Biomineralne strukture aragonita morskih beskralješnjaka ...
Kartiranje morskih staništa i vrsta u dijelu podmorja od ... · Na osnovu klasifikacije morskih...
Transcript of Kartiranje morskih staništa i vrsta u dijelu podmorja od ... · Na osnovu klasifikacije morskih...
Kartiranje morskih staništa i vrsta u dijelu podmorja od rta Arza do rta Platamuni
(2017)
Izvještaj
Jul, 2017.
Kartiranje morskih staništa i vrsta u dijelu podmorja od rta Arza do rta Platamuni (2017)
Izvještaj
Priprema izvještaja:
Dr Vesna Mačić, Ksenija Medenica, Buga Berković
Prikupljanje podataka na terenu:
Dušan Varda, Slađana Gvozdenović, Mihailo Jovićević, Aleksandar Mijović, Ivana
Radonjić, Stefan Anđus, Matea Špika, Margita Radman, Maroje Burić, Nataša Bošković,
Deniš Grubišić, Miloš Pavićević, Milan Knežević, Buga Berković.
Voditelj ronjenja:
Željko Dragutinović
Mapiranje vrsta i staništa je sprovedeno u okviru projekta "Mapiranje, monitoring i
upravljanje zaštićenim prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru - 4M" (IPA
Cross-Border Programe Croatia - Montenegro 2007-2013 under the Instrument for Pre -
Acession Assistance).
Projektom 4M upravljaju Delegacija Europske unije u Crnoj Gori i Agencija za regionalni
razvoj Republike Hrvatske, a realizuju ga Green Home i Agencija za zaštitu životne
sredine Crne Gore, Udruga Sunce i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije.
Projekat 4M
U julu 2015. je započeo projekat „Mapiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru“ skraćenog naziva „4M“. Projekat ima za cilj da poveća kapacitete i podstakne prekograničnu saradnju Hrvatske i Crne Gore kada je u pitanju upravljanje prirodnim resursima.
NVO Green Home zajedno sa Agencijom za zaštitu životne sredine i hrvatskim partnerima- ekološkim udruženjem Sunce kao i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije, realizuje brojne aktivnostim vezane za unaprijeđenje upravljanja morskim resursima u prekograničnom području.
Opšti cilj projekta: Poboljšano upravljanje i smanjenje uticaja na morska staništa i vrste od interesa za EU zajednicu u prekograničnom području.
Specifični ciljevi su:
• Povećati kapacitete i poboljšati međusektorsku saradnju u identifikaciji, monitoringu i upravljanju morskim staništima i vrstama od interesa za EU zajednicu u prekograničnom području.
• Povećati kapacitete za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i statusu morskih staništa i vrsta od interesa za EU zajednicu u prekograničnom području.
• Povećati svijest glavnih korisnika Jadranskog mora kako bi se smanjio njihov uticaj na morsku sredinu u prekograničnom području.
Uvod
Prikupljanje podataka o staništima i vrstama u dijelu podmorja od rta Arza do rta
Platamuni obavljeno je terenskim radom u periodu od 08. – 11. 09. i 25. 09. do 02. 10.
2016. godine. Terenski rad je realizovan u organizaciji NVO Green Home, uz učešće
volontera i partnera – Udruge Sunce i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima Dubrovačko-neretvanske županije. Mapiranje sprovedeno u
ovoj fazi Projekta je nužan predslov za monitoring i izradu mjera upravljanja
prekograničnim Natura 2000 područjem. Karte, baza podataka i dokument sa mjerama
upravljanja će biti osnova za izradu Planova upravljanja budućih zaštićenih morskih
područja.
Crna Gora još uvijek nema zaštićeno morsko područje, ali će Vlada Crne Gore u
skorijoj budućnosti biti u obavezi da ih definiše, kao i Natura 2000 lokalitete, saglasno sa
obavezama preuzetim u predpristupnom procesu ka EU. U vezi s tim, smatramo da će
rezultat projekta u značajnoj mjeri olakšati buduće aktivnosti institucija ka
uspostavljanju zaštićenih područja.
