Kako se određuje osobito vrijedno poljoprivredno zemljište

gospodarskilist

351. veljače 2014. 1. veljače 2014.

Kako se određuje "osobito vrijedno" obradivo poljoprivredno zemljište

mali

GO

SPO

DARS

KI S

AVJ

ETN

IK

U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljo-privrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

1. veljače 2014. 1. veljače 2014.gospodarskilist

36

Rezultati procjene zemljišta provedene od strane nadležnih ti-jela predstavljaju element koji utječe na cijenu zakupa poljopri-vrednog zemljišta, a vrijedi se prisjetiti da vrijednost zemljišta može biti odlučujući čimbenik prigodom ulaganja stranog ka-pitala ili povlačenja sredstava iz nekog od fondova temeljem nekog od verificiranih programa. Pravilnik postavlja stroge teh-nološke standarde za procjenu zemljišta, što će umanjiti mo-gućnosti manipulacija, te pokrenuti postupak stvarne evalua-cije vrijednosti poljoprivrednog zemljišta od strane kvalificiranih stručnjaka.

Odredbe ovog Pravilnika po-dijeljene su u tri glave, i to Glava I Opće odredbe (članaki 1.-4.), Gla-va II. Mjerila za razvrstavanje poljo-privrednog zemljišta (članak 5.-29.) I Glava III. Završne odredbe (članak 30. i 31.) koje se odnose na stavl-janje izvan pravne snage prethod-nog pravilnika i vremenu stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Člankom 1. ovog Pravilnika definira se predmet normiranja, odnosno ovim se Pravilnikom pro-pisuju mjerila i osnove za vred-novanje (bonitiranje) poljoprivred-nih zemljišta u kategoriji osobito vrijednih obradivih (P1) zemljišta i vrijednih obradivih (P2) zemljišta . Članak 2. propisuje da se osnovica za vrednovanje P1 i P2 zemljišta, ali i zemljišta niže bonitetne vrijed-nosti temelji na vrijednostima tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju. Radi utvrđivanja P1 i P2 zemljišta, ovim Pravilnikom utvrđuju se ostala obradiva (P3) zemljišta i ostala poljoprivredna (PŠ) zemljišta.

Člankom 3. propisano je da se vrijednosti iz članka 2. ovoga Pravilnika temelje na definiranju zemljišta kao šireg prostora koji je integralni dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih čimbenika, kao što su stjenovitost i kameni-tost površine zemljišta, poplave na zemljištu, otvorenost, te zatvoreno-st i zaštićenost zemljišta, ekspozici-ja, zasjenjenost zemljišta, veličina parcele i oblik parcele. Člankom 4. propisano je da se bonitet tla, klime i reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodn-

ju ocjenjuje prema njihovim najpo-voljnijim odnosima za utvrđivanje općeg stupnja mogućnosti svestra-nog načina korištenja zemljišta.

Mjerila za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišteSredišnji dio Pravilnika na koji

treba posebno obraditi pozornost predstavlja Glava II. (Mjerila za raz-vrstavanje poljoprivrednog zemljišta). Članak 5.propisuje da su prostorne kategorije zemljišta u koje se svrstavaju poljoprivredna zemljišta: P1 – osobito vrijedna ob-radiva zemljišta, P2 – vrijedna ob-radiva zemljišta, P3 – ostala obradi-va zemljišta, PŠ – ostala poljoprivredna zemljišta. Procjenju-ju se prema vrijednosti od najpovo-ljnijih do nepovoljnijih tala prema bonitetnim svojstvima tla, klime, reljefa i ostalih prirodnih uvjeta. Članak 6. propisuje da se bonitet zemljišta određuje na razini općeg boniteta ili boniteta bez korekcija

zemljišta iz formule koja definira da je bonitet zemljišta jednak drugom korijenu iz umnoška vrijednosti bonitetnih bodova za tlo (T), klimu (K) i reljef (R).

Članak 7.propisuje da se opći bonitet zemljišta (B) vrednuje se od 7 do 100 bonitetnih bodova, bonitet tla (T) vrednuje se od 7 do 100 bodova, bonitet klime (K) vrednuje se od 1 do 10 bodova, a bonitet reljefa (R) vrednuje se od 1 do 10 bodova.

Utvrđivanje boniteta tlaUtvrđivanje boniteta tla pred-

stavlja posebnu cjelinu Pravil-

nika. Člankom 8. propisano je da se bonitet tla utvrđuje na os-novi razvojnog stupnja, teksture (mehaničkog sastava) i geološkog podrijetla (supstrata) tla. Odred-bama članka 9. propisano je da razvojni stupnjevi tla predstavl-jaju evolucijsko genetski stadij tla, a utvrđuju se na temelju bit-nih unutarnjih svojstava tla, kao što su: efektivna dubina odnosno mogućnosti zakorijenjivanja bil-jaka, prirodne dreniranosti, koja određuje i stupanj vlažnosti, reak-cije tla u vodi, razine podzemne vode, dubine glejnog horizonta i prijelaza iz gornjeg horizonta u zdravicu, kao evolucijsko genet-skog razvojnog procesa u tlu. Ra-sponi razvojnih stupnjeva tla kreću se od najboljeg, prvog razvojnog stupnja, s najpovoljnijim fizikalnim i kemijskim svojstvima tla i opti-malno dubokim zakorijenjavanjem biljaka, do najlošijeg, sedmog raz-vojnog stupnja, s najplićom efek-tivnom dubinom tla.

Članak 10. navodi kao bitne oso-bine razvojnih stupnjeva tla:• prvi razvojni stupanj pokazuje

postupan prijelaz između gor-njeg humusnog horizonta tla i zdravice i ima povoljan kapaci-tet tla za zrak; dobra mrvičasta struktura; nema znakova preko-mjerne vlažnosti ni zakiseljava-nja; reakcija tla u vodi kreće se od 6,0-7,5; efektivna dubina tla je preko 100 cm; to su svježa tla

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist


(1±); dobre prirodne drenira-nosti

• (ocjeditosti); podzemna voda je ispod 200 cm;

• drugi razvojni stupanj ima efek-tivnu dubinu tla 80 do 100 cm; dubina podzemne vode je 150-200 cm; tla mogu biti na prije-lazu od svježih prema poluvlaž-nim ili polusuhim tlima (1± do 2±); prirodna dreniranost je dobra;

• u trećem razvojnom stupnju pri-jelaz između gornjeg horizonta i zdravice nije jednako povoljan kao kod 1. razvojnog stupnja: pokazuju se prvi znakovi izblijeđi-vanja; na većoj dubini dolazi do gubitka vapna i počinje zakiselja-vanje; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0 do 6,0 ili 8,0 do 9,0; efek-tivna dubina tla je 50 do 80 cm; stupanj vlažnosti ukazuje na

