KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTE UNIVERZITETA U …Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo,...

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTE UNIVERZITETA U SARAJEVU

INTEGRIRANI FILOZOFSKO – TEOLOŠKI STUDIJ

1

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta Univerzitet u Sarajevu - Katolički bogoslovni fakultet Adresa Josipa Stadlera 5, BIH – 71000 Sarajevo Telefon + 387 33 533 516 Fax + 387 33 441 252 E-mail adresa [email protected] Web stranica http://www.kbf.unsa.ba

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni filozofsko-teološki studij.

Nositelj studijskoga programa

Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program ☐ Sveučilišni studijski program ☒

Razina studijskoga programa Preddiplomski ☐ Diplomski ☐ Integrirani ☒

Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija

Magistar (master) teologije.

1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija (svrha i cilj)

Svrha i cilj Filozofsko-teološkoga studija je filozofsko-teološka izobrazba studenata. Prvotna crkvena uloga KBF-a je odgoj i izobrazba kandidata za đakonat i prezbiterat. Filozofsko-teološki studij, osim za crkvene službe, osposobljava i za nastavni rad u osnovnoj i srednjoj školi. Osim formacije kandidata za đakonat i prezbiterat i za odgojno-nastavni rad ovaj studij osposobljava studente i za rad u socijalnim ustanovama, crkvenim, kulturnim, humanitarnim institucijama i u sredstvima društvenoga priopćivanja. Filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu intenzivno prati razvoj teološke znanosti u svijetu i sudjeluje u njemu, vodeći na poseban način brigu oko interdisciplinarnosti sa srodnim znanostima kao i o pokrajinskim povijesnim, vjerskim, društvenim i kulturnim posebnostima. 1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...) Postoji jasni interes Vrhbosanske nadbiskupije, drugih biskupija u okruženju, redovničkih zajednica kao i odgojno-obrazovnoga sustava BIH za provođenjem filozofsko-teološkoga studija u Sarajevu. Interes za filozofsko-teološki studij pokazuju i neka druga društvena područja. Primjerice mediji, humanitarne organizacije, različita područja odgojnih i kulturnih djelatnosti.

mailto:[email protected]

http://www.kbf.unsa.ba/



2

Program je povezan s Nadbiskupijskim katehetskim uredom, te mrežom osnovnih i srednjih škola.

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Program je usklađen s dokumentom Sapientia christiana Kongregacije za katolički odgoj, s dokumentom Biskupske konferencije BiH, Formacija svećeničkih kandidata. Načela i smjernice (Sarajevo: 2014.) i smjernicama Nacionalnog Katehetskog ureda BK BiH. 1.4. Način financiranja

Program se financira iz proračuna Kantona Sarajevo, te vlastitih sredstava Vrhbosanske nadbiskupije.

1.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u

BiH i međunarodnoj) Pokretljivost studenata je moguća najprije unutar sustava visokoga obrazovanja Bosne i Hercegovine. Primjerice, između KBF-a i Franjevačke teologije u Sarajevu. Pokretljivost studenata je moguća i s visokoobrazovnim sustavom Republike Hrvatske (KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, KBF-a Sveučilišta u Splitu, KBF-a u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao i drugih studija teologije u Hrvatskoj (Rijeka). Filozofsko-teološki studij moguće je nastaviti na poslijediplomskomu studiju KBF-ova u Republici Hrvatskoj i na drugim poslijediplomskim studijima u inozemstvu. Program je otvoren svakomu sličnom studiju u Europi u sustavu razmjene studenata preko Erasmus i drugih programa razmjene.

1.6. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu crpi svoje iskustvo u provođenju programa iz iskustva Vrhbosanske katoličke teologije u Sarajevu, koju je kao najstariju sustavno organiziranu visokoškolsku ustanovu u BIH, 1890. utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler. Ova je visokoškolska ustanova od svoga osnutka izvršavala svoje crkveno poslanje odgoja i obrazovanja svećeničkih kandidata koji su nakon svoje formacije preuzimali svoj dio odgovorne svećeničke službe u Vrhbosanskoj metropoliji. Katolički bogoslovni fakultet uz ovu zadaću koju ima od svog osnutka, danas ima i zadaću formacije katoličkih laika koji će nakon završenog studija preuzeti svoj dio odgovornosti u Crkvi i društvu, obavljati odgojno-nastavni rad u sustavu školstva, te na taj način izvršavati svoje poslanje u svijetu, koje je Krist povjerio svim svojim učenicima. Iz toga iskustva Katolički bogoslovni fakultet, koji je formiran uzdignućem Vrhbosanske katoličke teologije na rang fakulteta, i u takvom obliku osnovan 2009. godine, izradio je u skladu s Bolonjskim procesom program petogodišnjega Integriranog preddiplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija. Također je, u skladu s crkvenim odredbama, izradio program za šestu pastoralu godinu.



3

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

- područje: humanističko - polje: teologija.

Trajanje studijskoga programa

Petogodišnji studij s 10 semestara. Svaki se semestar sastoji od 15 tjedana nastave. Ne postoji mogućnost studiranja na daljinu niti izvanrednog studija.

Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

300.

Uvjeti upisa na studij i potrebna dokumenta

Završena četverogodišnja srednja škola Dokumenti koje su pristupnici dužni priložiti za upis: - izvadak iz matične knjige rođenih (rodni list), - uvjerenje o državljanstvu, - krsni list, - originalne svjedodžbe iz sva četiri razreda srednje škole, - originalnu svjedodžbu o završnoj srednjoj školi, - odgovarajuće nostrificirane dokumente za kandidate koji srednju školu nisu završili u Bosni i Hercegovini (ukoliko su dokumenti u postupku nostrifikacije, prilažu potvrdu da je postupak u tijeku, te prevedene i od sudskog tumača ovjerene dokumente), - preporuku (koju za klerike i kandidate za redove daje ordinarij; za članove ustanova posvećenog života i družba apostolskog života vlastiti poglavar; za laike vlastiti župnik), - dvije fotografije (6cmx4cm). Mladići koji žele postati svećenici molbu i druge dokumente šalju preko župnika vlastitom (nad)biskupskom ordinarijatu. Mladići koji žele postati svećenici obavljaju informativni razgovor s vrhbosanskim nadbiskupom. Kandidati (laici) informativni razgovor obavljaju s Povjerenstvom za razredbeni postupak.



4

Obuhvaćenost

Integrirani ciklus filozofsko-teološkog studija obuhvaća filozofijske discipline, biblijske discipline, povijesne discipline, sustavnu teologiju, praktičnu teologiju, odgojne znanosti i kanonsko-pravnu znanost. Kod studenata se razvija sposobnost za dijalog, prije svega s humanističkim, društvenim i prirodnim, ali i ostalim znanostima. Studij pruža stručnu kompetenciju te metodičku osposobljenost za znanstveno odgovorno ophođenje s vjerom i religijom unutar crkvene i društvene javnosti. Studij osposobljava studente da prepoznaju jedinstvo kršćanske vjere u raznolikosti njegovog povijesno-kulturnog konteksta. Time studij priprema za sva zvanja koja zahtijevaju specijaliziranu teološku stručnost u znanosti i Crkvi, ali također i u raznim društvenim područjima.

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa:

- Kritičko vrednovanje i kreativno prezentiranje glavnih smjerova i predstavnika filozofske misli od početka do naših dana.

- Sintetiziranje i samostalno prosuđivanje različitih etičkih i antropoloških teorija. - Prosuđivanje sustavnih filozofskih pristupa Bogu i svijetu. - Vladanje osnovama biblijskoga grčkoga i hebrejskog jezika i prosuđivanje njihove

važnosti za tumačenje sadržaja, nastanka i teološke poruke biblijskih spisa. - Integriranje i valoriziranje osnovnih metoda tumačenja Svetoga pisma. - Argumentiranje kršćanskoga tumačenja opće i osobne povijesti polazeći od događaja

Božje objave u Isusu Kristu. - Teološko valoriziranje spoznaje Boga. - Analiziranje i integriranje temeljnih biblijskih, tradicijskih i teoloških izvorišta

kršćanske slike o Trojedinom Bogu. - Povezivanje temeljnih pojmova kristologije, soteriologije i pneumatologije. - Argumentiranje hijerarhijskog ustrojstva Crkve i vrednovanje uloge i poslanja

vjernika laika u otajstvu Crkve i razvoju ekleziologije. - Dijaloško suočavanje sa sličnostima i razlikama kršćanske antropologije i

antropologije drugih religija. - Utvrđivanje odnosa teologije stvaranja, istočnoga grijeha i milosti. - Obrazlaganje temelja sakramentologije i prezentiranje sakramenata inicijacije,

ozdravljenja i služenja. - Uspoređivanje odnosa razuma i vjere te kršćanstva i svjetskih religija. - Podupiranje i opravdavanje temeljnih dogmatskih izričaja i dokumenata crkvenoga

učiteljstva u stvarima vjere. - Prezentiranje, tumačenje i kritičko prosuđivanje života, djelâ, pastoralno-katehetskoga

doprinosa i metoda najvažnijih kršćanskih istočnih i zapadnih pisaca-teologa od apostolskoga razdoblja do srednjega vijeka.

- Opravdavanje osnovnih načela kršćanske moralne teologije. - Vrednovanje teoloških i moralnih kreposti, kršćanskoga nauka o spolnosti, ženidbi i

obitelji. - Prosuđivanje etičkoga i moralnoga djelovanja. - Prezentiranje glavnih bioetičkih pitanja i važnih tema socijalnoga nauka Crkve. - Formuliranje temeljnih načela i stupnjeva dinamike duhovnoga života na temelju

kršćanske mistike.



5

- Valoriziranje metodâ pastoralnoga bogoslovlja i uloge župne zajednice u mjesnoj Crkvi.

- Izrađivanje pastoralnih programa i sinodalni rad u pastoralu. - Prosuđivanje sakramentalne prakse. - Upravljanje i vođenje složenim evangelizacijskim procesom pastorala sakramenata,

ženidbe i obitelji, crkvenih pokreta. - Prosuđivanje vjerskoga života na crkvenoj i društvenoj razini. - Vrednovanje i kritičko prosuđivanje teološkoga značenja, obredne i simboličke datosti

sakramenata. - Identificiranje motiva i razloga, uzroka i posljedica postanka i razvitka liturgijskih

obreda. - Pjevanje gregorijanskih antifona, osmišljavanje duhovnih koncerata u sakralnim

prostorima i uređivanje pjevanja u bogoslužju. - Kritičko vrednovanje povijesnoga razvitka Crkve od početka do suvremenoga doba. - Prosuđivanje odnosa Crkve i svjetovnih vladara kroz povijest i danas. - Procjenjivanje važnosti crkvenih sabora za razvoj nauka Crkve, utjecaja krivovjerja

na razvoj dogmi i odnosa Crkve i kulture. - Prezentiranje općih odredaba kanonskoga prava, uloge posvetiteljske službe Crkve i

smjernica o djelovanju Božjega naroda. - Identificiranje motiva i razloga, uzrokâ i posljedica podjela u kršćanstvu. - Vrednovanje uloge ekumenskoga pokreta za jedinstvo Kristove Crkve. - Uspoređivanje mnogostrukih oblika kršćanskoga života i katoličkih načela

ekumenizma. - Raščlanjivanje i razlikovanje temeljnih zakonitosti psihičkih procesa i njihova

utjecaja na čovjekovo ponašanje. - Upravljanje procesom vjeronaučne nastave. - Uređivanje temeljnih sadržaja, ciljeva i zadaća kateheze te provođenje vjerskog

odgoja i kateheze u župnoj zajednici. - Surađivanje i kooperativno djelovanje u župnomu pastoralnom vijeću i razrednom

vijeću. - Samostalno planiranje, programiranje i izvođenje nastave vjeronauka, religioznog

odgoja i kateheze svih dobnih skupina. - Preuzimanje osobne i timske odgovornosti za uspješno provođenje religioznog odgoja

i kateheze kao i vjeronaučne nastave. - Surađivanje s roditeljima u odgojnom području i religijsko-pedagoškim pitanjima.

2.3. Mogućnost zapošljavanja

Pruža se mogućnost djelatnosti u znanstvenoistraživačkomu radu na području teologije te humanističkih i društvenih znanosti. Ovisno o specifično crkvenomu pozivu, studij teologije osposobljuje za ministerijalni pastoralni rad (đakon, prezbiter, biskup) i za laički pastoralni rad: na odgojnomu, društvenom, kulturnom i karitativnom području. Osobite su mogućnosti vjeroučiteljskoga odgojno-obrazovnog rada u školi i katehetskoga rada u vjerničkoj zajednici. Postoje mogućnosti rada u različitim oblicima pružanja duhovne pomoći, rada u misijskim zemljama te rada koji zadire u šire kulturno djelovanje: teološka lektura u prevođenju i izdavaštvo, rad u sredstvima društvenoga priopćivanja i crkvena administracija.



6

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini Nakon završene pete godine studija, prema crkvenim odredbama (Zakonik kanonskoga prava kan. 1032 § 2, Kongregacija za katolički odgoj, Ratio Fundamentalis Institutionis Sacerdotalis, 19. III. 1985., br. 63., Kongregacija za kler, Direktorij za službu i život svećenika, KS, Zagreb, 2013., br. 100., Biskupska konferencija BiH Formacija svećeničkih kandidata. Načela i smjernice, 2014.) svećenički su kandidati dužni upisati i završiti šestu, tzv. pastoralnu godinu. Sukladno tomu Fakultet organizira i izvodi nastavu na pastoralnoj godini. Studenti mogu nakon pete godine upisati poslijediplomski Licencijatski studij i poslijediplomski doktorski studij. 2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u BIH i RH s kojih je moguć

upis na predloženi studij Izravni upis s niže razine nije moguć (prvostupnik). Upis prvostupnika teoloških ili srodnih studija (teološko-katehetski studij, studij duhovnosti, filozofski studij, pedagoški studij, povijest, itd.) je moguć uz ispunjanje uvjeta koje za svaki pojedinačni slučaj propisuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za prelaske studenata s drugih učilišta. 2.6. Uvjeti i način studiranja

2.6.1. Struktura studija

Integrirani filozofsko-teološki studij traje pet godina, odnosno deset semestara. Svaka se godina dijeli na dva semestra. Studij se sastoji od obveznih i izbornih predmeta te seminara. Svaki semestar u pravilu nosi 30 ECTS bodova, a akademska godina u pravilu 60 ECTS bodova, u što se ubrajaju svi obvezni i izborni predmeti te seminari studijskoga programa. Nakon stečenih uvjeta Filozofsko-teološki studij završava polaganjem usmenoga završnog ispita, koji se sastoji od obrane pisanoga završnog rada i polaganja završnog ispita (tezarija). Student je dužan upisati sve obvezne predmete, a izborne bira tako da semestar uvijek u pravilu ima opterećenje 30 ECTS bodova. Izborne predmete može upisati samo ako ispunja uvjete koje pojedini izborni predmet u svom opisu predviđa. Student tijekom studija upisuje broj seminara određen nastavnim planom. Seminar se ne upisuje u prvoj godini studija. Seminarski rad treba biti napisan u skladu sa znanstvenom metodom obrađenom u predmetu Metodologija s proseminarom. 2.6.2. Veličine skupina

Veličine studentskih skupina u pravilu su: - na predavanjima oko 30 studenata, - na izbornim predmetima najmanje tri studenta, - na seminarima do 10 studenata. 2.6.3. Uvjeti upisa u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu

Da bi student upisao višu akademsku godinu u protekloj akademskoj godini treba steći minimalni broj ECTS bodova, odnosno u narednu može prenijeti broj bodova propisan Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo - pročišćeni tekst („Službene novine KS“, broj 42/13 i 13/15). Prema navedenom Zakonu student može prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog ciklusa studija najviše šest (6) ECTS studijskih bodova ili najviše jedan nepoloženi predmet, ukoliko on nosi više od šest (6) ECTS studijskih bodova, pod uvjetom da



7

nepoloženi predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za slušanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini. Pri upisu nove akademske godine student, koji nije položio sve predmete, najprije upisuje nepoložene ili neupisane predmete iz prethodne akademske godine. Ispit iz jednoga upisanog predmeta može se polagati najviše četiri puta u akademskoj godini u kojoj je predmet upisan. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje dekan. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit do kraja tekuće akademske godine gubi pravo studiranja. Student je obvezan pohađati predavanja, seminare i vježbe. Prijavu studenata na pohađanje nastave ovjerava nastavnik prvim potpisom, a potvrdu pohađanja drugim potpisom. Student, može izostati s 10% u odnosu na ukupni fond sati nastavnih aktivnosti. Iz opravdanih razloga, student može izostati i do 20% fond sati nastavnih aktivnosti na predmetu. Nastavnik vodi evidenciju pohađanja predavanja. 2.7. Završetak studija

Način završetka studija Završni rad ☒ Završni ispit ☒

Uvjeti za prijavu završnoga rada i/ili završnoga ispita

Način završetka studija

Filozofsko-teološki studij završava izradom pisanoga završnog rada koji ima ukupno 7 ECTS bodova i polaganjem završnog ispita (tezarija).

Završni rad

- Završni se rad piše iz područja teologije i predmeta koji se izučavaju na ovom učilištu.

- Mentor za izradu rada može biti nastavnik u zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora.

- Završni rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje 30 autorskih kartica.

- Student je dužan prijaviti naslov završnog rada i mentora rada u Studentsku službu makar šest mjeseci prije završnog ispita. Završni rad ocjenjuje mentor.

- Nadnevci završnih ispita predviđeni su Radnim kalendarom za akademsku godinu.

- Jedan mjesec prije završnog ispita student prijavljuje ispit.

Završni ispit (tezarij) - Završni je ispit javan. - Završni se ispit sastoji od dva dijela. - U prvomu dijelu ispita pristupnik predstavlja završni rad i

odgovara na pitanja članova povjerenstva vezana uz rad i izlaganje o njemu. Izlaganje i rasprava traju po 15 minuta.



8

- Drugi se dio sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnoga povjerenstva. Tezarij za završni ispit određuje Fakultetsko vijeće.

Ispitno povjerenstvo

- Predsjednik ispitnoga povjerenstva može biti nastavnik u znanstveno nastavnomu zvanju docenta i više.

- Članovi povjerenstva mogu biti i viši asistenti. - Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik

završnog ispita, a članovi povjerenstva ga potpisuju.

Uvjeti za pristup usmenomu završnom ispitu

1. Odslušan predviđeni studijski program. 2. Položeni svi ispiti iz obveznih i izbornih predmeta. 3. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi. 4. Jedan mjesec prije nadnevka završnog ispita u Studentsku

službu treba dostaviti: - tri primjerka tvrdo uvezanoga završnog rada, - prijavnicu s ocjenom završnog rada, - potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti, - prijavnicu za završni ispit, - osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže za

pristup završnom ispitu.

Postupak vrednovanja završnoga ispita te vrednovanja i obrane završnoga rada

Postupak vrednovanja završnog ispita Jedan mjesec prije završnog ispita student prijavljuje ispit. Ispitno povjerenstvo: predsjednika i članove povjerenstva imenuje Fakultetsko vijeće. Završni ispit sastoji se od dva dijela

U prvom dijelu ispita pristupnik predstavlja rad i odgovara na pitanja članova povjerenstva vezana uz rad i izlaganje. Izlaganje i rasprava traju 15 minuta. Drugi dio ispita se sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnog povjerenstva iz Tezarija za završni ispit. Tezarij sadrži teze poglavito iz četiri područja studija: Sveto pismo, temeljno bogoslovlje, dogmatsko bogoslovlje, moralno bogoslovlje. Tezarij utvrđuje Fakultetsko vijeće. Student odgovara na tri teze, svake iz drugog područja. Izlaganje i odgovori traju po 15 minuta. Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik završnog ispita, a članovi povjerenstva ga potpisuju. Postupak vrednovanja obrane završnog rada Završni rad piše se iz područja teologije i predmeta koje su zastupljene u Integriranom filozofsko-teološkom studiju Mentor rada može biti nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanredni ili redoviti profesor.



9

Student je dužan barem šest mjeseci prije završnog ispita prijaviti temu (radni naslov) završnog rada. Temu potvrđuje mentor svojim potpisom. Potpisana prijavnica dostavlja se u Studentsku službu. Završni rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati najmanje 30 autorskih kartica. Završni rad ocjenjuje mentor rada. Jedan mjesec prije nadnevka završnog ispita student je dužan dostaviti 3 primjerka završnog rada i prijavnicu s ocjenom završnog rada u Studentsku službu. Težinska vrijednost završnog rada iskazana u ECTS bodovima je 7 ECTS bodova.



10

2.8. Popis obveznih i izbornih predmeta i seminara

LEGEDNDA:

P - sati predavanja tjedno

V - sati vježbi tjedno

S - sati seminara tjedno

* Obvezan za svećeničke kandidate

KRATICE:

FIL Katedra filozofije CP Katedra crkvene povijesti PKN Katedra patrologije i kršćanskoga nauka SPSZ Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta SPNZ Katedra Svetoga pisma Novoga zavjeta FT Katedra fundamentalne teologije DT Katedra dogmatske teologije MT Katedra moralne teologije ET Katedra ekumenske teologije PT Katedra pastoralne teologije LIT Katedra liturgike RPK Katedra religijske pedagogije i katehetike KP Katedra kanonskoga prava DNC Katedra društvenog nauka Crkve Iza ovih kratica može stajati i kratica IZ koja označava da se radi o izbornom predmetu, kao i kratica S koja označava da se radi o seminaru.



11

POPIS PREDMETA

Godina studija: I.

Semestar: I. / ZIMSKI

STATUS KOD PREDMET SATI U TJEDNU

ECTS P V S

Obvezni

FIL-01 Uvod u filozofiju 2 3 FIL-02 Logika 2 3 FIL-03 Povijest filozofije: stari i srednji vijek 4 5 PKN-01 Uvod u misterij Krista i povijest

spasenja 2 3

SPSZ-01 Hebrejski jezik I 2 2 CP-01 Opća crkvena povijest - stari i srednji

vijek 3 4

FIL-14 Latinski jezik I 2 2 Izborni Izborni predmet I 1 2

Izborni predmet II 1 2 Izborni predmet III 1 2 Izborni predmet IV 1 2

Ukupno 21 30

POPIS PREDMETA

Godina studija: I.

Semestar: II. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

FIL-04 Povijest filozofije: moderna 3 4 FIL-06 Epistemologija 2 3 FIL-13 Opća psihologija 2 3 SPSZ-02 Hebrejski jezik II 2 2 CP-02 Opća crkvena povijest - nova i

moderna 3 4

FT-01 Znanost o religijama 2 3 LIT-04 Osnove gregorijanskog pjevanja 2 2 CP-05 Metodologija s proseminarom 1 1 3 FIL-15 Latinski jezik II 2 2

Izborni Izborni predmet I 1 2 Izborni predmet II 1 2

Ukupno 21 1 30



12

POPIS PREDMETA

Godina studija: II.

Semestar: III. / ZIMSKI


ECTS P V S

Obvezni

FIL-05 Povijest filozofije: suvremena 3 4 FIL-07 Ontologija 4 5 FIL-08 Etika 3 4 FIL-09 Kozmologija 3 3 SPNZ-01 Biblijski grčki jezik I 2 2 FT-02 Teološka epistemologija 2 2 CP-03 Povijest Crkve u Hrvata - stari i srednji

vijek 3 4

RPK-01 Opća pedagogija 1 2 Izborni/ seminar

Izborni predmet 1 2 Seminar 1 2

Ukupno 22 1 30

POPIS PREDMETA

Godina studija: II.

Semestar: IV. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

FIL-10 Teodiceja 3 4 FIL-11 Antropologija 4 5 FIL-12 Politička filozofija 2 3 SPSZ-03 Opći uvod u Sveto pismo 3 4 SPNZ-02 Biblijski grčki jezik II 2 2 CP-04 Povijest Crkve u Hrvata - nova i

moderna 3 4

Izborni/ seminar

Izborni predmet I 1 2 Izborni predmet II 1 2 Izborni predmet III 1 2 Seminar 1 2

Ukupno 20 1 30



13

POPIS PREDMETA

Godina studija: III.

Semestar: V. / ZIMSKI


ECTS P V S

Obvezni

SPSZ-04 Petoknjižje: uvod i egzegeza 2 2 SPSZ-05 Povijesne knjige: uvod i egzegeza 2 2 SPNZ-03 Sinoptici i Djela apostolska: uvod i

egzegeza 3 3

FT-03 Kršćanska objava 4 5 PKN-02 Patrologija I 2 3 DT-01 Otajstvo trojedinoga Boga 4 6 MT-01 Osnovna moralna teologija I 3 3

Izborni/ seminar

Izborni predmet I 1 2 Izborni predmet II 1 2 Seminar 1 2

Ukupno 22 1 30

POPIS PREDMETA

Godina studija: III.

Semestar: VI. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

SPSZ-06 Proročke knjige: uvod i egzegeza 2 2 SPSZ-07 Mudrosna literatura: uvod i egzegeza 2 2 SPNZ-04 Ivanovski spisi: uvod i egzegeza 2 2 FT-04 Ekleziologija 4 4 PKN-03 Patrologija II 2 3 MT-02 Osnovna moralna teologija II 3 3 LIT-01 Liturgika I: Povijest i Teologija

liturgije 3 3

RPK-02 Didaktika i metodika religijskog odgoja i kateheze

2 3

Izborni/ seminar

Izborni predmet I 1 2 Izborni predmet II 1 2 Izborni predmet III 1 2 Seminar 1 2

Ukupno 23 1 30



14

POPIS PREDMETA

Godina studija: IV.

Semestar: VII. / ZIMSKI


ECTS P V S

Obvezni

SPSZ-08 Biblijska teologija Starog zavjeta 2 2 SPNZ-05 Pavlove i pavlovske poslanice: uvod i

egzegeza 4 4

DT-02 Teološka antropologija I 3 3 MT-03 Bogoštovlje i kreposti 2 2 LIT-02 Liturgika II: Liturgijska godina i

Štovanje svetih i časoslov 3 3

ET-01 Ekumensko bogoslovlje 2 3 KP-01 Kanonsko pravo: Uvod, I. i III. knjiga 3 3 RPK-03 Osnovna religijska pedagogija i

katehetika 2 3

Izborni/ seminar

Izborni predmet I 1 2

Izborni predmet II 1 2 Seminar 1 2

Ukupno 23 1 29

POPIS PREDMETA

Godina studija: IV.

Semestar: VIII. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

SPNZ-06 Ostale poslanice i Otkrivenje: uvod i egzegeza

3 3

SPNZ-07 Biblijska teologija Novog zavjeta 2 2 DT-03 Teološka antropologija II 2 3 DT-04 Kristologija 4 4 MT-04 Bioetika 3 4 KP-02 Kanonsko pravo: II. knjiga 3 3 DNC-01 Društveni nauk Crkve 3 4

Izborni/ seminar

Izborni predmet I 1 2

Izborni predmet II 1 2 Izborni predmet III 1 2 Seminar 1 2

Ukupno 23 1 31



15

POPIS PREDMETA

Godina studija: V.

Semestar: IX. / ZIMSKI

STATUS

KOD PREDMET SATI U TJEDNU

ECTS P V S

Obvezni

KP-03 Kanonsko pravo: IV. knjiga 3 4 DT-05 Teologija sakramenata I 4 4 MT-05 Spolni i ženidbeni moral 3 4 MT-06 Duhovno bogoslovlje 2 2 PT-01 Temeljna pitanja pastoralne teologije 4 5 LIT-03 Liturgika III: Sakramenti i

blagoslovine 3 3

ET-02 Istočno bogoslovlje I 2 2 RPK-04 Specijalna religijska pedagogija i

katehetika I 2 2

RPK-06 Metodičke vježbe iz religioznog odgoja i kateheze I

1 2

DNC-02 Teološka socijalna etika 2 2 Izborni Izborni predmet 1 2 Ukupno 26 1 32

POPIS PREDMETA

Godina studija: V.

Semestar: X. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

KP-04 Kanonsko pravo: V., VI. i VII. knjiga 3 3 DT-06 Teologija sakramenata II 3 3 PT-02 Pastoral župne zajednice 2 3 PT-03 Pastoral braka i obitelji 2 2 ET-03 Istočno bogoslovlje II 2 2 RPK-05 Specijalna religijska pedagogija i

katehetika II 2 2

RPK-07 Metodičke vježbe iz religioznog odgoja i kateheze II

1 2

Izborni

Izborni predmet I 1 2 Izborni predmet II 1 2 Izborni predmet III 1 2 Diplomski/završni rad 7

Ukupno 17 1 30



16

POPIS IZBORNIH PREDMETA

Godina studija: I. - V.

Semestar: ZIMSKI / LJETNI

STATUS KOD PREDMET SATI U

SEMESTRU ECTS

GODINA

SEMESTAR P S V

Izborni

FIL-IZ-01

Interpersonalna komunikacija I

15 2 I. Zimski

FIL-IZ-02

Reformirana epistemologija Alvina Plantinge

15 2 I. Zimski

FIL-IZ-12

Sv. Toma Akvinski: Izabrane teme

15 2 I.-II. Zimski

FIL-IZ-03

Izabrana pitanja iz ontologije

15 2 I. Zimski

DT-IZ-02

Petrova služba u svijesti razumijevanja prvog i drugog tisućljeća

15 2 I.-V. Zimski

FIL-IZ-05

Interdisciplinarna psihologija I

15 2 II. Zimski

FIL-IZ-13

Josef Pieper - Problem moderne vjere

15 2 I.-II. Zimski

SPSZ-IZ-01

Akadski jezik

15 2 II. Zimski

SPSZ-IZ-02

Biblijski aramejski jezik

15 2 II. Zimski

SPNZ-IZ-01

Biblijski grčki jezik – cursus superior

15 2 III. Zimski

FIL-IZ-07

Psihologija religije I

15 2 III. Zimski

FT-IZ-02

Međureligijski dijalog: dokumenti učiteljstva i teolozi 15 2 III.-IV. Zimski

FT-IZ-04

Povijest i nauk islama 15 2 III.-IV. Zimski

LIT-IZ-02

Liturgijska obnova Crkve u Hrvata

15 2 IV.-V. Zimski

RPK-IZ-01

Retorika (teorija)

15 2 III. Zimski

DT-IZ-04

Ljudska patnja: opće teodicejsko pitanje i zaglavni kamen ateizma

15 2 IV.-V. Zimski

DT-IZ-05

Stvaranje i evolucija 15 2 IV.-V. Zimski

KP-IZ-01

Oblici posvećenog života u crkvenom zakonodavstvu

15 2 IV.-V. Zimski

DNC-IZ-01

Ljudska prava u Bosni i Hercegovini

15 2 IV. Zimski



17

DT-IZ-01

Mariologija* 15 2 IV. Zimski

RPK-IZ-03

Propovjedništvo (teorija)

15 2 V. Zimski

FIL-IZ-04

Interpersonalna komunikacija II

15 2 I. Ljetni

FIL-IZ-11

Politička filozofija i etika 15 2 I. Ljetni

CP-IZ-01

Kršćanska arheologija 15 2 I.-V. Ljetni

FIL-IZ-06

Interdisciplinarna psihologija II

15 2 II. Ljetni

FIL-IZ-09

Izabrana pitanja iz moderne filozofije 15 2

II. Ljetni

FIL-IZ-10

Post-moderna- kraj ili početak 15 2 II. Ljetni

FIL-IZ-14

Politička filozofija: Izabrani tekstovi

15 2 I.-II. Ljetni

DT-IZ-03

Egzorcizam – jučer i danas

15 2 III.-V. Ljetni

SPNZ-IZ-02

Apokrifi i spisi s Mrtvog mora

15 2 III.-V. Ljetni

LIT-IZ-03

Caritas Vrhbosanske nadbiskupije jučer, danas, sutra

15 2 I.-V. Ljetni

FIL-IZ-08

Psihologija religije II 15 2 III. Ljetni

RPK-IZ-02

Retorika (vježbe) 15 2 III. Ljetni

FT-IZ-03

Komparativni studij mistike (mistika u velikim religijama)

15 2 III.- IV. Ljetni

PT-IZ-01

Pastoral mladih 15 2 III.-V. Ljetni

DT-IZ-06

Mysterium pashale: sveto trodnevlje smrti, pokopa i uskrsnuća našeg Spasitelja

15 2 IV. i V. Ljetni

MT-IZ-02

Antropologija nasilja 15 2 IV. i V. Ljetni

MT-IZ-03

Kršćanski život i duhovnost prema sv. Pavlu

15 2 IV.-V. Ljetni

DNC-IZ-02

Predmoderno razdoblje društvenog nauka Crkve 15 2 IV. Ljetni

FT-IZ-01

Misiologija 15 2 IV. Ljetni

RPK-IZ-04

Propovjedništvo (vježbe) 15 2 V. Ljetni



18

MT-IZ-01

Penitencija* 30 2 V. Ljetni

LIT-IZ-01

Svećenička pjevačka služba*

30 2 V. Ljetni

* Obvezan za svećeničke kandidate



19

POPIS SEMINARA

Godina studija: II. - IV.

Semestar: ZIMSKI / LJETNI

STATUS KOD PREDMET SATI U

SEMESTRU ECTS

GODINA

SEMESTAR P S V

Seminari

FIL-S-01

Psihologija stresa 15 2 II. Zimski

FIL-S-02

Suvremena politička teorija 15 2 II. Zimski

LIT-S-01

Liturgijske knjige pokoncilskog vremena 15 2 II.-IV. Zimski

SPSZ-S-01

Biblijske i hrvatske mudre izreke 15 2 III. Zimski

FT-S-01 Teologija povijesti 15 2 III.-IV. Zimski

CP-S-01 Fenomen bosansko-humskih krstjana u suvremenoj historiografiji

15

2 III.-IV. Zimski

MT-S-01

Izabrana pitanja iz bioetike 15 2 IV. Zimski

KP-S-01 Evanđeoski savjeti u životu klerika i redovnika 15 2 IV. Zimski

RPK-S-01

Sjetilnost vjere 15 2 IV. Zimski

DT-S-01 „Theologia concordia et discordia“ sakramenata Katoličke i Pravoslavne Crkve

15

2 IV. Zimski

FIL-S-03

Psihologija i teologija tijela 15 2 II.-IV. Ljetni

FIL-S-04

Ispovijesti sv. Augustina 15 2 II. Ljetni

DT-S-02 Papinski primat – temelj i prijepor crkvenog jedinstva 15 2 III.-IV. Ljetni

SPNZ-S-01

Novozavjetni apokrifi 15 2 IV. Ljetni

DT-S-03 Pomirba znanstvene i biblijske mudrosti po G. L. Schröderu 15 2 IV. Ljetni

MT-S-02

Moral i duhovnost 15 2 IV. Ljetni

PT-S-01 Crkva i film 15 2 III.-IV. Ljetni

LIT-S-02

Caritas u životu Vrhbosanske nadbiskupije 15 2 II.-IV. Ljetni

LIT-S-03

Orgulje s posebnim osvrtom na orgulje u BiH 15 2 II.- IV. Ljetni



20

KP-S-02 Istraživanja u kauzama svetih 15 2 IV. Ljetni

DNC-S-01

Legitimna uporaba sile u razrješavanju međunarodnih sukoba

15

2 IV. Ljetni



21

2.9. Opis predmeta

NAZIV PREDMETA UVOD U FILOZOFIJU

Kod FIL-01 Godina studija/semestar

I./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Pavle Mijović

Bodovna vrijednost (ECTS)

3

Suradnici Mr. sc. Oliver Jurišić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha predmeta

Uvod u filozofiju je usmjeren na predstavljanje filozofije i njezinih specifičnosti, na razvoj i način filozofskog promišljanja i poznavanje nekih od najvažnijih i najutjecajnijih filozofa

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Osim propisanih uvjeta od strane Fakulteta, nije potrebno određeno predznanje

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

- što je filozofija i koje su njezine značajke - podjela filozofije - kako se formira i potiče filozofsko mišljenje - razlika između filozofije kao znanosti i drugih znanosti - što je objekt filozofiranja

Kompetencije koje se stječu

- razumijevanje što je filozofija - razvijanje filozofskog razmišljanja o određenim pitanjima

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvod 2. Filozofija, značajke, smisao i svrha 3. Podjela filozofije 4. Formiranje filozofskog mišljenja 5. Čuđenje i ljubav prema mudrosti kao početak filozofije kod Aristotela 6. Objekt filozofskog promišljanja: svijet, stvarnost, priroda, biće... 7. Filozofija osvjetljena vjerom kod Tome Akvinskog: odnos filozofije i

teologije 8. Selektivni pregled pravaca u filozofiji 9. Selektivni pregled pojedinih filozofa

Vrste izvođenja nastave:

☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.



22

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Kolokviji Esej (Ostalo upisati)

Referat Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit

2 Projekt (Ostalo upisati)

Način ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, usmeni ispit

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

E. Fink, Uvod u filozofiju, Zagreb, 1998.

T. Akvinski, Izabrano djelo, Zagreb, 1981 (određeni dijelovi)

Aristotel, Metafizika, Zagreb, 1985 (određeni dijelovi)

Dopunska literatura

J. Maritain, Introduction to Philosophy, Westminster, 1991. S. Vanni-Rovighi, Introduzione alla Filosofia, Brescia, 2015.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, usmeni ispit

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)



23

NAZIV PREDMETA LOGIKA


I./zimski



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Upoznati studente s mjestom logike u filozofiji, temeljnim logičkim pojmovima i logičkim teorijama


Osim propisanih uvjeta od strane Fakulteta, nije potrebno posebno predznanje


- upoznavanje s mjestom logike u filozofiji - razumijevanje temeljnih logičkih pojmova: sud, argument, premisa,

zaključak - okvirni pregled logičkih teorija


- razumijevanje terminologije u logici - razumijevanje terminologije izabranih filozofa: Aristotel, Kant,

Frege, Wittgenstein - temeljne značajke određenih logičkih teorija


1. Uvod 2. Mjesto logike u filozofiji i kratki povijesni pregled 3. Logički pojmovi: kategorija, sud, iskaz, premisa, zaključak, aporija,

antinomija, definicija... 4. Aristotelovska logika: silogizam, vrste sudova, shvaćanje znanosti i

uloga logike 5. Logički pojmovi: indukcija, dedukcija, analiza i sinteza 6. Kantova podjela sudova: sintetički i analitički 7. Frege: razlika između smisla i referencije 8. Simbolička logika 9. Modalna logika 10. Deontička logika 11. Logika i jezik: Wittgenstein Tractatus


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☒ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)




24


Pohađanje nastave



Referat 0,5 Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit

1,5 Projekt (Ostalo upisati)


Aktivno sudjelovanje na predavanjima, vježbe tijekom predavanja, pismeni referat, poznavanje temeljnih logičkih pojmova, pojmova izabranih filozofa i temeljnih osnova logičkih teorija na usmenom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

G. Petrović, Logika, Zagreb, 2001.

I. Macan, Uvod u tradicionalnu logiku, Zagreb, 2005.

Aristotel, Kategorije, Zagreb, 1992. I. Macan, Wittgensteinova teorija značenja, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura

W. Kneale – M. Kneale, The Development of Logic, Oxford, 1985. H. J. Gensler, Introduction to Logic, New York, 2010.


Aktivno sudjelovanje na predavanjima, pismeni referat, provjera znanja na usmenom ispitu




25

NAZIV PREDMETA POVIJEST FILOZOFIJE: STARI I SREDNJI VIJEK


I./zimski



5

Suradnici Mr. sc. Ivica Mršo Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

60


OPIS PREDMETA


Upoznati temelje i temeljne pojmove, najvažnije predstavnike i teme kako antičkog tako i srednjovjekovnog razdoblja. Čitanje i tumačenje izvornih filozofskih tekstova s ciljem razumijevanja razvoja zapadne filozofije s posebnim naglaskom na nastanak i oblikovanje kršćanske filozofske misli i njenim odnosom prema zapadno-europskoj misli uopće.


nema


Studenti će steći temeljna znanja o povijesti antičke i srednjovjekovne misli te će moći: 1. Razvijati sposobnost kritičkog filozofskog mišljenja 2. Imenovati i pojasniti glavne filozofe i pravce tog razdoblja 3. Prosuđivati važnost grčke i srednjovjekovne filozofije 4. Razlikovati i vrjednovati važnost i ulogu filozofije antike i srednjeg

vijeka kao conditio sine qua non budućeg teološkog učenja 5. Koristiti stečene spoznaje u nadolazećem teološkom studiju 6. Prepoznavati one elemente antičke i srednjovjekovne filozofije koji

su bitno utjecali na kasniju filozofiju i teologiju


Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i prosudbu filozofske misli antike i srednjeg vijeka. Osposobljavanje za čitanje i razumijevanje izvornih tekstova posebice Platona, Aristotela, sv. Augustina, sv. Tome, ne zapostavljajući druge filozofije (stoicizam, židovska, islamska, itd.)


ANTIČKA FIL: Povijest filozofije ili filozofska povijest (narav, metode i svrha povijesti filozofije); Grčka: kolijevka Zapadne misli; mitologija; Predsokratovsko razdoblje: Rani jonski filozofi (Tales, Anaksimandar, Anaksimen); Pitagora; Heraklit; Permenid; Zenon; Empedoklo; Anasagora; Atomisti . Sokratsko razdoblje: sofistika; poznatiji sofisti; Sokrat: život; problem sadržaja njegova nauka; indukcija; opće definicije; dijalektika; majeutika; ironija; etika; sud, smrt i apologija. Sokratske škole: Megarska, Kinička i Kirenska. Platon: život, spisi; teorija o znanju; teorija o idejama; teorija o duši; teorija o dobru/vrlini; Teorija o državi; teorija o materijalnom svijetu; teorija o lijepom. Aristotel: život i spisi; logika; metafizika; filozofija prirode i psihologija; etika; politika; estetika; Postaristotelovo razdoblje: stoicizam; epikureizam; skepticizam; eklekticizam; kinici; Filon



26

Aleksandrijski; Plotinov neoplatonizam; neoplatonske škole; neoplatonci latinskog Zapada SREDNJOVIJEKOVNA FIL: patristika:apologeti; gnosticizam; grčki i latinski oci; Sv. Augustin: život i spisi; teorija o spoznaji; Bog; svijet; teorija o moralu; teorija o državi. Pseudo-Dionizije; Boetije. Rana skolastika: Ivan Skot Eriugena; problem univerzalija (nominalizam, realizam, Abelard); Anselmo Canterburyski; islamska filozofija (Avicena, Averroes); židovska filozofija (Avicebron, Maimondies). Visoka skolastika: uvod (univerziteti); Robert Grosseteste; Aleksandar Haleski; sv. Bonaventura; sv. Albert Veliki; sv. Toma Akvinski: život i spisi; filozofija i teologija; načela stvorenog bića; dokazi za egzistenciju Boga; stvaranje; psihologija; moral; politika. Latinski averoizam (Siger od Brabanta). Franjevački mislioci (Roger Bacon i Raymond Lull); Egidije Rimski; Ivan Duns Skot. Kasna skolastika (14. st.): William Ockham. Filozofija renesanse (14./15. st.): Nikola Kuzanski; prirodna znanost; Francis Bacon; humanizam (Erazmo Rotterdamski); politička filozofija (Machiavelli, Th. Morus). Skolastika renesanse (15./16. st.); Kajetan; političke teorije; Francisco Suarez. Zaključni pregled.




Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, pisanje eseja, izlazak na kolokvij


Pohađanje nastave


Kolokviji 1 Esej 1 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pohađanje i aktivnost na predavanjima 10% Esej/Kolokvij 20% Završni ispit (usmeni i/li pismeni) 70%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Frederick Coplestone, Istorija filozofije, I-II., BIGZ, Beograd 1999.;



27

D. Barbarić, (ur.), Grčka filozofija, hrestomatija filozofije, I, ŠK, Zagreb, 1996.;

S. Kušar (ur.), Srednjovjekovna filozofija, hrestomatija filozofije, II, ŠK, Zagreb, 1996.;

Dopunska literatura

Platon, Obrana Sokratova, Demetra, Zagreb 2000. Aristotel, Nikomahova etika, SNL, Zagreb, 1988. Boetije: Utjeha filozofije, Unireks, Podgorica, 2008. Augustin, Ispovijesti, KS, Zagreb, 2010. Toma Akvinski, Izabrano djelo, 2.izdanje, Globus, Zagreb, 2005. Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, CID-NOVA, Zagreb, 1999. W. Windelband, Povijest filozofije I, Naprijed, Zagreb, 1990. B. Brocchieri, M. Parodi, Povijest srednjovjekovne filozofije. Od Boetia do Wycliffea, (preveo i prilagodio S. Kušar, KS, Zagreb 2013.


Nazočnost i aktivnost na predavanjima, esej i kolokvij te usmeni završni ispit.




28

NAZIV PREDMETA UVOD U MISTERIJ KRISTA I POVIJEST SPASENJA

Kod PKN-01 Godina studija/semestar

I./zimski

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Tomo Vukšić


3

Suradnici Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA


Sposobnost razumijevanja kršćanske objave i teologije i njezina odnosa prema filozofiji i fenomenu religija. Razumjeti ključne sadržaje kršćanske vjere i kako stečeno teološko znanje osvjetljuje temeljne životne situacije.


Nema preduvjeta za upis.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Protumačiti predmet i razumjeti teološke discipline u međusobnoj

povezanosti. 2. Analizirati temeljne teološke pojmove (otajstvo Krista, povijest

spasenja, osoba, sloboda, transcendencija, analogija). 3. Vrjednovati moguće filozofske i religijske putove prema Bogu. 4. Razumjeti jedincatost i univerzalnost Božje objave u Isusu Kristu.

Osmisliti vlastito razmišljanje o Bogu i razumjeti ljudsku težnju za smislom i potrebu za spasenjem.


Student stječe uvid u osnovne teološke teme i pojmove kojima je sposoban pristupiti kritički, refleksivno i sustavno. Posebni uvid se stječe u povijest spasenja kojoj je u središtu Isus Krist. Isto tako student stječe sposobnost aktualizacije studija teologije u svom životu i u današnjem svijetu.


Uvod u teologiju (2). Objašnjavanje temeljnih pojmova: otajstvo Krista, povijest spasenja, teologija, osoba, sloboda, analogija (6). Čovjek biće transcendencije: analiza urođene težnje za smislom, ljubavlju, životom, istinom (2). Mogući putovi prema Bogu iz izvanjskog svijeta (2). Tematizacija čovjekove grješnosti i potrebe za spasenjem (4). Božja objava u Svetom pismu (2). Koncentracija objave u Isusu Kristu: mesijanska iščekivanja, utjelovljenje, pashalno otajstvo(4). Neke bitne odrednice poimanja Crkve (4). Teologija kao znanost o vjeri: njezina znanstvenost, crkvenost i osobna duhovnost (4).



29






Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit

Projekt (Ostalo upisati)


Uspješno položen usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

RATZINGER J., Uvod u kršćanstvo, Zagreb 1972., str. 1-163.

DUDA B., "Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja", u Bogoslovska smotra 1/1980, str.10-22;

(DÉVÉNY-VUKŠIĆ, skripta), "Uvod u misterij Krista i povijest spasenja", str. 45;

Dopunska literatura

HENRICI P., Introductio in mysterium Christi, Roma 1978. RAHNER K., Grundkurs des Glaubens, Freiburg 1984. PASQUALE G., La storia della salvezza, Milano 2002 MIANO V., Corso introduttivo al Mistero della salvezza, Zürich 1971.


Evidencija o nazočnosti na predavanjima, kolokvij, usmeni ispit, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.




30

NAZIV PREDMETA HEBREJSKI JEZIK I

Kod SPSZ-01 Godina studija/semestar

I./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Dubravko Turalija


2


P S V T

30

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA


Hebrejski jezik I jest propedeutski predmet za kasniju akademsku egzegetsku analizu biblijskih tekstova. Cilj kolegija je osposobiti studenta za upis u drugi, tj. napredni stupanj studija hebrejskoga jezika.


Poznavanje engleskog, njemačkog, francuskog, španjolskog ili talijanskog jezika.


Studij omogućuje upoznavanje studenta sa semitskim jezicima; čitanje hebrejskoga teksta; prepoznavanje osnovnih riječi i značenja u BHS; prevođenje jednostavnih rečenica iz BHS.


Student će ući u svijet semitskih jezika; čitat će Hebrejsku Bibliju; prepoznavati osnovne riječi i značenja u svetim tekstovima.


1. Alfabet (2) 2. Matres lectionis; šewa; qamec hatup; patah furtivum; quiescent alep (5) 3. Imenice: rod i broj; promjena imenica sa sufiksima (4) 4. Hebrejski korijeni; slabi radikali; imenice s prefiksima (4) 5. Određeni član; prilozi (5) 6. Prijedlozi (5) 7. Bezglagolske rečenice (5)





Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara

Pohađanje nastave

0,3 Istraživanje Praktični rad

Kolokviji Esej Vježbe 0,3


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

0,4 Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)



31

bodovnoj vrijednosti predmeta):

Usmeni ispit



Vježbe (20%) Pismeni u 8. tjednu predavanja (30%) Završni usmeni ispit (50%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

C. L. Seow, A Grammar for Biblical Hebrew, Abingdon Press, Nashville, 1995.

1

A. REBIĆ, Slovnica hebrejskog jezika s čitankom, Zagreb, 2005.

22

R. AMERL, Hebrejsko-hrvatski rječnik, Zagreb 1997.

2

Dopunska literatura

E. Kautzsch – A. E. Cowley, Gesenius' Hebrew Grammar, Clarendon Press, Oxford, 1910.


Redovite vježbe i blic provjere tijekom sata.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Stjecanje znanja za pohađanje drugog stupnja hebrejskoga jezika.



32

NAZIV PREDMETA OPĆA CRKVENA POVIJEST – STARI I SREDNJI VIJEK

Kod CP-01 Godina studija/semestar

I./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Milenko Krešić


4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Proučiti povijest Crkve od početka do Avinjonskog sužanjstva. Upoznati teološku misao Crkve, kult i ustrojstvo te položaj i utjecaj Crkve u razvoju kasnoantičkog i srednjovjekovnog društva.


Poznavanje opće povijesti starog i srednjeg vijeka.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Poznavati osnovne činjenice, stožerne osobe i događaje Crkve u

starom i srednjem vijeku. 2. Analizirati okolnosti, prednosti i probleme vezane uz širenje

kršćanstva u prvim stoljećima Crkve. 3. Usporediti krivovjernu nauku s pravovjernim naučavanjem Crkve 4.

i 5.st. 4. Razlikovati temeljne procese u odnosu carstva i papinstva srednjeg

vijeka. 5. Argumentirano raspravljati o događajima i pojavama u Crkvi starog

i srednjeg vijeka.


Stjecanje znanja o povijesti Crkve i kršćanstva u periodu starog i srednjeg vijeka. Shvaćanje razvoja Crkve, njezinih kriza i obnova, te interakcije Crkve i društva antičkog i srednjovjekovnog svijeta.


Proučava se crkvena povijest kao znanost, predmet i metoda, te razdioba crkvene povijesti. 1. Starokršćansko razdoblje: svijet u vrijeme Isusa Krista; Isus Krist – povijest života; Apostoli i prve kršćanske zajednice; Širenje kršćanstva i progonstva; Ustrojstvo Crkve; Kult, disciplina i običaji; Razvoj kršćanskog nauka: krivovjerja i raskoli; Crkvena literatura i svete znanosti; Kršćanstvo kao državna vjera; Kršćanstvo među Germanima u vrijeme seobe naroda; Crkva među Keltima i Anglosasima; Širenje kršćanstva u Aziji i Africi; Širenje kršćanstva u Iliriku prije doseljenja Hrvata; Razvoj crkvenog nauka – teološke rasprave, hereze i šizme; Ustrojstvo Crkve, liturgija, literatura i crkvene znanosti. 2. Srednjovjekovno razdoblje: daljnje širenje kršćanstva među Germanima i Slavenima; Papinstvo i njegov odnos prema političkim silama do kraja 11. st.; Krivovjerja raskoli i obnova Crkve; Papinstvo i carstvo u kasnom srednjem vijeku; Život i obnova Crkve: Grgurovska



33

reforma, križarski ratovi; Krivovjerja i inkvizicija; Prosjački redovi; Teološka znanost i sveučilišta; Crkveni sabori na Zapadu u srednjem vijeku; Papinstvo od Inocenta III. do Bonifacija VIII.


☒ Predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava




Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5

Kolokviji 1,5 Esej (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Praćenje dolaska na predavanje. Vrednovanje osobnog rada u praktičnim zadatcima (čitanje i referiranje tema iz dodatne literature) Ocjena kolokvija i ispita (pisano i usmeno).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 1-277.

A. Franzen, Povijest Crkve, Zagreb, 1993., str. 1-178.

Dopunska literatura

H. Jedin, Velika povijest Crkve, I., II., III/1.-2., Zagreb, 1995.


Nazočnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, kolokvij, pismeni i usmeni završni ispit.




34

NAZIV PREDMETA LATINSKI JEZIK I


I./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Drago Župarić


2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


- Spoznati i razumjeti jezičnu strukturu latinskog jezika; - razumjeti latinske tekstove i prevesti ih na hrvatski jezik; - spoznati civilizacijsko okruženje u kojem se latinski jezik razvijao; - Poznavanje vokabulara; - Vladanje gramatičkim oblicima i strukturama; - Čitanje i prevođenje; - Usvajanje spoznaja o rimskoj civilizaciji.


Ovaj predmet upisuju studenti koji u srednjoj školi nisu učili 2 godine latinski jezik


Od studenta se očekuje da ispravno čita i prevodi tekstove obrađivani na nastavi, te da usvoji njihov vokabular. Student će biti u stanju: - Temeljno poznavati latinsku gramatiku (osobito morfologiju); - Razumjeti važnost latinskog jezika za teologiju; - Prevoditi obrađene vježbe s latinskog na hrvatski i s hrvatskog na

latinski jezik; - Služiti se latinskim jezikom u teološkim predmetima; - Pratiti s razumijevanjem predavanja iz filozofije i drugih teoloških

predmeta; Kompetencije koje se stječu


Glasovni sustav; Riječi, Funkcija riječi u rečenici; Imenice i pridjevi; Prilozi; Zamjenice; Brojevi, prijedlozi.


☐ predavanja

☐ seminari i radionice

☐ vježbe

☐ on line u cijelosti

☐ mješovito e-učenje

☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ povremeno kratka pismena provjera znanja




35


Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



10 % = Pohađanje nastave i aktivnost na satu; 40 % = Pismena provjera znanja u 8. radnom tjednu; 50 % = Završni usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Gortan – Gorski – Pauš, Elementa

Latina, ŠK, Zagreb (bilo koje izdanje) 1

Milan Žepić, Rječnik latinskog i hrvatskog jezika, Zagreb (bilo koje izdanje)

1

Dopunska literatura

Mirko Divković, Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb (bilo koje izdanje);

Gortan – Gorski – Pauš, Gramatika latinskog jezika, ŠK, Zagreb (bilo koje izdanje).





36

NAZIV PREDMETA POVIJEST FILOZOFIJE: MODERNA


I./ljetni



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni uvid u glavne autore, teme i problematike moderne filozofije kako bi bili sposobni iste kritički i sintetski predstaviti.


Osnovno poznavanje antičke i srednjovjekovne filozofske misli.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Opisati i objasniti tijek razvoja filozofskog mišljenja od humanizma

do sredine XIX. Stoljeća; 2. Ovladati novovjekovnom filozofskom terminologijom; 3. Prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme

moderne moderne filozofije; 4. S razumijevanjem čitati i tumačiti tekstove pojedinih filozofa iz

navedenog razdoblja. Kompetencije koje se stječu

Nakon položenog ispita student stječe kompetencije nužne za nastavak integriranog filozofsko-teološkog studija.


Kolegij obuhvaća sljedeće temeljne sadržaje: Uvodno-propedeutski dio: 1) Thomas Kuhn – «promjena paradigme»; 2) Tranzicija u Novi vijek; 3) Društvene pretpostavke moderne filozofije; 4) Duhovni kontekst novovjekovne filozofije; 5) Aristotelizam i Platonizam na počecima moderne filozofije; 5) Znanost kao paradigma; 6) Znanstvena revolucija (Kopernik, Galileo, Newton). Povijesno-teoretski dio: a) Racionalizam: Uvod; Opći kontekst; Problematika. Autori: R.

Descartes; B. Spinoza; G. Leibniz; b) Empirizam: Uvod; Opći kontekst; Problematika. Autori: F. Bacon;

Thomas Hobbes; John Locke; David Hume; c) Immanuel Kant – «kopernikanski obrat»; Kant i znanstvena

revolucija; Kant i tri Kritike; Kant i metafizika; d) Njemački idealizam: Schelling – filozofija apsoluta; Fichte – problem

„apsolutnog ja“; Hegel – posljednji sveobuhvatni sistem filozofije.


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe

☒ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij



37

☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)



Pohađanje nastave

0.5 Istraživanje Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

2 Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit

1.5 Projekt (Ostalo upisati)


Pismeno i usmeno. Položeni pismeni ispit preduvjet je izlaska na usmeni dio ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Damir Barbarić (ur.), Filozofija racionalizma, Hrestomatija filozofije, sv. 5, Školska knjiga, Zagreb, 1997

Vanda Božićević (ur.), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije, sv. 4, Školska knjiga, Zagreb 1996.

D. Barbarić, Filozofija njemačkog idealizma, Hrestomatija filozofije, sv. 6., Školska knjiga, Zagreb 1996.

Dopunska literatura


Anketno izjašnjavanje studenata o kvaliteti nastave te o ostvarenosti utvrđenih ishoda učenja.




38

NAZIV PREDMETA EPISTEMOLOGIJA


I./ljetni



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Produbiti pitanja o ljudskoj spoznaji i znanju i na koji način filozofska epistemologija se bavi pitanjima ljudske spoznaje




- -kako se epistemologija odnosi prema ostatku filozofije i što je njena zadaća

- -razumijevanje što je spoznaja i istina i na koji način epistemologija postavlja pitanje spoznaje

- -razumijevanje na koji način pitanje istine postaje epistemološko pitanje

- -razvijanje kritičkog stava kod promišljanja epistemoloških pitanja o spoznaji i istini


- razlikovanje zadaće, uloge i ograničenja epistemologije unutar filozofije

- sposobnost postavljanja epistemoloških pitanja o spoznaji i istini - razvijanje kritičkog stava prema određenim epistemološkim

tvrdnjama i toerijama o spoznaji i istini - okvirno znanje važnijih epistemoloških teorija


1. Uvod: Epistemologija, spoznaja, istina 2. Neka epistemološka pitanja: znanje je opravdano vjerovanje – Platon;

Aristotel o spoznaji, znanju i istini 3. Skepticizam: Akademski i pironijski skepticizam 4. Tomistička epistemologija: stupnjevi apstrakcije i opis istine kao

adequatio 5. Moderni skepticizam: Povijesni pregled 6. Descartes i pitanje spoznaje: metodološka sumnja, jasne i razgovjetne

ideje 7. Epistemologija u Britaniji: empiricizam i common sense 8. Kant i pitanje mogućnosti spoznaje: sintetički sudovi a priori 9. Suvremena epistemologija: Edmund Gettier i pitanje epistemološke

definicije znanja kao opravdanog vjerovanja, «Gettier problem». 10. Suvremene epistemološke teorije u Americi: Chisholm, Goldman,

Bonjour, Plantinga: koherentizam, internalizam, funkcionalizam



39

11. Neke teorije istine u epistemologiji: koheretna toerija, teorija konzensusa, toerija evidentnosti...






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivno sudjelovanje na predavanjima, provjera znanja usmenim ispitom


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. Stadler, Filosofija, sv. 2, Sarajevo, 1905.

R. Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji, Zagreb, 1975.

I. Kant, Prologomena za svaku buduću metafiziku, Beograd, 2008.

Dopunska literatura

S. Hetherington, Epistemology. Key Thinkers, New York, 2012. R. Audi, Epistemology. A Contemporary Introduction into the Theory of Knowledge, London and New York, Third edition 2010. P. Coffey, Epistemology, The Theory of Knowledge, vol. 1 and 2, London, 1917


Aktivno sudjelovanje na predavanjima, provjera znanja na usmenom ispitu




40

NAZIV PREDMETA OPĆA PSIHOLOGIJA


I./ljetni



3

Suradnici Dr. sc. Sanda D. Smoljo

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA


Upoznati studente s osnovnim pojmovima iz opće psihologije, povijesnim razvojem psihologije kao znanosti, te različitim psihologijskim pravcima. Usvojiti znanje o psihičkim procesima i čimbenicima koji određuju i utječu na psihički razvoj čovjeka. Razvijati analitičko i kritičko mišljenja prema pojedinim psihologijskim usmjerenjima, te stjecati vještine prezentiranja sadržaja.


Nema uvjeta.


Nabrojiti i obrazložiti motive proučavanja psihologije. Definirati i usporediti temeljne psihologijske pravce, te suvremene pristupe. Razumjeti znanstveni status psihologije i objasniti različite metode istraživanja. Objasniti osnovnu psihičku strukturu, procese i dinamiku razvoja. Shvatiti utjecaj okoline i nasljeđa, ulogu motivacije, emocija, potreba i vrijednosti na razvoj ličnosti. Objasniti razvoj osnovnih psihičkih poremećaja, te liječenje određenih psihopatologija. Primjeniti stečeno znanje s ciljem uspješnijeg suočavanja i rješavanja problema na intrapsihičkoj i interpersonalnoj razini.


Poznavati osnovne psihološke pojmove i psihičke procese koje utječu na čovjekov emotivni, konativni i kognitivni razvoj; razumjeti i uporediti osnovne psihologijske škole koji proučavaju razvoj čovjeka, te razvijati sposobnosti za fleksibilno i prilagodljivo ponašanje u interakciji s drugima.


Filozofski i znanstveni razvoj psihologije. Metode istraživanja. Biološki temelji psihologije. Psihički razvoj. Senzorni procesi. Percepcija. Svijest. Učenje i uvjetovanje. Pamćenje. Govor i mišljenje. Motivacija. Emocije. Inteligencija. Ličnost. Stres, zdravlje i suočavanje. Psihički poremećaji. Liječenje psihičkih poremećaja. Društveni utjecaji i procesi.


☒ predavanja


☐ vježbe



☒ samostalni zadaci

☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ (ostalo upisati)



41




Pohađanje nastave

1,0 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Prati se aktivnost i sudjelovanje studenta u nastavi, način pripreme i izlaganje referata, ocjenjuje se kolokvij, te završni ispit.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

S. A. RATHUS, Temelji psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

1

B. PETZ, Uvod u psihologiju. Psihologija za nepsihologe, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010.

1

E. E. SMITH - S. NOLEN-HOEKSEMA - B. L. FREDERICKSON - G. R. LOFTUS - D. J. BEM, S. MAREN, Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2007.

1

D. GOLEMAN, Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2013.

1

Dopunska literatura

R. J. GERRIG, Psychology and Life, 20th edition, Pearson, Boston, 2013. A. BENNETT – L. BENNETT, Temperament. Kako bolje upoznati sebe, skladnije živjeti s drugima i istinski rasti u vjeri, Verbum, Split, 2013. B. PETZ Psihologijski rječnik, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005. R. VASTA - M. M. HAITH - S. A. MILLER, Dječja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004.


Anonimna anketa, konzultacije, polaganje kolokvija, evidencija o nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju položenog ispita.



42




43

NAZIV PREDMETA HEBREJSKI JEZIK II


I./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Hebrejski jezik II jest propedeutski predmet za kasniju akademsku egzegetsku analizu biblijskih tekstova. Cilj kolegija je osposobiti studenta za aktivno korištenje BHS za egzegetski studij izvornih biblijskih tekstova.


Položeni prvi stupanj hebrejskoga jezika.


Studij omogućuje aktivno čitanje i prevođenje određenih biblijskih tekstova s hebrejskog izvornika, tj. BHS.


Student će čitati, analizirati i prevoditi lakše tekstove iz BHS. Hebrejski glagoli; Qal; Piel; Hifil; waw-construkcija; jusivi; Nifal; Hitpael; kohortativi; Pual; Polel;.