Materijali i metode
Terenski rad realizovan je u skladu s protokolima koje Udruga Sunce već duži niz
godina koristi za kartiranje staništa i vrsta. Ronioci u parovima rone duž transekta
održavajući ronilačku bovu direktno iznad sebe, koliko god je to moguće u trenutnim
uslovima sredine. Uz ronilačku bovu je povezana vodootporna kutija u kojem je GPS
aparat, koji na taj način snima poziciju ronioca tokom zarona. Transekti su planirani
tako da uključuju što veći raspon dubine, te se roni od obale u dubinu. Da bi se
obuhvatilo što veće područje, linija transekta nije u ravni sa obalom nego pod uglom,
tako da putanja urona i putanja izrona zatvaraju "cik-cak" liniju u odnosu na obalu (Sl.
1.). Pojedini transekti izvedeni su korišćenjem podvodnih skutera, što omogućava
pokrivanje veće udaljenosti na siguran i brz način. Ovi su profili uglavnom linearni i
korišćeni su, na primjer, za sigurnije ronjenje između dvije izložene ili udaljene tačke.
Svaki ronilački par ima oznaku svog zarona koja se sastoji od slova (oznaka područja, u
ovom slučaju B za Bigovo), datuma (samo dan, ne mjesec), oznake grupe (brojevi od 1 do
5) i broja zarona u tom danu (jutarnji zaron -1, popodnevni zaron -2). Ova oznaka se
koristi za imenovanje svih setova podataka prikupljenih na ovom zaronu: GPS putanje,
ronilačkih pločica, profila zarona i unosa u bazu podataka.
Slika 1. Primjer "cik-cak" linije transekta.
Ronioci tokom zarona koriste tablice za pisanje (označene odgovarajućom
oznakom) i vode dvije vrste evidencije: bilježe vrste koje uoče, posebno invazivne i
ugrožene vrste, te bilježe staništa uz kratki opis (degradirano, kontinuirano, zdravo,
oštećeno...) i dubinu na kojoj stanište počinje odnosno završava (Sl. 2.). Ukoliko je
potrebno, ronioci i skiciraju područje ronjenja. Pojedini parovi ronioca su koristili
fotoaparate za dokumentovanje vrsta i staništa.
Slika 2. Primjer ronilačke pločice sa evidentiranim promjenama staništa.
Nakon zarona ronioci crtaju dubinski profil ronjenja (takođe označen
dodijeljenom oznakom), evidentirajući staništa i vrste od posebnog interesa . Ukoliko je
bilo značajne razlike u staništima tokom urona i izrona, crtaju se odvojeni profili (Sl. 3.).
Slika 3. Primjer crteža dubinskog profila ronjenja.
Nakon povratka na obalu, podaci sa GPS aparata se snimaju u računar pod oznakom zarona i provjeravaju u GIS programu (Sl. 4.).
Slika 4. Primjer provjere pozicije transekata.
Ronioci prepisuju podatke sa svojih tablica u bazu podataka, koja, između ostalog,
sadrži kratki opis lokacije, dubine na kojima počinju i završavaju staništa od posebnog
interesa, i označavaju vrste koje su bile prisutne. Baza podataka ima već pripremljen
popis od 178 vrsta, među kojima i invazivnu vrstu Caulerpa cylindracea, ali je moguće
upisati i druge vrste koje su uočene, a nisu na popisu. Fotografije prikupljene tokom
dnevnih zarona čuvaju se takođe koristeći oznaku zarona kako bi se pouzdano mogle
povezati fotografisane vrste i staništa na karti.
Transekti su obuhvatali otprilike 500 m obalne linije, zavisno od konfiguracije
terena i raznovrsnosti staništa. Planirana udaljenost među transektima je bila oko 100
m, što je i održano u većini situacija. Zbog logističkih ograničenja (mogućnost pristupa
broda obali, loše vrijeme i sl.) u nekoliko navrata ta je udaljenost bila 300 do 500 m (Sl.
5).
Slika 5. Primjer relativnih odnosa među transektima.
Kombinujući ove direktno prikupljene podatke sa terena sa orto-fotografijama i podacima o batimetriji područja, interpolacijom mogu biti izrađene karte cijelog područja (primjer Sl. 6.).