• poluvlažna ili polusuha tla (2±), a prirodna dreniranost je umje-reno dobra ili ponešto eksce-sivna; dubina glejnog horizonta kreće se između 120-150 cm;

• u četvrtom razvojnom stupnju efektivna dubina tla je 30-50 cm; reakcija tla u vodi kreće se od 5,0-5,5 ili 8,0-9,0; tla su vlaž-na ili polusuha (3+ ili 2-), a pri-rodna dreniranost je nepotpuna ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 90-120 cm;

• u petom razvojnom stupnju pri-jelaz između gornjeg horizonta naniže je oštar, ponajviše zbog izblijeđivanja; zdravica je zbije-na ili rđasto obojena; reakcija tla u vodi kreće se od 4,5-5,0

ili kod halomorfnih tala od 9,0-10,0; efektivna dubina tla je 15-30 cm; tla su mokra ili suha (4+ ili 3-), a prirodna dreniranost je slaba ili ponešto ekscesivna; dubina glejnog horizonta je iz-među 50-90 cm;

• šesti razvojni stupanj ima efektivnu dubinu tla 5-15 cm; reakcija tla u vodi je 4,0 do 4,5, a kod halomorfnih tala 9,0-11,0; stupanj vlažnosti označava mokra do vrlo mokra ili vrlo suha tla (4+ do 5+ ili 4-), a prirodna dreniranost je slaba do vrlo slaba ili ekscesivna; du-bina glejnog horizonta kreće se između 20-50 cm;

• sedmi razvojni stupanj ima oš-tre granice između gornjeg slo-ja i zdravice; u pravilu, gubitak vapna je znatan, a veliko je i za-kiseljavanje; reakcija tla u vodi kreće se ispod 4,0, a kod halo-morfnih tala iznad 11,0; efektiv-na dubina tla je 1-5 cm; stupanj vlažnosti označava vrlo mokra ili ekstremno suha tla (5±); pri-rodna dreniranost je vrlo slaba ili ekscesivna; dubina glejnog horizonta je između 0-25 cm.

Tekstura tla

Pravilnikom se propisuje da se tekstura tla utvrđuje relativnim od-nosima po kojima je optimalna

Skeletnost tla ocjenjuje se prema volumnom postotnom udjelu šljunka i kamena u tlu, te se na toj osnovi umanjuje efektivna dubina tla, odnosno vrijednost razvojnog stupnja.

ilovasta, od koje vrijednost pada prema pjeskovitoj i teškoj glinastoj teksturi, a člankom 12. propisano je da se geološki supstrati tla raz-vrstavaju u četiri grupe geološkog podrijetla: 1. aluvijalna i praporna podrijetla, kao najpovoljnija; 2. va-pneni lapori i fliš, kao povoljni; 3. pleistocenske ilovače (mramorira-ne ilovače – diluvij), kao osrednje povoljne; 4. litogena (stjenovita) podrijetla, kao slabije povoljna.

U članku 13. određeno je da se sva unutarnja svojstva tla svedena na razvgojni stupanj, teksturu i geo-loško podrijetlo tla, sumorno izraža-vaju u bodovima na temelju kojih su utvrđeni okviri bodova boniteta tla.

Člankom 14. propisano je da se klima boduje u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova. Utvrđuje se unutar klimatsko-vegetacijskih područja odnosno potpodručja, grupiranih po meterološkim posta-jama, na temelju klimatskih ele-menata i to: srednjih godišnjih tem-perature zraka, srednjih godišnjih količina oborina i srednjih količina oborina u vegetacijskom razdoblju.

Članak 15. propisuje da se uutar pojedinih klimatsko-vegetacijskih područja zemljišta nižih nadmorskih visina ocjenjuju se većim brojem bodova, a viših nadmorskih visina s manjim brojem bodova. Odred-bama članka 16. propisano je da se unutar klimatsko-vegetacijskih područja 11 do 16 (navedenih ta-belarno člankom 14.) na hidromor-fnim tlima većeg stupnja vlažnosti, u odnosu na automorfna tla, broj bo-nitetnih bodova za klimu povećava se kako slijedi (u tablici 1):

Klimatsko vegetacijsko područjeBroj bonitetnih bodova za klimu

na automorfnim tlima na hidromorfnim tlima povoljnog stupnja vlažnosti

11 6-7 7-9

12 6-7 7-9

13 5-6 6-10

14 4-9 6-10

15 5-6 6-10

16 3-4 4-7

Tablica 1

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


38

Članak 17. propisuje da se bonitetni bodovi za reljef, u rasponu od 1 do 10 bonitetnih bodova, utvrđuju prema klasifikaciji reljefa kako slijedi:

Nagib (inklinacija) zemljišta uOznaka reljefa Naziv reljefa Bonitetni bodovi

stupnjevima postocima

0-2 0-3 a ravan 10

0-2 0-3 b ravan s mikro ili mezouva-lama 8-9

2-6 3-11 C valovit ili vrlo blage padine 8-9

6-9 11-16 d umjereno blage padine 7-8

9-12 16-21 e umjereno strme padine 6-7

12-17 21-31 f strme padine 4-5

17-24 31-45 g jako strme padine 2-5

24-33 45-65 h vrlo jako strme padine 1-2

više od 33 više 65 i vrletne padine 1

Utvrđivanje ukupnih bodova boniteta zemljišta bez korekcije provodi se sukladno odredbama članka 18., kojim je propisano da se utvrđeni bonitetni bodovi za tlo prema članku 13. ovog Pravilnika, bodovi za klimu pre-ma članku 14, 15. i 16. i bodovi za reljef prema članku 17. ovog Pravilnika, uvrštavaju u formulu iz članka 6. ovog Pravilnika i po njoj izračunavaju. Dobiveni rezultat predstavlja bonitet zemljišta bez ko-rekcija. Postignuti rezultat dobiven formulom iz članka 6. ovog Pravil-nika manji od 7 bonitetnih bodova, svrstava zemljište u neplodno.

Rezultati bonitetnih bodova izračunati na način naveden u stavku

1. ovog članka, prikazani su u Tablici 1., koja je sastavni dio ovog Pravil-nika.

U njoj se prema utvrđenim bo-nitetnim bodovima tla u presjeku retka za utvrđene bonitetne bodove reljefa i kolone za utvrđene bonitetne bodove klime, očitavaju bodovi bo-niteta zemljišta bez korekcija. Za međuvrijednosti utvrđenih bonitetnih bodova tla, koje nisu navedene u Ta-blici 1., bodovi boniteta zemljišta bez korekcija mogu se dobiti i linearnom interpolacijom.