1. Hebrejski glagoli (2) 2. Qal (2) 3. Piel (2) 4. Hifil (2) 5. waw-construkcija; jusivi (2) 6. Nifal (2) 7. Hitpael (2) 8. Kohortativi (2) 9. Pual (2) 10. Polel (2) 11. Prijevodi jednostavnijih biblijskih hebrejskih tekstova (10)







44


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Vježbe (20%) Pismeni u 8. tjednu predavanja (30%) Završni usmeni ispit (50%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

C. L. Seow, A Grammar for Biblical Hebrew, Abingdon Press, Nashville, 1995.

1

K. Ellinger - W. Rudolph (ed.), Biblia Hebraica Stuttgartensia (BHS), Stuttgart, 1990.

5

R. AMERL, Hebrejsko-hrvatski rječnik, Zagreb 1997.

2

Dopunska literatura

E. Kautzsch – A. E. Cowley, Gesenius' Hebrew Grammar, Clarendon Press, Oxford, 1910.


Redovite vježbe i blic provjere tijekom sata.


Stjecanje znanja za aktivno i samostalno revođenje biblijskih tekstova s hebrejskoga izvornika BHS.



45

NAZIV PREDMETA OPĆA CRKVENA POVIJEST – NOVA I MODERNA


I./ljetni



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Proučiti prošlost Crkve od Avignonskog razdoblja do suvremenog doba. Upoznati teološku misao Crkve, kult i ustrojstvo te položaj Crkve u novovjekovnom i modernom (suvremenom) društvu.


Poznavanje opće povijesti novog i modernog (suvremenog) vremena te poznavanje povijesti Crkve starokršćanskog i srednjovjekovnog razdoblja.


1. Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 2. Poznavati osnovne činjenice, stožerne osobe i događaje Crkve u

novom i modernom (suvremenom) razdoblju. 3. Prepoznati povijesni kontekst razvoja teološke misli i analizirati

ulogu Crkve u zapadno-europskoj kulturi. 4. Objektivno vrednovati procese u Crkvi s obzirom na teološki razvoj

i procese izvan nje koji su zahtijevali neprestanu obnovu Crkve. 5. Procijeniti položaj i odgovor Crkve na pojavu najvažnijih događaja u

novom i modernom razdoblju od protestantizma, prosvjetiteljstva, razvoja znanosti, do suvremenih misaonih strujanja 19. i 20 stoljeća.


Studenti postaju sposobni upoznati i procijeniti cjelinu crkvenog, političkog i kulturnog života novog i modernog razdoblja.


1. Vrijeme Bonifacija VIII.; Avinjonsko sužanjstvo; Veliki zapadni raskol i koncil u Konstanzu; Koncilijarizam; Koncil u Baselu, Ferrari i Firenzi; Crkva u vrijeme humanizma i renesanse; Reformacija i katolička obnova: uzroci reformacije; Martin Luther – teološko sazrijevanje, sporo o oprostima i početak pobune, Rimski proces, rasprave i polemički spisi; Reformacija od državnog sabora u Speyeru do Augsburškog mira; Zwingli i protestantizam u njemačkom dijelu Švicarske; Calvin i reformacija u Ženevi; Odvajanje Engleske od Katoličke Crkve; Katolička obnova; Tridentski koncil; Posttridentska obnova; Misijska djelatnost Crkve; Francuska i hugenoti; Crkva u Engleskoj, Škotskoj, Irskoj i zemljama Benelux-a; Francuska: spor oko regalija i pitanje galikanizma; Jansenizam; Prosvjetiteljstvo: pojam i širenje; Borba protiv Isusovaca i njihovo dokidanje; Katolička Crkva u oluji prosvjetiteljstva; Cezaropapizam u Habsburškoj Monarhiji.

2. Francuska u vrijeme revolucije i papa Pio VI.; Pio VII. i Napoleon Bonaparte; Posljedice Francuske revolucije; Sekularizacija Crkve u



46

Njemačkoj; Crkva nakon revolucije: katolički liberalizam i konzervatizam; Pio IX. i Rimsko pitanje; Pio IX. – greške modernog vremena „Sillabus“; Pio IX – ostale dimenzija pontifikata; Prvi vatikanski sabor; Crkva u vrijeme Lava XIII.; Crkva u vrijeme Pija X. – modernizam, juridička i pastoralna aktivnost; Crkva u vrijeme Benedikta XV.; Crkva u vrijeme Pija XVI. – unutarnji život i odnos prema totalitarizmima; Crkva u vrijeme Pija XII. i II. svjetski rat; Crkva u vrijeme Ivana XXIII. i Pavla VI. – II. vatikanski koncil.






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998., str. 277-640.

A. Franzen, Povijest Crkve, Zagreb, 1993., str. 178-322.

Dopunska literatura

H. Jedin, Velika povijest Crkve, IV. V., VI/1.-2., Zagreb, 1995.






47

NAZIV PREDMETA ZNANOST O RELIGIJAMA

Kod FT-01 Godina studija/semestar

I./ljetni

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Franjo Topić


3

Suradnici Mr. sc. Vikica Vujica Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-učenja 10%

OPIS PREDMETA


Upoznavanje studenata s fenomenom religija i pitanjem religioznosti; studij velikih svjetskih religija; komparacija i teološko prosuđivanje religija.


Nema posebnih preduvjeta


Studenti se osposobljavaju za: 1. Adekvatnu i nepristranu analizu fenomena religije. 2. Poznavanje temeljnih religioznih elementa: žrtva, svećenstvo,

simboli, mitovi, tabu, magija i religija. 3. Poznavanje velikih svjetskih religija njihovih specifičnosti, te novih

religijskih pokreta. 4. Razumjeti i vrjednovati važnost dijaloga s drugim religijama sa

željom izgradnje kulture prihvaćanja i tolerancije u međukulturalnom i međureligijskom dijalogu.


Solidno poznavanje fenomena i povijesti religije i religija. Znanje o velikim svjetskim religijama. Prepoznavanje važnosti poznavanja drugih religija s mogućnošću otkrivanja posebnosti vlastite religije. Sposobnost argumentiranja o važnosti dilanoga u pluralističkom društvu.


Studij je podijeljen u tri dijela: Prvi dio obrađuje različite pristupe studiju znanosti o religijama, stavljajući poseban naglasak na: fenomen religije, religioznosti i primitivnih oblika religioznosti (totemizma, animizma, fetišizma, magije). Potom se analiziraju temeljne kategorije koje strukturiraju iskustvo homo religiosus-a. To su kategorije svetog i svjetovnog, svetog prostora, svetog vremena, mita, molitve, obreda, kulta, meditacije, hodočašća. Drugi dio kolegija obrađuje pitanja povijesti nastanka, nauk, duhovnost, povijesni razvoj, širenje, razgranatost, ustroj i stanje velikih svjetskih religija kao što su hinduizam, budizam, sikhizam, đaninizam, konfucijanstvo, taoizam i šintoizam.



48

Osim velikih svjetskih religija, proučavaju se i važne izumrle religije, kao i nove modernog i postmodernog doba, te osnove religioznosti New agea. Tijekom predavanja nastoji se raditi komparacija (ukazujući na sličnosti i razlike) između pojedinih religija i kršćanstva. Treći dio nastoji, polazeći od katoličkog teološkog nauka ponuditi smjernice za odnos i dijalog sa svjetskim religijama.


☒ predavanja


☐ vježbe ☐ on line u cijelosti




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 Istraživanje 0,5 Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit + elaborat


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

DRUGI VATIKANSKI SABOR, Deklaracija o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama «Nostra aetate», KS, Zagreb, 1993., str. 383.-390.

MEĐUNARODNO TEOLOŠKO POVJERENSTVO, Kršćanstvo i religije, KS, 1999.

N. DOGAN - I. ŠOLA, Razmeđa religije i kulture. Uvod u znanost o religiji, Odjel za kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayer, Osijek 2014.



49

A. N. TERRIN, Uvod u komparativni studij religija, KS, Zagreb 2006.

M. JEŽIĆ, Kršćanstvo i indijske religije, Nova prisutnost 9 (2011) 1, [207-211].

Hrcak.hr

N. HOHNJEC (ur.) Kršćanstvo i religije, zbornik teoloških radova, KS, Zagreb 2000.

H. BÜRKE, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, KS, Zagreb 2000.

P. POUPARD, Religije, Jesenski i Turk, Zagreb 2007.

Dopunska literatura

N. BIŽACA, Ususret bratskom putovanju. Temelji i dijaloške perspektive teologije religija, KS, Zagreb 2013. N. BIŽACA, Ogledi iz teologije religija, KS, Zagreb 2008. I. MARKEŠIĆ, «Monoteističke religije i nasilje. Kako do dijaloga?», u: B. VULETA – A. VUČKOVIĆ – I. MILANOVIĆ LITRE (ur.), Dijalogom do mira, Franjevački institut za kulturu mira, Split 2005, [536-555]. A.T. KHOURY (ur.), Leksikon temeljnih religijskih pojmova. Židovstvo-Kršćanstvo-Islam, Prometej, Zagreb 2005. PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU-PAPINSKO VIJEĆE ZA MEĐURELIGIJSKI DIJALOG, Isus Krist – donositelj žive vode. Kršćansko promišljanje o „New Ageu“, Verbum, Split 2003. P. KREEFT, Kršćanstvo i druge religije, Verbum, Split 2003. A. REBIĆ, Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002. H. KÜNG, Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb, 1994. G. DANNEELS, Krist ili Vodenjak? Katolička prosudba sekti i New Agea, Verbum, Split, 1998, [1.-81]. M. NIKIĆ (ur.), Novi religiozni pokreti, Zagreb 1997. V. BAJSIĆ-Z. ŽIDOVEC (ur.), Religije svijeta. Enciklopedijski priručnik, GZH – KS, Zagreb 1987. L. MILIN, Naučno opravdanje religije, Apologetika – Knj. 2: Istorija religije, Beograd 1977. F. LEDIĆ, Mitologija Slavena - tragom kultova i vjerovanja starih Slavena, Tiskara Epoha, Zagreb, 1969. S. DOPPELHAMMER, Povijest religija 1, (cikl.) Zagreb 1963. Bilješke s predavanja. E. SCOGNAMIGLIO, Homo religiosus et simbolicus. Breve introduzione alla storia delle religioni, Elledici, Leumann (TO) 2012. F. LENOIR, Piccolo trattato dii storia delle religioni, Garzanti, Milano 2011. DALAI LAMA, Le religioni sono tutte sorelle, Mondadori, Milano 2011. M. ELIADE, Il mito dell'eterno ritorno, Borla, Roma 2010. G. J.BELLINGER, Religioni, Le Garzantine/Corriere della sera, Milano 2007. J. RIES, L'uomo e il sacro nella storia della umanità, Jaca Book, vol. II, Milano 2007.



50

J. RIES, L'uomo religioso e la sua esperienza del sacro, Jaca Book, vol. III, Milano 2007. E. SCOGNAMIGLIO, Il volto di Dio nelle religioni. Una indagine storica, filosofica e teologica, Paoline, Milano 2001. KLOSTERMAIER K. K., Buddhismo Una introduzione, Pani Editore srl., Roma, 2005. M. ELIADE, Mito e realtà, Borla, Roma 1993. (M. ELIADE, Myth and Reality, Harper and Row, New York). G. FILORAMO, Che cos'è la religione. Temi, metodi, problemi, Einaudi, Torino 2004. G. VAN DER LEEUW, Fenomenologia della religione, Bollati Boringhieri, Torino 2002³. (G. VAN DER LEEUW, Phänomenologie der Religion, J.C.B. Mohr, Tübingen 1956.) O. AIME – M. OPERTI, religione e religioni. Guida allo studio del fenomeno religioso, San Paolo, Cinisello Balsamo (MI) 1999. S. PIANO, Sanātana dharma. Un incontro con l’induismo, San Paolo, Cinisello Balsamo (MI) 1996. D. T. SUZUKI, An Introduction to Zen Buddhism, Grove Press, Inc., New York 1964.


Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon predavanja ili/i ispita.




51

NAZIV PREDMETA OSNOVE GREGORIJANSKOG PJEVANJA

Kod LIT-04 Godina studija/semestar

I./ljetni

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Pavlović


2

Suradnici Prof. Marko Stanušić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


OPIS PREDMETA


Povijesno poznavanje nastanka i razvoja gregorijanskog pjevanja u liturgiji rimsko-latinskog obreda


Nema preduvjeta


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Poznavati osnovne sastavnice liturgije rimskog obreda. 2. Poznavati osnovna razdoblja u povijesnom razvoju gregorijanskog

pjevanja. 3. Usporediti usku povezanost razvoja gregorijanskog pjevanja i tijeka

crkvene povijesti. 4. Shvatiti zašto je gregorijansko pjevanje vlastito rimskoj liturgiji. 5. Iz pjesmarica koristiti se repertorijem gregorijanskog pjevanja u

liturgiji i katehezi. 6. Poznavati starocrkvene načine (moduse) i izvođenje psalama


Upoznavanje s povijesnim razdobljima nastajanja i razvoja gregorijanskog pjevanja kao vlastitog liturgijsko rimskog obreda.


- Povijest nastanka i razvoja gregorijanskog korala. (3) - Povijesni periodi: od početaka kršćanstva do 6. stoljeća. (3) - Zasluge pape Grgura Velikog i širenje gregorijanskog korala. (2) - Razdoblje dekadence: od 10. do 19. stoljeća. (2) - Razdoblje obnove: od 1903. do danas. (3) - Razvoj notnog pisma. (2) - Opća teorija gregorijanskog korala. (2) - Neume (3) - Starocrkveni modusi i njihova primjena (psalmodijski napjevi). (4) - Crkveni dokumenti koji govore o liturgijskoj glazbi. (3) - Pjevanje pojedinih gregorijanskih napjeva. (3)


☒ predavanja, pjevanje i slušanje CD-a

☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje




52




Pohađanje nastave

0,7 Istraživanje

Praktični rad 0,3



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit i pjevanje


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

CRKVENA GLAZBA, Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; str. 135.-152. str. 163.-167;

GREGORIJANSKI KORAL, M. Stanušić, Sarajevo, 2012. (skripta);

PJEVAJTE GOSPODU PJESMU NOVU, Vlastitosti BK BiH, Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb - Sarajevo, 2008.

SACROSANTUM CONCILIUM, Koncilska konstitucija o svetoj liturgiji, poglavlje VI.

INSTRUCTIO MUSICAM SACRAM – Uputa o glazbi u svetom Bogoslužju

Dopunska literatura

GREGORIJANSKO PJEVANJE. Baština i vrelo rimske liturgije, M. Martinjak, Zagreb, 1997. str. 154.-203. OPĆA UREDBA RIMSKOG MISALA


Anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.




53

NAZIV PREDMETA METODOLOGIJA S PROSEMINAROM


I./ljetni



3


P S V T

15 15


OPIS PREDMETA


Osposobiti studenta da znanstveno misli, analizira i piše.


Poznavanje rada na računaru (Office)


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Prepoznati osnovne postupke koji su potrebni za pisanje

seminarskog ili diplomskog rada od izbora literature, prenošenja na kartice sadržaja do gotovog teksta.

2. Koristiti ispravno pisanje bilješki, postaviti strukturu rada i ravnotežu među pojedinim cjelinama kao i ravnotežu između citiranja i vlastitog razmišljanja.

3. Znati predstaviti svoje istraživanje, ispravno vrednovati različita znanstvena mišljenja i iz njih izvući sintezu.


Osposobljenost za pisanje znanstvenog rada.


1. Teoretski dio: Studente se poučava kako učiti; razlikovati bitno od nebitnoga; koristiti se raznim pomagalima koje omogućavaju lakše pamćenje. Daju se osnovne informacije o biblioteci i arhivu. Kako odabrati literaturu. Kako je čitati. Uzimanje kartica i njihovo slaganje. Objašnjava se postupak od izbora teme, skupljanje literature, obrada materijala i konačnog teksta. Način citiranja.

2. Praktični dio: Primjena teoretske spoznaje kroz praktični rad s mentorom koji završava pisanjem seminarskog rada.



☐x samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ x mentorski rad ☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS

Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5



54

bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):



1,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Praćenje dolaska na predavanje. Aktivno izvršavanje redovitih zadataka. Ocjena pisanog rada.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

D. TOMAŠEVIĆ, Metodološke upute za pisane radova na teološkim učilištima, KBF – Glas Koncila, Sarajevo-Zagreb, 2014.

J.M. PRELEZZO, J.M. GARCÍA, Invito alla ricerca. Metodologia e tecniche del lavoro scientifico, Las, Roma, 2007.

Dopunska literatura

J. KNIEWALD, Metodika znanstvenog rada, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993.; V. SILOBRČIĆ, Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo, Jumena, Zagreb, 1983.


Nazočnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, izvršenje zadataka iz praktičnih vježbi, konačna provjera pisanog rada.




55

NAZIV PREDMETA LATINSKI JEZIK II


I./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


- Spoznati i razumjeti jezičnu strukturu latinskog jezika; - razumjeti latinske tekstove i prevesti ih na hrvatski jezik; - spoznati civilizacijsko okruženje u kojem se latinski jezik razvijao; - Poznavanje vokabulara; - Vladanje gramatičkim oblicima i strukturama; - Čitanje i prevođenje; - Usvajanje spoznaja o rimskoj civilizaciji.


Odslušan predmet Latinski jezik I (iz zimskog semestra).


Od studenta se očekuje da ispravno čita i prevodi tekstove obrađivani na nastavi, te da usvoji njihov vokabular. Student će biti u stanju: - Temeljno poznavati latinsku gramatiku i sintaksu; - Razumjeti važnost latinskog jezika za teologiju; - Prevoditi obrađene vježbe s latinskog na hrvatski i s hrvatskog na

latinski jezik; - Služiti se latinskim jezikom u teološkim predmetima; - Pratiti s razumijevanjem predavanja iz filozofije i drugih teoloških

predmeta; Kompetencije koje se stječu


Glagoli (indikativ, konjunktiv, aktiv, pasiv); participi i infinitivi; Sintaksa glagolskih imena: ACI, NCI, Ablativ apsolutni, PKA, PKP, Supin.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





56


Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



10 % = Pohađanje nastave i aktivnost na satu; 40 % = Pismena provjera znanja u 8. radnom tjednu; 50 % = Završni usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Gortan – Gorski – Pauš, Elementa Latina,

ŠK, Zagreb (bilo koje izdanje);

Milan Žepić, Rječnik latinskog i hrvatskog jezika, Zagreb (bilo koje izdanje)

1

Dopunska literatura

Mirko Divković, Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb (bilo koje izdanje);

Gortan – Gorski – Pauš, Gramatika latinskog jezika, ŠK, Zagreb (bilo koje izdanje)





57

NAZIV PREDMETA POVIJEST FILOZOFIJE: SUVREMENA


II./zimski



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Upoznati suvremenu filozofsku misao, prepoznati relacije između suvremenih filozofskih pitanja i pretdhodnih filozofskih razdbolja kao i utjecaj suvremen filozofske misli u religiji


Osim propisanih uvjeta od strane Fakulteta, određeno predznanje moderne filozofije i filozofske terminologije, posebno filozofija Kanta, Humea i Descartesa


- poznavanje povijesnih konteksta i nastanka određenih suvremenih filozofskih pravaca

- kritičko promišljanje i vrednovanje suvremenih filozofskih pravaca - povijesno razumijevanje povezanosti suvremene filozofije sa

prethodnim razdobljima - razumijevanje utjecaja suvremene filozofske misli na religiju


- razumijevanje nastanka nekih suvremenih filozofija i utjecaj povijesnih kretanja na njihov nastanak

- kritičko promišljanje i vrednovanje suvremenih filozofskih pravaca - upoznavanje utjecaja suvremene filozofije na religiju - razumijevanje suvremene filozfoske terminologije i njena važnost

za teologiju


1. Uvod: Glavne teme suvremene filozofije i povijesni kontekst razvoja, filozofija nakon Kanta

2. Romanticizam i njemački idealizam: Fichte, Scheling, Hegel 3. Filozofija nakon Hegela: Feurbeach, Marx 4. Kierkegaard, Schopenhaure, Nietzche 5. Pozivitizam i pragmatizam: Comte, Bentham, Mill 6. Pierce, Dewey, James 7. Filozofija jezika: Frege, Russel, Wittgenstein 8. Filozofija znanosti: Bečki krug, Popper, Kuhn, Polany 9. Tomističa filozofija: Transcendentalni tomizam, Maritan, Gilson 10. Personalizam: Mounier, Marcel, Levinas 11. Fenomenologija: Husserl, Scheler, Fink 12. Heiddeger 13. Egzistencijalizam: Jaspers, Sartre 14. Frankfurtska škola: Adorno, Marcuse 15. Hermenautika: Gadamer 16. Postmoderna filozofija: Lyotard, Vattimo, Rorty



58

17. Analitička filozofija u Americi: Opći pregled






Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad


Referat 1 Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivno sudjelovanje na predavanjima, referat o specifičnoj temi kod odabranih filozofa koji će biti ponuđeni, provjera znanja usmenim ispitom


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Bošnjak, Povijest filozofije, sv. 3, Zagreb, 1993.

D. Pejović, Suvremena filozofija zapada, 1999. M. Galović, Suvremena filozofija II, Hrestomatija filozofije, sv. 8, Zagreb, 1996.

M. Uzelac, Glavni pravci suvremene filozofije, Vršac, 2011.

Dopunska literatura

M. Fazio – F. Fernandez Labastida, A History of Contemporary Philosophy. Nineteenth and Twentieth Century, New York, 2011. A. Kenny, Philosophy in the Modern World, Oxford, 2008. F. Copleston, A History of Philosophy: Main de Biran to Sarte, vol. 9, London, 1996.


Aktivno sudjelovanje na predavanjima, pismeni referat, provjera znanja na usmenom ispitu




59

NAZIV PREDMETA ONTOLOGIJA


II./zimski



5


P S V T

60

Status predmeta Obvezatni Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim ontološkim pojmovljem, prikazati povijesnu panoramu ontologije kao filozofske discipline predstavljajući najvažnije ontološke modele te aktualna teoretska pitanja.


Položeni prethodni ispiti iz povijesti filozofije.


1. Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 2. Opisati i objasniti tijek razvoja ontologije kao filozofske discipline; 3. Ovladati temeljnom filozofskom terminologijom; 4. Prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme

moderne ontologije kao filozofske discipline; 5. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove pojedinih

filozofa. Kompetencije koje se stječu



Kolegij obuhvaća sljedeće temeljne sadržaje: Uvodno-propedeutski dio: Analizira se 1) Ontologija kao filozofska discipline; 2: Problem bitka u povijesti filozofije: 3) Ontologija vs. Metafizika: 4) Problem određivanja ontologije kao discipline. Povijesno-teoretski dio. Poseban naglasak je stavljen na promatranje antičke filozofije kroz prizmu ontologije, studentima se predstavlja misao Parmenida («istovjetnost bitka i mišljenja», Platona («učenje o idejama»), Aristototela («Fizika vs. Metafizika», «Metafizika kao znanost») te ostalih velikih misaonih tradicija s posebnim naglaskom na metafizičko-ontološku problematiku u njihovim djelima. Srednjovjekovnoj ontologiji je posvećen obiman dio počevši od sv. Anselma i njegove ontološke koncepcije. Problem univerzalija, detaljna analiza realizma i nominalizma, te glavne ontološke postavke sv. Tome Akvinskog su predstavljene studentima, kao i ontološki modeli koji su se profilirali u novovjekovnoj filozofiji (racionalizam, empirizam, Kantova kritička filozofija, njemački idealizam). Na kraju povijesnog prikaza studentima će biti predstavljene suvremene ontološke tendencije. Ovaj dio omogućuje dublji povijesni uvid u ontološku problematiku, te kritičko promišljanje i usvajanje temeljnoga ontološko-metafizičkoga



60

pojmovlja i osposobljava studente za analizu, komentiranje i kritičko vrednovanje osnovne antičke, srednjovjekovne, moderne i suvremene ontološke tendencije. Teoretski dio ima za cilj sintetizirati ontološke spoznaje do kojih su studenti došli u prva dva dijela ovoga predmeta, te iz nešto spekulativnije perspektive problematizirati najvažnije ontološke problematike, poput «ontološka diferencija bitka i bića»; «Kategorije»; «Hijerarhija bića»; « Egzistencija i esencija»; «Smisao dokaza za Božju egzistenciju»; «Transcedentalije»; «Materija i forma»; «Analogija bića»; «uvjet mogućnosti metafizike».






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

2.5 Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Béla Weissmahr, Ontologija, Zagreb 2013.

Marijan Cipra, Temelji ontologije, Matica Hrvatska, Zagreb 2003.,

Toma Akvinski, 0 biću i biti, preveo i bilješkama popratio Tomo Vereš, u: Srednjovjekovna filozofija (prir. S. Kušar), Zagreb 1996., str. 473-502.]

Dopunska literatura

Danilo Pejović, “Predgovor: Bitak i kretanje. Fizika i metafizika u misljenju Aristotela”, u: Aristotel, Fizika, prijevod Tomislav Ladan, Globus, Zagreb 1988, st. V-XXXII.



61

Marijan Cipra, Metamorfoza metafizike, MH, Zagreb 1999. Nicolai Hartmann, Prilog zasnivanju ontologije, CKD, Zagreb 1976. Nicolai Hartmann, Novi putevi ontologije, BIGZ, Beograd 1973.






62

NAZIV PREDMETA ETIKA


II./zimski



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Studenti trebaju steći osnovne uvide i znanje o autorima, temama i problemima kojima se bavi Etika-praktična filozofija, s naglaskom na antropološko-etičko poimanje čovjeka


Nema posebnih uvjeta


1. Nakon završenog kolegija studenti će moći: 2. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje o etici 3. Poznavati i razumjeti temeljne pojmove filozofske etike 4. Poznavati i razumjeti temeljne etičke teorije (antika, srednji, novi i

suvremeni vijek) 5. Raspravljati o etičkim pitanjima na temelju tekstova filozofskih

klasika (Aristotel, Toma, Kant, itd) 6. Koristiti saznanja filozofske etike tijekom kasnijeg studija moralne

teologije 7. Primijeniti navedena saznanja u osobnu i profesionalnu praksu


Studenti stječu saznanja o temeljnim pojmovima i pravcima filozofske etike te će moći poznavati i prosuđivati razne etičke teorije koje su relevantne za mnoga područja života, suvremeni svijet, daljnji teološki studij i osobni etički stav.


Pojam, objekti i metode praktične filozofije; Problem etike kao autonomne znanosti; Opći pogled na život; Razvoj misli o čovjeku; Suvremena antropološka misao; Ljudsko djelovanje:actus humanus i actus hominis; Moralnost i sloboda; Teorije o ljudskom djelovanju: eudaimonizam i hedonizam; Paradigmatske teorije: Aristotelova kreposna, Kantova dužnosna i Millova utilitaristička etika; Etika slobode; Etički relativizam; Kriteriji „srednje mjere“ i pravednosti; Ontološki temelj moralnog djelovanja; Univerzalnost i nepromjenjivost moralnih normi;



63

Savjest-vrhovna instanca moralnog djelovanja


x predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

x samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)



Pohađanje nastave


Kolokviji Esej 1 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pohađanje i aktivno sudjelovanje 10% Esej 20% Završni ispit 70% (usmeni i/li pismeni)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

I.Čehok, I.Koprek i dr., Etika, Priručnik jedne discipline, Zagreb, 1996.; Josip Talanga, Uvod u etiku, Zagreb 1999; S. Radić, Skripta iz kolegija Etika, KBF, Đakovo;

Dopunska literatura

Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb, 1992.; I. Kant, Kritika praktičnog uma, Zagreb, 1990.; K. Wojtyla, Temelji etike, Split, 1998.; I. Koprek, Priđi da možeš čuti. Etika u sjeni globalizacije i postmoderne, FTI, Zagreb, 2005.;


Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, esej/kolokvij, anonimna anketa-evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.




64

NAZIV PREDMETA KOZMOLOGIJA


II./zimski



3


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznavanje s temeljnim principima filozofije prirode, problematika prirode i materijalne zbilje, nastanka svemira.


nema


1. Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 2. poznavati temeljne pojmove iz filozofije prirode 3. poznavati razvoj povijesti klasične kozmologije 4. poznavati temeljnu strukturu i vlastitosti tjelesnih bića 5. predstaviti problematiku prostora i vremena 6. iznijeti glavne novosti i problematiku dostignuća fizikalnih teorija 7. vrednovati važnost graničnih pitanja religije i znanosti


Student stječe temeljno znanje o filozofskom gledanju na prirodu i fizički svijet uopće te sposobnost prosuđivanja suvremenih kozmoloških i fizikalnih teorija.


Traktat je razdijeljen u tri glavna dijela: Promjenjivost tjelesnih bića, Tjelesna supstancija, Jedinstvo materije i forme. U prvom se dijelu analizira čovjekovo temeljno iskustvo opstojnosti u svijetu, bitna struktura tjelesnih bića te promjenjivost tjelesnih bića. Prvim se dijelom nastoji ukazati na važnost razumijevanja filozofske analize promjene i naravi kretanja. Drugi dio tematizira pitanje tjelesne supstancije. U razmatranje se uvodi razumijevanje supstancije i akcidenata, neodgovarajuće shvaćanje tjelesne supstancije, te pitanje supstancije u prirodnim znanostima i modernoj fizici. Posljednjim se poglavljem tematizira pitanje jedinstva materije i forme /Hilemorfistička sinteza, argumenti u korist hilemorfističe sastavljenosti/. Na koncu se traktata tematiziraju pitanja o fizičkom smislu pojma prirode i stvarnosti prostora i vremena /Newton, Kant/.






65



Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Nazočnost i aktivno sudjelovanje na nastavi 10% Esej/pisani rad 20% Završni ispit 70%


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

V. Bajsić, Granična pitanja religije i znanosti, KS, Zagreb, 1998.; S. W. Hawking, Kratka povijest vremena, Izvori, Zagreb, 1996.; S. Morandi, Teologija i fizika, KS, Zagreb, 2012.; .; T. Peković, Uvod u modernu kozmologiju i filozofiju, Šibenik, Zagreb, 2001.;

Dopunska literatura

Aristotel, Fizika, Zagreb, 1987.; J. Stadler, „Filosofija“, sv. IV: Kosmologija, Sarajevo, 1909.; B. Badrov, Kozmologija, u: Sabrana djela, sv. II., Livno – Sarajevo, 1997., str. 351-406.; S. Hawking, Teorija svega. Podrijetlo i sudbina svemira, VBZ, Zagreb, 2009.; M. Crvenka, Prirodne znanosti i religija,pokušaj sažetog pregleda, KS, Zagreb, 2010.;


Predavanja, aktivno sudjelovanje, esej/pisani rad i završni ispit (usmeni i/li pismeni)




66

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKI GRČKI JEZIK I.

Kod SPNZ-01 Godina studija/semestar

II./zimski

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Darko Tomašević


2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest upoznati studente s osnovama biblijskog grčkoga jezika kao preduvjetom za čitanje novozavjetnih tekstova. Usvojiti osnovnu morfologiju, gramatiku i sintaksu biblijskog grčkog jezika. Zapamtiti određeni fundus grčkih riječi koje se najčešće koriste u Novom zavjetu.


Nema uvjeta.


1. Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 2. Prepoznati i služiti se osnovnim elementima grčke gramatike koja se

koristi u Novom zavjetu. 3. Čitati lakše novozavjetne tekstove i parafrazirane rečenice iz NZ; te

prevoditi s grčkog jednostavne rečenice na hrvatski jezik, kao i na grčki jednostavne rečenice s hrvatskoga jezika.

4. Bolje razumjeti filozofsku i teološku terminologiju, posebno onu koja svoj korijen ima u grčkom jeziku.

5. Uz pomoć rječnika razumijevati lakše izabrane tekstove Novog zavjeta.


Studentima je omogućeno upoznavanje osnova biblijskog grčkoga jezika koji je potreban za kasnije prevođenje i čitanje novozavjetnih biblijskih tekstova.


Obrađuju se osnovni elementi grčke gramatike korištene u Novom zavjetu (deklinacije i konjugacije, osnovna glagolska vremena u aktivu, riječi i vježbe rečenica iz novozavjetnog grčkog jezika). Praktične vježbe omogućuju usvajanje osnovnog grčkoga rječnika potrebnog za prevođenje jednostavnijih biblijskih tekstova. Grčki alfabet i suglasnici, dvoglasnici, hak i naglasak (2) Indikativ prezenta aktivnog glagola „biti“; O-deklinacija (1) Indikativ imperfekta glagola „biti“; relativna zamjenica; deklinacija srednjeg roda (1) Infinitiv i imperativ prezenta glagola „biti“; deklinacija imenica ženskog roda; pridjevi (1) Konjunktiv prezenta; namjerne rečenice; pokazne zamjenice (1)



67

Optativ prezenta glagola „biti“; osobna zamjenica „ja“ (1) Particip prezenta glagola „biti“; osobna zamjenica „ti“ (1) Indikativ, particip i infinitiv futura glagola „biti“ (1) Glagoli na „o“; indikativ prezenta i imperfekta tih glagola (2) Indikativ futura i imperativ prezenta glagola na „o“; povratne zamjenice (2) Konjunktiv i optativ prezenta; posvojene zamjenice (2) Infinitiv i particip prezenta; infinitiv i particip futura; upitna zamjenica (3) Indikativ i imperativ aorista; pridjev „pas“ (2) Konjunktiv i optativ aorista; grčki brojevi (2) Infinitiv i particip aorista; pridjev „megas“ (2) Indikativ perfekta i pluskvamperfekta (2) Infinitiv, particip i konjunktiv perfekta aktivnog (2)


☒ predavanja ☒ vježbe ☒ samostalni zadaci

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje te gramatičko analiziranje zadanih rečenica nakon predavanja.


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Kroz pismene i usmene provjere znanja. Čitanje, gramatičko-sintaktička raščlamba, prevođenje tekstova koji se vježbaju zajedno, kao i kroz analiziranje rečenica izvan predavanja.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

James SWETNAM, Osnove novozavjetnoga grčkog jezika. Prvi dio: morfologija. Svezak I.: lekcije, prev. Darko TOMAŠEVIĆ (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet, 2011.)

Nela HORAK-WILLIAMS, Grčki jezik Novog zavjeta. Početnica (Zagreb: KS, 31999.)



68

Anto POPOVIĆ, Grčko-hrvatski rječnik Novoga zavjeta sa statistikom grčkih riječi (Zagreb: KS, 2016.)

Dopunska literatura

Mario CIFRAK, Vježbenica grčkog jezika Novoga zavjeta. Priručnici 96. (Zagreb: KS, 2012.) August MUSIĆ - Niko MARJANIĆ, Gramatika grčkog jezika (Zagreb: Školska knjiga, 162004.) Vlastimir H. ĆORIĆ, Osnovi novozavetnog grčkog jezika (Beograd: Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve, 1982.) Računalni program BibleWorks 8.0. Zdravka MARTINIĆ-JERČIĆ - Damir SALOPEK, Grčki glagoli (Zagreb: Školska knjiga, 2001.) Zdeslav DUKAT, Gramatika grčkoga jezika (Zagreb; Školska knjiga, 1983.) Rudolf AMERL, Grčko-hrvatski rječnik Novog zavjeta (Zagreb: Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo, 2000.)


Evidencija o nazočnosti na predavanjima te redovite kratke pismene provjere znanja tijekom predavanja. Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika kroz anonimnu pismenu anketu.




69

NAZIV PREDMETA TEOLOŠKA EPISTEMOLOGIJA


II./zimski



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja o naravi, uvjetima i mogućnostima teološke spoznaje; osposobljavanje za kritičko promišljanje odnosa filozofije i teologije; učiteljstva i teologije, vjere i razuma.


Osnovno poznavanje filozofskih pojmova, te položen ispit iz predmeta Filozofska epistemologija.


1. Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 2. Opisati specifičnost teologije kao znanosti. 3. Definirati osnovne teološke pojmove: istina, metoda, dogma, vjera,

Pismo, Predaja. 4. Vrjednovati mjesto i ulogu teologije u svijetu znanosti, te prikazati

komplementarnost teologije i drugih znanosti. 5. Upoznati se s važnim teološkim školama i teolozima.


Poznavanje teologije kao znanosti te njen odnos i dijalog s drugim znanostima. Poznavanje izvora teološke spoznaje; razumijevanje odnosa vjera-razum, Pismo-Predaja, sensus fidei-teologija-Učiteljstvo. Poznavanje teoloških pravaca i škola, s najvažnijim predstavnicima, koje su ostavile veliki utjecaj na modernu teologiju.


Ovaj kolegij obrađuje sljedeće teme: Uvod u teologiju, teološku epistemologiju; povijest teologije; teologija kao znanost o vjeri; metode u teologiji; osnovni teološki pojmovi i kvalifikacije. Teološka metoda i načini spoznaje kršćanske istine. Teologija kao auditus/intellectus fidei. Subjektivni princip teološke spoznaje: vjera. Objektivni princip teološke spoznaje: riječ Božja. Odnos vjere i razuma; filozofije i teologije. Teološki koncept istine, «koncentracija» objavljene istine u osobi Isusa Krista uvjetuje mogućnost «hijerarhije istina» u kršćanskom nauku. Teologija kao crkveno i znanstveno sustavno razmišljanje o Objavi i o vjeri, te naučiteljskoj službi Crkve. Izvori teološke spoznaje; znanje o temeljnim modelima u teologiji. Odnos teologije i drugih znanosti.






70





Pohađanje nastave


Kolokviji 0,2.5 Esej (Ostalo upisati)

Referat 0,2.5 Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pismeni/usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

S. KUŠAR, Teologija kao humanistička znanost, Nova prisutnost 14 (2016) 1, 17-31.

R. GIBELLINI, Teologija dvadesetog stoljeća, KS, Zagreb1999.

W. KERN, F. NIEMANN, Nauka o teološkoj spoznaji, KS, Zagreb, 1994.

IVAN PAVAO II., Fides et ratio. Vjera i razum, KS, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

C. BÖTTIGHEIMER, Shvatiti vjeru. Teologija čina vjere, KS, Zagreb 2015. R. FISICHELLA, Uvod u fundamentalnu teologiju, KS, Zagreb 2015. A. E. MCGRATH, Znanost i religija, KS, Zagreb 2015. A. FABRIS, Teologija i filozofija, KS, Zagreb, 2011. Ž. TANJIĆ, Teologija pred izazovima sadašnjeg trenutka, KS, Zagreb 2009. J. RATZINGER, Vjera i budućnost, KS, Zagreb, 2008, [1-103]. I. KEŠINA, Teologija u dijalogu s prirodnim znanostima, u: Pero Aračić (ur.), Teologija u dijalogu s drugim znanostima, Biblioteka Diacovensia, Đakovo, 2008, [19-50]. G.F. POLI – M. CARDINALI, Komunikacija u teološkoj perspektivi. Promišljanja o komunikativnim aspektima vjere, KS, Zagreb, 2008. D. LAMBERT, Znanosti i teologija. Oblici dijaloga, KS, Zagreb, 2003. V. BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti, KS, Zagreb, 1998.



71

B. FORTE, La teologia come compagna, memoria e profezia. Introduzione al senso e al metodo della teologia come storia, San Paolo, Cinisello Balsamo (MI) 2011³. P. CODA, Teo-logia, Lateran University press, Roma 2009. G. LOROZIO (curr.), Teologia fondamentale. Epistemologia, Città Nuova, Roma 2004, [11-233]. J. WICKS, Introduzione al metodo teologico, PIEMME, Casale Monferrato 1994. W. KERN - H. POTTMEYER - M. SECKLER, Trattato di gnoseologia teologica, Queriniana, Brescia, 1990.






72

NAZIV PREDMETA POVIJEST CRKVE U HRVATA - STARI I SREDNJI VIJEK


II./zimski



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja o povijesnim zbivanjima i razvoju Crkve na teritoriju srednjovjekovne hrvatskog prostora. Utjecaj Crkve na formiranje kulture i pismenosti hrvatskog naroda, te važnost odnosa Crkve u formiranju srednjovjekovnog hrvatskog društva.


Osnovno poznavanje prilika na hrvatskom povijesnom prostoru u ranom srednjem vijeku.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Poznavati osnovne činjenice, osobe i događaje iz hrvatske

nacionalne i crkvene povijesti starog i srednjeg vijeka. 2. Analizirati razvoj Crkve u vremenskoj stvarnosti hrvatskog teritorija

starog i srednjeg vijeka. 3. Definirati problematiku odnosa Crkve i države u Hrvatskoj srednjeg

vijeka. 4. Poznavati najvažnije povijesne izvore i literaturu o navedenom

povijesnom razdoblju 5. Argumentirano raspravljati o događajima i pojavama u Crkvi starog

i srednjeg vijeka na teritoriju današnje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore i Republike Srbije gdje žive Hrvati i katolici drugih nacionalnosti.


Stjecanje poznavanja povijesti kršćanstva i crkvenih prilika u periodu starog i srednjeg vijeka na hrvatskim povijesnim područjima te sposobnost argumentiranog obrazloženja društvenih i crkvenih prilika u starom i srednjem vijeku u hrvatskom narodnom korpusu.


1. Hrvatski povijesni prostor u vrijeme Ilira i Rimljana; Kršćanstvo u Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata; Značenje imena Hrvat i podrijetlo Hrvata; Dolazak Hrvata u današnju domovinu; Pokrštenje Hrvata; Hrvatska u vrijeme narodnih vladara; Crkva u Hrvata u vrijeme hrvatskih narodnih knezova; Crkva u Hrvata u vrijeme hrvatskih kraljeva; Političke i crkvene prilike u sklavinijama Hum (Zahumlje), Tribunija i Bosna u ranom srednjem vijeku; Redovništvo na hrvatskom povijesnom prostoru u ranom srednjem vijeku; Ćirilometodska baština na hrvatskom prostoru.

2. Hrvatska u vrijeme Arpadovića; Hrvatska u vrijeme Anžuvinaca; Od Žigmunda do Matije Korvina; Crkva na sjevernohrvatskom prostoru u



73

kasnom srednjem vijeku; Ustrojstvo Crkve na južnohrvatskom prostoru u kasnom srednjem vijeku; Političke prilike u Bosni, Humskom kneštvu i Trebinjskoj oblasti u kasnom srednjem vijeku; Crkvene prilike u Bosni, Humskom kneštvu i Trebinjskoj oblasti u kasnom srednjem vijeku






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. Krešić, Povijest Crkve u Hrvata (skripta)

Dopunska literatura

F. ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, KS, Zagreb, 1006., str. 7-294. F. ŠANJEK, Crkva i kršćanstvo u Hrvata, Srednji vijek, KS, 1988. J. BUTURAC – A. IVANDIJA, Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1973., str. 15-137. Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003.






74

NAZIV PREDMETA OPĆA PEDAGOGIJA

Kod RPK-01 Godina studija/semestar

II./zimski

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Pavo Jurišić


2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj je kolegija istražiti i predstaviti povijest i sadašnjost pedagogijske misli. Takav pristup sadržaju ima za zadaću stvoriti kritičku refleksiju prema suodnosnim znanostima poput npr. filozofije. Uz to predstaviti glavne smjernice kršćanskog odgoja.


Osnovno poznavanje povijesti i sadašnjosti filozofijskih smjerova.


- Poznavati temeljne teorijske principe i razvoj pedagogije. - Poznavati razvoj principe kršćanskog odgoja u povijesti Katoličke

Crkve


1. Poznavanje temeljnih teorijskih principa pedagogije, didaktike i metodike, te u tom smislu upoznavanje različitih područja pedagogije kao znanstvene discipline. Istovremeno, promatrajući na poseban način kurikularne paradigme novijega vremena, studenti će biti upoznati s identitetom religijske pedagogije i katehetike, te u tom smislu posebno s najnovijim katehetskim i religijsko-pedagoškim postignućima kroz prizmu odgojno-obrazovnoga sustava u Europi i Bosni i Hercegovini.


Pedagogija – znanost o odgoju: razvoj; temeljne odrednice pedagogije kao znanosti; odnos pedagogije prema drugim znanostima. Fenomen odgoja: što je odgoj; pojmovna određenja; moć i granice odgoja; podjela odgoja; odgojni proces. Intelektualni odgoj. Tjelesni odgoj. Moralni odgoj. Estetski odgoj. Seksualni odgoj. Radni odgoj. Socijalni odgoj. Religiozni odgoj. Područja realizacije odgoja: Predškolski odgoj; Školski i visokoškolski odgoj; Odgoj i obrazovanje odraslih; Odgoj u domovima; Odgoj u slobodnom vremenu; Načela odgojnoga rada; Obiteljski odgoj. Metode i sredstva odgojnoga rada. Što znači „kršćanski odgajati“.


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




75



Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Kolokvij u pismenom obliku i ssmeni završni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Ante Vukasović, Pedagogija, Zbor mladih MI, Zagreb 2001. (drugo izdanje)

Jordan Kuničić, Kršćanska pedagogija, KS, Zagreb 1971.

Pavo Jurišić, „Odgoj za kršćansku zrelost“, Crkva u svijetu, br. 3/1993.

Dopunska literatura

M. Zaninović, Opće povijst pedagogije, Školska knjiga, Zagreb 1988.; J. Džordžević, Nastava i učenje u savremenoj školi, Učiteljski fakultet, Beograd 1997.; E. Terhart, Metode poučavanja i učenja, Zagreb 2001. J. Plenković, Slobodno vrijeme i odgoj, Filozofski fakultet, Zadar 1997.; J. Plenković, Slobodno vrijeme mladeži, Rijeka 2000.; D. Savičević, Komparativno poučavanje vaspitanja i obrazovanja, Beograd 1984.; L. Bognar – M. Matijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb 2002.; I. Turković, Praćenje, vrednovanje i ocenjovanje učenika u praktičnoj nastavi, Zagreb 1996.; A. Miller, Drama djetinjstva, Zagreb 1995.


Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon predavanja ili/i ispita




76

NAZIV PREDMETA TEODICEJA


II./ljetni



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Stjecanje uvida u filozofsku problematiku o Bogu, Njegovu postojanju, Njegovoj naravi i djelovanju u svijetu s posebnim naglaskom na pitanje patnje i zla


nema


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. poznavati teodicejsku problematiku kroz povijest 2. analizirati i interpretirati klasične dokaze za Božju egzistenciju 3. opisati i protumačiti Božja svojstva i Božji odnos prema svijetu 4. opisati i protumačiti teškoće davanja odgovora na pitanje odnosa

Boga i zla/patnje u svijetu 5. primijeniti na daljnji teološki studij


Osposobljenost za temeljno poznavanje o Bogu i njegovu odnosu prema svijetu i sposobnost analize Božje egzistencije, slobode i slobodne volje, zla i patnje u svijetu, te pokušaj traženja odgovora u sintezi odnosa vjera-razum.


I. BOŽJA OPSTOJNOST Ontologizam; Agnosticizam: Kantov agnosticizam, Fideistički i modernistički agnosticizam, Pozitivistički agnosticizam, Wittgenstein i neopozitivizam

ateizam:pojam i oblici ateizma; Nietzsche i smrt Boga; Sartreov egistencijalistički ateizam II. DOKAZI ZA BOŽJU OPSTOJNOST Apriorni dokaz: ontološki dokaz (Anselmo, Gaunilo, Toma, Leibniz, Kant, Hegel, Malcolm, Plantinga): Aposteriorni dokazi:kozmološki, teleološki, eudemonološki, deontološki; pet puteva sv. Tome; ostali dokazi III. SPOZNATLJIVOST BOŽJE BITI

nerazumljivost i spoznatljivost Boga; analogni karakter naše spoznaje; trostruki analogni način naše spoznaje; neizrecivost Boga i Božja imena

IV. BOŽJI ENTITATIVNI ATRIBUTI



77

Metafizički atributi: Božja jednostavnost; Božja savršenost i dobrota; Beskonačnost, neizmjernost i sveprisutnost; Nepromjenjivost i vječnost

Moralni atributi: Božje znanje; Božja volja V. TRANSCENDENCIJA I IMANENCIJA

Odnos Boga prema svijetu; Božja svemogućnost; Stvaranje i uzdržavanje; Providnost i upravljanje svijetom; Božje sudjelovanje i čovjekova sloboda (Toma Akvinski, Molina, Banez, predestinacija, reprobacija)

VI. TEODICEJSKO PITANJE - Problem zla i patnje






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pohađanje i aktivno sudjelovanje 10% Esej 20% Završni ispit (usmeni i/li pismeni) 70%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

S. Kušar, Filozofija o Bogu. Građa i literatura za studij teodiceje, KS, Zagreb, 2001.;I. DEVČIĆ, Pred Bogom blizim i dalekim, FTI, Zagreb 1998.,S. Kušar, Odakle teodiceja? u: A. AUGUSTIN, O slobodi volje, Demetra, Zagreb, 1998. str. 383.-420.; A. Vučković, Filozofska pitanja o Bogu, u: BS 76(2006.)2, str. 335.-361.



78

Dopunska literatura

A. Kusić, Filozofski pristup Bogu, Split, 1980.; N. Stanković, Čovjek pred bezuvjetnim, FTI, Zagreb, 2000.; I. Devčić, Bog i filozofija, KS, Zagreb, 2003.; N. Fischer, Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, KS, Zagreb, 2001.; H. Kung, Postoji li Bog?, Ex libris, Rijeka, 2006.; B. Davies, Uvod u filozofiju religije, Hrvatski studiji, Zagreb 1998.; A. L. Gonzalez, Filosofia di Dio, Firenze 1988. (skripta ad usum privatum); Clive Staples Lewis, Problem boli, Verbum, Split, 2015.


Predavanja, aktivno sudjelovanje, esej/kolokvij i završni ispit (usmeni i/li pismeni)




79

NAZIV PREDMETA ANTROPOLOGIJA


II./zimski



5


P S V T

60


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta omogućiti studentima da dobiju opći povijesni i teorijski uvid u glavne autore i teme filozofske antropologije. Navedeni pristup omogućuje studentima kritičko predstavljanje temeljnih pozicije glavnih antičkih, srednjovjekovnih, novovjekovnih i suvremenih filozofa koje kao objekt istraživanja imaju čovjeka.




Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Opisati i objasniti tijek razvoja filozofske antropologije; 2. Ovladati iz povijesne i teoretske perspektive navedenim temama

iz filozofske antropologije; 3. Prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme

filozofske antropologije; 4. 4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove

pojedinih filozofa.




Kolegij obuhvaća sljedeće temeljne sadržaje: Epistemološki statut filozofske antropologije: 1) Etimologija riječi

čovjek; 2) Čovjek kao poseban filozofski i biološki problem; 3) Objekt i metoda filozofske antropologije; 4) Filozofska antropologija kao aporetična i teoretska antropologija; 5) Fenomenološka i transcendentalna faza filozofska antropologije; 6) Agere sequitur esse.

Povijesni pregled filozofske antropologije: 1) Čovjek u grčko-rimskoj misli; 2) Judeo-kršćanska slika čovjeka; 3) Humanizam i renesansa; 4) Čovjek u novovjekovnoj filozofiji (racionalizam, empirizam, prosvjetiteljstvo, njemački idealizam); 5) Suvremena filozofija (egzistencijalizam, materijalizam).

Teoretski dio ima za cilj predstaviti temeljne dimenzije čovjekovog bitka sljedeći premisu «agere sequitur esse» te analizirajući mehanicizam, vitalizam i funkcionalizam. Nadalje, analizira se pojam duše iz antičke, srednjovjekovne, novovjekovne i suvremena



80

perspektive. Fenomenu jezičnosti kao specifičnoj karakteristici čovjekovog života je posvećena detaljna analiza, a na ovu specifičnost se nastavljaju i sljedeće, koje su obrađene kako slijede: 1) Socijalnost; 2) Vremenitost i povijesnost; 3) Duhovni element postojanja; 4) Pojam osobe, definicija, problematika. Teoretski dio se završava s predstavljanjem nekoliko suvremenih modela filozofske antropologije: 1) Max Scheler i antropološki obrat; 2). Ernst Casirrer «filozofija simboličkih formi»; 3. Helmuth Plessner «Stupnjevi organskog»; 4. Arnold Gehlen «Čovjek»






Pohađanje nastave


Kolokviji 2 Esej (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Gerd Haeffner, Filozofska antropologija, Naklada Breza, Zagreb 2003.

Hotimir Burger, Filozofska antropologija, Zagreb 1993.

Ivan Sestak, “Shvacanje covjeka u povijesti filozofije (I.dio). Od starogrcke filozofije do renesanse” u Obnovljeni zivot (58) 3 (2003), 283-303. -, “Shvacanje covjeka u povijesti filozofije (II.dio). Od racionalizma do postmoderne” u Obnovljeni zivot (50) 1 (2005), 3-29.



81

Dopunska literatura

Hotimir Burger, Covjek, simbol i prafenomeni, Naklada Breza, Zagreb 2003, 7-18; 45-81. Emerich Coreth, “Smisao covjekove slobode”, u Obnovljeni zivot (53) 4 (1998) 391-402. Covjek, u Joseph M. Bochenski, Uvod u filozofsko misljenje, Verbum, Split, 2001, 79-91. Julian Nida Rumelin, O ljudskoj slobodi, Naklada Breza, Zagreb 2007, 13-43. Vladimir Filipovic, “Max Scheler i suvremena filozofska antropologija”, u Max Scheler, Polozaj covjeka u kozmosu, Veslin Maslesa, Sarajevo, 1987, 153-186.






82

NAZIV PREDMETA POLITIČKA FILOZOFIJA


II./zimski



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta omogućiti studentima da dobiju opći povijesni i teorijski uvid u glavne autore i teme političke filozofije.




Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Opisati i objasniti tijek razvoja političke filozofije; 2. Ovladati iz povijesne i teoretske perspektive navedenim temama iz

političke filozofije; 3. Prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme

političke filozofije; 4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove navedenih




Predmet Politička filozofija polazi od analize društvenih struktura te koncepcije čovjeka kao društvenog bića, koje oblikuje zajednicu i koje je na nju upućeno. Povijesni dio: Kroz ovu prizmu će biti analizirani autori od posebnog značaja, krenuvši od: 1) Antičke političke paradigme - Platon-Aristotel. U antičkoj paradigmi

politika zastupa ideje najvišega dobra te nužno uključuje i etički aspekt društvene zajednice;

2) Srednjovjekovna politička paradigma će biti promatrana kroz analizu djela sv. Augustina, sv. Tome Akvinskog i Williama Ockhama;

3) Novovjekovna politička paradigma pokazuje kako politika dobiva novi identitet te postaje djelatnost vezana za novonastali oblik društvene organizacije – državu. Biti će analizirani najvažnije ideje sljedećih autora: Niccolò Macchiavelli, Thomas Hobbes, Jean-Jacques Rousseau, Immanuel Kant, Hegel i Marx, John Stuart Mill;

4) Suvremena politička paradigma: Završni dio povijesne paroname političke misli posvećen je analizi sljedećih autora: Carl Schimtt, Antonio Gramsci, Jürgen Habermas, Hannah Arendt i Giorgio Agamben i Charles Taylor.



83

Teoretski dio je posvećen analizi pojmova koji su vezani za politiku: država, vlast, moć, sloboda, jednakost, prava, rat, oblici društvenog uređenja,


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

0.5 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Adam Swift, Politička filozofija, Clio 2008.

Leo Strauss, Povijest političke filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2006

Dopunska literatura

H. Arendt, Vita activa. August Cesarec, Zagreb 1991. J. Maritain, Čovjek i država. Globus – Školska knjiga, Zagreb 1992. J. Ortega y Gasset, Pobuna masa. Golden marketing, Zagreb 2003. K.-H. Volkmann-Schluck, Politička filozofija, Naprijed, Zagreb 1977.




https://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEava

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vlast

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mo%C4%87



84

NAZIV PREDMETA OPĆI UVOD U SVETO PISMO


II./ljetni



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta stjecanje temeljnih kompetencija za razumijevanje Svetog pisma u povijesnome i sadašnjem okviru te vjersko-odgojnome i znanstveno-nastavnome kontekstu. Od studenta se traži poznavanje povijesne geneze nastanka Svetoga pisma kao i aktivno korištenje suvremenim prijevodima Svetoga pisma.


Poznavanje engleskog, njemačkog, francuskog, španjolskog ili talijanskog jezika


Poznavanje ambijenta nastanka Svetoga pisma; poznavanje povijesti pisanja biblijskih knjiga; poznavanje izvanbiblijske literature koja govori u prilog biblijske povjesnosti; upoznavanje s biblijskim kanonom; upoznavanje s različitim pristupima tumačenja Svetoga pisma; upoznavanje s papinskim i crkvenim dokumentima vezanim uz Sveto pismo.


Upoznavanjem s različitim znanstvenim metodama i pristupima proučavanja Svetoga pisma, student će se osposobiti stručno koristiti prije svega kanonskim i kritičkim pristupima obrađenih svetopisamskih knjiga kako bi ih adekvatno primjenio u svome znanstveno-nastavnome radu.


1. Biblija - brojne knjige u jednoj knjizi (3) 2. Povijest nastanka biblijskih knjiga (5) 3. Kanon Svetog pisma (5) 4. Qumranski spisi; apokrifi i izgubljene knjige (3) 5. Crkvena predaja i učiteljstvo, biblijska raznolikost i jedinstvo (4) 6. Otajstvo Božje objave u ljudskoj riječi (5) 7. Biblijsko nadahnuće; istinitost Biblije (5) 8. Metode i pristupi suvremenog studija Biblije (4) 9. Biblijska hermeneutika; smislovi Svetog pisma (4) 10. Ćirilometodska baština i hrvatski prijevodi biblijskih tekstova (4) 11. Biblija i Crkva; znanost i Biblija (3)

☒ predavanja ☐ samostalni zadaci



85


☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)



Pohađanje nastave

2.5 Istraživanje

Praktični rad


Referat 0.5 Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Predavanja, 25% Eseji, 25% Završni usmeni ispit, 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Jeruzalemska Biblija, KS. Zagreb, 1994.; W. Harrington, Uvod u Bibliju, KS, Zagreb, 1977.; C. Tomić, Pristup Bibliji, Zagreb,1986.; M. Zovkić, Riječ Božja u riječi ljudskoj, Crkva na kamenu, Mostar, 1989. T. Söding, Više od knjige, Zagreb, 2001.; N. Hohnjec. Ulaz u svijet Biblije. Opći uvod u Sveto Pismo, KS. Zagreb, 2001.

2-5

B. W. Anderson, Understanding the Old Testament, Prentice-Hall, INC., New Jersy, 1957.

1

T. Söding, Više od knjige, Zagreb, 2001.; N. Hohnjec. Ulaz u svijet Biblije. Opći uvod u Sveto Pismo, KS. Zagreb, 2001

2-5

Dopunska literatura

A. Kresina – LJ. Rupčić – A. Škrinjar, Dogmatska konstitucija o Božanskoj objavi Dei Verbum, FTI, Zagreb, 1981.; J. Fućak, „Prijevodi Biblije na hrvatski jezik“, BS 1-4 (1991) 93-97; Papinska biblijska komisija, Židovski narod i njegova sveta pisma u kršćanskoj Bibliji, Dokumenti 133, KS, Zagreb, 2003.; A. Popović, „Nadahnuće i istina Svetog pisma prema dokumentu biblijske komisije“ BS 4 (2015) 1049-1077.



86


Predavanja, diskusije tijekom sata, pitanja i odgovori na kraju predavanja.


Opći uvod u Sveto pismo je metodološko uvođenje u široki i prastari svijet Biblije. Studenti se pripremaju za akademsku razradbu i pristup Svetome pismu prema važećim znanstvenim metodama i teološkim normama.



87

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKI GRČKI JEZIK II.


II./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest upoznati studente s posebnostima biblijskoga grčkog jezika na odabranim tekstovima Novog zavjeta. Usvojiti osnovnu morfologiju, gramatiku i sintaksu biblijskog grčkog jezika (medijalni i pasivni oblici grčkih glagola, nepravilni grčki glagoli, itd.). Proučavanje odabranih tekstova Novog zavjeta da bi se mogle uočiti karakteristike biblijskog grčkog jezika, kao i izrazi koji su važni za egzegezu Novog zavjeta. Naučiti služiti se novozavjetnim tekstovima na izvornom jeziku, kroz dostatan fundus novozavjetnih riječi.


Poznavanje osnova biblijskog grčkoga jezika.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Uz pomoć rječnika razumijevati izabrane novozavjetne tekstove na

grčkom jeziku. 2. Uočiti posebnosti novozavjetnoga grčkog jezika. 3. Poznavati osnovni rječnički fond novozavjetnih autora te razumjeti

važnost grčkog jezika za teologiju 4. Prevoditi i egzegetski koristiti izvorni novozavjetni tekst. 5. Uspoređivati prijevode i izvornik. 6. Gramatički i sintaktički analizirati novozavjetne tekstove na grčkom

jeziku.


Predmet upoznaje studente s temeljima biblijskoga grčkoga jezika i osposobljava ih da uz pomoć rječnika mogu samostalno čitati izabrane novozavjetne tekstove na grčkom izvorniku.


Studenti upoznaju posebnosti grčkoga biblijskoga jezika čitajući odabrane tekstove Novog zavjeta (posebno Markovo evanđelje). Tijekom čitanja i analize izabranih poglavlja uočavaju važnost pojedinih oblika i izraza za novozavjetnu egzegezu i teologiju. Prolaze se sljedeće tematske jedinice: Medijalni oblici glagolskih vremena (10) Pasivni oblici glagolskih vremena (10) Komparativ i superlativ pridjeva (2)



88

Grčki nepravilni glagoli (4) Deponentni i kontrahirani glagoli (2)



Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje te gramatičko analiziranje zadanih rečenica nakon predavanja.


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Čitanje, gramatičko-sintaktička raščlamba, prevođenje tekstova koji se vježbaju. Kratke pismene provjere znanja tijekom predavanja.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

James SWETNAM, Osnove novozavjetnoga grčkog jezika. Prvi dio: morfologija. Svezak I.: lekcije. Prev. Darko TOMAŠEVIĆ (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet, 2011.)

The Greek New Testament (ur. Barbara ALAND, Kurt ALAND, Johannes KARAVIDOPOULOS, Carlo M. MARTINI i Bruce M. METZGER), četvrto revidirano izdanje (Stuttgart: Deutsche Bibelgesellschaft, 1994.)


Dopunska literatura

Zdravka MARTINIĆ-JERČIĆ - Damir SALOPEK, Grčki glagoli (Zagreb: Školska knjiga, 2001.) August MUSIĆ - Niko MARJANIĆ, Gramatika grčkog jezika (Zagreb: Školska knjiga, 162004.) Vlastimir H. ĆORIĆ, Osnovi novozavetnog grčkog jezika (Beograd: Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve, 1982.) Računalni program BibleWorks 8.0.



89

Maximilian ZERWICK, Biblical Greek: Illustrated by examples. English edition adapted from the fourth Latin edition by Joseph Smith (Rome: Editrice Pontificio Istituto Biblico, 1963. Treći reprint 1987.) Max ZERWICK - Mary GROSVENOR, A Grammatical analysis of the Greek New Testament (Roma: Editrice Pontificio Istituto Biblico, 51996.) Friedrich Wilhelm BLASS - Albert DEBRUNNER - Walter Robert FUNK, A Greek Grammar of the New Testament and Other Early Christian Literature (Chicago: The University of Chicago Press, 1961.) Nela HORAK-WILLIAMS, Grčki jezik Novog zavjeta. Početnica (Zagreb: KS, 31999.) Mario CIFRAK, Vježbenica grčkog jezika Novoga zavjeta. Priručnici 96. (Zagreb: KS, 2012.) Oton GORSKI – Niko MARJANIĆ – Milivoj SIRONIĆ, Grčko-hrvatski rječnik (Zagreb: Školska knjiga, 62003.) Stjepan SENC, Grčko-hrvatski rječnik (Zagreb: Naprijed, 31991.) Rudolf AMERL, Grčko-hrvatski rječnik Novog zavjeta (Zagreb: Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo, 2000.)


Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima. Redovite kratke pismene provjere znanja tijekom predavanja i pisanje zadaća. Zajednička analiza tekstova. Usvajanje novoga i utvrđivanje prijeđenog gradiva. Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika kroz anonimnu pismenu anketu.




90

NAZIV PREDMETA POVIJEST CRKVE U HRVATA - NOVA I MODERNA


II./ljetni



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja o povijesnim zbivanjima i razvoju Crkve na povijesnom hrvatskom prostoru novog i modernog doba.


Poznavanje povijesti Crkve u Hrvata starog i srednjeg vijeka.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Poznavati osnovne činjenice, osobe i događaje iz hrvatske nacionalne

i crkvene povijesti novog i modernog doba. 2. Spoznati vjerski, narodni i gospodarski utjecaj dolaska Turaka u naše

krajeve te analizirati političke odnose sa susjednim državama (Ugarskom, Turskim carstvom, Habsburškom Monarhijom, Mletačkom Republikom).