Slika 6. Primjer interpolirane karte staništa.
Rezultati
Osim uspostavljanja zaštićenih područja i zakonske zaštite pojedinich vrsta organizama,
zaštita prirode se proširuje na cjelokupnu biološku raznolikost, uključujući i staništa bez
obzira jesu li ona u zaštićenim područjima ili izvan njih. Cilj zaštite staništa je dugoročno
sačuvati stanišne tipove važne za zaštitu u Evropi.
Na osnovu klasifikacije morskih staništa koja je data u publikaciji „ Morska staništa –
priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja“ i rezultata mapiranja vrsta i staništa koje
je sprovedeno u okviru ovog projekta, slijedi opis morskih staništa u dijelu podmorja od
rta Arza do rta Platamuni.
Opisi staništa
F. MORSKA OBALA
Tokom našeg istraživanja nije se moglo posvetiti više pažnje pojasu supralitorala, jer je
težište našeg istraživanje bilo na medio- i posebno infra-litoralu. Ipak, na osnovu
sagledavanja iz mora i sa plovila, sa male udaljenosti od obale, mogla su se definisati
sledeća staništa supralitorala:
F.2. PJESKOVITA MORSKA OBALA
F. 2.2. SUPRALITORALNI PIJESCI
F. 2.2.1. Biocenoza supralitoralnih pijesaka
Ovo je jedno od najmanje zastupljenih staništa na istraživanom području i konstatovano je
samo u uvali Plavi horizonti (plaža Pržno). Supralitoralni pijesci se karakterišu vrlo
ekstremnim uslovima, tj. čestim nedostatkom vlage, velikom promjenljivošću temperature i
saliniteta. Vlaže ih talasi samo za vrijeme većeg talasanja mora ili češće samo prskanjem
morske vode. Ovo su siromašna staništa a ostaci morskih trava i drugog detritusa doprinosi
sadržaju organske materije u njima. Na konkretnoj lokaciji, plaža Pržno, nekada se mogao
konstatovanti i facijes naplavljenih ostataka morskih trava (F. 2.2.1.5.) ali toga više nema
zbog korišćenja plaže u turističke svrhe i uklanjanja naplavina morske trave. Iz tih
razloga i zbog intenzivnog korišćenja ove plaže u turističke svrhe ovo bi se stanište
ispravnije moglo definisati kao F.5.1.1.1. Turističke plaže.
F.2.2.1.1. Facijes pijesaka bez vegetacije
F.3. ŠLJUNKOVITA MORSKA OBALA
F.3.2. SUPRALITORALNI ŠLJUNCI I KAMENJE
Ova vrsta staništa je konstatovana na nekoliko lokacija, tačnije to su: Zalatna vala, uvala
Veslo, Tijesna vala, Dobra luka, u. Trašte (ispod Kamenoloma, kupalište Trašte i u.
Maslinada), Bigova, u. Žukovac, u. Nerin i u. Velika Krekavica. Za sve navedene lokacije je
zajedničko da se radi o relativno malim uvalama sa veoma izraženim hidrodinamizmom.
U većem broju slučajeva tu su zastupljeni veći obluci a sitan šljunak ili krupniji pijesak je
uglavnom zastupljen na lokaciji kod kamenoloma u uvali Trašte. Kao i za supralitoralne
pijeske i za ovo stanište je karakteristično da uslovi spoljašnje sredine veoma variraju te
to uslovljava mali diverzitet i malu brojnost prisutnih organizama. Na nekim od ovih
lokacija, povremeno, pogotovo zimi nakon dana s jakim talasima ima dosta čvrstog
otpada (pogotovo plastičnog).
