katalog voćnih sadnica

Rasadnik Mili je obiteljska tvrtka s dugogodinjom tradicijom proizvodnje sadnog materijala. Rasadnik se nalazi u okolici Donjeg Miholjca, na plodnom tlu, uz samu rijeku Karaicu.

Poetak proizvodnje je bio je 80-ih godina, kada su u rasadniku proizvedene prve sadnice rua. Nakon prvih koraka i savladavanja tehnologije u narednim godinama poveavamo proizvodnju, tako da je prema podacima iz Zavoda za zatitu bilja, za 2008.godinu, tvrtka Rasadnik Mili najvei proizvoa sadnica rua u Republici Hrvatskoj, dok je prema podacima Zavoda za sjemenarstvo i rasadniarstvo jedan od veih proizvoaa sadnica voa.

Tvrtka trenutno na povrini od 12 hektara proizvodi oko 50 sorti sadnice rua (ajevke, oribunde, polijante, penjaice, mini rue, pokrivaice tla, engleske rue i rue stablaice), sadnice kontinentalnog voa, sadnice aronije, brusnice, borovnice i kupine, te sadnice ukrasnog bilja. Cjelokupna proizvodnja sadnica, vlastiti matinjak vegetativnih podloga i pupova su pod strunim nadzorom Zavoda za sjemenarstvo i rasadniarstvo i Zavoda za zatitu bilja, ime su osigurani svi potrebni certi kati za podizanje viegodinjih nasada.

Sadnice Rasadnik Mili moete pronai na itavom podruju Republike Hrvatske i to u: trgovakim centrima, poljoprivrednim ljekarnama i vrtnim centrima.Novosti u ponudi sadnica su:

sadnice kalemljenog japanskog javora sadnice mini kivija, goji-a, tayberrya i sibirske borovnice sadnice rododendrona i kalmije jabuka "Najdared", crveni klon sorte Idareda, poboljanih pomolokih osobina patuljaste jabuke (balerine ili stupolike jabuke)

Prepoznali smo trend funkcionalne i ekoloki zdrave hrane te prvi na trite introducirali Aroniu melanocarpu. Aronija je zbog svojih brojnih pozitivnih odlika odlino prihvaena kao biljka za hobby uzgoj, a uz nau strunu pomo podignute su i prve komercijalne plantae aronije.

Vie informacija o uzgoju aronije moete pronai na naem Aronija centru!

www.aronija.net

2Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Katalog sadnica

RUEajevke 3

Floribunde 6Mini 8

Penjaice 9Pokrivaice 10

Grmolike 11Stablaice 12

VOEJabuka 17

Patuljsta jabuka 20Kruka 21

Dunja i mumula 22Marelica 23

ljiva 24Trenja 26

Vinja 28Breskva i nektarina 29

BOBIASTO VOEAmerika borovnica 30

Amerika brusnica 32Malina 33

Tayberry 34Kupina 34

Sibirska borovnica 34Drijen 34

Aronija 35Goji 36

Mini kiwi 37

UKRASNO BILJEUkrasno grmlje 38

Ukrasne penjaice 40Kalmija 41

Rododendron 43Jorgovan 45

Ukrasno drvee 46Ukrasna trenja 48

TABLICA DOZRIJEVANJA 16

3Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

Rue AJEVKENajomiljenija grupa rua, ponekad se nazivaju i rue mjesearke. ajevke emo najlake prepoznati po dugim cvjetnim stapkama, koje zavravaju s jednim cvijetom.

Prva hibridna ajevka bila "La France", koju je sasvim sluajno otkrio Pierre Giullot, 1867.

ajevke mogu, kao i ostale rue, biti svih boja crne, a mogu biti i dvobojne. Naruito lijepo izgleda vie primjeraka iste sorte presaene na gredicu.Mogu se uzgajati kao grm ili stablaica.

80-100 cm

80-100 cm

80-100 cm

90 cm

60 cm

80 cm

60 cm

120 cm

60 cm

80-100 cm

120 cm

60 cm

VELVET

BARCAROLLE

BALLERINA

BLUE MOON


RUE

80-100 cm 80-100 cm

80-100 cm 80-100 cm

90 cm

70 cm

120 cm

80 cm

100 cm

60 cm

100 cm

70 cm

80-100 cm 80-100 cm

100 cm

70 cm

130 cm

90 cm

PEACEMEMORY

KARDINAL MONY

GOLDEN MEDALFLAMENCO


RUE

80-100 cm

80-100 cm

80-100 cm

80-100 cm

110 cm

80 cm

100 cm

70 cm

160 cm

80 cm

90 cm

70 cm

W. WEEKEND

GOLDEN MONYVALENCIA

STAR LIGHT


80-100 cm 80-100 cm

80-100 cm 80-100 cm

70 cm

60 cm

90 cm

70 cm

70 cm

80 cm

80 cm

70 cm

LAMINUETTE LAVAGLOW

FRISIAFIRENZA

Rue FLORIBUNDEOve rue su potomci ajevki i polijanti. Prijevod imana oribunda je "obilje cvjetova", to ove rue i potvruju jer daju nekoliko cvjetova po stapci.

Floribunde cvatu neprekidno i daju vie "boje" vaem vrtu. Otpornije su na hladnou, a lake se njeguju nego hibridne ajevke.

Mogu se saditi u gredice ili pojedinani grmovi. Bujnije sorte se koriste i za ive ograde.


RUE

80-100 cm

80-100 cm 80-100 cm

80 cm

80 cm

60 cm

60 cm

100 cm

90 cm

ZORINA

LAMBADAPAPILLON


40-60 cm

40-60 cm

40-60 cm

30 cm

50 cm

40 cm

40 cm

40 cm

40 cm

ELEONORE

BOLEROBABY GOLD STAR

Rue MINIU Minijaturne rue ubrajamo vie grupa rua ija visina ne prelazi 25-35 cm, rijetko kada vie. Minijaturne rue imaju manje cvjetove, nego ostale vrste rua, ali to nadoknauju obiljem cvjetova. Minijaturne rue su jako otporne na hladnou i mrazove. Pogodne su za uzgoj u ardinjerama. Cvjetaju tijekom cijele sezone.

Rue PENJAICE

9

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

120-200 cm 120-200 cm

350 cm

250 cm

250 cm

200 cm

120-200 cm

250 cm

200 cm

120-200 cm 120-200 cm

450 cm

300 cm

350 cm

250 cm

120-200 cm

250 cm

200 cm

SUPER STAR WHITE COCADEGOLDEN SHOWERS

CORAL DAWNCASINO

Glavna primjena penjaica je prekrivanje dijelova kua, pergola, starog drvea, stupova itd. Odline su i za prekrivanje ograda.

Penjaice rastu vrlo intenzivno, s dugakim izbojima pa je mogue formiranje razliitih oblika kronje. Za razliku od vinove loze, penjaice ne tjeraju vitice pa ih je potrebno privrstiti na potporanj.

Dostiu visinu preko dva metra. Nove sorte penjaica odlikuju se veim cvjetovima i cvatnjom cijele godine.

DON JUAN

10

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, Tel./Fax: 031/631-959 www.rasadnik-milic.hr www.aronija.net

CORVETTE

HEIDI

WHITE MEIDILAND

FAIRY

Rue POKRIVAICEPrva rua koja se koristila kao pokrivaica bila je Rosa wichurania, ali tada se jo nije moglo govoriti o zasebnoj skupini rua. To se promjenilo 80-ih godina kada nastaje prava poplava novih sorti.

Ove rue cvatu od ljeta do jeseni i sitnih su cvjetova.

Razlikujemo nekoliko podgrupa:

NISKI PUZEI : visine 30-45 cm i irine manje od 150 cm;

VISOKI PUZEI : narastu vie od 45 cm i irine vie od 150 cm;

NISKI POVIJENI : naraste vie od 95 cm i irine manje od 150 cm;

VISOKI POVIJENI : naraste do 100 cm i irine vie od 150 cm.

100-130 cm

100-130 cm

100-130 cm 100-130 cm

30 cm

200 cm

70 cm

70 cm

40 cm

120 cm

30 cm

200 cm

11


100-150 cm100-150 cm

150 cm

70 cm

200 cm

120 cm

100-150 cm

130 cm

120 cm

100-150 cm

150 cm

180 cm

PARADIS SNOW QUEEN

DICK DICK BONNY

Rue GRMOLIKERue iz ove grupe su bujnije od oribundi i ajevki, ali znatno manje bujne od penjaica. Rue iz ove grupe posjeduju veu otpornost na bolesti i tetnike, a pogodne su za sadnju u urbanim sredinama i parkovima S grmolikim ruama vrlo lako moemo formirati cvjetnu ivu ogradu, ali isto tako, uz vrlo malo njege, odlino e izgledati i pojedinano posaeni grmovi. Biljke su uspravnog rasta, visine obino do 2 metra.