3. Vrjednovati ulogu Katoličke Crkve u čuvanju vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatskog naroda.

4. Shvatiti ulogu Crkve u razvoju crkvenih, kulturnih i društvenih institucija u hrvatskom narodu.

5. Spoznati brigu i borbu Crkve za slobodu naroda u totalitarnim režimima 20. stoljeća.


Stjecanje poznavanja povijesti kršćanstva i crkvenih prilika u novom i modernom vremenu na hrvatskim povijesnim područjima te sposobnost argumentiranog obrazloženja društvenih i crkvenih prilika novog i modernog doba u hrvatskom narodnom korpusu.


1. Turska osvajanja hrvatskih zemalja; Posljedice turskih osvajanja; Ustrojstvo turske vlasti u osvojenim hrvatskim zemljama od 15. do kraja 17. st.; Položaj kršćana, odnosno katolika u Osmanskom Carstvu; Katolička Crkva pod turskom vlašću do kraja 17. st.; Prelasci katolika na islam; Pojava pravoslavlja i prelazak katolika na pravoslavlje; Crkva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u 16. i 17. st. – glavni momenti; Crkva u Dalmaciji u 16. i 17. st.; Katolici istočnog obreda u Hrvatskoj; Veliki ratovi za oslobođenje; Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini od 1700. do 1878. god.; Katolička Crkva u slobodnim hrvatskim zemljama u 18. i prvoj polovici 19. st.;

2. Crkva u hrvatskim zemljama pod Habsburškom vlašću u 19. i početkom 20. st.; Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austrougarske Monarhije; Katolička Crkva u kraljevini SHS – Jugoslaviji 1918.-1941.;



91

Katolička Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj; Kraj II. svjetskog rata – stradanje Crkve i naroda; Crkva u komunističkoj Jugoslaviji.






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. Krešić, Povijest Crkve u Hrvata (skripta)

Dopunska literatura

F. ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, KS, Zagreb, 1006., str. 295-508. J. BUTURAC – A. IVANDIJA, Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1973., str. 138-318. Povijest Hrvata, Od kraja 15. st. do kraja Prvog svjetskog rata, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Povijest Hrvata, Od 1918. do danas, Školska knjiga, Zagreb, 2007.






92

NAZIV PREDMETA PETOKNJIŽJE: UVOD I EGZEGEZA


III./zimski



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj je kolegija temeljito uvodno poznavanje Petoknjižja koje uključuje knjige Postanka, Izlaska, Levitskog zakonika, Brojeva i Ponovljenog zakona kao i detaljno analiziranje izabranih tekstova za egzegezu.


Odslušani predmeti: Uvod u Sveto pismo; Hebrejski I. i II.


Pošto je svladao gradivo na razini uvoda i razumjevanja povijesnih okolnosti nastanka Petoknjižja, student ulazi u temeljitiju znanstvenu analizu svetopisamskih tekstova te tako stječe potrebito znanje i sposobnost za egzegetsko proučavanje Petoknjižja. Egzegeza biblijskih tekstova izučava sadržaj teksta, kontekst ulomka, strukturu teksta, povijesne okolnosti nastanka teksta, teološko značenje i nauku. Student treba biti u stanju povijesno, kritički, a opet kanonski i vjerno analizirati određeni tekst iz knjiga Petoknjižja, koristeći se pritom isključivo stručnom literaturom s posebnim naznačenim sadržajem.


Student stječe uvid u različite predaje i dokumente koji su utjecali na nastanak i konačnu verziju Petoknjižja, ali i njegove interpretacijske oscilacije ne samo kroz povijesne nego i nove crkveno-društvene i vjersko-odgojne prilike.


1. Predaje i redakcije u Petoknjižju (5) 2. Postanak, uvodne instrukcije i egzegeza izabranih tekstova (5) 3. Izlazak, uvdne instrukcije i egzegeza izabranih tekstova (5) 4. Levitski zakon, uvodne instrukcije i struktura knjige (5) 5. Brojevi, uvodne instrukcije i struktura knjige (5) 6. Ponovljeni zakon, uvodne instrukcije i egzegeza izabranih tekstova

(5)



☐ samostalni zadaci ☒ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)




93


Pohađanje nastave

1,0 Istraživanje

Praktični rad

Kolokviji Eseji 1,0 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Gordon J. Wenham - Genesis 1-5 and Genesis 16-50 (Word Biblical Commentary); Ancient Christian Commentary on Scripture, Genesis I and II (ed. A. Louth), Inter Varsity Press, Downers Grove, 2001.; M. Zlotowitz, Genesis, A New Translation with a Commentary Antologized from Talmudic, Midrashic and Rabbinic Sources, Mesorah Publications, New York, 2002.

1 Google book

Brevard S. Childs - The Book of Exodus

(The Old Testament Library); Ancient Christian Commentary on Scriptures, Exodus, Leviticus, Numbers, Deuteronomy (ed. J. T. Lienhard), Inter Varsity Press, Downers Grove, 2001

1 Google book

John E. Hartley - Leviticus (Word Biblical Commentary); N. Scherman and H. Goldwurm, Leviticus, A New Translation with a Commentary Antologized from Talmudic, Midrashic and Rabbinic Sources, Mesorah Publications, New York, 2013.

1 Google book

Dopunska literatura

Timothy R. Ashley - The Book of Numbers (The New International Commentary on the Old Testament). Peter C. Craigie - The Book of Deuteronomy (The New International Commentary on the Old Testament). Rebić, Biblijska prapovijest (Post 1 - 11). Egzegetsko-teološka obrada prvih jedanaest poglavlja Knjige Postanka s uvodom u Mojsijevo



94

Petoknjiţje. Zagreb: KS, 1972.; B. Velčić, „Abraham - otac svih vjernika“. Biblija danas 17,3 (2012.) 3-7. Anto Popović, Torah – Pentateuh – Petoknjižje. Uvod u knjige Petoknjižja i u pitanje nastanka Pentateuha, KS, Zagreb., 2012.


Razgovori i diskusije tijekom predavanja te odgovori na pitanja na kraju predavanja


Mahom koristimo komentare WBC kao najadakvetniju analizu i tumečenje Petoknjižja.



95

NAZIV PREDMETA POVIJESNE KNJIGE: UVOD I EGZEGEZA


III./zimski



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj je kolegija temeljito egzegetsko poznavanje Povijesnih knjiga: Jošue, Sudaca, Rute, 1 i 2 Samuela i 1 i 2 Kraljevima (1 i 2 Ljetopisa), Ezra, Nehemija, Tobija, Judita, Estera, 1 i 2 Makabejcima.


Odslušani kolegiji Uvod u Sveto pismo i Hebrejski jezik I. i II.


Pošto je svladao gradivo na razini uvoda i razumjevanja povijesnih okolnosti nastanka Povijesnih knjiga, student ulazi u temeljitiju znanstvenu analizu svetopisamskih tekstova te tako stječe potrebito znanje i sposobnost za egzegetsko proučavanje navedenih knjiga. Egzegeza biblijskih tekstova izučava sadržaj teksta, kontekst ulomka, strukturu teksta, povijesne okolnosti nastanka teksta, teološko značenje i nauku. Student treba biti u stanju povijesno, kritički, a opet kanonski i vjerno analizirati određeni tekst iz Povijesnih knjiga, koristeći se pritom isključivo stručnom literaturom s posebnim naznačenim sadržajem.


Student stječe uvid i u različite predaje i dokumente koji su utjecali na nastanak i konačnu verziju Petoknjižja i Povijesnih knjiga, ali i njegove interpretacijske oscilacije ne samo kroz povijesne nego i nove crkveno-društvene i vjersko-odgojne prilike.


1. Knjiga o Jošui, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova (4) 2. Knjiga o Sucima, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova (4) 3. Knjiga o Ruti, uvodne instrukcije i struktura (1) 4. 1. i 2. Samuela, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova (5) 5. 1. i. 2. Kraljevima, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova

(5) 6. 1. i 2. Ljetopisa, uvodne instrukcije i sinoptička komparacija s

Knjigom o Kraljevima (2) 7. Knjiga Ezrina, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova (2) 8. Knjiga Nehemijina, uvodne instrukcije i struktura (2) 9. Knjiga Tobijina, uvodne instrukcije i struktura (1) 10. Knjiga o Juditi, uvodne instrukcije i struktura (1) 11. Estera, uvodne instrukcije i struktura (1) 12. 1. i 2. Makabejcima, uvodne instrukcije i povijesni osvrt (2)



96






Pohađanje nastave


Kolokviji Esej 0,5 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Richard S. Hess - Joshua (Tyndale Old Testament Commentaries); Sicre Díaz e José Luis, Josué (Editorial Verbo Divino)

1 Google book

Daniel I. Block - Judges, Ruth (New American Commentary, 1999); Robert Hubbard, Jr. - The Book of Ruth (New International Commentary on the Old Testament, 1989).

1 Google book

David T. Tsumura - The First Book of Samuel (New International Commentary on the Old Testament); Ronald F. Youngblood. - 1 & 2 Samuel (Expositor’s Bible Commentary); Mordechai Cogan & Hayim Tadmor - 1 Kings, 2 Kings (Anchor Yale Bible Commentaries); Roddy L. Braun and Raymond B. Dillard -

1 Chronicles, 2 Chronicles (Word Biblical Commentary);

1 Google book

http://www.todostuslibros.com/autor/sicre-diaz-jose-luis

http://www.todostuslibros.com/autor/sicre-diaz-jose-luis

http://www.todostuslibros.com/editorial/editorial-verbo-divino



97

F. Charles Fensham - The Books of Ezra and Nehemiah (New International Commentary on the Old Testament); D. Župarić, Teološka poruka u dijalozima Knjige o Tobiji. Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet, 2009.; Frederic Bush - Ruth/Esther (Word Biblical Commentary); Gary N. Knoppers, 1 Chronicles 1-9 (The Ancor Bible); Edward E. Curtis and Albert A. Madsen, The Book of Chronicles (The International Critical Commentary)

Dopunska literatura

K. Višaticki, „Vjera kao vjernost Zakonu prema Knjigama Ezra, Nehemija i Ljetopisi“. Stari zavjet - vrelo vjere i kulture: zbornik radova interdisciplinarnog međunarodnog simpozija, Rijeka, 5. i 6. prosinca 2003. Ur. I. Šporčić, Rijeka: Teologija u Rijeci; Zagreb: Biblijski institut, 2004., 99-106.; C. Tomić, U zemlju obećanja - Knjige: Jošua, Suci, Ruta. Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1980.; H. Mald, Ako budete čuvali savez - Knjige: Jošua-Suci-Ruta. Zagreb: KS, 1991.


Aktivnost na satu, diskusija tijekom sata i pitanja na kraju sata.


Zbog nedostatka literature na hrvatskome jeziku odlučili smo se slijediti najbolje svjetske komentare poglavito na engleskome jeziku.



98

NAZIV PREDMETA SINOPTICI I DJELA APOSTOLSKA: UVOD I EGZEGEZA


III./zimski



3


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Razumjeti narav i nastanak Novog zavjeta; povijesno-političku te religijsko-filozofsku pozadinu novozavjetnog vremena. Steći uvid u temeljne i najnovije informacije o značajkama i posebnim teološkim naglascima svakog pojedinog sinoptičkog evanđelja (opća analiza, izvori, kome je upućeno, autorstvo, datiranje, teološki cilj pojedinog evanđeliste). Znati osnovne elemente znanstvene egzegeze sinoptičkih tekstova prolazeći odabrane novozavjetne tekstove.


Poznavanje Biblijskog grčkog jezika.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Prepoznati i predstaviti povijesni kontekst nastanka evanđelja i

Djela apostolskih. 2. Solidno poznavati osnove sinoptičke misli (sadržaj, autorstvo,

strukturu i glavnu teološku poruku navedenih spisa) 3. Uočiti sličnosti i razlike među sinoptičkim evanđeljima 4. Posjedovati uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju

sinoptičkih tekstova. 5. Znanstveno i argumentirano tumačiti i istraživati tekstove iz

sinoptičkih evanđelja i Djela apostolskih. 6. Aktualizirati poruku novozavjetnih tekstova za sadašnje vrijeme.


Stjecanje temeljnih znanja za razumijevanje sinoptičkih evanđelja i Djela apostolskih, povijesti egzegeze i najnovijih tumačenja sinoptičkih tekstova.


Unutar predmeta se obrađuju sljedeće teme: Uvod u temu predmeta i upoznavanje literature (1) Nastanak NZ; heremeneutika, tekstovi NZ; politički i društveni svijet NZ vremena; religijski i filozofijski svijet NZ vremena; povijesni Isus (6) Sinoptičko pitanje; pitanje Q-a (2) Evanđelje po Marku (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja, zajednica) (6)



99

Evanđelje po Mateju (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja, zajednica) (8) Evanđelje po Luki (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja, zajednica) (7) Djela apostolska (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja, zajednica) (7) Egzegeza izabranih tekstova iz sinoptičkih evanđelja koji predstavljaju važne teme evanđelja i Djela apostolskih (8).


☒ predavanja ☒ mogućnost rasprave

Obveze studenata


Pohađanje nastave


Kolokviji 0,8 Esej Vježbe


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Uredno pohađanje nastave. Nakon položenog kolokvija slijedi pismeni i usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Raymond E. BROWN, Uvod u Novi zavjet (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008.)

Novi zavjet: s uvodima i bilješkama Ekumenskog prijevoda Biblije (ur. Marijan Jerko FUĆAK) (Zagreb: KS, 1992.)

Dopunska literatura

Mato ZOVKIĆ, Isus u evanđelju po Luki (Sarajevo: Vrhbosanska katolička teologija, 2002.) Mato ZOVKIĆ, Isusove paradoksalne izreke (Sarajevo-Bol: Vrhbosanska visoka teološka škola, 1994.) Joachim GNILKA, Isus iz Nazareta: poruka i povijest (Zagreb: KS, 2009.) D. J. HARRINGTON i dr., Komentar evanđelja i Djela apostolskih (Sarajevo: Vrhbosanska katolička teologija, 1997.) Augustin AUGUSTINOVIĆ, Povijest Isusova: povijesna sinopsa evanđelja, 2 sv. (Sarajevo: Teološka biblioteka Sarajevo, 1984.)



100

Rudolf SCHNACKENBURG, Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja (Zagreb: KS, 1997.) Ivan DUGANDŽIĆ, Kako su nastala evanđelja? Egzegetsko-teološki uvod i tumačenje izabranih poglavlja (Zagreb: KS, 1999.) Wilfrid J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet spomen ispunjenja (Zagreb: KS, 1990.) R. T. FRANCE, Matej: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 1987.) Alan COLE, Evanđelje po Marku: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 21989.) Leon MORRIS, Evanđelje po Luki: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 21983.) Anthony Lee ASH i Richard OSTER: Djela apostolska: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 1986.) Meinrad LIMBECK, Markovo evanđelje (Zagreb: KS, 1999.) Paul-Gehrard MÜLLER, Lukino evanđelje (Zagreb: KS, 1996.) Alfons WIESER, Središnje teme Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 1981.) Anto POPOVIĆ, Isusova muka i smrt prema Markovu evanđelju: egzegetsko-teološki komentar(Zagreb: KS, 2009.) Anto POPOVIĆ, Novozavjetno vrijeme: povijesno-političko i religiozno-kulturno obilježje (Zagreb: KS, 2007.) Adalbert REBIĆ, Isusovo uskrsnuće: izvješća, poruka, vjera. Raščlamba novozavjetnih izvješća o uskrsnuću Isusa Krista (Zagreb: KS, 21999.) Adalbert REBIĆ, Blaženstva (Zagreb: KS, 21996.) Adalbert REBIĆ, Oče naš: molitva Gospodnja (Zagreb: KS, 21995.) Ivan DUGANDŽIĆ, Nova pravednost: Poruka Isusova Govora na gori (Mt 5 - 7) (Zagreb: KS i Tomislavgrad: Naša ognjišta, 1991.) Adrianus de GROOT, Čudo u Bibliji: biblijsko-teološko značenje (Zagreb: KS, 1987.) Klaus KLIESCH, Djela apostolska (Zagreb: KS, 1993.) Marijan VUGDELIJA (ur.), Govor na gori (Mt 5 – 7). Egzegtsko-teološka obrada. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa, Split, 12.-13. prosinca 2003. (Split: Služba Božja, 2004.) Mitrofan KODIĆ, Uvod u Sveto pismo Novoga zaveta: posebni deo (Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet Svetoga Save u Libertivilu – Pravoslavni bogoslovski fakultet Svetoga Vasilija Ostroškog u Foči – Eparhija istočno-američka, 2006.) Celestin TOMIĆ, Isus iz Nazareta - Bog s nama: Evanđelje po Mateju (1 - 2), po Luki (1 - 2), po Ivanu (1,1-18) (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1990.) Celestin TOMIĆ, Isus iz Nazareta - Gospodin slave: Isusova muka, smrt i uskrsnuće (Mt 21,1 - 28,20; Mk 11,1 - 16,20; Lk 19,28 - 24,53; Iv 12,1 - 21,25) (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1992.) Raymond Edward BROWN, Isusovo djevičansko začeće i tjelesno uskrsnuće (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2011.) Ivan DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: narod Božji i njegovo Sveto pismo (Zagreb: Glas Koncila, 2011.)



101

Marijan VUGDELIJA, Put sreće: Isusova blaženstva (Mt 5,1-6) (Split: Služba Božja, 2011.). Romano PENNA, Povijesno-kulturno okruženje kršćanskih početaka. Prokomentirana dokumentacija, prev. B. Jozić, Biblioteka raskrižja 3 (Split: Naklada Bošković, 2005.) Marijan VUGDELIJA, Očenaš – Molitva Gospodnja (Mt 6,9-13). Egzegetsko-teološka obrada (Split: Služba Božja, 2007.) Marijan VUGDELIJA, Put sreće. Isusova blaženstva (Mt 5,1-16) (Split: Služba Božja, 2011.)j Marijan VUGDELIJA, Isusov govor na gori: put istinskoga očovječenja (Mt 5,17 – 7,29) (Split: Služba Božja, 2014.)


Redovito pohađanje i sudjelovanje na predavanjima. Anonimna pismena anketa studenata nakon ispita i statistički pokazatelji uspješnosti na kolokviju i ispitu.




102

NAZIV PREDMETA KRŠĆANSKA OBJAVA


III./zimski

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr.sc. Franjo Topić


5


P S V T

60

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-učenja Max. 15%

OPIS PREDMETA


Sposobnost razumijevanja naravi i dinamike kršćanske Objave i vjere; poznavanje procesa prenošenja Božje objave.


Kompetencije koje se stječu iz uvodnih teoloških predmeta kao što su: Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, a iz Teološke epistemologije.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Analizirati i opisati stvarnost Božje objave (SZ i NZ), kršćanske

vjere i povijesti spasenja. 2. Argumentirati jedincatost Isusa Krista i obrazložiti njegovu ulogu u

povijesti spasenja. 3. Opravdati posebnost kršćanske objave i vjere (Kristova patnja, smrt

i uskrsnuće). 4. Staviti u odnos događaj Objave i njezino prenošenje, Pismo i

Predaju, Objavu i vjeru, povijest i spasenje. 5. Oblikovati suvremenu kulturu i ozračje, s poštovanjem i u skladu sa

kršćanskim uvjerenjima. 6. Vrjednovati kršćansku objavu i vjeru u međureligijskom kontekstu.


Poznavanje i razumijevanje Fundamentalke i njen razvoj. Razumijevanje teološkog pojma objave i događaja Božje objave kao temeljne pretpostavke za razumijevanje ostalih teoloških traktata. Sposobnost opisati povijesna razdoblja Božjega samo-objavljivanja čovjeku, imajući u vidu osobu i djelo Isusa Krista kao punine Božje objave, te uočiti bitne značajke i posebnosti kršćanske objave. Razumijevanje dinamike koja se rađa u susretu Boga objavitelja i čovjeka koji je pozvan vjerovati, odnosno vjerom odgovoriti Bogu. Sposobnost interpretiranja aktualnog nauka o Objavi u svjetlu teološke predaje i crkvenih dokumenata. Osposobljenost za otvorenost i dijalog s nekršćanskim religijama i suvremenim svijetom kao takvim.


Ovaj kolegij obrađuje slijedeće teme: Što je fundamentalka? Njezine granice, metode, definicija. Vrste i metode fundamentalke; klasična apologetika R. Garrigou-Lagrange; P. de Broglie; imanentna apologetika M. Blondela; odnos naravi i nadnaravi; T. de Chardin i njegova kozmovizija; “Politička



103

fundamentalka” J. B. Metza; teologija oslobođenja kao opcija za siromašne. Što je čovjek? Fenomen, razlozi i kriza ateizma; čovjek u potrazi za Bogom; quinque viae sv. Tome. Objava ili Bog u potražnji za čovjekom; objava na II Vatikanskom koncilu; kršćanska slika svijeta; “Naravna objava” Boga preko stvorenja; vjera kao čovjekov odgovor na Božji poziv. Teologija – znanost o Objavi; dogma i njezin razvoj. Nekršćanska svjedočanstva o Isusu; povijesnost Evanđelja i njihovih autora; kršćanski izvori o Isusu; povijesni Isus i Krist vjere; Isusova čudesa; Isusovo uskrsnuće.






Pohađanje nastave

2 Istraživanje 0,2.5 Praktični rad

Kolokviji 0,5 Esej 0,2.5 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Kolokvij, pismeni i usmeni ispit te esej.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Bilješke s predavanja.

H. WALDENFELS, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo 1995.

L. MILIN, Naučno opravdanje religije, sv. I, Beograd 1984,

W. DEVIVIER, Kršćanska apologetika, sv. I, Split 1906,

Dopunska literatura

A. DOMAZET, Kršćanska objava. Fundamentalno – teološka studija, Služba Božja, Split 2015.



104

W. KNOCH, Bog traži čovjeka, Zagreb 2001. T. IVANČIĆ, Isus iz Nazareta povijesna osoba, Zagreb 1996 (2.izd.). S. ROMAC, O Bogu i religiji, Zagreb-Frankfurt/M. 1984, Đ. GRAČANIN, Vjerodostojnost nadnaravno objavljene religije (ciklostil), Zagreb 1961, Postoje prikladni članci na hrvatskom za gotovo sva nabrojena pitanja. Profesorove skripte






105

NAZIV PREDMETA PATROLOGIJA I


III./zimski



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Poznavanje prvih sedam stoljeća kršćanstva, a napose najznačajnijih autora koji su doprinijeli izlaganju kršćanske misli i razvoju teologije.


Položen kolegij Uvod u misterij Krista i povijest spasenja


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Razlikovati pojedina povijesna razdoblja u povijesti Crkve i

teologije. 2. Uočiti značenje svetih otaca za kršćansku teologiju danas.


Student stječe uvid u literarnu djelatnost Crkve u prvim stoljećima poslije Krista. Upoznaje se kontekst nastajanja prve kršćanske literature te njezin utjecaj na društvenu misao. Stječe se jači osjećaj i dublja povezanost s izvorima kršćanstva.


Patrologija kao znanost, tumačenje pojmova, srodne znanosti, karakteristike oca, opći pregled gradiva (2). Kršćanstvo i židovstvo, judeokršćanstvo (ebioniti) (2). Apostolski oci: Didache, Klement Rimski, Barbnaba, Ignacije, Polikarp i Pastir (4). Apokrifna književnost (1). Kršćanski apologeti drugoga stoljeća (Justin, Atenagora, Teofil Antiohijski, Aristid, Tacijan) (3). Literatura o mučenicima (1). Krivovjerja drugoga stoljeća i antiheretička književnost; ispovijesti vjere, kanon (3). Antiheretička književnost, sveti Irenej kao najznačajniji pisac protiv krivovjerja; Hipolit Rimski (3). Značenje Aleksandrijske škole, te njezinih najznačajnijih predstavnika (Klement Aleksandrijski i Origen) (4). Nastanak kršćanske latinske književnosti u Africi. Najznačajniji autori: Tertulijan i Ciprijan (3). Latinska književnost u Rimu (Novacijan), te latinska književnost u doba tranzicije (Laktancije) (2).

☒ predavanja ☒ samostalni zadaci



106






Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

PAVIĆ J.-TENŠEK T. Z., Patrologija, Zagreb 1993.

ŠAGI-BUNIĆ T., Povijest kršćanske literature, Zagreb 1976.

ŠAGI-BUNIĆ T., Izazov starih, Zagreb 1972.;

Dopunska literatura

ALTANER B., Patrologia, Torino 1981.


Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem referata. Njihov rad i napredak će se pratiti putem kolokvija.




107

NAZIV PREDMETA OTAJSTVO TROJEDINOGA BOGA

Kod DT-01 Godina studija/semestar

III./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Mario Bernadić


6


P S V T

60


OPIS PREDMETA


Sustavno predstavljanje vjere u Trojedinoga Boga i razvoja trinitarne teologije u povijesti.


Opće poznavanje kršćanske vjere, filozofije i povijesti, te osnovno poznavanje pojma, sadržaja i smisla kršćanske teologije.


1. Predstaviti problematiku vjere u Trojedinoga Boga u aktualnom vremenu;

2. Definirati temeljne termine i pojmove trinitarnog nauka; 3. Naznačiti biblijske temelje kršćanskog trinitarnog nauka; 4. Prikazati razvoj trinitarne misli u povijesti kršćanske teologije; 5. Predstaviti filozofske pretpostavke govora o Trojedinome Bogu; 6. Naznačiti ekumenske perspektive trinitarnog nauka; 7. Usporediti kršćansku vjeru u Trojedinoga Boga s drugim

religioznim konceptima;


Po završetku kolegija očekuje se da student ostvari bolje poznavanje kršćanske vjere u Trojedinoga Boga, u smislu svladavanja temelja za daljnje stjecanje teološkoga znanja, kao i sistematskog povezivanja različitih teoloških traktata.


- Pitanje o Bogu danas: ideja Boga kao problem; predstaviti različite pristupe naznačenom problemu: kulturološki, teodicjeski i teološki. - Negacija Boga u modernom ateizmu: novovjekovni misaoni procesi kao pretpostavka modernog ateizma; govor o različitim ateizmima: ateizam u ime autonomije prirode i ateizam u ime autonomije čovjeka; predstavljanje najznačajnijih ateističkih mislioca moderne i postmoderne. - Utvrđivanje odnosa teologije i ateizma: klasični apologetski i moderni dijaloški stav. - Iskustvo i spoznaja Boga: preambula fidei i naravna teologija; iskustvo i spoznaja Boga; Bog u ljudskom govoru; različiti spoznajni argumenti koji govore u korist Božjeg postojanja: kozmološki, antropološki, povijesno-filozofski i ontološki; spoznaja Boga u vjeri i Božja skrovitost: Božja transcendencija i imanencija. - Poruka o Bogu Isusa Krista: Bog – svemogući Otac; Isus Krist – Sin Božji; Duh Sveti – Gospodin i Životvorac;



108

- Temelji nauke o trojedinom Bogu: Religiozno-povijesna priprava, utemeljenje problematike u teologiji objave i dogmatsko-povijesni razvoj. - Prikaz nauke o Trojstvu: naznačavanje temeljnih pojmova trinitarnog nauka; sistematsko shvaćanje trinitarne teologije: povezivanje pojmova Trojstva i Jedinstva. - Aktualizacija trojstvenog nauka: odrediti suodnos teoretske i življene vjere; teološki simbolizam i vjerska praksa.



☒ samostalni zadaci ☒ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)



Pohađanje nastave

Da Istraživanje Praktični rad

Kolokviji Da Esej (Ostalo upisati)

Referat Da Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Da Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit

Da Projekt (Ostalo upisati)


Dva pismena kolokvija i završni usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

W. KASPER, Bog Isusa Krista, UPT, Đakovo 1994.

S. KUŠAR, Otajstvo Trojedinoga Boga, KS, Zagreb 1994.

J. RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, KS, Zagreb 1988.

Dopunska literatura

A. AUGUSTIN, Trojstvo, Služba Božja, Split, 2009.; G. GRESHAKE, Kratki uvod u vjeru u Trojedinoga Boga, KS, Zagreb, 2007.; ORIGEN, Počela, Split, 1985.; BAZILIJE VELIKI, Duh Sveti, Makarska, 1978. G. K. CHESTERTON, Pravovjerje, Verbum, Split, 2015.; H. U. v. BALTHASAR, Credo - Meditationen zum Apostolischen Glaubensbekenntnis, Johannes Verlag Einsiedeln, 2009.



109


Anketa




110

NAZIV PREDMETA OSNOVNA MORALNA TEOLOGIJA I

Kod MT-01 Godina studija/semestar

III./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Zorica Maros


3

Suradnici Dr. sc. Mirko Šimić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45


OPIS PREDMETA


Dobiti informacije o bitnim sadržajima kršćanskog morala te shvatiti njegovo značenje i vrijednost u svjetlu kršćanske vjere.


Potrebno je poznavanje filozofskih predmeta kao i posjedovanje temeljnih spoznaja o Svetom Pismu. Kompetencije se trebaju temeljiti na vlastitoj i kritičkoj sposobnosti donošenja prosudbe moralnog fenomena na temelju Kristovih moralnih načela.


1. Razumijevanje temeljnih kriterija kršćanskog življenja morala na koje Krist poziva.

2. Uočavanje etičkog fenomena zla za koje se čovjek opredjeljuje sve dok ono traje (mysterium iniquitatis).

3. Kritički pristup krizi koja prodire u u društvenu sferu te djeluje na devijantni moral pojedinca.

4. Uočiti moralne pravce proizišle iz katoličke teologije. 5. Prosuditi i izraditi ljestvicu vlastitih moralnih vrijednosti utemeljene

na katoličkom moralnom nauku. 6. Odgoj za moralnu kulturu preko teonomnog morala: Bog je zadnja

mjera dobra.


Preko kolegija Osnovne moralne teologije moguće je postići ključne spoznaje o katoličkom moralnom nauku uzimajući u obzir njezine izvore, odnosno razum, Objavu i crkvenu Tradiciju. Iz ovoga proizlaze i sposobnosti shvaćanja temeljnih pojmova moralne teologije kao i sposobnost prosudbe moralnog čina u svjetlu katoličkog moralnog nauka. Uz to će biti moguće sučeliti svoje antropološke postavke s drugim vrijednosnim sustavima.


1. Povijesni pregled nastanka moralne teologije – Od Isusova naviještanja preko apostola do moralnog nauka otaca; Moralna teologija kroz stoljeća (7 sati)

2. Narav moralne teologije – Epistemologija izraza; objekti i izvori; Metode i sustavi; Srodne discipline i pomoćne znanosti (5 sati)

3. Poziv na nasljedovanje Krista – Milosni život; Stari i Novi Zavjet; Drugi Vatikanski sabor (6 sati)

4. Božji poziv u moralnom zakonu – Moralna norma i zakon; Svojstva i vrste zakona; Božanski i ljudski zakon; Epikeja i moralna situacija (6 sati)

5. Božji poziv u savjesti – Sintereza, scientia moralis, syneidesis; Povijesni razvoj savjesti: Biblija, Augustin, Toma Akvinski (6 sati)



111

6. Savjest kao sud – conscientia antecedens i consequens; Sigurna i nesigurna savjest; Stupnjevi moralne sigurnosti: ratione motivi, ratione obiecti, ratione modi (8 sati)

7. Savjest kao norma – Koncilski nauk; Otklanjanje nesigurne savjesti (6 sati)


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje te istraživanje literature.


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Sudjelovanje u nastavi – 20% Pismeni ispit – 20% Usmeni ispit – 60%


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Bernhard Häring, Kristov zakon I, Zagreb, 1973.

Marinko Perković, Temelji teološke etike, Sarajevo, 2000.

Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti, Sarajevo, 2009;

Tomislav Jozić, Osnovna moralna teologija (skrip.), Sarajevo, 2007.

Dopunska literatura

Marciano Vidal, Kršćanska etika, Đakovo, 2001.; Ivan Fuček, Moralno-duhovni život I.: Zakon i vjera, Split, 2004.; M. Srakić, Moja je savjest čista, Đakovo, 2013.

Načini praćenja kvalitete koji

Osobne konzultacije, pismeni i usmeni ispit



112

osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)



113

NAZIV PREDMETA PROROČKE KNJIGE: UVOD I EGZEGEZA


III./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj je kolegija temeljito poznavanje proročke starozavjetne literature, prije svega u velikih proroka: Izaije, Jeremije, Ezekijela i Danijela, a potom i malih prorka: Hošee, Joela, Amosa, Obadije, Jone, Miheja, Nahuma, Habkuka, Sefanije, Hagaja, Zaharije i Malahije. Pošto je svladao gradivo na razini uvoda i razumjevanja povijesnoga konteksta proročke literature Staroga zavjeta, student ulazi u temeljitiju znanstvenu analizu svetopisamskih tekstova te tako stječe potrebito znanje i sposobnost za egzegetsko proučavanje navedenih knjiga.


Odslušani predmeti: Opći uvod u Sveto pismo; Hebrejski jezik I. i II.


Student će biti u stanju povijesno-kritički, a opet kanonski i vjerno analizirati određeni tekst iz Prorokâ, koristeći se pritom isključivo znanstvenim pomagalima i stručnim metodama kao i ažuriranom literaturom s posebnim naznačenim sadržajem.


Student će imati znanje ne samo o starozavjetnoj proročkoj literaturi, nego također uvid i u okolne bliskoistočne proročke materijale koji su utjecali na sveukupnu materijalizaciju biblijske proročke građe.


1. Prorok i proročki poziv (1) 2. Proročka literatura Staroga zavjeta (2) 3. Proročka literatura okolnih bliskoistočnih naroda i Egipta (2) 4. Proroci 9. stoljeća: Ilija i Elizej - uvodne instrukcije, struktura i

teologija (2) 5. Proroci 8. stoljeća: Amos, Hošea, Protoizaija i Mihej - uvodne

instrukcije i egzegeza odabranih dijelova (5) 6. Proroci 7. i 6. Stoljeća: Nahum, Habakuk, Sefanija i Jeremija - uvodne

instrukcije i egzegeza odabranih dijelova (5) 7. Proroci sužanjstva: Ezekiel, Obadija i Deuteroizaija - uvodne

instrukcije i egzegeza odabranih dijelova (4) 8. Proroci posužanjstva: Tritoizaija, Hagaj i Zaharija - uvodne instrukcije

i egzegeza odabranih dijelova (4) 9. Proroci 5. i 4. stoljeća: Malahija i Joel - uvodne instrukcije, struktura i

teologija (2) 10. Proroci 3. i 2. stoljeća: Jona, Daniel i Baruh - uvodne instrukcije,

struktura i teologija (3)



114


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave


Kolokviji Esej 1.0 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Lujić, Starozavjetni proroci KS, Zagreb, 2004.; Joseph Blenkinsopp, A History of Prophecy in Israel, Westminster John Knox Press, Louisville – London, 1996.; John Oswalt - The Book of Isaiah, Chapters 1-39,

The Book of Isaiah: Chapters 40-66 (New International Commentary on the Old Testament);

1 Google book

J.A. Thompson - The Book of Jeremiah

(New International Commentary on the Old Testament); Jack R. Lundbom - Jeremiah 1-20, Jeremiah 21-36, Jeremiah 37-52 (The Anchor Yale Bible Commentaries)

1 Google book

Daniel Block - The Book of Ezekiel: Chapters 1-24; The Book of Ezekiel: Chapters 25-48 (New International Commentary on the Old Testament); Iain Duguid - Ezekiel (NIV Application Commentary)

1 Google book



115

Dopunska literatura

N. Hohnjec, Djela proročka. Likovi i središnje proročke teme, Zagreb, 2001.; B. Lujić, Starozavjetni proroci, KS, Zagreb, 22010.; A. Rebić, „Zadaća i uloga proroka u Izraelu“. CuS 9 (1974.) 334-338.; V. Jarak, Biblijski proroci. Mostar: TIM, 2001.; P. Vidović, „Prorok, čovjek Božje Riječi, u stradanju svoga naroda“. OŽ 47 (1992.), 284-301.; A. Popović, Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza odabranih tekstova Staroga i Novoga zavjeta s Dodatkom, KS, Zagreb, 2004.; A. Rebić, Prorok čovjek Božji, Zagreb, 1982.; C. Tomić, Veliki proroci, Zagreb 1987.


Redovito pohađanje nastave, diskusije tijekom sata te pitanja i odgovori na kraju predavanja.


Poradi nedostatka literature na hrvatskome jeziku odlučili smo pratiti najadekvatniju literaturu poglavito na engleskome jeziku.



116

NAZIV PREDMETA MUDROSNA LITERATURA: UVOD I EGZEGEZA


III./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj je kolegija temeljito poznavanje Mudrosnih starizavjetnih knjiga: Psalama, Joba, Mudrih izreka, Koheleta, Pjesme nad pjesmama, Knjige mudrosti i Siraha. Pošto je svladao gradivo na razini uvoda i razumjevanja povijesnoga konteksta mudrosne literature Staroga zavjeta, student ulazi u temeljitiju znanstvenu analizu svetopisamskih tekstova te tako stječe potrebito znanje i sposobnost za egzegetsko proučavanje navedenih knjiga.


Odslušani starozavjetni predmeti: Uvod u Sveto pismo i Hebrejski jezik I i II.


Student treba biti u stanju povijesno-kritički, a opet kanonski i vjerno analizirati određeni tekst iz Mudrosnih knjiga, koristeći se pritom isključivo znanstvenim pomagalima i stručnom literaturom s posebnim naznačenim sadržajem.


Student će osim biijske mudrosne literature imati uvid i u egipatsku i bliskoistočnu mudrosnu literaturu koja je utjecala na sveukupnu materijalizaciju biblijske proročke i mudrosne građe.


1. Biblijska mudrosna literatura (2) 2. Egipatska mudrosna literatura (2) 3. Mezopotamska mudrosna literatura (2) 4. Bliskoistična mudrosna literatura (2) 5. Psalmi, uvod i egzegeza izabranih psalama (5) 6. Knjiga o Jobu, uvod i egzegeza izabranih dijelova (5) 7. Mudre Izreke, uvod i egzegeza izabranih dijelova (5) 8. Kohelet, uvod i egzegeza izabranih dijelova (2) 9. Pjesma nad pjesmama (1) 10. Knjiga mudrosti (2) 11. Knjiga Sirahova (2)


☒ predavanja




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



117






Pohađanje nastave

1.0 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. Gilbert, La sapienza del cielo: Proverbi, Giobbe, Qohèlet, Siracide, Sapienza, San Paolo, Cinisello Balsamo (MI) 2005.; Roland E. Murphy, The Tree of Life, An Exporation of the Biblical Wisdom Literature, Eerdmans, Grand Rapids (MI), 2002.; Leo G. Perdue, The Sword and the Stylus, An Introduction to Wisdom in the Age of Empires, Eerdmens, Grand Rapids (MI), 2008.

1 Google book

David J.A. Clines, Job 1-20; Job 21-37; Job 38-42 (Word Biblical Commentary); L. Alonso Schökel e J. Sicre Diaz, Giobbe, Borla, Roma, 1985.; R. B. Y. Scott, Proverbs, Ecclesiasticus (The Ancor Bible)

1 Google book

Peter Craigie, Marvin Tate, Leslie Allen,

Psalms 1-50; Psalms 51-100; Psalms 101-150 (Word Biblical Commentary);

Gerald Wilson - Psalms Volume 1 (NIV

Application Commentary);

1 Google book

Dopunska literatura

N. Hohnjec, Umijeće biblijske mudrosti, Zagreb, 2001.; B. Odobašić, „Psalmi - nadahnuta molitva Božjega naroda (1-12)“. Katoliĉki tjednik, 9. 3. 2003., 26-27; 16. 3. 2003., 28-29; 30. 3. 2003., 30-31.; 6. 4. 2003., 28-29.; 4. 5. 2003., 30-31.; 11. 5. 2003., 30-31.; 18. 5. 2003., 28-29.; 25.



118

5. 2003., 28-29.; 1. 6. 2003., 32-33.; 8. 6. 2003., 32-33.; 29. 6. 2003., 34-35.; 6. 7. 2003., 32-33.; C. Tomić, Poruka spasenja Svetoga pisma Staroga zavjeta, Zagreb, 1983.


Redovito pohađanje nastave, diskusije tijekom sata te pitanja i odgovori na kraju predavanja


Zbog iznimno škrte građe na hrvatskome jeziku slijedimo ponajbolje kmentare na engleskome i talijanskome jeziku



119

NAZIV PREDMETA IVANOVSKI SPISI: UVOD I EGZEGEZA


III./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim značajkama ivanovskih spisa; temeljnim mislima tih spisa (Ivanovo evanđelje i tri ivanovske poslanice), kako bi mogli u teološkom smislu kvalificirano čitati i tumačiti te spise te ih posuvremeniti za današnje vrijeme.


Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo i Biblijskog grčkog jezika. Osnovno razumijevanje ivanovskih spisa na izvornom grčkom jeziku.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Samostalno istraživati, analizirati i razumijevati ivanovske spise

prepoznavajući specifičnosti njihovog teološkog izraza. 2. Upoznati specifičnu teologiju ivanovskih spisa i razlikovati je od

sinoptičkih evanđelja. 3. Tumačiti, obrazlagati i kritički promišljati ivanovske spise u njihovu

književnom i povijesnom kontekstu. 4. Razlikovati i aktualizirati teološku poruku ivanovskih spisa u

današnjem kontekstu. 5. Pomoću stečenih znanja sintetizirati teološku poruku u okviru

kolegija Biblijska teologija NZ. Kompetencije koje se stječu

Uvođenje u povijesne, teološke i književne značajke ivanovskih spisa. Uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju ivanovskih spisa.


Unutar predmeta se obrađuju sljedeće teme: Uvod u temu predmeta i upoznavanje literature (1) Stilske osobine i struktura Ivanova evanđelja (2) Evanđelje po Ivanu (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja, usporedba sa sinoptičkim evanđeljima; jedinstvo evanđelja, utjecaji na ivanovsku misao; povijest ivanovske zajednice) (10) Prva Ivanova poslanica (analiza poruke, autorstvo, vrijeme pisanja, kompozicija) (3) Druga Ivanova poslanica (analiza poruke, autorstvo, vrijeme pisanja, tema starješina) (2) Treća Ivanova poslanica (analiza poruke, autorstvo, vrijeme pisanja, situacija opisana u spisu) (2)



120

Egzegeza izabranih tekstova iz Ivanova evanđelja i ivanovskih poslanica koji predstavljaju važne teme evanđelja i koji pomažu izgradnji vjerničkih stavova u pluralnom društvu (9).


☒ predavanja

☒ mogućnost rasprave

Obveze studenata


Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Uredno pohađanje nastave. Uključenost u rasprave, pitanja, samostalna tumačenja, praćenje izloženoga. Nakon položenog kolokvija slijedi pismeni i usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



Ivan DUGANDŽIĆ, Evanđelje ljubljenog učenika: uvodna pitanja i komentar Ivanova evanđelja(Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2012.)

D. J. HARRINGTON i dr., Komentar evanđelja i Djela apostolskih (Sarajevo: Vrhbosanska katolička teologija, 1997.)

Leon MORRIS, Ivan: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 1988.)

Dopunska literatura

Augustin AUGUSTINOVIĆ, Povijest Isusova: povijesna sinopsa evanđelja, 2 sv. (Sarajevo: Teološka biblioteka Sarajevo, 1984.) Rudolf SCHNACKENBURG, Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja (Zagreb: KS, 1997.) Ivan DUGANDŽIĆ, Kako su nastala evanđelja? Egzegetsko-teološki



121

uvod i tumačenje izabranih poglavlja (Zagreb: KS, 1999.) Wilfrid J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet spomen ispunjenja (Zagreb: KS, 1990.) Ivan DUGANDŽIĆ, Snaga s izvora: izabrane teme Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 2003.) Ilija ČABRAJA, „Ja sam kruh živi“: euharistija u Ivanovu evanđelju (Zagreb: KS, 2005.) Felix PORSCH, Ivanovo evanđelje (Zagreb: KS, 2002.) John R. W. STOTT, Ivanove poslanice: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 1984.) Thomas SÖDING, Više od Knjige: razumjeti Bibliju (Zagreb: KS, 2001.) Celestin TOMIĆ, Počeci Crkve: Ivan - Evanđelist ljubavi (Iv, Heb, Jd, 1 Iv, 2 Iv, Otk) (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1995.) Albin ŠKRINJAR, Teologija sv. Ivana (Zagreb; FTI, 1975.)


Redovito pohađanje i sudjelovanje na predavanjima. Anonimna pismena anketa studenata nakon ispita i statistički pokazatelji uspješnosti na kolokviju i ispitu gdje se provjerava razumijevanje, povezivanje i sposobnost aktualizacije ivanovske misli.




122

NAZIV PREDMETA EKLEZIOLOGIJA


III./ljetni



4


P S V T

60

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-učenja Max. 10%

OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim pojmovima ekleziologije: Crkva, odnos Crkve i objave, obilježja Crkve, znak spasenja, narod Božji, mistično tijelo Kristovo, sakrament spasenja, institucija Crkve, Učiteljstvo, papin primat, univerzalna i partikularna Crkva, logika svjedočanstva u Crkvi, odnos spram drugih kršćanskih denominacija i spram drugih religija.


Potrebno je predznanje filozofskih i uvodnih teoloških predmeta.


- razumjeti i objasniti na koji način pristupiti kompleksnoj stvarnosti Crkve

- primijeniti stečena znanja i vještine u studiju, kao i katehezi/vjeronauku

- prepoznati koja su obilježja Crkve i njezina važnost za spasenje - osposobiti studente za ekumenski i međureligijski dijalog


- -student će moći primijeniti stečeno znanje u daljnjem studiju jer će im biti ponuđeni osnovni pojmovi ekleziologije na sustavan način

- biti će osposobljeni kritički promišljati i pristupati pojmu Crkve kroz studij i život

- -studenti će sami moći dalje istraživati, služiti se literaturom i primjenjivati stečene vještine u studiju


Obrađuju se sljedeće teme: Novozavjetna zajednica; razvoj ekleziologije i svijest Crkve o samoj sebi; obnova ekleziologije u 19. i prvoj polovici 20. st.; povijest i nastanak dogmatske konstitucije o Crkvi: Lumen Gentium; misterij Crkve u misteriju Boga; darovana i zadana svetost Crkve; svetost Crkve i grijesi u Crkvi; Tijelo Kristovo koje je Crkva; obnova nauke o Crkvi kao narodu Božjem; novi savez i novi narod; svećenički narod; proročki narod i karizma; povijest i značenje naziva «katolički». Nužnost i stupnjevi pridruženja Crkvi; Crkva i nekršćani; saborski pojam svijeta; Povijesni razvoj naziva i uloge laika; Katolički pokret u Hrvata;



123

Obećanje i podjela primata; služba i mučenička smrt u Rimu; nasljednici apostola i apostolicitet Crkve; Mjesna Crkva i trostruka zadaća biskupa u njoj; svećenici u odnosu na Krista; redovništvo na II Vatikanskom.


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 Istraživanje

0,5 Praktični rad

Kolokviji 0,2.5 Esej 0,2.5 (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Kolokvij, pismeni i usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. ZOVKIĆ, Crkva kao Božji narod, Zagreb 1976.

R. BRAJČIĆ – M. ZOVKIĆ, Dogmatska konstitucija o Crkvi, Zagreb 1977.

DOKUMENTI II VATIKANSKOG SABORA, KS, Zagreb 1993. (Dogmatska konstitucija o Crkvi Lumen gentium Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes, Perfectae caritatis i drugi.)

Aa.Vv., Dogmatska konstitucija o Crkvi – Lumen Gentium, 2. sv., Zagreb 1981.

Dopunska literatura

I. ANTUNOVIĆ, Otajstvo Kristove Crkve, Zagreb, 2009. T. IVANČIĆ, Preobrazba Crkve za svijet, Zagreb, 2009. A. SCHNEIDER, Crkva, Zagreb, 2008.



124

L. MARKEŠIĆ, Crkva Božja: postanak – povijest – poslanje, Sarajevo, 2005. T. IVANČIĆ, Fundamentalno-teološka ekleziologija, Zagreb 2004. H. WALDENFELS, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo, 1995, [439-627]


Redovitost na predavanjima; osobni istraživački rad studenta; kolokvij; završni usmeni i pismeni ispit. Esej.




125

NAZIV PREDMETA PATROLOGIJA II


III./ljetni



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Poznavanje osnovnih razvojnih razdoblja povijesti Crkve. Vrjednovanje značenja pojedinih autora u konkretnom povijesnom kontekstu.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Protumačiti odnos ranog kršćanstva i poganske religioznosti i

krivovjerja, rano kršćansko evangelizacijsko i apologetsko djelovanje.

2. Protumačiti glavne teološke poteškoće i probleme, a napose one koje se tiču nauka o Trojstvu i kristologiji. Takvu vještinu će steći upoznajući iskustvo najvećih kršćanskih teologa prve Crkve.


Student stječe uvid u literarnu djelatnost Crkve u prvim stoljećima poslije Krista. Upoznaje se kontekst nastajanja prve kršćanske literature te njezin utjecaj na društvenu misao. Stječe se jači osjećaj i dublja povezanost s izvorima kršćanstva.


Prvo razdoblje arijanske krize, počevši od Nicejskog sabora do 362. te dva najznačajnija stupa pravovjerja: Atanazije na Istoku i Hilarije na Zapadu (2). Drugo razdoblje arijanske krize: pneumatomasi i apolinarizam (1). Kapadočki oci (Bazilije Veliki, Grgur iz Nise i Grgur iz Nazijanza) kao najistaknutijim borcima za pravovjerje u ovom razdoblju (3). Palestinski pisci: Ćiril Jeruzalemski, Euzebije i Epifanije iz Salamine (2). Sirijski pisci (1) Antiohijski pisci: Teodor Mopsuestijski i Ivan Zlatousti (3). Teološka problematika na Zapadu u 4. i 5. st. (1) Veliki latinski pisci: Ambrozije Milanski, Jeronim (3). Augustin (3). Crkveni pisci u Galiji (1). Efeški sabor i Ćirli Aleksandrijski (2). Kalcedonski sabor, Teodoret Cirski i Leon Veliki (2). Monofizitizam, monoenergizam i monoteletizam. Maksim Ispovjedalac kao najznačajniji predstavnik pravovjerja protiv spomenutih teoloških devijacija (2).



126

Boecije, Kasiodor, Grgur Veliki i Izidor Seviljski. Konac patrističkog razdoblja na Zapadu (2). Ikonoklastičko pitanje i Ivan Damaščanski. Konac patrističkog razdoblja na Istoku (2).






Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

PAVIĆ J.-TENŠEK T. Z., Patrologija, Zagreb 1993.

ŠAGI-BUNIĆ T., Povijest kršćanske literature, Zagreb 1976.

ŠAGI-BUNIĆ T., Izazov starih, Zagreb 1972.

Dopunska literatura

Hrvatska izdanja prijevoda otačkih tekstova BOSIO G., Iniziazione ai padri, Torino 1964. QUASTEN J., Patrologia, I-III, Torino 1983.


Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem referata. Njihov rad i napredak će se pratiti putem kolokvija.




127

NAZIV PREDMETA OSNOVNA MORALNA TEOLOGIJA II


III./ljetni



3


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Dobiti informacije o bitnim sadržajima kršćanskog morala te shvatiti njegovo značenje i vrijednost u svjetlu kršćanske vjere.


Potrebno je poznavanje filozofskih predmeta kao i posjedovanje temeljnih spoznaja o Svetom Pismu. Kompetencije se trebaju temeljiti na vlastitoj i kritičkoj sposobnosti donošenja prosudbe moralnog fenomena na temelju Kristovih moralnih načela.


1. Razumijevanje temeljnih kriterija kršćanskog življenja morala na koje Krist poziva.


3. Kritički pristup krizi koja prodire u u društvenu sferu te djeluje na devijantni moral pojedinca.

4. Uočiti moralne pravce proizišle iz katoličke teologije. 5. Prosuditi i izraditi ljestvicu vlastitih moralnih vrijednosti utemeljene

na katoličkom moralnom nauku. 6. Odgoj za moralnu kulturu preko teonomnog morala: Bog je zadnja

mjera dobra.


Preko kolegija Osnovne moralne teologije moguće je postići ključne spoznaje o katoličkom moralnom nauku uzimajući u obzir njezine izvore, odnosno razum, Objavu i crkvenu Tradiciju. Iz ovoga proizlaze i sposobnosti shvaćanja temeljnih pojmova moralne teologije kao i sposobnost prosudbe moralnog čina u svjetlu katoličkog moralnog nauka. Uz to će biti moguće sučeliti svoje antropološke postavke s drugim vrijednosnim sustavima.


1. Moralni sustavi – načela i primjenjivost (3 sata) 2. Savjest i moralne vrjednote – komplementarnost odluke; Habitualna

narav suda savjesti; Druga stanja savjesti (8 sati) 3. Sposobnost za nasljedovanje – ljudski čini i njihovi preduvjeti;

Spoznajni elementi; Slobodna volja i zapreke (8 sati) 4. Ljudsko djelovanje s moralnog stajališta – moralnost čina; Izvori,

kvaliteta i kvantiteta moralnog čina; Autorstvo moralnog čina; Moralnost i ubrojivost moralnog čina (princip de duplici effectu) (8 sati)

5. Moralno stanje – vrste i značenja habitusa; Izvori i Optio fundamentalis; Odgovornost; Dobra nakana u djelovanju; Moralnost užitka (7 sati)

6. Kršćanska krjepost – Sv. Pismo; Narav i svojstva; Darovi Duha Svetoga (5 sati)



128

7. Stvarnost grijeha – teološke postavke i aktualno stanje; Kršćanski izvori; Izvori i dioba grijeha (4 sata)

8. Obraćenje – nasljedovanje Krista; Obraćenje u Sv. Pismu; Pluridimenzionalnost obraćenja (2 sata)


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Sudjelovanje u nastavi – 20% Pismeni ispit – 20% Usmeni ispit – 60%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Marinko Perković, Temelji teološke etike, Sarajevo 2006.

RAZNI AUTORI, Savjest, u: Bogoslovska smotra 47 (1977.), str. 151.-250.

Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti, Sarajevo, 2009.

Dopunska literatura

Ivan Fuček, Moralno-duhovni život II, Osoba i savjest, Split 2003., str. 107.-214.; Razni autori, Grijeh i obraćenje, u: Bogoslovska smotra 46 (1976.) 1-2, str. 5.-129.; M. Srakić, Moja je savjest čista, Đakovo, 2013.


Osobne konzultacije, pismeni i usmeni ispit



129




130

NAZIV PREDMETA LITURGIKA I: POVIJEST I TEOLOGIJA LITURGIJE


III./ljetni



3

Suradnici Mr. sc. Tomo Knežević


P S V T

45

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-učenja x

OPIS PREDMETA


Studentima omogućiti upoznavanje temeljenih liturgijskih pojmova i sadržaja, upoz-navanje postanka i razvoj liturgije, doktrinarnih obilježja i sadržaja, liturgijskih izvora i posebnih metoda unutar liturgike kao teološke discipline. Zatim upoznavanje teologije liturgije, teocentrički i kristocentrični karakter liturgije kao mjesto Duha Svetoga i liturgiji i eklezijalni karakter liturgije Crkve.


Potrebno prethodno odslušati Uvod u misterij Krista i povijest spasenja i Opći uvod u Sveto Pismo.


Osposobiti studente za bolje snalaženje u predmetnoj literaturi i za samostalno prenošenje sadržaja koje predmet obuhvaća.


Student ovladava temeljnim pojmovima i sadržajima mjesta liturgije u životu Crkve.


Povijest liturgije: Opća liturgika

1. Bit i značenje liturgije, 2. Povijest liturgije, 3. Znanost o liturgiji (liturgika) 4. Bogoslužni sastanak kao proces komunikacije, 5. Glazba u bogoslužju, 6. Liturgija i pučka pobožnost, 7. Liturgija i ekumena. Teologija liturgije:

1. Božje sebedarje i čovjekovo uzdarje, 2. Liturgija – osobni susret s Bogom, 3. Teocentrični karakter liturgije, 4. Kristova uloga u liturgiji, 5. Duh sveti u liturgiji, 6. Liturgija – bogoslužje Crkve, 7. Znakovitost liturgije.




131






Pohađanje nastave

x Istraživanje

Praktični rad

Kolokviji x Esej (Ostalo upisati)

Referat x Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

x Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit

x Projekt (Ostalo upisati)


Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolikviju, referatu, pismenom i usme-nom ispitu.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Adam,A., Uvod u katoličku liturgiju, Zadar 1993., 9-110. Radić,J., Liturgijska obnova u Hrvatskoj, Makarska 1966. Knežević,T., Liturgijska obnova Crkve u Hrvata, Sara-jevo-Bol 1995. (skripta) Hrvatski biskupi, Liturgija i život Crkve. Poslanica, Zagreb 1989. Knežević,T., Crkvena glazba u pokoncilskim doku-mentima i liturgijskim knjigama, u: Sveta Cecilija 4 (1991.) 75-81. Knežević,T., Liturgija i pučka pobožnost, Vjesnik Đa-kovačke i Srijemske biskupije, u: 11 (1999.) 706-710. Knežević,T., Liturgijski pribor, u: Služba Božja 3 (1998.) 295-306. Knežević,T., Liturgijska odjeća u životu Crkve, u: Vjes-nik Đakovačke i Srijemske biskupije 4 (1998.)244-249. Komarica,F., Teologija liturgije. Sarajevo 1981.

x x



132

Marović,Š., Glazba u bogoslužju, Split 2009. Kirigin,M., Konstitucija o liturgiji. Zagreb 1985.

Dopunska literatura

Elberti,A., Il culot cristiano in occidente. Storia e fondamenti. Napoli 22015. Martimort,A.G.i dr., L'Église en prière. Introduction à la Liturgie. Svezak I., Paris 1983. Metzger,M., Geschichte der Liturgie, Paderborn 1998. Angenendt,A., Liturgik und Historik. Gab es eine organische Liturge-Entwicklung?, Freiburg 2001. Kunzler,M., Liturge sein. Entwurf einer Ars celebrandi. Paderborn 2007. Reifenberg,H., Fundamentalliturgie. Grundelemente des Christlichen Gottesdienstes. Svezak I., Klosterneuburg 1978. Wegman,H.A.J., Liturgie in der Geschichte des Christentums, Regensburg 1994. Pacik,R., Volksgesang im Gottesdienst. Klosterneuburg 1977. Sartore,D. i dr., Liturgia, Milano 2001. Berger,R., Pastoralliturgisches Handlexikon. Freiburg i.Br. 51999.


Nastavnik vodi evidenciju o redovitosti pohađanja predavanja, napredak u stjecanju znanja provjerava se tijekom semestra kroz diskusiju o odabranim temama, te kolokvijem koji se održava na početku druge polovice semestra, a na kraju semestra kroz anonimnu anketu među studentima vrši se evaluacija predmeta i iznesenog gradiva, te kompetencije nastavnika.


Učiniti sve kako bi kolegij Liturgika imala svoje mjestu koje joj daju važeći doku-menti II. vatikanskog sabora kao i svi posaborski dokumenti.



133

NAZIV PREDMETA DIDAKTIKA I METODIKA RELIGIJSKOG ODGOJA I

KATEHEZE


III./ljetni



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Spoznati važnost razvoja metodike i didaktike na općoj, ali i na religijsko-pedagoškoj razini. Uočiti razliku između razvoja opće metodike i didaktike i vjeronaučne metodike i didaktike. Naučiti kreativno stvarati i organizirati vjeronaučnu nastavu, odnosno nastavne procese korištenjem suvremenih medijskih i metodičkih uputa.


Poznavanje razvoja pedagoške misli u povijesti i danas kao i poznavanje razvoja čovjeka u različitim njegovim etapama, najprije onim djetinjstva i mladosti.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: - Smisleno organizirati nastavne procese (katehetske susrete). 5-10 - Integrirati teološke sadržaje na pedagoški način za naslovnike pojedinih dobi, uvažavajući pri tom kriterij dobi naslovnika. 5-10 - Upotrebljavati različite metode u svrhu jasnijega i osmišljenijega tumačenja i prihvaćanja vjeronaučnih sadržaja. 5-10


2. Spoznati važnost razvoja metodike i didaktike na općoj, ali i na religijsko-pedagoškoj razini. Uočiti razliku između razvoja opće metodike i didaktike i vjeronaučne metodike i didaktike. Naučiti kreativno stvarati i organizirati vjeronaučnu nastavu, odnosno nastavne procese korištenjem suvremenih medijskih i metodičkih uputa.


Didaktika i njezin predmet. Pojam obrazovanja: Znanje i sposobnosti. Obrazovanje i nastava: Faktori nastave; zadatci nastave; vrste nastave. Sadržaj obrazovanja: Nastavni plan i nastavni program. Struktura nastavnog procesa. Materijalno tehnička strana nastave. Spoznajna strana nastave. Psihološka strana nastave. Organizacija nastave. Pripremanje nastavnika za nastavu. Nastavne metode. Izvođenje tijeka nastavnog procesa. Didaktički sustavi nastave. Didaktički principi. Metodika vjeronaučne nastave. Vježbanje i ponavljanje u vjeronaučnoj praksi. Vrjednovanje i ocjenjivanje u nastavi. Razgovorni oblici vjeronaučnih metoda. Pripovijedanje


☒ predavanja


☒ vježbe ☐ on line u cijelosti


☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



134






Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad 1



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Kolokvij u pismenom obliku i usmeni završni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

V. Poljak, Didaktika, Zagreb 1985.

M. Pranjić, Metodika vjeronaučne nastave, KSC, Zagreb 1997.

J. BARIČEVIĆ, Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim tekstovima, u: Diacovensia. Teološki prilozi 2(1994.)1, str. 110.-146.

B. GROMM, Methoden für Religionsunterricht, Jugendarbeit und Erwachsenenbildung, (10. izdanje).

Dopunska literatura

A. PAVLOVIĆ, Vjeronaučni udžbenik kao didaktičko sredstvo vjeronaučne nastave, u: Isti, Putovima vjerskog odgoja, Crkva na kamenu, Mostar, 2005. G. HILGER (i drugi), Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Salesiana, Zagreb, 2009.; F. W. NIEHL, A. THÖMES, 212 metoda za nastavu vjeronauka, KSC, Zagreb, 2002.






135

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKA TEOLOGIJA STAROG ZAVJETA


IV./zimski



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta da studenti sažeto upoznaju starozavjetnu poruku, steknu uvid u osnovnu strukturu Staroga zavjeta kao cjeline i upoznaju razvoj teološke misli kroz razna razdoblja starozavjetne povijesti, osobito poruku velikih tema; stvaranje, spasenje, savez, obraćenje, budućnost, pravednost.


Odslušan Opći uvod u Sveto pismo; Hebrejski I i II; Egzegeza Pentateuha; Egzegeza Povijesnih knjiga; Egzegeza Proročkih knjiga; Egzegeza Mudrosnih knjiga


Student se osposobljuje za širu teološku obradu biblijskih tema koje govore o odnosu Boga, čovjeka i svijeta, kako bi stekao sposobnost proučavanja, razumijevanja i povezivanja biblijskih tekstova.


Ovim student može tumačiti bitne biblijske činjenice; uočavati razliku između analitičkog i sintetičkog pristupa tekstovima te semantički i teološko-katehetski produbljivati temeljne biblijske pojmove kao što su vjera, spasenje, stvaranje, savez i povezivati biblijske sadržaje sa suvremenim problemima znanosti.


Kratki pregled povijesnog znanstvenog istraživanja Staroga zavjeta (4) Definicija biblijske teologije (1) Objava i kanali objave (2) Stvaranje u SZ (2) Savezi u SZ (2) Grijeh, kazna, obraćenje (4) Bog, čovjek, svijet (2) Sud, spasenje (2) Razvoj kraljevskog mesijanizma (2) Židovstvo nekada i sada (4)


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☒ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava





136


Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad


Usmeni ispit



Pohađanje nastave 25 % Referati 25% Završni usmeni ispit 50 %


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. K. Waltke, An Exegetical, Canonical, and Thematic Approach An Old Testament Theology, Zondervan, Grand Rapids (MI), 2007.

