Kako Napisati Clanak - FER 2012 - Slides

8/18/2019 Kako Napisati Clanak - FER 2012 - Slides

1/100

Pretraživanje znanstvenih informacija i publiciranje rezultata istraživanja

Seminar za stjecanje generičkih istraživačkih vještina u okviru doktorskog studija na FER-u

Kako napisati znanstveni članak

Igor Vlahović

gor.v a ov c@rgn. r

studeni 2012.


2/100

Svrha znanstvenog publiciranja je izvještavanje o,

što široj znanstvenoj zajednici.


3/100

Nekoliko dobrih dodatnih razloga za vas:

Alternativni ‘skandinavski model’ izrade doktorskog rada:uvezivanje određ enog broja radova objavljenih umeđ unarodnim časopisima nadopunjenih zajedničkimuvodom, zaključkom i eventualnim dodacima.


4/100

ravilnik o doktorskim studijima na Sveuč ilištu u Zagrebu (2010)


5/100

Nekoliko dobrih dodatnih razloga za vas:

Alternativni ‘skandinavski model’ izrade doktorskog rada:

uvezivanje određ enog broja radova objavljenih umeđ unarodnim časopisima nadopunjenih zajedničkimuvodom, zaključkom i eventualnim dodacima

e na o na ve pre nost za vas: samom o ranomdoktorata imate uvjete za znanstveno napredovanje!

Publiciranje vas svakako očekuje i u slučaju da doktorski

rad izradite rema tradicionalnom modelu...


6/100

Jedan dobar dodatni razlog za sve u sustavu znanosti i visokog obrazovanja

The Unofficial Guide for Authors (2011)


7/100

Well-written papers are read, remembered, cited. Poorl written a ers are not.

Mike Ashby


8/100

Deset jednostavnih pravila:

BOURNE, P. E. (2005). Ten Simple Rules for Getting Published. PLoSComput Biol 1, e57.


9/100

Najvažniji preduvjet: kvalitetno iodgovorno provedeno istraživanje

Pored znanstvene kvalitete istraživanja, odnosno poštivanjana viših kriteri a s ecifične znanstvene disci line, vrlo važandio predstavlja i odgovorna provedba istraživanja (ResponsibleConduct of Research), koja na individualnoj razini obuhvaća:

– znanstvenu čestitost – prikazani rezultati potpunoodgovaraju provedenom istraživanju,

– kolegijalnost,

– zaštitu ispitanika,– brigu o pokusnim životinjama,

– ,

– društvenu odgovornost (izbjegavanje svih sukoba interesa).


10/100


Najčešće povrede znanstvene čestitosti su:

–prikazivanje i interpretaciju.

– ,napr. uklanjanje podataka koji ne odgovaraju očekivanimrezultatima.

Plagijarizam – prikazivanje tuđ ih ideja, postupaka, rezultata ili

riječi kao svojih. Autoplagijarizam – prikazivanje vlastitih, ali već objavljenihideja, postupaka, rezultata ili riječi kao da su originalandoprinos (napr. dvostruko publiciranje).


11/100


Dobar pregled etike u znanstvenom radu može se naći u knjiziOn Bein a Scientist: A Guide to Res onsible Conduct in Research


12/100

Koncepcija članka – kako početi?(ili... svaki je početak težak)


13/100

Koncepcija č lanka

Svrha znanstvenog publiciranja je izvještavanje o novim, znanstvenoj zajednici.

informacija


14/100

Koncepcija č lanka

Odabir teme–

– koliko su zanimljivi našoj ciljnoj publici?

– ko a e uo će naša cil na ublika?– kako rezultate najbolje prikazati?

– ako je odgovor ‘u znanstvenom časopisu’ koji odabrati?

– jedan ili više članaka ( jedan č lanak može biti prevelik,neujednač en ili nedovoljno fokusiran; više č lanaka može

preus n eno prev e re un an no

– porazgovarati s potencijalnim koautorima o svemu tome.


15/100

Koncepcija č lanka

Prvo (a nezgodno): tko će biti autori?

međ u znanstvenim disciplinama, ali je svugdje vidljiv jasan

trend:– do 1950-ih: jednoautorski radovi,

–


16/100

Koncepcija č lanka

Prvo (a nezgodno): tko će biti autori? ,

da se uvjeti za znanstveno napredovanje (barem kod nas)

procjenjuju gotovo isključivo pukim brojanjem referenci.Rezultat je jasan – proliferacija broja autora:

– dopišimo ‘šefa’...

