»KATO LIKu - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_51.pdf · ni poredak...

4
l za Taj. - IZLA ZI TJECJNO. - GO!JISNJA Ptt::iPt GODINA X. DIN. - !.\ INOZEMSTVO 6tl.- DlN OGLASI PO BROJ 51. Sibenik, 14. prosinca 1939. Besrar , n tea ebo, crno ka n t, visi nam riad glav m i c•no mjetro da se ve- dri postaje sve tmastije l zlokobnljc. Došla je zima, a sa zimom 'e sve veta i narodlm.1. Jet, s\lc dosc.dašnje tuge l nevolje, se zemlJom slra- .hov ta, :zvijer, kojoj je Ime: Rat. Ustreptalo nam Ja srce, kad su ono nedavno tri velesile po- grabiti za oruije, da se kolju do uni- Jtenja, a bez sigurne koristi. Ali zadnjih i to nam blljedi pred Svu našu nutrinu, sve našo uzbudio je napa- s:trainoga sovjetskog kolosa na mali finski narod. Finska je u ratu s Rusijom! Malena Finska, koja ne bro- ji niti puna milijuna sti'lnovnika, i ogromna t usija, u kQjoj dnevno diše 180 milijuna ljudskih Tu govoriti o uzrocima toga sukoba i o njegovim ma, koje se O tome neka govore novine. Mi mo povodom togtJ naglasiti samo jed- no.- li se, s kojim je komunizam zasjeo na priJestolje ruskin carevat Znamo lJ, ito je on sve do danas vikao i galamlo sa svih svojih govornica 1 triblnat - Sloboda svim narodima! Smrt imperijalizmu! mir na svijetu! To su i poklici lntemaclo· nalnoga komunizma, koji su se naJ· glasnije širili sa prostranih ruskih rav- i stepa. šJrlli su se u parlamenti· ma, na narodnim skupštinama, preko radija l novina. - KQmunistl i nisu znali no drugo govoriti osim o slo· bodi, o miru i nezasitnom svjetskom imperijalizmu, koji samo oni uniUitl. Pronlcavi su i dosad znali, da su to bile samo puste fraze, bez sadržaja l iskrenosti. Znali su prave namjere cr· vene Internacionale, pa su se uvijek kjselo smijali, kad su kakvoga !..enJI· na, Staljina, Lltvlnova, Molotova ill VGro!llova govoriti o slobodi, pravdi l miru, tlm blistavim Idealima svih pokoljenja roda. All sada je krinka l najkra1kovldnijl sad jasno moje vidje· ti pravo sovjetske-ruske sfin- ge. l najzatucanljl je sad spoznao da je ruski bezbožni komunizam strašniJI 1 opasniJI Imperijalizam od svih drugih svjetskih lmperljallzama. Prva enciklika Sv. Oca Pape P'ja XH. "Summi Pontificatus" (Nastavak 6.) OHOLE OBMANE Istina je, da se tokom vremena i radi bitnih promjena okolnosti, koje nisu bile - a možda i nisu mogle biti - u sklapanja ugovora, time laj ugovor ili neke njegove odredbe mogu postati nepravednim ili neoslvarivim ili previ- še teškim za jednu od ugovornih strana. Jar.no je, da bi se u tome slu- morala na vrijeme povesti lojal- r.a rasprava o modifikactiama ili na- domještanju ugovora druqim. Ali zna- uništiti svako povjere- nj= medu državama, ako netko smatra, da su ugovori kratkotrajni i sebi šutke pripisuje vlast ela ih jedno- strano poništi mu više ne idu u p-ilog. Na taj bi bio poru šen prirodni ;::-oredak i bili IJi medu 'la- rodima i državama iskopani nezajazi- vi ponori Danas, svi s užasom gledaju ponor do kojega su dovele zablude, koje smo karakterizirali, kao i njihove posljedice. Pale su ohole iluzije o na- pretku i ako se tkogod još nije pro- bud io prodrmat ga današ- njica po prorokovim: »Poslu- šajte gluhi, progledaJte slijepi((, (I z. 42, 18). Ono što je na oko izgledalo kao red nije bilo nego navala nere- da, isprevrlanje norma moralnoga ži- vota koje su bile odvojene od veli- bo,žanskoga zakofla, šio je iskvarila sva ljudske djelat- nosti. Ali pustimo prošlost i okrenimo se prema koja prema ovoqa svijeta, kad prestanu sadašnji krvavi sukobi, donijeti novo uredenje zasnovano na pravednosti i blagostanju. li la biti ui!'tinu razli.:ila? Nad-3- sve, li biti bolja? li mirov- ni ugovori, li novi ni poredak na koncu ovoga rata biti zadahnuti i prema svima, onim duhom, koji oslo- i umiruje, ili to biti žalosno opetovanje starih i nedavnih zablu- Iskustvo pokazuje, da je isprazno nadati se promjeni vo od ratnog sukoba. eas pobjede je vrijeme vanjskoga triumfa za onu stra- Kad su nedavno sovjetske u dio nesretne Poljske, onda su se Ml tražimo sa- mo svoje. Ukrajinci i Bjelorus! spada- ju k nama, pa doclosmo. po njih. - Premda su to blla kukavna nJa, Ipak su se, barem prividno, za mogli Ali kak,o da se radi napadaja na Finsku! - Finel nisu niti izdaleka, nl po krvi ni po jeziku, nl po vjeri, srodni s Rusima. Kad bi re- kll1 cf.a Ih Je ugrožavala, onda bl to bila takva smicalica, koja bl bl· la dostojna samo laljlvih llsto.va. nu koja ju uspije izvojevati. Ali u isto vrijeme je to napasti, u kojemu se pravde bori s demonom na- silja. Srce pobjednika lako otvrdne. Umjerenost je dalekovidna mudrost, koja može izgledati kao slabost. Uza- vr lost strasti puka, koje su zaoštrene podnesenim žrtvama i pa 1 !njom rata pogled i samim od- govornim te da ne slušaju glas opomene i ko- ji biva prigušen ili ugašen od Jao Odluke i u takvim prilikama bi- li bi u opasnosti da ne budu nego nepravda pod plaštem pravde. PREPORODNE SILE Ne, spas narodima ne dolazi od vanjskih sredstava, od koji može nametnuti uvjete mira, ali ne stvara mir. Snage koje obnoviti lice zemlje moraju iznu- t ra, od duha. Kad jednom prestanu i okrutne borbe sadašnjice, novi poredak u svijetu u narodnom j životu ne smjeti na nepouzdanom pijesku promjenljivih i efemernih norma pre- puštenih samovolji egoizma kolektiva i pojedinaca. Te norme se naprotiv moraju zasnivati na te- melj4, na stijeni nesrušivog prirodnog prava i bo,žanske objave. Tu mora zakonodavac crpsti onaj duh ravnote,že, onaj izoštren( moralne odgovornosti bez je la- ko ne vidjeti granice izmedu dopušte- ne 4potrebe i zloupotrebe Sa - mo tako njegove odluke imati u- nutrašnju snagu, plemenito dostojan- stvo i sakciju vjere i bili na mi- lost i nemilost egoizma i strasti. Radi toga, ako je istina, da zla od kojih tr- pi današnje od do- laze od izgub ljene gospodarske rav- noteže i od borbe interesa u cilju pravednije podjele dobara, koja je Bog dao kao sredstva njego - va opstanka i napretka; nije manje i- stina, da je njihov korijen dublji i vi- še unutarnjega reda. To je u stvari po- vezano s onim što dodiruje vjerska i moralna uvjerenja, koja su iskvarena onako kako su se postepeno odvaja- li narodi od jedinstva nauke, vjere, o- Nema tu nl kak ve Jasno je l samo jedno: Sovjetska Rusi· ja Je A napala je jednu od najmanJih l evropskih država - Finsku. Finska je - to nam je sasvim ja- sno - samo jedan mall zalogaj za sovjetske-rusku proi· driJivost. Ona se ne mlsJi zaustaviti kod Finske. Njezine težnJe gaze preko mnogih driava, p1eko Evrope, pa l preko svijeta. Finska, lako malena, pokazala se da je svijesna l ponosna. stade na noge, da se odupre bezdul· •· r ll KCJ< I51 :;; ., r_ ,• IIOJ (EL IA(UMA U.ilt i morala, koje su nekada pre- vladavale neumornoj i blagotvornoj djelatnosti Crkve. Ako želimo uspjeha pri ponovnom odgoju tada on prije svega mo- ra biti duhovan i vjerski, a to da mora potjecati od Krista kao od svoga neophodnog izvora i bili ostva- ren u pravdi i okrunjen od ljubavi. CRKVE Bitna je i Crkve izvršiti ovo djelo obnove prilagoduju- sredstva promijenjenim prilikama naših vremena i novim potrebama ljudskoga roc{a. Najplemenitiji i naj- plodniji posao u korist mira sastoji se u propovi jeda.nju što je Crkvi ostavio njezin božanski ljudima ucijepili istinu, pravdu i ljubav kao i nastojanje oko loga da se zapovijedi usade u srca i savjesti. Ta misija bi radi svoje grandioznosti mogla obezhrabriti srca onih koj i C•kvu Ali rad oko širenja kraljevstva Božje- ga, šio Je vršilo na raz- ralme, sredstvima, u mnogob1 oinim i borbama, to 1e ; apov iied koja obvezuje koga ie Milost Božja istrgnula iz ro;:>- stv a So fone i tko je po krštenju bio pozv n bude su di onik toq kra- l1evstva. Pa makar pripadati lo'De kraljevstvu, živjeti u skladu s njego- vim duhom, raditi na njegovom na- pretku i nastojati da njeqova dobra postanu i onom dijelu koie još ne nje- oov dio danas isto št o i morati se suprotstaviti opsežnim, dubokim i minuciozno organiziranim kao nikada prije zaprekama i oporbama to nikoga ne lišava dužnosti otvorenog i hra- brog ispovijedanja vjere, neqo ga na- protiv da ustraje u borbi, pa i uz cijenu žrtava. Onaj koji živi od duhil Kristova ne oušfa da qa obore koie mu se suprot- stavljaju, nego se baš potaK- nutim da qa provodi svim svojim sna- aama i punim pouzdanjem u Boga. Takav ne tjeskobama i nužda- ma neqo se suprostavlja pote- uvijek spreman da pomaže onom ljubavlju, koja ne bieži od žr- tve, koja je od smrti i koja se ne da uqasiti poplavom iskušenja. S dubokom utjehom i nebeskom - radi dnevno najdu- blje i najponiznije zahvaljujemo Bo- nom, nezasitnom neprijatelju. l nekoliko se dana požrtvovno bori sna· gom svojih a još više snagom svoje narodne ideje, svoga divnog ponosa, proli onima koji nen1aju nl ideja, nl ponosa, nl morala. Uzbudila se savjest svih evrop· skih i lzvanevropsklh naroda. l oni, kojima je do Rusija bila Ideal, pribljaju je na stup sramo1e. - - - - -. A .svakoj besramnlcl Je da sramno u sramoti propane! lg.

Transcript of »KATO LIKu - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_51.pdf · ni poredak...

Page 1: »KATO LIKu - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_51.pdf · ni poredak na koncu ovoga rata biti zadahnuti pravednošću i pravičnošću prema svima, onim

l ~().

za Taj.

-IZLA ZI TJECJNO. - GO!JISNJA Ptt::iPt

GODINA X. DIN. - !.\ INOZEMSTVO 6tl.- DlN OGLASI PO HARO~ITOJ T~l:" "''

BROJ 51. Sibenik, 14. prosinca 1939.

Besrar ,

n tea ebo, crno ka n t, visi nam

riad glav m i c•no mjetro da se ve­dri postaje sve tmastije l zlokobnljc.