12


DOUBLE DELIGHT

CARIBIA FIRENZA

40 cm

2 cm

zatita tijekom zime

40 cm

proljee

Rue STABLAICE

13


RUE

SUNSET - PENDULASTA

LAMBADA

PAPILLON

SNOW QUEENBONNY - PENDULASTA

14


RUE

GOLDEN MEDAL

LAVAGLOWKARDINAL

MELROSEDICK DICK

15


RUE

BOLERO

SWANY PENDULASTA

BABY GOLD STAR

ALINKA

CARMEN

SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI

5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25

5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25 5 10 15 20 25

SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI

KRUKALIPANJSKA LJEPOTICA

RANA MORETINIJEVA

SANTA MARIA

VILIJAMOVKA UTA

VILIJAMOVKA CRVENA

GELERTOVA

JABUKA CONFERENCE

TRENJA BJELINIK ABBE FETEL

MAJSKA RANA JONAGORED PASTORICA

EARLY BURLAT JAMES GRIEVE

STELLA MOLLIES DELICIOUS

DROGANOVA UTA PRIMA

COMPACT LAMBERT ELSHOFVINJA ROYAL GALA, GALAXY

METEORPRISCILLA

KELLERIS 16JONAGORED, JONICA

UJFEHERTSKAJONADEL

MARELICA TOPAZ

KORAI PIROS LIBERTY

GENCIKA ZLATNI DELIES

ALBA STARK DELIES

AANSKO ZLATO FLORINA

BRESKVA NAJDARED

MAYCREST IDARED

SPRING LADY SLAVONSKA SRIKA

LUCIE MELROSE

NEKTARINA BOINICA

WEINBERGER FUJI NF6

CALDESI 2010 GOLDRUSH

FANTASIA BRAEBURN

LJIVA NEW JERSY GRANNY SMITH

AANSKA RANA HARMONIE

AANSKA LJEPOTICADUNJACALIFORNIA BLUE

LESKOVAKAVALJEVKA

VRANJSKAAANSKA NAJBOLJA

MUMULAAANSKA RODNADOMAA

STANLEY

16


Tablica dozrijevanja

Jabuka GALA, ROYAL GALA, GALAXY Gala je izuzetno atraktivna sorta jabuke, upadljive crvene boje s okomitim arama utih pruga. Jedna je od cijenjenijih ljetnih sorti jabuka, ukastog mesa, slatkog i sonog okusa. Za komercijalne vonjake preporuuju se intenzivnije obojani klonovi sorte Gala: Royal Gala, Galaxy, Gala Schnitzer itd.

DOLAZAK U ROD: krajem rujna.

OPRAIVAI: Idared, Jonagold, Z.Delies, G. Smith itd.

SUMMER RED Ljetna jabuka intenzivne crvene boje, koja pokriva cijeli plod. Plodovi dolaze u grozdovima. U hladnjai se mogu uvati oko 2 mjeseca.

DOLAZAK U ROD: poetkom kolovoza.

OPRAIVAI: Gala, G.Smith, Mantet itd.

NAJDARED Crveni klon sorte Idared poboljanog okusa i u potpunosti obojane pokoice. Srednje do slabe bujnosti, grane su povoljnog kuta grananja, spur tip rodnog drveta. Plod je srednje krupan do krupan, malo spljoten, pokoica u potpunosti prekrivena sjajnim crvenilom, ukusnija od Idareda.


OPRAIVAI: Elstar, Zlatni Delies, Jonagold, Granny Smith, Prof. Sprenger i dr.

NA TEMELJU UGOVORA O LICENCIJI RASADNIK MILI IMA ISKLJUIVO PRAVO PROIZVODNJE I PRODAJE OVE SORTE NA PODRUJU REPUBLIKE HRVATSKE!

ELSTAR - ELSHOF Stara sorta jabuke, koju ubrajamo u najranije ljetne stolne sorte. Meso je svijetlo bijele boje, prijatnog slatko-kiselkastog okusa. Plodovi su okruglasti, prema aki sueni, srednje krupni i rebrasti. Mlada stabla na poetku produktivne dobi daju velike plodove, dok su poslije plodovi srednje veliki. Pokoica je blijedozelene boje prekrivena votanom prevlakom. Meso je bijelo-zelenkaste nijanse. Okus je osvjeavajue kiselkast.

DOLAZAK U ROD: krajem lipnja.

OPRAIVAI: Prima, Stark Earliest, James Grieve.

JONAGOLD, JONAGORED, JONICA Sorta dobivena krianjem Jonathana i Zlatnog deliesa. Plodovi su zelenkasto uti u vrijeme berbe s crvenkastom bojom na osunanoj strani. Okus je slatkasti s ugodnom aromom. Ako ju elimo due sauvati, potrebno je plodove brati dok su zeleniji. Jonagored i Jonica su, prvenstveno po boji, ali i po okusu kvalitetniji klonovi sorte Jonagold. Karakteristike ploda su iste kao i kod osnovne sorte.


OPRAIVAI: Idared, Gloster, James Grieve, Elstar, Breaburn, Gala, kao triploid treba dva opraivaa.

MOLLIES DELICIOUS Prema naem miljenju Mollies Delicious je jedna od najboljih jabuka za uzgoj na okunicama. Koncentracija eera u plodu ove sorte je najvea od svih jabuka na hrvatskom tritu, to ju ini idealnom za potronju u svjeem stanju te peenje u pitama ili kolaima. Redovito raa svake godine, plod je krupan odlino se uva u podrumima ili hladnjaama.

DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza.

OPRAIVAI: Zlatni delies, Braeburn, Fuji.17


VOE

JONAGORED MOLLIES DELICIOUS

NAJDARED ELSTAR - ELSHOF

ROYAL GALA SUMMER RED

TOPAZ Topaz je nova eka sorta otporna na ekonomski najvaniju bolest jabuka krastavost ili fuzikladij (Venturiu inaequalis), ali je neto osjetljivija na pepelnicu jabuke (Podosphaera leucotricha). Plod je crvene boje, proaran uzdunim ukastim prugama. Meso je ute boje, izvrsnog hrskavog okusa. Speci nost sorte Topaz je visoki postotak vitamina C.

DOLAZAK U ROD: krajem rujna. U podrumima je mogue uvanje do sijenja, a u hladnjacama do oujka.

OPRAIVAI: James Grieve, Elstar, Golden Delicious, Zlatna zimska Parmenka.

ZLATNI DELIES Zbog kvalitete i okusa jedna od najomiljenijih sorti u Hrvatskoj. Plod je teine od 150 - 250 g, slatkastog okusa s tipinom aromom za ovu sortu. Boja u vrijeme berbe je zeleno-uta, a kasnije prelazi u zlatno utu. Jedna od najkvalitetnijih sorti jabuka. Jedina mana joj je neto vei gubitak na teini tijekom skladitenja.

DOLAZAK U ROD: polovicom rujna.

OPRAIVAI: Gloster i Idared.

IDARED Zimska sorta, plod je dosta krupan (120-350 g), blago spljotenog oblika, svijetlocrvene boje. Meso ploda je izrazito bijele boje, blago kiselog okusa. Idared je jako cijenjen zbog svoje skladine sposobnosti.

DOLAZAK U ROD: krajem rujna, poetkom listopada (10-14 dana nakon Jonathana).

OPRAIVAI: Zlatni Delies, Jonagold, Fuji.

FUJI NF6 Fuji je japanska sorta jabuke koja se sve vie cijenjena i kod europskih potroaa. Glavne karakteristike sorte Fuji su plod okruglastog oblika, neto tvre meso, izrazito slatki okus i ugodni miris. Fuji je jabuka koja se odlino uva (u rashladnim komorama do est mjeseci, a u podrumima do 4 mjeseca).

DOLAZAK U ROD: krajem listopada.

OPRAIVAI: Braeburn, G. Smith, Gala, Jonagold itd.

LIBERTY Liberty je sorta pogodna za ekoloki uzgoj. Otporna je na ekonomski najvanije bolesti jabuka krastavost ili fuzikladij (Venturiu inaequalis) i pepelnicu jabuke (Podosphaera leucotricha). Plod je po gotovo cijeloj povrini tamno crvene boje. Meso ploda je ute boje, hrskavo i sono.


OPRAIVAI: Idaered, Braeburn, M. Delicious, Gala, Jonagold.

FLORINA Sorta otporna na najeu bolest jabuke Venturiu inaequalis ili krastavost. Idealna je jabuka za okunicu ili obiteljski vonjak. Aromatinog je okusa, plod je veliine oko 150 grama, svijetlo crvene boje s izraenim lenticelama.

DOLAZAK U ROD: sredinom listopada, a moe se skladititi do sijenja.

OPRAIVAI: Zimska parmenka, Elstar, Pinova itd.

STARK DELICIOUS Stark Delicious je arko crveno obojani klon sorte Delicious. Meso je ute boje, sonog i hrskavog okusa.

DOLAZAK U ROD: polovicom rujna.

OPRAIVAI: Zlatni delies, Jonathan, Granny Smith, Idared itd.

MELROSE U vrijeme berbe je ukasto-zelene boje koja prelazi u crvenu boji koja jako varira po intenzitetu. Plodovi su krupni od 150 do 300 g, s dosta izraenim rebrima.