– dopišimo mentora...– dopišimo prijatelja...

– dopišimo kolegu koji će sutra nas dopisati na svoj članak…

– a da stavimo i neku veliku ‘facu’ s kojim smo malo surađ

ivali?


17/100

Koncepcija č lanka


recenzentima, nego isključivo na autorima!

slagali...


18/100

Koncepcija č lanka


“Tko je napravio ovaj rad ?”. To nije odgovor na pitanje “ Na

č ijem smo rač unalu obavili izrač une?” ili “Tko je sve na našem proje tu? , niti T o je moj e i i i mentor? .

Autori su osobe koje su bitno pridonijele radu.

Klasična definicija: autori su osobe koje preuzimaju potpunu javnu odgovornost za rad, tj. mogu u potpunosti objasnitic e o upn sa r a ra a.

Novija definicija: autori su osobe koje su (1) planirale iliprove e s ra van e ana z ra e n erpre ra e po a e(2) napisale ili znanstveno revidirale članak i (3) potvrdilekonačnu verzi u.

(International Committee of Medical Journal Editors – ICMJE)


19/100

Koncepcija č lanka

Prvo (a nezgodno): tko će biti autori? –

radi jedan dio i ne mora braniti cijeli rad.

,stoji iza rada kao cjeline (najodgovornijom osobom se smatrajukorespondentni ili prvi autor).

Doprinosi: koncept i dizajn istraživanja, izvođ enje i nadgle-danje istraživanja, analiza i interpretacija podataka, istraži-

van e era ure, p san e prve verz e an a, r o an erevizija intelektualnog sadržaja rada, završno odobravanje.

u e ovan e u samo e nom o po re n opr nosa n edovoljan uvjet za autorstvo članka – potrebno je sudjelovanje una man e dva ili tri do rinosa, inače samo zahvala.

(Friedman, P.J.: A New Standard for Authorship – www.CouncilScienceEditors.org)


20/100

Koncepcija č lanka



21/100

Koncepcija č lanka

Prvo (a nezgodno): tko će biti autori? ,

razmatranje.

bolje na samom početku rada na projektu.

– ne dopustiti da im se ime koristi samo kao pokriće,– autorstvo svakako o ravdati do rinosima.


22/100

Koncepcija č lanka


‘patoloških’ pojava kod određ ivanja autorstva:

–autorstva.

–

Planted authors – autori kojima je autorstvo podmetnuto.

os au ors – au or o za ovo ava u r er e za au ors voali ih nema međ u autorima.

os wr ers – au or o su nap sa c e ana a nemameđ u autorima.


23/100

Koncepcija č lanka


Što s autorstvom preminulih kolega?

I što se tiče autorstva posljednja ali važna činjenica:

Bez o z ra na na n o re van a e n c u autorstva sv autormoraju preuzeti odgovornost za članak.


24/100

Koncepcija č lanka

Sljedeće teško pitanje – koji časopis?

Tek nakon dovršenog postupka i dobivanja konačne odluke...

Zašto časopis treba odabrati što ranije?

ato a ana mo ete to o e pr ago t st u asop sa:

– po strukturi, dužini i sadržaju teksta

– po vrs , o n s u gra pr oga

– po stilu i broju referenci

– po mogu m o ac ma


25/100


26/100


27/100

Koncepcija č lanka

Izrada nacrta članka .

Znanstveni članak mora biti napisan jasno i organizirano.

Naj o je je o po et a p anirati oji e po aci i i u oje pog av je– izraditi nacrt članka.

r tom e na va n e na ve u pozornost posvet t onome z ogčega bi netko trebao pročitati članak – novom doprinosu!

ij čl k


28/100

Koncepcija č lanka

Izrada nacrta članka ,

poglavlja i potpoglavlja, ponekad i s planiranjem do razine

pojedinačnih odjeljaka.Drugi rade detaljnu grafi č ku shemu.

Bitno je da na vama optimalan nač in predvidite koje poruke ikako želite reni eti č itatel u!

K ij čl k


29/100

Koncepcija č lanka

Imamo li sve potrebno?

potrebno na jednom mjestu.

kojem ćete pisati, ali svakako još jednom morate provjeriti je li umeđ uvremenu objavljeno nešto novo...

Velika pomoć – citatne baze, elektronički dostupni časopisi,Internet...