Došla je zima, a sa zimom osjeća 'e sve veta biJ~da i ~J repli,l?eno~t m~­

đu narodlm.1. Jet, ~~n s\lc dosc.dašnje tuge l nevolje, šeće se zemlJom slra­.hov ta, krvoločna :zvijer, kojoj je Ime: Rat.

Ustreptalo nam Ja srce, kad su ono nedavno tri velesile odlučile po­grabiti za oruije, da se kolju do uni­Jtenja, a bez prčlve, sigurne koristi. Ali zadnjih dan~ i to nam blljedi pred očima. Svu našu nutrinu, sve našo čo· vje~anske osjećaje uzbudio je napa­dč$j s:trainoga sovjetskog kolosa na mali finski narod.

Finska je u ratu s komunl~tičkom Rusijom! Malena Finska, koja ne bro­ji niti puna četiri milijuna sti'lnovnika, i p~ostrana, ogromna t usija, u kQjoj dnevno diše 180 milijuna ljudskih pluća!

Tu nećemo govoriti o uzrocima toga sukoba i o njegovim po~ljedlca­ma, koje se već predviđaju. O tome neka govore političke novine. Mi će· mo povodom togtJ naglasiti samo jed­no.-

Sjećamo li se, s kojim načelima

je komunizam zasjeo na priJestolje ruskin carevat Znamo lJ, ito je on sve do danas vikao i galamlo sa svih svojih govornica 1 triblnat

- Sloboda svim narodima! Smrt imperijalizmu! Vječni mir na svijetu!

To su načela i poklici lntemaclo· nalnoga komunizma, koji su se naJ· glasnije širili sa prostranih ruskih rav­nic~ i stepa. šJrlli su se u parlamenti· ma, na narodnim skupštinama, preko radija l novina. - KQmunistl i nisu znali no drugo govoriti osim o slo· bodi, o miru i nezasitnom svjetskom imperijalizmu, koji će samo oni moći uniUitl.

Pronlcavi su i dosad znali, da su to bile samo puste fraze, bez sadržaja l iskrenosti. Znali su prave namjere cr· vene Internacionale, pa su se uvijek kjselo smijali, kad su kakvoga !..enJI· na, Staljina, Lltvlnova, Molotova ill VGro!llova čuli govoriti o slobodi, pravdi l miru, tlm blistavim Idealima svih pokoljenja čovje~anskoga roda.

All sada je krinka zbačena! l najkra1kovldnijl sad jasno moje vidje· ti pravo obličje sovjetske-ruske sfin­ge. l najzatucanljl je sad spoznao da je ruski bezbožni komunizam strašniJI 1 opasniJI Imperijalizam od svih drugih svjetskih lmperljallzama.

Prva enciklika Sv. Oca Pape P'ja XH. "Summi Pontificatus"

(Nastavak 6.)

OHOLE OBMANE

Istina je, da se tokom vremena i radi bitnih promjena okolnosti, koje nisu bile predviđene, - a možda i nisu mogle biti predviđene - u času sklapanja ugovora, time laj ugovor ili neke njegove odredbe mogu postati nepravednim ili neoslvarivim ili previ­še teškim za jednu od ugovornih strana. Jar.no je, da bi se u tome slu­čaju morala na vrijeme povesti lojal­r.a rasprava o modifikactiama ili na­domještanju ugovora druqim. Ali zna­či uništiti svako međusobno povjere­nj= medu državama, ako netko smatra, da su ugovori načelno kratkotrajni i sebi šutke pripisuje vlast ela ih jedno­strano poništi čim mu više ne idu u p-ilog. Na taj r. ačm bi b io porušen prirodni ;::-oredak i bili IJi medu 'la­rodima i državama iskopani nezajazi­vi ponori otuđenja.

Danas, časna braćo, svi s užasom gledaju ponor do kojega su dovele zablude, koje smo karakterizirali, kao i njihove praktične posljedice. Pale su ohole iluzije o neograničenom na­pretku i ako se tkogod još nije pro­budio prodrmat će ga tragična današ­njica po riječima prorokovim: »Poslu­šajte gluhi, progledaJte slijepi((, (Iz. 42, 18). Ono što je na oko izgledalo kao red nije bilo nego navala nere­da, isprevrlanje norma moralno ga ži­vota koje su bile odvojene od veli­čanstva bo,žanskoga zakofla, šio je iskvarila sva područja ljudske djelat­nosti. Ali pustimo prošlost i okrenimo se prema budućnosti, koja će prema obećanjima mogućnika ovoqa svijeta, kad prestanu sadašnji krvavi sukobi, donijeti novo uredenje zasnovano na pravednosti i blagostanju. Hoće li la btJdućr.o~t biti ui!'tinu razli.:ila? Nad-3-sve, hoće li biti bolja? Hoće li mirov­ni ugovori, hoće li novi međunarod­ni poredak na koncu ovoga rata biti zadahnuti pravednošću i pravičnošću prema svima, onim duhom, koji oslo­bađa i umiruje, ili će to biti žalosno opetovanje starih i nedavnih zablu­da~ Iskustvo pokazuje, da je isprazno nadati se odlučnoj promjeni isključi­vo od ratnog sukoba. eas pobjede je vrijeme vanjskoga triumfa za onu stra-

Kad su nedavno sovjetske čete

uši~ u Istočni dio nesretne Poljske, onda su se Ispričavati: Ml tražimo sa­mo svoje. Ukrajinci i Bjelorus! spada­ju k nama, pa doclosmo. po njih. -Premda su to blla kukavna ispričava­

nJa, Ipak su se, barem prividno, za neupućene mogli Ispričavati.

Ali kak,o da se Ispričavaju radi napadaja na Finsku! - Finel nisu niti izdaleka, nl po krvi ni po jeziku, nl po vjeri, srodni s Rusima. Kad bi re­kll1 cf.a Ih Je Fin~~a ugrožavala, onda bl to bila takva smicalica, koja bl bl· la dostojna samo laljlvih llsto.va.

nu koja ju uspije izvojevati. Ali u isto vrijeme je to čas napasti, u kojemu se anđeo pravde bori s demonom na­silja. Srce pobjednika lako otvrdne. Umjerenost je dalekovidna mudrost, koja može izgledati kao slabost. Uza­vr lost strasti puka, koje su zaoštrene podnesenim žrtvama i pa1!njom rata često zamračuje pogled i samim od­govornim te čmi, da ne slušaju glas opomene čovječnosti i pravičnosti, ko­ji biva prigušen ili ugašen od nečo­vječnosti. Jao pobjeđenimal Odluke i zaključci rođeni u takvim prilikama bi­li bi u opasnosti da ne budu nego nepravda pod plaštem pravde.

PREPORODNE SILE

Ne, časna braćo, spas narodima ne dolazi od vanjskih sredstava, od mača, koji može nametnuti uvjete mira, ali ne stvara mir. Snage koje će obnoviti lice zemlje moraju doći iznu­tra, od duha. Kad jednom prestanu gorčine i okrutne borbe sadašnjice, novi poredak u svijetu u narodnom j međunarodnom životu ne će smjeti počivati na nepouzdanom pijesku promjenljivih i efemernih norma pre­puštenih samovolji egoizma kolektiva i pojedinaca. Te norme se naprotiv moraju zasnivati na nepomičnom te­melj4, na stijeni nesrušivog prirodnog prava i bo,žanske objave. Tu mora čovjek zakonodavac crpsti onaj duh ravnote,že, onaj izoštren( osjećaj moralne odgovornosti bez čeqa je la­ko ne vidjeti granice izmedu dopušte­ne 4potrebe i zloupotrebe moći. Sa­mo će tako njegove odluke imati u­nutrašnju snagu, plemenito dostojan­stvo i sakciju vjere i neče bili na mi­lost i nemilost egoizma i strasti. Radi toga, ako je istina, da zla od kojih tr­pi današnje čovječanstvo od česti do­laze od izgubljene gospodarske rav­noteže i od borbe interesa u cilju pravedni je podjele dobara, koja je Bog dao čovjeku kao sredstva njego­va opstanka i napretka; nije manje i­stina, da je njihov korijen dublji i vi­še unutarnjega reda. T o je u stvari po­vezano s onim što dodiruje vjerska i moralna uvjerenja, koja su iskvarena onako kako su se postepeno odvaja­li narodi od jedinstva nauke, vjere, o-

Nema tu nlkakve ispr!~e! Jasno je l očito samo jedno: Sovjetska Rusi· ja Je napadač! A napala je jednu od najmanJih l najsređenljih evropskih država - Finsku.

Finska je - to nam je sasvim ja­sno - samo jedan mall zalogaj za Imperijalističku sovjetske-rusku proi· driJivost. Ona se ne mlsJi zaustaviti kod Finske. Njezine težnJe gaze preko mnogih driava, p1eko čitave Evrope, pa l preko čitavoga svijeta.

Finska, lako malena, pokazala se da je svijesna l ponosna. Junački U·

stade na noge, da se odupre bezdul·

•·r ll KCJ< I51 :;; ., ~L v ~ r_ , •

IIOJ (EL IA(UMA U.ilt

bičaja i morala, koje su nekada pre­vladavale zahvaljujući neumornoj i blagotvornoj djelatnosti Crkve. Ako želimo uspjeha pri ponovnom odgoju čovječanstva, tada on prije svega mo­ra biti duhovan i vjerski, a to znači da mora potjecati od Krista kao od svoga neophodnog izvora i bili ostva­ren u pravdi i okrunjen od ljubavi.

MAJČINSKA ZADAĆA CRKVE

Bitna je i majčinska zadaća Crkve izvršiti ovo djelo obnove prilagoduju­ći sredstva promijenjenim prilikama naših vremena i novim potrebama ljudskoga roc{a. Najplemenitiji i naj­plodniji posao u korist mira sastoji se u propovi jeda.nju Evanđelja, što je Crkvi ostavio njezin božanski Osnivač. Evanđelje će ljudima ucijepili istinu, pravdu i ljubav kao i nastojanje oko loga da se zapovijedi čvrsto usade u srca i savjesti. Ta misija bi radi svoje grandioznosti mogla obezhrabriti srca onih koj i sačiniava ju C•kvu vojuiuću. Ali rad oko širenja kraljevstva Božje­ga, šio Je ~vako slclieće vršilo na raz­ličite ralme, različitim sredstvima, u mnogob1 oinim i te~kim borbama, to 1e ; apov iied koja obvezuje sv.:~koga koga ie Mi lost Božja istrgnula iz ro;:>­stva Sofone i tko je po krštenju bio pozv n C:r~ bude sudionik toq kra­l1evstva. Pa makar pripadati lo'De kraljevstvu , živjet i u skladu s njego­vim duhom, raditi na njegovom na­pretku i nastojati da njeqova dobra postanu pristupačna i onom dijelu čo­vječan stva. koie još ne sačinjava nje­oov dio danas znači isto što i morati se suprotstaviti opsežnim, dubokim i minuciozno organiziran im kao nikada prije zaprekama i oporbama to nikoga ne lišava dužnosti otvorenog i hra­brog ispovijedanja vjere, neqo ga na­protiv potiče da ustraje u borbi, pa i uz cijenu najvećih žrtava. Onaj koji živ i od duhil Kristova ne oušfa da qa obore poteškoće koie mu se suprot­stavljaju, nego se baš osjeća potaK­nutim da qa provodi svim svojim sna­aama i punim pouzdanjem u Boga. Takav ne izmiče tjeskobama i nužda­ma časa, neqo se suprostavlja pote­škoćama uvijek spreman da pomaže onom ljubavlju, koja ne bieži od žr­tve, koja je jača od smrti i koja se ne da uqasiti poplavom iskušenja.