F.3.2.1. Biocenoza sporosušećih nakupina ostataka morske vegetacije
Važno je napomenuti da je u uvali Bigova prisutna zajednica sporosušećih nakupina
ostataka morske vegetacije jer je to biocenoza koja je veoma rijetka na našoj obali. Osim
što se na nekim plažama zbog hidrodinamizma same lokacije obično ne može naći veća
nakupina detritusa, na drugim plažama, koje su zavučene i na kojima dolazi do stvaranja
takvih nakupina zbog potreba turizma, tj korišćenja plaža u ljetnjim mjesecima, dolazi
do konstantnog uklanjanja tih nakupina (uglavnom mrtvih listova posidonije) i na taj
način ova biocenoza postaje veoma rijetka i ugrožena. Treba ipak napomenuti da se na
ovim lokacijama razvijaju biocenoze koje nisu bogate živim svijetom, ali su ipak veoma
važne ne samo u biološkom i ekološkom smislu već i kao odbrana obale od erozije, a u
nekim slučajevima se na takvim i sličnim lokacijama stvara i ljekoviti mulj (Igalo).
F. 4. STJENOVITA OBALA
F.4.2. SUPRALITORALNE STIJENE
F. 4.2.1. Biocenoza supralitoralnih stijena
Najveći dio istraživane obale u supralitoralu se karakterisao stjenovitom podlogom. Na
južnom dijelu istraživane oblasti (Krekavica) kao i u blizini Plave špilje (na Luštici) obala
se dosta strmo ili čak vertikalno spušta ka moru, dok je na ostalim djelovima ispitivane
obale stjenovita obala uglavnom kaskadna. Na najvećem dijelu ispitivane oblasti obala je
veoma izložena talasanju, tako da je visina supralitorala uglavnom nekoliko metara. To
je siromašna zajednica gdje dopire prskanje morskih talasa i gdje su kolebanja
spoljašnjih uslova veoma velika. Donji dio supralitorala se karakteriše tamno smeđom
bojom i organizmima koji najveći dio životnog vijeka provode na suvom, dok je gornji
supralitoral predstavljen stijenama svijetle boje uglavnom bez vegetacije, ili sa vrlo
oskudnom vegetacijom koja trpi zaslanjivanje i koja se razvija na gornjem rubu, ka
kopnenim staništima.
F. 4.2.1.2. Lokvice s promjenljivom slanošću (mediolitoralna enklava)
Ova biocenoza je uočena sa plovila i nalazi se na potezu od uvale Plavi horizonti ka
ispustu u u. Trašte. Nije detaljnije istraživana ali predstavlja jedno od rjeđih staništa na
istraživanoj obali (i uopšte u Crnoj Gori) koje je osim toga i pod značajnim antropogenim
uticajem.
F.5. ANTROPOGENA STANIŠTA MORSKE OBALE
F.5.1. ANTROPOGENA STANIŠTA MORSKE OBALE
F.5.1.1. Zajednice morske obale na pomičnoj podlozi pod uticajem čovjeka
F. 5.1.1.1. Turističke plaže
Ovdje spada već spomenuta plaža Pržno, kao i plaža Trašte, a u manjoj mjeri i plaže u u. Veslo i u. Žukovac.
F.5.1.2. Zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod uticajem čovjeka
F.5.1.2.1. Izgrađene i konstruirane obale
Na istraživanom području ima vrlo malo izgrađene obale i to je gotovo u potpunosti u u.
Bigova. Osim toga ima manjih zahvata u u. Trašte kod kamenoloma, u. Dobra luka,
marina, tj. lukobrani u novom turističkom kompleksu Luštica bay, a u toku je izgradnja
(vjerovatno ilegalna) u uvali Veslo.
G. MORE
G.1. PELAGIJAL
G.1.1. PELAGIJSKE ZAJEDNICE NERITIČKE PROVINCIJE
S obzirom na naše istraživanje koje je sprovedeno uz obalu jasno je da su zajednice pripadale neritičkoj provinciji, ali se njima nije poklanjala veća pažnja.
G. 1.1.2.3. Akvatorij naseljenih mjesta uz obalu, lučica, mandraća
Ova zajednica je zastupljena u uvali Bigova mada nije tipičan predstavnik jer se radi o
veoma malom naseljenom mjestu koje jedino u ljetnjim mjesecima ima znatno veći
promet ljudi i plovila u odnosu na broj stanovnika tokom zimskih mjeseci.