Korekcija boniteta zemljištaKorekcija boniteta zemljišta

zbog utjecaja ostalih prirodnih uvjeta propisana je odredbama

članka 19., na način da se bonitet zemljišta utvrđen prema članku 18. ovog Pravilnika korigira se negativnim postocima bonitet-nih bodova zbog utjecaja ostalih prirodnih uvjeta na poljoprivrednu proizvodnju i to: za stjenovitost i kamenitost površine zemljišta, poplavu, ekspoziciju, otvorenost ili zatvorenost položaja, zasjen-jenost zemljišta, veličinu parcela i oblik parcele.

Odredbama članka 20. propi-sano je da se stjenovitost i kame-nitost površine zemljišta ocjenjuje skupno prema zastupljenosti stije-na i krupnijeg kamenja (>5 cm Ø), negativnim postocima bonitetnih bodova kako slijedi:

Stjenovitostpovršine

zemljišta, %

Kamenitostpovršine

zemljišta, %

Negativnipostoci bonitetni

bodova

Iskoristivost zemljištado 2

do 2 do10 2-6 Neznatne smetnje za izbor kultura

2-10 10-20 6-24 Stanovite teškoće u primjeni mehanizacije, a izbor kulturaponešto ograničen

10-25 20-30 24-48

Samo za lakšu mehanizaciju. Iskoristivost prvenstveno zapašnjake i livade, lošija za voćnjake i vinograde, a najlošija

zaoranice

25-50 30-50 48-60 Preteže ručni rad. Iskoristivost za pašnjake i livade, a vrlološa za maslinike, voćnjake i vinogra

50-70 50-70 60-72 Veliko ograničenje za obradu. Može se koristiti za pašnjake,ev. ekstenzivne maslinike, smokve, bajame i vinograde.

70-90 70-90 72-80 Vrlo veliko ograničenje iskoristivosti za obradive površine.Samo ekstenzivni pašnjaci

>90 >90 80-100 Pašnjaci – neplodna zemljišta

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist


Člankom 21. propisano je da se utjecaj poplave zemljišta na bo-nitet zemljišta ocjenjuje se samo na površinama oranica, livada i pašnjaka

prema godišnjem dobu plavljenja, te prema učestalosti i trajanju poplave, i to u rasponu od 2 do 70 negativnih postotaka bonitetnih bodova, ovisno

o mogućnosti načina iskorištavanja poplavljenog zemljišta. Obračun negativnih postotaka bonitetnih bo-dova određuje se kako slijedi:

Učestalost poplava u 10 godina Šteta u % priroda Negativni postocibonitetnih bodova

1 put (slučajne poplave)

5-10 2-4

10-25 4-6

25-50 6-12

>50 12-36

2-3 puta (česte)

5-10 12-16

10-25 16-24

25-50 24-36

>50 36-48

više od 3 puta (vrlo česte)

5-10 12-16

10-25 36-48

25-50 48-70

Članak 22. propisuje da se južna ekspozicija zemljišta do 1.000 m nadmorske visine ocjenju-je, u pravilu, kao najpovoljnija i ne korigira se, a sjeverna ekspozicija do te nadmorske visine ocjenjuje se, u pravilu, kao najnepovoljnija i korigira se u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova.

Na plitkim i vrlo suhim tlima krša i na pjeskovitim tlima južne ekspozicije mogu biti nepovo-ljnije od sjevernih i u takvim se slučajevima korigiraju u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitetnih bodova, a sjeverne se ekspozicije ne korigiraju. Na površinama livada ili pašnjaka iznad 1.000 m nadmorske visine korekcija boniteta zemljišta zbog utjecaja ekspozicije vrši se prema tome koja je ekspozicija za takve površine u određenim orograf-skim uvjetima povoljnija (južna ili sjeverna), pa se povoljnija ekspozicija ne korigira, a nepovo-ljnija korigira u rasponu od 1 do 12 negativnih postotaka bonitet-nih bodova.

Na zemljištima livada ili pašnjaka, bez obzira na nadmor-sku visinu, ako su vrlo plitka ili vrlo strma, ili je njihova površina jako stjenovita i kamenita, ocjenjuje se

da li je povoljnija južna ili sjeverna ekspozicija po užim područjima, pa se povoljnija ekspozicija ne ko-rigira, a nepovoljnija korigira u ra-sponu od 1 do 12 negativnih post-otaka bonitetnih bodova. Istočne i zapadne ekspozicije iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovog članka, ocjenjuju se srednjom vrijednošću raspona negativnih postotaka bonitetnih bodova najpovoljnije i najnepovo-ljnije ekspozicije.

Otvoreni i zatvoreni položaji zemljišta

U članku 23. Pravilnika propisuje se da se utjecaj otvorenih i zat-vorenih položaja zemljišta ocjenjuje negativnim postocima bonitetnih bodova u odnosu na položaje koji se ne korigiraju.

Otvoreni položaji zemljišta izloženi posebnom utjecaju jačih vjetrova, ocjenjuju se s 1 do 24 neg-ativnih postotaka bonitetnih bodo-va. Zatvoreni položaji zemljišta, bez

dovoljne zračne drenaže kao što su: stanovite doline, polja i poljica i donje trećine padina, tzv. »zračna jezera«, zbog mogućnosti jače po-zebe i učestalije pojave bolesti na kulturnim biljkama, ocjenjuju se s 1 do 36 negativnih postototaka bo-nitetnih bodova. Člankom 24. prop-isano je da se utjecaj zasjenjenosti zemljišta na bonitet zemljišta, zbog blizine šume, visokih građevina ili brežuljkasto brdovitog terena, ocjenjuje u rasponu od 6 do 24 negativnih postotaka bonitetnih bo-dova.