DOLAZAK U ROD: poetkom listopada.

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

18


VOE

MELROSESTARK DELICIOUS

FUJI NF6IDARED

ZLATNI DELIESTOPAZ

FLORINALIBERTY

BOINICA Boinica je jedna od najpoznatijih starih sorti jabuke, posebno je omiljena na podruju kontinentalne hrvatske gdje je poznata kao i Pogaara, Kolaara, Tanjuraa itd. Plodovi Boicnice su srednje debeli do debeli, spljoteni, s izraenim rebrima. Meso je iste bijele boje, sono s kiselkastom vinskom aromom.

DOLAZAK U ROD: u prvoj polovici listopada.

OPRAIVAI: Jonadel, Z. Delies, Melrose, Granny Smith itd.

BJELINIK (SIN. PETROVKA, PETROVAA) Stara sorta jabuke, koju ubrajamo u najranije ljetne stolne sorte. Meso je svijetlo bijele boje, prijatnog slatko-kiselkastog okusa. Plodovi su okruglasti, prema aki sueni, srednje krupni i rebrasti. Mlada stabla na poetku produktivne dobi daju velike plodove, dok su poslije plodovi srednje veliki. Pokoica je blijedozelene boje, prekrivena votanom prevlakom. Meso je bijelo-zelenkaste nijanse. Okus je osvjeavajue kiselkast.


OPRAIVAI: Prima, Stark Earliest, James Grieve.

SLAVONSKA SRIKA Autohtona slavonska sorta. Bujnog rasta, redovite i obilne rodnosti. Ubraja se u najkvalitetnije domae sorte jabuka. Plod je srednje krupan, okruglast, malo spljoten, prema vrhu malo suen s pet malih rebara na ivici. Koica je tanka, u poetku zelena, a kasnije postaje ukasto-zelena s rumenilom na osunanoj strani. Plod je kiselkastog okusa s karakteristinom aromom. Sorta se izvrsno uva tijekom zime.


BRAEBURN Braeburn je danas jedna od najvanijih komercijalnih sorti jabuke i bez sumnje prvoklasna desertna jabuka. Plod je srednje krupan (veliine do 220 g). Osnovna boja pokoice je ukasto crvena, pokrivena crvenkastim sjajem na 60-80% povrine. Meso je hrskavo, vrsto, slatkokiselog okusa izvrsne kakvoe.

DOLAZAK U ROD: u drugoj polovici listopada.

OPRAIVAI: Fuji, Gala, Zlatni delies, Granny Smith.

JAMES GRIEVE Vrlo slatka i sona ljetna jabuka. Djelomino je samo-oplod na, no vei urod daje u kombinaciji s opraivaem (Summerred i Parmenka). James Grieve je dosta buj na jabuka ali s pravilnom rezidbom visina stabla se moe odravati na 2.5 metra. Raa obilno i redovito svake godine.


OPRAIVAI: Djelomino je samooplodna, no vei urod daje u kombinaciji s opraivaem (Summerred i Parmenka).

GRANNY SMITH Cijenjena australska sorta, koja se bere na kraju sezone jabuka. Plod je jako krupan, pravilnog okruglog oblika, prepoznatljive zelene boje. Okus je osvjeavajui, kiselkast i soan. Jako se dobro skladiti, sve do travnja.

DOLAZAK U ROD: kraj listopada, poetak studenog.

OPRAIVAI: Zlatni Delies, Delies, Gloster itd.

GOLDRUSH Goldrush je idealna ekoloka zamjena za Zlatni delies, kojem je slian po boji i okusu. Plod je velik, pravilnog oblika s prepoznatljivim crvenilIma na osunanoj strani. Meso je vrsto, uto zelene boje, hrskavo i ugodne arome. Za redovitu rodnost potrebno je prorijeivanje plodova. Sorta je otporna na dvije najvanije bolesti jabuke: krastavost ili fuzikladij (Venturiu inaequalis) i bakterijski pale (Erwinia amylovora). Odlino se uva u podrumima ili hladnjaama.


OPRAIVAI: Zlatni delies, Braeburn, Fuji, Granny Smith.

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

STARA

SORTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

EKO-SO

RTA

19


VOE

GOLDRUSH

SLAVONSKA SRIKA

BOINICA

JAMES GRIEVE

BRAEBURN

BJELINIK

GRANNY SMITH

20


KRALJICA ARDAA

RUMENO VRETENO

SMARAGD

ZELENI DRAGULJ

Prvo to uoavamo kod ovih jabuka, a to je i osnovna razlika u odnosu na jabuke uobiajenog rasta, je vitka i uska kronja bez postranih grana. Maksimalna visina zavisi od podloge, a moe biti od 2,5 do 4 metra, irina kronje je do 50 cm. Patuljaste jabuke formiraju samo centralnu provodnicu na kojoj su razmjetene rodne granice, tako da klasina rezidba u potpunosti izostaje. Zbog osvjetljenosti kronje plodovi su uvijek intenzivnije obojani. Sve navedeno patuljaste jabuke ini idealnim za sadnju u hobby vonjacima i okunicama.

NJEGA I ODRAVANJEsaditi na osunanije poloaje; ako se pojave jai izboji obavezno ih ukolniti, jer postaju konkurenti provodnici;mogua sadnja u posude na balkonima ili terasama; za redovitu rodnost savjetujemo prorijeivanje plodova nakon cvatnje.

NAPOMENANiti jedno od svojstava nije postignuto genetskom manipulacijom, ve iskljuivo klasinim metodama oplemenjivanja!

NA TEMELJU UGOVORA O LICENCIJI RASADNIK MILI IMA ISKLJUIVO PRAVO PROIZVODNJE I PRODAJE OVIH SORTI NA PODRUJU REPUBLIKE HRVATSKE.

VRIJEME DOZRIJEVANJA

Sorta Srpanj Kolovoz Rujan Listopad

erdan

Rumeno vreteno

Kraljica ardaa

Zeleni dragulj

Smaragd

Sorta OPRAIVAI

Rumeno vreteno erdan

Kraljica ardaa Rumeno vreteno i erdan

Zeleni dragulj Rumeno vreteno i erdan

Smaragd Rumeno vreteno i erdan

Patuljasta jabuka

VOE

VILIJAMOVKA Vrlo cijenjena engleska sorta za preradu u rakiju, ali i svjeu potronju. Vilijamovka je dosta krupna s neravninama po povrini. U berbi je zelenkaste boje koja s vremenom prelazi u zlatno utu. Meso je ukasto, jako slatko i sono.

DOLAZAK U ROD: poetkom rujna.

OPRAIVAI: Conference, Passe Crasane, Klapov ljubimac, Boskova boica.

RANA MORETINIJEVA Jedna od najboljih ranih kruaka. Plod je zeleno ute boje s crvenom mrljom na osunanoj strani, a meso je bijele boje slatkog i sonog okusa. U rod dolazi dva tjedna prije vilijamovke, odlino se uva u skladitu.

DOLAZAK U ROD: sredinom kolovoza.

OPRAIVAI: Klapov ljubimac, Starkrimson, Gelertova, Abbe Fetel itd.

SANTA MARIA Srednje rana ljetnja sorta, dolazi u rod 8 dana prije viljamovke. Treba je ubrati neto ranije jer plod brzo branavi. U skladitu se moe uvati oko dva tjedna.

DOLAZAK U ROD: 8 dana prije viljamovke, tj. oko polovice kolovoza.

OPRAIVAI: Klapov ljubimac, Viljamovka, Passe Crasane, Gelertova.

CONFERENCE Poznata engleska sorta, slatkog i aromatinog okusa. Stablo rano prorodi, a plod je krupan (oko 230 g), blijedoute boje.

DOLAZAK U ROD: dolazak u rod sredinom rujna.

OPRAIVAI: Vilijamovka, Boskova boica, Klapov ljubimac i dr.

LIPANJSKA LJEPOTICA Poznata i cijenjena sorta kruke zbog ranog dolaska u rod i redovitih prinosa. Plod je neto sitniji, teine oko 60 grama, svijetloute je boje s lijepim crvenilom sa sunane strane. Meso ukaste boje, slatko, sono i vrlo aromatino.

DOLAZAK U ROD: u zadnjoj dekadi lipnja.

OPRAIVAI: Rana Moretinijeva, Trevuka.

GELERTOVA Gelertova je jedna od najcijenjenijih desertnih kruaka, dosta uzgajana u cijeloj Europi, ali veinom samo u kunim vrtovima jer zbog neugledne sortne osobine (hraste prevlake) gotovo je i nema u intenzivnom uzgoju.


OPRAIVAI: Vilijamovka, Abbe Fetel, Boskova tikvica, Lip. ljepotica.

ABBE FETEL Fetelova spada medu vrlo kvalitetne sorte. Srednje je bujnog rasta s dosta tankih izbojaka koje rezom treba prorijediti. Plodove najvie donosi (oko 80%) na kratkim rodnim izbojcima koje zovemo trljci. Plodovi dozrijevaju za berbu oko 30 dana nakon Vilijamovke. Plod je velik do srednje velik, prosjene mase 200 - 250 grama.