G. 2. MEDIOLITORAL
G.2.2. MEDIOLITORALNI PIJESCI
G.2.2.1. Biocenoza mediolitoralnih pijesaka
Ovo je jedna od najrjeđih biocenoza na istraživanom području i konstatovana je samo u
uvali Plavi horizonti. Kao i za supralitoralne zajednice i ovdje važe pravila ekstremnih
uslova, mada nešto manje nego u supralitoralu, i generalno se radi o siromašnoj
zajednici koja je u ovom slučaju još i pod uticajem čovjeka zbog korištenja plaže u
turističke svrhe pa više odgovara zajednici G.2.5.1. Zajednice mediolitorala na pomičnoj
podlozi pod uticajem čovjeka.
G.2.3. MEDIOLITORALNI ŠLJUNCI I KAMENJE
Ova vrsta staništa je konstatovana na svim lokacijama na kojima su konstatovani i
supralitoralni šljunci tj. na: Zalatna vala, uvala Veslo, Tijesna vala, Dobra luka, u. Trašte
(ispod Kamenoloma, kupalište Trašte i u. Maslinada), Bigova, u. Žukovac, u. Nerin i u.
Velika Krekavica. Ovo su siromašna staništa i pod antropogenim uticajem na lokacijama
koje su prepoznate kao turističke.
G.2.3.1.1. Facijes s naslagama mrtvog lišća vrste Posidonia oceanica i drugih morskih cvjetnica
Ova zajednica se nalazi u uvali Bigova i predstavlja jedinstvenu lokaciju na istraživanom području (a i šire).
G.2.4. MEDIOLITORALNO ČVRSTO DNO I STIJENE
Ovo stanište je veoma rasprostranjeno i na našoj obali skoro neprekidno.
G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala
Ova biocenoza je veoma rasprostaranjena na istraživanom dijelu obale. To je oblast koja trpi veće sušenje i gdje dominiraju litofitske cijanofite, priljepci, balanusi i drugi.
G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala
I ova biocenoza je veoma česta na istraživanom području i znatno bogatija u smislu
biodiverziteta i biomase u odnosu na prethodnu. Česte su razne vrste priljepaka, ogrci,
alge od kojih ima dosta Corallina sp. dok je samo mjestimično zabilježen Lithophyllum sp.
G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja
Ova biocenoza je razvijena na nekoliko lokacija u istraživanom području. To su lokacije
sa špiljama i pukotinama koje su jednim dijelom na suvom a jednim dijelom u moru. Za ovu biocenozu je tipično da je smanjena količina svjetlosti i da je povećana količina vlage
u odnosu na druga staništa mediolitorala. Ovdje se u velikoj količini zastupljene cijanobakterije i inkrustrirane crvene alge.
G. 2.5. ANTROPOGENA STANIŠTA U MEDIOLITORALU
G.2.5.1. Zajednice mediolitorala na pomičnoj podlozi pod uticajem
čovjeka
G.2.5.1.1. Facijesi turističkih plaža i ljekovitih blata
Ovo je biocenoza u uvali Plavi horizonti, a u manjoj mjeri i u uvalama Trašte, Bigova i Žukovac.
G.2.5.2. Zajednice mediolitorala na čvrstoj podlozi pod uticajem čovjeka
G.2.5.2.1. Facijesi mediolitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru (npr. plinske platforme)
Vrlo je malo izgrađene obale na istraživanom području u najveći dio se nalazi u uvali
Bigova (izgrađena pristaništa i kupališta). Osim toga ima i manjih ponti kod
kamenoloma i u uvali Dobra luka, a od nedavno i lukobrani nove marine Luštica bay.
G. 3. INFRALITORAL
G.3.2. INFRALITORALNI SITNI PIJESCI S VIŠE ILI MANJE MULJA
G.3.2. 1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka
Ova biocenoza je zastupljena na vrlo malom području, tj. samo u uvali Plavi horizonti.
Iako na ovim staništima ima vrlo malo organizama koji su uglavnom ukopani u pješčanu
podlogu, najveći problem je što je ovo stanište pod izuzetno velikim antropogenim
uticajem jer se plaža koristi u turističke svrhe te zajednica više odgovara
G.3.8.1.1.Infralitoralne zajednice dna turističkih plaža i ljekovitih blata.