1 Google book

E. Jacub, Theology of the Old Testament, Harper and Row, New York and Evanston, 1958.

1 Google book

R. E. Brown i dr. (ur.), Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta, KS, Zagreb, 1980., str. 55.-225.

2

Dopunska literatura

W. Eichrodt, Teologia dell’Antico Testamento, vol I.i II., Paideia, Brescia, 1979. A. Rebić, Središnje teme Staroga zavjeta, KS, Zagreb 1996. C.Tomić, Poruka spasenja Svetoga pisma Staroga zavjeta, Zagreb, 1983. L. Krinecki, Savez Božji s ljudima prema Starom i Novom zavjetu, KS, Zagreb, 1999., str. 1.-119. J. J. Castelot, Religijske institucije Izraela, u: Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta, KS, Zagreb 1980, 53.-140. E. Werber, Sarajevska Hagada (predgovor o značenju blagdana), Sarajevo, 1983. Rabin Kotel Da-Don, Židovstvo. Život, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, 2004. M. Jurčević, „Problem Abrahamovog monoteizma“. Stari zavjet - vrelo vjere ikulture: zbornik radova interdisciplinarnog međunarodnog simpozija, Rijeka, 5. i 6. prosinca 2003. Ur. I. Šporčić, 269-280. Rijeka: Teologija u Rijeci; Zagreb: Biblijski institut, 2004., 107.-140.


Evidencija o napretku i prihvaćanju spoznaje kroz diskusiju i pitanja.


Biblijska teologija treba postati za studenta i kasnijeg teologa teologija života



137

NAZIV PREDMETA PAVLOVE I PAVLOVSKE POSLANICE: UVOD I EGZEGEZA


IV./zimski



4


P S V T

60


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati navjestiteljsko djelovanje apostola Pavla; kritički istraživati, upoznati, razumjeti, vrednovati, i aktualizirati Pavlovu i pavlovsku misao u vremenu u kojem živimo. Steći argumentiran uvid u teološku poruku pavlovskog opusa.


Poznavanje Biblijskog grčkog jezika i Općeg uvoda u Sveto pismo. Osnovno poznavanje i razumijevanje novozavjetnih grčkih tekstova i opće spoznaje o nastanku biblijskih tekstova i njihove važnosti.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Solidno poznavati osnove Pavlove i pavlovske literature (strukturu,

sadržaj, teologiju i okolnosti nastanka). 2. Samostalno čitati Pavlove i pavlovske poslanice uočavajući

specifičnosti njihovog teološkog izraza. 3. Jasno razlikovati teologiju Pavlovih i pavlovskih poslanica od

sinoptičkih i ivanovskih spisa. 4. Interpretirati teološku poruku pojedinog odlomka Pavlovih i

pavlovskih poslanica. 5. Aktualizirati poruku egezgetiranih tekstova za naše vrijeme. 6. Izgraditi stav i vrednovati važnost Pavlove misli u aktualnom

crkvenom nauku.


Uvođenje u povijesne, teološke i književne značajke Pavlove misli te najvažnije momente pavlovskih poslanica. Uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju pavlovskih spisa. Čitanje ključnih mjesta iz Pavlovih i pavlovskih poslanica korištenjem stečenih znanja tijekom ovog kolegija.


Unutar predmeta se obrađuju sljedeće teme: Uvod u temu predmeta i upoznavanje literature (1); Vrste i sastav novozavjetnih poslanica (1) Pavlov život i Pavlova teologija; njegova motivacija i baština (4) 1 Solunjanima (analiza poruke) (2) Poslanica Galaćanima (analiza poruke; naslovnici; vrijeme pisanja; tema „pistis Christou“ (3) Poslanica Filipljanima (analiza poruke; kristološki himan; vrijeme i mjesto pisanja; jedinstvenost poslanice) (3)



138

Poslanice Filemonu (analiza poruke; pitanje ropstva; vrijeme i mjesto pisanja; Onezimovo djelovanje) (2) 1 Korinćanima (analiza poruke; naslovnici; problemi u Korintu; karizme; pitanje uskrsnuća u 1 Kor) (5) 2 Korinćanima (analiza poruke; jedinstvenost poslanice; tema milodara; pitanje lažnih apostola u 2 Kor (4) Poslanica Rimljanima (analiza poruke; jedinstvo poslanice; pitanje opravdanja; Zakon; tema istočnog grijeha) (4) Pseudonimnost i deuteropavlovski spisi (1) 2 Solunjanima (analiza poruke; autor i svrha pisanja) (2) Poslanica Kološanima (analiza poruke; kristološki himan; propisi o kućnom ćudoređu; autor; vrijeme pisanja) (3) Poslanica Efežanima (analiza poruke; ekleziologija Ef; autor; književna vrsta; ideje) (3) Poslanica Titu (općenito o pastoralnim poslanicama; analiza poruke; pitanje prezbitera) (3) 1 Timoteju (pozadina poslanice; analiza poruke; autor; pitanje pseudoepigrafičnosti) (3) 2 Timoteju (analiza poruke; pitanje „nadahnutosti Pisma“) (2) Za svaki spis se nastoji iznijeti na vidjelo: povod i svrha pisanja, književna struktura, književna vrsta, sadržaj i teološka poruka dotičnog spisa, vrijeme i mjesto nastanka. Za egzegezu izabranih dijelova obrađuju se pojedini izabrani tekstovi s detaljnim rječničkim, sintaktičkim, povijesnim, religijskim i teološkim analizama. (14)



Obveze studenata

Uredno pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje; pisanje sažetaka s predavanja; pripremanje i polaganje ispita.


Pohađanje nastave

1,0 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit


Način ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata tijekom




139

nastave i na završnom ispitu


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



Dopunska literatura

Ivan DUGANDŽIĆ, Pavao: svjedok i apostol Isusa Krista (Zagreb: KS, 2002.) Marinko VIDOVIĆ, Pavlovski spisi: uvod i osnove tumačenja (Split: CuS, 2007.) Mato ZOVKIĆ, „Poslužitelj Krista Isusa među poganima“: egzegetsko-teološke studije o Pavlu (Sarajevo: Vrhbosanska katolička teologija, 2008.) Josef HOLZNER, Pavao: život i poslanice (Split: Verbum, 22008.) Marinko VIDOVIĆ, Od križa do uskrsnuća: Temeljna poruka Prve poslanice Korinćanima (Zagreb: Hrvatsko biblijsko društvo i Teovizija, 2007.) Petar WALKER, Stopama Svetoga Pavla: ilustrirani vodič po Pavlovim putovanjima (Zagreb: KS, 2008.) Karl RAHNER - Zvonimir HERMAN, Siromašni poradi kraljevstva Božjega: teološki - biblijski - pastoralni vidici (Zagreb: KS, 1990.) Amédée BRUNOT, Sveti Pavao i njegova poruka (Zagreb: KS, 1995.) Viktor BURIĆ, Sveti Pavao kao pisac (Zagreb: Kršćanska sadašnjost; Rijeka: Teologija u Rijeci, 2009.) Novozavjetni komentari poslanica u izdanju Dobre Vesti iz Novog Sada


Redovito pohađanje i sudjelovanje na predavanjima. Anonimna pismena anketa studenata nakon ispita i statistički pokazatelji uspješnosti na kolokviju i ispitu gdje se provjerava razumijevanje, povezivanje i sposobnost aktualizacije pavlovske misli. Propitivanja, rasprave, vrednovanje kritičkih zapažanja, pisani i usmeni ispit.




140

NAZIV PREDMETA TEOLOŠKA ANTROPOLOGIJA I


IV./zimski



3


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Sustavno predstavljanje kršćanskog teološkog nauka o čovjeku, ljudskoj zajednici i stvorenome vidljivome i nevidljivome svijetu u svjetlu Božje objave.


Opće poznavanje kršćanske vjere, filozofije i povijesti. Poznavanje temelja dogmatskog bogoslovlja.


1. Naznačiti ulogu, mjesto i smisao teološke antropologije unutar dogmatskog bogoslovlja, kao i unutar kršćanske teologije uopće;

2. Definirati temeljne termine teološke antropologije; 3. Protumačiti sadržaj Božje objave o svijetu i čovjeku; 4. Usporediti sadržaj kršćanske teološke antropologije s drugim

antropološkim nacrtima; 5. Sustavno povezati crkveni i teološki nauk o čovjeku i svijetu. 6. Naznačiti smjernice praktične primjene teološke antropologije u

pastoralu Crkve;


Po završetku kolegija očekuje se da student stekne dublji uvid i poznavanje teološke antropologije, te da novostečeno znanje može integrirati sa sadržajem ostalih teoloških traktata i disciplina.


- Mjesto i uloga teologije stvaranja unutar teološke antropologije; - Teologija stvaranja i svjetovne znanosti: povijest problema, slučaj

Galileo Galilei, današnji odnos teologije stvaranja i svjetovne znanosti; mogućnosti suradnje i aporijska pitanja;

- Teologija stvaranja i biblija: povijesna pozadina, jahvistička i elohistička tradicija, ostali biblijski tekstovi o stvaranju svijeta i čovjeka; Novozavjetni nauk o stvaranju: Isusov nauk, pavlovska i nepavlovska antropologija;

- Povijesno-teološki razvoj: inkulturacija biblijske objave u antičkoj sredini; kršćanska apologetika i sučeljavanje s gnozom; Marcijonovo krivovjerje i reakcija Crkve; Stvaranje iz ničega i pitanje stvaranja vremena; Teologija stvaranja u skolastici: tomističko i nominalističko poimanje naravi i milosti; Novija teologija stvaranja: De Chardinov pokušaj pomirenja kršćanske objave i evolucionizma; enciklika Humani generis i novi dijaloški stav Crkve naspram evolucionizma;



141

- Kršćansko shvaćanje čovjeka i tajna čovjekovog grijeha; smisao stvaranja i dobrota stvorenja; povijesno-teološki nauk o istočnome grijehu; pitanje spasenja nekrštene djece;

- -Problem zla u svijetu u kontekstu općeg teodicejskog pitanja: Epikurovo postavljanje problema; antički pokušaji pronalaska odgovora; Nadvladavanje zla i patnje u budizmu; Biblijski odgovor na pitanje zla i patnje u svijetu: starozavjetni i novozavjetni odgovor;

- Božje stvaranje razumnih nevidljivih stvorenja: demoni i anđeli; - Pitanje Božje milosti: Problem: još uvijek aktualna problematika ili

relikt nekog arhaičnog svjetonazora; mjesto i uloga nauke o milosti u kršćanskoj teologiji i nauku Crkve; Temeljni pojmovi: stvorena i nestvorena milost, izvanjska, unutarnja, ulivena, posvećujuća …

- Starozavjetne pretpostavke nauka o milosti: prijateljstvo s Bogom i teologija Saveza; pitanje grijeha i njegovog oproštenja;

- Novozavjetni nauk o milosti: evanđelja, pavlovski i ivanovski tekstovi; Jakvljeva poslanica;

- Patristički razvoj: općenite razlike istočne i zapadne teološke misli, pelagijanska rasprava i pobjeda augustinizma;

- Skolastički nauk o milosti: pitanje suodnosa naravnog i nadnaravnog reda u tomizmu i nominalizmu; Duns Skotovo promišljanje naravi Božje moći i reda spasenja.

- Protestantizam i odgovor Tridentskog sabora: povijesna pozadina problema: stanje Crkve prije reformacije; Lutherovo iskustvo vjere i osobne teološke pretpostavke; reformatorski stav o milosti; pitanja suodnosa vjere i djela; Odgovor Tridentskog sabora;

- Schleirmacher i odstupanje od protestantske ortodoksije, te Barthov pokušaj povratka istoj; Barthova kritika analogie entis;

- Unutarcrkvene rasprave o milosti u Novom vijeku: pitanje spasenja predaka novoobraćenih urođenika i začetak nauka o anonimnim kršćanima: Franjo Suarez; Kasnije rasprave: Rosmini i de Lubac.

- Pitanja nauka o milosti danas: južnoamerička politička teologija: Crkva kao sakrament Duha Svetoga i pitanje milosti kao pitanje adekvatne vjerske prakse; von Balthasarova kritika radikalnih katoličkih pokreta;





Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS

Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)



142

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. NEMET, Teologija stvaranja, KS, Zagreb, 2003.

A. MATELJAN, Obdareni ljubavlju. Uvod u teologiju milosti, CS, Split, 2006.

J. RATZINGER/Benedikt XVI., U početku stvori Bog. Promišljanja o stvaranju i grijehu, Verbum, Split, 2008.,

Dopunska literatura

F. COURTH, Kršćanska antropologija. Bog – čovjek – svijet, UPT, Đakovo, 1998.; Flick M. – Alszeghy Z., Temelji teološke antropologije, (skripta), Sarajevo 1983.; I. KEŠINA, Stvaranje evolucijom, CS, Split, 2012.; F. FACCHINI, Izazovi evolucije, KS, Zagreb, 2011.; V. BAJSIĆ, Na rubovima Crkve i civilizacija, KS, Zagreb, 1972.; K. RAHNER, Zur Theologie des Todes. u: Quaestiones Disputatae (2), Izdano od K. Rahnera i H. Schliera, Verlag Herder Freiburg, Zweite Auflage, 1958.; L. BOROS, Mysterium Mortis. Der Mensch in der letzten Entscheidung. Walter-Verlag Olten und Freiburg im Breisgau, Siebte Auflage, 1967.


Anketa




143

NAZIV PREDMETA BOGOŠTOVLJE I KREPOSTI


IV./zimski



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Preko kolegija Bogoštovlje i krjeposti potrebno je prikazati autentični napredak u rastu savršenstva kršćanskog života koji se odvija na relaciji čovjekov Bog i njegov bližnji.


Razumijevanje i shvaćanje osnovne moralne kao i biblijske teologije i njezine terminologije. Kompetencije se trebaju temeljiti na vlastitoj i kritičkoj sposobnosti donošenja prosudbe moralnog fenomena na temelju Kristovih moralnih načela.


1. Razumijevanje temeljnih kriterija kršćanskog življenja morala na koje Krist poziva te uzdizanje na nadnaravne relacije preko božanskih krjeposti i usavršavanje onih stečenih.


3. Odgoj za moralnu kulturu preko teonomnog morala: Bog je zadnja mjera dobra.

4. Upoznati optimalnu mogućnost prema približavanju idealnom moralnom životu preko posebnih krjeposti vjere, nade i ljubavi.

5. Prihvaćanje Božje spasonosne inicijative preko života u milosti s Bogom.


Bogoštovne krjeposti u svojoj srži usmjeravaju život kršćanina na aktivnu djelotvornu vjeru koja počiva na nadi unatoč ljudskom beznađu te potiču na neizmjernu i beskrajnu ljubav prema čovjeku. One razvijaju svijest o potrebi ispunjavanja vjerskih dužnosti koje proizlaze iz nasljedovanja Krista. Preko njih dolazimo do ključne spoznaje o temeljnoj razlici između kršćanskog morala i humanističke etike odnosno humanizma utemeljenog na filozofskim postavkama. One omogućuju kvalitetniji uvid u temeljne razlike ali i bliskosti između dogmatskog i moralnog viđenja kršćanskog djelovanja utemeljena na Kristovu životu.


1. Bogoštovne krjeposti – pojam, objekt, prožimanje, Biblija i teološke krjeposti (2 sata)

2. Pojam vjere – potreba, objekt, vjera u Bibliji; Pavlova vizija vjere; Grijesi protivni vjeri; Usavršavanje vjere (4 sata)

3. Pojam nade – biblijski pregled; teologija teološke krjeposti; Grijesi beznađa (3 sata)

4. Pojam ljubavi – razdioba, objekt i potreba; Protivni grijesi; Pitanje čovjekoljublja; povreda ljubavi (3 sata)

5. Kultni život – pojam i bit religije; metode, objekt i čini (3 sata)



144

6. Slavljenje Dana Gospodnjeg (3 sata) 7. Molitva – pojam, potreba (3 sata) 8. Zavjet – pojam, vrste, uvjeti, obveze; zakletva i zaklinjanje (3 sata) 9. Grijesi protivni religiji – praznovjerje; Nepoštivanje Boga (3 sata) 10. Novi religiozni pokreti (3 sata)






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Prisutnost i aktivno sudjelovanje u nastavi – 25% Pismeni ispit – 25% Usmeni ispit – 50%


Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Bernhard Häring, Kristov zakon II, KS Zagreb, 1980

Tomislav Jozić, Porijeklo moralnoga zakona, Napredak, Sarajevo, 2010.

Romanus Cessario, Kreposti, KS, Zagreb 2007.

Dopunska literatura

Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti, Sarajevo 2009. Charles Taylor, Etika autentičnosti, Split 2009. S. Pinckaers, Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, KS, Zagreb 2000.; J. Razinger, O vjeri, nadi i ljubavi, Verbum, Split 2007.


Osobne konzultacije, kolokvij, pismeni i usmeni ispit




145

NAZIV PREDMETA LITURGIKA II: LITURGIJSKA GODINA I ŠTOVANJE

SVETIH I ČASOSLOV


IV./zimski



3



P S V T

45


OPIS PREDMETA


Studentima se želi omogućiti upoznavanje „simbola vremena“ i nužne obredne sastavnice svih liturgijskih slavlja kao i temeljenih liturgijskih pojmova i sadržaja crkvene odnosno liturgijske godine. U svemu tome posebno mjesto zauzima štovanje svetih kao i Božanski časoslov. Upoznati povijesni razvoj i teološke temelje prostora liturgijskih slavlja.


Potrebno je prethodno odslušati Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, Opći uvod u Sveto Pismo i Liturgiku: Povijest i Teologiju liturgije.


Osposobiti studente za bolje snalaženje u predmetnoj literaturi i za samostalno prenošenje sadržaja koje predmet obuhvaća.


Student ovladava temeljnim pojmovima i sadržajima crkvene odnosno liturgijske godine, Štovanjem svetih u Katoličkoj crkvi tijekom godine kao i Božanski časoslov.


Liturgijska godina: Temporal:

1. Kozmičko vrijeme i ljudski život, 2. Židovski blagdanski kalendar, 3. Kristov pashalni misterij – srce crkvene godine, 4. Nedjelja kao praslavlje pashalnog misterija, 5. Uskrs i uskrsni blagdanski krug, 6. Božić i njegov blagdanski krug, 7. Vrijeme „Kroz godinu“.

Štovanje svetih i časoslov: Sanktoral: 1. Sanktoral crkvene godine: 2. Načelo o čašćenju svetaca, 3. Blagdani i spomendani Majke Božje Marije, 4. Svetačka slavlja Rimskog kalendara, 5. Nacionali liturgjski kalendari, 6. Biskupijski i redovnički kalendar, 7. Imendanski kalendar. 8. Crkvena godina i časoslov, 9. Exkurs: Problematika stalnog kalendara.



146






Pohađanje nastave

x Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Adam,A., Slaviti crkvenu godinu. Povijest i značenje nakon liturgijske obnove. Sarajevo 2003. Adam,A., Uvod u katoličku liturgiju. Zadar 1993. Schnitzler,Th., Što znači molitva časova. Pomoć za novi duhovni početak. Zagreb 2009. Bieritz,H.H., Crkvena godina. Svetkovine, blagdani i spomendani u povijesti i danas. Zagreb 2010. Opća uredba liturgije časova, u: Časoslov rimskog obreda. I. Božićni ciklus liturgijske godine: Vrijeme došašća. Božićno vrijeme. Zagreb 1984., 7-65.

x x

Dopunska literatura

Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. IV La liturgie et le temps. Paris 1983. Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Feiern im Rhytmus der Zeit I. Herrenfeste in Woche und Jahr. Svezak 5. Regensburg 1983.



147

Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Feiern im Rhytmus der Zeit II/1. Der Kalender. Feste und Gedenktage der Heiligen. Svezak 6,1. Regensburg 1994. Reifenberg,H., Fundamentalliturgie. Grundelemente des Christlichen Gottesdienstes. Svezak II., Klosterneuburg 1978. Berger,R., Pastoralliturgisches Handlexikon. Freiburg i.Br. 51999. Sartore,D. i dr., Liturgia, Milano 2001.




Poduzeti sve kako bi kolegij Liturgika: Temporal i Sanktoral dobila svoje mjesto u životu Katoličke crkve.



148

NAZIV PREDMETA EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

Kod ET-01 Godina studija/semestar

IV./zimski



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Uočavanje i razlikovanje raznih kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica. Razumjeti sve ono što ih ujedinjuje, ali i koje su doktrinarne i druge razlike koje ih razjedinjuju. Razvijati kritičko, analitičko i sintetičko razmišljanje i pronalaženje putova i načina za rad oko jedinstva svih kršćanskih zajednica i konfesija.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Protumačiti predmet, sadržaj i metode teološkog rada i problematike

razjedinjenosti kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica. 2. Analizirati povijesne, društvene i teološke okolnosti koje su dovele

do raznih raskola. 3. Upoznati najnovije dokumente Kat. crkve, a i drugih Crkava o

ekumenizmu. 4. Pronalaziti načine i putove dijaloga, suradnje i zajedničkog hoda

prema jedinstvu. Kompetencije koje se stječu


Ekumenizam kao 'znak vremena' na kraju 19. i na početku 20.st. (2). Nastanak i razvoj 'Molitvene osmine za jedinstvo kršćana' (2). Međ. misijska konferencija u Edinburgu 1910. god.( 2). Vrijeme iza I. svjet. rata. Nastanak 'Života i djelovanja' te 'Vjere i ustrojstva' (2). Osnivanje 'Ekumenskog (Svjetskog) vijeća Crkava- Amsterdam 1948. god.(2). Velike Skupštine EVC-a ( od Amsterdama do Porto Alegre-a i Busana (1948-2013. god) (2). Katolička crkva i pitanje ekumenizma do Drugog vat. sabora (2). Drugi vat. sabor i dekret 'Unitatis redintegratio' (2). Katolička 'načela' ekumenizma (UR, 1.pogl.) (1). Vršenje ekumenizma (UR 2.pogl), (1). Ivan Pavao II i enciklika 'Ut unum sint' (1). Plodovi dijaloga (2). Katoličko-pravoslavni dijalog i rezultati tog dijaloga (2). Katoličko-luteranski dijalog i rezultati tog rada (2).



149

Katoličko-anglikanski dijalog i rezultati (2). Vizije i naznake mogućeg sjedinjenja kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica- razne 'radne teorije' (2).






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Završni usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

PERIĆ R. - LACKO M., Dekret o ekumenizmu…., Zagreb 1987., str. 17-191;

VUKŠIĆ T., Mi i oni. Siguran identitet pretpostavka susretanja, Sarajevo 2000;

IKIĆ N., Ekumenske studije i dokumenti, Sarajevo 2003.

Dopunska literatura

PERIĆ R., Ekumenske nade i tjeskobe, Mostar 1993.; MIZ R., Uvod u ekumensku teologiju, Vetrnik 2001.; URBAN H. J. - WAGNER H (her.), Handbuch der Ökumenik, I-III, Paderborn 1985-1987; FRIES H. - RAHNER K., Unione delle Chiese possibilità reale, Brescia 1986.; LUBAC H. de, Pluralismo di Chiese o unità della Chiesa?, Brescia 1973.;Orthodoxie im Dialog… Eine Dokumentensammlung, Trier 1999.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje

Osobne konzultacije, anketa, evidencija nazočnosti predavanjima, prikazi pojedinih članaka, manjih studija ili jednog dijela knjige.



150

utvrđenih ishoda učenja Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)



151

NAZIV PREDMETA KANONSKO PRAVO: UVOD, I. I III. KNJIGA

Kod KP-01 Godina studija/semestar

IV./zimski



3

Suradnici Dr. sc. Bernarda Horvat


P S V T

45

Status predmeta Obvezatni Postotak primjene e-učenja /

OPIS PREDMETA


- Upoznati studente s osnovnim sadržajem pojmova prava i pravednosti, te kanonskoga prava i njegove uloge u životu Crkve; predstaviti razvoj kanonskoga prava u povijesti Katoličke crkve s posebnim naglaskom na nastanak Zakonika iz 1917., te na nastanak, sadržaj, glavne značajke i novosti Zakonika iz 1983.

- Omogućiti studentima temeljno poznavanje osnovne kanonske terminologije; razumijevanje i primjenu odredbi Zakonika kanonskoga prava iz 1983., I. knjige (Opće odredbe) te stvoriti preduvjete za razumijevanje ostalih knjiga Zakonika.

- - Osposobiti studente za temeljno poznavanje razumijevanje i praktičnu primjenu kanonskih normi III. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983., (Naučiteljska služba Crkve).


Poznavanje osnova latinskoga jezika, filozofije, crkvene povijesti, dogmatike, fundamentalne teologije.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Definirati i razlikovati temeljne kanonske pojmove; 2. Stvoriti preduvjete za razumijevanje ostalih knjiga Zakonika

kanonskoga prava; 3. Razumjeti nakanu crkvenoga zakonodavca i pravno uređenje

Katoličke crkve; 4. Poznavati opće i krajevno kanonsko pravo Katoličke crkve u materiji

I. i III. knjige; 5. Primjenjivati sadržaj kanonskog prava u životu Crkve i društva (u

izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama); 6. Pružiti kanonsko-pravni savjet ili mišljenje, vršiti administrativne

poslove.


- Osposobljenost za prezbiterat, đakonat i druge pastoralne službe; - Primjena znanja iz kanonskog prava u planiranju i izvođenju

vjeronaučne nastave u školi i u župnoj zajednici; - Tumačenje i primjena kanonskog prava u pastoralnom djelovanju; - - Osposobljenost za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima

evangelizacije u Crkvi i društvu.



152


1. Uvod u kanonsko pravo latinske Crkve. 2. Pravo u ljudskoj stvarnosti. 3. Pravo u crkvenoj stvarnosti. 4. Povijesna sinteza izvora kanonskog prava: Tisućljeće parcijalnih zbirki (od početka Crkve do XII. st.); Srednjovjekovna sinteza: Corpus Iuris Canonici (od XII. do XVI. st.). 5. Povijesna sinteza izvora kanonskog prava: Zalaganje za reformu: od Tridentinskog sabora do prvog Zakonika (XVI.-XX. st.). 6. Zakonik kanonskoga prava iz 1917. (nastanak, narav, podjela). 7. II. vatikanski sabor i njegov utjecaj na sadašnje zakonodavstvo. 8. Zakonik kanonskoga prava iz 1983. (nastanak, narav, podjela, provedba). 9. Kodifikacija istočnoga prava - Zakonik kanona istočnih Crkava iz 1990. 10. Crkveno zakonodavstvo među Hrvatima. 11. Uvod u sadržaj I. knjige Zakonika: OPĆE ODREDBE (kann. 1-203). Uvodni kanoni 1-6. 12. Crkveni zakoni: definicija, vlastitosti crkvenih zakona. 13. Vrste, obvezatnost, proglašenje. 14. Tumačenje i razumijevanje crkvenih zakona, dopuna pravnih praznina, opoziv, kanonizacija građanskih zakona. 15 Običaji. 16. Opće odluke i upute. 17. Pojedinačni upravni akti: zajedničke odredbe. 18. Pojedinačne odluke i zapovijedi. 19. Otpisi. 20. Povlastice. Oprosti. 21. Statuti i pravilnici. 22. Kanonsko-pravni položaj fizičkih osoba. 23. Kanonsko-pravni položaj pravnih osoba. 24. Pravni čini. 25. Nedostaci pravnog čina. 26. Vlast upravljanja. Vrste vlasti upravljanja. 27. Sudjelovanje vjernika laika u vlasti upravljanja. 28. Referati. 29. Crkvene službe. 30. Povjeravanje crkvene službe: slobodno podjeljivanje, predlaganje, izbor, molbeni izbor. 31. Gubitak crkvene službe: odreknuće, premještaj, uklanjanje, oduzeće. 32. Zastara i računanje vremena u kanonskom pravu. 33. Uvod u sadržaj III. knjige Zakonika: NAUČITELJSKA SLUŽBA CRKVE (kann. 747-833). 34. Naviještanje Božje riječi. 35. Propovijedanje Božje riječi. 36. Katehetsko poučavanje. 37. Crkvena misijska djelatnost. 38. Katolički odgoj. 39. Škole. Katoličke škole.



153

40. Katolička sveučilišta i druge visokoškolske ustanove. 41. Crkvena sveučilišta i fakulteti. Crkveni instituti. 42. Sredstva društvenog priopćivanja i posebno knjige. 43. Pravna sredstva zaštite crkvene zajednice: ispovijest vjere, kanonski mandat. 44. Referati. 45. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivnost na nastavi – 20% Referat – 20% Dva kolokvija – 30% Usmeni ispit – 30%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996.

NUIĆ V. B., Opće pravo Katoličke Crkve, Zagreb, 1985.

ŠKALABRIN N., Uvod u kanonsko pravo, Đakovo, 1994.

BRKAN J., Opće odredbe Zakonika kanonskoga prava, Makarska, 1997.

ŠALKOVIĆ J., Pravni elementi evangelizacijskog poslanja Crkve. Komentar III. knjige Zakonika, Zagreb, 2014.



154

Dopunska literatura

BERLJAK M., Novi crkveni zakonik – Kodeks kanonskoga prava Ivana Pavla II. – Nastajanje – proglašenje – stupanje na snagu – sadržaj, Bogoslovska smotra 53, (1983.), 165-182. ŠALKOVIĆ J., Zakonik kanonskog prava – teološko-pravna sinteza Sabora, u Bogoslovska smotra 75., (2005.), 767–792. ŠALKOVIĆ J., Vjernici laici u naučiteljskoj službi Crkve, Bogoslovska smotra 75 (2005.), 315–342.

ŠALKOVIĆ J., Ispovijest vjere (kan. 833), pravna zaštita crkvene zajednice, Bogoslovska smotra 81 (2011.), 243–266.


Studenti će aktivno pratiti nastavu, a njihov će rad biti praćen i kroz izradu referata, polaganje kolokvija te usmenog ispita. Na početku semestra studenti će biti usmeno i pismeno obaviješteni o načinima sudjelovanja u nastavi, te će ih se poticati na aktivno praćenje pravne literature i materijala koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će izvršena evaluacija predmeta i nastavnika. Podaci o napretku studenata i o postizanju ishoda učenja koristit će se za samoevaluaciju nastavnika i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.




155

NAZIV PREDMETA OSNOVNA RELIGIJSKA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA


IV./zimski



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima poznavanje temeljnih pitanja i sadržaja religijske pedagogije i katehetike te ukazati na strukturalnu i misaonu povezanost teoloških, filozofskih i humanističkih disciplina u znanstvenom pristupu, teorijskom i praktičnom promišljanju vjerskog odgojno djelovanja Crkve na različitim mjestima odgoja. Studenti upoznaju religijsko-pedagošku i katehetsku terminologiju, aktualnu misao i središnja pitanja vjerskoga odgoja i obrazovanja, povezuju ih i kritički promišljaju u kontekstu temeljnoga poslanja Crkve na području suvremene evangelizacije i kateheze, odnosno vjeronauka u školi.


Poznavati temeljnu terminologiju iz područja biblijskih znanosti i teologije, opće pedagogije, opće i razvojne psihologije te osnovne elemente didaktike i metodike vjeronaučne nastave što im omogućuje sposobnost uočavanja, kritičke analize i komparacije sadržaja iz različitih disciplina.


- Studenti će biti u stanju:

- obrazložiti znanstveno teološko i pedagoško utemeljenje religijske pedagogije i katehetike unutar teološkog studija i njezinu interdisciplinarnu poveznicu s odgojnim znanostima;

- uočiti i kritički analizirati odnos društvenog i kulturnog konteksta u shvaćanju i razvoju religioznoga odgoja i kateheze na različitim mjestima vjerskog odgoja i odgojnoga djelovanja Crkve;

- smjestiti vjerski odgoj i katehezu u evangelizacijski i pastoralni kontekst Katoličke Crkve i objasniti njegovo mjesto u njezinu odgojnom poslanju i djelovanju u suvremenom svijetu;

- poznavati i vrjednovati identitet, narav, sadržaj i zadaću religioznog odgoja i kateheze u kontekstu crkvene diakonije, koinonije, martirije i liturgije;

- poznavati odgojna mjesta i osobe te njihovu zadaću i odgovornost u ostvarenju religioznoga odgoja i kateheze u obitelji, župnoj zajednici i školi, te suodnos školskoga vjeronauka i župne kateheze;

- obrazložiti crkveno-teološko i antropološko-pedagoško utemeljenje vjeronauka u školi (i njegovu prisutnost u školama kod nas i u Europi), te njegovu odgojnu i obrazovnu važnost i zadaću u demokratskoj i pluralnoj školi;



156

- poznavati temeljne metodološke odrednice religioznog odgoja i kateheze;

- poznavati i objasniti temeljne duhovno-vjerničke i stručne kompetencije nastavnika vjeronaučne nastave, kateheta i voditelja župne kateheze.


- Razumijevanje osnovne terminologije i interpretacija središnje tematike i osnovnih sadržaja iz područja religijske pedagogije i katehetike;

- Poznavanje i analiza znanstveno-istraživačkih pristupa i kretanja u području religijske pedagogije i katehetke u kontekstu aktualnih društveno-kulturnih i odgojno-obrazovnih prilika u Crkvi i društvu, osobito u poveznici školskoga vjeronauk i župne kateheze;

- Poznavanje i sposobnost vrjednovanja središnjih vjeronaučnih ciljeva i sadržaje te mogućnosti, značenje i putove vjerskoga odgoja u obitelji, školi i župi;

- Poznavanje i sposobnost obrazloženja teološkog i antropološko-pedagoškog utemeljenje vjeronauka u školi, te mogućnosti ostvarivanja zadaće i odgojnih ciljeva suvremene škole, osobito cjelovitoga odgoja i obrazovanja učenika u poveznici različitih odgojnih mjesta i čimbenika.


Kolegij obrađuje sljedeću tematiku: 1. Religijska pedagogija i katehetika kao teološka i pedagoška

disciplina, njezino znanstveno utemeljenje i zadaća; 2. Religijska pedagogija i katehetika i odgojne znanosti –

interdisciplinarna suradnja i zadaća; 3. Kratki pregled razvoja kateheze i katehetike od prve Crkve do danas

(na općem planu i na hrvatskom govornom području); 4. Religiozni odgoj i kateheza pred suvremenim crkveno-pastoralnim,

društvenim i kulturnim izazovima; 5. Evangelizacija i kateheza – izazovi nove evangelizacije u svjetlu

crkvenih dokumenata (Evangelli nuntiandae (1975.), Catechesi tradendae (1979.), Općeg direktorija za katehezu (1997.) i Evangelii Gaudium (2013.);

6. Mjesto vjerskog odgoja i kateheze u pastoralnom poslanju Crkve, osobito u kontekstu nove evangelizacije;

7. Narav, identitet i zadaća religioznoga odgoja i kateheze danas; 8. Kateheza kao posluživanje Riječi i navještaj Krista (martirija); 9. Kateheza i inkulturacija vjere, kateheza i novi govor vjere; 10. Važnost religioznog i vjerskog iskustva u katehetskoj komunikaciji; 11. Religiozni odgoj i kateheza kao inicijacija u vjeru i odgoj vjere (od

obraćenja do pune zrelosti vjere); 12. Kateheza kao djelo Crkve (odgojna mjesta, osobe i odgovornosti) i

odgoj osjećaja crkvenosti (koinonija); 13. Kateheza u službi odgoja za socijalno-karitativno zalaganje

(diakonija); 14. Župna zajednica i školski vjeronauk (teološko i pedagoško

utemeljenje školskoga vjeronauka); 15. Status, značenje i modeli školskog vjeronauka u Europi danas;



157

16. Odnos kateheze i liturgije (liturgija); 17. Metodološka dimenzija religioznog odgoja i kateheze; 18. Duhovno-vjernički i stručni identitet i formacija vjeroučitelja i

kateheta.



☒ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☒ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)



Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Redoviti dolazak na predavanja i aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave. Predstavljanje referata i samostalnih zadataka te sudioništvo u raspravi i kritičkom razmišljanju o referatima drugih kolega i kolegica. Kolokvij i završni usmeni ispit provodi se na osnovi obvezatne literature.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

E. Alberich, Kateheza danas. Priručnik fundamentalne katehetike, Zagreb, 2002. (+ power point prezentacija)

Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, KS, Zagreb, 1997.

Papa Franjo, Evangelii Gaudium, KS, Zagreb, 2013.

Dopunska literatura

Pavao VI, Evangelii nuntiandi, KS, Zagreb, 1976.; Ivan Pavao II, Catechesi tradendae, GK, Zagreb, 1979.; M. Pranjić, Religijska pedagogija, KSC, Zagreb, 1996. A. Pavlović, Putovima vjerskog odgoja, Obitelj, Škola, Župna zajednica, Mostar, 2005. A. Th. Filipović, U službi zrelosti vjere i rasta osoba, GK, Zagreb, 2011. M. Šimunović, Kateheza prvenstvena zadaća Crkve. Identitet i perspektive hrvatske pokoncilske kateheze i katehetike, Zagreb, 2011. (str. 95-173)



158

V. B. Mandarić – A. Hoblaj – R. Razum, Vjeronauk – izazov Crkvi i školi, Zagreb, 2011. I. Pažin, Vjeronauk u školi. Izabrane teme, Đakovo, 2010.


Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi. Kratki referat na zadanu temu prezentirat će pred drugim studentima. U dogovorenim konzultacijama studenti će dobivati informacije o napretku i stjecanju određenih kompetencija. Praćenje napredovanja studenata i usvajanja kompetencija posebno će se vrjednovati kroz samostalan rad, kolokvij i ispit. Na kraju semestra provest će se vrjednovanje predmeta i nastavnika s ciljem samovrjednovanje i reorganizacije sadržaja predmeta.




159

NAZIV PREDMETA OSTALE POSLANICE I OTKRIVENJE: UVOD I EGZEGEZA


IV./ljetni



3


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati se s ostalom novozavjetnom literaturom koja ne pripada u užem smislu pavlovskom korpusu, ali je s njim povezana, kao i obrađivanje dijela „katoličkih“ poslanica. Kritički istraživati, upoznati, razumjeti, vrednovati, i aktualizirati poruku tih spisa u vremenu u kojem živimo. Steći argumentiran uvid u teološku poruku dotičnih spisa.


Poznavanje Biblijskog grčkog jezika i Općeg uvoda u Sveto pismo. Osnovno poznavanje i razumijevanje novozavjetnih grčkih tekstova i opće spoznaje o nastanku biblijskih tekstova i njihove važnosti.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Solidno poznavati osnove ostatka novozavjetnog korpusa (strukturu,

sadržaj, teologiju i okolnosti nastanka). 2. Samostalno čitati „katoličke“ poslanice i ostale spise koji su

proučavaju, uočavajući specifičnosti njihovog teološkog izraza. 3. Jasno razlikovati teologiju „katoličkih“ poslanica od Pavla te

sinoptičkih i ivanovskih spisa. 4. Aktualizirati poruku egezgetiranih tekstova za naše vrijeme.


Uvođenje u povijesne, teološke i književne značajke ostatka novozavjetnih spisa te najvažnije momente tih djela. Uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju navedenih spisa.


Unutar predmeta se obrađuju sljedeće teme: Uvod u temu predmeta i upoznavanje literature (2) Poslanice Hebrejima (analiza poruke; struktura i književna vrsta; autor; vrijeme pisanja; naslovnici; struktura) (4) 1 Petrova poslanica (analiza poruke; pitanje trpljenja u poslanici; povezanost s Pavlovom tradicijom; autor; vrijeme nastanka; naslovnik) (4) Jakovljeva poslanice (analiza poruke; pozadina; odnos vjere i djela; „bolesničko“ pomazanje; književna vrsta; autor; vrijeme nastanka; kanoničnost poslanice) (4) Judina poslanica (analiza poruke; korištenje nekanonske literature; žanr; autor; vrijeme pisanja; kanoničnost poslanice) (3) 2 Petrova poslanica (analiza poruke; autor; vrijeme nastanka; kanoničnost i rani katolicizam) (3)



160

Knjiga Otkrivenja (apokaliptika; analiza poruke; struktura; uloga liturgije; autor; životna situacija naslovnika; vrijeme nastanka) (6) Za svaki spis se nastoji iznijeti na vidjelo: povod i svrha pisanja, književna struktura, književna vrsta, sadržaj i teološka poruka dotičnog spisa, vrijeme i mjesto nastanka. Za egzegezu izabranih dijelova obrađuju se pojedini izabrani tekstovi s detaljnim rječničkim, sintaktičkim, povijesnim, religijskim i teološkim analizama. (15)



Obveze studenata Uredno pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje; pisanje sažetaka s predavanja; pripremanje i polaganje ispita.


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



Mato ZOVKIĆ, „Crkva i siromasi prema Jakovljevoj poslanici“, O kraljevstvu nebeskom - novo i staro: zbornik radova u čast Bonaventuri Dudi, ur. Mario CIFRAK (Zagreb: Kršćanka sadašnjost, 2001.), 313-343.

Nikola HOHNJEC, „Govor o Bogu u knjizi Otkrivenja“, Neka iz tame svjetlost zasine! Zbornik radova u čast prof. dr. sc.



161

Adalbretu Rebiću povodom 70. obljetnice života i 40. obljetnice profesorskoga rada, ur. Mario CIFRAK - Nikola HOHNJEC (Zagreb: KS, 2007.), 495-508. Mato ZOVKIĆ, Jakovljeva poslanica u Bibliji i Crkvi (Zagreb: Hrvatsko biblijsko društvo; Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet, 2011.).

Dopunska literatura

Stipe JURIČ, Apokalipsa: knjiga koja svršava Božji razgovor s ljudima (Tomislavgrad: Naša ognjišta, 2004.). Celestin TOMIĆ, Počeci Crkve: Ivan - Evanđelist ljubavi (Iv, Heb, Jd, 1 Iv, 2 Iv, Otk) (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1995.). Celestin TOMIĆ, Počeci Crkve - Petar prvak apostolski (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1994.). Nikola HOHNJEC, Središnje teme Knjige Otkrivenja: Novost u komunikaciji Boga i Krista (Zagreb: Glas Koncila, 2008.) Celestin TOMIĆ, Otkrivenje: Komentar (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1997.) Novozavjetni komentari poslanica u izdanju Dobre Vesti iz Novog Sada.


Redovito pohađanje i sudjelovanje na predavanjima. Anonimna pismena anketa studenata nakon ispita i statistički pokazatelji uspješnosti na kolokviju i ispitu gdje se provjerava razumijevanje, povezivanje i sposobnost aktualizacije obrađivanih spisa. Propitivanja, rasprave, vrednovanje kritičkih zapažanja, pisani i usmeni ispit.




162

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKA TEOLOGIJA NOVOG ZAVJETA


IV./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Upoznavanje studenata s razvojem novozavjetne teološke misli tijekom raznih povijesnih razdoblja. Dobivanje sintetičke vizije novozavjetnih tema (kristologija, soteriologija, pneumatologija, ekleziologija, eshatologija). Stjecanje razumijevanja novozavjetnih spisa kao teološke refleksije na povijesnu osobu Isusa Krista.


Odslušana predavanja iz Uvoda i egzegeze Novoga zavjeta. Poznavanje osnovnih datosti biblijske poruke i razumijevanje ključnih grčkih termina Novoga zavjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Čitati novozavjetne tekstove pod teološkim vidom i razlikovati

novozavjetne teološke koncepte 2. Prosuđivati teološka pitanja na temelju biblijskih tekstova 3. Sudjelovati u biblijsko-teološkim diskusijama 4. Prepoznavati i diferencirati različite biblijske teologije u

novozavjetnim spisima. 5. Primjenjivati stečena znanja u novim crkvenim i društvenim

okolnostima


Studentu se omogućuje da dobije pregled poruke svih novozavjetnih spisa i da kritički vrjednuje cjelokupnu poruku Novoga zavjeta u odnosu prema konkretnom životu nekad i danas.


Unutar predmeta se obrađuju sljedeće teme: Povijest nastanka i razvoj Biblijske teologije NZ (3) Smjerovi teologije NZ u protestantizmu 20. stoljeća (2) Početci Biblijske teologije u Katoličkoj Crkvi (1) Teologija sinoptičkih evanđelja (5) Teologija apostola Pavla (6) Teologija poslanica Ef i Kol (2) Teologija Pastoralnih poslanica (2) Ivanovska teologija (3) Teologija poslanice Hebrejima (1) Teologija 1 Petrove (1) Teologija knjige Otkrivenja (1) Biblijska teologija Novoga zavjeta je svojevrstan vrhunac novozavjetnog proučavanja. U ovom kolegiju se obrađuje sinteza



163

novozavjetnog učenja prema glavnim skupinama autora: sinoptici, Pavao, ivanovski spisi, deuteropavlovske poslanice, katoličke poslanice, Otkrivenje i to na primjeru velikih novozavjetnih tema: kristologije, antropologije, soteriologije, ekleziologije, eshatologije.



Obveze studenata Uredno pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje; pripremanje i polaganje ispita.


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Uredno pohađanje nastave. Uključenost u rasprave, pitanja, praćenje izloženoga. Nakon položenog kolokvija slijedi usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Ivan DUGANDŽIĆ, Biblijska teologija Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 2004.)

Dopunska literatura

Joachim GNILKA, Teologija Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 1999.) Rudolf SCHNACKENBURG, Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja (Zagreb: KS, 1997.) R. E. BROWN i dr., Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 21993.) Felix PORSCH, Mnogo glasova jedna vjera: novozavjetna teologija, njezini počeci, razvitak i osnovni smjerovi (Zagreb: KS, 1988.) Božo LUJIĆ, Božja vladavina kao svijet novoga čovjeka: Biblijska teologija Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 2010.) Alfons WEISER, Središnje teme Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 1981.)


Redovito pohađanje i sudjelovanje na predavanjima. Anonimna pismena anketa studenata nakon ispita i statistički pokazatelji uspješnosti na kolokviju i ispitu gdje se provjerava razumijevanje, povezivanje i sposobnost aktualizacije obrađivanih tema. Propitivanja, rasprave, vrednovanje kritičkih zapažanja, i usmeni ispit.




164

NAZIV PREDMETA TEOLOŠKA ANTROPOLOGIJA II


IV./ljetni



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Sustavno predstavljanje kršćanskog teološkog govora o eshatološkim stvarima, odnosno, o posljednjim stvarima svijeta i čovjeka.




4. Naznačiti ulogu, mjesto i smisao eshatologije unutar dogmatskog bogoslovlja, kao i unutar kršćanske teologije uopće;

5. Definirati temeljne eshatološke pojmove; 6. Predstaviti biblijske temelje eshatološkog nauka; 7. Protumačiti sadržaj Božje objave o posljednjim stvarima; 8. Sustavno povezati teološki i crkveni nauk o posljednjim stvarima; 6. Usporediti kršćansku eshatologiju s drugim eshatološkim

konceptima; 7. Odrediti poziciju katoličke eshatologije naspram ekumenske

problematike; 8. Povezati datosti eshatologije s praktičnim aspektima kršćanskog

života i vjerovanja;


Po svršetku kolegija studenti bi trebali steći dublji uvid o kršćanskom nauko o posljednjim stvarima, te bi isti trebali bolje integrirati sa ostalim teološkim područjima i traktatima.


- Uvodne napomene i definiranje temeljnih pojmova; - Utvrđivanje razlike između eshatologije kao relativno mladog

teološkog nauka i eshatološkog govora uopće; - Što je sve (nije) eshatologija? Identificiranje eshatoloških navještaja u

bibliji i pozicioniranje eshatologije u novijoj postkoncilskoj katoličkoj teologiji;

- Marksizam kao svjetovna (a)religiozna eshatologija: izvorni i revidirani marksizam; da li je uopće moguće jedno areligiozno promišljanje ljudske povijesti i spasenja?

- Neki primjeri ne biblijskih eshatologija: antička grčka, egipatska, semitska, nordijska i hinduistička eshatologija; Eshatologija kao osmišljenje etike (Kant); Eshatologija i poimanje povijesnog vremena: ciklička i pravocrtna povijest;

- Razvoj starozavjetne eshatološke misli: Šeol i refaim; Uskrsnuće ili duhovno nadživljavanje: utvrđivanje razlika između jednostupanjske i



165

dvostupanjske eshatologije s njihovim teoretskim i praktičnim utjecajima na cjelinu vjere;

- Odnos suda, kazne i spasenja unutar SZ: poimanje povijesti kao vremena iščekivanja; Izvorni grijeh kao pretpostavka konačnog spasenja;

- Sudnji dan: od proročkih navještaja protiv grešnih antičkih gradova do modernih filmskih apokaliptičkih scenarija; dan Jahvin i rađanje mesijanske ideje; razlika između proročkog i ne-proročkog navještaja Sudnjeg dana; pitanje suodnosa dana Jahvina i Jahvine pristranosti: od ideje pristranog lokalnog Boga do ideje univerzalnog i pravednog Boga;

- Promišljanje suda u novijoj postkoncilskoj katoličkoj eshatologiji: neoskolastička, atropološka, dramatska i liberalna perspektiva;

- -Povijesno propadanje eshatologije i njezina koncilska obnova: od posljednje stvari do centralne stvari teologije: ne samo spasenje vlastite duše, nego i spasenje cijelog čovječanstva i svijeta;

- Kršćani pred izazovom sveopćeg spasenja: povijesni razvoj suodnosa soterioloških i eshatoloških pitanja;

- Utjecaj svjetovnog represivnog sustava na religiozne eshatološke predodžbe: Nadziranje i kažnjavanje (M. Foucault);

- - Pitanje Kristovog zastupništva za grešnike: Anzelmo, Ratzinger, Rahner, Balthasar, Schwager; Schwagerova drama Isusovog života u pet čina; Mimetička teorija R. Girarda;


☒ predavanja






☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit






166


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. NEMET, Kršćanska Eshatologija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.;

C. POZO, Eshatologija, VKT, Sarajevo 1997.

J. RATZINGER/Benedikt XVI., Eschatologie, Verlag Friedrich Pustet, Regensburg, 2007;

Dopunska literatura

L. BOROS, Mysterium Mortis. Der Mensch in der letzten Entscheidung, Walter-Verlag Olten und Freiburg im Breisgau, Siebte Auflage, 1967; O. FUCHS, Das Jüngste Gericht. Hoffnung auf Gerechtigkeit, Verlag Friedrich Pustet, Regensburg, 2007; D. ENGEHARD, Im Angesicht des Erlöser-Richters: H. U. v. BALTASAR, Neuinterpretation des Gerichtsgedankens, Mainz: Matthias-Grünewald-Verl., Hochschulschrift, 1999.; M. FOUCAULT, Überwachen und Strafen. Die Geburt des Gefängnisses, Suhrkamp Taschenbuch Verlag, Frankfurt am Main, 1976.; R. GIBELLINI, Teologija dvadesetog stoljeća, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1999.; M. KEHL, Und was kommt nach dem Ende. Von Weltuntergang und Vollendung. Wiedergeburt und Auferstehung, Verlagsgemeinschaft Topos plus, Kevealer Das, 2005; H. KÜNG, Ewiges Leben? München, 1982.; A. ZIEGENAUS, Die Zukunft der Schöpfung: Eschatologie, 1997.


Anketa




167

NAZIV PREDMETA KRISTOLOGIJA


IV./ljetni



4


P S V T

60


OPIS PREDMETA


Sustavno predstavljanje kršćanske vjere u Isusa Krista i razvoja kristološke misli u povijesti




1. Naznačiti značenje i mjesto kristologije unutar dogmatskog bogoslovlja te naspram kršćanske teologije općenito;

2. Definirati temeljne pojmove i termine kristologije; 3. Prikazati biblijske temelje kristološkog nauka; 4. Prikazati razvoj kristologije u povijesti teologije; 5. Predstaviti problematiku vjere u Isusa Krista u aktualnom vremenu; 6. Usporediti vjeru u Isusa Krista s drugim religioznim uvjerenjima i

konceptima; 7. Naznačiti ekumenske perspektive kristološkog nauka.


Po završetku kolegija očekuje se da student stekne dublje poznavanje kršćanske vjere u Isusa Krista, kao i samog kristološkog nauka. Također se očekuje bolja percepcija kristologije kao centralnog mjesta u postkoncilskoj katoličkoj teološkoj misli te njezina esencijalna povezanost sa ostalim kršćanskim teološkim traktatima i disciplinama.


- Uvodne napomene: problematika vjere u Isusa Krista u današnjoj Crkvi i svijetu; mjesto i uloga kristologije danas; - Različiti kristološki koncepti i pristupi: kristologija odozgor i odozdo, ontološka i egzistencijalna kristologija; - Pitanje povijesnog Isusa: naznačiti problematiku suodnosa povijesnog Isusa i Isusa vjere; opravdanost i granice novovjekog istraživanja Isusova života; teološka važnost historijskog; novovjeki program demitologizacije vjere u Isusa Krista; - Pitanje spasenja u povijesnom svijetu: mesijanska ideja u Starom Zavjetu i uopće antičkom svijetu; - Isusov nastup: Isusova poruka: Kraljevstvo Božje i iskustvo Boga kao Oca, adresanti Isusove poruke; problematika i teološko značenje Isusovih čudesa; Isusov zahtjev i problemetika Isusovih vrhovničkih naslova; - Pitanje drame u Isusovoj sudbini: odbijanje Židova i Isusova reakcija; problem Isusovih sudačkih govora: očekivana reakcija unutar logike tzv.



168

događajuće povijesti ili početak nekog sasvim novog evanđelja; sudac biva osuđen; - Isusova smrt: povijesni okvir; problem sudskog procesa i presude protiv Isusa: duhovni ili politički mesija; značenje križa i njegova transformacija; teološko utemeljenje Isusove smrti na križu; -Temelji vjere u Isusovo uskrsnuće: općenita problematika i sadržaj tradicije; Uskrsna kerigma i uskrsne pripovijesti: jeruzalemska i galilejska tradicija; hermeneutičke pretpostavke i teološko utemeljenje; sadržaj vjere u Isusovo uskrsnuće: eshatološko djelo, uskrsnuće kao uzvišenje i spasenjski događaj; - Tajna Isusa Krista: Isus kao Sin Božji od vječnosti; kenoza i poniženje; Isus kao Sin čovječji: pravi čovjek i čovječnost našega spasenja; - Isus Krist kao posrednik između Boga i čovjeka: razvoj ideje posredništva u Starom Zavjetu; osoba i djelo posrednika; - Isusovo znanje: problematika Isusovog stečenog znanja u skolastici i modernoj kristologiji; - Suodnos učeničke vjere i osobe Isusa Krista: Isus – objekt vjere ili njezin poticatelj; Vjera u Isusa: svjesni izbor ili pozvanost; Vjera u Isusa: racionalni ili afektivni proces; - Alternativni pristupi osobi Isusa Krista: Isus Krist kao hinduistički mudrac; Jungova interpretacija Isusa; nacrti jedne zrcalne kristologije: sud o Isusu kao sud o samome sebi;


☒ predavanja






☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit






169


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

W. KASPER, Isus Krist, CUS, Split, 1995.

J. GALOT, Kristologija, UPT, Đakovo, 1996.

J. RATZINGER/Benedikt XVI., Isus iz Nazareta, Verbum, Split, 2008. J. RATZINGER/Benedikt XVI., Isus iz Nazareta, II. dio, Verbum, Split, 2011.

Dopunska literatura

A. SCHNEIDER, Kristologija,UPT, Đakovo, 2008.; J. GALOT, Soteriologija, UPT, Đakovo, 2007.; H. U. von BALTHASAR, Mysterium Paschale, KS Zagreb, 1993.; R. SCHWAGER, Jesus im Heilsdrama. Tyrolia – Verlag – Innsbruck – Wien, 1990.; R. BULTMANN, Isus, Ex Libris, Rijeka, 2007.


Anketa




170

NAZIV PREDMETA BIOETIKA


IV./ljetni



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je opći uvod u temeljne postavke bioetike kao znanosti te izazova koji ju prate u sučeljavanju s drugim znanstvenim disciplinama. Poseban je naglasak na stavljen na izazove i probleme koje neka konkretna bioetička promišljanja i biotehnološke mogućnosti stavljaju pred suvremenog čovjeka


Osnovno znanje iz područja filozofskih predmeta kao i solidno znanje iz temeljne moralne teologije.


- Razumijevanje osnovnih termina korištenih u bioetici - Dublji uvid u dostojanstvo ljudske osobe i neopozive vrijednosti

koje ga prate - Razumijevanje temeljnih znanstvenih postavki i njihove relacije s

moralom - Promišljanje biomedicinskih problema u svjetlu teološke

antropologije i vjerskih principa - Stjecanje sposobnosti kritičkog promišljanja - Pozitivno vrednovanje znanstvenih dostignuća u svjetlu zdrave

kritičke svijesti i vjerom oblikovane savjesti - Sposobnost sagledavanja suprotstavljenih stavova

Sposobnost primjene općin moralnih načela u složenim konkretnim situacijama


Osnovno znanje o temeljnim postavkama bioetike s posebnim naglaskom na neka odabrana bioetička područja. Stjecanje osnovnog znanja o temeljima te širi uvid u odabranu problematiku omogućuju zrelo moralno osamostaljivanje u kritičkom promišljanju i donošenju „moralnijih“ i „ispravnijih“ odluka u različitim i konkretnim životnim izazovima


- Uvodno o nastanku bioetike kao znanosti, njezinu razvoju, subjektivnim i objektivnim poteškoćama kada je u pitanju ta znanstvena disciplina

- O personalizmu kao antropološkom pristupu koji bioetici može pružiti smisleno opravdanje i utemeljenje

- Bioetička metoda, modeli i načela - Nakon ovoga uvodnoga dijela pristupa se detaljnijoj obradi izabranih

bioetičkih tema:



171

- Genetički inženjering: osnovna terminologija, početci genetike, najčešći pojmovi korišteni u genetičkom inženjeringu

- Tijek i ciljevi genetičkog inženjeringa - Medicinske prednosti i etički problemi istraživanja i manipulacije nad

matičnim, staminalnim stanicama - „Terapeutsko“ i reproduktivno kloniranje ljudskih osoba ili

pojedinačnih organa i antropološko – etička prosudba o moralnosti tog čina

- Genetički inženjering i poštivanje dostojanstva ljudskog embrija - Začeće u svjetlu genetike i biologije: epigeneza embrija - Ljudsko obilježje embrija - Moralna (ne)dopuštenost prenatalne dijagnostike: kvaliteta ili svetost

ljudskog života - Etički – moralni kriteriji eksperimentiranja nad ljudskim osobama - Etičko – moralni kriteriji presađivanja organa - Pitanje i problematika pobačaja: definicija, razlozi, pobačajne tehnike,

posljedice, razumska neodrživost argumenata koji ga opravdavaju; problematika „terapeutskog“ pobačaja; konkretizirani slučajevi

- Eutanazija i dostojanstvo ljudske patnje i umiranja: razlikovanje između djela i propusta (aktivne ili „pasivne“ eutanazije); redovita i izvanredna sredstva za njegu bolesnika; odricanje od terapeutske upornosti; mentalitet „kulture smrti“; konkretizirani slučajevi

- Ekologija i odgovorno ponašanje prema okolišu


☒ predavanja






☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



- Tijekom semestra rade se dva obvezatna kolokvija od kojih svaki može nositi maksimalni 30% ukupne ocjene



172


- U vrednovanje ulazi i aktivnost na satu, sudjelovanje u raspravi, zainteresiranost izražena kroz postavljanje pitanja, kritički osvrt na sadržaj, kao i ostalo što ulazi u „odgovornost i dužnost“ studenta. - Završna ukupna ocjena ovisi o ostvarenim bodovima na dva kolokvija, aktivnosti na satu, te završnom, usmenom ispitu koji se polaže na kraju semestra.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Velimir Valjan, Bioetika, Svjetlo riječi, Sarajevo – Zagreb, 2004.

Zorica Maros, Skripta iz Bioetike (radni materijal isključivo za internu uporabu studenata)

Dopunska literatura

Michele Aramini, Uvod u Bioetiku, KS, Zagreb, 2009. Ramóna Lucas Lucasa, Bioetika za svakoga, Verbum, Split, 2007. Darko Tomašević – Zorica Maros, ur., Teološke tribine 2014. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, KBF, Sarajevo, 2014.


Evidencija sudjelovanja na predavanjima Dva redovita kolokvija (u vrijednosti pismenog ispita) Završni ispit




173

NAZIV PREDMETA KANONSKO PRAVO: II. KNJIGA


IV./ljetni



3



P S V T

45


OPIS PREDMETA


- Osposobiti studente za temeljno poznavanje, razumijevanje i praktičnu primjenu kanonskih normi II. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983., (Božji narod).

- Osposobiti studente za poznavanje pravnog položaja vjernika (klerika i laika), institucija opće i partikularne Crkve, kao i pravni položaj redovnika i članova ostalih ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života.

- Upoznati studente s kanonskim odredbama o pojedinim crkvenim službama.


- Poznavanje osnova latinskoga jezika, crkvene povijesti, dogmatike, fundamentalne teologije, posebno ekleziologije.

- Poznavanje i razumijevanje I. knjige Zakonika (Opće odredbe).


Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći: 1. Poznavati opće i krajevno kanonsko pravo Katoličke crkve u materiji

II. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983. 2. Razumjeti nakanu crkvenoga zakonodavca i pravno uređenje

Katoličke crkve na općoj i partikularnoj razini. 3. Poznavati pravni okvir članova i ustanova Božjeg naroda. 4. Primjenjivati sadržaj kanonskog prava u životu Crkve i društva (u

izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama). 5. Pružiti kanonsko-pravni savjet ili mišljenje, vršiti administrativne

poslove.



vjeronaučne nastave u školi i u župnoj zajednici; - Tumačenje i primjena kanonskog prava u pastoralnom djelovanju; - Osposobljenost za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima



1. Uvod u sadržaj II. knjige Zakonika: BOŽJI NAROD (kann. 204-746). 2. Uvodni kanoni: vjernik, klerik, laik, katekumen, potpuno crkveno

zajedništvo. 3. Obveze i prava svih vjernika. 4. Odnos vjerničkih i ljudskih prava. 5. Obveze i prava vjernika laika. 6. Referati.



174

7. Posvećeni službenici ili klerici, Odgoj i obrazovanje klerika. 8. Upis klerika ili inkardinacija. 9. Obveze i prava klerika. 10. Gubitak kleričkoga staleža. 11. Osobne prelature. 12. Vjernička društva: zajedničke odredbe. 13. Javna vjernička društva, privatna vjernička društva. 14. Posebne odredbe o laičkim društvima, Uloga društva i pokreta u

partikularnoj Crkvi. 15. Referati. 16. Rimski prvosvećenik. 17. Izbor rimskog prvosvećenika. 18. Biskupski zbor, Ekumenski sabor. 19. Biskupska sinoda. 20. Referati. 21. Kardinali svete rimske Crkve. 22. Rimska kurija. 23. Izaslanici rimskog prvosvećenika. 24. Partikularne Crkve. 25. Biskupi općenito. 26. Dijecezanski biskupi, biskupi koadjutori i pomoćni biskupi. 27. Spriječena i prazna stolica. 28. Crkvene pokrajine i crkvene regije, metropolite. 29. Krajevni sabori, biskupske konferencije. 30. Biskupijska sinoda. 31. Biskupijska kurija, Generalni i biskupski vikari. 32. Kancelar i drugi bilježnici, arhivi. 33. Ekonomsko vijeće i ekonom. 34. Prezbitersko vijeće i zbor savjetnika. 35. Kanonički kaptoli. 36. Biskupijsko pastoralno vijeće. 37. Župe. 38. Župnici i njegove obveze. 39. Župni vikari. 40. Župno pastoralno i ekonomsko vijeće. 41. Dekani, Rektori crkava i kapelani. 42. Pastoralna briga među vojnicima. 43. Ustanove posvećenoga života: zajedničke odredbe. 44. Ustanove posvećenoga života: kanonske razlike. 45. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada

na predmetu.






175



Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivnost na nastavi – 20% Referat – 20% Kolokvij – 30% Usmeni ispit – 30%


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


NUIĆ V. B., Opće pravo Katoličke Crkve. Priručnik uz novi Zakonik kanonskog prava, Zagreb, 1985.

PRANJIĆ P., Božji narod. II. knjiga Zakonika kanonskog prava; kanoni 204-746 s komentarom, Sarajevo, 2012.

ŠKALABRIN N., Božji narod, Đakovo, 1995.

Dopunska literatura ŠALKOVIĆ J. (ur.), Obaveze i prava vjernika laika, (kann. 224 – 231). Poslanje i djelovanje, Zagreb, 2009. ŠALKOVIĆ J. (ur.), Vjernici, društva, pokreti, Zagreb, 2011.