S dubokom utjehom i nebeskom radošću - radi čeqa dnevno najdu­blje i najponiznije zahvaljujemo Bo-

nom, nezasitnom neprijatelju. l već

nekoliko se dana požrtvovno bori sna· gom svojih mi~lc(l, a još više snagom svoje narodne ideje, svoga divnog ponosa, proli onima koji nen1aju nl ideja, nl ponosa, nl morala.

Uzbudila se savjest svih evrop· skih i lzvanevropsklh naroda. l oni, kojima je do Jučer Rusija bila Ideal, pribljaju je na stup sramo1e. - - -

- -. A .svakoj besramnlcl Je suđeno da sramno u sramoti propane!

lg.

Page 2: »KATO LIKu - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_51.pdf · ni poredak na koncu ovoga rata biti zadahnuti pravednošću i pravičnošću prema svima, onim

STRANA 2.

gu - časna braćo, gledamo u svim

krajevima svijeta očite znakove duha

koji se hrabro suprotstavlja qo lemim

zadaćama sadašnjice, koji je pregnuo

da plemenito i odlučno sjedini u

plodnom skladu s prvom i bitnom duž­

nosti vlastitoga posvećenja takoder i

apostolski rad za porast kra ljevstva

Božjega. Od pokreta Euharistički h

Kongresa promicanih brigom punom

ljubavi od Naših Predšasnika i od su­

radnje lajika u Katoličkoj A kciji u du­

bokoj svijesti o njihovoj pl emenitoj

misiji izviru vrela milosti i pričuve

snaga, koje bi teško mogle biti do­

vo ljno ocijenjene u današnjim vreme­

nima, kad su opasnosti povećane, kad

su veće potrebe i kad bijesni bitka

izmedu Kršćanstva i Prolu-Kršćanslva .

(Nastavit će se) ~~""'" ...... ~~

ŽIVOT " CRKVOM Crkve ni kalendar

:c.djelja, 17. XI l. : Treća ad ven tska

nedjeljo. - v. Lazar. Bio je bmt dvij u

v. e tara iz eva nclelja, lartc i \arije. La­

zar je bio u velikim prijatelj kim vcznmu

J usom Kri tom. l us ga je čc hrrti dn•n

u kr nuo. Po lije Kri tova uznša 'ća na nebo

bio je g rl ji vi . iritelj v. v jere. I rncli to­

ga bio je prognan. fran cu kom grodu

i\'lar ilji o nO\'UO je bi. ku piju i tu bio prvi

biskup. Ponedjeljak. l . X ll. : Sv. Olimpijada

udovica. Bija'e veoma bogata i plemenita.

roda. Proživjevši u braku ni pune dvij e

g dine. po lije smrti muža sva se posveti

lužbi Boga. v. Ivan Zla tou, ti bio je nje­

zin duh vni voda, avjctnik i tješitelj .

fl'lnogo je pretrpjela. ali nikada ni za čas

nije malaksala na tmovitoj tazi kreposti

i sveto ti. mrla je g. 410.

tornk, 19. Xli.: Sv. Timotej. dakon.

Živio je u je bačen u

pal jen.

1a:uritaniji . Radi v. vjere bio

tamnicu, a zatim na lomači

rijeda, 20. X II. : Kvotre. Dana je

tr o g i p o s t i n e m r . - Sv. Eu~ en i j'

i Makarij, svećenici . Pretrpjeli su mučeni­

čku smrt pod progonstvom Julijana Od­

metnika. ajp rije ih je pro!!nao u pusti­

nju, a zatim dno mačem sasjeći.

Cetv rta k. 21. XH.: Sv. Toma, apostol.

Poznat je radi voje nevjere u Kristovo

u kr nuće. Vidjevši u krslo!!a Krista poka­

ja se za. svoju nevjeru i vom e dušom

dade na propovijedanje sv. v jere. Propo­

vijedaj ući sv. vjeru čak je do·ao i do I•n­

dije. l.'djc je bio kopljem. probodcn.

Petak. 22. XH.: Kvatre. Strogi no t

i n e m rs. - Sv. Z enon. vo ini k. Bio je

toliko srčan. dn sc caru Diokl ccijn nu na­

srni ino u času. kad je prinosio žrtvu bo­

ginji Cereri . Radi toj!a car ga dade po!!u­

biti . u bota. 23. XlT. : K vatre. S tr o !! i

p o s t i n e m rs. - Sv. Viktorija, di evi­

ca i mučenica.

TRECA NEDJELJA ADVENT A

CIT TJE PO LA l E bl. Pavla a-

postola Filiplj'anima (4, 7). - Braćo !

Rndujtc se u Go padin u vazda; pet vc­

lim : radujte sc l Blago t vaša neka bude

poznata svim ljudima, jer je Gospodin

blizu. i za što e ne uznemirujte, nego

»KATOLIKu BROJ 51.

u s1·emu muli tvom i pro 'nJO m n za hva­

lom očitujte s1•oje potrebe Bogu. l mir Bo­

lji, koji nadilazi svak1 um, nl!ka i::U \'a reu

11'1'' i mi lt v,,:;e u hr;stu l u u, Gospodi­

nu nušcmu.

t ~ LIJ LD ! V. F ANDFLJE po I-

vanu (1, 19- 28). ono vrijeme: po­

s!u;e Zidovi iz Jeruzalema vcćcnikc i lc­

vite k Ivanu da ga zapitaju : Ko si ti? [

on pr-i zna i 'ne zota ju i prizna: Ja nije nm

Kri t. 1 zapitaše J!n: Ko i dakle? Jesi li

ti Ilija? T reče : ijcsnm. Jesi li prorok?

1 od{(ovori: Tjjc om. Rekoše mu dnkl e:

Ko i, dn možemo odg voriti onima koji

su nos poslali? :' to ka žeš o ehi? Reče:

Ja am f! la ono"a koji ,·i če u pustinji :

Poravnajte pul Gospodnji, kako reče f­

znija prorok. A koji bj ehu po Ioni, hijo­

hu od farizeja. T upitoše J!a i rekoše mu :

Zašto do kic krstiš, kad nij e i Kri t, ni l li­

ja. ni prorok? T van im odvrati: Jn kr-

tim odom. n medu vama toji ko!!n vi

ne poZ'najcte. To 'e ona j koji će doći zn

mnom. a ko ii b i še prije mene. ko iem u

;n nijesq m ct. ~to jan odrije~ti remen nn

obući n je[fovo j Ovo ic bilo u Betaniji

rrcko J ordnna, ~·di e l van krlitavošc.

MOLITVE KRSC:ANINA

JUTARNJA MOLITVA

Tl l.

»Prikazu,iem Ti sve čine ovoga dana«

Prikazati dun Boj!u m ači:

l . Usmjeriti !:'u naš•1 c.ijelat.nost k ~o­

g . e jn. ne mo ji ,- ln ti ti in tere. i, nc

sl vo renja, koj n rr.e okružuju, ne mi i u bi ti

k(,načnn svrha m • J,\ cl JC' IC\ an ja, već B of!.

T,l bio i tvor ~.1. d,1 up znaš, ljubi'. slu ­

ž!~ i hvali ' Bot!n ; pa!· . vc ono. ·-to r:1cli š,

mora biti pod rc·Je:~o ,woj tvojoj kona.::­

r. ; f Vr i. luž1t ćeš, sh ore-njima , u KO i­

kn ti onn kori·;rc dn r l.wiš BoJ,!n; znat

, <.:Š se njih odreći. netom bi te priječila

u po tignuću ov~ !:vrlJ'! sVThe. Prikazu ju ći

!'vo · dan Go TJ :J !'nu. u7 nnstojat ćeš, da

, v: tvoji čini !:Jf1d:J Uf'J'(\\'l,teni jemu. kao

vječni hvalospjev. kako Ga nepre tano

hvali vasioni od jcl!a stvoreni svijet.

2. Sve čin i ti u Isusu, to j t u milosti

Božjoj. Samo ak i jedinjen s T usom.

kao 107n s čokotom. možeš s teći za lu 11n

za nebo. Po milo ti posvcćujuć j tvoja

narav postaje dion icom božan ke naravi,

pak u . potom. divinizirani i vi tv oj i čini,

~to ih i7vr!;iš u kladu n zakonom Božjim.

3. Sve či niti za Isusa, to jest iz l jubavi

prema jemu. e smiješ biti l ičan lugi.

koji preko volje, jer je pri iljen. plaća

svoj dug vom nemilo tivom i tvrdom !!O-

podnru. tra h te ne mije tj era ti , da vr­

ši~ volju Božju, već i n o v s k a l i u b a v,

koia mora da je pretežno obiljei\jc sve­

kolik e tvoje pobožno ti. Po!!! ed aj o pu:

kolike ;;,ene u Izraelu radi le u iste po lo­

vc. kako ih je i Mari in vrši la u nazaret­

skoj ku ćici ipak Marijini čini bili su

mno!!o dra!!oc jeni ii i zn lužniji nc{!oli či­

ni drugi h ?ena. Za to to? Jer je >\n riia

11 . vaki wnj čin 1m0. il veliku i žnrkn

l jubav. kol iko će· više liubovi vršiti

vojn eliela. toliko će biti orijatniia oči-

ma Božjim . Sve 7a T e. mo ia nrizmi mn

Ljubavi . <\to!1ocl !!ovnrim. troim i mi~l iml

4. Sve činiti s lsusom, to iest nodn h­

nuti ·~tim osicćajima . istim nakanama. ko­

je su ree T us vo navodile nrt molitv·u.

--------------------------------------~

nu rad, na muke i s kojima sc On neprc­

stuno prikazuje i žutvuje na našim olta­

rima. 5. Sve činiti kao Isus, to je t S I' C"CO.

I rom i li : prikaza njcm duna ti prikazuješ

Is usu svoje či n e . o h oće" li ti moći po­

kloniti Bogu dar črna , izgrizeni h od sebe­

ljublja , p kvarcnih od zavisti i pulcnosti ,

obnvljenih loše, površno , nehajno '? ika­

dn ! Zeli mo li prikazati llogu dnevne čine,

to e logično traži od nas, do ove svoje

čine obavimo s najvećom revnošću i snvr­

šenošću , i tek ndn on da ih možemo pri­

kazati na dar Veli čanstvu Božjem. A bu­

dnć će nam to često teško uspjeti , doda­

jemo molitvu: Daj, da budu po Tvojoj

vetoj volji i na veću slavu T\l'ojul Bože,

nn pomoć moju nas toj, ospodi ne, p.>-

hiti, dn mi pomožešl

Budeš li ovako ozbiljno i iskreno o­

bavlJa ujutro svoje prika;ar. Jc poaveti t

ć ~ ~n moga sebe i svo jn d ic ln : bc:.. ga ti t ce~

s~ ?uslugama ?n nebo i n·Hir,; ,·c d.:: -:. tš

v.: ·~u slavu svome Boqu.

D jela naša , molim0 T c. G')~p.:>dme.

mile ~ću svo jom n rc ted 1 J1'1mo~u ~ " ic. m

prati, da sc voka naša molih•J. i •111 1

Tobom uvij ek započne i za početa dovrši

sc. Po Kri stu ospodinu našemu. men .

~~- ----...---- ---.... , -....---. - ~-- .....

lH što s~or iju knn·onizaciju Bl. Nikole lauil i ća

potrebno je:

l. .to vi še moliti. ekn e po ' m

crkvnma tloista vake nedjelje mole mo­

litve za njegovu kanonizaciju, kako u to

odred ili vi naši biskupi . (Formulnri tih

molitava dobivaju sc kod Odbora za v.