Odredbama članka 25. pro-pisano je da površina katastarske čestice također ima utjecaja na bonitet zemljišta, odnosno ukupan broj bodova, zbog nemogućnosti upotrebe poljoprivredne me-hanizacije i primjene suvremenih agrotehničkih mjera. Površina katastarske čestice ocjenjuje se do 20 negativnih postotaka bonitetnih bodova kako slijedi:

Površina kata-starske čestice

(ha)

Negativni postoci bonitetnih

bodova

Površina kata-starske čestice

(ha)

Negativni posto-ci bonitetnih

bodova

<0,01 15-20 0,5-1 4-6

0,01-0,05 10-15 1-3 3-4

0,05-0,25 8-10 3-5 2-3

0,25-0,5 6-8 >5 0

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


40

Članak 26. propisuje da oblik katastarske čestice također utječe na korištenje suvremene mehanizacije, redovitu obradu zemljišta, te na troškove proizvodnje. Oblik čestice ocjenjuje se s 0 do 10 negativnih postotaka bonitetnih bodova. Opti-malno prikazivanje oblika katastarske čestice izračunava se koeficijentom raščlanjenosti prema formuli

gdje je Kr – koeficijent raščlanjenosti, P – opseg katastarske čestice, S – površina katastarske čestice. Postotak neg-ativnih bodova u ovisnosti o koe-ficijentu oblika katastarske čestice prikazan je kako slijedi:

Koeficijentoblika katastarske čestic

Negativnipostoci bonitetnih bodov

Koeficijent oblika katastarske čestice

Negativni postocibonitetnih bodova

<1,5 0 3-4 5-7

1,5-2 1-3 4-5 7-9

2-3 3-5 >5 10

Ukupan broj bodova konačno korigiranog boniteta zemljišta, uzi-maju u obzir zbroj negativnih posto-taka bodova, utvrđuje se formulom:

Gdje je – Bk ukupan broj bo-dova konačno korigiranog boniteta zemljišta, – B ukupan broj bodova boniteta zemljišta bez korekcija dobiven prema odredbi stavka 1.

članka 18. ovog Pravilnika – Snp zbroj negativnih postotaka bonitet-nih bodova dobivenu korekcijom prema odredbama članka 19. do 26. ovoga Pravilnika. Ako negativni postotak bonitetnih bodova bilo kojeg od ostalih prirodnih uvjeta iz članka 22. ovoga Pravilnika ili suma negativnih postotaka bonitetnih bo-dova tih prirodnih uvjeta korekci-jom smanji bonitet zemljišta toliko da je njegova konačna (korigirana) vrijednost manja od 7 bonitetnih bodova, ne provodi se daljnja ko-rekcija boniteta zemljišta, nego se zemljište svrstava u neplodno.

Svrstavanje zemljišta u prostorne kategorije

Članak 28. propisuje da se svrstavanje zemljišta u prostorne

kategorije obavlja prema ranije određenim okvirnim bodovima konačnih (korigiranih) bonitet-nih bodova zemljišta prema sljedećem: P1 – osobito vrijedna obradiva zemljišta 80 do 100 bo-dova.

P2 – vrijedna obradiva zemljišta 60 do 79 bodova, P3 – ostala ob-radiva zemljišta 40 do 59 bodova, PŠ – ostala poljoprivredna zemljišta od 7 do 39 bodova.

Člankom 29. propisano je da su osnova za bonitiranje i utvrđivanje prostornih kategorija, osobito vri-jednog obradivog (P1) zemljišta, vrijednog obradivog (P2) zemljišta, ostalih obradivih (P3) zemljišta, os-talih poljoprivrednih (PŠ) zemljišta bonitetne pedološke karte detaljnog mjerila (1:2.000 do 1:5.000), koje vrednuju zemljišta na razini najman-je proizvodne parcele. Bonitetno vrednovanje mogu obavljati samo stručnjaci na području pedologije.

Ovaj pravilnik zatvara značajnu kariku u lancu propisa kojima se normira postupanje s poljoprivred-nim zemljištem, iz više razloga. Utvrđivanje boniteta zemljišta predstavlja za poljoprivredne proizvođače važnu točku u plani-ranju poljoprivredne proizvod-

nje, naročito ukoliko su u pitanju višegodišnja ulaganja, odnosno ako je u pitanju zakup poljoprivred-nog zemljišta na dulje vrijeme.

Pravilnik ne propisuje obvezu procjene poljoprivrednog zemljišta koje pojedini proizvođači imaju u svom vlasništvu. Osobno je mišljenje autora da bi, bez obzira na to što propisi u ovom trenutku ne nalažu obavezno bonitiranje, bilo razložno utvrditi bonitet zemljišta, jer se postupcima procjene koji se provode sukladno ovom Pravil-niku ne utvrđuju samo paramteri koji se odnose na npr. eventualnu cijenu zakupa, već i mnogo više – podaci prikupljeni u procjenama mogu pozitivno utjecati na proiz-vodnju, primjerice kroz odabir kul-tura i njihovih sortimenata koji su bolje prilagođene određenom tipu zemljišta i/ili klimatskim uvjetima, što će kao posljedicu imati više pri-nose i posljedično bolju zaradu.

Marcel Stipaničić, dipl. iur., Poljoprivredna savjetodavna služba

Neobrađeno sinjsko polje

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist


Donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Uredbe o gospodarskom programu, Pravilnika o početnoj cijeni držav-nog poljoprivrednog zemljišta, te Pravilnika o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje javnih poziva koje donosi ministar poljoprivrede, stekli su se uvjeti da Agencija za poljoprivredno zemljište, sukladno navedenim propisima, raspiše javne pozi-ve za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske. Prvi javni pozivi raspisani su u studenom 2013. godine.

Gospodarski program sastavni je dio ponude sudionika javnog poziva kojim se poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske daje u zakup i zakup za ribnjake. Gos-podarski program sastavljen je od nekoliko tablica koje je potrebno is-puniti, a to su: tablica u koju se upi-suje katastarska općina, katastarska čestica, površina i ponuda u kuna-ma za zemljište koje je predmet za-kupa; tablica identifikacije u koju za-kupnik upisuje svoje podatke (naziv, MB, adresu,…); tablica opisa poljo-privrednog gospodarstva u koju se upisuju podaci ovisno o tome kojim oblikom proizvodnje se zakupnik bavi (biljna ili stočarska proizvodnja, mehanizacija koja se koristi, poda-ci o objektima ako ih ima, podaci o zaposlenicima, tržištu na koje će se proizvodi plasirati); tablica planirane proizvodnje koja je podijeljena na biljnu i stočarsku proizvodnju gdje se ispunjava dio koji se odnosi na zakupnika (vrsta proizvodnje, po-vršine, oblik uzgoja…) te potrebna mehanizacija, potrebne investicije, novo zapošljavanje i udaljenost tra-ženog zemljišta od tehničko-tehno-loške cjeline; tablica ekonomskih pokazatelja koja se sastoji od dijela u koji se upisuje poslovanje u pret-hodnom razdoblju i dijela u koji se

upisuje plan poslovanja za buduće razdoblje.

Upute za ispunjavanje gospodarskog programa

A. Ponuda – obrazac gospodar-skog programa korištenja po-ljoprivrednog zemljišta u vla-sništvu države

Naziv – upisuje se puno ime i prezime fizičke osobe/naziv ili ime nositelja OPG- a/naziv ili ime nosi-telja pravne osobe/zadruge.

