Branka Kamenečki Orlić; OŠ Malešnica, Zagreb

Cijela je Medvednica pod kompaktnim

(gustim) vegetacijskim pokrovom.

Njegovu glavninu sačinjavaju šume.

One pokrivaju gotovo cijeli

planinski pojas iznad 350 m.

Ukupna im je površina 12.935 ha,

od čega na južnu padinu otpada 7.568,

a na sjevernu 5.367 ha.

Unutar šumskih površina ima samo

380 ha slobodnih ploha (3%).

www.zbornica.com

U donjem dijelu šumskog pojasa zastupljena

je šumska zajednica hrasta kitnjaka i graba ili

pitomog kestena koja doseže 600 m nm.

U srednjem pojasu prevladava lijepa bukova šuma,

a u gornjem dijelu mješovita šuma bukve i jele.

Kao i drugdje u Srednjoj Europi bukva stalno

potiskuje crnogoricu, osobito na južnoj padini,

tako da dobro sačuvanih i većih jelovih šuma ima

samo na sjevernoj padini gdje se one mjestimično

spuštaju čak do 400 m nadmorske visine.

www.zbrnica.com

ŠUMSKE ZAJEDNICE

Raspored šumskih zajednica na Medvednici

vrlo je šarolik zbog razvedenog reljefa.

Tu su vrlo česte pojave inverzija pa se hrast

kitnjak po toplim hrptima visoko penje u zonu

bukovih šuma, dok se bukva, a ponegdje i jela,

hladnim uvalama i jarcima spuštaju znatno niže

od granice svoje, za ovo podneblje, normalne

visinske rasprostranjenosti.

Na južnim padinama vertikalno je zoniranje bolje

izraženo (široke zone),

a na sjevernim je prijelaz vrlo nagao.

www.zbornica.com

Šume Medvednice pripadaju vegetacijski zoni

bukovih šuma, dok zona mješovitih

listopadnih šuma čini prsten oko Medvednice

na blago valovitim terenima podnožja.

Unutar zone bukovih šuma nalazimo dvije

podzone brdskih bukovih šuma i

bukovo-jelovih šuma.

U području bukovih šuma javljaju se šume

gorskog javora i običnog jasena,

šuma hrasta medunca i crnog graba,

djelomično šuma tise i lipe.

www.zbornica.com

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I

OBIČNOG GRABA

Ova šumska zajednica zauzima najniže

obronke Medvednice (od 150 do 250 m

nadmorske visine) i okružuje cijeli masiv.

Veće površine ovih šuma unutar parka

prirode nalaze se na sjevernoj padini u

području Kraljeva vrha.

U sloju drveća nalazimo: hrast kitnjak,

obični grab, divlju trešnju, klen, gorski

javor i lipu.

www.zbornica.com

www.zbornica.com

Šuma pitomog kestena i hrasta kitnjaka zauzima

znatne površine Medvednice.

Visinski se nadovezuje na zonu šume

kitnjaka i običnog graba.

Na južnim padinama dolazi od 320 do 580 m

nadmorske visine, a na sjevernim od 280 do 360

m. Šuma je prozračna jer u njoj nije razvijen sloj

grmlja (ili vrlo slabo), stoga je vrlo privlačna za

izletnike osobito u jesen nakon uroda kestena.

Od drveća ovdje dominira pitomi kesten.

U sloju grmlja javljaju se ponegdje gust

podmladak hrasta kitnjaka i kestena,

a ponegdje borovica.

www.zbornica.com

Kesten se pojedinačno penje

na južnim padinama do 715 m,

a na sjevernim do 620 m nadmorske visine.

Na sjevernim padinama uspinje se najviše na

zapadnoj i istočnoj strani, dok u središnjem

dijelu dolazi najviše do 400 m zbog zasjene

koju stvara Sljeme-vrh Medvednice.

Nekad je uzgoj kestena na Medvednici bio

prioritetan (pogotovo u šumama privatnog

posjeda) zbog ploda te kolja i sitne graĎe.

U posljednje vrijeme smanjuje se područje

pokriveno njime, jer je stradao od raka

kestenove kore.www.zbornica.com

www.zbornica.com

Zona bukovih šuma na Medvednici dosta je

široka - od 300 m do 780 m nm.

Na južnim padinama ona je znatno viša

nego na sjevernim.

U sloju drveća nalazimo uz bukvu,

gorski javor, mliječ, gorski brijest i dr.

U sloju prizemnog raslinja dolaze vrste:

lazarkinja, sirištara, bročika, režuha,

proljetni driiemovac i dr.

www.zbornica.com

www.zbornica.com

Šuma hrasta lužnjaka i

običnog graba je dvoslojna.

U gornjem sloju dominira hrast lužnjak, dok

donju etažu čini obični grab, rijeĎe klen,

malolisna lipa, srebrnolisna lipa, divlja kruška

i poljski jasen.

Sloj grmlja je slabije razvijen,

a sloj prizemnog raslinja je obilniji,

ali srazmjerno malim brojem vrsta.

U šumskim zajednicama Medvednice uz

odgovarajuće vrste drveća i grmlja zastupljene

su i brojne prizemne biljne vrste.