Zem lju u Zagrebu.) 2. U svaku crkvu postaviti sliku ili

kip Bl. ikole Tavilića. Tim će e raširiti

općenito t njegova kulta, koja će biti va­

žan temelj zn kanonizaciju. Zelimo već u

prvo j polovici g. 1940. dokaza ti Sv. to lici

tu općenitost kulta s tim, da n ma nijed­

ne hrvatske crkve bez like ili kipa bl.

Tike lc Tavilićn. (Slike i kipove d'oba v­

ljn Odbor zn v. Z mij u u Za~rebu .)

3. Raši riti sličice Bl. Nikole Tavilićn,

da tako svak i I-lrvnt katolik tim nnčinom

bude potaknut na njegovo štovanje. . a

s i čicnma u i molitve zn kanonizaciju, uz

koje je vezano -o dana. oprosta. ( ličice

je u v i ~e vrsta u bojama i:1;dao Odbor za

Sv. Zemlju u Zagrebu po 50 para . Tko

naru či <IDO li čica i uplati 200 dinara, do­

biva na dar veliku 70 cm vi o'ku liJ..:u bl.

ikolc Tavili ća za crhu ili za župni u­

red.) 4. Priređivati svečanosti Bl. Nikole

Tavilića pri!!odom blago lova njcj!ove like,

kipa. oltara, zastave i t. d. Kod takvih

S\• cčano ti neka sc no i u procesiji :1 i el! o­

va sli ka ili kip. 'neka kuće bt1du okićen e

hrvat kim za tavama. neka bttdc u crkvi

obavljeno posveta hrvntskof1 naroda ne­

beskoj zaštiti bl. ikolc Tnvilića. nekn

pl'ed crkvom hude javno zborovanje s go­

vorima o v jer kom i narodnom značen iu

bl. iko! Tavi li ća. neka budu prircđiva­

r.e nkademijc i druge priredbe njemu u

čn s t. I'Cka sc prika7.uju Qlumc o n i el! ovu

z!v tu i muč ničkoj smrti, nek,t sc pjeva-

j !l f.JC~ffiC njemu U 'll ·t i t. d. ( Jumc,

dcklnroucije, pjesme, govori za tc prigv­

dL OubiV!\JU e koJ Cd bora za V, b.!'D­

iju.) 5. Upoznati živo t i značenje Bl. 'iko­

l.: To:~ ·,• Jli ća . T o e nujbolje može po kn ji­

zi »Bl. ' ikoln Tnvilićo: od dra fra Bernardi­

na P o l o n i j a, koju je sada izdalo Hrvat­

s! o K•nj iževno Dru •tvo sv . .J eroni ma u

/..agrcbu (ci jena 20 Din). Bezuvjetno je

potrebno, da taj prvi opširn i životo pi o­

vog Blaženi ka ima vaki vcćenik. Treba t

će sa d češće govori ti vjernicima o njemu,

pa je ta knj iga jedino potanje vrelo. A

vlč. svećenici neka tu knjigu ~to toplije

preporu čc drugim ~tovatel jima ovog

svetog Hrvata. ~~ -~~...,...~-o..~~ ....... ~

Poruke Uprave HIT OBAVIJEST. Sve naše po-

vj·crenike za pojedine župe toplo molimo,

da nam h i t n o jave, lroliko će primje ra­

ko p rimati u novoj godini 1940. i zn njih

odgova rati. Zauzmite se svojski, braćo, i,

po mogućnosti svakako povisitc broj pri­

mjeraka. Znaj'te, da o tom vašem većem

ili manjem odazivu ovisi, h oće l i n a§

»K a t o l i k« d a l j e i z l a z i t i i u g o d i­

n i l 9 4 OI U ovim nadasve ozbiljnim vre­

menima on nam je više nego ikada tako

krvavo potrebit! Ne žali te stoga nikakve

žrtve, i uložite sve voje si le, da se on

što više proši ri po sviro našim župama.

Rad za dob ru štampu - rad je za Božju

stva r! PODMlRITE SVOJE DUGOVE! Ova

e godi na već primiče kraju, a dosta je,

nažalost, naših povjeren ika, koji nam još

nijesu pos lali ni pare od početka ove godi­

ne. Ima ih čak, što je najžalosnije, koji

nam još uvi jek duguju veće svote i za

prošle godine, 1935.- 1938., i gluhi su na

sve naše pozive i opomene. Ovim ih naj­

topl ij-e molimo, da čim prije podmi re te

svoje dugove. Najbolje bi bilo, kad bi već

sada svi naši povjerenici isplatili list do

konca 1939. našom čekovnom uplatnicom,

koju smo im u jednom od prošlih brojeva

priložilj, Ako .i'e nemaju v iše pri ruci broj

našega čekovnog računa je 3 3.1 2 l , pak

kod svoje pošte neka nabave čekovnu u­

platnicu za 25 para, te na njoj napišu

broj našega ček. računa, našu adresu: U­

pr a v a I i s t a »K a t o I ik«, svoju adresu,

no koj'u primaju lis t, te iznos, koji šalju,

i zn koje razdoblje, dotično godinu šaljtr

taj iznos. POšALnTE ZA OST ALU PRETPLA­

TU! Sve noše pretplatnike \ijelXJ molimo,

da nom čim prije pošalju zaostalu pretpla­

tu za ovu i, eventualno, prošle godine, ier

smo zaista u velikoj neprilici i potrebi. Ti­

me samo vršite svoju dužnost, a našem

"Katoliku« silno koristite. Ne zaboravite

dakle ove svoje dužnosti! Dodajte tom

prilikom još koj'i dinar za fond lista!

V A ž O UPOZORENJE. Sve povie­

renike. kojima ie notrebno više primjeraka

božićno~ta broja »Katolika« 7.a rRSproda,iu,

molimo. neka nam to rave najkasnije do

20. pro.,inca t . g. To nam ie veoma potreb­

no znati. da možemo odrediti nakladu. Bo­

ž i ćni broj ćemo i ove godine tiskati na 8'

stranica. tl ciienn će mu ostati ista - a­

m o 5 O p ar a .

------~~~--~---=~=-==,------------------------------------~----~----------

Kad si došao? Martin bio je postola r u ma lom

selašcu. Uz vese lu pjesmu radio je či­

tav Božji dan, od jutra do mraka. Bio

je siromašan, ali ipak uvijek vedar i

dobro raspoložen, jer se zadovolja­

vao s ono malo, što bi zaslužio zno­

jem svoga lica. Tko bi ga čuo pjevati,

rekao bi mu : »Martine, blago tebi,

kad te ne biju nikakvi jadil« A on bi

odgovarao : »Ima ih, kojima je još go­

re negoli meni! Da je čovjek dobre

volje, dosta mu je, da ima kruha i mi­

losti Božje!« Marlin je b io vrlo dobar, posve­

ćivao je dan svelačni, nikad nije pro­

puštao molitvu i bio je sretan i zado­

vol jan , kad mu se pružila prilika, da

učini kakvo djelo milosrđa . Imao je u

svom srcu živu želju: da mu je vid jeti

Gospodina! Zalo, kad bi čitao ži vot

svetaca , le došao do onoga mjesta,

gdje se u životu sv. Ante pripovijeda,

da je primio u naručaj Dj et ića Isusa, o­

sjetio bi u svom srcu kao neki osje­

ćaj velike zavisti. Jednoga jutra vrlo rano, dok još

nije svanu la ni zora, on je ležao u

krevetu i molio, buduć ni je mogao

spavat i. Najednom pričini mu se, kao

da čuje preljubki glas, koji mu je go­

vorio : »Martine, danas će ti Gospodin

doći u posjete<<. Istrlja si oči, bojeći

se, da možda sanja, skoči s kreveta s

dušom, koja je pjevala od radosti . U­

redi se i dotjera s vanrednom brigom,

pospremi brže kuću, pomete je, opra­

ši, ukrasi tu i amo cvijećem, da bi si­

romašna sobica poprimila veseliji iz­

gled, pak ode u crkvu. Nikada kao

toga jutra nije tako dobro, sabrano,

zanosno i žarko molio. Sluša0 je sv. Misu. Kad je svrši la,

hi tro, hitro se vrat io, činilo mu se, da

je dobio krila . Pojeo je svoj b ijedn i

zaju trak, pak je zasjeo uz svoj posto­

larski stolić i nastav io rad, koji je pre­

kinuo p rošle večer i . Na svaki korak',

što bi odjekivao cestom, u zbuđeno bi

pogleCiao kro z prozorčić nadom, da

će ugledati i raspoznali obrise božan­

skoga putnika . Bilo je kišno jutro i duvao je sil­

ni vjetar. Naiednom uq leda, kako pro­

lazi dijele, sin jadne udovice, koja je

stanovala u jednoj kući ci na dnu se la.

Dij ete je bilo bosih noqu. Noži­

ce su mu pomodrile. Val jda mu je bi ­

lo hladno. Požudnim okom qledao je

lijepi svjetlucavi plamen, što se odra­

zivao na prozorskim staklima.

Martin ga pogleda, i sažali mu

~e, pak ga pozove. Mali uniđe bez

straha . - Ti, z ločesti derančiću, za~l o

po ovom vremenu ne navučeš cipe­

le? - A ako ih sada navučem, što ću

obući ove zime? Imam jedan jedini

par, već su i one popustile i ogladn je­

le, ali nemam novaca, da Vam ih do­

nesem na popravak. Kamo ideš?

- Po drva. - Dobro. Donesi mi cipele, pak

ću ti ih popraviti za ljubav Božju.

- Zbilja? - Uistinu, sigurno! Hoćeš li, da

ti pričam povijest ovoga starca s bi­

jelom kosom? - Idem odmah, da ih uzmem!

- l poleti kao da je ptičica.

Marlin osla da ga promatra s pa­

pučom u ruci , dok mu je silazio u sr­

ce preslatki mir. A Gospodin nije dolazio . ..

Kiša je prestala a nebo se ve­

drilo. Marlin se opet prihvati posla s

većim žarom, kad začuje, kako su mu

zaškripal a vrata , i unišla ie unutra jed­

na starica. - Koii te dobri vjetar no­

si k' meni? - On, Martine, bi li mi

mogao isKazali ovu ljubav? - Evo me

pripravna. Sto trebaš? - Htjela bi

pisati sinu, koji se nalazi u Americi te

bih mu htjela upraviti jedno baš lije­

po pismo. EEvo ti ovdje papir i omot­

nica. l Martin napusti konopac i čekić i

napisa joj to p ismo. Kad ga svrši, pro­

čila joj ga na glas. No kuma File nije

bila zadovoljna. Pričini joj se, da nije

dosta razumljivo.

Popunio ga je, ispravio, opet

pročitao. Nije mu se dobro izjasnila,

pak je misao bila sasvim različita. U­

ze stoga drugi list papira, te joj napi­

sa novo pismo, dok mu je u prsima

nešto kuhalo i htjelo, da provali va­

ni . Bila je lo srdžba, bila je nestrplji­

vost, korov, kukolj, ali Martin se svla­

dao, stisnuo je zube, i nikakva oštra

riječ iz njegovih ustiju nije izišla. Po­

novno joj pročita pismo, još je morao

nešto dodati, napokon je mogao da

zatvori omotnicu, na njoj ispisati na­

slov te otpremiti pismo i staricu. Du­

boko je uzdahnuo od zadovoljstva.

Kad je nato učinio računa sa svojom

savješću , s ugodnošć1,1 je mogao zabi­

lježiti, da mu ovom prilikom nije iz­

maknuo ni jedan jedini čin nestrplji­

vosti. Kuma File se s njim oprostila ri­

ječima: »Bog ti naplatio ovu tvoju

ljubavi«

No medutim Gospodin nije dola­

zio ...