OIB – upisuje se OIB podnosite-lja zahtjeva.

MIBP – upisuje se MIBPG pod-nositelja zahtjeva. Ukoliko podno-sitelj ponude nije upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ostavlja se neispunjeno.

Zk odjel – upisuje se ime ZK Odjela sukladno zemljišno-knjiž-nom izvatku proizvodno-tehnološke cjeline za koji se podnosi ponuda.

Redni broj – uobičajena numerič-ka oznaka redoslijeda (1., 2., 3.,…).

Glavna knjiga – označava ka-tastarsku općinu (sukladno oznaci na zemljišno- knjižnom izvatku) na čijem području se nalazi proizvod-no-tehnološka cjelina koja je pred-metom Javnog poziva.

Proizvodno-tehnološka cjeli-na – označava jednu ili skup kata-starskih čestica koje su predmetom Javnog poziva. Označava se red-nim brojem koji je definiran u tekstu Javnog poziva.

Površina (ha) – prikazuje uku-pnu površinu pojedine proizvod-no-tehnološke cjeline iskazanu u

Za stručnu pomoć oko ispunja-vanja obrazaca Gospodarskog programa poljoprivrednici se mogu obratiti u najbliži ured Poljoprivredne savjetodavne službe.

ha koja je predmetom Javnog po-ziva.

Početna cijena (kn) proizvod-no-tehnološke cjeline – izražava VISINU NAKNADE za pojedinu pro-izvodno-tehnološku cjelinu suklad-no objavi u tekstu Javnog poziva, a sukladno Pravilniku o početnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH za zakup i zakup za ribnjake te naknadi za vodu za rib-njake („NN“ 107/13).

Izražena je sumarno za sve ka-tastarske čestice koje se nalaze u proizvodno- tehnološkoj cjelini i na-laze se u Prilogu 1. teksta Javnog poziva.

Katastarska općina – za kata-starsku općinu na čijem području se nalazi proizvodno-tehnološka cjelina koja je predmetom javnog poziva vrijedi podatak iz rubrike „Glavna knjiga“.

BROJ ČESTICE – označava broj katastarske čestice koja je pred-met Javnog poziva i čini proizvod-no-tehnološku cjelinu (ukoliko je proizvodno-tehnološka cjelina sači-njena od većeg broja katastarskih čestica, isto se ostavlja neispunje-no, a podrazumijeva se da se po-nuda odnosi na katastarske čestice

Gospodarski program za zakupdržavnog poljoprivrednog zemljišta

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


42

koje čine pojedinu proizvodno-teh-nološku cjelinu) i navedene su u Prilogu 1. Javnog poziva.

Početna cijena (kn) čestice – označava pojedinačnu cijenu kata-starske čestice sukladno Pravilniku o početnoj zakupnini poljoprivred-nog zemljišta u vlasništvu RH za zakup i zakup za ribnjake te na-knadi za vodu za ribnjake („NN“ 107/13) i navedene su u Prilogu 1. teksta Javnog poziva te se isto ne ispunjava.

Površina (Ha) - prikazuje uku-pnu površinu proizvodno-tehnološ-ke cjeline iskazanu u ha

Ponuda (kn) – podnositelj za-htjeva upisuje iznos svoje ponuđe-ne cijene za proizvodno-tehnološku cjelinu. Najmanja ponuđena cijena je početna cijena iz Pravilnika o po-četnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH za zakup i zakup za ribnjake te naknadi za vodu za ribnjake („NN“ 107/13) s

uvećanjem od 20% ukoliko je obu-hvaćena sustavom navodnjavanja, a najviša cijena je maksimalno do dvostruke početne cijene. Sve na-vedene cijene katastarskih čestica koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu kao i visina naknade pro-izvodno-tehnološke cjeline koja označava početnu cijenu proizvod-no-tehnološke cjeline, navedene su u tekstu Javnog poziva i Prilogu 1. Javnog poziva.

Ponuditelj može ponuditi bilo koju cijenu između početne cijene i dvostruke početne cijene. Ponudu je potrebno potpisati i pečatirati.B. Obrazac gospodarskog pro-

grama za korištenje poljopri-vrednog zemljišta u vlasniš-tvu države - identifikacija

Obiteljska poljoprivredna gos-podarstva

MIBPG - upisuje se MIBPG podnositelja zahtjeva (ispunjava-ju nositelji OPG-a, vlasnici obrta /

zastupnik zadruge, pravne osobe). Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizič-ka osoba, ista ostavlja prazno.

Datum upisa – upisuje se godi-na upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (ispunjavaju nosite-lji OPG-a, vlasnici obrta /zastupnik zadruge, pravne osobe). Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ostavlja prazno.

Nositelj – upisuje se nositelj OPG-a ili ime fizičke osobe – pod-nositelj zahtjeva.

Broj članova opg-a (broj ZAPO-SLENIKA) – upisuje se broj članova OPG-a upisanih u Upisnik OPG-a, vlasnici obrta. Ukoliko je podno-sitelj zahtjeva fizička osoba, ista ostavlja prazno.

Broj članova kojima je poljopri-vreda osnovna djelatnost – upisu-je se broj članova OPG-a ili zaposle-nika obrta kojima je poljoprivreda primarna djelatnost (upisuje se broj sukladno podacima s doku-

Jerković d.o.o.Koška, J. Kozarca 51

Tel: 031/681-711

Eko Terra d.o.o.Pušćine, Čakovečka 54

Tel: 040/821-868

Agron d.o.o. Bizovac,Kr. Tomislava 1gTel: 031/673-242

Što prije to bolje.Zimska akcija 2014.za traktore i zelenu liniju.

Za sve informacije obratite sesvojem najbližem CLAAS zastupniku.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist


menta –transakcija ZMO br. 117, čime se isto i dokazuje). Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ostavlja prazno. Ponuditelji kod kojih se više osoba iz OPG-a bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću dobivaju najveći broj bodova. Manji broj bo-dova dobiva onaj ponuditelj kod kojeg se samo nositelj OPG-a ili vlasnik obrta bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom dje-latnošću kao i ponuditelj kojemu je po NKD-u poljoprivreda primarna djelatnost.