30/100

Sastojke smo prikupili istraživanjem...

www.coolinarika.com

…

D t l t ih il i j


31/100

Deset zlatnih pravila pisanja

The Unofficial Guide for Authors (Hengl et al., 2011)


32/100

Struktura članka

Struktura članka


33/100

Struktura č lanka

as ov

Autori (i adrese)

emu se u an u ra

Tko je napravio rad?

Uvod

U čemu je bio problem?

RezultatiRas rava

Što smo utvrdili?Što to za ravo znači?

Zahvale

Reference

Tko nam je sve pomogao?

Čije smo rezultate koristili?Dodaci Što bi još bilo dobro znati?

Struktura članka


34/100

Struktura č lanka

as ov

Autori (i adrese)

e

Authors and addresses

Uvod

Introduction

RezultatiRas rava

ResultsDiscussion

Zahvale

Reference

Acknowledgment

ReferencesDodaci Additional Materials, Appendices

Struktura članka


35/100

Struktura č lanka

Prije svega... nešto o jeziku i stilu ...

Kakav engleski? Jasan, jednostavan, razumljiv.

Oso ito rezu tati i za ju ci moraju iti opisani jasno i sa eto,cjelovitim rečenicama i razumljivo.

ez suv ne s non m e – nemo te z ora t t esaurus...

Pazite na to da ciljna skupina razumije što želite reći (urednik,recenzen , a oso o a e .

Pripazite da konzistentno koristite iste izraze kroz cijeli rad.

Struktura članka


36/100

Struktura č lanka

Prije svega... nešto o jeziku i stilu ,

kontrakcije (napr. umjesto don’t koristite do not , umjesto

won’t will not , i sl.).Uglavnom koristite prošlo vrijeme – posao je već obavljen.

osobito u rezultatima, te izbjegavati pasiv (tj. bolje je napisati“This programme focuses on…” umjesto “The programme isocuse on… .

Pišite racionalno!

Struktura članka


37/100

Struktura č lanka

Prije svega... nešto o jeziku i stilu –

sricanje mnogih riječi se razlikuje (npr. colour–color,

neighbour–neighbor, itd.). Europski časopisi običnopre eriraju eng es u verziju, a i u sva om s u aju tre a itidosljedan.

pe ng c ec er or st te re ov to, a a n t to ne garant ra

potpunu točnost (stručni termini, pogrešna uporaba nekihri eči kao što su than um esto then i sl. .

Struktura č lanka


38/100

č

Prije svega... nešto o jeziku i stilu

Jorge Cham, PhD Comics

Struktura č lanka


39/100

Još dva (vrlo važna) zrnca za razmišljanje -

– copyright : prenosite autorska prava na izdavača

– do ušten e za ob avl ivan e: autorska rava osta u vamaU principu ne smijete koristiti niti materijale iz vaših vlastitihčlanaka bez ismeno odobren a izdavača. Izri ekom ili rešutno

se uglavnom tolerira uporaba u nekomercijalne svrhe (npr. zanastavu ili besplatna predavanja).

O tome treba sve više voditi rač una!

Struktura č lanka


40/100

Još dva (vrlo važna) zrnca za razmišljanje

Nije dovoljno nakon pozivanja na tuđ i rezultat odnosno tekst

načinu citiranja) nego tuđ e (ili starije vlastite) rezultate trebanavoditi prepričane vlastitim riječima a nikako ne od riječi dor e

To znači da ako od riječi do riječi navodite nečiji (pa čak i v as o e s a n e ovo no na ra u naves re erencu, ve ecijeli potpuno preuzeti dio potrebno staviti pod navodnike!

Struktura č lanka


41/100

Naslov .

Uz autore to je najčešće pronađ en dio članka, bilo u

...

Treba li bolji argument za odabir najboljeg naslova?

re a sa r avat sve na va n e r e o e op su u sa r a

članka.

a o mora a ra van ne sm e o e ava n a ega nema učlanku!

as ov re a samo onc p ra u rano az zra e ra a, anaknadno ga morate nadopunjavati i/ili mijenjati.

I da… naslov nije sažetak (pazite na dužinu)!

Struktura č lanka


42/100

Autor ( adrese)

Prvi je autor onaj koji ima najviše zasluga za rad, a u radovima

s više od dva autora on će se edini s omin ati u tekstu. Danas je nerijetko posljednje mjesto zapravo drugo po važnosti

osebno u biomedicinskim i rirodnim znanostima i na n e a

se stavlja znanstveni autoritet koji je vodio istraživanje (napr.obično je na prvom mjestu doktorand a na posljednjem.