G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka
U infralitoralu, na dubinama od 2,5 do 25m ova se staništa nastavljaju na prethodno
opisano, ali se takođe nastavljaju i na šljunkovite plaže, a nekada i stjenovite obale kao
što je slučaj u uvali Trašte gdje ova biocenoza zauzima velike površine. U najvećem
dijelu ova biocenoza je bez razvijene vegetacije ali sa ukopanim organizmima, dok je
samo na manjem dijelu u. Trašte (kod šanka), malo u u. Bigova, u. Dobra luka i u.
Žukovac zastupljena i asocijacija s zaštićenom vrstom morske trave Cymodocea nodosa. G.3.2.2.1. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala
G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa
Ova asocijacija je zastupljena na veoma maloj površini u uvali Bigova u blizini plaže i nije konstatovana na drugim lokacijama ispitivanog dijela obale.
G. 3.3. INFRALITORALNI KRUPNI PIJESCI S VIŠE ILI MANJE MULJA
G. 3.3.1. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod uticajem valova
Ova biocenoza nije mnogo zastupljena i na istraživanom području je konstatovana na
svega nekoliko lokacija: u. Bigova, u. Maslinada i kod kamenoloma (uvala Trašte), u.
Dobra luka i Zlatna vala. Nalazi se na mjestima malih uvala koje su djelimično zaklonjene
od jakog talasanja i na kojima nema taloženja sitnih čestica zbog uticaja talasa.
G.3.4. INFRALITORALNO KAMENJE I ŠLJUNCI
G.3.4.1. Biocenoza infralitoralnih šljunaka
Ove biocenoze su zastupljene u manjim uvalama gdje je u mediolitoralu i supralitoralnu
konstatovan šljunak. To su lokacije: Zlatna vala, Tijesna vala, Dobra luka, Žukovac, Nerin
i Krekavica. Na ovim lokacijama nema taloženja sitnih čestica, zbog jakog
hidrodinamizma, a zbog istog razloga uglavnom nema ni bentoskih algi i sesilnih
organizama. Ukoliko je hidrodinamizam slabiji tokom dužeg perioda na kamenju se
počinju razvijati alge, ali to uglavnom traje do prvog većeg nevremena kada zbog
pomjeranja šljunka alge bivaju „sastrugane“.
G.3.5. NASELJA POSIDONIJE
G.3.5.1. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica
Naselja posidonije su razvijena na više lokacija u ispitivanom području. Uglavnom su ova
naselja zastupljena od nekoliko metara dubine do skoro 30m. Dobro razvijene podvodne
livade su prisutne u uvali Zlatna vala, Trašte i Bigova, te uvali Žukovac i rtu Kalafat. Na
lokaciji u. Trašte, prema uvali Maslinada evidentni su intermatini kanali koji su na nekim
mjestima visoki i preko 2m. U uvali Bigova ima negativnog uticaja zbog sidrenja jahti,
mada veliki broj plovila koristi i postojeće bove i privezišta. Na području Luštice ima
više manjih mozaičnih naselja dok su ona u južnom dijelu istraživanog područja (južnije
od rta Kalafat) mnogo rjeđa najvjerovatnije zbog strmog, stjenovitog terena.
G.3.6. INFRALITORALNA ČVRSTA DNA I STIJENE
G.3.6.1. Biocenoza infralitoralnih algi
Uz biocenozu morske trave posidonije ovo je najzastupljenija biocenoza na istraživanom
području. Zbog karakteristika obale i čvrstog dna koje je na ovom području veoma
zastupljeno, velike površine od same granice sa mediolitoralom do oko 30m dubine su
predstavljene ovom biocenozom. U ovom pojasu živi veliki broj raznovrsnih organizama
a dominiraju fotofilne alge koje su najčešće graditelji odgovarajućih asocijacija. Zbog
različitih mikro uslova razvijaju se i različite asocijacije i facijesi pa ih predstavljamo
pojedinačno.
G. 3.6.1.1. Degradirani facijes s inkrustriranijućim algama i ježevima
Na žalost na svim lokacijama zarona su konstatovani degradirani djelovi stjenovite obale
i to prije svega zbog ilegalnog vađenja prstaca i niza kaskadnih promjena koje slijede.