Nositelj ili član s poljoprivred-nom strukom – odabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Najviše se vrednuju oni ponuditelji kod kojih nositelj ili član OPG-a, odnosno vla-snik obrta ili djelatnik obrta, ili odgo-vorna osoba/tehnolog imaju titulu dr. sc. iz polja poljoprivrede, a najmanje oni sa SSS poljoprivredne struke. Osoba na koju se ostvaruju bodo-vi po ovoj sastavnici mora biti član OPG-a, odnosno zaposlen u obrtu ili pravnoj osobi, član zadruge najma-nje godinu dana od prijave na javni poziv. Isto se dokazuje preslikom diplome ili svjedodžbe i potvrdom o podacima evidentiranim u ma-tičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasni-ci obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj zahtje-va fizička osoba, ista ne odabire ni-šta iz padajućeg izbornika.

Ekološka proizvodnja – oda-brati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika.

Broj upisnika ekološke proi-zvodnje – upisuje se broj suklad-no Rješenju o upisu u Upisnik ekoloških proizvođača. Ispunjava-ju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj zahtjeva fi-zička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika. Ponuditelj

u kojeg je više od 50% trenutne proizvodnje u sustavu ekološke i/ili integrirane po ovom kriteriju do-biva bodove, s tim da se ekološka proizvodnja boduje s više bodova od integrirane, bodovi se ne zbra-jaju. Površine poljoprivrednog ze-mljišta dobivene na predmetnom javnom pozivu također moraju biti u sustavu ekološke i/ili integrirane čija se realizacija ocjenjuje u Iz-vješću o provedbi Gospodarskog programa.

Integrirana proizvodnja – odabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoli-ko je podnositelj zahtjeva fizička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika. Ponuditelj u kojeg je više od 50% trenutne proizvodnje u sustavu ekološke i/ili integrirane po ovom kriteriju do-biva bodove, s tim da se ekološka proizvodnja boduje s više bodova od integrirane, bodovi se ne zbra-jaju. Površine poljoprivrednog ze-mljišta dobivene na predmetnom javnom pozivu također moraju biti u sustavu ekološke i/ili integrira-ne čija se realizacija ocjenjuje se u Izvješću o provedbi Gospodar-skog programa.

Broj upisnika integrirane proi-zvodnje – upisuje se broj sukladno rješenju o upisu u Upisnik proizvo-đača u integriranoj proizvodnji. Is-punjavaju nositelji OPG-a, vlasnici obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe. Ukoliko je podnositelj za-htjeva fizička osoba, ista ne odabire ništa iz padajućeg izbornika.

ObrtiZahtjev ispunjavaju obrti (do-

kazuje se izvatkom iz obrtnog registra,obrtnicom ili Rješenjem o upisu u Obrtni registar)

Naziv obrta – puno ime obrta.Obrt – upisuje se ime i prezime

vlasnika obrta.MBO – upisuje se matični broj

obrta.U sustavu PDV-a – odabrati po-

nuđeno iz padajućeg izbornika.

Ispunjavaju nositelji OPG-a, vlasni-ci obrta/zastupnik zadruge, pravne osobe.

Pravne osobeZahtjev ispunjavaju pravne oso-

be i/ili zadruge.MB – matični broj pravnog su-

bjekta sukladno Izvatku iz sudskog registra.

Vlasnik/ci – upisuje se ime vla-snika/zastupnika pravne osobe i/ili zadruge sukladno Izvatku iz sud-skog registra.

Dionici – upisuju se dionici su-kladno Izvatku iz sudskog registra.

Direktor – upisuje se ime i pre-zime direktora sukladno Izvatku iz sudskog registra i/ili ime i prezime zastupnika zadruge.

Datum registracije – sukladno Izvatku iz sudskog registra.

Poljoprivreda prema nkd-u upisana kao djelatnost - odabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Ispunjavaju pravne osobe, obrti i zadruge. Dokazuje se obaviješću o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007.

Kontakt podaci – kontakt podat-ke upisuju svi podnositelji ponude (fizičke osobe, OPG-i, obrti, pravne osobe, zadruge).

Primarna vrsta proizvodnje (najznačajnija) – odabrati ponu-đeno iz padajućeg izbornika, onu vrstu proizvodnje na temelju koje će se defiinirati specifični bodo-vi sastavnice, te koja će se primje-njivati na zemljištu koje je predmet Javnog poziva.

Proizvođači ljekovitog i aromatič-nog bilja, ovisno o uzgajanoj vrsti bilja iz padajućeg izbornika odabi-ru kategoriju ratarstvo ili kategoriju trajni nasadi. Za sjemenarsku proi-zvodnju se dokazuje preslikom rje-šenja o upisu u Upisnik proizvođača poljoprivrednog sjemena, presadni-ca i micelija jestivih i ljekovitih gljiva.

Ostala proizvodnja u postocima (procjena) – navesti ostalu proi-zvodnju iz padajućeg izbornika i izraziti u postotku.

Broj prijave – popunjava Agen-cija za poljoprivredno zemljište.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


44

C. Obrazac gospodarskog pro-grama za korištenje poljopri-vrednog zemljišta u vla-sništvu države – gospodarski program

Opis gospodarstvaZemljište (dokazuje se ugo-

vorom o zakupu/dugogodišnjem zakupu/koncesiji za državno poljo-privredno zemljište i/ili preslikom ugovora ili drugog dokumenta o zakupu vlastitog poljoprivrednog zemljišta)

Sukladno načinu korištenja ze-mljišta i/ili kulturi potrebno je upisati sve trenutno korišteno poljoprivred-no zemljište;

Vlastito – izražava se brojkom u ha.

Državno u zakupu – izražava se brojkom u ha za zemljište koje je u vlasništvu Republike Hrvatske a koristi se temeljem ugovora o zakupu, privremenom zakupu ili koncesiji. Ukoliko ponuditelj koristi poljoprivredno zemljište u vlasniš-tvu RH po više osnova zakupa, isto izražava sumarno.

Početak zakupa – upisuje se datum početka zakupa državnog zemljišta. Ukoliko ponuditelj koristi poljoprivredno zemljište u vlasniš-tvu RH po više osnova zakupa, upi-suje datum početka zakupa koji je ugovoren na najdulji vremenski rok.

Trajanje zakupa u godinama – sukladno ugovoru upisuje se broj godina ugovorenog korištenja predmetnog zemljišta. Ukoliko po-

nuditelj koristi poljoprivredno ze-mljište u vlasništvu RH po više os-nova zakupa, upisuje broj godina sukladno ugovoru o zakupu ugo-vorenom na najdulji vremenski rok.

Privatno u zakupu – izražava se numerički u ha za zemljište koje je u privatnom vlasništvu a koristi se temeljem sklopljenog ugovora o zakupu.

Početak zakupa – upisuje se datum početka zakupa privatnog zemljišta

Trajanje zakupa u godinama - sukladno ugovoru upisuje se broj godina korištenja predmetnog ze-mljišta.