Poredak preostalih autora može biti prema zaslugama, abecedi

.fusnoti…


43/100

Struktura č lanka


44/100

Sažetak i ključne riječi .

Prikazuje se u svim najvažnijim bibliografskim bazama i često

.

Obim sažetka može znatno varirati. U tehničkim znanostima

četiri zasebna podnaslova: Objectives, Methods, Results iConclusions), ali zapravo mora sadržavati odgovore na istap an a.

Struktura č lanka


45/100

Sažetak i ključne riječi

– problem koji ste istraživali (iz uvoda)

– meto e i na in istra ivanja iz meto a

– glavni rezultati vašeg rada (iz rezultata)

– ukratko vaše interpretacije i zaključak (iz rasprave), .

Struktura č lanka


46/100

Sažetak i ključne riječi , ,

slike, tablice i sl., a mora biti sposoban stajati potpuno

samostalno. U njemu nikako ne smije biti rečeno ništa

čeganema u an u!

Sažetak se piše tek na kraju, kad je članak gotov, kako bisa r avao na va n e n ormac e z ona ne verz e an a.

Bitno je ne zaboraviti nakon naknadnih promjena (primjericena on recenz e osv e sa r a sa e a

Struktura č lanka


47/100

Sažetak i ključne riječi , ,

bi trebalo pokriti najvažnije teme članka, od metoda do

rezultata.Citatne baze generiraju i vlastite ključne riječi, kao npr. KeyWords Plus kod ISI-a.

Nekičasopisi danas više uop

će ne traže od autora da saminapišu ključne riječi, nego to u potpunosti prepuštaju

n e sn m azama.

Struktura č lanka


48/100

Uvod , .

zašto smo napravili istraživanje i na kraju napisali rad.

, .Smisao uvoda je da:

– o asn onte st stra van a s ut ra u re evantnu

literaturu

– nave e svr u ra a u o u po eze, p an a pro emakoji ste istraživali

– , ,rezultat koji je bilo moguće očekivati.

Struktura č lanka


49/100

Uvod

područ ja prema konkretnom istraživanju.

,da se jasno vidi što se o problemu znalo prije vašeg istraživanja(obično su za to korisni najkvalitetniji pregledni radovi o tompo ru u .

Pregled dosadašnjih istraživanja ne smije sadržavati opsežnao a n en a po e n ana a, oso o ne ra ova o o ma e e više govoriti u raspravi, kako bi se izbjeglo ponavljanje.

o e po re no preg e osa a n s ra van a mo eizdvojen u zasebno potpoglavlje unutar uvoda ili ako je osobito važan i sadrža an u samostalno o lavl e.

Pregled dosadašnjih istraživanja se piše po temama, a unutarnjih kronološki od starijih prema mlađ ima.


50/100

Struktura č lanka


51/100

Metode

izvorne radove u kojima su metode detaljno opisane, a po

potrebi opisati samo eventualne razlike.

Struktura č lanka


52/100

Rezultati

provedenim istraživanjem.

interpretacije i to na jasan i logičan način.

Pritom treba koristiti tekst i dodatne rilo e tablice i rafičke

priloge) kako bi se prikazali svi bitni rezultati, uključuju

ći i važne negativne rezultate.

Važno je naći pravu mjeru: nikad ne možete prikazati sverezultate, ali je bitno prikazati sve rezultate na temelju kojih se

zvo e za u c .

Ovdje svakako vrijedi da “slika govori više od tisuću riječi...”


53/100

Struktura č lanka


54/100

Rezultati

detalj s crteža – treba komentirati samo ključne elemente.

prilog (ili su ti prilozi suvišni), pri čemu u tekstu ne trebaponavljati ono što je napisano u potpisu priloga.

Struktura č lanka


55/100

Rasprava .

Vaši se rezultati interpretiraju u svjetlu onoga što se prije

,istraživanjem – potrebno je objasniti kakav je odmak odsituacije opisane u uvodu članka.

Treba naglasiti razlikuju li se i koliko rezultati od dosadašnjih itreba li provesti još neka dodatna istraživanja.

U raspravi se ne smiju uvoditi novi rezultati. Smiju se prikazatislike ili tablice koje dodatno pojašnjavaju diskusiju, ali ne s

nov m po ac ma o ve n su pr azan u rezu a ma

Struktura č lanka


56/100

Zaključak

zaključci istraživanja prikazanog radom.

,časopisa do časopisa, a nerijetko i međ u radovima u istomčasopisu.