Osobit ukras šuma su proljetnice.www.zbornica.com

www.zbornica.com

Značajne vrste Medvednice su zimzelene listače,

predstavnici atlantskog flornog elementa:

božikovina, širokolisna veprina i lovorasti likovac.

www.zbornica.com

Po fosilnim ostacima naĎenim na pojedinim

lokalitetima Medvednice (Veternica, Velika

pećina na Lipi, Grmoščica, Šupljata pećina kod

Markuševca) saznajemo da je fauna ove

planine u pleistocenu-diluviju bila neobično

raznolika i zanimljiva.

Tako od predstavnika sjevernjačke polarne

faune nalazimo sjevernu lisicu, gorsku kunu,

alpsku bjelku, sjevernog bijelog zeca, alpskog

kozorošca.

FAUNA

www.zbornica.com

Te sjeverne vrste životinja prodrle su na ovo

područje nastupom ledenog doba.

Od srednjoeuropske faune nalazimo ostatke

običnog jelena, krticu, vjevericu, vuka, lisicu,

srnu, kratkorogo europsko govedo, te prastarog

tura kojega je još u 17. st. bilo u Hrvatskoj.

Zanimljivi su i nalazi risa, divokoze, lopatara,

kao i ostaci spiljskog i mrkog medvjeda.

Od južnih elemenata spomenimo fosile pantere.

NaĎeni su i ostaci suroga orla te velikog

tetrijeba, malog tetrijeba i običnog dabra.

www.zbornica.com

Na Medvednici je u davnoj prošlosti obitavao

i medvjed, a u prilog tomu svjedoči i ime

gore Medvednice kao i imena potoka

Medveščaka, pa Medvedgrad i Medvedski

breg kod Čučerja.

Mnoge vrste životinja znatno su prorijeĎene,

na primjer kune i divlje mačke su rijetke, dok

je vidra, koja je nekada nastanjivala potoke,

nestala iz biotipa Medvednice.

www.zbornica.com

Širenjem prigradskih područja Zagreba,

naselja i komunikacija, znatno su

promijenjeni biotopi na Medvednici.

Mnogih vrsta koje su nekada ovdje

obitavale, više nema.

Godine 1883. ubijen je kod Stubice

posljednji ris.

Godine 1916. odstrijeljen je posljednji

tetrijeb na Medvednici.

www.zbornica.com

U fauni Medvednice kukci su zastupljeni

velikim brojem vrsta.

Od zaštićenih vrsta leptira susrećemo prugasto

jedarce, lastin rep, veliku preljevnicu, malu ili

crvenu preljevnicu te veliku ledenu pticu.

www.zbornica.com

Od vodozemaca spomenimo planinskog

vodenjaka kao i velikog vodenjaka.

Na vlažnim i sjenovitim mjestima biva pjegavi

daždevnjak.

U lokvama čest je žuti mukač.

Spomenimo i zaštićene vrste bezrepaca - običnu

gubavicu i zelenu gubavicu, zatim rumenu žabu,

smeĎu hrženicu i zelenu žabu.

U vlažnom grmlju naći ćemo i običnu gatalinku.

www.zbornica.com

Od gmazova na Medvednici žive neki gušteri i

zmije. Od guštera spomenimo zaštićene vrste

zelembaća i s1jepka.

Česta je i zidna gušterica.

Zmije su zastupljene ovim vrstama: na vlažnim

potočnim livadama (Ponikve) obitava bjelouška

te kockasta vodenjača, koja je veoma rijetka.

U svijetlim šumama nalazimo sve vrste zmija

osim nekih otrovnica koje su zaštićene zakonom,

a česta je obična bjelica.

Od otrovnica na sunčanim kamenitim mjestima

te grmljem zaraslim pećinama naći ćemo i

najotrovniju europsku zmiju poskoka.

www.zbornica.com

www.zbornica.com

Ptice na Medvednici rasporeĎene su i vezane

na pojedine šumske biotipe.

Ornitofauna se mijenja s visinom.

Najčešće susrećemo običnog brgljeza,

plavetnu sjenicu, dugorepu sjenicu te sivu

muharicu, malog djetla, zlatnu vugu,

batokljunog trešnjara, malog slavuja, gorsku

plisku, vranu, gavrana, škanjca mišara, crnu

žunu, jelovu sjenicu, grmušu crnoglavu,

vodenog kosa…

www.zbornica.com

www.zbornica.com

Od sisavaca susrećemo: alpsku rovku, šumsku

rovku, vrtnu rovku. U suhim šumama i grmlju

zadržava se jež. Krtica obitava na livadama.

Zaštićeni sisavci: šišmiš, rasprostranjen po

spiljama, kamelomima, šumama; kružnouhasti

topir, rani tutumiš, patuljasti tutumiš, dugouhi

netopir, dugokrili pršnjak te obični šišmiš.

Od glodavaca na Medvednici su zastupljeni

vjeverica i obični puh, puh-oršar, a u šumama

meĎu korijenjem šumski miš.

www.zbornica.com

Od zvijeri spomenimo našu najmanju zvijer

običnu lasicu. Velika lasica neobično je rijetka.

Rijetke su nadalje i kune: kuna zlatica i kuna

bjelica. Jazavac je rasprostranjen uz

poljoprivredne površine i rubove šume.

Lisica je zastupljena u većem broju, dok je divlja

mačka rijetka. Srna je rasprostranjena na cijeloj

Medvednici i na rubovima šuma i šikara.

Divlja svinja obitava pretežno u zapadnom dijelu

Medvednice. Na čistinama uz rubove šuma i

šumaraka na obroncima Medvednice susrećemo i

običnog zeca.

www.zbornica.com

www.zbornica.com