Tipovi proizvodnje – ukoliko se bavite navedenim tipovima proi-zvodnje, a sukladno načinu korište-nja zemljišta potrebno je numerički u hektarima (ha) navesti površinu zemljišta.

Starost nasada (prosjek) - upi-suje se prosječna starost nasada izražena brojkom u godinama.

Biljna proizvodnjaUkupno – sukladno vrsti biljne

proizvodnje upisuje se numerički izražena ukupna površina u ha na kojoj se odvija proizvodnja.

Godišnja proizvodnja – upisuje se numerički izražen prinos u tona-ma ili hektolitrima a sukladno vrsti proizvodnje.

Zaštita geografskog podrijetla – upisuje se numerički izražen pri-nos u tonama ili hektolitrima koji je zaštićen geografskim podrijetlom.

Skladišni kapaciteti – ukoliko po-stoje skladišni kapaciteti izražavaju se numerički u tonama ili hektolitrima sukladno rješenju o upisu u Regi-star objekata u poslovanju s hranom a sukladno vrsti biljne proizvodnje (preslika rješenja se dostavlja).

Skladište/podrum registriran – izabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika.

Stočarska proizvodnjaUkupan broj grla/glava – su-

kladno ponuđenoj stočarskoj proizvodnji upisuje se numerički izražen ukupan broj grla odnosno glava stoke.

Isto se dokazuje izvodom iz Je-dinstvenog registra domaćih životi-nja (JRDŽ).

Broj uvjetnih grla (ug) – suklad-no prethodno unesenom podat-ku, automatski se izračunava broj uvjetnih grla stoke.

Prirast (kg)/mlijeko (l)/jaja (kom) – sukladno ponuđenoj sto-čarskoj proizvodnji upisuje se nu-merički izražen prirast.

MehanizacijaVrsta stroja-vozila - navesti

ukupan broj komada traktora, na-vesti ukupnu (zbrojenu) snagu svih traktora u kW i posljednju godinu proizvodnje sukladno podacima iz Prometne dozvole.

Vlasništvo – izabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Ukoliko nije plaćeno u potpunosti a otplaćuje se putem leasinga ili kredita navesti do koje godine traje otplata leasinga odnosno kredita sukladno Ugovoru o kreditu ili Ugovora o leasingu čiju je presliku potrebno dostaviti.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist


ObjektiVrsta - izabrati ponuđeno iz pa-

dajućeg izbornika, te nadalje na-vesti kapacitet odabranog objekta, godinu izgradnje i status objekta da li je legaliziran ili ne.

Vlasništvo – izabrati ponuđeno iz padajućeg izbornika. Ukoliko je objekt u zakupu upisuje se godina početka zakupa i trajanje zakupa u godinama, izražava se numerički.

ZaposleniciUpisuje se broj zaposlenih na

neodređeno vrijeme, zaposlenih na određeno vrijeme te sezonska radna snaga u koju se ubraja i rad na dnevnoj osnovi (poljopri-vredne markice).D. Obrazac gospodarskog pro-

grama za korištenje poljopri-vrednog zemljišta u vlasniš-tvu države – program zakup

Planirana proizvodnjaBiljna proizvodnja

Ispunjavaju se podaci za plani-ranu vrstu biljne proizvodnje navo-deći kulturu i predviđenu površinu.

Iz padajućeg izbornika odabire se sustav proizvodnje.

Za ostalu proizvodnju u rubri-ku količina treba numerički upisati tone ili ha planirane proizvodnje.

Planirana sjemenarska proizvod-nja upisuje se pod kategoriju pro-izvodnje koja dominira (sjemenski krumpir upisuje se pod povrćarsku proizvodnju, proizvodnja voćnih sadnica upisuje se pod voćarsku proizvodnju..).

Stočarska proizvodnjaIspunjavaju se podaci za planira-

nu vrstu stočarske proizvodnje na-vodeći pasminu, ukupan broj grla te prirast izražen u kilogramima ili za mlijeko izraženo u litrama ili za proizvodnju jaja izraženo u koma-dima.

Tehničko-tehnološke karakteristike proizvodnje:

Potrebna mehanizacija – upisuje se potrebna mehanizacija te se na-vodi vrsta, cijena u kunama i izvor financiranja koji se odabire iz pada-jućeg izbornika.

Planirane investicije – upisuje se vrsta planirane investicije, iznos i izvor financiranja koji se odabire iz padajućeg izbornika.

Novo zapošljavanje – upisuje se broj planiranih novo zaposlenih.

Udaljenost traženog zemljišta od tehničko-tehnološke cjeline

– izabrati ponuđeno iz padaju-ćeg izbornika ovisno o udaljenosti zemljišta ili objekta od tehničko-tehnološke cjeline koja je predmet ovog javnog poziva.E. Obrazac gospodarskog pro-

grama za korištenje poljo-privrednog zemljišta u vla-sništvu države – gospodarski pokazatelji

EKONOMSKI POKAZATELJI – prikazuje se poslovanje u pret-hodnom razdoblju (prošla poslov-na godina). Podatke je potrebno navesti iz računa dobiti i gubitka ili rekapitulacije KPI (knjiga primitaka i izdataka) koji se i dostavljaju.

PLAN POSLOVANJA U NA-REDNOM RAZDOBLJU – prikazu-je planirano poslovanje za tekuću godinu i narednih pet godina

PITANJE: Kao dokaz prava ko-rištenja poljoprivrednog zemljišta priložit ćemo i ugovore o dugogo-dišnjem zakupu – trebamo li kopirati

Odgovori na najčešća pitanja oko ispunjavanja obrazaca Gospodarskog programa

i gospodarske programe koji su sa-stavni dio tih ugovora o dugogodiš-njem zakupu?

ODGOVOR: Nije potrebno kopi-rati stare gospodarski program uz ugovore.

PITANJE: Za vlastito poljoprivred-no zemljište može li se priložiti ZK izvadak ispisan s interneta (e- izva-dak) ili je potrebno dostaviti original iz gruntovnice?

ODGOVOR: Može e-izvadak. PITANJE: Što znači u prilogu 2

točka 7 „Preslika ugovora ili drugog dokumenta o zakupu vlastitog po-ljoprivrednog zemljišta“?

ODGOVOR: Preslika ugovora ili drugog dokumenta o zakupu vlastitog (privatnog) (odnosi se na zemljište koje je uzeto u zakup od fizičkih i/ili pravnih osoba a nije od RH kao u drugom stupcu) po-

ljoprivrednog zemljišta. Navedene su sve moguće opcije kod zakupa kako bi svatko mogao priložiti od-govarajući dokument.