OPRAIVAI: Vilijamovka, Boskova tikvica, Gelertova, Passe Crassane.

PASTORICA Stara francuska sorta koja je kao i Gelertova manje zastupljena u intenzivnim vonjacima, ali se bez bojazni moe saditi u kunim vrtovima. Pastorica ima vrsto i sono meso, bijele boje, koje i nekoliko tjedana nakon branja zadrava tvrdou.


OPRAIVAI: Klapov ljubimac.21


VOE

ABBE FETEL PASTORICA

LIPANJSKA LJEPOTICA GELERTOVA

SANTA MARIA CONFERENCE

VILIJAMOVKA RANA MORETINIJEVA

Kruka

22


VOE

MUMULA DOMAA

VRANJSKA

LESKOVAKA

LESKOVAKA Najpoznatija i najkvalitetnija sorta dunje. Izraene je aromatinosti i mirisa. Odlina je za preradu u sokove, demove, kompote i rakiju.

DOLAZAK U ROD: polovicom listopada.

OPRAIVAI: Djelomino samooplodna, no preporuuje se posaditi i sortu opraiva npr. Vranjsku dunju.

VRANJSKA Plod je dosta velik (oko 600 g), slatkog okusa. Sorta je vrlo dugog vijeka, zabiljeena su stabla starija preko 90 godina. Koica je glatka, dosta tanka, zlatnoute boje.


OPRAIVAI: Djelomino samooplodna, no preporuuje se posaditi i sortu opraiva npr. Leskovaku dunju.

MUMULA DOMAA Mumula je prava zimska voka, izuzetne hranjive vrijednosti.

Plodovi ak i ako su neubrani ostaju na stablu. Za ishranu se koristi samo sredinji dio bez pokoice i sjemenki. Stablo je visine oko 5 metara.


OPRAIVAI: Samoplodna - sorta opraiva nije potrebna.

Dunja i mumula

23


VOE

GENCIKA

ALBAKORAI PIROS

AANSKO ZLATO

GENCIKA Jedna od omiljenih sorti u Maarskoj. Sorta neto produene cvatnje to joj daje odreenu otpornost na proljetne mrazeve. Odlina je za preradu u demove i rakiju, ali i svjeu potronju.

DOLAZAK U ROD: poetkom srpnja.


AANSKO ZLATO Izdvojena je klonskom selekcijom iz prirodne populacije domae marelice. Plod je srednje krupan, ovalnog oblika. Pokoica je naranasto uta s izraenom crvenom bojom na osunanoj strani. Meso ploda je zlatnoute boje, ne strukture, odlinog ukusa i prijatne arome.

DOLAZAK U ROD: polovicom lipnja.


KORAI PIROS Maarska rana sorta, dobre otpornosti na proljetne mrazeve. Veliina ploda je oko 40 g. Redovito rodi svake godine.

DOLAZAK U ROD: krajem lipnja. OPRAIVAI: Samoplodna - sorta opraiva nije potrebna.

ALBA Odlina sorta srednjeg roka dozrijevanja. Plod je slatkog okusa svijetle pokoice i mesa.

DOLAZAK U ROD: polovicom srpnja.


Marelica

24


VOE

AANSKA RANA aanska rana je najbolja rana stolna ljiva, krupnih i kvalitetnih plodova. Dobro podnosi transport, a zbog ranog dolaska u rod plodovi na tritu postiu odlinu cijenu.

DOLAZAK U ROD: oko 25. lipnja.


AANSKA NAJBOLJA Cijeni se kao odlina stolna ljiva.Plod je jajastog oblika, prilino velik (45 g). Meso je vrsto, ali se lako odvaja od kotice. Stablo je dosta razgranato, pa podnosi velike prirode. Otporna je prema plamenjai, moniliji i hri. Tolerantna je na arku!

DOLAZAK U ROD: polovicom kolovoza.

OPRAIVAI: a. ljepotica, a. rana i a. rodna.

VALJEVKA Rano, redovito i obilno rodi. Plod je srednje krupan (30 g), ovalnog oblika. Pokoica je plava, vrsta, meso je uto, vrsto i sono.

Dobro podnosi transport. Plod valjevke vrlo je pogodan za suenje, ali i za druge namjene, kao i za upotrebu u svjeem stanju. Tolerantna je na virus arke ljive.

DOLAZAK U ROD: krajem kolovoza i poetkom rujna, tj dan dva prije bistrice.


ljiva

VALJEVKA

AANSKA NAJBOLJA

AANSKA RANA

25


VOE

STANLEY

AANSKA LJEPOTICA

CALIFORNIA BLUE

PRESIDENT

CALIFORNIA BLUE Ima dosta krupan plod (40 g). Dosta rano dolazi u rod, polovicom srpnja. Meso ploda je ukasto i lako odvaja od kotice. U prvom redu se koristi kao stolna sorta. Tolerantna je na virus arke ljive.



PRESIDENT Jedna od najkrupnijih sorti ljive na tritu.Plod je okrugao, ljubiasto-plave boje, meso je sono ute boje.


OPRAIVAI: Stanley, Ruthgerstetter.

AANSKA LJEPOTICA Dobra je stolna i rakijska sorta otporna je prema plamenjai, moniliji i hri. Meso je vrsto pa se dobro uva. Rano dolazi u rod i dobro rodi. Samooplodna je sorta.

DOLAZAK U ROD: krajem srpnja - poetkom kolovoza.


STANLEY Amerika srednje kasna ljiva. Dobra je kao stolna sorta, ali i za preradu u rakiju. Zbog slabijeg grananja postranih grana pri oblikovajnu kronje potrebno je jae rezati provodnicu.

Tolerantna je na arku, plamenjau i hru, ali je neto osjetljivija na moniliju. Samooplodna je sorta.



26


VOE

DROGANOVA UTA

NEW STAR

EARLY BURLAT

SUNBURST

Trenja SUNBURST Sorta tranje nastala krianjem dviju visokovrijednih sorti Stella i Van. Formira izrazito velike plodove prosjene mase 12 grama. Plodovi su soni, ugodna okusa koji je posljedica speci nog odnosa kiselina i eera.



EARLY BURLAT Jedna od najranijih sorti trenje. Plod je tamnocrvene boje, slatkoga okusa i otporan na pucanje.

DOLAZAK U ROD: krajem svibnja.

OPRAIVAI: Bing, Van, Stella.

NEW STAR New Star je jedna od najboljih ranih sorti treanja. Koica ploda je sjajna, tamnocrvene boje. Meso ploda je hrskavo, vrsto, vrlo slatko i aromatina okusa.



DROGANOVA UTA Kasna sorta trenje. Plod je srcolikog oblika, srednje tvrdoe i slatkog okusa. Odlina je za preradu u kompote i kandiranje.


OPRAIVAI: Hedel ngenska.

27


VOE

COMPACT LAMBERT

VAN

STELLA

MAJSKA RANA

MAJSKA RANA Uz Early Burlat jedna od najranijih sorti treanja. Neto je sitnijih plodova, svijetle boje i mekog mesa.

DOLAZAK U ROD: druga dekada svibnja.


STELLA Izvrsna standardna sorta trenje. Plod je tamnocrvene boje, tvrdog, hrskavog mesa. U rod dolazi polovicom lipnja. Sorta opraiva nije potrebna.



VAN Odlina sorta trenje u tipu hruta, plod je dosta krupan, teine oko 7,5 grama. Meso je vrsto, hrskavo, tamnocrvene boje. Dosta je otporna prema niskim temperaturama.


OPRAIVAI: Bing, Stella, C. Lambert itd.

COMPACT LAMBERT Omiljena sorta trenje, koica je tamno crvene boje, plod je krupan. srcolikog oblika. Meso je ruiaste boje, dosta tvrdo i aromatinog okusa. Kotica se lagano odvaja od mesa.



28


VOE

KELLERIS 16

ERDI RODNA

UJFEHERTSKA

METEOR

Vinja KELLERIS 16 Vinja srednje bujnog rasta, zbog prirod nog pirami-dalnog rasta grana lagana za oblikovanje. Plod je veliine oko 5 g, tamno crvene boje.



ERDI RODNA Plod je krupan, oko 6g, slatko kiselog okusa i odline arome. Redovito i obilno rodi svake godine.

DOLAZAK U ROD: kraj lipnja.


UJFEHERTSKA Speci nost ove sorte je slatkasti okus ploda i odlina je za svjeu potronju. Oblik ploda je malo spljoten, tamnocrvene boje, meso je tvrdo, jako crveno. Teina ploda je oko 5 g.

DOLAZAK U ROD: prva dekada srpnja.


METEOR Vrlo rodna amerika sorta, plod je teine oko 4 grama, spljotenog oblika i tvrd. Namijenjena je za potronju u svjeem stanju.

DOLAZAK U ROD: poetkom lipnja.