Osim samog vađenja prstaca treba napomenuti da je i prelov ribe u nekim područjima Sredozemlja okarakterisan kao problem koji zbog smanjenog broja predatora morskih
ježeva prouzrokuje da se oni prenamnožavaju, a kako se radi o biljojednim organizmima
oni dalje izazivaju degradaciju velikih površina zajednica algi koje se u takvim uslovima
teško mogu oporaviti. Na nekim područjima zarona degradirani facijesi su bili do svega
par metara dubine, ali na drugima su se spuštali čak i do 10m dubine.
G.3.6.1.2. Asocijacija s vrstom Cystoseira amentacea
Ova asocijacija je veoma dobro zastupljena što zadovoljava jer je indikator čiste vode i
neuznemiravanog staništa. Na cijelom istraživanom području je C. amentacea bila
prisutna ili u neprekidnim pojasevima ili u manjim ili većim grupacijama. Izuzetak je
donekle uvala Trašte i Bigova gdje su ova naselja znatno oskudnija.
G.3.6.1.4. Facijes s vrstom Mytillus galloprovincialis
Nisu velike zajednice ovog tipa i uglavnom su bile konstatovane u uvali Bigova, međutim
treba napomenuti da je na velikom broju algi C. amentacea bila konstatovana i značajna
količina mušulja što upućuje na degradirajući trend (moguće zbog većih gajilišta mušulja
u Albaniji).
G.3.6.1.5. Asocijacija s vrstom Corallina elongata
Na stejnovitoj podlozi koja je djelimično natkrivena uslovi ne pogoduju za razvoj zajednica cistozira i na takvim mjestima je često bila razvijena asocijacija s vrstom Corallina elongata.
G.3.6.1.7. Asocijacija s vrstom Dasycladus vermicularis
Ova asocijacija je vrlo malo zastupljena i to uglavnom u nekim manjim uvalama a najviše u u. Trašte.
G.3.6.1.11 Asocijacija s vrstom Sargassum vulgare
Malobrojne su asocijacije ovog tipa i uglavnom su konstatovane kod rta Kočište, rta Žukovac i još nekim manjim lokacijama.
G.3.6.1.15. Asocijacija s vrstom Cystoseira compressa
Na nekim mjestima istraživanog područja C. compressa se nalazi zajedno sa C.
amentacea, ali takođe na malom broju lokacija je ona jedina vrsta cistozira. To su
lokacije Bigova, uvala Plavi Horizonti i u blizini kamenoloma (u. Trašte).
G.3.6.1.18. Asocijacija s vrstom Flabellia petiolata i Peyssonnelia squamaria
Ova zajednica se uglavnom nalazi u dubljim slojevima infralitorala i tamo gdje je manja količina svjetlosti. Konstatovana je na više manjih lokacija.
G.3.6.1.19. Asocijacija s vrstom Peyssonelia rubra i Peyssonelia spp.
Uglavnom u donjem dijelu infralitorala, a P. rubra je česta i na rizomima posidonije.
G.3.6.1.20. Facijesi i asocijacije koraligenske biocenoze (kao enklave)
Ove koraligenske biocenoze nisu obimno razvijene i uglavnom su zastupljene u
djelovima procjepa i šupljina gdje nedostaje veća količina svjetolosti, te na prelazu u
cirkalitoralnu koraligensku biocenozu.
G.3.6.1.21. Facijesi s vrstom Chondrilla nucula
Ovaj facijes je mjestimično razvijen, većinom na Luštici i to u prvih nekoliko metara stjenovite obale koja je u najvećem broju slučajeva degradirana.
G.3.8. ANTROPOGENA STANIŠTA U INFRALITORALU
G.3.8.1. Antropogene infralitoralne zajednice na pomičnoj podlozi (mulju, pijesku, šljunku)
G.3.8.1.1. Infralitoralna zajednica dna turističkih plaža i ljekovitih plaža
Uvala Plavi horizonti. Iako je ova lokacija pod značajnim antropogenim utiocajem treba imati u vidu da se radi o generalno siromašnoj zajednici.