PITANJE: U prilogu 2 točka 3 kao dokaz da imamo zaposlene djelatni-ke agronomske struke traži se po-tvrda HZMO – oni kažu da samo na osobni zahtjev uposlenika mogu iz-dati takvu potvrdu, a obzirom da mi imamo mnogo VSS, VŠS i SSS dje-latnika agronomske struke kojim bi se dokumentom taj podatak mogao potkrijepiti?

ODGOVOR: Upisuje se u okviru gospodarskog programa u obras-cu identifikacije i to jedna osoba koja je zaposlena, te za tu osobu treba potvrda HZMO. Titula dr.sc. (nosi najviše bodova, 4 boda), ma-gistar (3 boda), a dip.ing. (VSS 2,5 boda).

Kako bi olakšali ispunjavanje obrazaca Gospodarskog progra-ma koji dostavljaju sudionici jav-nog poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta donosi-mo odgovore na najčešće postav-ljena pitanja. Prije ispunjavanja obrazaca Gospodarskog programa pred-lažemo da se detaljno prouče Upute za ispunjavanju Gospo-darskog programa i Uredba o načinu vrednovanja gospodar-skog programa korištenja po-ljoprivrednog zemljišta u vla-sništvu Republike Hrvatske (NN 66/13).

PITANJE: U prilogu 2 točka 8 kao dokaz da imamo skladišni pro-stor prilažemo rješenje o upisu. Što ćemo sa trenč silosima na farma-ma u koje se skladišti sva potrebna hrana za stoku, a takvi objekti se ne registriraju? Imat ćemo veliku koli-činu proizvodnje za koju će ispasti da nemamo skladišni prostor a nije u biti tako.

ODGOVOR: Prihvaćaju se samo oni objekti koji su registrirani u Ministarstvu zdravstva u Registar objekata u poslovanju s hranom Ovisno o vrsti primarne proizvod-nje (koja nosi specifične bodove) evaluiraju se podaci. Primjerice; ukoliko se odlučite za sjemensku proizvodnju; trenč silosi isto kao drugi skladišni kapaciteti neće biti bodovno značajni. Skladišni kapa-citeti i količina proizvodnje boduju se pri trajnim nasadima, povrćar-stvu, cvjećarstvu, ratarstvu. Trenč silosi za hranu za stoku niti u kojem slučaju ne nose bodove što je vidlji-vo iz Uredbe o načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasniš-tvu Republike Hrvatske (NN 66/13).

PITANJE: Kako da razvrstamo traktore s obzirom da u tablici piše Snaga – raspon, a u tekstu koji se ispod pojavi piše upisati zbrojenu snagu svih traktora – što znači onda SNAGA (raspon)?Kako je moguće zbrajati traktore različite snage?

ODGOVOR: Potrebno je zbrojiti ukupnu snagu svih traktora kojima se raspolaže i za koje će dostaviti preslike prometnih dozvola.

PITANJE: U planiranoj proizvodnji ima samo pet redaka a mi imamo znatno više proizvodnji ako ih grupi-

ramo kao što su pri upisu u Agronet. Gdje da stavimo sjemensku proi-zvodnju?

ODGOVOR: Potrebno je upisa-ti proizvodnju koja se planira na proizvodno-tehnološkoj cjelini za koju se podnosi zahtjev za zakup. Sjemenska proizvodnja– može biti bodovno značajna ukoliko je to pri-marna proizvodnja koja se odabe-re na listu identifikacija. Ponuditelji ne upisuju svu planiranu proizvod-nju koju će imati npr. na bazi cije-le tvrtke u narednoj godini. Ovdje se bazira na proizvodnju koja će se primijeniti na zemljištu koje je predmetom javnog poziva (nije niti logično da će na x ha primijeniti ne-brojeno mnogo različitih proizvod-nji).

PITANJE: U popisu objekata u gospodarskom programu ima samo četiri retka u koje možemo upisa-ti objekte po vrstama, kako ćemo upisati ako imamo više različitih objekata? Što ćemo navesti kao kapacitet, vrijeme građenja objeka-ta i legalnost kada je u pitanju više objekata?

ODGOVOR: Potrebno je odabrati iz padajućeg izbornika ono što je ponuđeno i sukladno odabranom ispuniti podatke vezane za vlasniš-tvo i je li objekt legalizirano ili ne.

PITANJE: Kod cjelina koje imaju više čestica, npr. gdje je zajedno zemljište za ratarsku i vinogradarsku proizvodnja od koje čestice da uz-memo udaljenost do objekta – naj-bliže, najveće, centroida čestica te od kojeg objekta – najbliže farme, vinarije?

ODGOVOR: Udaljenost tehnič-ko-tehnološke cjeline boduje se

u ovisnosti ima li ponuditelj stoč-nu farmu ili objekt za skladištenje/doradu/preradu ili samo poljopri-vredno zemljište. Tako najveći broj bodova dobivaju oni čija se farma/objekt nalazi na udaljenosti do 1 km, a u slučaju da ima samo zemlji-šte oni koji se nalaze neposredno uz zemljište za koje je objavljen jav-ni poziv. Bodovi se dobivaju samo po jednoj od ovih situacija. To je ja-sno definirano u Uredbi o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivred-nog zemljišta u vlasništvu Repu-blike Hrvatske („NN“ br. 66/2013). Udaljenost koja će se upisati ovisi o odabranoj primarnoj proizvodnji koja se navodi u Gospodarskom programu i može se odabrati od najbliže katastarske čestice jer se u padajućem izborniku pojavljuje: Objekti udaljeni manje od 1 km, Objekti udaljeni 1 – 10 km,Objekti udaljeni više od 10 km, Zemljište neposredno, Zemljište udaljeno manje od 10 km, Zemljište udaljeno više od 10 km.

Prema novom Zakonu predvi-đen je jednostavniji model raspo-laganja državnim poljoprivrednim zemljištem, manji broj kriterija, transparentan sustav bodovanja i veća učinkovitost. Cilj zakona je okrupnjavanje poljoprivrednih gos-podarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina i stavljanje u funkciju do sada nekorištenoga poljoprivrednoga zemljišta.

Hrvatska ima 2.695.037 ha ze-mljišta, a od toga je u vlasniš-tvu države 890.214 ha ili 33%, a 1.804.823 ha ili 67% je u privat-nom vlasništvu.

Poljoopskrba MT d.o.o.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

1. veljače 2014.gospodarskilist

46

Prilog pripremio Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

Poljoopskrba MT d.o.o.

1. veljače 2014.

Kako se određuje osobito vrijedno poljoprivredno zemljište

Documents

Transcript of Kako se određuje osobito vrijedno poljoprivredno zemljište