29


VOE

FANTASIACALDESI 2010

WEINBERGER

SPRING LADYMAYCREST

MAYCREST Jedna od najranijih sorti modernog sortimenta breskve. Plod je potpuno prekriven sjajnom crvenom bojom. Meso je bijele boje, sonog okusa i ugodne arome.



SPRING LADY Spring lady je najranija krupnoplodna sorta breskve. Plod je potpuno prekriven crvenom bojom, meso ploda je ute boje.



WEINBERGER Weinberger je odlina sorta nektarine, srednjeg roka dozrijevanja. Oblik ploda je ovalan, po cijeloj povrini prekriven sjajnom crvenom bojom.

DOLAZAK U ROD: oko 20. srpnja.


CALDESI 2010 Slinih karakteristika kao i Caldesi 2000 (srednje krupnog ploda, dobre otpornosti na transport).

DOLAZAK U ROD: polovicom kolovoza.


FANTASIA Fantasia je standardna sorta nektarine kasnog roka dozrijevanja. Meso je ute boje, aromatinog okusa.



Breskva

Nektarina

30


BOBIASTO

VO

E

ELLIOTT

DUKE

COLLINS

Amerika borovnica COLLINS Dosta bujna sorta, koja dobro podnosi sadnju i na manje plodno tlo. Plod je tamne boje, dosta krupan i slatko-kiselog okusa.

Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1m unutar reda.


OPRAIVAI: Samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoilko sorata borovnice.

DUKE Grm visine do 1.8 m. Cvate iza proljetnih mrazeva. Plodovi su veliki, ovalni, svijetlo plave boje. Rezidba sorte Duke bi trebala biti neto jaa zbog tendencije grma da rodi na rubovima kronje. Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda.


OPRAIVAI: Samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekoliko sorata borovnice

ELLIOTT Grm je uspravan, srednje bujan. Za sortu Elliot karakteristini su visoki prinosi i pogodnost za mehaniziranu berbu, zbog toga to 70-80% plodova u rod dolazi istovremeno. Za redovne prinose

potrebna je otrija rezidba. Bobice su srednje krupne, svijetlo plave

boje. Preporuena kiselost (pH) zemljitaje 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda.

DOLAZAK U ROD: od poetka srpnja do kraja kolovoza.


31


BOBIASTO

VOE

SPARTAN

PATRIOT

GOLDTRAUBE

BLUEGOLD

BLUEGOLD Vrlo otporna sorta borovnice, izdri temperature i do -25C. Grm je kompaktog rasta i velikim brojem izboja. Plod je srednje krupan odlian za preradu u demove, ali i prodaju u svjeem stanju! Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda.


OPRAIVAI: Samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekolko sorata borovnice.

PATRIOT Glavna karakteristika ove sorte su krupni plodovi, odline arome.

Patriot ima tendenciju da prerodi tako da je potrebna jaa rezidba ili prorijeivanje plodova. Dobro podnosi tea i vlanija tla. Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda.

DOLAZAK U ROD: krajem srpnja do polovice kolovoza.


GOLDTRAUBE Izrazito bujna sorta, dobre ot por nosti na bolesti. Pokazuje odlinu prilagodljivost loijim tlima. Zbog izraene aromatinosti odlina je za potronju u svjeem stanju.

Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda.


OPRAIVAI: Samooplodna, no vei prinosi se postiu sadnjom nekolko sorata borovnice.

SPARTAN Grm visine do 1.8 m, jakih izboja. Zbog kasnije cvatnje izbjegava proljetne mrazeve. Plodovi su dosta krupni pravilnog oblika.

Preporuena kiselost (pH) zemljita je 4-5. Optimalan razmak sadnje je 2-2,5 m izmeu redova i 0,8-1 m unutar reda.



32


Amerika brusnica

BOBIASTO

VO

E

PILGRIM

MC FARLIN

HOWES AMERIKA BRUSNICA Plodovi amerike brusnice puno su krup niji nego kod europske brusnice. Brusnica je dugovjena biljka, nasadi brusnica traju 30 i vie godina. Izdanci su drvenasti, lie je tamno zeleno, a u fazi mirovanja crvenkasto. Plod se koristi za pite i torte, demove i sirupe, dodaje se kolaima i nadjevenim pecivima, a i ukusan je sastojak vonih kupova i frapea. Jela od mesa vepra i druge divljai zadravaju svojstvenu aromu, koju umak od brusnice ublaava pa je meso probavljivije. Brusnica je biljka od davnina poznata po svojem blagotvor nom djelovanju na urinarni trakt i tegobe izazvane urinarnim infekcijama. Brus ni ca se potvrdila i kao prirodni antibiotik. Plo dovi brusnice su bogati razliitim za titnim tvarima, sadre minerale, vita min A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Cr vena tvrda bobica zbog vee koliine vita-mina C ima kiselkast okus. Pogodna je za sadnju na okunici, tako da je mo gu e imati plodove ove biljke na dohvat ruke.

Sadnice se sade se na razmak od 1x1 metar, naa preporuka je formirati uzdignutu gredicu s tlom prilagoenim za uzgoj brusnice. Amerika brusnica ima izdanke koji su puzajui (duine od 1 do 2 m), a na njima izrastaju izdanci duine 20 cm na kojima su cvatovi na kojima nastaju plodovi. Izdanci se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili na neku potporu kako bi se olakalo branje plodova U ljetnim mjesecima potrebno je redovito zalijevanje. Preporuena kiselost zemljita (pH) je 4-5.

OPRAIVAI: Samooplodna sorta.Pilgirim je visokoprinosna sorta, plod je krupan, ovalan, tamnocrvene boje. Izboji su umjerene bujnosti. U ROD DOLAZI polovicom listopada.

Sorta koju je otkrio prvi moderni proizvoa Charles Dexter McFarlin (1885.). Plod je vrlo krupan, ovalan, tamno-crvene boje. Mc Farlin je i danas medu vodeim sortama za plantani uzgoj.

Sorta Howes dolazi u rod krajem listopada. Plod je ovalan, neto sitniji, tamnocrvene boje. Meso je hrskavo, s visokim sadrajem pektinskih tvari. Jedna od karakteristika po kojoj se sorta Howes prepoznaje je dosta uspravnih izboja, koji se isprepliu.

Malina

33


BOBIASTO

VOE

AUTUMN BLISS Moderna dvorodna sorta maline, krupnih i izuzetno ukusnih plodova. Grm je kompaktan, gotovo bez trnja, dobre otpornosti na bolesti.

SADNJA I UZGOJ: Preporueni razmak za malinu je oko 2,5 m, a razmak u redu 0,7 m. Zbog bujnog i intezivnog porasta izboje je potrebno vezati za icu npr. na 50, 100 i 150 centimetara udaljenosti od tla.

DOLAZAK U ROD: prvi rod je krajem lipnja, a jesenji rod je krajem rujna.

OPRAIVAI: Samooplodna sorta.

MALLING PROMISE Malling promise je rana stolna sorta maline. Plod je srednje krupan, crvene boje, dosta vrst. Izdanci su mnogobrojni i umjereno bujni.

SADNJA I UZGOJ: Preporueni razmak za malinu je oko 2,5 m, a razmak u redu 0,7 m. Zbog bujnog i intezivnog porasta izboje je potrebno vezati za icu npr. na 50,100 i 150 centimetara udaljenosti od tla.

DOLAZAK U ROD: od polovice lipnja do polovice srpnja.


MALLING PROMISE

AUTUMN BLISS

Bobiasto voe

34


BOBIASTO

VO

E

DRIJEN KRUPNOPLODNI

SIB. BOROVNICA NIMFASIB. BOROVNICA MORENA

KUPINA BLACK SATIN

TAYBERRY

TAYBERRY Tayberry je relativno nova vona vrsta. Nastao je krianjem maline i kupine na kotskom institutu Invergowrie 1962. godine. Nije izbirljiv na tlo. U dobrim godinama po biljci moe dati oko etiri kilograma ploda. Samooplodan je i otporan na bolesti. Moe podnijeti hladnou i do -25C.

Sadnja i uzgoj: Preporueni razmak za tayberry je oko 2,5 m, a razmak u redu 0,7 m. Zbog bujnog i intezivnog porasta izboje je potrebno vezati za icu npr. na 50,100 i 150 centimetara udaljenosti od tla. Nakon sadnje sadnicu treba prikratiti na 25-30 cm visine, kako tayberry rodi na prologodinjim izbojima potrebno je ukloniti sve izroene izboje, a jednogodinje izboje ostaviti za budui rod.

DOLAZAK U ROD: od srpnja do kraja rujna.


KUPINA BLACK SATIN Nova bestrna amerika sorta, iji su plodovi, osim za potronju u svjeem stanju, izuzetno dobri i za preradu u demove, marmelade, vino itd. Plod je tamnocrne boje, krupan i vrst. Izbojci su otporni na antraknozu.