., iJIIO ~ZI)

skc 6~'." fin ke l

bire cb]jn

nsCll i n

l. i ku

l Jr. 1•enih 6

12 t rnJ. oO ds se nu slomi nom prije o Iablicno koliko bi nost sovi>

pretstal'li le drial'e.

ksk'1J ul ne~sti,·no

kojem je ske i za St dA će

niks i bili Radi rn~ rna 0brui l bila prem bila preki1 neo. jedinr !DB i osts l'eoms tel vijestima redima u noriost~"O

ool'e .mi

ZA? Ul

tAVE. Ger

~ke krajevi

fra nk, ob zaplijenjen,

·vina biv!e lu 1 rawa

odlukom i

kovu, ko

zapli1enje

VELIJU Sjedinjeni

milijuna 01

na ll mi

ITAliJi

vjel na 11

je, da !V

nmkom

re11ta Jfali

lije u dar

no1l, već Q

""'" Kriiar--\'OV

mogu e jenu od

l\ . ..\ T(

nib prazn drii e tj širi na.iJ žars ·a. 1

će \'1\B 1

AB

Poje pravio je 1e opel bolno p menj ne i Njega

Pošt1 ustade, noge, i branu sj smrdl jiv ~eze n~ Je bila je bliži mu nSio raq -. ~ak mi tzusij aa, Pas ji živ( nas lete Pet ilus

L' Mar oožnirn

k' Oh O Ća j

ga laka

-9adnih

Mar Oldrav· • l 1 bol' l, noq0 •

t: l o ru~u . t p

Page 3: »KATO LIKu - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_51.pdf · ni poredak na koncu ovoga rata biti zadahnuti pravednošću i pravičnošću prema svima, onim

l,

to.

na

jer Ti·

l5tlii

l\ i lt tom

reb­Bo­

Q! g sa·

"".

lije­noi·

ić i pro­nije nije

BROJ 51.

Širom svijeta IIR.\BRA Fh ' KA jo' odolijcvn div­

iJim t\ZiJt1 t ·kim horc..l .uHn, v jctskc nllvin­skc n.tnc!jc jnvljuju dctuljc o L orbnmn Fin ke i Sovjetske Rusije. Iz njih sc ruzn· birc daljnje hcroJsk držanje odlučnih Fi­n.~cn .i nesposobno t. ncpoznuvnnjc gcoJ!rn­fiJe, 1 kuktwičluk časniku i vojnikn cr­venih nrmijn. Juvljnju iz Krcmljn dn je 12. t. mj. un vojničkom vije u znk ljučc­oo dn e vim ilumn i uz bilo koju cije­nu slomi otpor Finncu, jer dn u protiv­nom prijeti nujtcži udnrnc i onnko već

o lnbljcnom pre tižu ovjct ke Rusije. U koliko bi sc poknznln potpuna nesposob­no t ovjet ke voj ke onu ne bi vtsc prct tnvljuln trnšilo zn u jedne i o tn­l drinvc. Znto Qubici n miju ir1rnti ni­kakvu ulo{!u 1 Tnnče je 1o kvn odQovoriln ncJ!ntivno na nultimatum« Lif!c naroda. u kojem je pozvana da povuče čete iz Fin­ske i zn po ~ne mirne preJ!ovore. Očekuje e dn će Ru ija baciti milijun i po voj­

nika i hiljadu aviona protiv male Finske. Rodi mogućeg prodoru sovjetskih četa pre­mn obali Botnij kof.! zulivn. čime bi Fin kn bila prercznna na dva dijela, i u koliko bi bila prckinutn željeznička pruQu na Tor­neo, jedina vezn sn knndinav kim država­mn i o tnlim ,rjjetom. Fin kn bi došla u veoma težak položaj. Zaključujući prema vijestima mo kov ke radio stanice o ne­redima u ved koj i Rumun j koj svict ko novinstvo ponovno pocrtnvn nf!rcsivnc pla­nove »miroljubi'-"O!!'' toljinn.

ZAPLJENA IMOVINE BIVSE POLJSKE DR-1.AVE. Generalni guverner za osvojene polj­ske krajeve, ministar nemačkog Reicha g. dr Frank, objav1o je odluku, prema kojoj je zaplijenjena sva pokretna i nepokretna imo­vina bivše poljske driave, podrazumijevajući

lu i razna potraživanja. Istodobno je drugom odlukom imenovan slaralac sa sijelom u Kra­kovu, komu je dužnost, da vrši nadzor nad zaplijenjenom imovinom.

VELIKA NEZAPOSLENOST U USA. U Sjed injenim Američkim Driavama od 11 i po milijuna nezaposlenih broj se sada smanjio na 11 milijuna.

IT ALIJA l BALKAN. Veliki faiisličk i Sa­vjet na svom zasjedanju 8. t. mj. naglasio je, da sve, što bi se moglo dogoditi u Du­navskom bazenu i na Balkanu izravno inte­res ira Italiju. Naglašuju u Rimu, da slav Ita­lije u današnjem sukobu na znači neutral­nost, već oružani mir i pravo slobodne akcije. ----Križarsl~e vijesti

OVO ĐAčKO KRiž R KO BR T­STVO osnovano je u T u z l i.

BOžić TE DOPI ICE. Kod VKB-a mogu sc dobiti božićne dopi nice uz ci­jenu od Din. 0.50 po komadu.

KATOLičKA STAMP . Preko božić­

nih praznika po običaju prošlih godina drži se tjedan katoličke •tampe, kada se širi naša katolička štampa, a posebno kri­žarska. Sve upute u tom pogledu poslat će VKB ovih dann.

SABIRNI ARCI. Još od mnogih Brat­stava nismo dobili snbirnc arke od ovo­godišnjega Križarskog dana. Molimo od­bore, da istu stvar urede, te ispunjene sa­birne arke što prije pošalju.

Pojeo je svoj mršavi objed, na­pravio je četiri koraka oko kuće, pak' je opet sjeo i započeo svoj posao bolno pri tome misleći: Gospodin k meni ne do laz i, jer sam odveć z l očest i Njega nedostojan!

Pošlo je radio četiri dobra sata, ustade, da rastegne malko ukočene noge, i izađe vani. Na jednom Kolo­branu sjedio je neki starac, nečist i smrdljiv, koji je htio da omota i po­veže noqu s nekom krpetinom, koja je bila j~š više nečista negoli on. Pri­bliži mu se tada Martin i zapita ga: »Sto radiš?<<

- Zabola mi se drača u nogu, pak mi se noqa sve više qnoji ... (l izusti oadnu psost) An, kakav je ovo pasii životi K vraqu bogataši, koji kraj nas lete u svojim automobilima. (l o­pet izusti drugu psost.)

Mariin te psosti nadoKnadi po-nožnim uzdasima.

Oh, ne qovori taKo, jadniče! Ka­Ko ĆP. te Gosoodin blagos loviti, kad ga tako vriieđaH

- Gosoodin ... - i nadoda niz gač::lnih riječi mrKo aa poqledavši.

Martin je razumio, aKo hoće aa ozdravi onu jadnu dušu, f:'Unu otrova i boli, d., treba prije o zdraviti onu noqu i očistiti onai smrad. Uze qa pod ruKu i povede u kuću, opere mu no-

•KAlOLIKa

Prazna riječ Mi smo uvijek govorili da je mo­

~al bez Boga samo prazna riječ i ni­sta drugo. r o je posve jasno za sva­koga čovjeka koji hoće da ga sma­tramo razumnim.

Strašno su nas napadali radi to­g.~; kao da mi, tobože, govorimo, da ~Ije n~moguće biti ni dobar, ni po­sten, n1 pravedan, ako nisi od kruni­ce i oltara. A mi to nismo nikada re­kli. jer to nismo rnoqli reći. Mi smo uv i;ek dobro lučili načelo od prakse. l1na, ~ n~ bi smjelo biti, to priznaje­mo ljud i naoko pobožnih, a segnuli b1 rukom. gdjegod. b1 se pružila prdi­ka, kao 1 to, da .h ima naravno do­bri~, ~. ni ~rva ne bi pregazili, a pu­lOVI nJ1hov1 ne poklapaju se s putovi­ma, koje naređuje Gospodin. l jed­ni i drugi su iznimke svoga kruga komu pripadaju, i to će potpisati, ne zajedljiv čovjek, koji ne mo.že bili tri­jezan u sudu, nego sta ložen j prave­dan duh .

Isticali smo mi i podcrtavali, da se ni na zlo ni na dobro, re dovito čovjek odjednom i naglo ne nakreće: Da je zlo brže u koracanju, to je isti­na: je~ je ~ezobzirnije, nasrtljivije, a, pnznajmo, 1 narav nam radije nakli­nje z lu nego li dobru, a li ni dobro se lako najednom ne napušta, jer čovjek ne može odjednom baciti lice pod noge.

To znamo mi, lo znadu nosioci zla.

Govorili smo mi na sva us ta, a i radili, samo nismo naišli na potporu, nego ioš i na smetnje i kojekakva sumnjiCenja, da treba stati na put no­siocima otpada od Boga i vječnih i­deala . Mi vjerujemo da je u drugim stranama svakako, ali ostajemo pri tvrdnji, da nama ne treba nikakvih vratolomnih skokova po uzoru drugili, jer su naše životne prilike druqe i mi smo moqli posve mirno b ez ikakvih jačih potresa ja uputiti svo j narodni hod k lukama sretnih dana.

Svak je bio bli ži neqo nosilac vječne istine. Pa neka je on žrtva i neutrudivi radnik u stvaranju dobra, a žanje samo patnje i lična stradanja

?d s.tola do odijela pa redom, bliži Je b1o od njega, i danas je, lola j razb.l.ud~ik, smutljivac i kradljivac, iz­ra~.I .J IVac J k~rupcionaš, svak, svak je bl1z1 od cov]eka žrtve i ideala.

l sada imamo ono što se sijalo. .. Vi, rušitelji onih ideala, pred ko­pmc su se s~gibala koljena naših o­ta~ a. dođite i vidile!

Nema vt.-1' ega narodnog zločin­ca orl onoga ko1i cupa, ili pušta slo­bc_;l"o ~upali, "jeru otaca iz grudiju nascga C'OVJeka . M1 smo rekli da je tu naša ~mrt i ;:>o1puni lom .

Idile P.-:>, S(.'~mrJ i pitajte: Sto je to •>z~.dl'l.na .r ' j_&,:x. !>lo je to: laqali, krivo · ~KI, 1zm1s il1, polvoriti, klevetati, bla­titi , c·niti . . ?

Nos iocima ru:ilačkih ideja je u ovom prvo rp ra7dc. biju broj jedan -svjet~ka. revolucija. Dobro. A kršćani­ma je 1 broj prvi i broj zadnji -vječni život.

Budimo i do nerazbora široko­grudni, pa stavimo u isti rang slobo­du rada i nos:ocima dobra i nosioci­ma zla. Nosioci zla imali bi bili ba­re~ toliko pristojni, da časno, a ne prljavo, u idejnoj borbi idu svome »cilju«. Kršćanstvo bi zanijekalo sebe kada bi se u svom djelovanju služi!~ silom i, još manje, lažju, pa to isto m~~e t;ažiti od svakoga protivnika, kOJI hoce da s n jim vodi borbu.

Možemo mi misliti što hoćemo· mo gu oni, koji su daleko od terena i poziva sudili kako hoće, ali, naša je otvorena riječ, da je kod nas lom i moralni pad posve bl izu ništici . Posve je ubijena vjera u čovjeka, i, neka se niko ne sablazni, ako se reče, da je to gore, nego ako se reče da je IZ­brisana vjera u Boga.

Tu leži naše zlo. Moral, a to ne znači samo šesta zapovijed, je srušen. Ništa nije sveto. A čovjek je čovjeku vuk. T o je nužna posljedica, ako $e stavimo na stanovište, da je »nebo za vrapce«.