G.3.8.2. Antropogene infralitoralne zajednice na čvrstoj podlozi
G.3.8.2.1. Zajednice infralitorala betoniranih i izgrađenih obala (luke, lučice, brodogradilišta) i ostalih ljudskih konstrukcija u moru
Mali dio obale u istraživanom području je antropogeno izmijenjen u smislu izgradnje
pristaništa i to se odnosi najviše na Bigovu. Osim u toj uvali betoniranih malih ponti ima
kod kamenoloma i u uvali Dobra luka. Obraštaj na ovim područjima je uglavnom
predstavljen mušuljama, manjim algama, ježevima i drugim, uglavnom, inkrustriranim
organizmima. Lukobrani nove marine Luštica bay nisu istraživani.
G.3.8.3. Pomorska arheološka nalazišta
Na lokaciji rt Kalafat nalaze se ostaci nekoliko potonulih brodova mada su to plovila iz
relativno novije istorije, u velikoj mjeri degradirana te vjerovatno ne predstavljaju veliki
značaj za arheologiju.
G. 3.8.5. Infralitoralne zajednice oko podmorskih ispusta otpadne vode
U zalivu Trašte se nalazi ispust otpadnih voda koje su se ranije izlivale bez prečišćavanja a
sada je u funkciji sistem za prečišćavanje voda tako da bi trebalo da se izliva prečišćena
voda. Ovaj cjevovod s utezima predstavlja pogodnu čvrstu podlogu za razvoj raznih vrsta
algi, sunđera, ascidija i drugih na području gdje je uglavnom pješčana podloga.
G. 3.8.6. Infralitoralne zajednice s invazivnim vrstama
G.3.8.6.2. Zajednice s vrstom Caulerpa cylindracea
Na velikom broju lokacija je konstatovana ova invazivna vrsta koja pokriva autohtone
vrste. Treba napomenuti da se uglavnom nije radilo o previše gustim naseljima kaulerpe
i uglavnom je bila u “stolonima” sa malo “listića-bobica”.
G.4. CIRKALITORAL
G.4.2.CIRKALITORALNI PIJESCI
G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna
Ova biocenoza se nalazi u podnožju stijena koje se spuštaju sa obale i iz infralitorala, ali se zbog dubine na kojoj se nalaze nismo detaljnije bavili ovim zajednicama.
G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja
Pećina (ili okapina) Velika Krekavica predstavlja izuzetno važno stanište ovog tipa. U
njoj se nalaze raznovrsni organizmi koraligenskog tipa ali je za opis potrebno detaljnije
ronjenje. Osim ove poznata je i Plava špilja koja je takođe bogata raznim organizmima i
pod znatno većim antropogenim uticajem. U blizini ove nalazi se još nekoliko
polutamnih špilja, a i niz povezanih manjih ili većih prolaza i pećinica tzv. “Posejdonov
grad”. Ova lokacija je pod većim uticajem SCUBA ronioca dok je u Plavoj špilji više uticaj
turističkih čamaca i plivača. G.4.3.2.3. Facijes s vrstom Leptopsammia pruvoti
Na ulazu u pećinu Velika Krekavica prema sjevernoj strani ima ovog facijesa kao i bogatog obraštaja raznih sunđera i koraligena.
zaštićene vrste CG po Barselonskoj konv. po Barselonskoj konv. zaštićene Anex II kontrolisano korišćenje
Anex III
Cystoseira amentace Cystoseira amentace
Cystoseira spinosa
Cystoseira corniculata
Cystoseira foeniculacea
Lithophyllum byssoides
Posidonia oceanica Posidonia oceanica
Cymodocea nodosa Cymodocea nodosa
Axinella damicornis
Axinella verrucosa
Axinella polypoides Axinella polypoides
Axinella cannabina Axinella cannabina
Aplysina aerophoba Aplysina sp. Plur.
Cladocora caespitosa Cladocora caespitosa
Ophidiaster opidianus Paracentrotus lividus
Holothuria sp.
Lithophaga lithophaga Lithophaga lithophaga
Pinna nobilis Pinna nobilis
Tonna galea Tonna galea
Mitra zonata Mitra zonata
Palinurus elephas
Epinephelus marginatus