Sadnja i uzgoj: Preporueni razmak za kupinu je oko 2,5 m, a razmak u redu 1 m. Zbog bujnog i intezivnog porasta, izboje je po treb no vezati za icu npr. na 50, 100 i 150 centimetara udaljenosti od tla. Nakon sadnje sadnicu treba pri kratiti na 25-30 cm visine: Ku pina rodi na prologodinjim iz bo jima, potrebno je ukloniti sve izro ene izboje, a jednogodinje izboje ostaviti za budui rod.

DOLAZAK U ROD: poetkom kolovoza.


SIBIRSKA BOROVNICA Sibirska borovnica je nova vona vrsta, bogata antioksidansima, vitaminima i eljezom. Za sibirsku borovnicu u uporabi su jo naziv: majska jagoda, medena borovnica, mayberry i kamatska jagoda. Grm je listopadan, visine oko dva metra, plod je plave boje, izuzetne arome, duina ploda je 2 do 3 cm. Puna rodnost, od oko 3 kg po jednom grmu, se dostie u estoj godini nakon sadnje.

Sibirska borovnica je izuzetno otporna na niske temperature (do -45C). Lie se esto poinje razvijati i ispod snijega. Otvoreni cvjetovi podnose i do -10C. Za razliku od amerike borovnice ne zahtjeva jako kiselo tlo, optimalna kiselost je od pH 5 do ph 8. Za sadnju najbolje odgovara vlano i zaklonjeno mjesto te tlo bogato hranjivima. Optimalan razmak sadnje je 1,5 metra.

DOLAZAK U ROD: poetkom svibnja.

OPRAIVAI: Stranooplodna vrsta, potrebno je posaditi barem dvije razliite sorte!

DRIJEN KRUPNOPLODNI Drijen (Cornus mas) raste kao grm ili maleno drvo. Cvate u rano proljee, sitnim utim cvjetiima. Plodovi su izuzetno zdravi i bogati hranjivim tvarima, poznata je izreka zdrav kao drijen.

Krupnoplodni drijen je odlian za preradu u pekmez, dem ili rakiju. Pekmez od drijena mogue je izraditi bez termike obrade, time ostaju sauvani svi vitamini i hranjive tvari, potrebno je istu koliinu pasiranog ploda drijena mijeati s istom koliinom eera, dok sve ne postane jednolina masa.


OPRAIVAI: Samooplodan.

Aronija

35


BOBIASTO

VOE

PLANTAA ARONIJE

PLOD ARONIJE

CVIJET ARONIJE

ARONIJA Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka, potjee s istoka Sjeverne Amerike, gdje se uz Aroniu melanocarpu (crnoplodnu aroniju) jo moe nai i Aronia arbutifolia (crvenolisna aronija). Stanite ove dvije vrste uglavnom su kisela i vlana tla s 1000-1200 mm oborina na godinu. Iako je aronija porijeklom s amerikog kontinenta, prava vrijednost ove biljke prepoznata je u istonoj Europi.

Aronija spada u porodicu rua (Rosacea). Postoji nekoliko istoznanica za Aronia melanocarpu (crnoplodnu aroniju) kao npr. Aronia nigra, Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var. melanocarpa.

U prirodi, aronija je listopadni grm, visine 2-3 metra i 2,5 metra irine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije su prelijepi bijeli cvjetovi koji se nalaze na kiticama. U klimatskim podruju kontinentalne Hrvatske cvate krajem travnja. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, dok u jesen dobivaju dekorativnu arko crvenu boju.

Tek nakon razvoja listova krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinani cvjetovi bijele su boje, iroki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se najee sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i od 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri emu svaki cvijet pojedinano cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprauju uglavnom pele, ali je mogue i opraivanje vjetrom. Aronija je SAMOOPLODNA BILJKA.

Okrugli, ljubiasto-crveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovito se pojavljuju u velikom broju. Rije je o sitnim jabuastim plodovima, vrlo slinima mumuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6-13,5 mm, a teina 1,0-1,5 g. Plodovi su u poetku prekriveni bjelkastim slojem bez kojega izgledaju kao da su lakirani. PLODOVI DOZRIJEVAJU u kolovozu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu koja podsjea na borovnice U plodovima nema kotica, a sjemenke su sitne.

Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da moe uspijevati u vrlo razliitim klimatskim podrujima. Aronija, dakle, uspijeva na cjelokupnom podruju Republike Hrvatske (od otoka Visa do Gorskog kotara i Slavonije). Ipak, uzimajui u obzir da je aronija porijeklom iz podruja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na stanitu s viom vlanou tla i zraka.Optimalna koliina oborina je 500-600 mm godinje. Aronija dobro uspijeva ak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voa, poput jabuka i vianja, ne uspijevaju. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pjeana tla te zbijena vlana tla. Mraz gotovo uope ne moe nakoditi stabljici i cvijetu aronije. Cvijet je otporan na niske proljetne temperature, dok sama biljka podnosi temperature i do -30C.

Plodovi dozrijevaju u vremenu od poetka do sredine kolovoza. Budui da svi plodovi najee dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Berba moe biti runa ili strojna. Kod runog branja plodovi se otkidaju palcem, pri emu se moe ubrati do 12 kg na sat. Na veim plantaama uobiajena je strojna berba, a uinak radnog stroja se kree od 3 do 4 sata za hektar.

Goji

36


BOBIASTO

VO

E

GOJI

GOJI Nova egzotina biljka ploda prepunog vitamina, minerala i ostalih hranjivih tvari. Goji (Lycium barbarum) je grm koji naraste od 1 do 3 metra u visinu i cvate od lipnja do rujna, plodovi zore od poetka kolovoza do listopada kada se ubiru ili se najee tresu da plodovi opadaju. Plodovi Goji su duguljaste naranasto crvene sone bobice, duljine od 1 do 2 cm, mogu se jesti sirovi, sue se, posebni okus podsjea na groice, od bobica se pripremaju ajevi i sokovi i likeri.

Preporuujemo sadnicu formirati u vretenasti uzgojni oblik. Prvi rod je krajem ljeta, no biljka uzastopno daje rod - sve do prvih mrazeva.

ISSAI

37


BOBIASTO

VOE

Mini kiwi MINI KIWI ISSAI Mini kivi (lat. Actinidia arguta, a koriste se jo nazivi sibirski kivi ili bavarski kivi) odlian je za uzgoj u kontinentalnom podruju. Osnovna razlika u odnosu na obian kivi je otpornost na niske temperature i sitniji plod s glatkom pokoicom koju nije potrebno guliti prije konzumiranja. Plod je veliine bobice groa, no neki varijeteti imaju i krupniji plod. Plod se konzumira u svijeem stanju. Plodovi se beru tijekom listopada i poetkom studenog. U fazi zrelosti vrlo se lako odvajaju od biljke. Kako esto znaju i sami otpasti kada dozriju, mogu se brati i ranije te pustiti da sazriju odvojeni od biljke. Urod ovisi o starosti biljke i nainu uzgoja, ali je obino 25-30 kg po grani.

UZGOJ I NJEGA: Odgovara joj tlo blago kisele reakcije, no uspjevat e i na neutralnome tlu. Ako je mogue, trebalo bi izabrati poloaj zaklonjen od vjetra. Zbog bujnog porasta, ak do 5 metara godinje, potrebno je mini kivi saditi uz pergole ili rubove zida. Mini kivi nosi plodove na rodnim pupovima koji se razvijaju iz jednogodinjih izbojaka. Zbog toga je potrebno jednogodinim izbojima prikratiti vrh, kako bi se potaklo zametanje rodnih pupova.



V -25C

PAJASMIN Philadelphus coronarius

COTONEASTER Cotoneaster horizontalis je poluzim ze lena vrsta, ovalnih i sjajnih listia koji do kasne jeseni ostaju na granama. Ovaj grm mogue je saditi kao prekriva tla ili kao pojedinani grm. Grane mu rastu ukarakteristinom obliku riblje kosti.

UZGOJ I NJEGA: Grane koje stre i nagruju eljeni oblik grma potrebno je orezati, uvijek se ree cijela grana. Cvatnja bijelih ili blijedoruiastih cvjetia je u svibnju, a u jesen grm je prepun crvenih bobica. Naraste do 80 cm,a polegle grane dosegnu dva metra duine,zbog ega se esto sadi kao prekriva strmih dijelova vrta. Otporan je na suu i negativne gradske utjecaje. Najee se sadi na travnjacima, pojedinano ili u skupinama. Uspjeno se uzgaja u ardinjerama i kamenjarima. Skromnih su zahtjeva glede tla, dobro podnose suna razdoblja i sjenu, a uivati e i na punom suncu!

Oteene i suvine grane oreite u proljee, a ako cotoneaster uzgajamo kao ivicu, tada se preporua orezivanje nakon cvatnje.

SURUICA BIJELA Spiraea x vanhouttei Listopadni grm do 2,5 m visine. Cvate u kasno proljee snjenobijelim cvjetiima, ne veim od centimetra, skupljenih u cvatove koji niz grane padaju u slapovima. Listii su sitni, zeleni, lagano nazubljeni. Uglavnom se koristi za neformalne ivice ili se sadi kao pojedinaan grm, odlina je i za prekrivanje padina.