176

NAZIV PREDMETA DRUŠTVENI NAUK CRKVE

Kod DNC-01 Godina studija/semestar

IV./ljetni

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Zdenko Spajić


4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Upoznati povijest razvoja, metodu, temeljna načela te sadržaj i eklezijalno-društveni kontekst najznačajnijih dokumenata društvenog nauka Crkve




Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: - Poznavati crkveni i društveno-povijesni kontekst razvoja društvenog

nauka Crkve - Objasniti povezanost društvenog nauka s evanđeoskim poslanjem

Crkve - Poznavati temeljna načela društvenog nauka Crkve - Diskutirati konkretnu društvenu situaciju u svjetlu društvenog nauka

Crkve - Primjenjivati načela i sadržaj društvenog nauka na konkretnu

situaciju Kompetencije koje se stječu

Upoznavanje osnova društvenog nauka Crkve te stjecanje sposobnosti kritičkog prosuđivanja društvenih pojava u svjetlu tog nauka.


Uvod u kolegij (1) Elementi društvenog nauka u Sv. Pismu i tradiciji Crkve do 1740. (4) Pred-moderno razdoblje društvenog nauka Crkve (1740.-1878.) (4) Povijesno-društveni uzroci nastanka društvenog nauka Crkve (4) Općenito o pravednosti, posebno o društvenoj pravednosti (2) Teološko utemeljenje i narav (2) Metodologija (3) Temeljna načela (6) Kolokvij (2) Prikaz protagonista u razvoju modernog društvenog nauka Crkve (1) Leon XIII.:Rerum novarum (1) Pio XI.: Quadragesimo anno (1) Pio XII.: Božićne radio-poruke (1939.-1945.) (1) Ivan XXIII.: Mater et Magistra i Pacem in terris (2) Drugi vatikanski sabor i društveno učenje (2) Pavao VI.: Populorum progressio i Octogesima adveniens (2)



177

III. Sinoda biskupa: Justitia in mundo (1) Ivan Pavao II.: Laborem exercens, Sollicitudo rei socialis i Centesimus annus (4) Benedikt XVI.: Caritas in veritate (1) Franjo: Laudato si (1)






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pismeni rad tijekom semestra te završni usmeni ispit


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk, Zagreb, 2005.

M. VALKOVIĆ (ured.), Socijalni dokumenti Crkve, Zagreb, 1991.

PAPINSKO VIJEĆE “IUSTITIA ET PAX”, Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura R. WEILER, Uvod u katolički socijalni nauk, Zagreb, 1995. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata




178

NAZIV PREDMETA KANONSKO PRAVO: IV. KNJIGA


V./zimski



4



P S V T

45


OPIS PREDMETA


- Osposobiti studente za temeljno poznavanje, razumijevanje i praktičnu primjenu kanonskih normi IV. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983., (Posvetiteljska služba Crkve).

- Osposobiti studente za poznavanje i primjenu pravnih odredaba o sakramentima (o služitelju sakramenata, o načinu slavljenja i primanja sakramenata, te o upisu u matične knjige).

- - Osposobiti studente za detaljnije poznavanje i primjenu odredaba ZKP o sakramentu ženidbe, o pravno-pastoralnoj pripravi za ženidbu, o ženidbenim zaprekama, važnosti ženidbene privole i obliku sklapanja kanonske ženidbe.



- Poznavanje i razumijevanje I. i II. knjige Zakonika (Opće odredbe i Božji narod).



IV. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983. 2. Razumjeti nakanu crkvenoga zakonodavca i pravno uređenje

Katoličke crkve na općoj i partikularnoj razini. 3. Definirati i objasniti teološko-pravno poimanje sakramenata

Katoličke crkve; 4. Primjenjivati sadržaj sakramentalnog kanonskog prava u životu

Crkve i društva (u izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama).

5. Protumačiti važnost kanonskih odredaba u dijeljenju i primanju sakramenta.

6. Pružiti kanonsko-pravni savjet ili mišljenje, vršiti administrativne poslove.







179


1. Uvod u sadržaj IV. knjige Zakonika: POSVETITELJSKA SLUŽBA CRKVE (osim ženidbe) (kann. 834-1054; 1166-1253).

2. Teološko-pravno poimanje sakramenata Katoličke crkve. 3. Krst: krštenje, krstitelj, krštenici, kumovi, dokazivanje i upis krštenja. 4. Sakrament potvrde: slavljenje, služitelj, potvrđenici, kumovi,

dokazivanje i upis potvrde. 5. Presveta euharistija: Euharistijsko slavlje, služitelj presvete

euharistije, sudjelovanje u presvetoj euharistiji, 6. Presveta euharistija: obredi i ceremonije euharistijskog slavlja,

vrijeme i mjesto euharistijskog slavlja, čuvanje i štovanje presvete euharistije, prilog za misno slavlje.

7. Sakrament pokore: slavljenje sakramenta, služitelj sakramenta pokore, pokornik, oprosti.

8. Sakrament bolesničkog pomazanja: slavljenje sakramenta, služitelj bolesničkog pomazanja, primatelj bolesničkog pomazanja.

9. Sveti red: Slavljenje i služitelj ređenja, ređenici, potrebne osobine ređenika, preduvjeti za ređenje,

10. Sveti red: nepravilnosti i druge smetnje, potrebne isprave i provjera, upis i svjedočanstvo o obavljenom ređenju.

11. Ostali bogoštovni čini. Blagoslovine. Časoslov. 12. Crkveni sprovod, sprovodno slavlje, dopuštenje ili uskrata crkvenog

sprovoda. 13. Štovanje svetaca, svetih likova i svetih moći. 14. Zavjet i prisega. 15. Sveta mjesta. 16. Sveta vremena. 17. Uvod u sadržaj Naslova VII. Ženidba IV. knjige Zakonika (kann.

1055-1165). 18. Razvoj katoličkog nauka o ženidbi i mjerodavnosti Crkve za ženidbu. 19. Teološko-pravne odrednice kanonske ženidbe, svojstva i dobra

ženidbe. 20. Pastoralna briga i priprava za sklapanje ženidbe. Pouka i liturgijska

priprava za ženidbu. 21. Utvrđivanje da ništa ne priječi sklapanju ženidbe. 22. Asistiranje ženidbama s dopuštenjem mjesnog ordinarija. 23. Ženidbene zapreke općenito. 24. Molba za oprost od ženidbenih zapreka. Podjeljivanje oprosta i

njegova snaga. 25. Ženidbene zapreke pojedinačno: Zapreka dobi. Zapreka spolne

nemoći. 26. Ženidbene zapreke pojedinačno: Zapreka ženidbene veze. Zapreka

različitosti vjere. Zapreka svetog reda. Zapreka redovničkog doživotnog zavjeta čistoće.

27. Ženidbene zapreke pojedinačno: Zapreka otmice i nasilnog zadržavanja. Zapreka zločina brakoubojstva.

28. Ženidbene zapreke pojedinačno: Zapreka krvnog srodstva, tazbine, zakonskog srodstva. Zapreka ćudorednosti.

29. Ženidbena privola (opći vid).



180

30. Osobe nesposobne za ženidbu 31. Razlozi nevaljanosti ženidbe sa strane volje. 32. Prepoznavanje nedostataka ženidbene privole u pastoralnom

djelovanju. 33. Vanjsko očitovanje ženidbene privole. 34. Oblik sklapanja ženidbe: redoviti i izvanredni. 35. Mjesto, vrijeme, liturgijski oblik sklapanja ženidbe. Upisivanje

sklopljenih ženidbi u matične knjige. 36. Mješovite ženidbe. Oblik sklapanja mješovitih ženidbi. 37. Tajno sklapanje ženidbe i građanski učinci. 38. Učinci ženidbe. 39. Rastava ženidbenih drugova. Razrješenje veze. Rastava uz trajanje

ženidbene veze. 40. Razrješenje nesakramentalne ženidbe 41. Pravna pogodnost povlastice vjere. 42. Razrješenje neizvršenih ženidaba. 43. Ukrepljenje ženidbe. Jednostavno ukrepljenje. 44. Ozdravljenje u korijenu. 45. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada

na predmetu.






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivnost na nastavi – 20% Kolokvij – 30% Usmeni ispit – 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



181


BERLJAK M., Posvetiteljska služba Crkve II. Sakramenti ozdravljenja. Pokora i bolesničko pomazanje, Drugo, popravljeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2013.

BLAŽEVIĆ V., Ženidbeno pravo Katoličke Crkve, Zagreb, 2004.


PRANJIĆ P., Posvetiteljska služba Crkve. Komentar 4. Knjige ZKP-a, Sarajevo, 2016.

ŠKALABRIN N., Ženidba, pravno-pastoralni priručnik, Đakovo, 1995.

Dopunska literatura

KONGREGACIJA ZA BOGOŠTOVLJE I DISCIPLINU SAKRAMENATA, Redemtionis Sacramentum. Uputa o nekim stvarima vezanim uz Presvetu euharistiju koje valja obdržavati odnosno izbjegavati, Zagreb, 2004. BERLJAK M., Kumovi-svjedoci: krst – potvrda – ženidba, Zagreb, 2010. BERLJAK M., Kanonski oblik ženidbe. Povijesni razvoj – Zakonik kanonskoga prava 1983., Zagreb, 1999.


Studenti će aktivno pratiti nastavu, a njihov će rad biti praćen i kroz polaganje kolokvija te usmenog ispita. Na početku semestra studenti će biti usmeno i pismeno obaviješteni o načinima sudjelovanja u nastavi, te će ih se poticati na aktivno praćenje pravne literature i materijala koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će izvršena evaluacija predmeta i nastavnika. Podaci o napretku studenata i o postizanju ishoda učenja koristit će se za samoevaluaciju nastavnika i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.




182

NAZIV PREDMETA TEOLOGIJA SAKRAMENATA I


V./zimski

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Niko Ikić


4


P S V T

60


OPIS PREDMETA


Svrha kolegija je osvijetliti antropološki temelj i stvarnost sakramenata u njihovoj simbolici i milosnom djelovanju Boga Oca po Prasakramentu Isusu Kristu u Crkvi kao općem sakramentu, aktualizacijom Duha Svetoga.

Konkretni cilj ovog kolegija je omogućiti studentima temeljno katoličko dogmatsko-teološko shvaćanje sakramenata općenito i inicijacije posebno iz različitih aspekata: biblijski temelj, teološko-povijesni razvoj, antropološki, kristološki, pneumatološki, ekleziološki i ekumenski vid.

U prvom semestru se obrađuju dvije temeljne cjeline: uvodna teologija sakramenata općenito i sakramenti inicijacije (krštenje, potvrda i euharistija). U postupnom hodu polazi se od današnjeg poimanja sakramenata pa preko biblijskog utemeljenja, povijesnog razvoja do sustavne teologije sakramenata (materije i forme, učinkovitoj djelotvornost ex opere operato, neizbrisivom pečatu, …) na temeljima dokumenata Drugog vatikanskog sabora, Tridentinuma i sl.


Teologija je planirano stavljena u petu završnu godinu teološkog studija i za upis pretpostavlja minimalne teološke kompetencije potrebne koje se stječu studijem trinitarne teologije, kristologije i biblijskih znanosti i sl.


Poslije predavanja, uspješno završenog pismenog i usmenog ispita iz ovog kolegija očekuje se da će student biti u mogućnosti: - Prepoznati važnost govora simbola i znaka u katoličkoj teologiji

sakramenata - Protumačiti značenje temeljnih pojmova iz teologije sakramenata - Objasniti nastanak, teološki smisao i razvoj kršćanske inicijacije - Vrjednovati različite pristupe sakramentima: teološki, pastoralni,

moralni. - Dopuniti svoje teološko znanje stečeno u drugim srodnim teološkim

traktatima.


- Sposobnost razumijevanja sakramentalne povezanosti Isusa Krista kao Prasakramenta i utemeljitelja sakramenata s Crkvom kao općim sakramentom spasenja u kojoj se sakramenti slave snagom vjere.


1. Sakramentalni okvir općenito (14): Sakramentalnost Krista i Crkve (1), pojam sakrament u teološkoj povijesti (1), antropološki temelji sakramenata (2), izravna i neizravna Kristova baština (1), odnos



183

sakramentalnog znaka i riječi (2); ex opere operato – ex opere operantis (2); sakramentalni učinci s posebnim osvrtom na character indelebilis (2), sakramentalna relacija djelitelj – primatelj; odnos sakramenata i sakramentala; ekumenski vid (2)

2. Inicijacija – teologija krštenja (10): biblijsko utemeljenje (2), povijesno dogmatski razvoj (4), sustavna teologija krštenja; učinci, nužnost, ekumenski vid (4)

3. Teologija potvrde (8): pitanje sakramentalnosti potvrde (1), povijesno-dogmatski razvoj s posebnim naglaskom na reformatorsko osporavanje (3), sustavni pogled na sadržaj i učinak, posvećenje i osposobljavanje za apostolat, djelitelj i primatelj (4)

4. Teologija euharistije (24): biblijske slike i ustanovljenje (4), povijesno-dogmatski razvoj s posebnim osvrtom na pitanje nazočnosti (transupstancijacije) i interpretacija realizma i simbolizma, te reformatorske teologije (10), kristološka-pneumatološka i ekleziološka dimenzija euharistije (6), učinci, nužnost euharistije, ekumenski vid (4)


Predavanja i aktivno sudjelovanje na nastavi

Obvezatno predstavljanje određenje literature

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave i referiranje

1

Pismeni ispit

1

Usmeni ispit

2


Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje – 20 % Pismeni kolokvij – 30 % Usmeni ispit – 50 %


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- IKIĆ N., Teologija sakramenata. Gorući grm sakramentalne milosti, KBF Sarajevo – Glas Koncila Zagreb, 2012.

- MATELJAN A., Otajstvo susreta, temeljna sakramentologija, CUS, Split, 2010.

- TESTA B., Sakramenti Crkve, Zagreb, 2009.

- COURTH F., Sakramenti – priručnik za



184

teološki studij i praksu, Đakovo, 1997. - SCHILLEBECKX E.H., Krist –

sakrament susreta s Bogom, Priručnici, KS, Zagreb 1976

- MÜLLER G. L., Katholische Dogmatik für Studium und Praxis der Theologie, Herder, Freiburg – Basel – Wien, 2007.

- RAHNER K., Kirche und Sakramente, Herder, Freiburg – Basel – Wien, 1961.

- BENEDIKT XVI., Sacramentum caritatis – sakrament ljubavi, KS, Zagreb, 2008. Dokumenti 146.

- IVAN PAVAO II., Večera Gospodnja, KS, Zagreb, 1980., Dokumenti 58.

- IVAN PAVAO II., Enciklika Ecclesia de eucharistia, KS, Zagreb, 2003. Dokumenti 134.

- IVAN PAVAO II., Apostolsko pismo Ostani s nama, Gospodine, KS, Zagreb, 2005. Dokumenti 138.

Dopunska literatura

- GOLUB I., Euharistija: sustavno-spekulativna teologija, Zagreb, 1968.

- TAMARUT A., Euharistija – otajstvo vjere i dar života, Zagreb, 2004.;

- MATELJAN A., Otajstvo poslanja. Sakrament potvrde, Split, 2004. - SCHNITZLER TH., O značenju sakramenata, Herder – Kršćanska

sadašnjost, Zagreb, 1998. - RATZINGER J., Bog je s nama. Euharistija: središte života,

Verbum, Split, 2004. - TAMARUT A., Da bismo imali udjela s Kristom. Izabrane teme iz

sakramentalne teologije, Glas Koncila, Zagreb, 2009. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

- Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja - Kolokvijalni pismeni ispit iz teologije sakramenata općenito i

teologije inicijacije - Usmeni ispit




185

NAZIV PREDMETA SPOLNI I ŽENIDBENI MORAL


V./zimski



4


P S V T

45


OPIS PREDMETA


Upoznavanje s temeljnim postavkama o ljudskoj seksualnosti, o značenju ljudske spolnosti u okviru personalističkog pristupa ljudskoj osobi. Kroz stjecanje ovog znanja obogatit uvid u značenje kršćanski sklopljenog braka, te nekih njegovih specifičnih dimenzija i pratećih konkretnih životnih situacija.


Osnovno znanje iz područja filozofskih predmeta kao i solidno znanje iz temeljne moralne teologije, bogoštovlja i krjeposti kao i bioetike.


- Stjecanje znanja o antropološkom značenju ljudske spolnosti - Prepoznavanje određenih nedopuštenih „redukcionizama“ u govoru

i tumačenju ljudske spolnosti - Senzibiliziranje na suvremene devijacije nastale uslijed

hipetrofiranja spolnog nagona - Ispravno razumijevanje značenja kršćanski sklopljenoga braka kao

„slobode za“ sve ono što on podrazumijeva - Kritičko promišljanje određenih suvremenih pojava i stavova o

ljudskoj spolnosti, braku i obitelji - (Samo)odgoj za dužno, cjelovito i potpunije vrednovanje te važne

dimenzije ljudske osobe i njezine osobnosti


Stjecanje potpunijeg i šireg uvida u poimanje ljudske spolnosti, te sposobnost kritičkog promišljanja i rasuđivanja stvarnosti vezanih za nju. Posvješćivanje društvene i religiozne vrijednosti i svetosti sakramenta ženidbe


- Uvodno o kršćanskoj antropologiji i ljudskim osjećajima i ljudskoj prokreaciji

- Antropologija ljudske spolnosti: biološka, psihološka, dijaloška, društveno – kulturalna i egzistencijalna dimenzija spolnosti

- Karakteristike spolnosti u suvremenom svijetu: erotizacija suvremenog društva; psihosociološke karakteristike ljudske seksualnosti; seksualna revolucija

- Spolnost u kontekstu kršćanskog otajstva: konflikti između povijesnog kršćanstva i poimanja ljudske spolnosti; vanjski i unutarnji uzroci te konfliktualnosti; kršćanska kozmovizija spolnosti, norme o seksualnosti u Starom i Novom Zavjetu



186

- opravdanosti govora o seksualnoj etici: izvori kršćanski seksualnih normi; moralni model seksualnog ponašanje; temeljni kriteriji ispravnog upravljanja spolnošću

- Pitanje položaja žene i kršćanske etike: položaj žene u društvu; feminizam od prvog vala do onog ideološkog; etičke manipulacije u poimanju žene; Mulieris dignitatem i dostojanstvo žene

- Značenje supružništva i bračnog čina: Neke zablude oko Crkvenog nauka o spolnosti; značenje braka i obitelji; aspekti koje osvjetljava „teologija izvora“ (Post 1-3); drama obitelji – zlouporaba spolnog nagona

- Aspekti braka u Novom Zavjetu - Karakteristike braka u suvremenoj moralnoj teologiji: značenje

kršćanske bračne opcije; nauk Učiteljstva o nerazrješivosti braka – kršćanski ideal o vjernosti i stabilnosti

- Predbračni spolni odnosi: potvrda ili kušnja ljubavi? - Moral odgovornog rađanja: kontracepcija - Medicinski potpomognuta oplodnja - Celibat: osmišljavanje spolnosti u celibaterskom životu - Definicija i uzroci homoseksualnosti: kršćanski stav o

homoseksualnosti i moralno vrednovanje; osnovne smjernice pastoralnog pristupa homoseksualnim osobama






Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



- Tijekom semestra rade se dva obvezatna kolokvija od kojih svaki može nositi maksimalni 30% ukupne ocjene - U vrednovanje ulazi i aktivnost na satu, sudjelovanje u raspravi, zainteresiranost izražena kroz postavljanje pitanja, kritički osvrt na sadržaj, kao i ostalo što ulazi u „odgovornost i dužnost“ studenta. - Završna ukupna ocjena ovisi o ostvarenim bodovima na dva kolokvija, aktivnosti na satu, te završnom, usmenom ispitu koji se polaže na kraju semestra.



187


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Velimir Valjan, Moral spolnosti, braka i obitelji, Sarajevo, 2002.

Velimir Valjan, Bioetika, Svjetlo riječi, Sarajevo – Zagreb, 2004.

Zorica Maros, Skripta - Moral spolnosti braka i obitelji (radni materijal isključivo za studentsku uporabu)

Dopunska literatura

Bernard Haering, Kristov zakon – Slobodni u Kristu III., Zagreb, 1986. Tonči Matulić, Pobačaj. Drama savjesti, Zagreb, 1997. Darko Tomašević – Zorica Maros, ur., Teološke tribine 2014. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, KBF, Sarajevo, 2014.


Evidencija sudjelovanja na predavanjima Dva redovita kolokvija (u vrijednosti pismenog ispita) Završni ispit




188

NAZIV PREDMETA DUHOVNO BOGOSLOVLJE


V./zimski



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Predstaviti opći okvir duhovne teologije u glavni crtama.





- NARAV I CILJ DUHOVNOG BOGOSLOVLJA: Terminologija. Doktrinarni dio koji govori o odnosu duhovnosti i teologije (poglavito odnos prema dogmatskoj i moralnoj teologiji.

- DUHOVNA TEOLOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA: Podrobnije se obrađuje definicija, kršćansko duhovno iskustvo, metode i izvori duhovne teologije.

- DJELOVANJE U DUHOVNOM ŽIVOTU – TRINITARNI MISTERIJ: osoba Oca, Sina i Duha Svetoga.

- SREDSTVA ZA DUHOVNI RAST: Primarna (sakramenti, dobra zaslužna djela i molitva) i sekundarna (Božja prisutnost, ispit savjesti, želja za savršenstvom, činiti što je Božja volja, vjernost milosti, životni nacrt, duhovno štivo, duhovno prijateljstvo, duhovno vodstvo).

- NACRTA ZA POVIJEST KRŠĆANSKE DUHOVNOSTI. Upoznavanje glavnih tipova duhovnosti, kako bi se moglo svrstati pisce i njihova djela u odgovarajuće epohe.



☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☒ referat




189


Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



- 10% dolazak na nastavu i aktivno sudjelovanje; - 90 % usmeni ispit na kraju semestra.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. Matanić, Uvod u duhovnost, HKP i KS, Zagreb 1994;

1

S. Pinckaers, Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, KS, Zagreb 2000.

1

Skripta

Dopunska literatura

- C. A. Bernard, Introduzione alla teologija spirituale, Piemme, Casale Monferato 1994.

- C. A. Bernard, Teologia spirituale, Edizioni Paoline, 1987; - J. Aumann, Teologia spirituale, ED, Roma 1990; - L. Fanin, La crescita nello spirito, Edizioni Messaggero, Padova,

1995. - M. Špehar, U potrazi za duhovnim iskustvom, GK, Zagreb 2004. - Ž. Bezić, Kršćansko savršenstvo, CNAK, Mostar 1986;


10 % = Pohađanje nastave i aktivnost na satu; 90 % = Završni usmeni ispit.




190

NAZIV PREDMETA TEMELJNA PITANJA PASTORALNE TEOLOGIJE

Kod PT-01 Godina studija/semestar

V./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Šimo Maršić


5


P S V T

60


OPIS PREDMETA


Samostalno znanstveno-teološki analizirati postojeću crkvenu praksu vjere. Kritički prosuditi stanovitu društveno-vjerničku situaciju s ciljem njezinog unaprjeđivanja. Poznavati normativne smjernice za osobnu i crkvenu vjerničku praksu.


Redovni studij


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Razumjeti povijesni slijed i razvoj pastoralne teologije od samih

početaka do danas. 2. Prepoznati kritičku, analitičku i normativnu zadaću pastoralne

teologije kao teološke discipline s obzirom na crkvenu prasku. 3. Reflektirati nad konkretnom crkvenom praksom, vodeći računa o

iskonskim ciljevima Crkve, situacijama njezinog djelovanja i potrebi neprestanog kvalitetnog unaprjeđivanja.

4. Iščitavati znakove vremena u kojem Crkva djeluje na temelju relevantnih crkvenih dokumenata, teološke literature i rezultata različitih socioreligijskih istraživanja.

5. Biti osposobljeni za pastoralno vodstvo 6. Prepoznati elemente i obilježja pastoralne psihologije, te primijeniti

metode osobnih susreta s vjernicima.


Upoznati se sa sadržajima, ciljevima i metodama pastoralne teologije. Sposobnosti prosuđivanja pastoralne situacije Crkve u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kao temeljnog polazišta za predlaganja programa i planova za njezino poboljšanje.


1. Povijest pastoralne teologije (15) a. Uvod i definiranje pojmova b. Promišljanje nad praksom u Novom Zavjetu c. Počeci pastoralne teologije u prvoj Crkvi d. Pastoralna teologija na hrvatskom jeziku e. Posttridentska manualistika f. Pastoralna teologija – samostalna teološka disciplina g. F. Schleiermacher – otac praktične teologije h. Doprinos A. Grafa i. S. Hiltner



191

j. Nove tendencije u katoličkoj Crkvi k. II Vatikanski koncil i pastoralna teologija

2. Neka važna i osporavana pitanja (10) a. Epistemološki status pastoralne teologije b. Materijalni i formalni objekt pastoralne teologije c. Metoda i metodologija pastoralne teologije i

pastoralnoga rada d. Izvori pastoralne teologije e. Zadaće i ciljevi pastoralne teologije f. Načelo inkarnacije g. Teorija prakse (odnos teorije i prakse)

3. Hodegetika (4) a. Sustavi pastoralnog vodstva b. Uvjeti pastoralnog vodstva c. Tipovi pastoralnog vodstva d. Duhovno vodstvo e. Pastoralno savjetovanje f. Bitni elementi savjetovanja g. Tok savjetovanja

4. Pastoralna sociologija (4) a. Pojam i značenje za pastoralnu teologiju b. Društvo u tranziciji (pojam, tipovi ponašanja pojedinca,

značajke mladih, izazovi za crkveno djelovanje) c. Pluralističko društvo (mladi u pluralističkom društvu,

izazovi za crkveno djelovanje) 5. Izazovi za crkveno djelovanje u komunističkom društvu (2)

a. Duhovne oaze b. Deformacije

6. Izazovi za crkveno djelovanje u bosansko-hercegovačkom društvu:(10)

a. Multietničko i multireligiozno društvo b. Stanje socijalnih nesigurnosti c. Stanje nezaposlenosti d. Daytonski mirovni sporazum i njegova revizija e. Prvotne zadaće Katoličke Crkve f. Stanje u bosansko-hercegovačkoj obitelji i izazovi za

Katoličku Crkvu g. Odgojno-obrazovni školski sustav u BiH (reforma

školstva) h. Massmediji i. Predmodernizam j. Moderizam k. Postmodernizam

7. Crkva u postkomunističkom društvu:(10) a. Uvijek novo pozicioniranje b. Ponovno iščitavanje dokumenata II Vatikanskog c. Sloboda ili socijalna sigurnost d. Nostalgija za komunizmom ili pravednost



192

e. Društvena prisutnost Crkve f. Aktualna pastoralna područja g. Naglasci postkomunističke pastoralne teologije

8. Pastoralna psihologija (5) a. Psihološki temelji vjere b. Psihološke zapreke vjere (individualno psihološke zapreke,

osjećajne i voljne zapreke) c. Socijalno psihološke zapreke d. Vjersko psihološke zapreke e. Psihološki odnos između svećenika i svijeta






Pohađanje nastave

2,0 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivno sudjelovanje na nastavi – 20% Kolokvij – 10% Pismeni ispit – 60 % Završni usmeni ispit – 10 %


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

IVAN PAVAO II., Christifideles laici, KS, Zagreb, 1990., str. 5.-135.;

Ž. Bezić, Pastoralna služba, Zagreb 1985.

A.ČONDIĆ, Ustani, zove te. Bogoslovno-pastoralna razmišljanja, CUS, Split, 2013.

P. ARAČIĆ - G. ČRPIĆ - K. NIKODEM, Postkomunistički horizonti (Đakovo, 2003.);



193

ANDRÁS MÁTÉ-TÓTH I PAVEL MIKLUŠČÁK, Nije kao med i mlijeko, Bog nakon komunizma (Na putu prema pastoralnoj teologiji Istočne-Srednje-Europe) (Zagreb: KS, 2001.);

P. M. ZULEHNER, Pastoraltheologie. Fundamentalpastoral (Düsseldorf, 1989.);

J. BALOBAN, Djelovanje Crkve u novim društvenim okolnostima (Zagreb, 1995.);

S. NIMAC – B. SEVESO, Praktična teologija (Lepuri: Ravnokotarski cvit, 2009.);

Ž. BEZIĆ, Pastoralni radnik (Zagreb, 1982. drugo prerađeno izdanje);

N. METTE, Katolička pastoralna teologija. Praktična teologija nekoć i danas (Lepuri - Split: Ravnokotorski cvit, 2004.).

P. ARAČIĆ, (uredio) Jeremija, što vidiš?(Đakovo, 2001.);

N. VRANJEŠ, Pastoral danas. Izabrane teme iz pastoralne teologije, Glas koncila, Zagreb, 2013.

M. SZENTMARTONI, Osjetljivost za čovjeka. Pastoralna psihologija (Zagreb: GK, 2009.);

A. TRSTENJAK, Pastoralna psihologija (Đakovo: UPT, 1989.);

P. ARAČIĆ, (uredio) Novi izazovi pastoralnoj teologiji (Đakovo, 2005.);

J. BALOBAN, Djelovanje Crkve u novim društvenim okolnostima, Zagreb, 1995., KS, str. 7.-29.

Dopunska literatura

M. Midali, Teologia pratica. 1. Cammino storico di una reflessione fondante e scientifica, LAS, Roma, 2005.


Osobne konzultacije, anketa, evidencija o nazočnosti na predavanjima, aktivno sudjelovanje u raspravama, referat, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra




194

NAZIV PREDMETA LITURGIKA III: SAKRAMENTI I BLAGOSLOVINE


V./zimski



3



P S V T

45


OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima upoznavanje cjelokupnom liturgijom sakramenata i sakra-mentala s uvidom u povijesni razvoj obreda i prezentiranje aktualne pokoncilske sli-ke sakramenata i sakramentala sadržanim u važećim pokoncilskim liturgijskim knji-gama.


Potrebno je prethodno odslušati Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, Opći uvod u Sveto Pismo, Liturgiku: Povijest i Teologiju liturgije i Liturgiku: Liturgijska go-dina i Štovanje svetih i časoslov.


Osposobiti studente za bolje snalaženje u predmetnoj literaturi i za samostalno pre-no šenje sadržaja koje predmet obuhvaća: - Razumijevanje postulata liturgijskih slavlja: slavlje, simbol, otajstvo,

obred i kršćanski život; - Poznavanje razvoja obrednih oblika sakramentalnih slavlja, osobito

sakramenata inicijacije; - Poznavanje teoloških temelja i obredne strukture liturgijskih slavlja

prema liturgijskoj obnovi II. vatikanskog sabora; - - Umjeti pripremiti slavlje i biti osposobljen za liturgijsku službu.


Student ovladava temeljnim pojmovima i sadržajima sakramenata i sakramentala: - Poznavanje teološkog temelja, antropoloških odrednica i obredni

ustroj liturgijskih slavlja prema važećim liturgijskim knjigama; - Ucijepiti liturgijska slavlja u tijek liturgijske godine; - Pripremati zajednice i skupine za liturgijska slavlja; - Poznavanje aktualnih poteškoća liturgijskih slavlja.


Posebna liturgika:

Sakramenti i sakramentali: 1) Bit i značenje sakramenata; 2) Sakrament krštenja; 3) Sakrament potvrde; 4) Euharistijsko slavlje a) Porijeklo, bitni sadržaj i razvojni pravici; b) Struktura i pojedini dijelovi misnog slavlja; c) Oblici misnog slavlja; - Misno slavlje sa zajednicom; - Koncelebrirano misno slavlje; - Zborna ili konventualna misa;



195

- Misno slavlje s djecom; - Misno slavlje s mladima - Misno slavlje malih zajednica-grupne mise; - Misno slavlje bez zajednice; d) Oblici euharistijske pobožnosti izvan mise: - Povijesni osvrt; - Novo preuređenje; - Prilog diskusiji o dijeljenju pričesti o bogoslužju bez svećenika na nedjelje i blagda-ne; 5) Sakrament pomirenja; 6) Sakrament bolesničkog pomazanja; 7) Sakrament reda; 8) Bogoslužje ženidbe; 9) Posebna slavlja redovničkih zajednica; 10) Bogoslužje umirućih i sprovod; 11) Sakramentali – blagoslovine; 12) Liturgijski prostor kroz povijest i danas; 13) Liturgija budućnosti.






Pohađanje nastave

x Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Adam,A., Uvod u katoličku liturgiju, Zadar 1993., 114-260.324-354.

x x



196

Bašić,P., Slaviti euharistiju po misalu Pavla Šestoga, Zagreb 1992. Gelineau,J. i dr., Pastoralna teologija liturgijskih slavlja. Zagreb 1973. Schnitzler,Th., O značenju mise. Zagreb 2005. Zadnje tipsko izdanje svih liturgijskih knjiga na hrvatskom jeziku: uvodni dijelovi i daljnji liturgijski tekstovi s rubrikama. Redemptionis sacramentum (Sakrament otkupljenja), u: Dokumenti 139, Zagreb 2004. Dekret o misnim nakanama „Mos jugiter“ od 22.2.1991. i Odredba biskupâ Vrhbosanske metropolije o primjeni tog Dekreta na području metropolije od 1. rujna 1991., u: Vrhbosna 3 (1991.) 103-105. i Vrhbosna 1 (1998.) 37-38. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata. Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji. Zagreb 2003. Hrvatski biskupi. Pristup odraslih u kršćanstvo. Upute za ostvarivanje katekumenata u našim prilikama. Zagreb 1993. Gregorijanske mise, u: Veritas 11 (1988.) 4. Dugalić,V., Mise za pokojne u svjetlu današnje teologije, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 1 (1996.) 43-44. Babić,M., Spominjanje biskupova imena u misnom kanonu, u: Služba Božja 2/3 (1992.) 197-200. Knežević,T., Liturgijski pribor, u: Služba Božja 3 (1998.) 295-306. Knežević,T., Liturgijska odjeća u životu Crkve, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 4 (1998.) 244-249. Što je „Agnus Dei“? (poseban prilog)

Dopunska literatura

Kleinheyer,B., Sakramentliche Feier I. Die Feiern der Eingliederung in die Kirche, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 7,1. Regensburg 1989. Meßner,R., Feiern der Umkehr und Versöhnung, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 7,2. Regensburg 1992., 17-240. Kaczynski,R., Feier der Krankensalbung, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 7,2. Regensburg 1992., 241-343.



197

Kaczynski,B. i dr., Sakramentliche Feiern II. Ordination und Beauftragungen – Riten um Ehe und Familie – Feiern geistlicher Gemeinschaften – Die Sterbe- und Begräbnisliturgie – Die Benediktionen – Der Exorzismus, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 8. Regensburg 1984. Meyer,H.B., Eucharistie. Geschichte, Theologie, Pastoral, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 4. Regensburg 1989. Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. III Les sacrements. Paris 1984. Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. II L'Eucharistie. Paris 1983. Wahle,S. i dr., Römische Messe und Liturgie in der Moderne. Freiburg i.Br. 2013. Hermans, J., Die Feier der Eucharistie. Erklärung und spirituelle Erschließung. Regensburg 1984. Die Messe. Ein kirchenmusikalisches Handbuch. Düsseldorf 1991. Schützeichel,H., Die Messe. Ein kirchenmusikalisches Handbuch. Düsseldorf 1991. Bouyer, L., Liturgie und Architektur. Freiburg i.Br. 1993. Kuhne,A., Die liturgischen Dienste.Paderborn 1982. Büsch,A., Handbuch der Ministrantenpastoral. Altenberg 1999. Der Sakristanendienst. Das Handbuch für die Praxis. Freiburg i.Br. 2005. Adam,A., Wo sich Gottes Volk versammelt. Gestalt und Symbolik des Kirchenbaus. Freiburg i.Br. 1984. Berger,R., Pastoralliturgisches Handlexikon. Freiburg i.Br. 51999. Sartore,D. i dr., Liturgia, Milano 2001.




Poduzeti sve kako bi kolegij LITURGIKA 3: Sakramenti i blagoslovine dobila svoje središnje mjesto u životu okupljene zajednice Katoličke crkve.



198

NAZIV PREDMETA ISTOČNO BOGOSLOVLJE I


V./zimski



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Kritički prosuditi razvoj raznih mjesnih i partikularnih, te nacionalnih i autokefalnih Crkava na Istoku. Upoznati njihovu teološku, liturgijsku i druge posebnostima koje odražavaju 'drugo' pa i 'treće plućno krilo' kršćanstva kao objavljene religije. Steći sustavni pogled na 'različitost' i veliko bogatstvo kršćanske baštine i teoloških izričaja i rezultata povijesnog razvoja i inkulturacije Evanđelja u raznim narodima i njihovom daljnjem razvoju.


Minimalne kompetencije koje se stječu studiranjem kolegija iz povijesti Crkve te poznavanje povijesti teologije.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Protumačiti predmet i metode povijesnog i teološkog razvoja

pojedinih Crkava na Istoku. 2. Analizirati društveno-kulturalne okolnosti samih podjela i različitog

razvoja, bilo teološkog, liturgijskog,bilo posebnog karaktera pojedine mjesne, partikularne, autokefalne i patrijaršijske Crkve.


Postaje se sposobnim prepoznavati raznovrsne istočne Crkve, i one sjedinjene s Rimom, zatim, prosuditi i cijeniti raznoliku crkvenost i teološku posebnost, a to može pospješiti ekumenski dijalog i kršćansko jedinstvo.


Staro-istočne i Istočne Crkve (prije i poslije Kalcedonskog sabora 451.god), (3). Nastanak i povijesni i liturgijski razvoj patrijarhata na Istoku (teorija pentarhije), (3). Različiti razvoj i baština dviju velikih Crkava: Rimske (Latinske) na Zapadu, i Istočne (Pravoslavne) na Istoku (3). Monaštvo na Istoku i njegov razvoj (2). Focije i njegovo vrijeme, te 'Filioque'(3). Raskol iz 1054. Y. Congar i njegova prosudba (3). Razvoj pojedinih nacionalnih, autonomnih i autokefalnih Crkava (3). Ikonoklazam, palamizam i bizantska teologija (3).






199





Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

KOLARIĆ J., Istočni kršćani, Zagreb 1982.

CONGAR Y., Istočni raskol, Zagreb 1986.

POPOVIĆ J., Dogmatika Pravoslavne crkve, I-III, Beograd 1978.-1980.

Dopunska literatura

KOLARIĆ J., Pravoslavni, Zagreb 1985., str. 47-105 GORDILLO M., Compendium theologiae orientalis, Romae 1950.


Osobne konzultacije, evidencija o nazočnosti, aktivno sudjelovanje u predavanjima, raspravama, prikaz određenog problema, teme, članka, studije, dijela knjige




200

NAZIV PREDMETA SPECIJALNA RELIGIJSKA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA I


V./zimski

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc Ante Pavlović


2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima poznavanje društvenoga i crkvenog, kulturnoga i školskog ambijenta, te poznavanje mogućnosti i uvjeta u kojima se ostvaruje religiozni odgoj djece i predadolescenata u vrtićima, školi i župnoj zajednici u svjetlu njihova cjelovita odgoja i obrazovanja. Studenti upoznaju temeljne psiho-pedagoške, duhovno-religiozne i moralne vlastitosti i vrijednosti učenika pojedinih razvojnih dobi i s njima povezane vjerske odgojno-obrazovne ciljeve i sadržaje vjeronaučne nastave i župne kateheze..


Poznavati osnovnu teološku i religijskopedagošku i katehetsku terminologiju i sadržaje. Poznavati glavna psiho-pedagoška, religiozna i moralna obilježja razvojne dobi djece i predadolescenata, te osnovna usmjerenja i ciljeve općeljudskog i vjerskoga odgoja i obrazovanja učenika u predškolskim ustanovama i osnovnoj školi. Poznavat biblijske, teološke i odgojne pristupe i naglaske u odabiru i strukturiranju ciljeva i sadržaja vjeronaučne nastave primjerene toj dobi (problematika novoga govora i prenošenja vjere).


Studenti će biti u stanju: - razumjeti i argumentirano predstaviti suvremeni školski odgojno-

obrazovni sustav, te izazove i mogućnosti ostvarivanja vjerskog odgoja u suvremenoj demokratskoj i pluralnoj školi;

- razumjeti i kritički predstaviti sadržaj i značenje cjelovita odgoja i obrazovanja učenika, osobito religiozne dimenzije odgoja te važnosti školskog vjeronauka i župne kateheze u njihovu vjerskom odgoju;

- klasificirati i opisati psihološki, pedagoški, duhovno-religiozni, moralni i sociološki profil djece i predadolescenata;

- interpretirati religioznu situaciju, vrijednosni sustav i sadržajne odrednice općeg i vjerskog odgoja učenika dječje i školske dobi;

- poznavati vjeronaučni plani i program za osnovnu školu te predstaviti temeljne vjeronaučne ciljeve (ishode učenja) i sadržaje vjeronaučne nastave u pojedinim odgojnim razdobljima i godištima;

- poznavati osnovna didaktičko-metodička usmjerenja vjeronauka i kateheze.


- Poznavanje razvojno-psiholoških datosti pojedinih dobi učenika predškolskog i osnovnoškolskog razdoblja;



201

- Primijeniti religijskopedagoško i katehetsko znanje i vještine za ispitivanje i prosuđivanje različitih religijskih i odgojnih fenomena koji se susreću u obitelji, školi i društvu;

- Poznavati i primijeniti sve kurikulske sastavnice (naslovnici, ciljevi, sadržaji, metodologija) u planiranju i izvođenje vjeronaučne nastave u osnovnim školama;

- Koristiti religijskopedagoško znanje za ispitivanje vlastite vjeroučiteljske i katehetske situacije.


1. Suvremena škola u demokratskom i pluralnom društvu – stanje, izazovi i mogućnosti;

2. Religija u suvremenom društvu. Odgojno-obrazovna zadaća škole u današnjem društvu;

3. Holistička paradigma suvremenog odgoja i obrazovanja, središnje mjesto i dobrobit učenika – naglasak na duhovnu i moralnu dimenziju odgoja;

4. Izazovi, teološko i pedagoško utemeljenje, zadaće i sadržaji vjerskog odgoja i katoličkoga vjeronauka u vrtićima i javnoj školi u BiH;

5. Religiozna socijalizacija i vjerski odgoj djece i predadolescenata u školi i župnoj zajednici:mogućnosti i poteškoće;

6. Identitet, dinamička struktura i razvoj osobnosti i vjerski odgoj naslovnika (duševne sposobnosti učenika, čimbenici i odgojno-obrazovni zahtjevi njihova cjelovita razvoja i izgradnje);

7. Religiozni odgoj i kateheza učenika po razvojnim dobima, posebno od 6/7. do 14/15. godine (psihološke i pedagoške pretpostavke njihova religioznoga odgoja);

8. Mlađa školska dob – srednje i kasno/zrelo djetinjstvo (psihosocijalni i kognitivni razvoj, razvoj moralnoga suda i odgoj savjesti) s odgojnim sadržajnim naglascima;

9. Rani i kasni pubertet (obilježja, tjelesne i duševne promjene, oblikovanje religioznog života u svjetlu tjelesnih i duševnih promjena) s odgojnim i sadržajnim naglascima;

10. Kurikul (plan i program) katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi (ucijepljenost u školu, obilježja, struktura, naslovnici, svrha i opći ciljevi, temeljni sadržaji, didaktičko-metodički elementi);

11. Odgojno-obrazovni naglasci katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi i župnoj katehezi, dijalog sa suvremenim svijetom, ekumenizam i međureligijski dijalog);

12. Vjeroučitelj u osnovnoj školi i župi (formacija, status, kompetencije...)


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☒ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava





202


Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Redoviti dolazak na predavanja i aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave. Predstavljanje samostalnih zadataka te sudioništvo u raspravi i kritičkom razmišljanju o izloženom zadatku drugih kolega i kolegica. Završni usmeni ispit provodi se na osnovi obvezatne literature.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, Plan i program katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi, Zagreb – Sarajevo, 2003.;

A. Pavlović (pr.), Religiozni odgoj i kateheza djece i predadolescenata (skripta), Mostar 2008. (+ power point prezentacija)

A. Pavlović, Putovima vjerskoga odgoja. Obitelj, škola, župna zajednica, Mostar 2005.;

G. Hilger i dr., Vjeronaučna didaktika, Salesiana, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura

M. L. Mazzarello, Catechesi dei fanciuli. Prospettive educative, Elle Di Ci, Torino, 1986. (prijevod i prilagodba nekih tekstova za privatnu uporabu); R. Razum, Vjeronauk između tradicije i znakova vremena, GK, Zagreb, 2009.; J. Baričević, „Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim tekstovima“, Diacovensia, 1(1994.), 110-145; Hrvatska biskupska konferencija, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, Zagreb – Zadar, 2000;


Rad studenata prati se sustavno i trajno tijekom same nastave. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, vodi se redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome sudjelovanju u raspravama, izradbi i predstavljanju dobivenih zadataka. Informacije o napretku i eventualnim problemima daju se studentima tijekom redovitih konzultacija. Krajem semestra vrši se evaluacija predmeta i sveučilišnog nastavnika.



203




204

NAZIV PREDMETA METODIČKE VJEŽBE IZ RELIGIOZNOG ODGOJA I

KATEHEZE I


V./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Vježbe čine cjelinu i upotpunjuju kolegij o vjerskom odgoju djece i predadoelscenata pa se studentima omogućuje upoznavanje konkretnih religijsko-pedagoških, didaktičko-metodičkih pristupa, modela i elemente vjeronaučnoga i katehetskoga rada s učenicima osnovnoškolske dobi te omogućuje stjecanje sposobnost planiranja, strukturiranja i provođenja vjeronaučne nastave u osnovnoj školi i kateheze u župnoj zajednici.


Poznavati središnja pitanja religijske pedagogije i katehetike te osnovne didaktičko-metodičke pristupe i metode vjeronaučne nastave i župne kateheze. Motiviranost za rad u odgoju i odgojno-obrazovnim ustanovama. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi


Studenti će biti u stanju: - poznavati vjeronaučni plani i program za osnovnu školu i temeljne

vjeronaučne ciljeve (ishode učenja) i sadržaje vjeronaučne nastave u pojedinim odgojnim razdobljima i godištima;

- primijeniti temeljne didaktičke varijable, metodičke zahtjeve i komunikacijske vještine u pripremi oglednih nastavnih jedinice i vježbi u izvedbi nastavnoga sata;

- oblikovati konkretne nastavne jedinice (pripreme) pripreme prema zahtjevima strukturiranja i vođenja nastavnoga sata s različitim metodičkim pristupima, metodama i sredstvima nužnima za aktivan, suradnički i stvaralački rad učenika;

- poznavati modele, faze i metode rada s biblijskim tekstovima u osnovnoj školi poveznici s književno-umjetničkim, likovnim i glazbenim elementima;

- skladno povezivati nastavne ciljeve i različite sadržaje u jedinstvenu nastavnu cjelinu (doktrinarni, biblijski, iskustveni, povijesni, književno-umjetnički…) i koristiti vjeronaučne udžbenike koji to potiču.


- Uspješna primjena kurikulskih sastavnice u planiranju i izvođenje vjeronaučne nastave u osnovnim školama;

- Planiranje, oblikovanje i izvođenje nastavnih jedinca prema suvremenim didaktičko-metodičkim zahtjevima i kriterijima u



205

pogledu prilagodbe i primjene različitih metodičkih pristupa, oblika, metoda i medija u vjeronaučnoj nastavi i katehezi;

- Sposobnost konkretnog planiranja, pripremanja i izvođenja vjeronaučnih tema i lekcija u nastavi vjeronauka u osnovnoj školi i kateheze u župi;

- Koristiti stečeno religijskopedagoško i didaktičko-metodičko znanje za ispitivanje vlastite vjeroučiteljske/nastavničke situacije.


1. Osnovni metodički pristupi (osobito interpretacijsko-analitički i stvaralački) te različiti metodički oblici, metode i mediji u vjeronauku i katehezi djece predškolske i školske dobi;

2. Metodička analiza izabranih vjeronaučnih tema (strukturiranje ciljeva, sadržaja, metodičkih elemenata) u vjeronaučnom programu i udžbenicima za osnovnu školu;

3. Biblijske metode u nastavi vjeronauka u osnovnoj školi i u župnoj katehezi (pristup Bibliji, funkcija, naracija, faze, modeli) – vježbe pojedinih modela (1. dio);

4. Povezivanje crkvenoga nauka, biblijskih i književnih tekstova, umjetnosti i glazbe u izradi i izvođenju vjeronaučnih tema i lekcija;

5. Vježbe planiranja i izvođenja vjeronaučne nastave – izvedbeni programi i sati (ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji, vrjednovanje vjeronaučne nastave);

6. Hospitacije u višim i nižim razredima osnovne škole te praćenje nastave i izradba pismenog izvješća s hospitacija prema dobivenim Uputama;

7. Pojedinačne i skupne pripreme i održavanje oglednih vjeronaučnih sati u nižim i višim razredima osnovne škole (u razredu i školi).


☐ predavanja ☐seminari i radionice ☒ vježbe ☐ on line u cijelosti ☒ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☒ mentorski rad ☒ hospitacije i demonstracija vjeronaučne nastave

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, hospitacije i vježbe


Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad 0,5

Kolokviji Esej Skupne vježbe 0,5


Ogledni sati 0,5

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Predstavljanje individualne ili skupne pripreme pred studijskom skupinom te aktivno sudjelovanje u kritičkom vrjednovanju priprema i



206


prezentacije drugih kolega. Hospitacije u osnovnim školama i u župi i izvješća s hospitacija. Održavanje oglednih sati pod mentorskim vodstvom u nižim i višim razredima osnovne škole. Kolokviji (ili završni pismeni ispit) na osnovi obvezatne literature.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

A. Pavlović, Metodika vjeronaučne nastave, Mostar, 2009. (skripta)

J. Baričević, „Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim tekstovima“, Diacovensia, 1(1994.), 110-145;

N. Hohnjec, Biblija u pastoralnom radu. Priručnik za rad u biblijskim skupinama, KSC, Zagreb, 1998.

Izabrane nastavne teme i jedinice iz vjeronaučnih programa i udžbenika za osnovnu školu s pripadajućim radnim bilježnicama.

Dopunska literatura

W. F. Niel, - A. Thommes, 212 metoda za nastavu vjeronauka, KSC, Zagreb, 2000. G. Zuccari, l'Insegnamento della religione cattolica. Aspetti psicopedagogici e strategie metodologico - didattiche, Elle Di C, Leumann (Torino), 2004. D. Panero – S. Bocchini, Didattica creattiva. Idee, spuniti, sussidi e techniche per l'IRC dall'infanzia alla secondaria, EDB, Bologna, 2008.


Pojedinačni i skupni rad studenata prati se i vrjednuje prema zadanim uputama i kriterijima, bilo da se radi o izravnim pripremama nastavnih tema i hospitacijama u osnovnim školama i župama, bilo o konkretnu provođenju već pripremljenih tema (lekcija) u školi i župi. Sveučilišni nastavnik (ili mentor), prati, vrjednuje i ocjenjuje hospitacije i izvođenje oglednih sati. Vrjednovanje predmeta, sveučilišnog nastavnika (i mentora) provodi se na kraju semestra.




207

NAZIV PREDMETA TEOLOŠKA SOCIJALNA ETIKA

Kod DNC-02 Godina studija/semestar

V./zimski



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Razumijevanje suvremenih uvjeta društveno-političkog života i analiziranje u svjetlu načela društvenog učenja Crkve


Odslušano predavanje iz Društvenog nauka Crkve


Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: - Poznavati temeljnu problematiku suvremenog društvenog života i

dominantne odgovore na njih - Razlikovati specifičnost crkvenog učenja u odnosu na dominantne

ideje/ideologije - Raspravljati o konkretnim društvenim problemima lokalne i

globalne razine - Staviti u odnos (osobno) kršćansko poslanje s izazovima

društvenoga života - Primjenjivati načela i sadržaj društvenog nauka Crkve na konkretne

situacije Kompetencije koje se stječu

Sposobnost, barem djelomična, tumačenja pojedinih aspekata društvenog života i sposobnost uključivanja u crkveni i društveni život.


Naziv, značenje i smještaj kolegija unutar Katedre društvenog nauka Crkve (1) Kršćansko poimanje odnosa osobe i društva (2) Jednostrane teorije o odnosu osobe i društva (2) Suvremena poimanja države i društva (2) Obitelj (4) Gospodarstvo i rad (4) Etika i politika (4) Odnos Crkve i države (1) Međunarodna zajednica (2) Mir i moralnost rata (2) Etika i kultura (2) Etika i ekologija (2) Znanost i tehnika (2)



208


☒ predavanja


☐ vježbe ☐on line u cijelosti




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk, Zagreb, 2005.

M. BIŠKUP, Ljudska prava, Zagreb, 2010.;

PAPINSKO VIJEĆE “IUSTITIA ET PAX”, Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura

R. COSTE, Političke zajednice, Zagreb, 1995.; S. BALOBAN, Etičnost i socijalnost na kušnji, Zagreb, 1997.; S. BALOBAN (ur.), Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj, Zagreb, 2000.; A. STRES, Sloboda i pravednost, Zagreb, 2001.






209

NAZIV PREDMETA KANONSKO PRAVO: V., VI. I VII. KNJIGA


V./ljetni



3



P S V T

45


OPIS PREDMETA


- Osposobiti studente za temeljno poznavanje, razumijevanje i praktičnu primjenu kanonskih normi Zakonika kanonskoga prava iz 1983.: V. knjige Vremenita crkvena dobra, VI. knjige Kaznene mjere u Crkvi i VII. knjige Postupci.

- Osposobiti studente za poznavanje prirođenog i vlastitog prava Crkve na vremenita dobra; upoznati kanonske norme o stjecanju, posjedovanju, upravljanju i otuđivanju vremenitih crkvenih dobara.

- Osposobiti studente za egzegetsko-analitički pristup materiji kaznenih mjera u Crkvi.

- - Osposobiti studente za razumijevanje temeljnih elemenata procesnog prava u Crkvi te praktičnoga provođenja sudske prakse.



- Poznavanje i razumijevanje I. knjige Zakonika (Opće odredbe) i IV. knjige Zakonika (Posvetiteljska služba Crkve).



V., VI. i VII. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983., tj. poznavati imovinsko, kazneno i procesno opće i krajevno kanonsko pravo.

2. Razumjeti nakanu crkvenoga zakonodavca i pravno uređenje Katoličke crkve na općoj i partikularnoj razini u sferama imovinskog, kaznenog i procesnog prava.

3. Argumentirati smisao i svrhu crkvenih kazni, vrste kažnjivih djela i kazne koje za takva djela Zakonik propisuje.

4. Definirati ulogu i značenje sudstva u crkvenom procesnom pravu, vrste sudova na razini kako opće Crkve tako i na razini partikularnih Crkava, te u praksi postupati u skladu sa zakonskim odredbama u toj materiji.

5. Primjenjivati sadržaj kanonskog prava u životu Crkve i društva (u izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama).




vjeronaučne nastave u školi i u župnoj zajednici;



210

- Tumačenje i primjena kanonskog prava u pastoralnom djelovanju; - Osposobljenost za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima



1. Uvod u kolegij o imovinskom, kaznenom i procesnom kanonskom pravu.

2. Uvod u sadržaj V. knjige Zakonika: VREMENITA CRKVENA DOBRA (kann. 1254-1310).

3. Svetopisamski temelji normi o vremenitim crkvenim dobrima 4. Pravo, svrha i zakoni koji reguliraju crkvena dobra. 5. Stjecanje dobara. 6. Upravljanje dobrima. 7. Ekonom i ekonomska vijeća, način njihova djelovanja. 8. Ugovori i napose otuđenje. 9. Nabožne odredbe općenito i nabožne zaklade. 10. Uvod u sadržaj VI. knjige Zakonika: KAZNENE MJERE U CRKVI

(kann. 1311-1399). 11. Kažnjavanje kažnjivih djela općenito. 12. Pojam kažnjiva djela i kazne. 13. Svrha kažnjavanja. 14. Kazneni zakon i kaznena zapovijed. 15. Podložnik kaznenih mjera. 16. Kazne i ostala kažnjavanja. 17. Cenzure: Izopćenje, zabrana bogoslužja, obustava. 18. Okajničke kazne. 19. Kazneni lijekovi i pokore. 20. Primjenjivanje kazni. 21. Prestanak kazni. 22. Kažnjiva djela pojedinačno (opći vid). Kažnjiva djela protiv vjere i

jedinstva Crkve. 23. Kažnjiva djela protiv crkvene vlasti i slobode Crkve. Protupravno

prisvajanje crkvenih služba i kažnjiva djela u njihovu vršenju. 24. Zlodjelo potvore i krivotvorenja. Kažnjiva djela protiv posebnih

obveza. 25. Kažnjiva djela protiv ljudskog života i slobode. Opća odredba

kaznenog kanonskog prava (kan. 1399). 26. Uvod u sadržaj VII. knjige Zakonika: POSTUPCI (kann. 1400-1752). 27. Sudstvo općenito. 28. Mjerodavno sudište. 29. Različiti stupnjevi i vrste sudova. 30. Sud prvoga stupnja. Crkveni sudac općenito. 31. Službenici suda: sudac, preslušatelj i izvjestitelj. 32. Službenici suda: promicatelj pravde, branitelj veze i bilježnik. Laici

u sudstvu. 33. Sud drugoga stupnja. Sudovi Apostolske Stolice. 34. Poslovni red suda: služba sudaca i sudskih službenika. Red

rješavanja. Rokovi i odgode. Mjesto suđenja. Spisi. 35. Stranke u parnici. Tužitelj i tužena stranka. Zastupnici u sporovima i

odvjetnici.



211

36. Tužbe i prigovori. Pokretanje parnice. Tužba za pokretanje parnice. 37. Poziv na sud i priopćenje sudskih spisa. Utvrđivanje spornog

predmeta. Tijek parnice. Dokazi. 38. Objavljivanje spisa, zaključenje dokaznoga postupka i rasprava

parnice. Pobijanje presude: priziv. 39. Ženidbeni postupci: Parnice za proglašenje ništavosti ženidbe. Kraći

ženidbeni postupak pred biskupom. 40. Ženidbeni postupci: Postupak proglašenja ništavnosti ženidbe na

temelju isprava. Parnice rastave ženidbenih drugova. 41. Ženidbeni postupci: Postupak za oprost od tvrde neizvršene ženidbe.

Postupak u pretpostavljenoj smrti ženidbenog druga. 42. Parnice za proglašenje ništavosti svetoga ređenja. 43. Postupak pri uklanjanju ili premještanju župnika. 44. Kazneni postupak s posebnim naglaskom na prethodnu istragu 45. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada

na predmetu.






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivnost na nastavi – 20% Referat – 20% Dva kolokvija – 30% Usmeni ispit – 30%


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


BRKAN J., Crkvena vremenita dobra. Temeljni kanoni i upravljanje dobrima, Split, 2006.



212


PRANJIĆ P., Vremenita dobra i vremenita dobra u Crkvi, Sarajevo, 2013.

ŠKALABRIN N., Kaznene mjere u Crkvi, Đakovo, 2004.

ŠKALABRIN N., Postupci, Đakovo, 2000 ŠKALABRIN N., Vremenita crkvena dobra, Đakovo, 2008.

Dopunska literatura

ŠALKOVIĆ J. (ur.), Ništavost ženidbe: procesne i supstantivne teme, Zagreb, 2009. ŠALKOVIĆ J. (ur.), Posebni sudski postupci i postupanja, Zagreb, 2010. ŠALKOVIĆ J. (ur.), Strukturalne pretpostavke sudske vlasti u Crkvi, Zagreb, 2012.






213

NAZIV PREDMETA TEOLOGIJA SAKRAMENATA II.


V./ljetni



3


P S V T

45


OPIS PREDMETA


U ovom kolegiju se obrađuju sakramenti ozdravljenja i služenja. U teološko-milosno ozdravljenje liječi od bolesti grijeha sakramentom pomirenja i bolesničkog pomazanja a u teologiju služenja pripadaju sveti red i ženidba. Svaki sakrament se prolazi polazeći o njegovog aktualnog poimanja, biblijskog utemeljenja, povijesno-dogmatskog razvoja i sustavne teologije. Konkretni cilj ovog kolegija je upoznati studente s katoličkim naukom o sakramentima pomirenja, bolesničkog pomazanja, svetog reda i ženidbe kako bi ga kasnije mogli kao budući pastoralci ili vjeroučitelji vjerodostojno tumačiti, svjedočiti i prakticirati.


Teologija je planirano stavljena u petu završnu godinu teološkog studija i za upis pretpostavlja minimalne teološke kompetencije potrebne koje se stječu studijem trinitarne teologije, kristologije i biblijskih znanosti i sl.


Poslije predavanja, uspješno završenog pismenog i usmenog ispita iz ovog kolegija očekuje se da će student biti u mogućnosti: - Otkrivati ispravni teološki smisao sakramenata ozdravljenja i

služenja - Izraziti sadržaj dogmatskih dokumenata o sakramentima

ozdravljenja i služenja. - U životnim okolnostima osobno svjedočiti vrijednosti ovih

sakramenata Kompetencije koje se stječu

Sposobnost teološkog tumačenja i poučavanja sakramenata ozdravljenja i služenja za osnovne i srednje škole, za medijsku djelatnost i sl.


1. Teologija pomirenja (14): grijeh i obraćenje (1), biblijsko sakramentalno ustamovljenje (2), povijesno-dogmatski razvoj (2), skolastička teologija, reformatorski izazovi i odgovor Tridenta (3), čini pokornika i čini Crkve (2), pomirenje s Bogom – pomirenje s Crkvom (2), učinci, dokumenti o pomirenju, teologija oprosta (2)

2. Teologija bolesničkog pomazanja (8): misterij bolesti, zdravlje i spasenje u biblijskom shvaćanju i Kristov odnos prema bolesnicima (3), povijesno-dogmatski razvoj sa skolastičkim pristupom (2), smisao patnje i bolesti, trpljenja i smrti iz kuta novije teologije (3)

3. Sakrament svetog reda (10): sakramentalne službe u poslanju Crtkve (1), biblijsko utemeljenje episkopata, prezbiterata, đakonata (1), povijesno-dogmatski razvoj sakramentalne trijade (3),



214

kristocetričnost i eklezijalnost sakramentalne službe (3), učinci svetog reda, djelitelj-primatelj, pitanje đakonisa (2)

4. Sakrament ženidbe (10): naravnost i svetost ženidbe i braka (1), starozavjetno i novozavjetno biblijsko utemeljenje ženidbe (2), povijesno-dogmatski razvoj (2), sakramentalna ženidba znak Krista i Crkve (3), smisao, svojstva i učinci ženidbe, djelitelj-primatelj (2)




Obveze studenata Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


1

Pismeni ispit

1

Usmeni ispit

1


- Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje – 20 % - Pismeni kolokvij – 30 % - Usmeni ispit – 50 %


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- IVAN PAVAO II., Pomirenje i pokora - rekonciliatio et paenitentia, Dokumenti 74, KS, Zagreb, 1985.

- KONGRAGACIJA ZA KLER, Svećenik služitelj božanskog milosrđa. Priručnik za ispovjednike i duhovnike, Biskupske konferencija Bosne i Hercegovine izd., Sarajevo 2012.

- BISKUPSKA KONFERENCIJA JUGOSLAVIJE, Pastoralna poruka o pomirenju za vjernike, Dokumenti 48, KS, Zagreb 1976.

- BISKUPSKA KONFERENCIJA JUGOSLAVIJE, Uputa o pomirenju za svećenike, Dokumenti 49, KS, Zagreb, 1976.

- MATELJAN A., Otajstvo supatnje. Sakrament bolesničkog pomazanja, CuS, Split, 2002.



215

- SRAKIĆ M., Bolesničko pomazanje sakramenat nade i okrepa u bolesti, u: BS 3-4 (1978.), 255-269.

- STARIĆ A., Biblijsko-teološki vid bolesničkog sakramenta pomazanja, u: BS 4 (1983.), 209-221.

- PAVAO VI., O obnovi đakonata, motu proprio, KS, Zagreb, 1971., Dokumenti 6.

- PAVAO VI., Sveti red đakonata (apostolsko pismo o uspostavljanju trajnog đakonata), u: Nova et vetera (NV) 2 (1977.), 242-246.

- Ministerijalno svećeništvo, KS, Zagreb, 1972., Dokumenti 35.