Na terenu se vidi, što je to mo­ral bez Boga.

Junior

Pomozirno našu siromašnu potrebu braću iben ka Opći'lln u nedjelju JO.

upravila je f!rndnnstvu ovaj p-oziv: nGradani! Hrvat ki rodoljubi! Banska VIn t Banovine Hrvatske

t. mj.

obra-

tila se je okružnicom i na ovu Općinu a svrhom dn se u krilu Općine organizira zirn ka pomoć. Odazivajući e po dužno­sti i uvjerenju pozivu Ban ke Vlasti. Op­ći·na je o nova.la ocijalni odbor u kojem su zastupane vc naše hrvatske nacional­ne. privredne. socijalne. humanitarne i ka­ritativne ustano,rc u gradu. Zndntnk je o­vom odboru da pripomo~ne općinu u pri· kupljanju red taYa zn pomaQanje naj iro­mašnijih i najbjednijih naših općinara .

Općina je dala •to je mogla. Ali kako su financijske mogućnosti općine skučene,

gu, izvadi mu trn, omota mu nato no­gu komadom čistoga platna. Otvori čašu dobroga vina i iz nje m u nalije pu n u čašu, nahrani ga, i, dok je sta­rac uživao to blago Božje, on potraži par hlača, dosta zakrpanih, ali čistih i dobrih, jedan haljetak i jednu košu­lju vunenu te zamotavši darova mu ih. Starac, okrijepljen hranom i do­brim vinom poče govorit i. Kaza, oda­kle dolazi i kamo ide, kako je jadan njegov skitnički život, bez ljubavi i v last itog gnijezda. Martin ga je s lu­ž io, i kad je sirotan iz lio svu žuč svo­je gorčine, govorio mu je o ljubavi i milosrđu, o Providnosti i raju. Na og­njištu p lamsa la je vatra, ali druga va­tra upa lila se u njegovu srcu: p lamen ufanja i ljubavi.

Prosjak ode lakši i vedriji, dok je Martin gledao u obzorje, ne bi li ug iedao koga putnika ...

Spust ila se već noć , a s noću ti­šina i mrak. Na svaki korak, koji bi odjekivao , Martinovo srce bi poigra­valo od Nade, a li korak bi se udalji­vao i nade je nestajalo.

Gospodin mu nije došao. Kad se sasvim zamračilo, Martin klekne na zemlju i izmoli svoje molitve, zatim leone u krevet i ugasi svijetlo. Na­jednom preslatki jutarnji glas spome­nu njegovo ime . . . on skoči i napne

to ona ne može da ni u približno dostat­noj mjeri pru.li onoliko, koliko je najnu.l­nije potrebno dn e ublaži tc · ka b jedn siro­tinje.

'wga e obraćamo na vc as, koji imate i možete, da otkinete nc•to od wo­ga, tc da pružite za ovu nnjkršćanskiju i nnjljudskjju svrhu. Prilike su u vijetu pre­tc "ke, i njihove zle po ljedice o je nju sc i u našoj domovini. kupoćn raste, moguć­no ti zarade su sve manje, i broj po­trebne i siromame naše braće danomice sc povećava . Zima te·ka i crna priti ln je ne­milice naše iromašnc domove i kolibe iz kojih e čuj e vapaj onih, koji tradnju.

Pomozite dokle, jer to od Vas traži isprn,•no hvaćenn nacionalna i građanska

uši zaustavivši dah. - Martine, jesi li zadovo ljan moj im posjetom?

- O moj Gospodine, zašto, za­što ni jesi došao? Tol iko sam Te čekao!

- Tri puta sam došao i zahva­ljujem ti, šio si me prim io sa svim svo­jim srcem.

- Tri pula? Ja Te nijesma vidio, moj Gospod ine! Kad si došao?

- Doša o sam, malen, siromašan i bosonog, ti si me ljupko primio i za o­djeo si me svojom ljubavljuj došao sam, kao jadna sta rica, bez znanja i dosadna, a t i si me strplj ivo poslužio; došao sam zaodjeven grijehom i bi­jedom, a ti si me oprao, povezao no­gu, okrijepio, utješio. Stogod si uči­nio svakome pojedinom od njih u moje ime, ja to držim , kao da si uči­nio meni i vratit ću ti sto za jedan.

Božanski g las zašuti, a Mart in nađe se očiju punih suza, i dušom, koja je kl ikovala od radost i. Zora ga je našla, gd je kleči kraj kreveta , dok su nje9ove usne i njeg ovo srce bez prestanka zahvaljival e Bogu, a prve sunčane zrake milovale su ono če l o, na koje se spustio poljubac Gospod­n ji.

Ante Katin

STRANA 3.

du/.ncJht. Svak1 onaJ, koji, u duhu SOCIJAlne pravde, doprinosi prema svojim mogućno· stinm zu ubln/.enje soci jalnih nevolja, naj­u~pjcšnlje djeluje na uklanjanju onih od­nosu 1 oprekn, koje dnnas potresaju teme­ljima sv1je ta. Time sc odu/.uje prema svo­JOJ hrv , tskoJ domo' 111 i 1111 najbolj1 na­cin gradi sreću sebi i vojoj dJeCi.

Obntćamo sc ovim na novčane zavo­dc, trgovačku i indu~trihka poduzeća,

posjcdnikc i sve imućnije gradanc, da sc nn poziv Općinskog soctjalno!l odbora. kOJi će ushjcditi ovih dann, spremno i drt\;:r.voljno odazovu, tc da odrede obila­tiJI rrinos za zimsku pomoć. Sve ostale JlTC•danc. mohmo dn svojim skromnim O·

b0lom pomognu našu akciju. č.ckujcmo da će u teškoj dana~njici

fliOgovori ti toplo hrvatsko srce šibenika; d.1. C.• vi imućniji Sibcnčnn1, u osjećanJU ohdarnosti i sugrađanskog bratstva, do­

~· arati svoju ljubav prema bl!~njcmu, i SVOJ!.! visoku ocijalnu vijest u časovima

kada je ona potrebna. Pomof!nimo na·oj sirotin ji. 'jezinc

uze zahva ln ice biće nam najveća naf!rndn. i zadovoljstvo.

P ov jeren ik Općine Dragutin Vidović, s. r.<<

Dr. Krnj eu i č o finsxoj U Pokup kom Gracu, u kotaru Pisa­

rovina, održao je u nedjelju 3. t. mj. glav­:11 1rmik H ' rtr }.n'J< vić vclkiu poli ti­.:ku kup•tinu, 11~ kr•Jc·j je održao or~irm l! ·VL r. U govt,ru ,e dr Krnjević izm~du

ostaloga reka J:

.,.prilike su cinnn:-: u svijetu teške. Da­nas mt živimo u dobu kada e diže slava ' n <.in sili i :1a<•Jiu ,\1i živimo u dob~.

!.-ada se u vt'ct ·J n·~ drži mnogo do za­dane riječi , karl t če v Jek vc više postaje l.,.o t"Ja k.« Dr T< 1 n ;evi(. prikazuje napadaj l- us1jl' na Fin'lk 1 : kaže : »Na jeverOZ.l· padu Rusije po toj, mala država Finska. Ta t:r/ava ima . e ! iočku većinu u parlamen­tu i voda fin l·':1 seljaka je prcdsjcd11ik rej)ublikc. Ta je zemlja naj redcnija rlr­žavn u Evropi. Narod je u njoj am go­sp dar. ada je Ru ija, koja e ponaša ka) nekada car ka Ru ijn, počela govori­ti. dn ta mala Fin ka, koja ima ne·to vi­še od dva milijuna stanovnika., postaje po­~ibao za ruski narod od 180 milijuna i dn f,!n ugrožava . Finci u bili spremni spo­razumjeti se, ali nisu cbi dali otsjeći gla­vu, ni u se dali živi pokopati. Ru i ja~ se ponijcln na najsramotniji način. Tvrdila je, dn u fin ki pogranični trnžari ubili ·est ru kih vojnika, a 16 ranili . Kasnije se ustanovilo. da je ve sk."Upa laž. Kada to nij e upalilo, onda je nad glavni grad Fin-ke doletjelo više tuceta aeroplana kao

crni gnvrnnovi. te su počeli bncnti bom­be nad glavnim Qrndom. Zatim je Rusija poslala voj ku. tankove, topove i ratnu mornaricu na Fin ku. ali sc Finci ni u pre­dali. i bore e dn im sc dhri ci i eli kultur­ni svijet. Jn sam ovo vama iznio zato. da vidite kakav se po lj ednjih godina nakon svjet koga rata vc ,,iše javlja duh u vi­jetu, koji hoće pomoću ile i na ilja na­metnuti vladavinu onih, koji u n ilni.

Mi Hn·ati. naročito hrvat ki eljačk.i

narod. može biti pono an da takvu politi­ku nije prihvatio, može biti ponosan to ima velike učitelje braću Radiče, koji su ga naučili. dn je svaka sila za vremena, dn e politikn no ilja ne može odriati. Može sc dogoditi. da nasilna vlada 1o-kve svojom ilom. koja je 20 puta veća

od vojničke ile Fin ke. zn ča prc?.azi ot­porni finski nnrod. ali mi Hrvati znamo. dn je nemoQućc jedan vjestan narod traj­no lomiti. na·em hrvatskom narodu i­mn. donoo; go pode, koja mi le. da bi bilo dobro da znvladaju ilom kako e vlada u Rusiji i drugim diktator kim zemljama. l ­made i Qo pode. koji misle. do bi bilo li­jepo dn PO tanu kome ari nad narodom i dn nekoliko ~to. pode bude nad cijelim na­rodom. Zato je potrebno dn budemo bud­ni. «

.. Rusi ore~ u" - (istinito) Prolazi vcćenik pokraj grupe radnika : »E ti pope. Ru i gr du, c čuju sc po­

vici.

» ekn gred u, pak ča z11to. »Ccš već videt ča . Obesit ćemo tc.« » čn am van stori l?« »"n si s tori ll Pop si.«

>•La hko za mc. Ja ću brzo vr ' iti, ma vi ćete e jadnici natrpet. e bin ni pa-su žclel vaše sudbine.«

l ušutiše kao zalivcni.

Page 4: »KATO LIKu - 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1939_51.pdf · ni poredak na koncu ovoga rata biti zadahnuti pravednošću i pravičnošću prema svima, onim

STRANA 4.

Život .... ibenika AKCIJA ZA ZIMSKU POMOC:. Banska

Vio~l Banov1ne Hrvalske obratila se i našoj

Qpcin1 posebnom okružn icom, ko jom ju je

pozvala, da sc 1 noJ nje-mom podruČjU orga­

niZIIcJ z1msku pomoc u svrhu pomaganja ne­

zaposlon :h i b ijednih naših općinara. Udo­

voljavajuci pozivu BoJnskc Vlasti Općina je

odlučila, da sc u svrhu porroći b:jednih i

nezoposlemh pri Općini osnu je ~ocijolni od­

bor, u koji su na njen po"iv ušli ovi pred­

stavnici vlasi!, privrede te hrvatskih karita­

livnlh i humom tarnih dru~lava: V i d o v i ć

Dragulm, opć i nski povjerenik, B e l a m a r ić

Strne, senator, A n i č 1 n Ivo, sreski načelnik.