UZGOJ I NJEGA: Orezuje se nakon cvatnje kako bi se potaklo novo grananje. Starije izboje koji nisu cvali prikratite do polovice, a mlade savitljive izboje ostavite netaknutima. Svake 2-3 godine potrebno je blago prorijediti sredita grma.

SURUICA CRVENA Spiraea bumalda

HIBISKUS Hibiscus syriacus Grm ili manje listopadno drvce naraste u od 1,5-3 metra visine i oko 2 metra u irinu. List je tamno zelene boje, veliine do 10 cm. Cvate tijekom cijelog ljeta.

Cvjetovi su do 6 cm iroki, jednostruki ili dvostruki, bijele ili ljubiaste boje.

UZGOJ I NJEGA: Dobro uspijeva na svakom tlu i sunanijem poloaju. Za obilniju cvatnju potrebna je i redovna proljetna rezidba. Prilikom re-zid be prvo je potrebno od stra niti suhe i oteene grane, zatim one koje se kriaju ili dodiruju. Na kraju treba prikratiti prologodinje iz boje za dvije treine, vodei rauna da vrni pup bude okrenut na vanjsku stranu. Hibiscus se najee sadi kao ivica, samostalno drvce ili grm, a moemo ga saditi zajedno i s ostalim trajnicama.

FORZICIJA Forsythia x intermedia

IV -25C

38


UKRASNO

BILJE

COTONEASTER

SURUICA CRVENA

FORZICIJA

SURUICA BIJELA

HIBISKUS

Ukrasno grmlje

PAJASMIN

MAGNOLIJA Magnolia kobus Magnolija krasi mnoge nae vrtove u rano proljee, a pro njen izgled i oblik njezina cvijeta rijetko koga ostavlja ravnodunim. Iako se po fosilnim ostacima zna da je stara najmanje pet tisuljea, u Europu je donesena tek u 17. st. iz Kine, a ime pod kojim je poznajemo duguje francuskom botaniaru Piereu Magnoli. Rod magnolija sadri oko 125 vrsta, listopadnih i zimzelenih, meu kojima su najpopularnije one bijelih i ljubiastih cvjetova. U drevnoj Kini bijeli magnolijin cvijet predstavljao je simbol istoe i iskrenosti, a obavezno su ga sadili u carskim vrtovima i okolici hramova.

UZGOJ I NJEGA: Magnolije trae duboko humu s no i dobro drenirano tlo koje uva vlagu, blage kisele reak cije. U vapnenastim tlima mag no lije imaju svjetliju boju lista, premda nekim vrstama ono pri marno i odgovara (Magnolia ko bus). U rano proljee dobro je staviti oko biljke sloj mala, oso bito ako raste na suhom tlu. Iako uspijeva u laganoj polu sjeni, punu ljepotu i rasko cvjetova pokazat e na suncu. Dobro je izabrati poloaj za ti en od sjevernih i istonih vjet rova. Cvjetove, ponekad i mla de listove, rano cvatuih sor ti moe otetiti kasni mraz. Re zidba kao uzgojna mjera ni je potrebna, osim ako treba ukloniti oteene ili oboljele grane i to odmah nakon cvatnje ili u kasno ljeto.

UDIKOVINA Viburnum opulus je listopadni grm visine i irine preko etiri metra. U proljee udikovina oarava prekrasnim bijelim loptastim cvatovima. Listovi su veliki, postrance nazubljeni, a u jesen dobiju jarko crvenu boju.

UZGOJ I NJEGA: Udikovina se uzgaja kao pojedinani grm ili neformalna ivica. Podnosi sadnju ispod drvea i manje osunane poloaje. Grmove je potrebno orezati prije kretanja vegetacije, pri emu se uklanjaju sve oteene grane. Grane koje zaguuju grm potrebno je takoer ukloniti. Kako bi zadrali formu grma, ocvale izboje takoer oreite. Viburnum je mogue i oblikovati u stabalce na nain da u prvoj godini odaberete najbolju granu i priveete je uz potporanj (postrane izboje iz ove grane takoer tijekom vegetacije uklonite). Nakon to stabalce postigne eljenu visinu potrebno ga je prikratiti, kasnija rezidba ista je kao i za grm.

DOJCIJA Deutzia gracilis Listopadni cvatui grm visine do 2-3 metra. Najee se uzgaja zbog prekrasnog cvijeta, koji prekrije cijeli grm tijekom svibnja. Moe se saditi kao pojedinani grm ili kao neformalna ivica.

UZGOJ I NJEGA: Dojcija je lagana za uzgoj, preferira vlanija, humusom bogata tla s neutralnom pH reakcijom, no uspijeva i na suim ili teim tlima. Cvijetovi su najljepi ako se grm posadi na osunanom poloaju. Rezidba se provodi nakon cvatnje tako da se ukloni polovica ocvale grane.

KORALJNI BISERAK Symphoricarpus orbiculatus

BISERAK BIJELI Symphoricarpus albus

VII-X -25C

VII-X -25C

39


UKRASNO

BILJE

MAGNOLIJA

UDIKOVINA DOJCIJA

KORALJNI BISERAK BISERAK BIJELI

40


UKRASNO

BILJE

ZLATNA KIA

VISTERIJA

LOZICA

Ukrasne penjaice

IV-VI -25C

ZLATNA KIA Laburnum anagyroides

VISTERIJA Wisteria sinensis (sin. Glicinija) Visterija je dobro poznata listopadna penja ica. Moe narasti preko 20 metara, cvate poetkom svibnja, cvijetovi su svijetlo plave boje i nalaze se u grozdovima, zbog toga se i udomaio naziv za Visteriju Plava kia.

UZGOJ I NJEGA: Visteriju najee sadimo radi prekrivanja pergola, ograda ili neuglednih zidnih povrina. Mjesta izloena hladnim vjetrovima i s manjkom sunca potrebno je izbjegavati. Orezivanje se provodi nakon cvatnje kada predugake grane moemo skratiti na ep. Ovakvim nainom prikraivanja potaknut emo stvaranje jo vie cvijetnih pupoljaka. Visteriju je mogue i oblikovati u prekrasno stabalce, na nain da prvih nekoliko godina grane isprepliemo i veemo uz potporanj, svake godine potrebno je i uklanjati postrane izbojke iz budueg debla. Kada grane dovoljno odebljaju i odrvene potporanj se moe maknuti.

NAPOMENA: SJEMENKE VISTERIJE SU OTROVNE!

LOZICA Parthenocissus quinquefolia Lozica je listopadna penjaica, esto se sree i u naim krajevima. Brzog je porasta, izboji mogu dosei visinu i preko 20 metara, penje se i uvruje pomou vitica. U lipnju lozica cvate zelenkasto bijelim cvatovima, a u rujnu se javljaju okruglasti tamnoplavi plodovi. Listovi u jesen poprimaju prekrasnu crvenkastu boju. Ukoliko elite u to kraem roku i zatvoriti ograde, pergole ili sakriti neugledne povrine, pravi izbor su lozice (Parthenocisus sp.). Dobro uspijevaju i u sjeni stabala, a prekrasnom naranastocrvenom bojom lista uveseljavaju tmurne jesenje dane.

41


NAZIV BILJKE NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKENAZIV BILJKE

UKRASNO

BILJE

Kalmia latifolia

NAZIV BILJKE NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKE

NAZIV BILJKEEVA NAZIV BILJKENAZIV BILJKE NAZIV BILJKEGINKONA

NAZIV BILJKENAZIV BILJKE NAZIV BILJKEELF

NAZIV BILJKENAZIV BILJKE NAZIV BILJKENANINAZIV BILJKEMINUET

Kalmija

Ph 4-5V-VI -20C

42


UKRASNO

BILJE

OLYMPIC FIRE

MIDNIGHT

TOFKA

ZEBULION

PINKOBELLO

Kalmija

Ph 4-5V-VI -20C

Kalmia latifolia

43


UKRASNO

BILJERododendron

AMERICAN BEAUTY ANDANTINO

ALBUM

CORINABLURETTIA

Ph 4-5V-IX -20C

Rhododendron yakushimanum

44


UKRASNO

BILJE

Rododendron

KALI

FINESSE

PERCY

OLIN

RODRIGO

Ph 4-5V-IX -20C

Rhododendron yakushimanum

45


UKRASNO

BILJEJorgovan

V-VI -25C

Syringa vulgaris

MICHEL MIRABEAU MAERCHAL LANNES

KATHERINE

CONGOPROFESOR HOSER

46


UKRASNO

BILJE

JAPANSKI JAVOR

GINKOPITOMI KESTEN

TAMARIS

Ukrasno drvee TAMARIS Tamarix tetrandra Tamaris je grm ili manje drvo do 5 m visine, idealno je za sadnju u mediteranskom klimatu, no pogodno je i za uzgoj na kontinentu. Najee se koristi za zatitu od vjetra i posolice. Krajem proljea cvate svojom karakteristinom rozo-ljubiastom bojom. Da bi potakli rast dugih cvijetnih grana, najbolje je Tamaris orezati poetkom zime. Kod sadnje traba izabrati bolje osunan poloaj.

