Kako poimati zvijezde i zviježđa?

Što su zvijezde?

Zvijezde nastaju u oblaku plina i prašine, i formiraju se gravitacijskim privlačenjem čestica.

Zvijezde su zgusnuta svemirska tijela koja imaju vlastiti izvor energije (fuzija).

Od planeta se razlikuju masom i vlastitim izvorom energije.

Tipična zvijezda ima sferni oblik, visoke je temperature, zrači energiju i veoma je

udaljena.

https://www.youtube.com/watch?v=PM9CQDlQI0A

Nebeska sfera je zamišljena kugla na kojoj su smještena nebeska tijela, a Zemlja se nalazi u njezinom središtu .

Orijentacija

Veliki Medvjed (Ursa Major) i Mali Medvjed (Ursa Minor)

Ursa, lat. = medvjedica (ženka + mlado)

(Velika i Mala kola)

Okrenemo se prema sjevernom obzoru:

ZAPAD SJEVER ISTOK

ZVIJEZDE su u prostoru – ZVIJEŽĐA nastaju projekcijom zvijezda na nebesku sferu.

KOORDINATE HORIZONTSKOG SUSTAVA

ALI MI NISMO U CENTRU ZEMLJE

„POGLED IZ CENTRA ZEMLJE”

KOORDINATE EKVATORSKOG SUSTAVA

Što trebate izmjeriti da biste odredili geografsku širinu svoga mjesta?

m prividne zvjezdane magnitude zvijezda udaljenih od Zemlje određeni broj godina svjetlosti.

Prividne magnitude (zvjezdane veličine) na brojevnom pravcu.

Udaljenosti planeta i zvijezda (astronomske udaljenosti)

GODINA SVJETLOSTI (gs / ly)

1 gs = c·t = 300 000 km/s ·365,2422 ·24 ·3600 s = = 300 000 km/s ·3,155·107 s == 9,46·1012 km ≈ 1013 km = 1 godina svjetlosti

ASTRONOMSKA JEDINICA (aj / au)1 aj = približnoj udaljenosti između Zemlje i Sunca 1 aj = 149 597 870 691 ± 30 metara (približno 150 milijuna kilometara)

500 s · 300 000 km/s = 150 000 000 km PARSEK (pc)udaljenost s koje se jedna astronomska jedinica, postavljena okomito, vidi pod kutom od 1"

1 pc = 206 265 aj = 3,086*1016 m = 3,262 gs

ZADATAK 1.

Koliko je udaljen Mjesec ako se radarski signal od njega vrati nakon 2,5627 s?

d = v · t = 300 000 km/s·2,5627 s = 768 810 km za put tamo i nazad!

Dakle Mjesec je od Zemlje udaljen polovicu te vrijednosti: 384 405 km

“Formula malih kutova”Što je objekt dalje, to se čini manji!

Budući da je θ ≈0 tg θ ≈ θ

Θ je u radijanima, pri pretvorbi u stupnjeve ( )gornji izraz postaje:

U astronomiji su velike udaljenosti, pa su kutovi jako mali iizražavaju se u lučnim sekundama (1/3600 od 1 ˚).

Jedan radijan pretvoren u lučne sekunde:

3,57180

3,57

D

d

"206265206265180

36001 arcsrad

D

dtg

D

d206265"

ZADATAK 2.

Mjesec i Sunce na nebu prividno imaju jednaku veličinu (0,5˚). Znajući da jepromjer Mjeseca približno 3500 km a promjer Sunca 1 400 000 km koliko je odZemlje Sunce dalje u usporedbi s Mjesecom?

aMje

aMje

Sunca

Sunca

Mje

Sunce

d

D

d

D

sec

secsec 206265

206265

4003500

1400000

secsec

km

km

D

D

d

d

aMje

Sunca

aMje

Sunca

ZVIJEŽĐA: značajne, uočljive grupe zvijezda (konstelacije) nazvane uglavnom prema mitologijskim imenima, imenima životinja: FIZIKALNA ASTROGNOZIJA

Ukupno 88 zviježđa 27 zviježđa na sjevernom nebu, 12(13) u zodijaku, 48 na južnom nebu 32 zviježđa vidljiva sa sjeverne Zemljine polukugle, a 56 sa južne!

48 ZVIJEŽĐA NAVODI PTOLOMEJ (ALMAGEST, JEDNA OD 13 KNJIGA NAPISANIH IZMEĐU 140.-149.),

PREOSTALIH ČETRDESETAK ZVIJEŽĐA IMENOVANO OD XVI. DO XVIII. STOLJEĆA

Velika Kola(srednjovjeka Europa)

Veliki Medvjed(stari Grci i starosjedioci Amerike)

Pregled zviježđa u jednom trenutku iznad našeg obzora.

CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA(Veliki i Mali medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Ris, Žirafa)

ZVIJEŽĐA ZODIJAKA – ŽIVOTINJSKOG POJASA(grč. zodiakos kyklos – životinjski krug, Suncopas)(Djevica, Vaga, Škorpion, Zmijonosac, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe, Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav)

ZVIJEŽĐA JESENSKOG, ZIMSKOG, PROLJETNOG I LJETNOG NEBA

PORIJEKLO IMENA ZVIJEZDAgrčka: Sirius, Pollux, Procyonlatinska: Regulus, Stella Polarisbabilonska: Nunkiarapska (golema većina): Dubhe (Thahr al Dubb al Akbar), Merak (Al Marakk),

Megrez (Al Maghrez)

CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA

Cirkumpolarna zviježđa – grafički prikaz

Cirkumpolarna zviježđaIz naših krajeva se uvijek vide nad horizontom (nikad ne zalaze)

obzor

putanjacirkumpolarnih

zvijezda

putanjaekvatorskih

zvijezda

granična zvjezdana magnituda

Cirkumpolarna zviježđa:Veliki i Mali Medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Ris, Žirafa

OZNAČAVANJE ZVIJEZDA I ZVIJEŽĐA

Zvijezde i zviježđa imaju vlastita imena.

Koriste se i slova alfabeta: α ,β , γ, δ ,… , ali i latinična slova .

Zvijezda

( hrv.)

Hrvatski Latinski Pokrata

Sjevernjača α Malog

medvjeda

α Ursa Minoris

(Stella Polaris)

α Umi

Aldebaran α Bika α Taurus α Tau

Lira RR Lira RRLyrae RR Lyr

Veliki medvjed ( Ursa Major )

Zvijezde u Velikom medvjedu : α UMa =Dubhe , m =1,81, dvojni sustav zvijezda

β UMa=Merak , m=2,34

γ UMa=Phegda , m=2,41

δ UMa =Megrez , m=3,32

ε UMa=Alioth , 1,69<m<1,83

ζ UMa=Mizar ,m=2,23

η UMa=Benetnaš ili Alkaid, m=1,86

Uz Mizar je Alkor

M 40 , M 81 , M 82 , M 97 , M 101 .

Megrez

Alkaid ili Benetnaš

Mizar

Alioth

Phegda

Merak

Alkor

Mushida

Sarir

M 40 - Winnecke 4 M 81 – Bodeova galaksija

M 97 OWL nebula M 101

Mali medvjed ( Ursa Minor )

U Malom medvjedu sjajnije zvijezde su : Sjevernjača (Polaris), Kohab i Ferkad.

Sjevernjača ( α UMi=Polaris), 1,94 < m < 2,05 div u odnosu na Sunce, udaljena 680 g.s., dvojna zvijezda

β UMi=Kohab , m = 2,07, crveni div

γ UMi=Ferkad , m =3,00.

Ferkad

Kohab

Yildun

Kasiopeja ( Cassiopeia )

Kasiopeja ( Cassiopeia) zviježđe oblika slova W. Nasuprotnoj strani je od Velikog medvjeda u odnosu naSjevernjaču. Usred je Mliječne staze (Kumovske slame).

Sjajnije zvijezde su :

α Cas=Šedir ( m= 2,24) ,

β Cas=Kaff ( m= 2,3),

γ Cas=Cih ili Navi, ima pratioca (m=11)

δ Cas=Rukbah, …

γ Cas – promjenljiva zvijezda( 1,6<m< 3,4).

ε Cas – nepravilno promjenjiva zvijezda ( 4,1 < m < 6,2)

η Cas = Achird– dvostruka zvijezda

M 52 , M 103

Kaff

Cih ili Navi

Rukbah

Achird

Segin

Marfark

Cefej ( Cepheus )

Cefej ( Cepheus ) – susjedno zviježđe Kasiopeji

Najsjajnija zvijezda je α Cep =Alderamin (m= 2,43)

β Cep=Alfirk ( m = 3,19), kratkoperiodična ,dvostruki sustav

δ Cep - promjenljiva zvijezda (promjenompolumjera) s periodom 5,37 dana . Žuti super div.Prividna magnituda : 4,1<m <5,2 . Zvijezda po kojojje cijela klasa promjenjivih zvijezda dobila imeCEFEIDE

Errai

Alvahet

Al Radif

Alkurah

Alfirk

Errai

Alvahet

Al Radif

Alkurah

Al Agemim

Zmaj (Draco)

Zmaj ( Draco) – vijugavo zviježđe koje se lako uočava utami.