- SCHILLEBEECKX E., Teologija službe u Crkvi, u: SV 19-20 (1970.), 28-33.

- IKIĆ N., Stadlerov profil svećenika, u: Josip Stadler, život i djelo, Zbornik radova… prigodom 80. obljetnice smrti prvoga vrhbosanskoga nadbiskupa, prir. JURIŠIĆ P., Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 1999., str. 419-433.

- PERIĆ R., Narav prezbiterskog svećeništva, u: OB 1 (1978.), 22-39.

- KIRIGIN M., Biskup – veliki svećenik biskupije, u: SB 1 (1964.), 7-15.

- RUPČIĆ Lj., Narod Božji i autoritet biskupa, u: SB 4-6 (1972.), 297-299.

Dopunska literatura

- IVAN PAVAO II., Sakrament pokore, sedam govora i jedno apostolsko pismo Ivana Pavla II., KS, Zagreb, 1997., Dokumenti 109.

- IVAN PAVAO II., Bogat milosrđem – Dives et misericordia, Dokumenti 61, KS, Zagreb, 1994.

- SRAKIĆ M., Bol(est) u kršćanskoj perspektivi, u: Diacovensia (DIA) 1 (1997.), 7-16.

- PAVAO VI., Ad pascendum, apostolsko pismo, (Nove norme o đakonatu), u: SB 1 (1973.), 66-72.

- LEIPOLD H., Papstamt und Petrusdienst aus der evangelischen Sicht, u: Una sancta 51 (1996.),157.

- BISKUPSKA KONFERENCIJA JUGOSLAVIJE, Norme o ponovnoj uspostavi trajnoga đakonata, u: NV 1-2 (1984.), 182-186.


- Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja - Kolokvijalni pismeni ispit iz teologije sakramenata ozdravljena i

služenja - Usmeni ispit




216

NAZIV PREDMETA PASTORAL ŽUPNE ZAJEDNICE


V./ljetni



3


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Osposobljenost za evanđeosku prosudbu i cjeloviti pastoralni rad u župnoj zajednici u suvremenim društveno-kulturnim okolnostima.


Redovni studij


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Valorizirati povijesno-pastoralni smisao župne zajednice i društvene

okolnosti. 2. Osmisliti pastoralno programiranje u župnoj zajednici ad intra:

odgoj i izobrazba vjernika u duhu sinodalnosti, i ad extra: nova evangelizacija, nazočnost i rad Crkve u društvu i kulturi.

3. Poznavati zadaće vjernika laika u župnoj zajednici i društvu. 4. Upoznati poslanje crkvenih pokreta, ulogu pastoralnoga vijeća i

animatora u župnoj zajednici te volontersko i karitativno poslanje vjernika.



1) Uvodna pitanja: Budućnost župne zajednice? Razlozi krize i teologija župne zajednice (4)

2) Nova evangelizacija i župni pastoral (6) a) Župa je nezamjenjiva b) Evangelizacija u župi i iz nje c) Evangelizacijsko preustrojstvo crkvenih struktura d) Zapriječen prodor novog duha e) Izlaz iz stare strukturalne determiniranosti f) Novo vino u nove mješine g) Onemogućiti uskogrudnu autokraciju

3) Pokoncilsko poimanje župne zajednice u novom crkvenom

zakoniku (4) a) Novosti u shaćanju župe b) Novi lik, mjesto i uloga župnika c) Strukturalne promjene u predvođenju župe d) Biskupijska uprava i tijela u službi pastorala



217

4) Suvremeno poimanje župne zajednice kao višeoblične i dinamične

pastoralne strukture (4) a) Povijesno-kulturalne uvjetovanosti promjene fizionomije župe b) Procesi koji upućuju na nužnost strukturalne promjene župe c) Potreba razmišljanja o novom liku vjernika, župne zajednice i

Crkve d) Doprinos „hrvatskog modela“ stvaranju „novog lica“ župne

zajednice

5) Dušobrižnik u vrtlogu društvenih (2) a) Izmijenjen položaj Crkve i njezina društvena uloga b) Zadaća župe u izmijenjenim okolnostima c) Karakteristike svećenika pastoralca danas

6) Neka posebna pitanja u djelovanju župne zajednice (4)

a) Župna zajednica i duhovni pokreti b) Župna zajednica i redovnički pastoralni udio c) Župna zajednica i odgoj crkvenih zvanja d) Blagoslov kuća e) Opredijeljenost za siromahe

7) Volonterstvo kao oblik crkvenog služenja (2)

a) Pojam volonterstva b) Volontarijat i kršćanstvo c) Suvremeni razvoj volonterstva d) Sloboda i volonterstvo e) Mogućnosti volonterstva

8) Prema „planu i programu“ u pastoralnom djelovanju – načela,

mogućnosti i teškoće (4) a) Utemeljenje pastoralnog planiranja b) Noviji crkveni dokumenti c) Pastoralni plan d) Župa – pastoralno planiranje e) Prednosti planiranja u pastoralu


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Pohađanje nastave

1,0 Istraživanje

Praktični rad



218




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivno sudjelovanje na nastavi – 20% Kolokvij – 10% Završni usmeni ispit – 70 %

Obvezna lteratura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Z. Šagi, Pastoral župne zajednice, KS, Zagreb 2001.

Milan Šimunović, Pastoral za novo lice Crkve, KS, Zagreb 2006

Gordan Črpić, Volonterstvo kao oblik crkvenog služenja, u: BS 72 (2002), br. 2-3, str. 423-443

J. Šimunović, Župna zajednica na početku trećeg tisućljeća, GK, Zagreb, 2009. (dio: I.-IV.)

ANDRÁS MÁTÉ-TÓTH I PAVEL MIKLUŠČÁK, Nije kao med i mlijeko, Bog nakon komunizma (Na putu prema pastoralnoj teologiji Istočne-Srednje-Europe) (Zagreb: KS, 2001.);

A.ČONDIĆ, Ustani, zove te. Bogoslovno-pastoralna razmišljanja, CUS, Split, 2013.

N. VRANJEŠ, Pastoral danas. Izabrane teme iz pastoralne teologije, Glas koncila, Zagreb, 2013.

Dopunska literatura

Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica Christifideles laici – Vjernici laici. O pozivu i oslanju laika u Crkvi i svijetu (30. XII. 1988.), KS, Zagreb, 1990. Francis, Apostolic exhortation Evangelii gaudium (24 November 2013.). HBK, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, NKU/HBK-HILP, Zagreb-Zadar, 2000. S. Lanza, La parrocchia in un mondo che cambia, OCD, Roma, 2003.



219






220

NAZIV PREDMETA PASTORAL BRAKA I OBITELJI


V./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Osposobljenost za evanđeosku prosudbu i cjeloviti pastoral braka i obitelji u suvremenim društveno-kulturnim okolnostima.


Redovni studij


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Upoznati nauk o braku i obitelji u Starom i Novom Zavjetu 2. Kvalitetnije promišljati o braku i obitelji u skladu s Božjim naumom

te o evangelizacijskom, pastoralnom i katehetskom djelovanju braka i obitelji

3. Upoznati nauk o braku i obitelji Pape Ivana Pavla II 4. Upoznati nauk o braku i obitelji Pape Franje



1. Zašto pastoral braka i obitelji? Obitelj u suvremnom društvu (2) 2. Brak i obitelj u Starom Zavjetu: (6)

a) Postanak b) Proroci, Pjesma nad pjesmama. c) Brak kao religiozni čin vjernika, d) Obiteljska solidarnost i otvorenost u Starom Zavjetu

3. Brak i obitelj u Novom Zavjetu: (6) a) Neka čovjek ne rastavlja ono što Bog sastavi – nerazrješivost; b) Brak i Kraljevstvo Božje c) Sveti Pavao, 1 Kor 7,29; Ef 5,25; d) Iskustvo braka u Riječi Božjoj

4. Brak i obitelj u pontifikatu Ivana Pavla II (4) a) Familiaris consortio

5. Pastoral braka i obitelji: (4) a) etape, djelatnici, strukture b) priprava za Brak c) pastoral u teškim slučajevima

6. Brak i obitelj u pontifikatu pape Franje (8) a) Radost ljubavi




221






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

IVAN PAVAO II, Familiaris consortio (Zagreb: KS, 1997.)

BKBiH, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2005.);

Papa Franjo, Amoris laetitia, KS, Zagreb 2016.

Dopunska literatura

P. ARAČIĆ (ur.), Obitelj u Hrvatskoj (Đakovo, 1995.); J. BALOBAN, Hrvatska kršćanska obitelj na pragu XXI. stoljeća (Zagreb, 1990.); J. BALOBAN, Crkvenost i obitelj pred izazovima (Zagreb 2004.).






222

NAZIV PREDMETA ISTOČNO BOGOSLOVLJE II


V./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Kritički prosuditi razvoj raznih mjesnih i partikularnih, te nacionalnih i autokefalnih Crkava na Istoku. Upoznati njihovu teološku, liturgijsku i druge posebnostima koje odražavaju 'drugo' pa i 'treće plućno krilo' kršćanstva kao objavljene religije.Steći sustavni pogled na 'različitost' i veliko bogatstvo kršćanske baštine i teoloških izričaja i rezultata povijesnog razvoja i inkulturacije Evanđelja u raznim narodima i njihovom daljnjem razvoju.



Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Vrjednovati i analitički, te sintetički izložiti razvoj pojedinih Crkava. 2. Upoznati se s najnovijim strujanjima i teološkim rezultatima

pojedine Crkve, ili njihovih poznatih teologa. 3. Dijalogizirati i surađivati s predstavnicima tih Crkava.


Postaje se sposobnim prepoznavati raznovrsne istočne Crkve, i one sjedinjene s Rimom, zatim, prosuditi i cijeniti raznoliku crkvenost i teološku posebnost, a to može pospješiti ekumenski dijalog i kršćansko jedinstvo.


Pravoslavna teologija u 2. tisućljeću (2). Štovanje BDM u Pravoslavlju (3). Ruska teologija u 19. i u 20. stoljeću (3). Unije i unijatizam (4). Unija u Hrvatskoj 1611. god.(3). Grčka teološka misao u 20. st.(3). Papin primat u pravoslavnoj teologiji (4). Pravoslavne crkve i ekumenski dijalog. Konkretni rezultati (4).


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




223



Pohađanje nastave

Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

STANILOJE D., Pravoslavna dogmatika, I-III, Sremski Karlovci 1993.-1997.

MIZ R.,Kršćanski istok, Veternik 2001.

Dopunska literatura

FELMY K. C., Orthodoxe Theologie. Eine Einfürung, Darmstadt 1990.; MEYENDORF J., La teologia bizantina, Casale Monferrato 1984. EVDOKIMOV P., L'Ortodossia, Bologna 1981.; NYSSEN W. - SCHULZ H. J. - WIERTZ P. (her.), Handbuch der Ostkirchenkunde, I-III, Düsseldorf 1984.-1997.


Osobne konzultacije, evidencija o nazočnosti, aktivno sudjelovanje u predavanjima, raspravama, prikaz određenog problema, teme, članka, studije, dijela knjige




224

NAZIV PREDMETA SPECIJALNA RELIGIJSKA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA II


V./ljetni



2


P S V T

30


OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za kritičko promišljanje društvenoga i crkvenog, kulturnoga i školskog ambijenta u kojem adolescenti i mladi odrastaju te poznavanje mogućnosti i uvjeta ostvarenja katoličkoga vjeronauka srednjoškolaca u školi i kateheze crkvenoj zajednici. Studenti upoznaju temeljna psihosocijalna i religiozno-pedagoška identifikacijska obilježja mladih te njihove duševne, duhovne, moralne i religiozne vlastitosti i s njima povezane vjeronaučne odgojno-obrazovne ciljeve i sadržaje; upoznaju osnovne vlastitosti vjeroučitelja u srednjoj školi s njegovim duhovno-vjerničkim i stručnim kompetencijama.


Poznavati razvojnu dinamiku adolescentskog razdoblja. Poznavati temeljne filozofsko-teološke, religijsko-pedagoške i didaktičko-metodičke pojmove i temeljna biblijska i teološka načela i usmjerenja oko izbora i strukturiranja vjeronaučnih sadržaja u srednjoj školi i u župnoj zajednici, imajući u vidu potrebe vjerskoga odgoja te dobi. Zainteresiranost za poznavanje i poučavanje srednjoškolske populacije i za vjerski odgojni rad s njima.


Studenti će biti u stanju: - analizirati i identificirati temeljna obilježja suvremenog društva u

kojem odrastaju srednjoškolci; - uočiti utjecaj raznih socijalizacijskih čimbenika u izgradnji identiteta

adolescenata i mladih i interpretirati njihovu religioznost i vrijednosni sustav;

- poznavati i klasificirati psihološki, pedagoški i sociološki profil adolescenata i mladih i interpretirati mogućnosti njihova duhovnog, moralnog i religioznoga sazrijevanja i zrelosti;

- usvojiti temeljne kompetencije vođenja adolescenata i vođenja razreda u srednjoj školi;

- poznavati osnovna usmjerenja i sadržaje vjeronaučnoga programa za srednje škole;

- predstaviti katehetske modele adolescenata i mladih; - integrirati i primijeniti temeljne metodičke zahtjeve i komunikacijske

vještine u pripremi oglednih nastavnih jedinica (kateheza) i vježbi u izvedbi nastavnoga sata u srednjoj školi.


- Temeljno poznavanje, međusobno povezivanje i primjenjivanje znanja iz različitih filozofskih, teoloških i odgojnih znanosti u analizi i razumijevanju adolescenata;



225

- Uočiti, kritički analizirati relevantne socijalizacijske čimbenike u životu adolescenata, osobito u oblikovanju njihova ukupna identiteta;

- Poznavati, primjenjivati i vrjednovati glavne ciljeve i središnje teme vjeronaučne nastave u vjerskom odgoju srednjoškolske mladeži i religiozne kulture odraslih;

- Uspješno primijeniti važna metodičko-didaktička načela u planiranju i izvođenje vjeronaučne nastave u srednjoj školi i u župnoj katehezi mladeži;

- Koristiti religijskopedagoško znanje za ispitivanje vlastite vjeroučiteljske i katehetske situacije.


1. Stvarnost i shvaćanje adolescencije i mladenaštva kroz različita povijesna razdoblja i u suvremenom društvu;

2. Psihosocijalna identifikacija adolescenata i mladih u suvremenom društvu i kulturi:

3. Krize u adolescenciji (psihološka, moralna, komunikacijska, kriza autoriteta, religiozna kriza) i izgradnja cjelovita identiteta i zrelosti kao razvojne zadaće adolescencije;

4. Socijalizacija i temeljni čimbenici u socijalizaciji adolescenata 5. Uloga obitelji i škole u socijalizaciji i vjerskom odgoju adolescenata

i mladih (odnos roditelji – djeca, sukobi, prevladavanje sukoba); 6. Skupine vršnjaka i mediji u izgradnji identiteta (odnosi i utjecaj,

posredovanje i usvajanje vrijednosti, ponašanje, ovisnosti…); 7. Izgradnja religioznoga identiteta i kršćanske zrelosti srednjoškolaca

(stvarnost, psihološke i odgojne pretpostavke i obilježja afektivnog, religioznog i moralnoga sazrijevanja i rasta adolescenata i mladih);

8. Rizična ponašanja adolescenata, susret i odgojni rad s njima te održavanje discipline u razredu.

9. Osnovna usmjerenja, teološki i odgojni naglasci i sadržaji vjeronauka u školi (srednjoškolki plan i program) i kateheze adolescenata i mladih;

10. Planiranje i provođenje programa i korištenje udžbenika za katolički vjeronauk u srednjoj školi;

11. Predstavljanje i analiza nekih aktualnih pastoralno-katehetskih modela u radu s adolescentima, mladima te katehetskih modela religijske kulture odraslih.

12. Animacija kao odgojni model adolescenata. Profil animatora mladih.


☒ predavanja



☒ mješovito e-učenje



☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad



226




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Redoviti dolazak na predavanja i aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave. Predstavljanje samostalnih zadataka te sudioništvo u raspravi i kritičkom razmišljanju o izloženom zadatku drugih kolega i kolegica. Završni usmeni ispit provodi se na osnovi obvezatne literature.


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

V. B. Mandarić, Mladi – integrirani i(li) marginalizirani, Zagreb, 2009.

M. Szentmartoni, „Afektivna zrelost“, Obnovljeni život 32(1977),5, 418-432; Isti, „Religiozna zrelost“, OŽ 33(1978),4, 314-325.

A. Pavlović, Putovima vjerskoga odgoja. Obitelj, škola, župna zajednica, Crkva na kamenu, Mostar, 2005., str. 15-65;

BK BiH, Plan i program katoličkog vjeronauka za četverogodišnje srednje škole, Sarajevo, 2009.;

A. Pavlović, Religiozni odgoj adolescenata i mladih, Sarajevo – Mostar, 2005. (skripta)

Dopunska literatura

Z. Miliša – M. Tolić – N. Vertovšek, Mediji i mladi. Prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji, Zagreb, 2009. M. Szentmartoni, Svijet mladih, psihološke studije, FTI, Zagreb, 2007.; Ž. Bezić, Razvojni put mladih – djetinjstvo i mladost, UPT, Đakovo, 1989.; M. Nikić, „Mladi pred mnogovrsnim izazovima vremena“, Obnovljeni život, 47(1992),6, 514-527; NKU HBK, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, Zagreb - Zadar, 2000., br. 20-43, 55-66;


Praćenje i vrjednovanje rada studenata događat će se tijekom same nastave, s osobitim naglascima koliko i kako sudjeluju u izlaganjima, raspravama, te studentskim izlaganjima. Isto tako studenti će dobivati povratne informacije za vrijem tjednih konzultacija. Njihova motiviranost i usvajanje sadržaja biti će posebno vrjednovana kroz



227

pojedinačne i zajedničke aktivnosti. Krajem semestra vrši se evaluacija predmeta i sveučilišnog nastavnika.




228

NAZIV PREDMETA METODIČKE VJEŽBE IZ RELIGIOZNOG ODGOJA I

KATEHEZE II


V./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Vježbe čine cjelinu i upotpunjuju kolegij o vjerskom odgoju adolescenata i mladih te religiozne kulture odraslih pa se studentima omogućuje upoznavanje i primjena konkretnih religijsko-pedagoški spoznaja i različitih didaktičko-metodičkih pristupa, modela i elementa vjeronaučnoga i katehetskoga rada s navedenim naslovnicima, osobito problemsko-stvaralačkog pristupa i modela u radu sa srednjoškolskom mladeži. Omogućuje im se da steknu sposobnost planiranja, strukturiranja i kvalitetna provođenja vjeronaučne nastave u srednjoj školi te kateheze mladeži i religiozne kulture odraslih u župnoj zajednici.


Poznavati središnja pitanja religijske pedagogije i katehetike te osnovne didaktičko-metodičke pristupe, oblike i metode vjeronaučne nastave u školi i župne kateheze. Motiviranost za rad u odgoju i odgojno-obrazovnim ustanovama. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi i župnoj zajednici.


Studenti će biti u stanju: - poznavati vjeronaučni plani i program za srednju školu i temeljne

vjeronaučne ciljeve (ishode učenja) i sadržaje vjeronaučne nastave u pojedinim godištima;

- primijeniti temeljne didaktičke varijable, metodičke zahtjeve i komunikacijske vještine u pripremi oglednih nastavnih jedinica i vježbi u izvedbi nastavnoga sata;

- oblikovati konkretne nastavne jedinice (pripreme) pripreme prema zahtjevima strukturiranja i vođenja nastavnoga sata s različitim metodičkim pristupima, metodama i sredstvima nužnima za aktivan, suradnički i stvaralački rad učenika u srednjoj školi;

- poznavati modele, faze i metode rada s biblijskim tekstovima u srednjoj školi poveznici s književno-umjetničkim, likovnim i glazbenim elementima;

- skladno povezivati nastavne ciljeve i različite sadržaje u jedinstvenu nastavnu cjelinu (doktrinarni, biblijski, iskustveni, povijesni, književno-umjetnički…) i koristiti vjeronaučne udžbenike u srednjoj školi koji to potiču;

- poznavati različite modele kateheze i religijske kulture odraslih. Kompetencije koje se stječu

- Uspješna primjena kurikulskih sastavnice u planiranju i izvođenje vjeronaučne nastave u srednjim školama;



229

- Planiranje, oblikovanje i izvođenje nastavnih jedinca prema suvremenim didaktičko-metodičkim zahtjevima i kriterijima u pogledu prilagodbe i primjene različitih metodičkih pristupa, oblika, metoda i medija u vjeronaučnoj nastavi i katehezi srednjoškolaca;

- Sposobnost konkretnog planiranja, pripremanja i izvođenja vjeronaučnih tema i lekcija u nastavi vjeronauka u srednjoj školi i kateheze mladeži u župi;

- Predstaviti različite modele i oblike kateheze odraslih; - Koristiti stečeno religijskopedagoško i didaktičko-metodičko znanje

za ispitivanje vlastite vjeroučiteljske/nastavničke situacije;


1. Metodički pristupi, oblici i modeli vjeronaučne nastave u vjerskom odgoju, katehezi i religijskoj kulturi srednjoškolaca i odraslih - posebno istraživački i problemsko-stvaralački pristup i model, te rad na projektu;

2. Metodička analiza izabranih vjeronaučnih tema (strukturiranje ciljeva, sadržaja, metodičkih elemenata) u vjeronaučnom programu i udžbenicima za srednju školu;

3. Biblijske metode (2. dio) u nastavi vjeronauka (2. dio) u osnovnoj školi i srednjoj školi i župnoj katehezi (modeli, faze, provođenje) – vježbe pojedinih modela;

4. Povezivanje crkvenoga nauka, biblijskih i književnih tekstova, umjetnosti i glazbe u izradi i izvođenju vjeronaučnih tema i lekcija u srednjoj školi;

5. Vježbe planiranja i izvođenja vjeronaučne nastave – izvedbeni programi i sati (ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji, vrjednovanje vjeronaučne nastave u srednjoj školi);

6. Hospitacije u višim i nižim razredima srednje škole i u župi i izradba pismenog izvješća s hospitacija prema dobivenim Uputama;

7. Izradba pripremâ in održavanje oglednih sati po skupinama i pojedinačno;

8. Izvođenje oglednih sati u školi pod vodstvom mentora ili sveučilišnog nastavnika.


☐ predavanja ☐ seminari i radionice ☒ vježbe ☐ on line u cijelosti ☒ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☒ mentorski rad ☒ hospitacije i demonstracija vjeronaučne nastave



Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad 0,5

Kolokviji Esej Skupne vježbe 0,5


Ogledni sati 0,5

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)



230


Usmeni ispit



Redoviti dolazak na predavanja odnosno vježbe i sudjelovanje u raspravama. Predstavljanje individualne ili skupne pripreme pred studijskom skupinom te aktivno sudjelovanje u kritičkom vrjednovanju priprema i prezentacije drugih kolega. Hospitacije u srednjim školama i u župi i izvješća s hospitacija. Održavanje oglednih sati pod mentorskim vodstvom u nižim i višim razredima srednje škole. Kolokviji (ili završni pismeni ispit) na osnovi obvezatne literature


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

A. Pavlović, Metodika vjeronaučne nastave, Mostar, 1009. (skripta)

J. Baričević, „Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim tekstovima“, Diacovensia, 1(1994.), 110-145;

N. Hohnjec, Biblija u pastoralnom radu. Priručnik za rad u biblijskim skupinama, KSC, Zagreb, 1998.

Izabrane nastavne teme i jedinice iz vjeronaučnih programa i udžbenika za srednju školu.

Dopunska literatura

W. F. Niel, - A. Thommes, 212 metoda za nastavu vjeronauka, KSC, Zagreb, 2000. G. Zuccari, l'Insegnamento della religione cattolica. Aspetti psicopedagogici e strategie metodologico -didattiche, Elle Di C, Leumann (Torino), 2004. D. Panero – S. Bocchini, Didatticacreattiva. Idee, spuniti, sussidi e techniche per l'IRC dall'infanzia alla secondaria, EDB, Bologna, 2008.


Pojedinačni i skupni rad studenata prati se i vrjednuje prema zadanim uputama i kriterijima, bilo da se radi o izravnim pripremama nastavnih tema i hospitacijama u srednjim školama i župama, bilo o konkretnu provođenju već pripremljenih tema (lekcija) u školi i župi. Sveučilišni nastavnik (ili mentor), prati, vrjednuje i ocjenjuje hospitacije i izvođenje oglednih sati. Vrjednovanje predmeta, sveučilišnog nastavnika (i mentora) provodi se na kraju semestra.




231

NAZIV

PREDMETA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA I

Kod FIL-IZ-01 Godina studija/semestar

I./zimski

Nositelj/i

predmeta Doc. dr. sc. Pavle Mijović


2

Suradnici Dr. sc. Sanda D. Smoljo Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA


Predmet ima za cilj upoznati studente s osnovnim značajkama interpersonalne komunikacije, te steći razumijevanje osnovnih komunikacijskih procesa. Poznavanje osnovnih komunikacijskih komponenti: racionalne, emotivne, verbalne i neverbalne, osposobljava studente za stjecanje interpersonalne kompetencije, te im omogućava da prošire svoj komunikacijski kapacitet kako bi učinkovitije komunicirali u različitim situacijama i okolnostima.


Nema uvjeta


Definirati osnovne značajke i procese interpersonalne kominikacije. Objasniti ulogu i značaj interpersonalne komunikacije za osobni i društveni rast i razvoj. Analizirati glavne karakteristike interpersonalne komunikacije. Poznavati različite stilove komunikacije.


Poznavanje osnovnih komunikacijskih komponenti, te razumijevanje komunikacijskog matriksa. Razlikovanje pozitivnih i negativnih komunikacijskih obrazaca, te primjena konstruktivnih – asertivnih vještina u svakodnevnoj interpersonalnoj dinamici.


Značajke intrerpersonalne komunikacije. Povijest proučavanja interpersonalne komunikacije. Mladi komunikator. Kompetencije. Konverzacija. Persuazija. Narav odnosa.


x predavanja

☐ seminari i radionice x vježbe ☐ on line u cijelosti



x samostalni zadaci x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Praćenje rada studenata (upisati

Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,25



232

udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)


Prati se aktivnost i sudjelovanje studenta u nastavi, način pripreme i izlaganje referata, praktični zadaci, ocjenjuje se kolokvij, te završni ispit.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

K. K. REARDON, Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću, Alinea, Zagreb, 1998.

J. A. HALL - M. L. KNAPP, Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010.

E. ARONSON - T. D. WILSON - R. M. AKERT, Socijalna psihologija, MATE, Zagreb 2005.

Dopunska literatura

D. MILJKOVIĆ - M. RIJAVEC, Razgovori sa zrcalom. Psihologija samopouzdanja, IEP, Zagreb, 2010. P. BREITMAN - C. HATCH, Kako reći „ne“ i ne osjećati se krivim, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. M. RIJAVEC - D. MILJKOVIĆ, Kako rješavati konflikte?, IEP, Zagreb, 2002.


Anonimna anketa, konzultacije, polaganje kolokvija, praktične vježbe, evidencija o nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju položenog ispita.




233

NAZIV PREDMETA REFORMIRANA EPISTEMOLOGIJA ALVINA PLANTINGE


I./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Reformirana epistemologija je epistemologija usmjerena na shvaćanje i razumijevanje religioznog vjerovanja u Boga i njegova mjesta u epistemologiji, razvila se kao kritika dominantnih epistemoloških pravaca u Americi tijekom 70-ih i 80-ih godina. Glavni predstavnici Alvin Plantinga, William Alston i Nicholas Wolterstorff




- okvirno poznavanje suvremena američke epistemologije tijekom 70-ih i 80-ih i njezine kritike vjerovanja u Boga

- odgovor Reformirane epistemologije na kritike - vjerovanje u Boga i odnos Reformirane epistemologije i prirodne

teologije - temeljno poznavanje epistemološke teorije garancije Alvina

Plantinge


- razumijevanje razlike između vjerovati u Boga i vjerovati da Bog postoji

- razumijevanje stava Reformirane epistemologije prema prirodnoj teologiji

- kritičko vrednovanje Reformirane epistemologije i tvrdnji o vjerovanju u Boga


1. Uvod 2. Kritika vjerovanja u Boga u američkoj epistemologiji: Clifford i

evidencijalizam 3. Problem zla: Mackie, Scriven, Martin 4. Reformirana epistemologija: nastanak i povijesni pregled utjecaja 5. Alvin Plantinga: dijela i temelnje epistemološke postavke 6. Alvin Plantinga: kritika dokaza u epistemologiji i epistemološka prava

na vjerovanje u Boga 7. Alvin Plantinga i problem zla 8. Alvin Plantinga: epistemološka teorija garancije i koncept prikladno-

funkcionalnog razuma 9. Kritika Reformirane epistemologije: odnos vjerovanja u Boga i

prirodne teologije kod Alvina Plantinge



234


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivno sudjelovanje na predavanjima, pisani rad


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

I. Zelić, O savjetima Alvina Plantinge kršćanskim filozofima, u: Vrhbosnensia 2 (2013), str. 413-434

Dopunska literatura

- Plantinga, Warrant: The Current Debate, New York, 1993 - Plantinga, Warrant and The Proper Function, New York, 1993 - Plantinga, Warranted Christian Belief, New York, 2000.


Aktivno sudjelovanje na predavanjima, pisani rad




235

NAZIV PREDMETA SV. TOMA AKVINSKI: IZABRANE TEME


I.-II. /zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Steći temeljne informacije i opći uvid u glavne misli i teme filozofije sv. Tome Akvinskog.


nema


Studenti će moći: - sažeto opisati temeljne postavke kolegija - iznijeti glavne misli sv. Tome - ukratko objasniti pojedine teme - samostalno interpretirati


Vrednovati i interpretirati misao sv. Tome


Život i spisi; Teologija i filozofija; Dokazi za egzistenciju Boga; Epistemologija; Psihologija; Etika; Politika; Toma i Aristotel;


☒ predavanja ☒ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava




Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit


Način ocjenjivanja i vrednovanja rada

Pohađanje nastave 30% Pisani rad/esej 40%



236

studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Završni ispit 30%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Toma Akvinski, Izabrano djelo, izabrao i preveo +Tomo Vereš, drugo izdanje priredio Anto Gavrić, Globus, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura

Zbornik u povodu 700. obljetnice smrti sv. Tome Akvinskog, Zagreb, 1974. Toma Akvinski, Izbor iz djela, Naprijed, Zagreb 1990. Toma Akvinski Država, prijevod s latinskog izvornika i bilješkama Tomo Vereš, Globus/Zagreb 1990. Izabrani članci sukladno temi koja se obrađuje


Aktivno sudjelovanje na predavanjima, konzultacije, studentska anketa i završni ispit.




237

NAZIV PREDMETA IZABRANA PITANJA IZ ONTOLOGIJE


I./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim ontološkim pravcima kroz analizu izvornih filozofskih radova. Ovaj se predmet veže za obvezatni predmet Ontologiju.


Poznavanje osnovnog filozofskog pojmovlja.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Produbljivanje određenih tema ontologije kao filozofske discipline; 2. Ovladati temeljnom filozofskom terminologijom; 3. Prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme

ontologije kao filozofske discipline; 2. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove pojedinih




Kolegij obuhvaća sljedeće temeljne sadržaje: a) Tema 1. Antička ontologija b) Tema 2. Srednjovjekovna ontologija c) Tema 3. Novovjekovna ontologija

Kolegij se artikulira na sljedeći način: a) Lektura određenog filozofskog djela ponuđenog u obvezatnoj

literaturi. Čitanje odabranih ulomaka na satu predavanja, kontekstualizacija, analiziranje, komentiranje;

b) Studenti predstavljaju temu koju su obradili u pisanoj formi.

Obavezna je izrada pismenog rada (temu za pismeni rad iz izbornog predmeta usaglasiti s nositeljem predmeta; pismeni rad sastoji se minimalno 9 000 znakova sa proredom (pet kartica teksta); radovi ispod navedene tekstualne norme neće se prihvatiti; pismeni rad poslati najkasnije dva tjedna prije datuma zakazanog ispita; pismeni rad poslati na adresu [email protected]; predmet poruke mora sadržavati ime i prezime student te naslov rada.





238


☐ seminari i radionice ☒ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava




Pohađanje nastave

0.5 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pismeni rad i prezentacija na satu.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb 1992.

Kant, Kritika čistog uma, izd. NZMH, Zagreb 1984


Dopunska literatura

Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb 1992. Descartes, Kartezijanske meditacije, CKD, Zagreb 1975 (ili kasnija izdanja Demetre) Spinoza, Etika, izd. Demetra, Zagreb 2000. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, V. Masleša, Sarajevo 1987.






239

NAZIV PREDMETA PETROVA SLUŽBA U SVIJESTI RAZUMIJEVANJA PRVOG I

DRUGOG TISUĆLJEĆA

Kod DT-IZ-02 Godina studija/semestar

I.-V./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Puno je natruha koje su se nadvile na papinski primat. Cilj ovog izbornog je pokazati postupni razvoj svijesti primata u prvom i drugom tisućljeću.


Svi studenti koje tema zanima iz povijesnog vida


Očekuje se utemeljeni zaključak da se ne mogu bez ograda prenositi kasnije formulirani stavovi i pogledi o primatu na sva povijesna razdoblja.


Osposobljenost razlučivanja potrebnih od nepotrebnih natruha u svezi primata. U razvoju uočiti nijanse od posebnog ugleda, prednosti i priziva, prvenstva u pravovjerju, zapadnog primata, univerzalne jurisdikcije


Primat u novozavjetnom poimanju (2) Primat u ranokršćanskom razdoblju (2) Primat u doba dogmatskih kontroverzija (2) Prodor prema univerzalnom primatu i njegov zenit (2) Dekadencije sa sužanjstvom, koncilijarizmom, galikaniznom… (2) Definicija primata i nezabludivosti na Prvom vatikanskom saboru (2) Communio-teologija Drugog vatikanskog sabora (2)


Predavanja i aktivno sudjelovanje na nastavi, te referiranje o zadanoj literaturi

Pismeni uradak na zadanu temu


Pohađanje nastave

0,5

Pismeni ispit

0,5

Usmeni ispit

1



240




Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- IKIĆ, Niko. „Razvoj svijesti papinskog primata I. Povijesno-teološki pogled na prvo tisućljeće“. Bogoslovska smotra 84 (2014.), 303-325.

- IKIĆ, Niko. „Razvoj svijesti papinskog primata II. Povijesno-teološki pogled na drugo tisućljeće“. Bogoslovska smotra 84 (2014.), 805-827.

- TOMIĆ, Celestin. Petar Stijena. Biblijsko povijesni prikaz. Zagreb: Provincijalat franjevaca konventualaca, 1980.

Dopunska literatura

- SREBRNIĆ, Josip. „Papin primat na Efeškom saboru“. Obnovljeni život 12 (1931.), 241-254.

- MINNERATH, Roland. „Petrov primat, povijest upravljene riječi“. Svesci – Communio 98 (1999.), 35-42.

- JOVAN, metropolit zagrebačko-ljubljanski. Rimske pape: kratak istorijski pregled. Zagreb: Eparhijski upravni odbor Eparhije zagrebačko-ljubljanske, 2008.

- CONGAR, Yves. „Papa kao patrijarh Zapada“. Svesci – Communio 55 (1984.), 13-21.

- ANČIĆ, Nediljko Ante. „Rimska kurija i rasprave o papinu primatu“. Crkva u svijetu 46 (2011.), 59-73.


- Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja - Kolokvijalni pismeni ispit iz izbornog kolegija - Usmeni ispit




241

NAZIV PREDMETA INTERDISCIPLINARNA PSIHOLOGIJA I


II./zimski



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Predmet proučava čovjeka u interdisciplinarnoj perspektivi. Cilj je promicanje cjelovitijeg shvaćanja osobe u njenoj egzistencijalnoj stvarnosti. Kako bi shvatili misterij čovjeka neophodno je integrirati na konvergentan način doprinose četiriju antropoloških perspektiva: filozofske, teološke, socijalne i psihološke koja je empirijski potvrđena. Svaka od spomenutih disciplina zadržava svoju legitimnu autonomiju, ali također je važno naglasiti da svaka disciplina treba znati dokle sežu njene kompetencije, kao i koja su njena ograničenja u shvaćanju čovjeka


Nema uvjeta.


Definirati procese rasta i razvoja čovjeka unutar interdisciplinarne perspektive. Objasniti strukturu i sadaržaj čovjekovog „ja“, motivacijske kategorije, različite razine transcendencije, razumjeti dijalektiku imanentnu čovjeku i kako ista utječe na psihološko-duhovni rast čovjeka. Znati integrirati doprinose različitih disciplina koji se bave čovjekom, kako bi bolje razumjeli misterij čovjeka.


Razvijati interdisciplinaran i integralan pristup u proučavanju čovjeka.


Interdisciplinarni pristup. Struktura, procesi i dinamizmi. Motivacijske kategorije važnosti. Emocionalna i razumska želja. Tri razine psihičkog života. Potrebe, vrijednosti i stavovi. Svjesno i nesvjesno. Četiri razine djelovanja. Tri samonadilaženja i njihov cilj. Osnovna dijalektika čovjeka. Tri dimenzije i tri horizonta. Efektivna i esencijalna sloboda.


x predavanja





☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,25



242




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. M. RULLA, Antropologija kršćanskog poziva. Interdisciplinarne osnove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.

1

F. IMODA, Razvoj čovjeka. Psihologija i misterij, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.

1

Američka Psihijatrijska Udruga, DSM-5 Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2014.

Dopunska literatura

M. NIKIĆ, Očima psihologa teologa, Zaklada Biskup Josip Lang, Zagreb 2011. M. NIKIĆ, Kako vjerom nadvladati strah, Zaklada Biskup Josip Lang, Zagreb, 2005.


Anonimna anketa, konzultacije, evidencija o nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, polaganje kolokvija, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju položenog ispita.




243

NAZIV PREDMETA JOSEF PIEPER – PROBLEM MODERNE VJERE


I.-II. / zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Predstaviti studentima misao velikog neoskolastičkog filozofa s posebnim naglaskom na temu vjere


nema


Ishodi su sljedeći: - upoznavanje s temeljnim postavkama filozofske misli J.P. - opisati glavne teme filozofije J.P. - predstaviti problematiku vjere u djelima J.P - aktualizirati temu vjere u današnjem kontekstu


Argumentirano iznositi stavove na temu vjere kroz filozofsku misao J.P.u svjetlu današnjice


Uvodni dio je život i spisi Josefa Piepera a onda se obrađuje teme povezane s vjerom






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit




244


Sudjelovanje na nastavi 30% Esej/pisani rad 40% Usmeni ispit 30%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Fides et ratio, enciklika, KS, Zagreb, 1999.

Josef Pieper, O vjeri, filozofska rasprava, KS, Zagreb, 2012. Josef Pieper, Problems of modern faith, Franciscan Herald Press, Chicago,1985.

Joseph Ratzinger, O vjeri, nadi i ljubavi, Verbum, Split, 2007.

Dopunska literatura

Izabrani članci sukladno temi koja se obrađuje.


Aktivno sudjelovanje i praćenje nastave, konzultacije, studentska anketa i završni ispit.




245

NAZIV PREDMETA AKADSKI JEZIK

Kod SPSZ-IZ-01 Godina studija/semestar

II./zimski



2


P S V T

15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-učenja 17%

OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta da studenti sažeto upoznaju jezik, morfologiju i sintaksu antičkoga jezika koji je imao jak utjecaj na hebrejski jezik.


Odslušan Hebrejski I i II.


Student se osposobljuje za čitanje akadskih riječi, služenje akadskim rječnikom i uspoređivanje akadske i hebrejske riječi u tumačenju biblijskih pojmova.


Ovim student može tumačiti bitne biblijske pojmove na hebrejskome jeziku, uspoređujući ih sa standardnim prijevodima.


Kratki pregled povijesti akadskoga jezika Alfabet akadskoga jezika Morfologija akadskoga jezika Sintaksa akadskoga jezika


x predavanja X seminari i radionice X vježbe ☐ on line u cijelosti x mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci x multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)



Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad


Usmeni ispit


Način ocjenjivanja i vrednovanja rada

Pohađanje nastave 50% Ispit 50%



246

studenata tijekom nastave i na završnom ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. Huehnergard, A Grammar of Akkadian, Harvard Semitic Studies 45; Eisenbrauns, Winona Lake, 2011

1 Google book

Dopunska literatura


Evidencija o napretku i prihvaćanju spoznaje kroz vježbe.


Akadski jezik je imao i snažan utjecaj na indoeuropske jezike pa njegov studij otvara i proširuje brojna lingvistička pitanja i obzorja.



247

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKI ARAMEJSKI JEZIK

Kod SPSZ-IZ-02 Godina studija/semestar

II./zimski



2


P S V T

15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-učenja 17%

OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta da studenti sažeto upoznaju jezik, morfologiju i sintaksu antičkoga jezika koji je sestrinski jezik hebrejskoga jezika.


Odslušan Hebrejski I i II.


Student se osposobljuje za čitanje aramejskih riječi, služenje aramejskim rječnikom i uspoređivanje aramejskih i hebrejske riječi u tumačenju biblijskih pojmova.


Ovim student može tumačiti bitne biblijske pojmove na hebrejskome jeziku, uspoređujući ih s onim aramejskim i kasnije standardnim prijevodima.


Kratak pregled povijesti aramejskoga jezika Alfabet aramejskoga jezika Morfologija aramejskoga jezika Sintaksa aramejskoga jezika


x predavanja X seminari i radionice X vježbe ☐ on line u cijelosti x mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci x multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)



Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad


Usmeni ispit




248


Pohađanje nastave 50% Ispit 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. V. Van Pelt, Basics of Biblical Aramaic, Complite Grammer, Lexicon and Annotated Text

1 Google book

M. Sokoloff, A Dictionary of Jewish Palestinian Aramaic, Bar Ilan University Press, Ramat Gan, 2002.

1

M. Sokoloff, A Dictionary of Jewish Babilonian Aramaic, Bar Ilan University Press, Ramat Gan, 2002.

1

Dopunska literatura




Aramejski jezik je imao snažan utjecaj na Sveto pismo Staroga zavjeta. Knjiga Danielova, kao i knjiga Ezrina dijelom su napisane i na aramejskome jeziku što će pomoći studentu proširiti znanje o povijesti pisanja Svetoga pisma i povijesti prenošenja predaje.



249

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKI GRČKI JEZIK – CURSUS SUPERIOR

Kod SPNZ-IZ-01 Godina studija/semestar

III./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest detaljno upoznavanje sa gramatikom i sintaksom biblijskog grčkog jezika, te posebnostima toga jezika. Ovo upoznavanje dostiže se prije svega kroz analiziranje odabranih ulomaka iz Novog zavjeta koji osvjetljavaju posebnosti i specifičnosti biblijskog grčkog jezika. Ulazi se dublje i studioznije u sve narav i posebnosti biblijskog grčkog jezika.


Položen predmet Biblijski grčki jezik II.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Uz pomoć rječnika razumijevati velik dio novozavjetnih tekstova na

grčkom jeziku. 2. Uočiti posebnosti biblijskog grčkog jezika. 3. Poznavati dostatan rječnički fond novozavjetnih autora te razumjeti

važnost grčkog jezika za teologiju. 4. Prevoditi i egzegetski koristiti izvorni novozavjetni tekst.


Predmet upoznaje studente sa specifičnostima biblijskoga grčkoga jezika i osposobljava ih da uz pomoć rječnika mogu samostalno čitati novozavjetne tekstove na grčkom izvorniku.


Studenti upoznaju posebnosti grčkoga biblijskoga jezika čitajući odabrane tekstove Novog zavjeta. Tijekom čitanja i analize izabranih poglavlja uočavaju važnost pojedinih oblika i izraza za novozavjetnu egzegezu i teologiju.



Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje te gramatičko analiziranje diskutiranih ulomaka nakon predavanja.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 1




250

aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Čitanje, gramatičko-sintaktička raščlamba, prevođenje tekstova koji se vježbaju. Kratke pismene provjere znanja tijekom predavanja.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

James SWETNAM, Osnove novozavjetnoga grčkog jezika. Prvi dio: morfologija. Svezak I.: lekcije. Prev. Darko TOMAŠEVIĆ (Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet, 2011.)

The Greek New Testament (ur. Barbara ALAND, Kurt ALAND, Johannes KARAVIDOPOULOS, Carlo M. MARTINI i Bruce M. METZGER), četvrto revidirano izdanje (Stuttgart: Deutsche Bibelgesellschaft, 1994.)


Max ZERWICK – Mary GROSVENOR, A Grammatical analysis of the Greek New Testament (Roma: Editrice Pontificio Istituto Biblico, 51996.);

Friedrich Wilhelm BLASS - Albert DEBRUNNER - Walter Robert FUNK, A Greek Grammar of the New Testament and Other Early Christian Literature (Chicago: The University of Chicago Press, 1961.)

Dopunska literatura

Zdravka MARTINIĆ-JERČIĆ - Damir SALOPEK, Grčki glagoli (Zagreb: Školska knjiga, 2001.) August MUSIĆ - Niko MARJANIĆ, Gramatika grčkog jezika (Zagreb: Školska knjiga, 162004.) Računalni program BibleWorks 8.0. Oton GORSKI – Niko MARJANIĆ – Milivoj SIRONIĆ, Grčko-hrvatski rječnik (Zagreb: Školska knjiga, 62003.) Stjepan SENC, Grčko-hrvatski rječnik (Zagreb: Naprijed, 31991.)



251


Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima. Zajednička analiza tekstova. Usvajanje novoga i utvrđivanje prijeđenog gradiva. Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika kroz anonimnu pismenu anketu.




252

NAZIV PREDMETA PSIHOLOGIJA RELIGIJE I


III./zimski



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznati osnovne psihologijske značajke religioznosti, te razumjeti odnos psihologije i religije. Razumjeti psihički fenomen religioznosti iz perspektive različitih psihologijskih sustava. Steći znanje o razvoju religioznosti od djetinstva do zrele dobi.


Nema uvjeta.


Objasniti odnos psihologije i religije, te vrednovati doprinos psihologije u razumijevanju religijskog iskustva. Nabrojati glavne autore koji se bave psihologijom religije i objasniti način na koji proučavaju religiozne pojave. Prikazati proces religioznog rasta i razvoja: djetinjstvo, mladenaštvo, zrela dob.


Student će imati uvid u odnos psihologije i religije, poznavat će osnovna psihološka tumačenja religioznosti, upoznati formiranje religioznosti od najranije dobi, kao i čimbenike koji utječu na njeno formiranje.


Razlikovati i protumačiti odnos psihologije i religije. Ljudski razvoj i religioznost. Religija iz perspektive različitih teorija ličnosti. Psihološki pristupi religiji: S. Freud, A. Adler, W. James, C. G. Jung, G. W. Allport, A. Maslow, V. E. Frankl, E. Fromm. Psihološke dimenzije religioznosti djece, mladih i odraslih. Moralni razvoj: usvajanje vrijednosti.


x predavanja




X samostalni zadaci x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da

Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,25




253

ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Š. ŠITO-ČORIĆ, Psihologija religioznosti. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.

1

V. E. FRANKL, Bog kojega nismo svjesni, Provincijalat franjevaca trećoredaca, Zagreb, 2001.

B. J. GROESCHEL, Psihologija duhovnoga razvoja, Verbum, Split, 2009.

Dopunska literatura

E. FROMM, Psihoanaliza i religija, V. B. Z., Zagreb, 2000. M. NIKIĆ, Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim pokretima, FTI, Zagreb, 2010. M. SZENTMARTONI, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990. W. JAMES, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990. V. FRANKL, Život uvijek ima smisla (Zašto se niste ubili), Oko tri ujutro, Zagreb, 2007.






254

NAZIV PREDMETA MEĐURELIGIJSKI DIJALOG: DOKUMENTI UČITELJSTVA

I TEOLOZI

Kod FT-IZ-02 Godina studija/semestar

III. i IV./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Kolegij ima za cilj upoznati studenta s nastankom i potrebom međureligijskog dijaloga te kako se pitanje međureligijskog dijaloga razvijalo unutar Crkve.




Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Razumjeti potrebu međureligijskog dijaloga. 2. Objasniti razloge nastanka „velikog dijaloškog pokreta“. 3. Pojasniti razloge brige Crkve za dijalog. 4. Biti osposobljen preko misli velikih teologa kao i crkvenih

dokumenata predstaviti glavna crkvena strujanja vezana za dijalog. 5. Adekvatno pristupiti dijalogu sa drugim religijama vrednujući

njihove posebnosti.


Sposobnost razumijevanja i obrazloženje potrebe međureligijskog dijaloga, odnosno teološko opravdanje dijaloga među religijama, osobito na temelju određenih novozavjetnih tekstova, te dokumenata crkvenog učiteljstva. Sposobnost dijaloga s drugim religijama i kulturama u kojima su nastale, te prosudbe njihove vrijednosti i vlastitosti.


Polazeći od svetopisamskih tekstova koji pokazuju Božju želju za spasenjem cijelog čovječanstva predstaviti predkoncilske teorije koje su razvili veliki teolozi a čije je doprinos neizmjeran u razvoju međureligijskog dijaloga unutar crkve. Predstaviti tri teološka modela koji su i danas dominantni. Predstaviti dokumente: Koncilska deklaracija Nostra aetate (1965); Pavao VI, Enciklika “Ecclesiam Suam” (1965). Tajništvo za ne kršćane, Dijalog i poslanje (1984); Kongregacija za Evangelizaciju naroda i Papinsko vijeće za Međureligijski dijalog, Instrukcija Dijalog i navještaj (1991). Ivan Pavao II, Enciklika Redemptor hominis (1979); Duh Asiza (27/10/1986). Međunarodna teološka komisija, Kršćanstvo i religije (1997); Kongregacija za nauk vjere deklaracija Dominus Iesus (2000).



255






Pohađanje nastave

0,50 Istraživanje

0,50 Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit te pisani rad.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Drugi vatikanski sabor, Deklaracija „Nostra aetate“, u: Drugi vatikanski sabor, Dokumenti, KS, Zagreb, 1998.

Nikola BIŽACA, Ogledi iz teologije religija, KS, Zagreb 2008.

N. BIŽACA, Međureligijski dijalog između nužnosti i dilema, BS 67 (1997), br. 1, str. 21-42

Mato Zovkić, Međureligijski dokument o globalnoj etici predložen u Chicagu 1993.

Hans KÜNG, Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb 1994.

Dopunska literatura

N. BIŽACA, Ususret bratskom putovanju. Temelji i dijaloške perspektive teologije religija, KS, Zagreb 2013. Tomo VUKŠIĆ, «Teološki pluralizam i ekumenizam nakon Dominus Iesus», u: BS 73 (2003) br. 2-3, (str. 395-341). Nikola BIŽACA, «O elementima teološkog utemeljenja i teološko-religijskim implikacijama molitvene dimenzije međureligijskog dijaloga», u BS 72 (2002), br. 4, (str. 603-633).



256

Nikola BIŽACA, «Kršćanstvo pred nekršćanskim religijama. Teološki problem nekršćanskih religija», u CuS 4 (1984), br. 4, (str. 316-328). Ivan KARLIĆ, «Identitet i dijalog u suvremenom europskom kontekstu. Doprinos kršćanstva suživotu u europskom kulturalnom i religijskom pluralizmu», u: Filozofska istraživanja, 124 God. 31 (2011) Sv. 4 (751–764).






257

NAZIV PREDMETA POVIJEST I NAUKA ISLAMA


III. i IV./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Sposobnost razumijevanja osnova islamskog nauka.


Odslušan kolegij Znanost o religijama.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Predstaviti povijesni razvoj Islama. 2. Upoznati najvažnije figure islama. 3. Upoznati islamski nauk i važnost Kur’ana kod muslimana. 4. Predstaviti islam u BiH i temelje dijaloga.


Poznavanje i razumijevanje islama. Teološko opravdanje pitanja spasenja u islamu. Sposobnost opisati povijesna razdoblja važna za islam, posebice objave Muhamedu. Poznavanje i važnost duhovnih pokreta i filozofije islama, osobito sufizam. Širenje islama na Balkanu. Sposobnost interpretiranja aktualnih događanja u svijetu vezanih za islam.


Ovaj kolegij obrađuje slijedeće teme: Arabija prije islama; Muhamed kao osnivač islama; Kur’an; istine islama: Bog, anđeli, čovjek, eshatologija; poslanici u islamu; stupovi islama; islamski zakon; islamska predaja; islamska teologija, filozofija i sufizam; islamizacija južnih Slavena; moderni islam; teologija religija.


X predavanja X seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

X samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)


Pohađanje nastave

0,75 Istraživanje 0,25 Praktični rad



258





Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pismeni i usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

N. SMAILAGIĆ, Leksikon islama, Sarajevo 1990.

Religije svijeta. Enciklopedijski priručnik, Zagreb 1987.

J.-R. MILOT, Islam i muslimani, Zagreb 1982.

S. M. DŽAJA, Nacionalnost i konfesionalnost Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1992.

J. L. ESPOSITO, Što bi svatko trebao znati o islamu, Zagreb 2003.

H. KUENG - J. van ESS, Kršćanstvo i svjetske religije. Islam, Livno 1995.

Uz svako pitanje podrazumijevaju se i bilješke s predavanja.

Dopunska literatura

N. BIŽACA, "Teologija religija: Modeli i neke struktrualne odrednice", u Zbornik: Kršćanstvo i religije, Zagreb 2000, (str. 49-64). S. BOCCHINI, O religijama, Split 1996. L. MILIN, Naučno opravdanje religije. Apologetika, knj. 2: Istorija religije, Beograd 1977.






259

NAZIV PREDMETA LITURGIJSKA OBNOVA CRKVE U HRVATA

Kod LIT-IZ-02 Godina studija / semestar

IV. i V./zimski



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Želja je studentima predstaviti doprinos hrvatskog govornog područja tj. Crkve u hrvatskom narodu, bez obzira na državne granice življenja tijekom bliže i daljnje povijesti, o doprinosu liturgijskoj obnovi kao dijela velikog europskog liturgijskog pokreta počevši od druge polovine 19. st. pa sve do kraja drugog tisućljeća s posebni osvrtom na bosanskohercegovačke prostore i na doprinos profesora i studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Želja je svim studentima posvijestiti kako smo bili i ostali dio europskog liturgijskog obnoviteljskog prostora i hoda.


Potrebno je prethodno odslušati Liturgiku: Povijest i Teologiju liturgije!


Osposobiti studente za bolje snalaženje u postojećoj predmetnoj literaturi i za samostalno prenošenje i prezentiranje sadržaja koje predmet obuhvaća uz želju da ih se potakne na daljnje osobno istraživanje prema postojećoj literaturi koja stoji na raspolaganju.


Student ovladava temeljnim povijesnim pojmovima i sadržajima liturgijske obnove u hrvatskom jezičnom prostoru, kao dio europskog liturgijskog pokreta, od druge polovine 19. st. pa do kraja drugog tisućljeća.


Liturgijska obnova Crkve u Hrvata:

1. Znanstveni rad na području liturgike; 2. Prijevodi liturgijskih knjiga u bogoslužne svrhe; 3. Liturgijski apostolat:

- Prijevod Rimskog misala; - Prepjev crkvenih himana; - Molitvenici; - Časopis Život s Crkvom; - Ostali časopisi; - Knjige i brošure za puk; - Zborovanja; - Organiziranje i vodstvo.

4. Apostol liturgijske obnove; 5. Obnova crkvenog pjevanja; 6. Pobornici i protivnici liturgijske obnove;



260

7. Uspjesi i neuspjesi liturgijske obnove; 8. Kojim putem naprijed?




Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje!


Pohađanje nastave

x Istraživanje Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolokviju, referatu, pismenom i usmenom ispitu.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Radić,J., Liturgijska obnova u Hrvatskoj. Makarska 1966. Peček,D., Liturgika ili nauka o bogoštovnim obredima Katoličke crkve. Zagreb 1932. Kniewald,D., Liturgika. Zagreb 1937. Kirigin,M., Konstitucija o liturgiji. Zagreb 1985. Knežević,T., Liturgijska obnova Crkve u Hrvata. Sarajevo-Bol 1995. (skripta) Hrvatski biskupi, Liturgija i život Crkve. Poslanica. Zagreb 1989.

Dopunska literatura

Pacik,R., Volksgesang im Gottesdienst. Klosterneuburg 1977. Berger,R., Pastoralliturgisches Handlexikon.Freiburg i.Br.51999.





261


Želja je studente zainteresirati kako bi kroz izborni kolegij Liturgike pokazali zanimanje za prostore svoga rođenja, života i rada s obzirom na liturgijsku obnovu koja se dogodila i koja traje sve do današnjeg dana.



262

NAZIV PREDMETA RETORIKA (teorija)

Kod RPK-IZ-01 Godina studija/semestar

III./zimski



2

Suradnici Drago Buka, glumac Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15


OPIS PREDMETA


Spoznati važnost govorništva za praktično djelovanje. Upoznati povijest i način gledanja na predmet retorike.


Poznavanje razvoja filozofijske misli i ostvarenja u svjetskoj književnosti.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: - Smisleno sastavljati govor. 5-10 - Držati govor u različitim situacijama koje mu se nude. 5-10


3. Cilj ovog kolegija je osposobiti studenta za pismenu pripremu govora i za javno nastupanje prema općim pravilima retorike, te uvođenje u bit, sadržaje i opća pravila liturgijskog propovijedanja.


Narav govorništva. Sredstva govorništva. Uloga govornikove ličnosti. Bitne značajke govora. Svojstva uvjerljiva govora. Pronalaženje uvjerljiva. Način uvjeravanja. Tehnika uvjeravanja. Sastavljanje govora. Tajne uspjeha. Pamćenje govora. Bitne značajke govora.


X predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)



263

Usmeni ispit



Priprava i izvođenje praktične vježbe te završni ispit.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Đ. GRAČANIN, Temelji govorništva, Zagreb, 1968.

I. ŠKARIĆ, Temeljci suvremenog govorništva,Zagreb, 2000.

Dopunska literatura


Mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon predavanja ili/i ispita




264

NAZIV PREDMETA

LJUDSKA PATNJA: OPĆE TEODICEJSKO PITANJE I ZAGLAVNI KAMEN ATEIZMA


IV. i V./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Komparativni pristup fenomenu patnje na temelju lika i djela trojice književnih velikana: G. Buechnera, F. Dostojevskog i A. Camusa.


Temeljno teološko znanje i poznavanje književnosti.


1. Višedimenzionalno predstaviti fenomen ljudske patnje kao teološki, filozofski, književni i osobno-egzistencijalni problem; 2. Predstaviti stav katoličke teologije o fenomenu patnje: klasični i moderni pristup; 3. Usporediti katolički stav s drugim perspektivama o naznačenoj problematici; 4. Upoznati bolje lik i djelo naznačenih književnika, kao i njihovo osobno viđenje patnje;


Osim usvajanja novih informacija, kod studenata se očekuje razvoj senzibiliteta prema multidisciplinarnom znanstvenom radu i pristupu, kao i otvorenost prema novim saznanjima koja sadržajem i smislom ponešto odstupaju od uobičajenih informacija i disciplina kojima se bave. Osim toga, kod mladih ljudi se nastoji produbiti senzibilitet prema problemu zla i patnje u svijetu, te graditi stav solidarnosti prema nevoljnima i trpećima,


- Uvodne napomene i opći uvod u problematiku: Teodiceja: slom ili udar vjere; - Biblijski stav prema problemu patnje sa osobitim osvrtom na knjigu o Jobu; - Klasični i moderni stav katoličke teologije o naznačenom problemu; - Georg Buechner: „gromada ateizma“ – suočavanje mladog genija s preranom neizbježnom smrću; - Fjodor Dostojevski: patnja djeteta kao nenavladiv izvor besmisla života; Albert Camus: filozofija apsurda; Anatomija apsurda: „Stranac“ i „Kuga“; Apsurd: čovjekov logički ili psihološki problem? -Johann B. Metz: Govor o Bogu osjetljiv na patnju; Teološka paraliza teodicejskog pitanja; Oblici osjećaja za teodiceju;



265


x predavanja






☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

Da Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Nakon jednog kolokvija i referata studenti pristupaju pismenom ispitu.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. B. METZ, Krajolik od krikova. O dramatici teodicejskog pitanja, Ex Libris, Rijeka, 2012.

Knjiga o Jobu, Biblija Online A. CAMUS, Kuga, Lektira D.O.O., Kostrena, 2014.

Scribd.com

Dopunska literatura

A. CAMUS, Stranac,Globus media, Zagreb, 2014.; F. DOSTOJEVSKI, Zločin i kazna, Šareni dućan, 2013.; The Plays of Georg Buchner: Danton's Death / Leonce and Lena / Woyzeck, Oxford Univ Press; 1st edition (June 1971);


Anketa




266

NAZIV PREDMETA

STVARANJE I EVOLUCIJA


IV. i V./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Komparativno predstavljanje problematike nastanka života na zemlji, sa osobitim osvrtom na postanak i razvoj ljudskih bića.


Osnovno teološko znanje, kao i elementarno poznavanje prirodnih znanosti.


1. Predstaviti katolički nauk o stvaranju; 2. Predstaviti Darwinovu teoriju evolucije u njezinim različitim inačicama; 3. Naznačiti dodirne točke teološkog i egzaktno-znanstvenog promišljanja, kao i točke razmimoilaženja; 4. Upoznati bolje novija znanstvena istraživanja koja otvaraju nove perspektive u kontekstu naznačene problematike; 5. Predstaviti lik i djelo značajnijih autora iz navedenog znanstvenog područja;


Osim usvajanja novih informacija, kod studenata se očekuje razvoj senzibiliteta prema multidisciplinarnom znanstvenom radu i pristupu, kao i otvorenost prema novim saznanjima koja sadržajem i smislom ponešto odstupaju od uobičajenih informacija i disciplina kojima se bave.


- Uvodne napomene i opći uvod u problematiku: Humani generis i promjena klime u Crkvi naspram Darwinove teorije; - Slučaj ili naum: centralna točka razmimoilaženja egzaktno-znanstvenog i teološkog pristupa problematici nastanka života; različite hermeneutičke pretpostavke; - Peter Schuster: Evolucija i design. Pokušaj opisa sadašnjeg stanja teorije evolucije; Mendelov doprinos Darwinizmu; Sintetička teorija evolucije; Uloga slučajnosti u molekularnoj biologiji; Kompleksno ponašanje po jednostavnim pravilima; Rodoslovno stablo života; Evolucijski eksperimenti i računalne simulacije; Teorija samoorganizacije života – morfogeneza – veliki stupnjevi biološke evolucije; Biološko prtljanje i prtljavci; Vremenske ljestvice evolucijje i izvanjski utjecaji;



267

- Robert Spaemann: Descendencija i inteligentni design; Različite hermeneutičke pretpostavke biologije i teologije; Temeljni pojmovi: preklapanje i razilaženje; - Paul Erbrich: O problemu stvaranja i evolucije: Teleonomija i slučajnost; Emancipacija, viši razvoj i usmjerenost prema cilju; Bionika i samoorganizacija života; - Kardinal Christoph Schoenborn: Fides, ratio, scientia. Prigodom rasprave o evoluciji; Savršenost univerzuma i pitanje smisla života; Povijesna ideologizacija Darwinizma i odgovor Crkve; Znanost i odgovornost; Svrhovitost prirode;


x






☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

Da Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Nakon uspješno obavljenog kolokvija i referata studenti pristupaju završnom usmenom ispitu.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

S. O. HORN i S. WIEDENHOFER, Stvaranje i evolucija. Kolokvij na kojem je sudjelovao papa Benedikt XVI., Učenički krug pape Benedikta XVI., Verbum, Split, 2008.

Ladislav NEMET, Teologija stvaranja, KS Zagreb, 2003.



268

Fiorenzo FACCHINI, Stazama evolucije čovječanstva, KS – Zagreb, 1996.

Dopunska literatura

Charles R. DARWIN, Podrijetlo čovjeka, Preveo i predgovor napisao J. Balobanić, Zagreb 2004.; Sam HARRIS, Pismo kršćanskoj naciji, Izvori – Zagreb, 2007. Josip BALABANIĆ, Bog Stvoritelj u djelu Charlesa Darwina, u: Nova prisutnost, god. 7 (2009) 3, 351-373.; J. Balobanić, Darvinizam i kršćanska vjera u Božje stvaranje. Uz 200-tu obljetnicu rođenja Ch. Darwina, u: Obnovljeni život 64 (2009.) 1, 1-144., ovdje 3-5.). Richard DAWKINS, Sebični gen, Treće izdanje, Izvori – Zagreb, 2007.