JAPANSKI JAVOR Acer palmatum var. Acer palmatum ili dlanolisni javor je ukrasno, listopadno drvo koje zasluuje najistaknutije mjesto u vrtu. Izrazita varijabilnost vrste i dugogodinji hortikulturalni rad rezultirali su ogromnom raznolikou te bogatstvom boja i oblika. Najpopularniji kultivari su s crvenom bojom lista ili proaranim listom te perjasti i patuljasti varijeteti. Japanski javori se mogu saditi i u sudrunitvu s ostalim biljkama, no tada je potrebno posaditi nekoliko primjeraka da bi se postigao eljeni uinak, najee se javori sade kao pojedinane biljke na sredinje mjesta u vrtu ili na mjesta gde znaajno povisuju vizualnu kvalitetu prostora npr. ulazi, staze, terase i padine. Zbog raznolikosti kultivara ponekad je teko odluiti se gdje posaditi kultivare iz pojedine grupe javora. Kultivari sa zelenom bojom lista mogu podnjeti cijelodnevno osunane poloaje, no ako postoji opasnost od prevelikih temperatura i za njih je bolje odabrati poloaj s popodnevnom sjenom. Proarani kultivari se, da bi zadrali svoja svojstva, moraju posaditi na polusjenoviti poloaj, dok kod crvenolisnih kultivara treba imati na umu da se bez izravne suneve svijetlosti barem pola dana gubi jarko crvena boja.U Rasadniku Mili moete pronai veliki izbor kultivara japanskog javora: Seiryu, Crimson Queen, Sangokaku, Phoenix, Butter y, Dissectum Garnett, BloodGood, Dissectum Nigrum, Stella Rosa, A. shirasawanum aureum...

PITOMI KESTEN Castane Sativa Listopadno je drvo visine 20 do 30 metara. U mladosti je glatke kore koja kasnije postaje sivo-smea i uzduno ispucala. Plod kestena ima visoke nutritivne vrijednosti i jedna je od prvih namirnica kojom se ovjek prehranjivao. esto je u siromanim krajevima sluio ljudima kao zamjena za brano i krumpir. Plod pitomog kestena se odlikuje smeom bojom i sjajnom povrinom. U bodljikavoj jeici najee su smjeteni po jedan do tri ploda, od kojih je srednji plod plosnat s uspravnim vrhom, dok su krajnji sa sredinje strane ovalni s povijenim vrhom prema unutra. Kesten cvjeta u lipnju poslije listanja, tako da nema opasnosti od mrazeva.UZGOJ I NJEGA: Kestenu odgovaraju bogata i duboka tla, blago kisele reakcije (pH 5.5 do 6.5). Mjesto za sadnji bi trebalo biti ocjedito i osunano barem polovicu dana. Toplina je najvaniji klimatski imbenik za uspijevanje pitomog kestena. Kesten podnosi minimalne temperature do -26C.SAMO ZA UKRASNE NAMJENE!

GINKO Ginko biloba Ginko je dvodomno, listopadno drvo, dosta sporo raste, a moe doivjeti i preko 1000 godina. U biljnom carstvu Ginko biloba je pravi fosil meu vrstama, pripada porodici Ginkgoaceae ije su sve biljne vrste izumrle osim jedne: Ginkgo biloba. Domovina ginka je Kina, odakle se ginko poeo kultivirati u Europi kao ukrasno stablo po parkovima.Stabla ginka imaju zadivljujuu otpornost na stresne uvjete i oneienja okoline, zbog toga se sve ee sadi i u gradskim podrujima.Zbog izuzetne ljekovitosti, sve je ea i sadnja ginka na plantaama radi potreba u farmaceutskoj industriji. Prva saznjanja o ljekovitosti ginka stigla su iz Kine gdje se koristio za pomo kod dinih bolesti i opeklina. Pedesetih godina prolog stoljea dobiveni su prvi ekstrakti iz lia ginka, a do danas je poznato preko stotinu proizvoda na bazi ekstrakta ginka. Dokazano je da proizvodi od ginka pomau kod alergija, dinih bolesti, demencije, zatim poboljava cirkulaciju i osnauju imunoloki sustav.UZGOJ I NJEGA: U Hrvatskoj se ginko moe nai, uglavnom kao pojedinano stablo gradskim parkovima i arboretumima, no sve vie se sadi i na okunicama. Prema istraivanjima vrlo je zanimljiv uzgoj ginka na plantaama, za potrebe farmaceutske industrije. Lako se adaptira na sve tipove tla, no najvie mu odgovaraju duboka, dobro drenirana tla. Pri sadnji na gradskim povrinama poeljno bi bilo odabrati varijetete s uskom kronjom.

-35C

47


UKRASNO

BILJE

BREZA RUBRA BREZA GOLDEN

BREZA PURPUREA

ORAH

ALBICIJA

Ukrasno drvee BREZA Betula pendula

ALBICIJA Albizia julbrissin Albicija je vrlo neobino, egzotino, listopadno drvce ija najvea ljepota dolazi do izraaja prilikom cvatnje sredinom ljeta. Cvjetovi su oko 5 cm veliki u promjeru, izraenih pranika i pojavljuju se u kiticama ruiaste boje, lagano miriu i u povoljnim uvjetima prekriju itavu kronju. U kasnu jesen donosi plodove u obliku mahune do 15 cm duge. Naraste 5 do 6 metara visine, iroke je kronje u obliku kiobrana. Listovi su zeleni, dvostruko perasti s neobinim obiljejem: nou i kad je oblano listovi se skupljaju.

OSKORUA Sorbus domestica (sinonimi: Skor, Oskor, Skur, Skru, Skorua) je vrlo rijetko, tvrdo i ilavo drvo. Deblo joj je ravno i prekriveno sa tankom sivo-smeom korom koja je raspucana i vrlo slina deblu kruke. Kronja oskorue je okruglasta ili piramidasta oblika, razgra-nata, glavne grane su snano uspravne, a sa strane na krajevima su vie vodoravne. Pupovi (cvjetni i lisni) su zailjeni, ljepljivi te pokriveni s njenim dlaicama, lie i stablo je lijepo i dekorativno i moe nam sluiti kao voka ili ukrasno drvo. Stabla oskorua su rasla na svakom seoskom dvoritu i bila su hrana i lijek naih predaka. Znakovito je da je Austro-ugraska pro pi sala da svako kuanstvo mora imati posa eno stablo oskorue, kruke tepka i jabuke bobovec, carjevi, kanada, mo an-cel i druge, zbog zdravije prehrane djece i puanstva. Oskorua je jako cije njena u Francuskoj i Njemakoj gdje je vrlo vrijedna sirovina za prehrambenu industriju. Posebno su cijenjene suene oskorue iz kojijh se lagano pripremaju razni proizvodi: ljekoviti ajeve, brano koje se dodaje u kruh, kompot od suhih plodova oskorue itd.

UZGOJ I NJEGA: Oskorua najbolje uspijeva na dubokom i humoznom tlu, no zbog odline prilagodljivost moe se uzgajati i na loijem tlu. Stabla oskorue nalazimo na podruju cijele hrvatske. Mjesto za sadnju mora biti dobro ocijedito i na osunanom poloaju. Pri kinom i vlanom ljetu mogu se pojaviti gljivina oboljenja lista pa se pre poruujeuje oskorue zatititi nekim od sisteminih insekticida.

ORAH Juglans regia Kao namirnica u ljudskoj prehrani orah se koristi od davnina, drevne civilizacije prepoznale su oraaste plodove kao idealnu prehranu za ouvanje zdravlja i vitalnosti. Suvremena znanost o pre h rani takoer potvruje visoku hranidbenu vrijednost oraha. Drvo oraha je poznato kao visokokvalitetna i cijenjena sirovina za drvnu industriju.

UZGOJ I NJEGA: Orah plodove donosi na enskim cvjetovima koji se nalaze na ovogodinjem priras tu. Muki cvjetovi (rese) ziki su odvojeni od enskih te se razvijaju na prologodinjem iz bo jima. Kad je rije o mukim cvje tovima tj. resama, one esto zbunjuju ljude jer pri njihovoj masovnoj pojavi (to nije rijetko) skloni su oekivati velik rod, to se meutim ne dogodi. enski cvjetovi o kojima najvie ovisi rodnost tee su uoljivi sa zemlje. Orah dobro podnosti razliite uzgojne uvijete no ipak je uputno izbjegavati mrazita, zatvorene terene na kojima se zadrava magla ili pak suvina voda. Najpogodniji su tzv. vinogradarski tereni koji su dobro osunani, prozrani i ocjediti.

SAMO ZA UKRASNE NAMJENE! OSKORUA

V -25C

48


UKRASNO

BILJE

Ukrasna trenjaPrunus serrulata

BRILLIANT

KOJU NO MAI

PINK PERFECTION

TAIHAKU

BURGUNDY

katalog voćnih sadnica

Documents

Transcript of katalog voćnih sadnica