U zaključku je potrebno paziti da se kra

ćenjem i naglašavanjemne iskrive postignuti rezultati, a osobito da se ne iznose tvrdnje

o e n su asno u eme ene na pr azanom s ra van u.

U zaključku se ne smiju citirati nikakvi radovi niti spominjati

gra pr oz a ce

Struktura č lanka


57/100

Zaključ

ak “ … , . .that the authors are planning continuation of this work or

that another paper is in preparation; you may win the lotteryor run away wit a as ing i ionaire, an t at woudisappoint the readers…”

oam or

Struktura č lanka


58/100

Zahvale .

Pazite da ovdje spomenete sve koji su na bilo koji bitan način

‘ ’… ... .To može biti pomoć u osmišljavanju teme, provedbi istraži-

Svakako je potrebno zahvaliti i svima koji su financirali vašeistraživan e rim erice MZOS kroz Pro ekt #12 6-0 terecenzentima i urednicima članka ako ima razloga za to. Mnogičasopisi izričito traže jasnu izjavu o financiranju istraživanja…

Iako u zahvalama stil može biti malo opušteniji ne trebapretjerati neozbiljnošću ili sentimentalnošću!

Struktura č lanka


59/100

Reference ,

istog znanstvenog područ ja.

– autor+godina (‘Harvard Style’)

– ro u pop su re erenc ancouver ty e .

Struktura č lanka


60/100

Reference‘ ’

U tekstu se navode autori i godina u kojoj je rad objavljen:

T is researc per orme in i erent settings Han, 2008;Niculescu & Chan, 2009; Han et al., 2011)…”

t was ocumente y ar 1999 t at…

U popisu literature reference se navode po abecedi, a u slučaju v e ra ova s s m prv m au orom prvo se navo e jednoautorski, zatim dvoautorski (abecedno prema drugom

autoru a višeautorski radovi ričemu se u sve tri kate ori eredaju kronološki od starijih radova prema mlađ im.

U sluča u više radova istih autora iz iste odine doda u se slovaiza broja: Boyd, 2012a, b.

Struktura č lanka


61/100

Reference‘ ’

U tekst se stavlja poziv na citat koji predstavlja redni broj

časopisa (u okruglim ili uglastim zagradama ili u oblikueksponenta):

“This research performed in different settings [1, 7, 8]…”“It was documented b Park that…”

Ako nabrajate više referenci odvajaju se zarezom, a skraćuju se

kod nabra an a sukcesivnih referenci um esto 6 8 trebapisati [5–8]).

U o isu literature reference se navode o redosli edupojavljivanja u tekstu.

Struktura č lanka


62/100

Reference‘ ’

Prednost vankuverskog stila citiranja je da se štedi prostor u

, veliki broj citata (kao što su obično biomedicinski radovi).

tijekomčitanja rada kao i znatno otežano naknadno dodavanjeili izbacivanje citata u tekstu.

Struktura č lanka


63/100

Reference

pojedinog časopisa mogu pomoći programi kao što su EndNote(cca 250 USD) ili Zotero (besplatan).

Struktura č lanka


64/100

Reference .

Vrlo je bitno način pisanja referenci potpuno prilagoditi

.Reference moraju biti potpune i ispravne!

o zna a sv c tat z te sta mora u t u pop su terature

sve reference moraju biti citirane u tekstu – to je naravnolo ično ali se nakon ar izm ena u zadn i čas i osobito do unanakon recenzija često poremete redoslijed i potpunostliteraturnih navoda.

Poredak referenci treba na kraju pozorno provjeriti, posebiceako se u radu citira više članaka jednog autora i iste godine.

Struktura č lanka


65/100

Reference

naslovnica svih citiranih radova, kako bi osigurali ispravnocitiranje i izbjegli citiranje nepročitanih radova.

U popisu literature uglavnom ne smijete navoditinepublicirane radove (npr. izvješća, elaborate, studije... –

o no se a o su a nu n navo e u usnotama , a tre a

izbjegavati i teško dostupnu literaturu, te prevelik brojnerecenziranih ili d elomice recenziranih radova rim ericesažetaka).

Ako baš morate citirati stari u i slabi e dostu nu literaturupokušajte citirati rad u kojem je navedena preostala literaturauz navod poput see [17] and references therein.

Struktura č lanka


66/100

Reference -

da ti podaci mogu biti uklonjeni ili iz bilo kojeg razloganedostupni, već se vremenom mogu i mijenjati...