Anketa




269

NAZIV PREDMETA OBLICI POSVEĆENOG ŽIVOTA U CRKVENOM

ZAKONODAVSTVU

Kod KP-IZ-01 Godina studija/semestar

IV. i V. /zimski



2



P S V T

15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-učenja /

OPIS PREDMETA


- Osposobiti studente za temeljno poznavanje, razumijevanje i praktičnu primjenu kanonskih normi III dijela II. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983., (Božji narod – Ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života).

- Osposobiti studente za temeljitije poznavanje oblika posvećenoga života i njihovoga pravnoga uređenja.





Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći: 1. Poznavati oblike posvećenoga života i njihovo pravno uređenje

sadržano u Zakoniku kanonskoga prava iz 1983. 2. Poznavati pravni okvir načina života i djelovanja članova

redovničkih ustanova, svjetovnih ustanova, družbi apostolskog života.

3. Primjenjivati sadržaj kanonskog prava u životu Crkve i društva (u izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama).







1. Uvod u sadržaj III dijela II. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983. Božji narod (Ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, kann. 573-746).

2. Zajedničke odredbe za sve ustanove posvećenoga života. 3. Redovničke ustanove. Redovničke kuće i njihov osnutak i ukinuće. 4. Upravljanje ustanovama. Poglavari i vijeća. 5. Kapituli. Vremenita dobra i upravljanje njima. 6. Primanje kandidata i odgoj i obrazovanje članova. 7. Obveze i prava ustanova i njihovih članova.



270

8. Apostolat ustanova. 9. Odvajanje članova od ustanove. 10. Svjetovne ustanove. 11. Družbe apostolskog života. 12. Referati. 13. Referati. 14. Referati. 15. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija

rada na predmetu.






Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivnost na nastavi – 20% Referat – 30% Usmeni ispit – 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


Viktor B. NUIĆ, Opće pravo Katoličke Crkve. Priručnik uz novi Zakonik kanonskog prava, Zagreb, 1985.

Pero PRANJIĆ, Božji narod. II. knjiga Zakonika kanonskog prava; kanoni 204-746 s komentarom, Sarajevo, 2012.

Nikola ŠKALABRIN, Božji narod, Đakovo, 1995.



271

Dopunska literatura Domingo J. ANDRÉS, Le forme di vita consacrata. Commentario teologico-giuridico al Codice di Diritto canonico, Roma, 2008.


Studenti će aktivno pratiti nastavu, a njihov će rad biti praćen i kroz izradu referata i polaganje usmenog ispita. Na početku semestra studenti će biti usmeno i pismeno obaviješteni o načinima sudjelovanja u nastavi, te će ih se poticati na aktivno praćenje pravne literature i materijala koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će izvršena evaluacija predmeta i nastavnika. Podaci o napretku studenata i o postizanju ishoda učenja koristit će se za samoevaluaciju nastavnika i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.




272

NAZIV PREDMETA LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Kod DNC-IZ-01 Godina studija/semestar

IV./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznati povijest razvoja i različita utemeljenja za ljudska prava te analizirati situaciju u BiH po pitanju ljudskih prava




Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: - Poznavati crkveno učenje i utemeljenje ljudskih prava - Poznavati suvremene pristupe ljudskim pravima - Poznavati najznačajnije dokumente i institucije za zaštitu ljudskih

prava - Analizirati stanje ljudskih prava u BiH


Upoznavanje osnovnih ljudskih prava te stjecanje sposobnosti zauzimati se za zaštitu ljudskih prava u konkretnoj situaciji


Uvod u kolegij (1) Povijest ljudskih prava na Zapadu (3) Opća povelja UN o pravima čovjeka (1) Teološko utemeljenja ljudskih prava (2) Ljudska prava u novijim dokumentima Crkve (3) Osnovne skupine ljudskih prava (2) Stanje ljudskih prava u BiH (3)


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS

Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)



273

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. BIŠKUP, Ljudska prava. Povijesno-teološki osvrt, Zagreb, 2010.

KOMISIJA “JUSTITIA ET PAX” BKBIH, Izvješće o ljudskim pravima u BiH za 2010, Sarajevo 2011.

V. BLAŽEVIĆ (ur.), Ljudska prava i Katolička Crkva, Sarajevo, 2000.

Dopunska literatura






274

NAZIV PREDMETA MARIOLOGIJA


IV./zimski



2


P S V T

15

Status predmeta Izborni - obvezan za svećeničke kandidate

Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA


Četiri marijanske dogme nedvojbeno govore da je mariologija dio cjelovite dogmatske katoličke teologije kojoj konstitucija Lumen gentium posvećuje osmo poglavlje. Zato ona ima svoju svrhu i smisao za sve studente KBF-a. Osim teološkog vida također i Marijanska pobožnost u hrvatskom katoličkom narodu traži sažimanje dogmatskog nauka o Mariji i duboku pripravu za buduće pastoralno djelovanje svećenika i vjeroučitelja. U tome je cilj i svrha mariologije.


Potrebne su temeljne kompetencije iz dogmatske teologije i ekleziologije. Prikaldno u četvrtoj godini teološkog studija.


Poslije predavanja, uspješno završenog pismenog i usmenog ispita iz ovog kolegija očekuje se da će student/ica biti u mogućnosti:

Otkrivati ispravni teološki smisao mariologije i ispravno tumačiti marijansku pobožnost

U vlastitom životu osobno svjedočiti mariološke dogme i pobožnost.


Ispravno poučavanje marijanskih dogmi i širenje dostojne marijanske pobožnosti unutar teologije i ekleziologije, Crkve i društva u odgoju kroz srednje škole.


1. Marija u povijesti teologije (1) 2. Marija u spasenjskoj objavi Staroga i Novog zavjeta (3) 3. Marija u povijesno-dogmatskom razvoju (3) 4. Marijanske dogme (4) 5. Krisološki-pneumatološki-ekleziološki okvir marijanskih dogmi (2) 6. Marijanski dokumenti (1) 7. Marija u štovanju Crkve (1)




Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku


0,5



275

aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta

Pismeni ispit

0,5

Usmeni ispit

1


Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje – 20 %

Pismeni kolokvij – 30 %

Usmeni ispit – 50 %


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

PAVAO VI., Marialis cultus, enciklika o ispravnom štovanju Blažene Djevice Marije, KS, Zagreb 1994., Dokumenti 44.

IVAN PAVAO II., Redemptoris Mater – Otkupiteljeva majka, KS, Zagreb 1994., Dokumenti 85.

IVAN PAVAO II., Krunica Djevice Marije – Rosarium Virginis Mariae, KS, Zagreb 2003., Dokumenti. 132.

ŠVICARSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Marija, pastoralno pismo, KS, Zagreb 1989., Dokumenti 94.

IKIĆ Niko, Kompendij katoličke pneumatologije, mariologije i eshatologije, KBF-Sarajevo i Glas Koncila – Zagreb, 2011., str. 97-178.

SCHNEIDER A., Mariologija, Djevica Marija u otajstvu Krista i Crkve, FTI, Zagreb 2008.

TOMIĆ C., Marija Majka vjere, Zagreb 1988.

RATZUNGER J., Kći sionska. Marijanska pobožnost u Crkvi, Verbum, Split, 2008.

DUGANDŽIĆ I., Mariologija u službi kristologije, Glas Koncila, Zagreb 2009.

Dopunska literatura

IKIĆ N., „Marija u islamskim izvorima i teologiji“, u: „Ancilla Domini“, Zbornik radova u čast fra Pavla Melade, Split 2000.-2001., 349-363.

JABLANOVIĆ T., „Marijine privilegije prema islamskim izvorima vjere“, OŽ 26 (1971.), 553-560.

ZEČEVIĆ J., „Marija u novijoj pravoslavnoj teologiji i pobožnosti“, u: „Ancilla Domini“, Zbornik radova u čast fra Pavla Melade, Split 2000.-2001., 329-348.



276


Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja

Kolokvijalni pismeni ispit iz teologije sakramenata ozdravljena i služenja

Usmeni ispit



277

NAZIV PREDMETA PROPOVJEDNIŠTVO (teorija)


V./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Uvodi u teoriju klasičnoga govorništva i teologiju naviještanja, izvore i vrste propovijedi.



Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Pojasniti povijest razvoja govorništva, teorijske postavke teologije naviještanja Božje Riječi u propovijedi. 2. Grupirati različite vrste javnoga govorenja i crkvenoga propovijedanja. 3. Prepoznati važnost primjerene priprave izvanliturgijskoga govora i liturgijske propovijedi, vodeći računa o temeljnim dijelovima svakoga javnog govorenja.




Kolegij proučava teologiju naviještanja, povijesni razvoj i liturgijski kontekst, izvore i vrste propovijedi te pripravu i nastupe.


X predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)



278


Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Priprava i izvođenje praktične vježbe te završni ispit.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Homiletski direktorij, Dokumenti 167, KS, Zagreb, 2015.

I. RAGUŽ, Sustavno-teološko promišljanje i propovijedi, u: Diacovensia 18(2010.)3.

S. ŠOTA, Poteškoće i mogućnosti naviještanja Božje riječi u prigodnim propovijedima, u: Diacovensia18(2010.)3., str. 567.- 585.

F. B. CRADDOCK, Propovijedanje. Umijeće naviještanja riječi danas,Zagreb, 2009.

Dopunska literatura I. DUGANDŽIĆ, Isus propovjednik i učitelj, u: Diacovensia 18(2010.)3., str. 459.-476.; G. KIŠIČEK, Retorička analiza svećeničkih propovijedi, u:Diacovensia 18(2010.)3., str. 537.- 549.


Mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon predavanja i ispita




279

NAZIV PREDMETA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA II


I./ljetni



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznati komunikacijske stilove, kompetencije, te razumjeti ulogu verbalne i neverbalne komunikacije. Razvijati sposobnost asertivnog komuniciranja.


Nema uvjeta


Poznavati glavne karakteristike verbalne i neverbalne, konstruktivne i destruktivne, te asertivne komunikacije. Objasniti različite stilove interpersonalne komunikacije. Primijeniti stečena znanja u interpersonalnoj komunikaciji.


Poznavanje osnovnih komunikacijskih komponenti, te razumijevanje komunikacijskog matriksa. Razlikovanje pozitivnih i negativnih komunikacijskih obrazaca, te primjena konstruktivnih – asertivnih vještina u svakodnevnoj interpersonalnoj dinamici.


Značajke intrerpersonalne komunikacije. Neverbalna i verbalna komunikacija. Destruktivna i konstruktivna komunikacija. Prednosti asertivnog ponašanja. Interpersonalna komunikacijska kompetencija: društvene vještine, konverzacija. Međusobna privlačnost: od prvih dojmova do bliskih veza. Interpersonalni i intersubjektivni odnosi. Stilovi interpersonalne komunikacije. Interpersonalna komunikacija u različitim situacijama. Važnost prosocijalnog ponašanja. Asertivne vještine i tehnike.


x predavanja





☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,25




280



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Prati se aktivnost i sudjelovanje studenta u nastavi, način pripreme i izlaganje referata, praktični zadaci, ocjenjuje se kolokvij, te završni ispit.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

K. K. REARDON, Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću, Alinea, Zagreb, 1998.

J. A. HALL - M. L. KNAPP, Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010.

E. ARONSON - T. D. WILSON - R. M. AKERT, Socijalna psihologija, MATE, Zagreb 2005.

Dopunska literatura

D. MILJKOVIĆ - M. RIJAVEC, Razgovori sa zrcalom. Psihologija samopouzdanja, IEP, Zagreb, 2010. P. BREITMAN - C. HATCH, Kako reći „ne“ i ne osjećati se krivim, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. M. RIJAVEC - D. MILJKOVIĆ, Kako rješavati konflikte?, IEP, Zagreb, 2002.


Anonimna anketa, konzultacije, polaganje kolokvija, praktične vježbe, evidencija o nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju položenog ispita.




281

NAZIV PREDMETA POLITIČKA FILOZOFIJA I ETIKA


I./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta omogućiti studentima da dobiju produbljeni povijesni i teorijski uvid u glavne autore i teme iz političke filozofije i etike.


Osnovno poznavanje filozofske terminologije.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Opisati i objasniti tijek specijaliziranih smjerova političke filozofije

i etike; 2. Ovladati iz povijesne i teoretske perspektive specijaliziranim

temama iz političke filozofije; 3. Prezentirati i kritički evaluirati posebne autore, teme i probleme

političke filozofije i etike; 4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove navedenih




Povijesni dio: Kroz ovu prizmu će biti analizirani izabrani tekstovi autori od posebnog značaja, krenuvši od: 1) Antičke političke paradigme: Platon-Aristotel. 2) Srednjovjekovna politička paradigma: Augustina, sv. Tome

Akvinskog i Williama Ockhama; 3) Novovjekovna politička: Niccolò Macchiavelli, Thomas Hobbes,

Jean-Jacques Rousseau, Immanuel Kant, Hegel i Marx, John Stuart Mill;

4) Suvremena politička paradigma: Carl Schimtt, Antonio Gramsci, Jürgen Habermas, Hannah Arendt i Giorgio Agamben i Charles Taylor.







282


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

H. Arendt, Vita activa. August Cesarec, Zagreb 1991.

J. Maritain, Čovjek i država. Globus – Školska knjiga, Zagreb 1992.

Dopunska literatura

Aristotel, Politika. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992. Machiavelli, N., Vladar. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1983. Kant, I., Pravno-politički spisi. Politička kultura, Zagreb 2000. Hegel, G. W. F., Osnovne crte filozofije prava. V. Masleša, Sarajevo 1989. Mill, J. S., O slobodi, Filip Višnjić, Beograd 1998. Mill, J. S., Izabrani politički spisi. Informator, Zagreb 1988. Marx, K., Filozofsko-politički spisi (izbor). Liber, Zagreb 1979.






283

NAZIV PREDMETA KRŠĆANSKA ARHEOLOGIJA

Kod CP-IZ-01 Godina studija/semestar

I., II., III., IV. i V./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja o osnovama arheologije, napose kršćanske arheologije s naglaskom na prepoznavanje starokršćanskih arheoloških ostataka i njihovog razumijevanja. Rekonstrukcija kršćanskog duhovnog, religioznog i teološkog poimanja života na temelju materijalnih ostataka. Stjecanje znanja o starohrvatskoj arheologiji i spomenicima ranohrvatskog srednjeg vijeka.


Poznavanje povijest Crkve starog vijeka.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Poznavati i analizirati arheološku građu kršćanskog karaktera. 2. Prepoznati vrijednost i važnost arheološkog materijala u

rekonstrukciji kršćanskog života staroga vijeka. 3. Poznavanje i vrednovanje kršćanske simbolike, likovne umjetnosti,

arhitektonskih oblika sakralnih prostora, štovanja svetaca i mučenika, način pokopavanja mrtvih.


Stjecanje temeljnih znanja o kršćanskoj arheologiji. Stjecanje znanja o razvitku kršćanstva prvih stoljeća kroz njegove materijalne ostatke. Razvijanje znanja o razvitku kršćanske kulture kao poveznice antičke i srednjovjekovne europske kulture. Razvijanje vještine prepoznavanja i vrednovanja ostataka starohrvatske sakralne kulture.


Arheologija i njezina važnost; Kršćanska arheologija: vrijeme, cilj i povijest; Pisana vrela kao izvori za kršćansku arheologiju; Arhitektonski spomenici: Domus Ecclesiae, krstionice, bazilike; Kršćanska groblja i pokapanje mrtvih; Istaknute kršćanske građevine i groblja u svijetu; Kršćanska simbolika; Kršćanska arheologija na hrvatskom povijesnom prostoru; Izvori i istaknute građevine i groblja; Starohrvatska kršćanska arheologija; Izvori i istaknuti spomenici.


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☒ terenska nastava




284



Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Praćenje dolaska na predavanje. Vrednovanje osobnog rada u praktičnim zadatcima. Ocjena kolokvija i ispita (pismeno i usmeno).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Đ. Basler, Kršćanska arheologija, Mostar, 1986., str. 9-161.

V. Kapetanović, Kršćanska arheologija, Split, 2006., str. 1-236.

Dopunska literatura

P. Testini, Archeologia cristiana, Bari, 1980. L. De Santis - G. Biamonte, Le catacombe di Roma, Roma 1997.


Nazočnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, kolokviji, pismeni i usmeni završni ispit.




285

NAZIV PREDMETA INTERDISCIPLINARNA PSIHOLOGIJA II


II./ljetni



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s interdisciplinarnim pristupom u razumijevanju psiholoških aspekata zrelosti, nezrelosti, te razumjeti različite oblike psihopatologija.


Nema uvjeta.


U perspektivi pastoralnog djelovanja nastoji se upoznati i identificirati psihološke parametre zrelosti koji pomažu duhovni rast i razvoj, a također i znakove nezrelosti, i/ili psihopatologija, koje mogu otežavati ili blokirati daljnji psihološko-duhovni rast i razvoj osoba. Razlikovati tamnu noć duše od depresije, te kako prijeći od psihološke do duhovne borbe.


Razvijati interdisciplinaran i integralan pristup u proučavanju čovjeka. Znati povezati doprinose različitih antropoloških disciplina kako bi bili učinkovitiji u pastoralnom djelovanju s ljudima. Znati razlikovati psihološke aspekte zrelosti, nezrelosti i psihopatologija. Razvijati sposobnost razlikovanja psiholoških poteškoća od duhovnih.


Parametri razvoja čovjeka: drugost, vremenitost, stadij. Ljudski misterij i nastajanje odnosa. Poteškoće afektivno-seksualne prirode. Osobnost: zrela, nezrela, patološka. Psihološka i religiozna borba. Tamna noć i depresija.


x predavanja





☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,25




286



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. M. RULLA, Antropologija kršćanskog poziva. Interdisciplinarne osnove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.

1

F. IMODA, Razvoj čovjeka. Psihologija i misterij, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.

1

Američka Psihijatrijska Udruga, DSM-5 Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2014.

Dopunska literatura

M. NIKIĆ, Očima psihologa teologa, Zaklada Biskup Josip Lang, Zagreb 2011. M. NIKIĆ, Kako vjerom nadvladati strah, Zaklada Biskup Josip Lang, Zagreb, 2005.






287

NAZIV PREDMETA IZABRANA PITANJA IZ MODERNE FILOZOFIJE


II./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim pravcima moderne filozofije kroz analizu izvornih filozofskih radova. Ovaj se predmet veže za obvezatni predmet Povijest moderne filozofije.




Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Produbljivanje određenih tema iz moderne filozofije; 2. Ovladati filozofskom terminologijom; 3. Prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme

moderne filozofije; 4. 4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove pojedinih




Kolegij obuhvaća sljedeće temeljne sadržaje: Tema 1. Racionalizam Tema 2. Empirizam Tema 3. Kant Tema 4. Njemački idealizam

Kolegij se artikulira na sljedeći način: a) Lektura određenog filozofskog djela ponuđenog u obvezatnoj

literaturi. Čitanje odabranih ulomaka na satu predavanja, kontekstualizacija, analiziranje, komentiranje;






288






Pohađanje nastave

0.5 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Descartes, Kartezijanske meditacije, CKD, Zagreb 1975 (ili kasnija izdanja Demetre)


Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, V. Masleša, Sarajevo 1987.

Dopunska literatura Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja





289

NAZIV PREDMETA POSTMODERNA – KRAJ ILI POČETAK


II./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim pravcima postmoderne filozofske koncepcije kroz analizu izvornih filozofskih radova.




Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Produbljivanje određenih tema iz postmmoderne filozofije; 2. Ovladati filozofskom terminologijom; 3. Prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme

postmoderne filozofije; 4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove pojedinih




Kolegij obuhvaća sljedeće temeljne sadržaje: Tema 1. Određivanje pojma postmoderna (J.F. Lyotard) Tema 2. Radikalna moderna (A. Giddens) Tema 3. Slaba misao (G. Vattimo) Tema 4. Biopolitka (M. Foucault i G.Agamben) Tema 5. Rizično društvo (U. Beck) Kolegij se artikulira na sljedeći način:

a) Lektura određenog filozofskog djela ponuđenog u obvezatnoj literaturi. Čitanje odabranih ulomaka na satu predavanja, kontekstualizacija, analiziranje, komentiranje;






290






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Jean-François Lyotard, Postmoderno stanje, Ibis-grafika, Zagreb 2005.

Ulrich Beck, Pronalaženje političkoga: prilog teoriji refleksivne modernizacije Kiril Miladinov (preveo). - Zagreb: Jesenski i Turk, 2001.

Giorgio Agamben, Homo Sacer, Zagreb: Multimedijalni institut : Arkzin, 2006.

Dopunska literatura Gianni Vattimo, Kraj moderne, Zagreb 2000. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja





291

NAZIV PREDMETA POLITIČKA FILOZOFIJA: IZABRANI TEKSTOVI


I.-II./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznati studente s političkom filozofijom kroz povijest sa najznačajnijim predstavnicima


nema


Studenti će moći: - upoznati temeljne postavke političke misli kroz povijest - analizirati glavne teme i filozofe političke misli - interpretirati glavne misli - kritički vrjednovati političku misao


Studenti će moći kritički prosuđivati političke teorije kroz povijest s osvrtom na suvremeni svijet.


Predstaviti najznačajnije filozofe i njihovu političku filozofiju: Platon, Aristotel, sv. Augustin, sv. Toma, Machiavelli, Morus, Bacon, Hobbes, Descartes, Spinoza, Locke, Rousseau, Kant, Hegel, Marx, Nietzsche.






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit




292


Aktivno pohađanje nastave 30% Pisani rad/esej 40% Završni ispi 30%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. Strauss-J. Cropsey, Povijest političke filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura

Knjige i/li izabrani članci sukladno filozofu o čijoj filozofiji se govori.


Aktivno sudjelovanje na nastavi, konzultacije, studentska anketa, završni ispit.




293

NAZIV PREDMETA EGZORCIZAM - JUČER I DANAS


III., IV. i V./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Sotona, đavao, demoni, zli dusi, vještice, vile, magija, gatanje, horoskop, vračanje, astrologija, opsjednutost, urečenost..., satanizam, crne mise, okultizam, egzorcizam...., sve su to pojmovi koji su istovremeno strani ali interesantni današnjem čovjeku. Što o njima kaže Biblija, otačka literatura, učiteljstvo Crkve? Teološki stav Crkve o njima pod jednim pojmom: egzorcizam – jučer i danas – je temeljno pitanje ovog izbornog predmeta. Konkretni cilj izbornog kolegija je ukazati na moderne opasnosti za svakog vjernika, te posvijestiti na razorno djelovanje Zloga na raznorazne načine.


Studenti trebaju barem polazišno teološko znanje kao pretpostavka razumijevanja ove problematike zbog čega se ograničava na treću, četvrtu i petu godinu studija.


Teološko produbljenje crkvenih stavova i osposobljavanje za česta a katkada neugodna praktična pitanja od vračanja i čaranja do sotonizma i opsjednutosti


Očekuje se da će sudjelovatelji izbornog kolegija steći kompetentne teološke stavove o naznačenim pojavama


- Uvodne misli (1) - Biblija o Sotoni, đavlu, demonima (2) - Tko je Sotona (2) - Egzistencija demona i karakteristike djelovanja (2) - Vračanje, magija, vještice, spiritizam, urok (2) - Opsjednuće (2) - Primjeri egzorciranja (2) - Teologija i učiteljstvo Crkve o Sotoni, demonima, djelovanju i

egzorciranju (2)






294


Pohađanje nastave i referat

0,5

Pismeni ispit

0,5

Usmeni ispit

1




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- Ikić N., Sotonsko djelovanje i egzorcizam, u: Za slobodu stvoreni. Zbornik radova prof. Tomislavu Joziću, ur. Drago Župarić - Karlo Višeticki, Katolički bogoslovni fakultet - Glas koncila, Sarajevo – Zagreb, 2013., 255-284.

- Wenisch B., Satanizam, crne mise – vjera u demone – kultu vještica, Đakovo 1993.

- Jeanguenin G., Sotona i njegove zamke, Verbum 2010.

- Petersdorf Egon von., Demoni, vještice, spiritisti, Verbum 2003.

- Jozić T., Porijeklo moralnoga zakona, Napredak, Sarajevo 2010., str. 133-174.Jeanguenin G., Sotona i njegove zamke, Verbum 2010.

- Vinkov I., Egzorcizam, Zagreb 2004.

- -

Dopunska literatura

- Matošević I., Egzorcizam i suvremeni svijet, dipl. rad., Sarajevo 2007.

- Marković I., Egzorcizam: potreba današnjeg svijeta ili iluzija, dipl. rad., Sarajevo 2007.


- Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja - Kolokvijalni pismeni ispit iz izbornog kolegija - Usmeni ispit




295

NAZIV PREDMETA APOKRIFI I SPISI S MRTVOG MORA

Kod SPNZ-IZ- 02 Godina studija/semestar




2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest podrobnije informirati studente, kako o starozavjetnim, tako i o novozavjetnim apokrifima. Cilj je i upoznavanje sa Spisima s mrtvog mora (njihov pronalazak i odnos prema biblijskim spisima). Apokrifni spis odražavaju duhovne struje u kasnom židovstvu i ranom kršćanstvu koje pomažu razumjeti stanje u zajednici i kriterije za zatvaranje kanona. Profani autori i mediji danas često zlorabe ove spise tvrdeći da je prva Crkva „sakrila istinu o Isusu“. Zato ih je vrijedno upoznati.


Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Uočiti važnost kanonskih biblijskih spisa. 2. Dobiti jasniji uvid u apokrifnu literaturu. 3. Shvatiti odnos apokrifne literature prema kanonskoj. 4. Dobiti bolji uvid u vrijeme i okolnosti nastanka apokrifne i

kanonske literature.


Predmet upoznaje studente sa širim kontekstom nastanka i razvoja kako apokrifne tako i novozavjetne literature. Nakon odslušanog predmeta student je u stanju prosuditi razloge uvrštenja određenih spisa u kanonski i ne-kanonski opus.


Obrađuju se sljedeće teme: Židovski apokrifi; Izraz „apokrifi“; Spisi o Henoku (1) Knjiga Jubileja; Oporuke dvanaest patrijarha; Aristejevo pismo Filokratu (1) Spisi o Makabejcima; Manašeova molitva; Spisi o Ezri; Spisi o Baruhu (1) Salomonovi psalmi; Uzašašće Mojsijevo; Biblijske starine; Sibilinska proroštva (1) Kršćanska apokrifna Evanđelja (Kršćanski apokrifi) (1) Nepotpuna Evanđelja (Evanđelje Ebionita; Evanđelje Hebrejâ; Evanđelje Nazarenâ; Papirus Egerton 2; Tajno Markovo evanđelje) (1) Evanđelja o djetinjstvu Isusovu (Jakovljevo protoevanđelje; Tomino evanđelje o Isusovu djetinjstvu) (1)



296

Evanđelja izrekâ (Tomino evanđelje; Toma Osporavatelj; Jakovljev apokrif; Spasiteljev dijalog (1) Evanđelja o muci i uskrsnuću (Djela Pilatova; Petrovo evanđelje; Petrova apokalipsa) (1) Dijalozi o uskrsnuću (Marijino evanđelje; Epistula Apostolorum); Gnostički spisi naslovljeni „Evanđelje“ (1) Spisi s Mrtvog mora (Iskapanja); Važni kumranski spisi (1) Povijest sljedbe; Obilježja kumranskog života i misli (1) Druga arheološka nalazišta (1) Druga židovska djela (Pisci biblijskog razdoblja; Filon Aleskandrijski; Josip Flavije) (1) Rabinska literatura (Mišna; Tosefta; Talmud; Midraš; Targum) (1)



Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na predavanjima.


Pohađanje nastave


Kolokviji Esej Vježbe


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Uredno pohađanje nastave. Uključenost u rasprave, pitanja, samostalna tumačenja, praćenje izloženoga. Usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Raymond E. BROWN – Pheme PERKINS – Anthony SALDARINI, „Apokrifi; Spisi s Mrtvog mora; Druga židovska literatura”, Znanstveni uvod u Bibliju (Sarajevo: KBF; Zagreb: Glas Koncila, 2012.), 89-148.

Ivo BAGARIĆ, Kumranski rukopisi i Novi zavjet (Tomislavgrad: Naša ognjišta, 21996.)



297

Eugen WERBER, Kršćanstvo prije Krista? Otkrića u Kumranskoj špilji (Zagreb: Liber, 1972.)

Judino evanđelje: Otkrivanje tajne papirusa starog 1700 godina (National Geographic Hrvatska, travanj 2006.)

Dopunska literatura

Eugen WERBER, Kumranski rukopisi iz pećina kraj Mrtvog mora (Beograd: BIGZ, 1982.); Josip VRANA, „'Tomino evanđelje' i kanonska evanđelja“, Bogoslovska smotra 45 (1975.), 381-395.; J. R. PORTER, Izgubljena Biblija: otkriveni zaboravljeni spisi (Zagreb: KS, 2011.); The Old Testament Pseudepigrapha, 2. sveska, ur. James H. CHARLESWORTH (New York: Doubleday, 1983.); New Testament apocrypha, 2. sveska, ur. Wilhelm SCHNEEMELCHER (Cambridge: James Clarke, 1991.).


Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima. Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika kroz anonimnu pismenu anketu.




298

NAZIV PREDMETA CARITAS VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE JUČER, DANAS,

SUTRA

Kod LIT-IZ-03 Godina studija / semestar

I., II., III., IV. i V./ljetni



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Želja je tijekom jednog semestra zainteresiranim studentima predstaviti Caritas koji je jedan od tri stupa ovozemaljskog poslanja Katoličke crkve s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu i Vrhbosansku nadbiskupiju. Karitativni rad, posebno djelovanje Caritasa, prožimao je svakodnevnicu Katoličke crkve i bosanskohercegovačkog društva tijekom minuloga vremena tj. tijekom minulih desetljeća i slobodni smo reći i stoljeća. Međutim, ono što je najsadržajnije s najcjelovitijom slikom jeste vrijeme od druge polovine 19. stoljeća pa sve do današnjeg dana. Iako je Caritas službena karitativna ustanova Katoličke crkve on ne poznaje nikakve ljudske i granice svoga poslanja i svoga djelovanja. O svemu tome sve do današnjeg dana govore živi svjedoci na svim bosanskohercegovačkim prostorima, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost. Ne samo živi svjedoci, nego isto tako preostale table Caritasove prisutnosti od Drine do Une, od Save do Neuma. I zato je ovo prilika svima zainteresiranim studentima predstaviti Caritas i njegovo ustrojstvo s posebnim osvrtom na vrijeme minuloga rata i poraća sve do današnjeg dana.


Nije potrebno ništa odslušati kako bi se moglo baviti ovom prevažnom temom Katoličke crkve i cijelog bosanskohercegovačkog društava!


Osposobiti studente, kako bi kroz proučavanje povijesti i sagledavanje trenutne situacije, mogli postati živom granom na karitativnom stablu Katoličke crkve i Vrhbosanske nadbiskupije, a koja se zove Caritas. Ne smije se smetnuti s uma kako Caritas trebaju sva vremena i svi prostori ljudskog i vjerničkog življenja.


Studenti će ovladati temeljnim povijesnim pojmovima i sadržajima karitativnog života i rada, poglavito na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije, a onda krenuti osobnim putom rasta i građenja odgovornosti kroz ustanovu Caritasa kako bi se i danas pomagalo potrebnima i svima koji su u nevolji.


Caritas Vrhbosanske nadbiskupije jučer, danas, sutra: 1. Temeljne postavke; - Riječ caritas; - Cilj i zadaća Caritasa;



299

- Izvori financiranja; 2. Povijest Caritasa kao uređene crkvene ustanove: - Caritas u Bibliji; - Caritas kroz povijest; - Karitativno djelovanje Katoličke crkve na bosanskohercegovačkim prostorima do danas s posebnim osvrtom na vrhbosanskog nadbiskupa mons. dr. sc. Josipa Stadler. 3. Caritas Biskupske konferencije BiH: - Nastajanje nad/biskupijskih Caritasa Crkve u Hrvata; - Osnivanje Hrvatskog Caritasa; - Osnivanje Caritasa BiH, 4. Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do danas: - Osnivanje Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije; - Komunisti zabranjuju rad Caritasa nakon završetka II. svjetskog rada; - Obnovljen rad Caritasa; - Djelovanje Caritasa tijekom minuloga rata na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije; - Djelovanje Caritasa u ovom poratnom vremenu; - Caritas u svome radu nadilazi sve ljudske granice: vjerske i nacionalne.


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☒ terenska nastava




Pohađanje nastave

x Istraživanje Praktični rad x



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolokviju, referatu, pismenom i usmenom ispitu.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Knežević,T., Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do početka trećeg tisućljeća,



300

Nastanak Uspostava, Djelovanje, Sarajevo, 2014. Aničić,M., Caritas nasuprot ekonomskom siromaštvu: izazovi i mogućnosti, u: Vrhbosnensia 2 (2010.) 271-297 Komadina,A. i dr. (priredili), Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, 20 godina iz ljubavi prema čovjeku, Mostar, 2002. Baloban,S., Karitativni rad Katoličke Crkve kao ishodište socijalnog rada u Hrvatskoj, u: Revija za socijalnu politiku 3-4 (2005.) 275-283.

Dopunska literatura

Bergmann,K. i dr. (priredili), Nachbar in Not. Humanitäre Hilfe – Friedenbotschaft, Wien 1994. Borgmann,K., Caritaswissenschaft, u: Lexikon für die Theologie und Kirche, Freiburg 1986., 2, 950


Nastavnik će vodi evidenciju o redovitosti pohađanja predavanja, napredak u stjecanju znanja, a provjerava se tijekom semestra kroz diskusiju o odabranim temama, te kolokvijem koji se održava na početku druge polovice semestra, a na kraju semestra kroz anonimnu anketu među studentima vrši se evaluacija predmeta i iznesenog gradiva, te kompetencije nastavnika.


Želja je studente i na ovaj način zainteresirati za ovu prevažnu temu Katoličke crkve, te kako bi se teorijski i praktično mogli ugrađivati u izgradnju Caritasa na bosanskohercegovačkim prostorima, poglavito u Vrhbosanskoj nadbiskupije. Dok je svijeta i vijeća bit će siromaha i onih koji će kucati na naša vrata kako bi dobili pomoć.



301

NAZIV PREDMETA PSIHOLOGIJA RELIGIJE II


III./ljetni



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Steći znanje kako psihološka dinamika osobe (emocije, kognicija, motivacija), te utjecaj okoline utječu na religiozno iskustvo i ponašanje. Upoznati zrele, nezrele i patološke oblike religioznosti. Razumjeti važnost integracije psihološkoh i duhovnog.


Nema uvjeta.


Objasniti utjecaj intrapsihičke i interpersonalne dinamike na razvoj zrele i/ili nezrele religioznosti. Prepoznati poteškoće koje sprečavaju formiranje zdrave religioznosti, te promicati zrele religiozne oblike ponašanja kod osoba s kojima se bude djelovalo u pastoralnom radu. Razumjeti utjecaj religije na psihološko zdravlje osoba.


Razvijati sposobnost razlikovanja zrelih oblika religioznosti od nezrelih i patoloških, te imati uvida u važnost religioznosti na psihičko zdravlje.


Integracija psihološkog i duhovnog. Promjene ponašanja i stavova na religioznom području. Psihoterapijski fenomen kajanja i opraštanja. Parapsihološki fenomeni. Zrela i nezrela religioznost. Pastoralna psihologija. Prepoznati i analizirati različite elemente religioznosti u suvremenom svijetu.


x predavanja




X samostalni zadaci x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,25



(Ostalo upisati)



302


Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Š. ŠITO-ČORIĆ, Psihologija religioznosti. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003.

1

V. E. FRANKL, Bog kojega nismo svjesni, Provincijalat franjevaca trećoredaca, Zagreb, 2001.

B. J. GROESCHEL, Psihologija duhovnoga razvoja, Verbum, Split, 2009.

Dopunska literatura

E. FROMM, Psihoanaliza i religija, V. B. Z., Zagreb, 2000. M. NIKIĆ, Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim pokretima, FTI, Zagreb, 2010. M. SZENTMARTONI, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990. W. JAMES, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990. V. FRANKL, Život uvijek ima smisla (Zašto se niste ubili), Oko tri ujutro, Zagreb, 2007.






303

NAZIV PREDMETA RETORIKA (vježbe)


III./ljetni



2

Suradnici Drago Buka, glumac Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15


OPIS PREDMETA


Govorne vježbe i sastavljanje govora.


Odslušan teorijski dio u zimskom semestru.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: - Smisleno sastavljati govor. 5-10 - Držati govor u različitim situacijama koje mu se nude. 5-10 - Jasno artikulirati rečenice koje izgovara. 5-10




Govorne vježbe i vježbe sastavljanja govora


☐ predavanja

☐ seminari i radionice X vježbe ☐ on line u cijelosti



☐ samostalni zadaci X multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad 1



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)



304

Usmeni ispit



Sastavljanje govora, koreografija i nastup pred zajednicom.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Đ. GRAČANIN, Temelji govorništva, Zagreb, 1968.

I. ŠKARIĆ, Temeljci suvremenog govorništva,Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

Tekstovi književnih djela za vježbanje pravilnog izgovora.


Sastavljanje i izvođenje govora




305

NAZIV PREDMETA KOMPARATIVNI STUDIJ MISTIKE (MISTIKA U VELIKIM

RELIGIJAMA)


III. i IV./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Kolegij ima za cilj upoznati studenta s fenomenom mistike (misticizma) koji se prostire i izvan kršćanstva, upoznati osnovne karakteristike kršćanske mistike i usporediti ju s mistikom u velikim religijama


Položen ispit iz kolegija Znanost o religijama


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Uočiti važnost i definirati temeljne principe kršćanske mistike. 2. Upoznati se s fenomenom mistike u velikim religijama (hinduizam i

budizam). 3. Uočiti fenomene koji su zajednički svim mistikama, ali i uvidjeti

bitnu razliku između mistike istočnjačkih religija i kršćanske mistike.

4. Uvidjeti potrebu mistike za dijalog među religijama.


Sposobnost poznavanja povijesnih činjenica vezanih za nastanak određene mistike. Prepoznavanje mističnih fenomena karakterističnih za određenu mistiku. Sličnosti među fenomenima koji često mogu biti manipulirani.


U ovom kolegiju obrađuju se slijedeće teme: Polazeći od antičkog svijeta (Plotin), kolegij raspravlja o posebnostima kršćanske mistike te njezinu nastanku i biblijskim temeljima. Dakle, raspravlja se postoji li mistika u SP koja bi dala posebnost kršćanskoj mistici, odnosno na čemu kršćanstvo inzistira kada govori o posebnosti kršćanske mistike. Potom se prelazi na studij mistike i duhovnosti u istočnim religijama, posebice u hinduizmu i budizmu. Zašto se ove mistike nazivaju „mistike odozdo“ i je li uopće postoji „mistika odozdo“ ili su sve mistike/misticizmi (ukoliko su pravi) posljedica milosti. Na kraju kolegij obrađuje važe figure kršćanske mistike XX stoljeća te njihove pokušaje kompariranja kršćanske mistike s istočnim mistikama, preko čega dolaze na vidjelo sličnosti i razlike. Na kraj se izlažu teze koje smatraju kako je mistika jedan od privilegiranih putova međureligijskog dijaloga danas. ☒ predavanja ☒ samostalni zadaci



306






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit i Esej


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. ŠPEHAR, «Tragovi mistike u hinduizmu i budizmu», u Obnovljeni život, 2010, 65, 4, (str. 469-484).

HRČAK.HR

M. ŠPEHAR, «Mjesto i uloga mistike u dijalogu među religijama», BS 74 (2004), br. 3, (str. 913–942).

HRČAK.HR

A. KUSUĆ, «Profil kršćanske mistike — opći pregled», u: Crkva u svijetu, Vol.22 No.1 siječanj 1987., (str. 32-40).

HRČAK.HR

M. ŠPEHAR, «Mistika u svijetu i vremenu», Crkva u svijetu, 39 (2004), br. 2, (str. 207-230).

HRČAK.HR

Thomas MERTON, Monah, Zagreb 1979. 1

Dopunska literatura

E. JOZEVOV, «Savremena katolička mistika», u: BS 14 (1927), br. 4, (str. 381-403); M. ŠPEHAR, «Mistika u životu kršćana», u: BS 75 (2004), br. 1, str. 87–123. M. ŠPEHAR, «Mistično iskustvo – mjesto susreta među kršćanima», u: BS 75 (2005), br. 1, (str. 147–165). Ivan Supičić, Henri Le Saux – Hinduska mudrost i kršćanska mistika, Nova prisutnost 9 (2011) 1, 223-227.



307

H. OLDENBERG, Buddha, Demetra, Zagreb 2007. E. UNDERHILL, Mysticism: A Study in Nature and Development of Spiritual Consciousness, Grand Rapids, MI: Christian Classics Ethereal Library, London 1930¹¹ (1911¹). D. T. Suzuki, Mysticism: Christian and Buddhist, London and New York, The Buddhist Society, London 2002.


Anonimna anketa.




308

NAZIV PREDMETA PASTORAL MLADIH

Kod PT-IZ-01 Godina studija/semestar




2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Osposobljenost za evanđeosku prosudbu i cjeloviti pastoral mladih u suvremenim društveno-kulturnim okolnostima.


Redovni studij


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Upoznati se s pitanjem mladih kroz povijest i aktualnu situaciju 2. Kvalitetnije promišljati o pastoralu mladih u skladu s Božjim

naumom te o evangelizacijskom, pastoralnom i katehetskom djelovanju mladih

3. Biti osposobljeni biti voditelji i organizatori pastorala mladih 4. Biti upoznati s pastoralom mladih u Vrhbosanskoj nadbiskupiji



1. Povijesni hod mladih: (2) a. Povijest mladosti (mladost u staroj Grčkoj, rimskom

Carstvu, srednjem vijeku), b. Mladi u novije doba (profil mladih između 18. i 19.

stoljeća, mladi dvadesetog stoljeća 2. Mladi u postmodernom društvu:

a. Neka aktualna obilježja suvremenog društva, b. Društveni procesi koji utječu na životni stil mladih

3. Socijalna i religijska identifikacija mladih:(2) a. socijalizacijski hod mladih b. Religiozna socijalizacija, c. Društveni procesi koji utječu na religioznost mladih d. Vrijednosna usmjerenja mladih

4. Crkva i mladi: (2) a. Crkveno učiteljstvo i mladi, b. Mladi u očima pape Ivana Pavla II, c. Župna zajednica i mladi, d. Nerazumijavnje Crkve i mladih, e. Što mladi očekuju od Crkve

5. Pastoral mladih Da ili NE:



309

a. Pastoralni modeli u radu s mladima, b. obilježja suvremenog pastorala mladih, c. sadržaj i smjernice pastorala mladih

6. Utjelovljenje – temeljno ishodište za pastoral mladih, (2) 7. Profil odgojitelja mladih 8. Crkva prihvaća pitanje mladih (2)

a. Teološko pastoralno promišljanje b. Odnos Crkve prema mladima c. Prema sustavnom shavaćanju pastorala mladih

9. Vijeće za mlade Vrhbosanske nadbiskupije (Statut) (2) 10. Animatori – projekt Mladi za mlade 11. 72 Sata bez kompromisa 12. Laička udruženja mladih (Franjevačka mladež, Salezijanska

mladež, Prijatelji malog Isusa…)






Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Juan Edmundo VECCHI, Pastoral mladih – izazov za crkvenu zajednicu (Zagreb: Katehetski Salezijanski centar, 1998.)

Josip JELENIĆ (ured.), Mladi u postmodernoj. Kamo ide mladi naraštaj? (Zagreb: FTI, 2002.)



310

Valentina MANDARIĆ, Mladi integrirani i(ili) marginalizirani (Zagreb: KS, 2009.)

Dopunska literatura

Šimo Maršić, Mladi Vrhbosanske Nadbiskupije u Godini vjere: Laički pokreti u službi nove evangelizacije, KBF i Glas Koncila, Sarajevo – Zagreb 2013.






311

NAZIV PREDMETA

MYSTERIUM PASCHALE: SVETO TRODNEVLJE SMRTI,

POKOPA I USKRSNUĆA NAŠEGA SPASITELJA


IV. i V./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznavanje studenata s velikom teološkom ostavštinom švicarskog teologa Hans Urs von Balthasara, sa osobitim osvrtom na njegovo promišljanje muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.


Temeljno poznavanje filozofije, teologije i književnosti.


1. Osvijetliti lik i djelo H. U. v. Balthasara; 2. Predstaviti njegova krucijalna djela; 3. Naznačiti i pojasniti za njega važne teološke pojmove; 4. Sustavno izložiti njegovu teologiju „svetog trodnevlja“; 5. Načiniti kritički osvrt na djelo H. U. v. Balthasara: predstaviti njegove najznačajnije nasljedovatelje i kritičare, kao i njihove argumente;


Dublje poznavanje katoličke teologije njemačkog govornog područja; Pobuditi svijest o postojanju različitih teoloških perspektiva.


- Uvodne napomene; - Lik i djelo H. U. v. Balthasara: biografija; znanstvena biografija: Apokalipsa njemačke duše, Herrlichkeit, Theodramatik, Theologik, Epilog; - Važni von Balthasarovi teološki pojmovi i izričaji: Kenoza i Drama; nova interpretacija Božjeg stvaralaštva i ljubavi; - Božansko učovječenje i muka: od utjelovljenja do muke; Kenoza i nova predodžba o Bogu; - Božja smrt kao izvorište spasenja, objave i teologije; poveznice s Karl Barthom, te s teologijom križa; filozofija i logika križa; križ kao most između Starog i Novog zavjeta; - Put križa: život po kenozi; euharistija; interpretacija Velikog četvrtka i petka; - Put k mrtvima: šeol i čistilišni oganj; konačno razrješenje spona; - Put k Ocu: egzegeza uskrsnuća; aporija i pokušaj rješenja; - Kritički osvrt na teološku ostavštinu H. U. v. Balthasara: kontraverze dramatske teologije; von Balthasar i rehabilitacija Origenovog „apokatastazis“ učenja; automatizam spasenja ili nova spasenjska situacija;



312


x predavanja






☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

Da Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit


(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Nakon uspješno obavljenog pismenog kolokvija i referata, studenti pristupaju pismenom ispitu.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

H. U. v. BALTHASAR, Mysterium Paschale. Sveto trodnevlje smrti, pokopa i uskrsnuća našega spasitelja, KS – Zagreb, 1993.

H. U. v. Balthasar, Pojašnjenja. Provjera duhova, KS – Zagreb, 2005.

R. GIBELLINI, Teologija dvadesetog stoljeća, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

H. U. v. BALTHASAR, Credo - Meditationen zum Apostolischen Glaubensbekenntnis, Johannes Verlag Einsiedeln, 2009.; D. ENGEHARD, Im Angesicht des Erlöser-Richters: H. U. v. Balthasar, Neuinterpretation des Gerichtsgedankens, Mainz: Matthias-Grünewald-Verl., Hochschulschrift, 1999.; H. U. v. BALTHASAR, Cjelina u odlomku. Vidovi teologije povijesti, KS – Zagreb, 2012. F. TOPIĆ, Teologija povijesti i H. U. v. Balthasar, Synopsis, Zagreb – Sarajevo 2014.



313


Anketa




314

NAZIV PREDMETA ANTROPOLOGIJA NASILJA

Kod MT-IZ-02 Godina studija/semestar

IV. i V./ljetini



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Prvotni cilj ovog tečaja jest ponuditi osnovne informacije o mehanizmima korištenim za eskalaciju nasilja u etničkim sukobima. Obzirom da je riječ o psihološko – društvenim mehanizmima koji djeluju i po prestanku sukoba, cilj tečaja je upravo spoznati uzroke takva ponašanja kako bi se uklonila iluzija o njegovoj „navodnoj nužnosti“.


Položeni predmeti iz filozofije i fundamentalnog morala


- Razumijevanje psiholoških osnova ljudske agresivnosti - Upoznavanje osnovnih akademskih pristupa ljudskom nasilju - Uočavanje relevantnih društvenih činjenica koje doprinose nasilju - Stjecanje sposobnosti prepoznavanja nasilnih mehanizama - Razvijanje alternativnog načina razmišljanja i djelovanja


Polaznici tečaja će steći osnovno teoretsko poznavanje nasilne strane čovjeka kao i psihološko – društvenih mehanizama koji doprinose stvaranju „nasilnog čovjeka“. Ovo poznavanje je ujedno i „materijal“ za mogućnost kritičkog prosuđivanja stvarnosti koja nas okružuje. Osim toga stječe se znanje i sposobnost prosuđivanje koje pruža i olakšava mogućnost odabira vlastitog djelovanja umijesto slijepog, nekritičkog, ponašanja prema diktatu okoline ili unutarnjeg pritiska.


Zbog naše prošlosti a i zbog nasilne stvarnosti u kojoj živimo, naglasak tečaja je na mehanizmima kojima se mobiliziraju ljudi u „etničkim sukobima“ i kojima se ljudi, i po prestanku fizičkog sukoba, sustavno pretvaraju u masu poslušnih, umjesto individualno odgovornih pojedinaca. Riječ je o „teoretskom okviru“ unutar kojega smjestiti odgovor na pitanje koje provocira zdrav razum: kako dobar čovjek postane zao? U tu svrhu kroz tečaj će se obrađivati slijedeće teme: Zlouporaba memorije (pamćenja) Viktimizacija Utjecaj stereotipa i predrasuda na nasilje Utjecaj mass medija na nasilje „Izopačene religioznosti“. Utjecaj religije na nasilje Agresivnost: urođena ili stečena? Novije teorije o nasilju: utjecaj emocija i teorija gubitka samokontrole



315

Empirijski oslonac ovih teorija u eksperimentima društvene psihologije Zlo nasilja: teološki pristup Zaključno: Pokušaj etičkog pristupa i individualnoj patologiji nasilja a i njegovoj „patologiji normalnosti“






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Obzirom da je izborni predmet konačno vrednovanje rada ostvaruje se usmenim ispitom


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

ŽELJKO MARDEŠIĆ, Lica i maske svetoga, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1997.

MIROSLAV VOLF, Isključenje i zagrljaj. Teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja, Stepresss, Zagreb 2002.

PHILIP ZIMBARDO, Luciferov učinak. Kako dobri ljudi postaju zli, TIM press, Zagreb 2009. Nasilje kroz prizmu religije i umjetnosti, Riječki teološki časopis 16 (2008) 32, 295-620. IVAN GRUBIŠIĆ, ur., Konfesije i rat, Centar za religijska istraživanja – Hrvatska akademska udruga, Split, 1995.

Dopunska literatura FABIO DEI, ur., L'antropologia della violenza, Meltemi, Roma 2005.



316

ROY F. BAUMEISTER, Evil. Inside Human Cruelty and Violence, W.H. Freeman and Company, New York 1996. MILOŠ BOGDANOVIĆ, Prokletstvo nacije, Eden, Novi Sad 2011. LJUBOMIR ŽIOROPAĐA, „O surovosti iz poslušnosti. Destructive obedience“, Sociološka Luča V(2011)1, str. 3-16.


Aktivno sudjelovanje na satu, kroz osobne osvrte, kritička promišljanja i zaključke. Te završni usmeni ispit


Kako je ponuđeni kolegij „zbirka“ argumenata prikupljena iz mnoštva literature, od koje je puno na stranim jezicima, bit će nužno pomno praćenje nastave i eventualno pravljenje bilješki. Iz ovog razloga, a kako bi se studentima olakšalo, u dogledno vrijeme bit će ponuđena knjiga koja će biti najvažniji dio obvezatne literature.



317

NAZIV PREDMETA KRŠĆANSKI ŽIVOT I DUHOVNOST PREMA SV. PAVLU


IV. i V./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


- Proučavaju se spisi čovjeka koji je toliko volio Isusa Krista, da je jednom mogao napisati kršćanskoj zajednici Korinta: „jer ne htjedoh među vama znati što drugo osim Isusa Krista, i to raspetoga“ (1 Kor 2,2), i zajednici u Filipima: „Ta meni je živjeti Krist, a umrijeti dobitak“ (Fil 1,21).

- Cilj je predmeta upoznati Pavlovo razumijevanje: Boga Oca, Sina i Duha Svetoga na temelju njegovih autentičnih poslanica.


Upisuju studenti IV. i V. godine kao izborni predmet.




Bog otkriva svoga Sina Pavlu (Gal 1,11-24) - PAVLOVO SHVAĆANE BOGA: monoteizam, „Onaj koji uskrisi

Krista od mrtvih (Rim 8,13); „Bog i Otac Gospodina našega Isua Krista“ (Rim 15,6); LJUBAV BOGA OCA ZA NAS: POMIRENJE, Srdžba, spasenje, otkupljenje, opravdanje, milost.

- II. PAVLOVO RAZUMIJEVANJE ISUSA: „Onomu koji je od mrtvih uskrišen“ (Rim 7,4); Isusovo božanstvo u Pavlovim poslanicama; Isusovo čovještvo u Pavlovim poslanicama.

- III. PAVLOVO RAZUMIJEVANJE DUHA SVETOGA: Princip djelovanja: vjera; Zajedništvo – krštenje; Tijelo Kristovo – Crkva; Zakon Duha Svetoga – kršćanski moral; Božanstavo Duha Svetoga u Pavlovim poslanicama.



☐ samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☒ povremeno kratka pismena provjera znanja



318



Pohađanje nastave

10 % Istraživanje

Praktični rad



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit

90 % Projekt (Ostalo upisati)


10 % = Pohađanje nastave i aktivnost na satu; 90 % = Završni usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Ernest R. MARTINEZ: Kršćanski život i duhovnost prema svetom Pavlu (u prijevodu)

Dopunska literatura

- BRUNOT, S.C.J., Sveti Pavao i njegova poruka, KS, Zagreb, 1995. - Apostolu naroda. Zbornik radova svećenika studenata Papinskog

hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu o sv. Pavlu u njegovu Jubileju, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Rim, 2009.

- TOMIĆ, Savao Pavao. Vrijeme, život i djelo apostola Pavla. Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb, 1982.

- M. ZOVKIĆ, Poslužitelj Krista Isusa među poganima. Egzegetsko-teološke studije o Pavlu, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2008.

- W. J. HARRINGTON, Uvod u Novi Zavjet, KS, Zagreb, 1983., str. 247-352.





319

NAZIV PREDMETA PREDMODERNO RAZDOBLJE DRUŠTVENOG NAUKA

CRKVE

Kod DNC-IZ-02 Godina studija/semestar

IV./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznavanje studenata s najvažnijim društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim zbivanjima koja su prethodila prvoj socijalnoj enciklici i nastanku modernog društvenog nauka Crkve




Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: - Poznavati crkvene prilike u razdoblju 1740.-1878. - Poznavati društveno-političku situaciju u razdoblju 1740.-1878. - Poznavati povijest Industrijske revolucije i razvoj kapitalizma - Analizirati međusobnu povezanost pojedinih povijesnih događanja - Analizirati i tumačiti utjecaj društvenih zbivanja na događanja u

Crkvi Kompetencije koje se stječu

Poznavanje najvažnijih povijesnih događanja i analiziranje međusobnih utjecaja društvenoga i crkvenoga života


Uvod u kolegij (1) Crkvene prilike u Europi u razdoblju 1740.-1878. (2) Transformacija europskog društva iz feudalizma u moderno društvo (2 Najznačajnije političke revolucije (2) Industrijska revolucija (3) Razvoj kapitalizma (2) Katolički socijalni pokreti (3)


☒ predavanja ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava



Pohađanje nastave




320




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

H. JEDIN, Velika povijest Crkve, sv. VI/I Zagreb, 1987.

Paket literature dostupne na hrvatskom jeziku

Dopunska literatura

J. HOLLAND, Modern Catholic Social Teaching, New York, 2003.






321

NAZIV PREDMETA MISIOLOGIJA


IV./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznavanje i razumijevanje misijskog poslanja Crkve.


Poznavanje nauka o Crkvi i njezinoj naravi/poslanju, tj. kompetencije koje se stječu u kolegiju Ekleziologije.


Pohađanje predavanja (2); ECTS – bodova (2). Prisutnost i aktivno sudjelovanje na nastavi. Ishod (5-10) Samostalan rad studenata (2); ECTS – bodova (2). Izrada pismenog rada. Ishod (5-10).


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: - Definirati pojmove: misiologija, misija, misionar, misijsko poslanje

Crkve. - Upoznati povijest misijskog djelovanja Crkve. - Upoznati biblijska načela o poslanju (Stari i Novi Zavjet) - Opravdati razlog misija. - Upoznati teološki položaj Crkava Azije, Afrike, Južne Amerike ... - Staviti misijsko poslanje Crkve u odnos prema suvremenom

međureligijskom dijalogu i ekumenizmu. - Staviti u odnos misijsko poslanje Crkve, religije i kulture. - Vrjednovati misije s obzirom na druge religije i kulture.


Povijest misija od početka do Milanskog edikta. Povijest misija od početka do Milanskog edikta. Kršćanstvo usred društva. Evangelizacijsko djelovanje u Srednjem vijeku. Misije ad gentes. Metoda misijskog prilagođavanja. Osnivanje Kongregacije Propaganda fidei. Različite metode evangelizacije. Biblijska načela o misiji. Misionarski Izrael i tri vrste univerzalizma. Univerzalistička misijska strujanja. Teologija misije u NZ. Apostolska služba, putujući misionari. Laička misionarska služba. Dekret „Ad gentes“. Mjesna Crkva i poslanje. Misijska dužnost pastira. Misijski oblik kršćanskoga i redovničkoga život. Misijska narav u novom crkvenom zakonodavstvu. Misijska duhovnost. Lik i formacija misionara prema AG 25 i 26. Katekumenalni put misijske Crkve. Poslanje i liturgija. Ekumenizam i misije. Poslanje i nekršćanske religije. Religija u modernom svijetu. Religija i religije. Katolička misiologija u novom obliku. Za inkulturalnu evangelizaciju.



322

Poslanje i razvoj. Misionarsko prilagođavanje i kršćanska etika. Pape i misije.






Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pisana obrada teme izabrane u dogovoru s profesorom. Kolokvij u pismenom obliku. Usmeni završni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

DRUGI VATIKANSKI SABOR, Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve «Ad Gentes», KS, Zagreb, 1970., br. 1.-19., str. 491.-523.;

IVAN PAVAO II, Redemptoris Missio, KS, 1991., str. 1.-133.;

FRANJO, Evangelii gaudium, KS, Zagreb, br. 1.-49., str. 1.-44.

Crkva i misije, zbornik, Studia Urbaniana 37, Sarajevo – Zagreb, 1993

Dopunska literatura

Zvonimir Baotić, Misiologija (skripta); PAVAO VI., Evangelii nuntiandi, KS, Zagreb, 1972.; Horst Rzepkowski, Lexicon der Mission. Geschichte, Theologie, Ethnologie, Styria Vlg., Graz, 1991.





323




324

NAZIV PREDMETA PROPOVJEDNIŠTVO (vježbe)


V./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Uvodi u praksu govorništva i naviještanja, izvore i vrste propovijedi, te pripravlja za propovijedanje ili naviještanje.


Odslušan teorijski dio u zimskom semestru


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Na temelju praktičnih vježbi unutar kolegija prepoznati vrijednost prethodnog uvježbavanja govora prije javnoga nastupa.


6. Cilj ovog kolegija je osposobiti studenta za pismenu pripremu homilija i za javno nastupanje prema općim pravilima retorike i homiletike, te uvođenje u bit, sadržaje i opća pravila liturgijskog propovijedanja.


Nakon određenog broja sati predavanja u zimskom semestru, u ljetnom slijede praktične vježbe, pri čemu svaki od studenata priprema govor i javno nastupa pred drugim studentima. Taj se nastup kamerom snima, te nakon toga slijedi zajednička analiza i refleksija na osnovu odslušanih predavanja. U prvom semestru je uglavnom naglasak na govorništvu kao takvom, u drugom se uglavnom posvećuje liturgijskom govorništvu, odnosno homiletici.


☐ predavanja

☐ seminari i radionice X vježbe ☐ on line u cijelosti




☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 Istraživanje

Praktični rad 1



(Ostalo upisati)



325


Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Praktične vježbe, sastavljanje homilije, propovijedanje pred zajednicom.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Homiletski direktorij, Dokumenti 167, KS, Zagreb, 2015.

I. RAGUŽ, Sustavno-teološko promišljanje i propovijedi, u: Diacovensia 18(2010.)3.

S. ŠOTA, Poteškoće i mogućnosti naviještanja Božje riječi u prigodnim propovijedima, u: Diacovensia18(2010.)3., str. 567.- 585.

F. B. CRADDOCK, Propovijedanje. Umijeće naviještanja riječi danas,Zagreb, 2009.

Dopunska literatura I. DUGANDŽIĆ, Isus propovjednik i učitelj, u: Diacovensia 18(2010.)3., str. 459.-476.; G. KIŠIČEK, Retorička analiza svećeničkih propovijedi, u:Diacovensia 18(2010.)3., str. 537.- 549.


Sastavljanje homilije, nastup pred zajednicom.




326

NAZIV PREDMETA PENITENCIJA


V./ljetni

Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS)

2


P S V T

30

Status predmeta Izborni-obavezan za svećeničke kandidate


OPIS PREDMETA


Stjecanje znanja o naravi i praksi sakramenta pomirenja u svrhu osposobljavanja za službu ispovjednika ili za katehetsku pripravu djece za primanje ovog sakramenta.


Položeni ispiti iz kolegija: Osnovna moralna teologija I., Bioetika, Spolni i ženidbeni moral


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Imati dovoljno znanja o naravi i praksi sakramenta pomirenja. 2. Primjenjivati stečeno znanje iz moralne teologije u ispovjedničkoj

praksi ili u pripremi primatelja sakramenta pomirenja. 3. Prepoznavati duševna stanja koja spadaju u područje sakramenta

pomirenja za razliku od onih stanja koja trebaju druge vrste profesionalne pomoći.


Kolegij je prvenstveno namijenjen svećeničkim kandidatima u svrhu stjecanja potrebne kompetencije za službu ispovjednika kao i osposobljavanje vjeroučitelja za pripravu djece za sakrament pomirenja.


Kolegij obrađuje: - biblijske temelje sakramenta pomirenja, povijesni razvoj sakramenta

te teologiju sakramenta u svjetlu Drugoga vatikanskog sabora i obnovljenog Reda pokore;

- materiju i formu sakramenta te bitne dijelove sakramenta pomirenja: pokajanje, ispovijed, zadovoljština;

- ulogu i važnost služitelja sakramenta pomirenja s naglaskom na pridržane grijehe i podjeljivanje odrješenja te sakramentalnu tajnu.





Pohađanje nastave




327




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Kolokvij i usmeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Ivan Pavao II., Pomirenje i pokora, Zagreb, 1985

IVAN PAVAO II., Sakrament pokore. Sedam govora i jedno apostolsko pismo Ivana Pavla II., Zagreb, 1997.

Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1992. (odabrani brojevi);

B. Duda, „Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja“, u: S. Kušar (prir.), Isus Krist Bogočovjek i Spasitelj, KS, Zagreb, 1997., str. 13-25.

Dopunska literatura

M. Srakić, A. Jarm, Pomirbeno slavlje, Đakovo, 1978. I. Fuček, Teološki naglasci novoga Reda pokore, u: Bogoslovska smotra 46 (1976.) 1-2, str. 71-90; A. Amato, Tridentinski sabor: završna i polazna točka sakramenta pokore, u: Bogoslovska smotra 46 (1976.), str. 405-418.


Evidencija o nazočnosti na predavanjima, kolokvij, usmeni ispit, evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.




328

NAZIV PREDMETA SVEĆENIČKA PJEVAČKA SLUŽBA

Kod LIT-IZ-01 Godina studija/semestar

V./ljetni



2


P S V T

30

Status predmeta Izborni-obvezan za svećeničke kandidate


OPIS PREDMETA


Osposobiti u pjevanju svega onoga što se nalazi u liturgisjkim knjigama


Nema preduvjeta


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Prepoznati u liturgijskim knjigama sve što je predviđeno da bude

izvedeno pjevanjem. 2. Grupirati dijelove liturgije prema „tipskim melodijama“. 3. Odgovoriti napose na zahtjeve Opće uredbe Rimskog misala. 4. Poznavanje drugih liturgijskih knjiga, napose vlastitostima koja su

izdana u drugim liturgijskim priručnicima. 5. Dopunjavati službene lit. knjige vlastitostima koja su izdana u

drugim liturgijskim priručnicima izdanim za hrvatsko jezično područje.