N i k š 1 ć Marjan, predstoj nik po~icije, Don

Ante R a d i ć (z Biskups ki Ordmarijal), A n -

l ić Ante, in d ustrijalac, dr Milivoj l v č 1 ć,

odvjetnik, dr Oskar N o v a k, liječnik, S a r e

Frane, veletrgovac, L u š i ć And r'ja, špedilet,

M a t u š i ć Dinko (za Berzu Rada), M 11 t u -

l o v ić Ivan (za Okružni Ured), A n l i ć M~J­

tilda (za Hrvatsko Srce), M a l k o v i ć Katica

(za Hrv. ka t. žen. prosvj. društvo »Zora «),

S a r i n Neven ka (za »Katol i čku Kar ilas«),

B o l a n č a Bla ž {za Udru~enje trgovaca), B e­

l arn a r i ć Frane (za Ud ruženje Zanatli je),

Z a n i n o v ić Ante {za »Hrvatskog Ra d išu«),

Fr l g a n o v ić Josip (za Seljačku Slogu),

S e k s o Marinko (za Gos podars ku Slogu),

2 a j a Marko (za opć. org. HSS), B i l i ć

Mirko (Ul Povjereništvo Radničke Komore),

H er k o v Teodor (za Organizaciju hrv. priv.

nam je~ tenika), Pr g i n Mate (za Javnu Do­

brotvornost) i K r n č ević Marko (za Orga­

nizaciju hrv. radnika) . Odboru je na čelu po

pravu opć. povjeren ik g. D. V i d o v i ć. Iz

sredine ovoga socijalnog odbora izabran je

ovaj uJi radni odbor: Dr O . N o v a k, A n -

t i ć A., don A. R a d ić, dr M. l v č i ć, S a­

re F., L u š i ć A., B e l a m a r i ć F., Fr i -

g a n o v ić J., B i l ić M., H er k o v T., koji

se ovako konstitu irao: Predsjedn ik dr Oskar

N o v a k, podpredsjedn ik Ante A n l i ć , !aj­

nik Mirko B i l i ć, blagajnik don Ante R a -

d ić . Soc ijaln i odbor i radni odbor su već

održali po dvije sjedn ice, Odredene su već

smjernice rada. Ovih dana će se započeli

sakup ljan jem doprinosa . Preporuča se svim

nas tm gradanima, osobito onim imućnijim, da

rado doprinesu što već i doprinos u ovu ple­

menitu svrhu te lim pripomognu svoje su­

građane, koji su, skupa sa svoj im obiteljima,

a bez ikakve svoje krivnje, izvrgnuti bijedi 1

stradanju. OVI DIREKTOR PREP RA 1DTJE.

Ovih dnna je dekretom g. Bana Banovine

Hrvatske po tavlj en za direktora nbenske

prep:ll anrlije )1. Klonim ir š k a l k o. dugo­

godišnji i zaslužni profesor na toj prepa­

rnndiji . Ovaj dekret ~rndanstvo. profesor­

ski zbor i učenici očekival i s u svakog ča­

sa, jer je g. škalko kao nastavnik sa svo­

jom sprem o m i ljubavlju mnogo truda u­

ložio, i mnogo doprinio. da ovaj nnš pre­

važni zavod o tane na svojoj vis in i. Ime­

novanjem g. "kolka za direktora naše pre­

parandije, prvi i nezaborav ni prepnrandij­

ski d irektori g. Grgić i pok. Urlić dobili

su do tojnog nasljednika . C:cstitamo!

DEVETNICA B021C:U poč i n j e u petak 15.

t. mj. u k a t e dr a l i sv. Jakova. Svake ve­

čeri u 5 s. b it će ruzarij i devetnica.

KV TRE. U s rijed u 20 t. mj ., u petak

22. t. mj. i u subo tu 23 t . mj. jest kvntrc­

ni po t. Svo tri dan a je strogi po t i ne­

mrs. PR L V . Po vjekovnom o bičn.j u u

nedjelju u ponoći znslnvićc va zvona u

lq, u Bo~i ća.

SAT KLANJANJA s euh11rislijskom propo­

vijedi b it će u nedjelju 17. t. mj. u crkvi sv.

L u e e od 4-5 sali popodne.

PR ICEST l SAT KLANJANJA KRI2ARl­

CA. U nedjelju 17. t. mj . u 7 sati ujutro za­

jedn ička je sv. M i s a i sv. Pr i č e s t svih

Kri~a ric.:~ i Mal ih Križ<~ rica, a popodne od 4-

5 sali s a t k l a n j a n z a u crkvi sv. Luce, no

što su dužne sve doći. - Duhovnik.

SVIM CLANICAMA n21VOGA SVIJETLA!<

jav ljam, da je na k~~na klanjanja za sl i jedeći

ljedan (17.-23. Xli .) : z a s v e, o s o b i t o

okor jele, grješnika, da se o Bo ­

žić u ispovjede i pr lč este t e Ill­

ko proslave Bo žić duše s voj e.­

Preporuč11m članicama, da u nedjelju 17. t.

mj . u što većem broju prisustvuju s B l u

k l a n j a n j a u crkvi sv. Luce od 4-5 sat i

popodne. - Mjesečnoga s a s t a n k B u Kat.

Dom u ne će biti rcJdi aclvenlske propovijedi

u katedrali. - Don Ante Radit.

U FOND NASE GA LIST A doprinijel je

gd11 Marija Marinovć Din 1 O, da poča sti us­

pomenu pk. A n e u d . M e r l a k . - U­

pravi! harno zahval juje.

Jesam li oo~mirio oretolatu1

nKATOLIK• ----------------------B_RO_ J_S_1. ---------------- ----

Proslava tristogodišnjjce benedikt. sarnostana sv. Luce u Šibeniku

!ivimo u vremenu, kada vlada upravo

slrast i manija, da se slave svi vain1, i ne

važni jub ile ji i godišnjice, pa se u toj ju r­

njavi za jubilejima više puta dogod,, da sc.

često bez osvrta preue i m1moioe one važne

i značajne. 0·11h danil pao je jedan značajan

jubilej mimo kojega Sibenik nije mogtlo

šutke proći. Previ~e je bio značĐjan 1 v11žan,

11 da ga je i moderni nezahvalni rocl mogao

šutke mom ioći. Tilj značajan jubilej u kojemu

je sĐv Siben ik progovorio, kako ve ć u pro­

~lu broju spomen usrno, b ila je proslave: Iri­

stogodišnjice opstanka benedikti nskog samo­

stana sv. Luce na Gorici u $ibenik u.

Prilik om proslave možemo kaulii, drl je

šibenska duša progovorila . Sav Siben ik sa­

kup ljen oko sla rih s~tmostans ki h zid ina pro­

govorio je 13 decembra. Progovorio je iz

srca i duše .

A z!lšlo7 Već Iri stotine godina ·.a mo­

slan sv. Luce d iže se i sto ji, kao graq n11

gori, kano svijetlo dana, kano Božji pe'voj,

kano Božji k11vez - u kojem naj izabr ntje i

niljčišće duše provode svoje dane pjevaju ć i

Bogu mol itvom i radom svojim.

A zašto je Sibenik la ko snažno i l.na­

čajno progovorio ? Sibenska žena nadal eko

je poznata. Teško drugdje u ženskom svijetu

nać i toliko ženstva, vjernosti, kršć. duha i

ob iteljske ljubavi, kao n. pr. kod šibenske

žene. l up ravo u izgradnji šibenske žene veo­

ma veliku ulogu i časnu d ionicu od igrale su

čč. ss. Benedikt inke. Od 181 O g. benediklinke

su s11 svojom osnovnom školom, zabovišlem

i zanatskom školom odgajale ~ i bensku žensku

om ladinu. One su ih naclahnj ivale i pitale sa

on im uzvišen im kršć. nazorima na svijet, brak

i život. l jer Sibenčanin vjeruje, a i s pravom,

da mu je žena, ona koja 3 ugla kuće drži, lo

je najdublji uzrok i najlačniji odgovor na

upit zašto je Sibenik tako glasno i svečano

progovorio prili kom jubileskih dana .

Kako je progovorio? Jubilejska proslava

započela je u subotu 9. Xli. popodne. Ispo­

vjednik i duhovn i upravitelj čč. sestara preč.

don A. Radić održao je uvodnu propovijed u

jubilej »Ususre t Kristu«. Propovijed je b il a iz­

rečena pred sam im koludricama, i njima na­

mijenjena.

Jubilejski dani bili su; nedjelja 10. t.

mj., ponedjeljak, 11 i utorak 12. t. mj. i 13.

l. mj. Raspored proslave, i poziv na proslavu

bio je objavljen građanslvv sa posebn im

plakatima. N.a prvi dan proslave u nedj elju 1 O. t.

mj. u samoslanskoj crkvi ujutro u 7 s. preč.

don A. Rad 1ć pjevao je svečanu sv. Misu uz

asistenc ij u. U dupko punoj crkvi preč. cele­

brant održao je propovijed o jubileju i nje­

govom značenju i važnosti. Popodne u 4 s.

n11kon izmoljene lrodnevnice u čast sv. Luce

- preč dr Zorić kanonik. održao je pjesnički,

snažan, i misaoni prigodni govor. Govorn ik

je preni o svoje sluša telje natrag u prošlost

za 300 godina. Orisao je najdi rlj iviji prizor

13 decembra 1639, kada je 1 O ši b . djevoJa­

ka uz pratnju b iskupa, cijelog naroda, i na­

rodn ih prvaka - prekoračilo prag sv. Luce.

Upoznao je svoje slušatelje sa dnevnim re­

dom, koji vlada u samostansk im zidinama, a

koji je sav protkan molitvom i radom. Doka­

zao je važnost, snagu i veličinu redovn ice u

času dok sklopljenih ruku kleči u zanosu i

molitvi pred Najviši m. Govorni k je pokušao

da svojim slušatelj ima barem za čas odgrne

samostanski zastor, iza kojeg se krije toliko

ljepote redovn ičkog života . Završio je sa a­

pe lom na nedu žn a srca, da ako osjete Gospo­

dinov poziv, da mu se odazovu, i da pristu­

pe ovj bijeloj Kris tovoj četi, koja, več ovdje,

a osobito na nebesima pjeva vječni Aleluja.

Iza propovijedi bio je blagoslov sa Presve­

tim uz asistenciju. Služio je spomenuli pro ­

povjedn ik . U ponedjeljak, drugi dan prosleve -

bila je uj ulro svečana sv . Misa za preminu­

le čč. sestre kroz ovih 300 godina. Sv. Misu

uz asistenciju služ1o je preč. dr Zorić. Po­

podne u 5 s. bila je popodnevna pobožnost

sa propovijedll i blagoslovom sa Presvetim .

Propovijedao je preč. don A. Sare, omilj e li ši­

benski propovjedn ik. U svom govoru na kon

što je or isa o uzvišen lik velikog palrijerha

sv. Be ne dikta, upoznao je sluša teljstvo sa

gig~tnlsklm radom i ZĐslugama što ih u činiše

čovječans tvu Benediktinci i Benediktl nke. Go­

vorn ik je citirajući prvorazredne auktorltote

ken10, da je jeden benediktinski samosl<1n

više učinio za kulturu nego li sveučlll~te u

Kenbridu i Okslordu. Iza propovjedi blago­

slov s11 Presvet im uz asistenciju odriao Jo

preč. Bjaži ć , kanonik. U utorak, 12 t. mj . u 7 s. u)ulro služio

je svečanu sv. Misu uz esislenciju prosv. Plan

don Rudolf, dugogodišnji samos tansk i uprav i­

telj l vjeroučitelj. Uvečer u S s. is ti je propo­

vijedao na veče rnjoj pobožnos ti. Obr~d;o je

krasnu prigodnu temu: Sv. Lucija virgo et

mertyr - djevica i mučenica. A sl ično je i

redovnica djevtca i mučenica. Sav govor bio

je ispleten, ispunjen sa krasn im slikama, du­

bokim i sažeflm mislima o ljepoti i veliči n i

redovn tčke sv. čis to će. Iza propovjedi presvi j.