Najsjajnija zvijezda je γ Dra = Eltanin ili Etamin ( m = 2,21)

β Dra=Rastaban ili Alwaid ( m=2,77)

ν Dra= Kuma ( m≈5), dvostruki sustav

α Dra=Thuban - m = 3,63 ; na potezu Benetnaš ( η UMa) iKochab (β Umi ). Sjeverni nebeski pol će za 21000 godinabiti na tom mjestu (precesija Zemlje - Platonova godina! )

Eltanin (Etamin)

Rastaban

Aldhibain

Altais Kuma

Eltanin (Etamin)

Rastaban

Aldhibain

Altais Kuma

Slabo vidljiva zviježđa

Žirafa ( Camelopardalis) Ris ( Lynx)

ZODIJAK

Gibanje Zemlje oko Sunca

(desni vijak)

ZODIJAK

Na zvjezdanim kartama se ucrtavakružnica koju se zove ekliptika(prividni put Sunca među zvijezdama).

Zodijak ili životinjski pojas - pojas nebakoji se nalazi u području ekliptike. Tusu zviježđa : Ovan , Bik , Blizanci , Rak ,Lav , Djevica , Vaga , Škorpion ,Zmijonosac, Strijelac, Jarac , Vodenjaki Ribe.

S manjim otklonima u područjuzodijaka zapažaju se Mjesec i planete.

Jesensko, zimsko, proljetno i ljetno nebo

Slika lijevo – izgled neba 15. listopada oko 22 h ( SEV + 1 h ) i 15. studenoga oko 19 h (SEV)Slika desno – izgled neba 1. siječnja oko 22 h (SEV) i 15. veljače oko 19 h (SEV)

Siječanj oko 22 h

Koja je zvijezda sjajnija?

Koja je zvijezda veća? (PAZI: magnituda!)

Prikazuje li fotografija vjerno pojave na nebu?

Kako se zove zviježđe?

Primjer fotografije

Velika Orionova maglica (M42)

BETELGEUSE

BELLATRIX

MINTAKAALNILAM

ALNITAK

SAIF RIGEL

Travanj oko 22 h

Srpanj oko 22 h

Listopad oko 22 h

ZVJEZDANE KARTE

Na zvjezdanoj karti ucrtavaju se zvijezde snjihovim deklinacijama i rektascenzijama .

Deklinacija se mjeri od nebeskog ekvatora iide od 00 do 900 – prema sjevernomnebeskom polu , a od 00 do -900 – premajužnom nebeskom polu .

Rektascenziju se umjesto u stupnjevimaizražava u satima - od o do 24 h ( h , min ,s). Rektascenzija je 0 h za kružnicu kojaprolazi kroz proljetnu točku i nebeskepolove , a raste u smjeru istoka .

ZVJEZDANE KARTE – rektascenzija i deklinacija

ZAD.1. Sunce se giba ekliptikom (Slika) čija je ravnina otklonjena od ravnine ekvatora za kut 23,4o. Odredite vrijednosti

deklinacije i rektascenzije Sunca u proljetnoj, ljetnoj, jesenskoj i zimskoj točki.

Sjevernjača se nalazi tik dosjevernog nebeskog pola .

Nebesku sferu gledamoiznutra. Zvjezdanu kartuvalja zato promatrati iznadglave .

Manji dijelovi neba se moguprikazati na pravokutnimkartama .

Kako se uočavaju planeti?

Sjajniji su od većine zvijezda . Mirnog su sjaja bez treptanja ( ili samo s malotreptanja). Od dana na dan mijenjaju mjesto među zvijezdama. Sjaj planetase mijenja.

Najsjajniji su Venera i Jupiter. Venera postiže najveći sjaj magnitude -4 , aJupiter magnitude -2.

Merkur - se teško zapaža jer je jako blizu Suncu . Vidi ga se uvečer poslijezalaska Sunca ili jutrom pred izlazak Sunca ( m < -2) .

Venera – se kroz duži vremenski interval vidi ili kao „večernju zvijezdu“ ( nazapadu) ili kao „jutarnju zvijezdu“ ( na istoku) .

Mars je crvenkast , m = 1 .

Jupiter je bjelkast, m < -2 .

Saturn je svijetlo-žućkast , m = 1 .

Uran i Neptun se mogu vidjeti samo teleskopom.

EKVINOCIJ20.03.2017. u 17 h 57 minuta Sunce prolazi nebeski ekvator prema SjeveruNa sjevernoj hemisferi započinje proljećeNa južnoj hemisferi jesen