Sposobnost pjevanja u liturgiji prema shemama za određene dijelove liturgije te korištenje notnih dijelova koji se nalaze u liturgijskim knjigama.


Svrha predmeta jest praktično studiranje melodija koje svećenik pjeva unutar liturgijskih slavlja. Posebno mjesto zauzima slavlje Svetog trodnevlja uključujući i dijelove pjevanih Muka. Upoznavaju se i vlastite melodije naše Nadbiskupije za liturgijska slavlja.


☒ Pjevanje i slušanje CD-a






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohađanje nastave





329



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Pjevanjem


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Muka po Mateju, Marku, Luki i Ivanu Svećenička pjevačka služba, M. Stanušić (priredio), Sarajevo, 2015.

Nedjeljni i blagdanski misal za narod ABC, Zagreb, 1992. str. 174-204.;

Rimski misal, drugo tipsko izdanje, Zagreb, 1980. str. 802-867.

Dopunska literatura

Crkvena glazba, Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; str. 104-130.






330

NAZIV PREDMETA PSIHOLOGIJA STRESA

Kod FIL-S-01 Godina studija/semestar

II./zimski





P S V T

15

Status predmeta Seminar Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA


Upoznati studente s izvorima stresa, a posebno studentskog stresa, te posljedicama stresa. Razvijati sposobnost prepoznavanja stresnih situacija, simptoma stresa, kao i razvijanje sposobnosti prilagodbe u nadvladavanju stresnih situacija. Upoznati različite načine suočavanja sa stresom, te shvatiti kako dolazi do sagorijevanja na radnom mjestu. Uočiti važnost emotivne inteligencije u stresnim prilikama. Naučiti djelovati preventivno kako bi se izbjegle negativne posljedice stresa, ali u nekim slučajevima djelovati i terapijski kako bi se smanjio utjecaj stresa na sveukupno funkcioniranje osobe.


Nema uvjeta.


Definirati teorije stresa. Objasniti kako akutni i kronični stres utječu na organizam u cjelini. Prepoznati simptome stresa. Definirati osnovne izvore stresa. Predložiti preventivne i terapijske metode stresa. Objasniti sindrom sagorijevanja na poslu.


Razumjeti dinamiku nastanka stresa, različite načine odgovora na stresore, poznavati načine suočavanja sa stresom i predložiti preventivne mjere. Razumjeti odnos stresa i raznih psihosomatskih bolesti.


Definirati što je to stres, kako nastaje, i kako se s njim suočiti. Vrste stresora. Osjetljivost i otpornost na stres. Posljedice akutnog i kroničnog stresa. Studentski stres i njegove posljedice. Sagorijevanje na poslu. Stres, bolest i zdravlje. Preventivne metode stresa.


X predavanja X seminari i radionice X vježbe ☐ on line u cijelosti




☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje

Praktični rad 0,5



331





Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Prati se aktivnost i sudjelovanje studenta u nastavi, način pripreme i izlaganje zadane teme, i ocjenjuje se završni seminarski rad.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. HUDEK–KNEŽEVIĆ - I. KARDUM, Stres i tjelesno zdravlje, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2006.

R. S, LAZARUS - S. FOLKMAN, Stres, procjena i suočavanje. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004.

Dopunska literatura

W. SCHAFER, Stress Management for Wellness. Fort Worth: Harcourt Brace College Publishers, 1996.


Anonimna anketa, konzultacije, evidencija o nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju završni seminarski rad.




332

NAZIV PREDMETA SUVREMENA POLITIČKA TEORIJA


II./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim pravcima suvremena političke teorije kroz analizu izvornih filozofskih radova. Ovaj se predmet veže za obvezatni predmet Političku filozofiju..




Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Analizirati i razlikovati osnovne pravce u suvremenoj političkoj

teoriji; 2. Kritički tumačiti najvažnije teorijske pojmove i principe; 3. Praktično primijeniti stečena znanja u razumjevanju i objašnjenju

konkretnijh političkih fenomena i suvremenih političkih problema; 4. Samostalno i kritički razmatrati i istraživati probleme i literaturu, 5. Rezultate izložiti u formi pisanog rada, usmeno prezentirati i kritički

vrednovati stečeno znanje




Kolegij obuhvaća sljedeće temeljne sadržaje: d) Tema 1. Politički poredak e) Tema 2. Konstitucionalizam f) Tema 3. Biopolitika g) Tema 4. Suverenitet i međunarodni poredak

Kolegij se artikulira na sljedeći način: a) Detaljna analiza jedne od gore navedenih, kontekstualizacija,

analiziranje, komentiranje; b) Studenti predstavljaju izabranu temu koju su obradili u pisanoj

formi.

Obavezna je izrada seminarskog rada (temu za pismeni rad iz seminara usaglasiti s nositeljem predmeta; pismeni rad sastoji se minimalno 18 000 znakova sa proredom (deset kartica teksta); radovi ispod navedene



333

tekstualne norme neće se prihvatiti; pismeni rad poslati najkasnije dva tjedna prije datuma zakazanog ispita; pismeni rad poslati na adresu [email protected]; predmet poruke mora sadržavati ime i prezime student te naslov rada.


☒ predavanja

☒ seminari i radionice

☒ vježbe ☐ on line u cijelosti




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Raymond Plant, Suvremena politička misao, prev. Kiril Miladinov, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. str. 1-27



Dopunska literatura

Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb 1992. Descartes, Kartezijanske meditacije, CKD, Zagreb 1975 (ili kasnija izdanja Demetre) Spinoza, Etika, izd. Demetra, Zagreb 2000. Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, V. Masleša, Sarajevo 1987.




334






335

NAZIV PREDMETA LITURGIJSKE KNJIGE POKONCILSKOG VREMENA

Kod LIT-S-01 Godina studija / semestar

II., III. i IV./zimski



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Želja je da se studenti, bez obzira na njihovu godinu studija, teorijski i praktično upoznaju s liturgijskim knjigama Katoličke crkve, a koje su bitna pretpostavka za ispravno i valjano slavljenje liturgije.


Prethodno nije potrebno ništa odslušati kako bi se studenti mogli baviti liturgijskim knjigama koje su objavljene nakon II. vatikanskog sabora.


Želja je studentima predstaviti sve važeće liturgijske knjige koje su, nakon tipskog vatikanskog izdanja na latinskom jeziku, objavljivane nakon završetka II. vatikanskog sabora. Poseban naglasak treba staviti na razna izdanja na hrvatskom jeziku. Studentima treba predstaviti sve promjene koje su prisutne u svim novim izdanjima: jezične i liturgijske.


Studenti će kroz predstavljanje i proučavanje liturgijskih knjiga vidjeti važnost svih liturgijskih knjiga na hrvatskom jeziku, a koji su jedna od prevažnih pretpostavki za odgovorno, pobožno i valjano slavljenje liturgijskih čina Katoličke crkve. Na ovaj način bit će kvalitetno osposobljeni za vrednovanje važnosti istih.


Liturgijske knjige pokoncilskog vremena:

1. Euharistijsko slavlje: - Rimski misal; - Rimski misali pojedinih nad/biskupija; - Red čitanja; - Kyriale simplex; - Graduale simplex; - Ordo cantus missae; 2. Časoslov: - Časoslov naroda Božjega; - Dodaci časoslova pojedinih nad/biskupija. 3. Pontifikali: pojedinačne knjige: - Ređenje đakona, prezbiterai biskupa; - Blagoslov opata i opatice; - Posveta djevice; - Red potvrde; - Red blagoslova katekumenskog i bolesničkog ulja te spravljanje

krizme; - Primanje kandidata među đakonat i prezbiterat;



336

- Postavljanje čitača i akolite; - Red blagoslova i posvete crkve i oltara; - Biskupski ceremonijal. 4. Rituali: pojedinačne knjige: - Red krštenja djece; - Red pristupa odraslih u kršćanstvo; - Red vjenčanja; - Red sprovoda; - Red zavjetovanja redovnika i redovnica; - Red bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne; - Sveta pričest i štovanje euharistijskog otajstva izvan mise; - Red pokore; - Blagoslovi; - Red euharistijskih procesija, bogoslužje kvatri i prosnih dana; - Rimski kalendar.


☒ predavanja ☒ seminari i radionice ☒ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☒ terenska nastava




Pohađanje nastave

x Istraživanje

x Praktični rad x



x (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolokviju, referatu i predstavljanju napisanog seminara.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Važeće liturgijske knjige na hrvatskom jeziku. Adam A., Uvod u katoličku liturgiju, Zadar 1993. Bašić,P., Slaviti euharistiju po misalu Pavla Šestoga, Zagreb 1992.



337

Redemptionis sacramentum (Sakrament otkupljenja), u: Dokumenti 139, Zagreb 2004. Gelineau,J. i dr., Pastoralna teologija liturgijskih slavlja. Zagreb 1973. Hrvatski biskupi, Pristup odraslih u kršćanstvo. Upute za ostvarivanje katekumenata u našim prilikama. Zagreb 1993.

Dopunska literatura

Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. II L'Eucharistie. Paris 1983. Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. III Les sacrements. Paris 1984. Meyer,H.B., Eucharistie. Geschichte, Theologie, Pastoral, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 4. Regensburg 1989. Kleinheyer,B., Sakramentliche Feier I. Die Feiern der Eingliederung in die Kirche, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 7,1. Regensburg 1989. Hermans,J., Die Feier der Eucharistie. Erklärung und spirituelle Erschließung. Regensburg 1984. Schützeichel,H., Die Messe. Ein kirchenmusikalisches Handbuch. Düsseldorf 1991.


Nastavnik će vodi evidenciju o redovitosti pohađanja predavanja, napredak u stjecanju znanja, a provjerava se tijekom semestra kroz diskusiju o odabranim temama i prezentiranjem napisanog seminara na konkretnu temu.


Želja je studente i na ovaj način zainteresirati za ovu prevažnu temu Katoličke crkve kako bi se kvalitetno i odgovorno moglo slaviti liturgijske čine.



338

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKE I HRVATSKE MUDRE IZREKE

Kod SPSZ-S-01 Godina studija/semestar

III./zimski



2


P S V T

15

Status predmeta Seminar Postotak primjene e-učenja 17%

OPIS PREDMETA


Cilj je seminara napraviti presjek biblijskih i hrvatskih mudrih izreka. Vidjeti utjecaj biblijske literature na hrvatske poslovice i način njihove interpretacije.


Odslušan Uvod u SP


Student se osposobljuje komparirati biblijski i izvanbiblijski tekst.


Ovim student može tumačiti bitne biblijske retke na principu komparativnih usporedbi folklorne lokalne interpretacije sociološko religijskih aktivnosti izričaja.


Biblijska mudrosna literatura Hrvatska poslovična tradicija Komparacija sličnosti i razlika


x predavanja X seminari i radionice X vježbe ☐ on line u cijelosti x mješovito e-učenje


☐ samostalni zadaci x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad




339

Usmeni ispit



Pismeni rad 100%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. M. Freeman, Manners and Customes of the Bible, Bridge-Logos, Alachua, 1998.

1 Google book

S. Botica, Kad ti kuća gori, a ti se ogrij, PIP, Zagreb, 2007.

1

Različiti komentari knjige Mudrih izreka koji će biti distribuirani prema tematici radova.

1

Dopunska literatura




Mudrosna literatura jedna je od najstarijih i najraširenijih književnih izričaja koja je i danas aktualna u književnosti, ali i u svakodnevnoj konverzaciji.



340

NAZIV PREDMETA TEOLOGIJA POVIJESTI

Kod FT-S-01 Godina studija/semestar

III. i IV. / zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Sposobnost argumentiranog opravdanja razvoja Teologije povijesti te njenog utemeljenja u filozofiji.




Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Analizirati pojam Teologije povijesti. 2. Argumentirati nastanak Teologije povijesti. 3. Opravdati razumsku utemeljenost vjere. 4. Razumjeti važnost dijaloga filozofije i teologije. 5. Upoznati se s Teologijom povijesti kod Hrvata.


Poznavanje i razumijevanje Teologije povijesti. Razumijevanje pojma Teologija povijesti. Sposobnost predstaviti Teologiju povijesti počevši od Augustina koji ju utemeljuje u vjeri utemeljenoj na Kristu-Raspetom pa sve do H. U. von Balthasara, koji traži način kako opravdati vjeru razumom i staviti se u dijalog s kulturom i svijetom.


Ovaj kolegij obrađuje slijedeće teme: Što je Teologija povijesti. Augustin – teologija utemeljena na Kristu raspetom. H. U. von Balthasar Teologija povijesti – razumsko opravdanje vjere dijalog vjere i kulture. Teologija povijesti na hrvatskom govornom području - Julije Makanc. Dijalog filozofije i teologije.


X predavanja





X samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





341


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit i referat.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. MARITAIN, Filozofija povijesti, FTI DI, Zg 1990.

H. U. v. BALTHASAR, Teologija povijesti – Kerigma i sadašnjost, KS Zagreb 2006.

H. U. v. BALTHASAR, Istina je simfonična. Vidovi kršćanskog pluralizma, KS, Zagreb 2010.

H. U. v. BALTHASAR, Pojašnjenja. Provjera duhova, KS, Zagreb 2010.

H. U. v. BALTHASAR, Nova pojašnjenja, KS, Zagreb 2006.

J. MAKANEC, Uvod u filozofiju povijesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

P. BARIŠIĆ, „Filozofija povijesti Julija Makanca“ u Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 18 (1992), (str. 183 – 198).

Z. POSAVAC, «Povijest utemeljena kulturom i vrijednosnim idealima. Nepoznato djelo hrvatske filozofije 20. stoljeća», Recenzija knjige dr. Julilja Makanca Uvod u filosofiju povijesti, Vjesnik prilog Danica, 3. siječnja 1994.

E. ZEBIĆ, «Julije Makanec – razumijevanje filozofije države i politike u radovima do 1941. godine», u Filozofska istraživanja, 1 (2007), (str. 179-194).

http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=4fd49f58-7f6e-4e42-94c6-9a0048219768&articleId=fbec2945-f842-44ea-8be4-c6adb67d5eb7





342

Dopunska literatura

P. VRANICKI, Čovjek i historija, Zagreb, 1967., Filozofija historije. Historijski pregled, knjiga 2, Zagreb 1994. Id., Filozofija historije. Od antike do kraja devetnaestoga stoljeća knjiga 1, Zagreb 2001., Id., Filozofija historije - Od kraja devetnaestoga stoljeća do drugoga svjetskog rata (knjiga II.) 2002. Id., Filozofija historije - Nakon Drugoga svjetskog rata (knjiga III.), Golden marketing, Zagreb 2003. M. VALIDŽIĆ, Filozofsko osmišljenje povijesti, Zagreb, 1983. Ž. BEZIĆ, Misterij vremena, U pravi trenutak, Đakovo 2000. K. LOEWITH, Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb-Sarajevo 1990. A. ŠARČEVIĆ, Čovjek kao homo naturalis i kao povijesna ideja, u Isti: Filozofija i znanost, Sarajevo 2007., 83-192., E. ČIĆ, «Filozofija povijesti u razmatranju Jacquesa Maritaina», Crkva u svijetu, 40 (2005), br. 1, 117-124. J. Alfaro, Teologija ljudskog napretka, Zagreb 1975. I. FUČEK, Kršćanstvo i smisao povijesti, Obnovljeni život XXX (1975.) (str. 484-488). G. PASQUALE, Teologija povijesti spasenja u XX. stoljeću, Kršćanska sadašnjost, Zagreba 2011. D. NAJDANOVIĆ, Filosofija istorije, Jasen 2003.






343

NAZIV PREDMETA FENOMEN BOSANSKO-HUMSKIH KRSTJANA U

SUVREMENOJ HISTORIOGRAFIJI

Kod CP-S-01 Godina studija/semestar

III. i IV./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznavanje i stjecanje znanja o pojavi, životu i djelovanju Crkve bosanskih i humskih kršćana, njihova položaja i uloge u društvu te odnosa prema Katoličkoj Crkvi srednjovjekovne Bosne i Huma.


Poznavanje povijesti Crkve u Hrvata u srednjem vijeku.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Poznavati okolnosti i vrijeme nastanka Crkve bosanskih i humskih

krstjana. 2. Poznavati strane i domaće izvore koji govore o ovoj pojavi. 3. Poznavati nauk i strukturu spomenute Crkve. 4. Poznavati suodnos Crkve „krstjana“ i Katoličke Crkve: istosti i

različitosti.


Studenti će steći temeljna znanja o izvorima, nastanku, razvoju, strukturi i nauku Crkve bosansko-humskih krstjana, njihovu položaju u društvu i odnosu prema ondašnjoj Katoličkoj Crkvi i njezinu nauku. Moći će se kompetentno postaviti i argumentirano raspravljati o ovom temi u suvremenom društvu.


Katolička Crkva u Bosni i Humu u srednjem vijeku; Podrijetlo i povijesni razvoj Crkve bosansko-humskih krstjana; Ustroj Crkve bosansko-humskih krstjana; Nauk Crkve bosansko-humskih krstjana; Latinski diplomatički, narativni i teološki izvori; Bosansko-humski krstjani u svjetlu grčko-slavenskih pravoslavnih izvora; Nauk Crkve bosanske u svjetlu krstjanskih izvora; Bosanko-humski krstjani i dvor bosanskih vladara; Dominikanci i bosansko-humski krstjani; Franjevci i bosansko-humski krstjani; Bosansko –humski krstjani i islamizacija Bosne i Hercegovine.







344


Pohađanje nastave




1 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Praćenje dolaska na seminar. Vrednovanje osobnog rada i zalaganja u istraživanju. Ocjena seminarskog rada.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

F. Šanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13-15. st.), Zagreb, 2003.

Fenomen „krstjani“ u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, zbornik radova, Sarajevo-Zagreb, 2005.

P. Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću, Sarajevo, 2005.

J. V. A. Fine, Jr., Bosanska Crkva: novo tumačenje. Studija o Bosanskoj crkvi, njenom mjestu u državi i društvu od 13. do 15. stoljeća, Sarajevo, 2015.

Dopunska literatura

Đ. Basler, Porijeklo naziva “pataren”. Prilog istraživanju naziva za heretike u srednjem vijeku, Pregled, Sarajevo, 64 (1974) 11, str. 1203-1206. F. Šanjek, Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistički pokret u srednjem vijeku, Zagreb,1975. Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne. Radovi simpozija povodom 9 stoljeća spominjanja Bosanske biskupije /1089-1989/, Sarajevo, 1991. M. Hadžijahić, Ćirilo-metodijevske tradicije Crkve bosanske, Nova et vetera, 35 (1985) 1/2, str. 157-173. P. Ćošković, „Krstjanin Vlatko Tumurlić i njegovo doba (1403.-1423.)“, Croatica Christiana periodica, 19(1995.), 35, str. 1-54. P. Ćošković, „O „gostina“ Crkve bosanske“, (ćir.), Historijski zbornik, Banjaluka, 4 (1983.), 4, str. 7-40. P. Ćošković, „Ustrojstvo Crkve bosanske“, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa u povodu 500.obljetnice smrti fra Anđela Zvizdovića, Sarajevo-Fojnica, 2000. str. 61-83.



345

S. Ćirković, „Bosanska crkva u bosanskoj državi“, Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine, I., Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države, ANU BiH, Posebna izdanja, knj. LXXIX, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 17, Sarajevo 1987., str. 191-254. S. Ćirković, „Dualistička heterodoksija u ulozi zemljaske crkve: Bosanksa crkva“, (ćir.), CANU, Glasnik Odeljenja društvenih nauka, 9, Podgorica, 1995., str. 7-34. S. Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, Tuzla 1996.


Nazočnost i aktivno sudjelovanje na seminaru, praćenje izrade i ocjena seminarskog rada.




346

NAZIV PREDMETA IZABRANA PITANJA IZ BIOETIKE

Kod MT-S-01 Godina studija/semestar

IV./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Marinko Perković


2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Proučavanje bitnih bioetičkih pitanja kako bi se naglasila važnost brige za ljudski život od začeća do prirodne smrti.


Seminar je namijenjen studentima IV. godine studija koji već pohađaju predavanja iz moralne teologije.


Nakon uspješnog rada u seminaru student će moći: 5. Izvrsno upoznati jednu od ponuđenih tema. 6. Naučit će kako se teme studiraju i stručno prezentiraju. 7. Dobiti solidan uvid u sve obrađene bioetičke teme. 4. Steći će sigurnost u prezentiranju tih tema ljudima koji nisu studirali

teologiju. Kompetencije koje se stječu

Dostatno poznavanje materije iz područja Bioetike.


Uvodna predavanja (3) Kršćanski brak (1) Status ljudskog embrija (1) Kloniranje (1) Pobačaj (1) Droga (1) Alkoholizam (1) Aids- Sida (1) Ekologija (1) Eutanazija (1) Djelatnici u zdravstvu i bioetika (1) Završna predavanja i sinteza (2)


☒ predavanja ☒ seminari i radionice ☐ vježbe ☐on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☐samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)




347


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Student je dužan, nakon upisanog seminara, pohađati predavanja, u dogovoru s profesorom izabrati jednu od ponuđenih tema, samostalno istraživati, napisati referat o izabranoj temi i prezentirati ga na satu, sudjelovati u raspravama o temama drugih sudionika na seminaru, predati pismeni referat profesoru.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. PERAICA – Ž. ZNIDARČIĆ (ur.), Ljubav i brak, Zagreb 2002.

Kod nastavnika

A. VOLARIĆ-MRŠIĆ (ur.), Status ljudskog embrija, Zagreb 2001.

Kod nastavnika

A. ŠVAJGER, Spisi medicinske etike, Zagreb 2004.

Kod nastavnika

T. MATULIĆ, Pobačaj. Drama savjesti, Zagreb 1997.

Kod nastavnika

V. POZAIĆ (ur.), Droga. Od beznađa do nade, Zagreb 21999.

Kod nastavnika

V. HUDOLIN, Alkohološki priručnik, Zagreb 1991.

Kod nastavnika

V. POZAIĆ (ur.), Aids. Činjenice –zavaravanja – nade, Zagreb 1992.

Kod nastavnika

V. POZAIĆ (ur.), Ekologija. Znanstveno-etičko-teološki upiti i obzori, Zagreb 22004.

Kod nastavnika

V. POZAIĆ (ur.), Pred licem smrti, Zagreb 1990.

Kod nastavnika

V. POZAIĆ, Čuvari života. Radosti i tjeskobe djelatnika u zdravstvu, Zagreb 1998.

Kod nastavnika

Dopunska literatura


Prati se redovito pohađanje predavanja, vrednuje se istraživački rad i zalaganje u izradi referata, ocjenjuje se kvaliteta prezentiranog referata i angažiranost svakog studenta u raspravama tijekom održavanja seminara.




348

NAZIV PREDMETA EVANĐEOSKI SAVJETI U ŽIVOTU KLERIKA I REDOVNIKA

Kod KP-S-01 Godina studija/semestar

IV./zimski



2



P S V T

15

Status predmeta Seminar Postotak primjene e-učenja /

OPIS PREDMETA


- Osposobiti studente za temeljno poznavanje, razumijevanje i praktičnu primjenu određenih kanonskih normi I. i III. dijela II. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983., (Božji narod – Posvećeni službenici ili klerici i Redovničke ustanove), koje se izravno odnose na življenje evanđeoskih savjeta u kleričkom i redovničkom staležu

- Osposobiti studente za teološko-pravnu analizu koncilskih i pokoncilskih dokumenata i kanonskih odredbi o evanđeoskim savjetima u životu klerika i redovnika





Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći: 1. Poznavati teološko-pravno utemeljenje kleričkoga celibata te njegov

povijesni razvoj u zapadnoj Crkvi. 2. Poznavati teološko-pravno utemeljenje i pravni okvir kleričkoga

načina života u posluhu i jednostavnosti. 3. Poznavati teološko-pravno utemeljenje i pravni okvir življenja

evanđeoskih savjeta po zavjetima u redovničkim institutima. 4. Valorizirati pravno-praktični smisao obveze celibata klerika u

Katoličkoj Crkvi (latinskoga obreda). 5. Valorizirati pravno-praktični smisao redovničkih zavjeta u

Katoličkoj Crkvi



vjeronaučne nastave u školi i u župnoj zajednici; - Tumačenje i primjena kanonskog prava u pastoralnom djelovanju.


1. Evanđeoski savjeti - uvod 2. Evanđeoski savjeti u Lumen Gentium 3. Evanđeoski savjeti u Perfectae caritatis 4. Evanđeoski savjeti u Presbiterorum ordinis 5. Evanđeoski savjeti u CIC-1983. - u životu posvećenih službenika (celibat) 6. Evanđeoski savjeti u CIC-1983. - u životu posvećenih službenika

(poslušnost; siromaštvo, tj. jednostavnost života)



349

7. Evanđeoski savjeti u CIC-1983. u životu članova ustanova posvećenog života: savjet/zavjet čistoće

8. Evanđeoski savjeti u CIC-1983. u životu članova ustanova posvećenog života: savjet/zavjet siromaštva

9. Evanđeoski savjeti u CIC-1983. u životu članova ustanova posvećenog života: savjet/zavjet poslušnosti

10. Evanđeoski savjeti u CCEO 11. Evanđeoski savjeti u Vita Consecrata 12. Evanđeoski savjeti u Pastores dabo vobis 13. Evanđeoski savjeti u životu prezbitera prema Direktoriju za službu i

život prezbiterâ 14. Odgoj klerika i redovnika za autentično življenje evanđeoskih savjeta 15. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada

na predmetu.




Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje; samostalno istraživanje; izlaganje, pisani seminarski rad.


Pohađanje nastave




1 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivnost na nastavi – 20% Izlaganje – 30% Seminarski rad – 50%


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Lumen gentium

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Perfectae caritatis



350

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Optatam totius

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Presbyterorum ordinis

IVAN PAVAO II., Pastores dabo vobis, Glas Koncila, Zagreb, 1992.

IVAN PAVAO II., Vita consecrata, Apostolska pobudnica o posvećenomu životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu, KS, Zagreb, 1996.

KONGREGACIJA ZA KLER, Direktorij za službu i život prezbiterâ, (Dokumenti 161), KS, Zagreb, 2013.

KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Upute za formaciju budućih svećenika o problemima vezanim uz ženidbu i obitelj, (Dokumenti 135), KS, Zagreb, 2003.

KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Smjernice za korištenje psihološke struke u primanju i odgoju svećeničkih kandidata, (Dokumenti 156), KS, Zagreb, 2009.

Joyce RIDICK, Zavjeti – blago u glinenim posudama, KS, Zagreb 2005.

Alfons Maria STICKLER: Celibat klerika – povijesni razvoj i teološki temelji, KS, Zagreb, 2006.

Gisbert GRESHAKE, Biti svećenik u ovome vremenu, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura

Ivan STOŠIĆ, Siromaštvo u službi i životu svećenika, u: Riječki teološki časopis 26 (2005.), 409-418. Josip ŠALKOVIĆ, Homoseksualnost: kontraindikacija za svete redove i zavjete, u: VĐSB 132(2004.)6, str. 466.-469. Slavko ZEC, Homoseksualnost i kanonska prikladnost za klerički stalež prema uputi In continuita, u: Bogoslovska smotra, 82 (2012.) 2, 369-397.


Studenti će aktivno pratiti održavanje seminara, a njihov će rad biti praćen i kroz samostalno istraživanje, izradu i izlaganje seminarskog rada. Na početku semestra studenti će biti usmeno i pismeno obaviješteni o načinima sudjelovanja u seminaru, te će ih se poticati na aktivno praćenje teološke i pravne literature i materijala koji će biti uvršteni u materiju za samostalni rad. Krajem semestra biti će izvršena evaluacija seminara i nastavnika. Podaci o napretku studenata i o postizanju ishoda učenja koristit će se za samoevaluaciju nastavnika i eventualno restrukturiranje seminara, metode rada i ocjenjivanja studenata.



351




352

NAZIV PREDMETA SJETILNOST VJERE

Kod RPK-S-01 Godina studija/semestar

IV./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj je seminara istražiti sa studentima područje gdje čovjek preko sjetila doživljava susret s vjerom (literarni sadržaji, umjetnost, liturgija kao literarno umjetničko djelo).


Seminar mogu upisati oni koji slušaju predavanja iz katehetike i pastoralne teologije.


- Upoznati literarne radove i umjetnička djela religioznog sadržaja koji pomažu u posredovanju vjere. - Priroda govori o Bogu; mogućnost promatranja i percepcije. - Glazba i filmovi kao sredstvo kod posredovanja vjere


5. Poznavanje temeljnih teorijskih principa didaktike i metodike u izvođenju vjeronačne nastave; korištenje vizualnih, auditivnih i audiovizualnih sredstava u pripremi vjeronačne nastave i kateheze.


Analiza kateheza za privopričesničku pripravu. Moguće istraživanje na terenu.


☒ predavanja ☒ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☒ terenska nastava

☒ samostalni zadaci ☒ multimedija ☐ laboratorij ☒ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)



Pohađanje nastave

Istraživanje 0,5 Praktični rad




Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit




353


Seminarski uradak i prikaz u grupi.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Vjeronačni udžbenici

Izbor književnih djela s vjerskim sadržajima

Obrada nekog filma s vjerskim sadržajem (po izboru)

Dopunska literatura


Pismeni uradak i usmeno izlaganje




354

NAZIV PREDMETA „THEOLOGIA CONCORDIA ET DISCORDIA“

SAKRAMENATA KATOLIČKE I PRAVOSLAVNE CRKVE

Kod DT-S-01 Godina studija/semestar

IV./zimski



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


U seminaru se interdisciplinarno pristupa sakramentima i sakramentalima, a posebice pitanjima intercommunio ili communicatio in sacris u komparativnoj katoličko – pravoslavnoj relaciji. Glavni cilj ovog seminara je ukazati na veliko teološko suglasje u bitnome (theologia concordia) između katoličke i pravoslavne teološke interpretacije na sakramentalnom području, ne umanjujući opravdane različitosti (theologia discordia). Svrha seminara je produbljenje i proširenje teologije sakramenata komparacijama u dubljoj i konkretnijoj katoličkoj i pravoslavnoj teologiji.


Četvrta godina teološkog studija


Povećati senzibilnost za sakramentalno zajedništvo dviju Crkava. Uočiti teološko zajedništvo koje skrivaju različite liturgijske prakse


Približavanje teološkoj i pastoralnoj teologiji sakramenata dviju Crkava


- Temeljni „Sitz im Leben“ sakramenata iz zapadne i istočne perspektive (2)

- Različite formulacije i liturgijska praksa a ista vjera (2) - Teologija krštenja – temeljno polazište (2) - Potvrda – sličnosti i razlike (1) - Euharistija – najviši znak crkvenog jedinstva (2) - Pokora i metanoja (2) - Bolesničko pomazanje – dokaz približavanja (1) - Trijada – jednako sakramentalno interpretirana (1) - Ženidba – različitost interpretacija (2)



Obavezan pismeni uradak na zadanu temu




355


Pohađanje nastave i referati

0,5

Pismeni ispit

0,5

Usmeni ispit

1




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- Niko Ikić, Sakramenti in genere, communicatio in sacris i sakramentali u katoličkom i pravoslavnom nauku i praksi, u: BS 4 (2010) 1163-1189.

- Niko Ikić, Sakramenti in specie i neki sakramentali u komparativnoj teologiji i praksi, u: BS 2 (2011)

- Tajništvo za jedinstvo kršćana, Ekumenski direktorij. Smjernice za provođenje koncilskih zaključaka o ekumenizmu, HKD sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1967.

- Ante Mateljan, Sakramenti u pravoslavnoj teologiji, SB 1 (2004) 3-36.

- Timoti Ver, Pravoslavno bogosluženje,II: Svete tajne, u: Pravoslavna crkva, Zavet, Beograd 2001., str. 261-282.

- Ernest Benz, Duh i život istočnih Crkava, Svjetlost, Sarajevo 1991.

- Ratko Perić, Temelji i granice „bogoštovnoga zajedničenja“ s pravoslavcima, u: Ekumenske nade i tjeskobe, Mostar 1993., str. 121-146.

- Velimir Blažević, Komunikacija u svetim činima. Uzajamno sudjelovanje u svetim činima katolika i drugih kršćana (communicatio in sacris), Vijeće za liturgiju BK BiH, Sarajevo 20001.

- -



356

- Justin Popović, Dogmatika Pravoslavne Crkve III, Manastir Ćelije, Beograd 1978., o svetim tajnama

Dopunska literatura

- Jubilarna Sinoda episkopa Ruske pravoslavne Crkve, Temeljna načela o odnosima Ruske pravoslavne crkve prema kršćanskim konfesijama, u: Niko Ikić, Ekumenske studije i dokumenti…, str. 147-161. Također u: Pravoslavlje i ekumenizam, Hrišćanski kulturni centar, Beograd 2005., str. 9-23.

- Robert Hotz, Sakramente – im Wechselspiel zwischen Ost und West, Zürich – Köln – Güttersloh 1979.

- Juraj Kolarić, Sakramenti, u: Pravoslavni, Zagreb 1995., str. 78-85. - Tomo Vukšić, Bogoštovno zajedničarenje, u: Mi i oni- siguran

identitet pretpostavka susretanja, VKT Sarajevo 2000., str. 313-328.

- Mješovita komisija…. Vjera, sakramenti i jedinstvo crkve, u: Niko Ikić, Ekumenske studije i dokumenti…., VKT Sarajevo 2003., str.194-206.


- Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja - Kolokvijalni pismeni ispit iz seminara - Usmeni ispit




357

NAZIV PREDMETA PSIHOLOGIJA I TEOLOGIJA TIJELA


II., III. i IV./ljetni



2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s teologijom tijela iz perspektive nauka Ivana Pavla II. Studenti će produbiti otajstvo ljubavi koje se proteže iz Trojstva preko zaručničkoga odnosa Krista s Crkvom sve do konkretne tjelesnosti muškaraca i žene. Kako bi imali cjeloviti pogled na ljudsku osobu, važno je razumjeti sve komponente ljudske osobnosti, a napose važnost spolnosti kako u braku tako i kod osoba posvećenog života.


Nema uvjeta.


Objasniti dinamiku razvoja ljubavi. Razumjeti odnos »Erosa« i »Agape«. Upoznati karakteristike istinske muškosti i ženskosti, te objasniti komplmentarnost muško-ženakog odnosa. Znati razlikovati i interpretirati utilitaristički pristup u odnosu s drugima, te objasniti integraciju psiholoških i tjelesnih komponenti kao jedinog puta prema transformaciji u nesebičnu ljubav.


Razlikovati zrelu, nezrelu i patološku ljubav između muškarca i žene u: braku, posvećenom životu, prijateljstvu, profesionalnom odnosu. Imati uvida u etape rasta od horizontalne ljubavi prema vertikalnoj ljubavi, kao matrici svakog komplementarnog odnosa muškarca i žene.


Osoba u kršćanskoj perspektivi. Istinska muškost i ženskost. Ljubav i odgovornost. »Eros« i »Agape« – različitost i jedinstvo. Afektivna i spolna zrelost u braku. Afektivna i spolna zrelost kod osoba posvećenog života. Uzajamno i nesebično darivanje drugome kao slika evanđeoskih vrijednosti.





Pohađanje nastave




358





Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Prati se aktivnost i sudjelovanje studenta u nastavi, način pripreme i izlaganje zadane teme, i ocjenjuje se završni seminarski rad.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

IVAN PAVAO II, Muško i žensko stvori ih - Teologija tijela. Kateheze o ljudskoj ljubavi. Cjelovita teologija tijela, Svezak I.- II, Verbum, Split, 2012.

K. WOJTYLA, Ljubav i odgovornost, Verbum, Split 2009.

1

C. S. LEWIS, Četiri ljubavi. Storge. Philia. Eros. Agape, Verbum, Split, 2012.

Dopunska literatura

J. EVERT, Istinska ljubav, Verbum, Split, 2012. J. EVERT, Istinska muževnost, Verbum, Split, 2012. C. EVERT, Istinska ženstvenost, Verbum, Split, 2012.


Anonimna anketa, konzultacije, evidencija o nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju završni seminarski rad.




359

NAZIV PREDMETA ISPOVIJESTI SV. AUGUSTINA


II./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Detaljno upoznavanje s Ispovijestima sv. Augustina


nema


Nakon završetku seminara studenti će moći: - upoznati glavne misli i ideje iz Ispovijesti - opisati i sažeto iznijeti samu strukturu Ispovijesti - objasniti i predstaviti kontekst nastanka Ispovijesti - samostalno interpretirati glavne ideje



Uvodni dio općenito o sv. Augustinu Spisi sv. Augustina Nastanak Ispovijesti Detaljna analiza prvih X knjiga Ispovijesti


☐ predavanja x seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava




Pohađanje nastave




1 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit




360


Pohađanje 30% Ispit 30% Pisani rad 40%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Skripta (ad usum privatum)

Sv. Augustin, Ispovijesti, prijevod Stjepan Hosu, KS, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura

Pojedini članci i knjige koje odgovaraju sadržaju pojedinoj knjizi i/li temi koja se obrađuje.


Aktivno sudjelovanje i praćenje nastave i studentska anketa.




361

NAZIV PREDMETA PAPINSKI PRIMAT – TEMELJ I PRIJEPOR CRKVENOG

JEDINSTVA

Kod DT-S-02 Godina studija/semestar

III. i IV./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Rijetko koja služba je toliko napadana kao papinski primat. Prema njemu se osjeća s jedne strane djetinja odanost a s druge strane neprijateljska odbojnost. Raširilo se neko antipapinsko i antirimsko ozračje. Cilj izbornog kolegija je osvijetliti pravu ulogu papinskog primata iz povijesnog, biblijskog, dogmatsko-eklezijalnog i ekumenskog vida.


Iz povijesnog, dogmatskog i eklezijalnog vida potrebne su određene pretpostavke za sudjelovanje na ovom izbornom kolegiju. Stoga mu mogu pristupiti studenti treće, četvrte i pete godine teološkog studija.


Očekuje se da izborni kolegij pokaže da papinski primat može biti temelj crkvenog jedinstva, iako je bilo i još uvijek ima puno prijepora oko njegova razumijevanja. Preispitivanje njegove uloge potrebno je s obadvije strane.


Nije dobro ulogu papinskog primata niti preuveličavati, niti ponižavati. Za pravi crkveni stav potrebno je steći teološke kompentencije prosuđivanja njegove uloge.


1. Uvodne misli i priprava izbornog kolegija (2) 2. Razvoj svijesti papinskog primata u prvom i drugom tisućljeću (2) 3. Jeli primat biblijski utemeljen? (2) 4. Odnos autoriteta i episkopata iz perspektive Drugog vat. sabora (2) 5. Primat iz pravoslavne perspektive (2) 6. Primat iz protestantske perspektive (2) 7. Communio ecclesiastica = communio euchristica (3)



Pismeni uradak zadane teme

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da

Pohađanje nastave

0,5

Pismeni ispit

0,5



362


Usmeni ispit

1




Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- IKIĆ, Niko., Petrovska služba – stijena jedinstva iu kamen spoticanja, povijesno-teološki, biblijsko-dogmatski i ekumenski pogledi, Sarajevo-Zagreb, 2015.

- JOVAN (ZIZIJULAS), Primat u Crkvi – pravoslavni pristup, u: ISTI, Primat u Crkvi – pravoslavni pristup, Požarevac, 2014.

- RAKIĆ, Radomir (ur.). Primat apostola Petra. Gledište Pravoslavne crkve. Prev. Jovan Olbina. Kragujevac: Kalenić, 1989.

-

Dopunska literatura

- RATZINGER, J. Primat Petri und die Einheit der Kirche. Zur Gemeinschaft gerufen, 2005., 43-71.

- HÜNERMANN, Peter (ur.). Papstamt und Ökumene. Zum Petrusdienst an der Einheit aller getauften. Regensburg: Verlag Friedrich Pustet, 1997.

- GANOCZY, Alexander. (ur.). Der Streit um das Amt in der Kirche. Regensburg: F. Pustet, 1983.

- DVORNIK, Francis. Byzanz und der römische Primat. Stuttgart: Schwabenverlag, 1966.

- BALTHASAR, Hans Urs von. Der antirömische Affekt. Wie läßt sich das Papsttum in der Gesamtkirche integrieren? Freiburg: Herder, 1974.


- Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja - Kolokvijalni pismeni ispit iz seminara - Usmeni ispit




363

NAZIV PREDMETA NOVOZAVJETNI APOKRIFI

Kod SPNZ-S-01 Godina studija/semestar

IV./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest cjelovito se upoznati s novozavjetnim apokrifima. To jest, upoznaje se nastanak i pozadina pojedinog novozavjetnog apokrifa, kao i cjelovit tekst dotičnog apokrifa.


Nema uvjeta.


Nakon uspješno završenog seminara student će moći: 1. Uočiti važnost kanonskih biblijskih spisa. 2. Dobiti jasniji uvid u apokrifnu literaturu. 3. Shvatiti odnos apokrifne literature prema kanonskoj. 4. Dobiti bolji uvid svaki pojedini novozavjetni apokrif.


Seminar upoznaje studente sa integralnim tekstovima novozavjetnih apokrifa, i na taj način „fama“ o „senzacionalnim“ otkrićima koja se nalaze u apokrifima nestaje. Može se kompetentno upustiti u argumentiran razgovor sa svakim onim tko dovodi u pitanje važnost kanonskih spisa, a prenaglašava važnost apokrifa.


Obrađuju se novozavjetni apokrifi. Svaki student je dužan predstaviti i prevesti (s engleskog jezika) jedan novozavjetni apokrif.


☒ predavanja ☒ izlaganje zadane teme

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na predavanjima.


Pohađanje nastave


Kolokviji Esej Vježbe



Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit




364


Uredno pohađanje nastave. Uključenost u rasprave, pitanja, samostalna tumačenja, praćenje izloženoga. Pisani seminarski rad.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

New Testament apocrypha, 2. sveska, ur. Wilhelm SCHNEEMELCHER (Cambridge: James Clarke, 1991.)

Dopunska literatura

Judino evanđelje: Otkrivanje tajne papirusa starog 1700 godina (National Geographic Hrvatska, travanj 2006.) Josip VRANA, „'Tomino evanđelje' i kanonska evanđelja“, Bogoslovska smotra 45 (1975.), 381-395.; J. R. PORTER, Izgubljena Biblija: otkriveni zaboravljeni spisi (Zagreb: KS, 2011.); The Old Testament Pseudepigrapha, 2. sveska, ur. James H. CHARLESWORTH (New York: Doubleday, 1983.);


Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima i izlaganju teme.




365

NAZIV PREDMETA POMIRBA ZNANSTVENE I BIBLIJSKE MUDROSTI PO

GERALDU L. SCHROEDERU

Kod DT-S-03 Godina

studija/semestar IV./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Nadvladavanje sukoba između biblije i znanosti u kontekstu postanka svijeta, života i čovjeka. Seminar je osmišljen kao nadopuna za traktat Teološka antropologija I.


Temeljno poznavanje teologije i prirodnih znanosti.


1. Upoznavanje s likom i djelom znamenitog židovskog fizičara Geralda L. Schroedera; 2. Upoznavanje s njegovim specifičnim vidikom kompatibilnosti i komplementarnosti biblijske i znanstvene mudrosti; 3. Upoznavanje s različitim znanstvenim i teološkim pristupima naznačenoj problematici; 4. Predstavljanje koncepta tzv. popularne znanosti uz pokušaj sagledavanja njezinih informativnih i edukativnih dosega;


Po svršetku seminara studenti bi trebali steći bolji uvih u problematiku nastanka svijeta, života i čovjeka. Pored usvajanja novih informacija očekuje se i razvoj njihovog senzibiliteta prema postojanju različitih znanstvenih i teoloških perspektiva, kao i usavršavanje u multidisciplinarnom načinu znanstvenoga rada.


- Uvodne napomene; biografija i znanstvena biografija Geralda L. Schroedera; - Einsteinova revolucija: opća i specijalna teorija relativnosti; - Povijest sukoba biblijske i znanstvene slike svijeta; - Novo približavanje: znanost, znanstvenici i biblija: svemir kao mehanizam, svrha svemira, početak svemira; Početak života; Evolucija i postupnost; - Starost svemira: šest dana ili petnaest milijardi godina? Razumijevanje vremena; nadvladavanje naznačene antinomije uz pomoć teorije relativnosti; - Šest dana postanka: eksponencijalna spirala kao učestali prirodni oblik; - Božja narav: biblijska očekivanja za beskonačnog i sveprisutnog Stvaratelja; Savez i univerzalnost božjeg zakona;



366

Život: počela i razvoj: odlučujući faktor vremena; Dva koncepta evolucije: „evolucijsko stablo“ i „evolucijski grm“ – kambrijska eksplozija života; evolucija i fosilni nalazi: karika koja nikad nije nedostajala; - Evolucija i statistika: statistika protiv slučajnih mutacija; uvjerljivi model konvergentne evolucije; - O statistici vjerojatnoće postojanja zajedničkog predaka čovjeka i majmuna; - O podrijetlu čovječanstva; činjenice komparativne anatomije; ontogeneza duše; o razlikovanju biblijskih pojmova „stvoriti“ i „načiniti“; djelomično naravno i djelomično nadnaravno čovjekovo podrijetlo; neljudska humanoidna stvorenja; - Fizika slobodne volje: determinizam i kvantna indeterminacija: propast apsolutne kauzalnosti i otkriće valno-čestične dvojnosti; biologija slobodne volje; teologija slobodne volje; značenje Boga „izvan vremena“; - Teodicejsko pitanje: zašto se događaju loše stvari? - Zemlja: planet ugođen za život; - Pitanje udesa dinosaurusa;


x predavanja x seminari i radionice





☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

Da Istraživanje

Praktični rad

Kolokviji Esej Da (Ostalo upisati)


(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Ocjenjuje se referat, kao i zalaganje studenata tijekom seminara.


Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



367

Gerald L. SCHROEDER, Božja znanost. Pomirba znanstvene i biblijske mudrosti, VBZ Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

L. NEMET, Teologija stvaranja, KS, Zagreb, 2003.; J. RATZINGER/Benedikt XVI., U početku stvori Bog. Promišljanja o stvaranju i grijehu, Verbum, Split, 2008.; Nancy HATHWAY, Vodič kroz svemir, „Sysprint“ d.o.o. – Zagreb, 1994. Stephen W. Hawking, Kratka povijest vremena, Izvori d.o.o. – Zagreb, 1996. Robert LANZA, Biocentrism, Benbella Books, Inc., Dallas, TX, 2009. Fiorenzo FACCHINI, Stazama evolucije čovječanstva, KS – Zagreb, 1996;


Anketa




368

NAZIV PREDMETA MORAL I DUHOVNOST

Kod MT–S-02 Godina studija/semestar

IV./ljetni

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Marinko Perković


2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Proučavanje odnosa morala i duhovnosti kroz studij hagiografske literature kako bi se uvidjelo da je moguće živjeti moralnost i duhovnost u herojskom stupnju.


Seminar je namijenjen studentima IV. godine studija koji već pohađaju predavanja iz moralne teologije.


Nakon uspješnog rada u seminaru student će moći: 1. Izvrsno upoznati jednog katoličkog blaženika/blaženicu ili

sveca/sveticu. 2. Naučit će kako se teme studiraju i stručno prezentiraju. 3. Dobiti solidan uvid u sve obrađene teme. 4. Steći će uvjerenje da je na ovom svijetu moguće živjeti moralno i

duhovno. Kompetencije koje se stječu

Osobna moralno-duhovna izgradnja.


Uvodna predavanja (3) Bl. Ivan Merz (1) Sv. Terezija od Djeteta Isusa (1) Sv. Edith Stein (1) Sv. Terezija Avilska (1) Bl. Anna Katharina Emmerich (1) Sv. Padre Pio iz Pietrelcine (1) Sv. Faustina Kowalska (1) Sv. Ivan XXIII. (1) Sv. Leopold Bogdan Mandić (1) Sv. Majka Terezija (1) Završna predavanja i sinteza (2)


☒ predavanja ☒ seminari i radionice ☐ vježbe ☐on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava

☐samostalni zadaci ☐ multimedija ☐ laboratorij ☐ mentorski rad ☐ (ostalo upisati)




369


Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Student je dužan, nakon upisanog seminara, pohađati predavanja, u dogovoru s profesorom izabrati jednu od ponuđenih tema, samostalno istraživati, napisati referat o izabranoj temi i prezentirati ga na satu, sudjelovati u raspravama o temama drugih sudionika na seminaru, predati pismeni referat profesoru.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

D. KNIEWALD, Sluga Božji Dr Ivan Merz, Zagreb 21988.

Kod nastavnika

Povijest jedne duše, 71997. Kod nastavnika

T. R od Sv. DUHA, Edith Stein. Velika žena našeg stoljeća, Đakovo 31996.

Kod nastavnika

T. AVILSKA, Moj život, Zagreb 32004. Kod nastavnika

T. WEGENER, Život Anne Katharine Emmerick, Zagreb 2007.

Kod nastavnika

R. ALLEGRI, Padre Pio. Čudesni život, Koprivnica 2011.

Kod nastavnika

Dnevnik sestre Marije Faustine Kowalske, Zagreb 42006.

Kod nastavnika

Ch. FELDMANN, Ivan XXIII. Njegova ljubav – njegov život, Zagreb 2002..

Kod nastavnika

P. E. BERNARDI, Ljudima prijatelj. Leopold Bogdan Mandić svetac pomirenja, Zagreb 62001.

Kod nastavnika

L. MAASBURG, Majka Terezija. Osobni portret, Split 2012.

Kod nastavnika

Dopunska literatura


Prati se redovito pohađanje predavanja, vrednuje se istraživački rad i zalaganje u izradi referata, ocjenjuje se kvaliteta prezentiranog referata i angažiranost svakog studenta u raspravama tijekom održavanja seminara.




370

NAZIV PREDMETA CRKVA I FILM

Kod PT-S-01 Godina studija/semestar

III. i IV./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Svladati osnove filmskog jezika. Proučiti u kakvom su suodnosu Crkva i film. Razvijati sposobnost kritičkog prosuđivanja i izražavanja


Redovni studij


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Definirati specifičnosti i temeljne elemente filmskog jezika. 2. Promatrati filmove očima vjere 3. Koristiti se određenim temama iz filmova u evangelizaciji 4. Analizirati filmove religijske tematike i religioznog nadahnuća.



Upoznavanje s filmom, filmskim jezikom, filmskim rodovima i poviješću filma (2). Analiza izabranih filmova iz hrvatske i svjetske kinematografije koji dotiču religijske teme i Crkvu (13).


predavanja ☒ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava




Pohađanje nastave




(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit




371




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

A. Peterlić, Osnove teorije filma, Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

Movie Lectionary – CYCLE A, B, C; Petar Malone, LIGHTS, CAMERA..., FAITH!, Pauline, Boston 2003.






372

NAZIV PREDMETA CARITAS U ŽIVOTU VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

Kod LIT-S-02 Godina studija / semestar




2



P S V T

15


OPIS PREDMETA


Teorijsko i praktično osposobljavanje studenata za karitativnu zauzetost na dobro čovjeka koji treba i očekuje našu konkretnu pomoć na bosanskohercegovačkim prostorima s posebnim osvrtom na Vrhbosansku nadbiskupiju.


Prethodno nije potrebno ništa odslušati kako bi se moglo baviti ovom prevažnom temom Katoličke crkve i Vrhbosanske nadbiskupije.


Osposobiti studente, koji su mladi ljudi i budućnost društva i Katoličke crkve, kako bi kroz proučavanje povijesti i sagledavanje trenutne situacije, mogli postati živom granom na karitativnom stablu Katoličke crkve i Vrhbosanske nadbiskupije, a koja se zove Caritas.


Studenti će prvim koracima ovladati temeljnim povijesnim pojmovima i sadržajima karitativnog života i rada, poglavito na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije, a onda krenuti osobnim putom rasta i građenja odgovornosti kroz ustanovu Caritasa kako bi se i danas pomagalo potrebnima i svima koji su u nevolji.


Caritas u životu Vrhbosanske nadbiskupije:

1. Temeljne postavke. - Riječ caritas; - Cilj i zadaća Caritasa; - Izvori financiranja. 2. Povijest Caritasa kao uređene crkvene ustanove: - Caritas u Bibliji; - Caritas kroz povijest; - Karitativno djelovanje Katoličke crkve na bosanskohercegovačkim

prostorima do danas s posebnim osvrtom na vrhbosanskog nadbiskupa mons. dr. sc. Josipa Stadler.

3. Caritas Biskupske konferencije BiH: - Nastajanje nad/biskupijskih Caritasa Crkve u Hrvata; - Osnivanje Hrvatskog Caritasa; - Osnivanje Caritasa BiH. 4. Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do danas: - Osnivanje Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije; - Komunisti zabranjuju rad Caritasa nakon završetka II. svjetskog rada; - Obnovljen rad Caritasa;



373

- Djelovanje Caritasa tijekom minuloga rata na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije;

- Djelovanje Caritasa u ovom poratnom vremenu; - - Caritas u svome radu nadilazi sve ljudske granice: vjerske i

nacionalne.


☒ predavanja

☒ seminari i radionice

☒ vježbe



☒ terenska nastava


☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

x Istraživanje x Praktični rad x



x (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolokviju, referatu i predstavljanju napisanog seminara.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Knežević,T., Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do početka trećeg tisućljeća, Nastanak Uspostava, Djelovanje, Sarajevo, 2014. Aničić,M., Caritas nasuprot ekonomskom siromaštvu: izazovi i mogućnosti, u: Vrhbosnensia 2 (2010.) 271-297. Komadina,A. i dr. (priredili), Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, 20 godina iz ljubavi prema čovjeku, Mostar, 2002. Baloban,S., Karitativni rad Katoličke Crkve kao ishodište socijalnog rada u Hrvatskoj, u:



374

Revija za socijalnu politiku 3-4 (2005.) 275-283.

Dopunska literatura

Bergmann,K. i dr. (priredili), Nachbar in Not. Humanitäre Hilfe – Friedenbotschaft, Wien 1994. Borgmann,K., Caritaswissenschaft, u: Lexikon für die Theologie und Kirche, Freiburg 1986., 2, 950


Nastavnik će vodi evidenciju o redovitosti pohađanja predavanja, napredak u stjecanju znanja, a provjerava se tijekom semestra kroz diskusiju o odabranim temama i prezentiranjem napisanog seminara na konkretnu temu.


Želja je studente i na ovaj način zainteresirati za ovu prevažnu temu Katoličke crkve, te kako bi se teorijski i praktično mogli ugrađivati u izgradnju Caritasa na bosanskohercegovačkim prostorima, poglavito u Vrhbosanskoj nadbiskupije.



375

NAZIV PREDMETA ORGULJE S POSEBNIM OSVRTOM NA ORGULJE U BIH

Kod LIT-S-03 Godina studija/semestar




2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Povijesno poznavanje nastanka i razvoja orgulja. Upoznavanje orgulja u BiH


Nema preduvjeta


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: 1. Poznavati povijest orgulja, vrste orgulja, registre i registriranje orgulja. 2. Poznavati renesansne, barokne, romantične i moderne orgulje. 3. Poznavati koje registre treba u liturgiji koristiti. 4. Shvatiti zašto su orgulje u liturgiji nezamjenjiv instrument. 5. Poznavanje orgulja u Bosni i Hercegovini


Upoznavanje s povijesnim nastankom i razvoju orgulja kao liturgijskog instrumenta.


- Povijest nastanka i razvoj orgulja. (2) - Povijesni periodi: početci, renesansne, barokne, romantične i moderne orgulje. (2) - Najstarije orgulje na svijetu i u BiH. Prikaz velikih orgulja koje se nalaze u velikim katedralama i koncertnim dvoranama. (2) - Koncil o orguljama (Sacrosantum concilium čl. 120. (1) - Upoznavanje s registrima orgulja i njihova praktična primjena u liturgiji. (2) - Upoznavanje orgulja u BiH. (4) - Alternativa klasičnim orguljama - sistem „Hauptwerk“ (1) - Predstavljanje orgulja sarajevske katedrale. (1)


☐ predavanja, pjevanje i slušanje CD-a ☐ seminari i radionice ☐ vježbe ☐ on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava





376


Pohađanje nastave

0,7 Istraživanje

Praktični rad 0,3



(Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Usmeni ispit


Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

MUZIČKA ENCIKLOPEDIJA, I-III, Zagreb, 1977. DUGAN, Franjo: Nauk o glasbalima s osobitim obzirom na orgulje, Zagreb 1944

Marko Stanušić, Orgulje – «Kraljica instrumenata», Magnificat, god. I. br. 2, 2007. str. 12-13.

Marko Stanušić, Registri i registriranje kod orgulja, Magnificat, god. II. br. 3, 2008. str. 11-15.

Dopunska literatura

MEDER, Jagoda: Orgulje u Hrvatskoj, Globus, Zagreb 1992. GÖTTERT-ISENBERG: Orgelführer Europa, Bärenreiter, Kassel 2000. GERMANI, Fernando: Metodo per organo, parte IV, Edizioni DE SANTIS - Roma 1952. KRUMMACHER, Christoph: Wege zur Orgel, Merserburger 1988.






377

NAZIV PREDMETA ISTRAŽIVANJA U KAUZAMA SVETIH

Kod KP-S-02 Godina studija/semestar

IV./ljetni



2



P S V T

15

Status predmeta Seminar Postotak primjene e-učenja /

OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za temeljno poznavanje, razumijevanje, komentar i praktičnu primjenu posebnih kanonskih odredbi o provođenju biskupijskih ili eparhijskih istraživanja u kauzama svetih.


- Poznavanje osnova latinskoga jezika, crkvene povijesti, dogmatike, ekleziologije

- Poznavanje povijesti svetaca i svetosti u hrvatskom narodu.


Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći: 1. poznavati opće kanonsko pravo o istraživanju kauza svetih 2. poznavati odnose između dijecezanske razine i rimske razine

postupanja u kauzama svetih 3. tumačiti kanonske odredbe o proglašenju svetaca i blaženika djeci,

mladima i odraslima 4. istraživati povijest svetaca i svetost u hrvatskom narodu


- Primjena znanja iz kanonskog prava o istraživanju kauza svetih u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u školi i u župnoj zajednici;

- Tumačenje i primjena kanonskog prava o istraživanju kauza svetih u pastoralnom djelovanju s djecom, mladima i odraslima.


1. Pojam svetosti. Svetost kao savršenstvo osobe. Pojam svetosti u Svetom pismu.

2. Razvoj značenja pojma svetosti u katoličkoj teologiji. 3. Kanonski pojam svetosti: mučenik, ispovjedilac. 4. Povijesni raznoj postupka kanonizacije. 5. Važeće zakonodavstvo od Ivana Pavla II. do Benedikta XVI. o

proglašenju svetih. 6. Kauze beatifikacije i kanonizacije Glas svetosti ili mučeništva i glas

znakova. 7. Pokretač kauze. Postulator kauze. Mjerodavni biskup. 8. Pripremni dio kauze. Kauze o herojskim krepostima ili o mučeništvu. 9. Ustrojstvo kauze. Službenici Istraživanja općenito. Službenici

Istraživanja pojedinačno. Biskupski ovlaštenik. Promicatelj pravde. Bilježnik. Medicinski stručnjak. Mjesto održavanja sjednica.

10. Prikupljanje dokaznih isprava. Bogoslovni ocjenitelji. Stručnjaci u povijesti i arhivistici (»Povijesno povjerenstvo«). Stručnjaci.



378

Traženje i prikupljanje isprava kojima se dokazuje. Izvještaj stručnjakâ. Svjedočanstva stručnjakâ.

11. Dokazna svjedočanstva. Ispitivanje svjedokâ. Sudjelovanje promicatelja pravde. Zaključenje istraživanja

12. Kanonsko pregledavanje posmrtnih ostataka slugu Božjih. 13. Rimska faza postupanja. 14. Istraživanje svetosti u hrvatskom narodu. Čuda u kauzama hrvatskih

svetaca. 15. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada

na predmetu.


☒ predavanja






☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje; samostalno istraživanje; izlaganje, pisani seminarski rad.


Pohađanje nastave




1 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Aktivnost na nastavi – 20% Izlaganje – 30% Seminarski rad – 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

KONGREGACIJA ZA KAUZE SVETIH, Majka Svetaca, uputa za provođenje Biskupijskih i Eparhijskih istraživanja u kauzama svetih, GK, Zagreb, 2013.

Ratko RADIŠIĆ, Nove odredbe za postupke proglašavanja svetaca, u: Posebni sudski postupci i postupanja, J. Šalković (ur.), Zagreb, 2010., 277-297.



379

Petar BAŠIĆ, Štovanje blaženih danas. Problemi i perspektive, Bogoslovska smotra, 69 (1999.), 1, 57-71.

Franjo Emanuel HOŠKO, Temeljni oblici štovanja svetaca kroz povijest Crkve, Bogoslovska smotra, 44 (1974.), 1, 21-37.

Aldo STARIĆ, Štovanje svetaca prema Drugom vatikanskom saboru, Bogoslovska smotra, 44 (1974.), 1, 59-66.

Dopunska literatura

Hrvatin Gabrijel JURIŠIĆ, Naši domaći sveci, Bogoslovska smotra, 55 (1985.), 1-2, 169-195.

Dragutin NEŽIĆ, Kratak pregled u povijesni razvitak proglašenja svetaca i opis procesa u današnjoj crkvenoj praksi, Bogoslovska smotra, 44 (1974.), 1, 119-130.


Studenti će aktivno pratiti održavanje seminara, a njihov će rad biti praćen i kroz samostalno istraživanje, izradu i izlaganje seminarskog rada. Na početku semestra studenti će biti usmeno i pismeno obaviješteni o načinima sudjelovanja u seminaru, te će ih se poticati na aktivno praćenje teološke i pravne literature i materijala koji će biti uvršteni u materiju za samostalni rad. Krajem semestra biti će izvršena evaluacija seminara i nastavnika. Podaci o napretku studenata i o postizanju ishoda učenja koristit će se za samoevaluaciju nastavnika i eventualno restrukturiranje seminara, metode rada i ocjenjivanja studenata.




380

NAZIV PREDMETA LEGITIIMNA UPORABA SILE U RAZRJEŠAVANJU

MEĐUNARODNIH SUKOBA

Kod DNC-S-01 Godina studija/semestar

IV./ljetni



2


P S V T

15


OPIS PREDMETA


Upoznavanje studenata s tradicijom tzv. pravednog rata i suvremenim učenjem Crkve o razrješavanju međunarodnih sukoba




Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći: - Poznavati različite teorije „pravednog rata“ - Poznavati ulogu Crkve u definiranju kriterija za opravdanu uporabu

sile - Poznavati kriterije za moralnu prosudbu uporabe sile - Analizirati moralnost pojedinih ratova


Poznavanje povijesti tradicije „pravednog rata“, poznavanje kriterija za prosudbu kao i sposobnost prosuđivanja moralnosti rata


Uvod u kolegij (1) Pacifizam nasuprot „pravednom ratu“ (2) Prvi kršćanski teoretičari „pravednog rata“ (2) Doprinos sv. Tome Akvinskog (2) Otkriće novog svijeta i problematika ratovanja (3) Vitoria, Suarez i Grotius (2) Utjecaj vojnih priručnika (3) Suvremeno učenje Crkve o moralnosti rata


☐predavanja ☒ seminari i radionice ☐ vježbe ☐on line u cijelosti ☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohađanje nastave





381




Pismeni ispit

Eksperimentalni rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit



Seminarski rad


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- Z. SPAJIĆ, Zakonita uporaba sile u učenju Ivana Pavla II. Traženje novog pristupa za razrješenje međunarodnih sukoba. Sarajevo-Zagreb, 2013.

- I. KOPREK, “Pacifizam i teorija pravednog rata. Povijesne razvoj i značenje ‘bellum-iustum’ teorije”, Obnovljeni život 5 (1991.), 459-472.

- PAPINSKO VIJEĆE 'PRAVDA I MIR', Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb 2005.

Dopunska literatura

- Sv. AUGUSTIN, O Državi Božjoj III, Zagreb, 1996.; SV. TOMA AQUINSKI, Summa theologieae II-II.




KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTE UNIVERZITETA U …Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo,...

Documents

Transcript of KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTE UNIVERZITETA U …Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo,...