Pitm služio je blagoslov sa Presvetim uz asi­

stenc ;j u. Uveče u 7 s. počela je p ucnjava mužara

i vatromet i svečana iluminacija. Na pročelju

ulice, koja vodi samostanu bio je podignut

ilumi niran i slavoluk s natpisom: 300 ;J. Si­

ben ik i pul do crkve b io je ukrašen zelenilom

i sagovima. Isto tako i unut rašnjost crkve bila

je najsvečanije dekorirana, sva u mo ru svi­

jetla i zelenila . Srijeda 13. t. mj. b io je glavni dan pro­

slave . Već u 3.30 s. b ile su redovnice na

nogama, eda u 4 s. započnu »Pohvale«. Ni­

jesu slučajno čč. sestre započele svoj sveča­

na dan s »Pohval~trna« iz brevi ra, jer je 1 3 de­

cembrq morao b iti dan, u kojem će i one i s

nima SliV Sibertik kazali jedan veliki i topli

»Bogu hv11la« za sve. Poslije »Pohvala« re­

dovnice su citirala Prvi i Treći čas iz brevira.

U 5 s. počelo je pjevanje životi! sv. Luce.

Ov~ god ine iznimno radi jubileja pjeval i su

sve Iri lekc ije samo svećenici. U 6 s. bila je

pjevana sv. Misa, koju je pjevao rektor crkve

preč. Radić. Poslije evanđelja sav odušev­

len i raznježen nij e mogao odol iti, a da ne

progovori nekoliko topl ih r i ječi u osvitku

svečanog, velikog dana. Posl ije ove Mise je

bila sv. pričest vjern ika, koja se je uz pre­

kide d rjeli la skoro sve do podne. Od 7 pa

do 9.30 redale su se tihe sv. Mise. U 1 O s.

redovnice recitovale su Sesti i Deveti čas. U

1 0.30 s. preuzv. b iskup uz pratnju ušao je

u crkvu. Zbor učen i ca zanatske škole pozdra­

vio je ulazak preuzv. sa pjevanjem himne u

čast sv. Luce. Himnu je ispjevao g. Miho

Jer i n ić a komponovao mladi katedr. k'lpelan

don J. Spanić. Za vrijeme ponti!. crkva je

morela b iti barem lrostruka eda b i bila mo­

gl<~ primili sve vjernike. Preuzv. b iskup slu­

žo je, pontif. Misu uz veliku asislenciju stol­

nog kaptola i svećen ik a. Ponlilikalu prisu­

stvovali su pretstavnici mušk ih i ženskih re­

dovničkih kuća. Poslije evanđelja preuzv. bi­

skup udijelio je papinski blagoslov. Popodne

po programu b ila je procesija sa kipom sve­

tice. Nestalno i kišovito vrijeme znalno sc

je pogorša lo baš u času kada se je morala

form irati procesija . Ul ice su bile prepune i

užurbane kano na najveći blagdan. Ul ice oko

samostana izgledale su jedan 'TlravinJak-. l

na vijesl, da je otkazana procesija laj og­

romni mravinjak sa upravo depresijom i tu­

gom počeo se je raz tl aziti, ali djelomično.

Teš ko im je bilo ocijepiti se, a da nijesu

mogli prisustvovali i odati pr iznanje i zahva­

lu zaslužnim benedikt inkama. U 3.45 preuzv.

b iskup održa o je zaključnu propovijed. Pro­

povijed preuzv. biskupa b ila ja pjesma uzvi­

šenom redovničkom pozivu. Biskup ganut i

razdragan komemorirao je slavnu i časnu pro­

šlost ovog samostana i ilustrirao sa uprav

sveta č kim redovničkim likovima, koji su ži­

vjele i trp jela u samoslanu. Nažalost govor

preuzv. usltjed velike gužve nije mogao biti

sa sl ušan onako kako b i inače. Dok je biskup

govorio šib. hrv. glazba pred crkvom svirala

je pobožne himne. Ovo je po prvi p ut da

oq 1929 ~ib. op ćina Iz blagonaklonosti ša lje

glazbu. Znak da je općina ušla u narodne

ruke, a n11rod voli i cijeni svoje redovn ice i

tradiciju. Ovom pril ikom javno zahvaljujemo

hrv. opć. i njenoj upravi, koja se je n11 tako

lijep način odužila na~ i m bened lktinkama.

lslo tako zahvajujemo i hrv . glazbarima koji

su skoro 2 s. po kiši neumorno i skladno

svirali. U zadnji čas odlučeno je da se udovolji

građanstvu, da uza svu kišu uputi se proce­

si ja . l već je bio pao prvi sumr11k nad Si­

benikom, kada su hiljade šib. djevojaka, žena

i starica pro lazile ~ lb. »kalelargom« uz ~je­

srnu i molitvu . Nikad Sibenik nije možda i­

mao procesiju, u kojoj b l b ila više došla do

izražaji! improviziranosl l sponlenosl. U pro­

cesiji išla su najprije djeca iz koludričkog Zll­

baviš ta, »Zora«, gospođe, a zat im u jednom

ogromnom dvored~ stupa le su sada~nje i

bivše učen ice zanatske škole. Kažu- nijedna

nije izostala. A to Je bila n~~jljepša tačka, !l

to jo b io najuspjeliji detal j u cijeloj proslavi.

Ispred kipa išla je hrv. glazba, č. s., svećen­

stvo. Kip su prQille uč. Z!lnal. ~kole noseći

mučeničku palmu. Iza procesije išao je jedan

dugi Iro red ost el ih građanka. Izli procesije

ispjevan je nTe Deum«. Blagoslov uz asi­

stencije služio je presvij. Pian i time završen

ovaj značajan, lijepi jub ilej. De je proslava ovako lijepo uspjela, Ire­

ba mnogo pnznanja dati dana~njoj op11fici

č . s. Terezij i, koja sve sile ulaže da bl saču­

vala trad icionaln i renome samostana - i stil­

roj slavi dod~t la novu. L. s. benediktinke budile mirne i po:

nosne JU sumr11čju 300-god išnj ice vašeg živo­

ta i opstanka Sibenik vam je progovorio bo­

lje i snažnije nego je i najveć i opl :m•sl mo­

ga o očekivati. Siben ik vam je d11o 'cgitima­

ciju i ulaznicu u 4. sloljeće života i opstan­

ka. t sloge č. sestra zvonar nek bez str11ha

zvon i u osvitu zore 4. st oljeća užet imll

samos tanskog zvona, pil do zvona vječnog

života, živola svetosti i milosti, života ljub~tvi

i dobrote, čisto će i pravde - u novom

svetom i blagoslovljenom 4. sloljeću života

opstanka.

1IKOLE pro Javio je

t radicionaln o snv grnd. O obitog učešća u

prosi vi uzeli su mornari, djeca i bratimi

sv. Tikolc. ekoliko dana prije blagda­

na razni t rgovački izlozi bili su puni Ni­

kolinjskih motiva i darova. Središte pro­

slave bila j e svečeva crkva . Pročelje crkve

bilo je iluminirano s električnim žarulja­

ma, n unutra njost crkve svečano dekori­

rnna i urešena sn raznim mornarskim za­

stavama. emblemima, sagovima i zavjet­

nim spomen darovima. Glavni oltar na

komu se 'nalazi stara svečeva slika bio

je takod e r bogato okićen marom i zaslu­

gom g. Duje n b i o n i, sakristana. Već

popodne uoči blaJ!dann počeo je po jet

svečeve crkve. Po li je večernje u 5 s. va­

tromet je najavio sutrašn i u svečanost. a

blagdan ujutro u 5 s. počelo je pjevana Ju­

trenja s lekcijaml\. a zatim je slijedila

pjevana sv. misa. koju je pjevao rektor

crkve vlč. H or v ll t. U 7, 7.30. 8 i 9 s . bi­

lc su tihe sv. mise. U 10 s. bila je zadnja

sv. misa. koju je pjevao gradski žup'nik

Don A . šare. Na ovoj sv. misi, kao i

na o taJim crkva je bila dupkom puna.

Zadnjoj sv. mi i prisustvovalo je činov­

ui tvo Lučke kapetanije, mornari s ramib

brodova, i brojni svečevi imenjaci. Glav­

na točka u ovogodišnjoj proslavi bila je

blagoslov bratimske zastave sv. ikole. O­

vo je prva zastava ove stare i zaslužne

bratovštine. Zastavu u izradile č. ss. Milo-

rdnice u Zagrebu. Zn tava je nabavljena

doprino imu braće i građanstva. Blagoslov

zastave obavio je prcuz>. b i s k u p po­

podne u dupkom punoj crk.·,-i. Prije bla­

goslova preuzv. biskup održao je prigodni

govor. u kojcn1 je iznio nekoliko marknnt­

;,ih detal j a iz života sv. ikole i stavio

vjernicima i braći na srce, du nasljeduju

kreposti i primjere vel:evc. večnnom bla­

goslovu zastave kumovali u : gd n Rosu;nil­

la P e tloros-L tcn.ć gela. Kečkemety n ka, g .It.sip Kužina. g. Franc l tonić i g. Ja­

kov Tcrlfnović. Poslije b lagoslova zasta­

v e sl i jedio je blngoslov s Presveti m

ljl'bl j nje . v. moći pa je s time bila zn­

klj\;Čcnn uspjela ovo~:odišnju proslava ve­

likog i O'lliljelog sveca sv. Nikole. ~~~ .................................. ""'"

Iz naših hraieva ' OVI POJ\\OC, l Bf KU~ ZAGRE­

BAčKI. »llrv. trnža« od 14. t. mj. dono­

i: »L' O sscrvntore Roma no« donosi vijest,

da je duna ll. prosinca ove godine odr­

žan tajni kosistori j , duklc prvi kon i torij

ada la,'Uo vladajućeg Pape j . . 'Pija

XII.. na kome sc je v. Otac udo tojao

im enova ti titularnim biskupom Dodone, a

pomoćnim bis\{.upom preuzv. g. nndbi ku­

P•I znf!rebnčkom dru lojziju tcpincu

sv<.;renikn zagrebačke nadbiskupije svcuči­

Wnog docenta u Zagrebu veleučenog gosp.

dr l Josipa L n e h n. Dodona je bio grad

~ tn rog Epira u Grčkoj, n njezine ru ~cvinc

usču vnnc su i danas. Pripada metropoliji

ikopolju.« - i ovoizabrnnom pomoćnom

biskupu dru Josipu Lnchu čestita i na' list,

i ~eli '\u puninu blago lova Svevišnjeg na

novom mjestu u vinogradu Gospodnjem

nu koje (!a je pozvala Božja Providnost!

PRENOS KOMPETENCIJA NA BANOVINU

HRVATSKU. Objavljeno je još 5 uredabe o

prenesu kompetencija na Benovin~ Hrvatsku.

Ovim uredbama je izvr~en prenos poslova

prosvjete, socijalno pol itike i narodnog zdra­

vlja, ~uma i rudnika, poljoprivrede, te tr­

govine i industrije s drža~e na Bansku Yl11st

u Zegrebu. B02JCNI SKOLSKI PRAZNICI. Božićni

praznici u svim ~oklam11, za katolike i pravo­

slavne, prema odluci ministri! prosvj~te, Ira­

jal će od 23. prosinca do 1 O. siječnja.

------·-------------------------------------------------------------------------------·--------------------VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADić - SIDENIK ULICA BL. NIKOLE TA VILICA 107. -TISKARA »KACICc (0. BERNARDO BULJEVIć}.

ječift

-N pJeS~

cam o ljice,

glas se ro govo jeka

Bet/e cvale pri vl

svi Svoj nije Ga o

l dišnJ kad rovi sve e

Pies carn

i Pri

u be ma/e iem dr ac