Reference u članku moraju biti što novije, po mogućnostipretežito iz visokokvalitetnih časopisa.

Citiranje relevantnih članaka iz časopisa u kojem želite objavitirad urednici uglavnom gledaju vrlo pozitivno: ne samo da im

me ras u c ranos asop sa o e naravno pone aetički upitno) nego i zbog toga što time pokazujete da pratitečaso is.

Važno pravilo: citirajte sve potrebne radove – citiranje ne koštaništa, a necitiran e može onekad biti vrlo neu odno...

Struktura č lanka


67/100

Reference

relevantne radove (uključujući i one predane u časopise) kaošto bi napravili s radovima svakog drugog autora. Ali svakakoiz jegnite citiranje v astiti ra ova oji su te je omice vezaniza prikazano istraživanje.

Struktura č lanka


68/100

Dodaci

mogu dati i dodatni materijali za koje nije bilo mjesta u samomčlanku a bilo bi ih ipak dobro prikazati.

To mogu, primjerice, biti tablice s detaljnim izračunima, veći broj grafičkih priloga, baze podataka, video materijali i sl.

U posljednje vrijeme sve više časopisa nudi takvu mogućnostpohrane dodatnih materijala na svojim mrežnim stranicama.

Struktura č lanka


69/100

Tablice .

Tablica mora sadržavati samo onoliko podataka koliko je

.Prevelik broj decimalnih mjesta ne znači da su podaci bolji...

U pravilu bi naslov tablice trebao biti smješten iznad tabliceer se tablica čita od vrha .

Naslov tablice mora biti dovoljno razumljiv da ona može stajatisamostalno t . da ni e nužno tražiti ob ašn en a u tekstu.

Opis tablice po potrebi mora sadržavati i odgovarajući tumač kratica i sl. Ako isti tumač vri edi za više tablica u dru ima edovoljno navesti: “ For legend see Table 1.”

Struktura č lanka


70/100

Tablice

mjere, npr. Power [W].

nužno, posebno što se tiče formatiranja – time ćete samootežati prijelom tijekom kojega će se sav vaš trud poništiti i

renut spo et a

Struktura č lanka

č


71/100

Grafič

ki prilozi ,

ponekad mogu biti i njegov najslabiji dio.

zajedničke da se izbjegne ponavljanje), mora biti jednostavan irazumljiv, ali prije svega potreban.

Priloge u boji najčešće treba izbjegavati: poskupljuju ikompliciraju tisak, ispadaju loše pri fotokopiranju, boja odvlačipozornos o sa r a a re a pos av p an e e o aneophodna?).

anas asop s es o esp a no o av u u us rac e u o umrežnim verzijama članaka što svakako treba iskoristiti (malotruda donosi veliku uštedu i kvalitetan rezultat, a većinaznanstvenika i tako postupno prestaje primati tiskana izdanja

časopisa).

Struktura č lanka

č


72/100

Grafič

ki prilozi ,

veličine slika, veličine slova, debljine crta, način slaganjafotografija u table i sl.

Grafički prilozi se načelno mogu podijeliti u dvije skupine: bitmape i vektorsku grafiku, pri čemu svakako treba koristiti

s u vo strogo e n rane ormate to e op sano u

Uputstvima za autore).

Struktura č lanka

č


73/100

Grafič

ki prilozi

priloga, rezoluciji i eventualnoj kompresiji. Prilog u boji ilisivim nijansama u konačnoj veličini mora imati rezoluciju odpri i no 300 pi, a minimum za tisa je o o 250 pi.Polutonske slike (tj. crno–bijele, bez sivih nijansi) zahtjevaju

Slike u boji treba iz izvornog RGB formata prebaciti u CMYKformat ko i e rila ođ en tisku a obično ih treba oslati učasopis u .tiff formatu ili eventualno u nekom odkomprimiranih formata (ali sa što manjim stupnjem

ompres e .

Struktura č lanka

č


74/100

Grafič

ki prilozi . . .

Najčešće je korisno u te formate prebaciti i priloge izrađ ene udrugim aplikacijama, primjerice grafove iz Excela, crteže iz GISprograma, AutoCa -a i s ., ia o anas sve vi e asopisaprihvaća i izvorne formate tih aplikacija.

r e sportu ve tors e gra e u .eps .p ormate o no e

korisno tekstove konvertirati u krivulje, kako bi se primjericeizb e li roblemi s fontovima i di akritičkim znakovima iako ei taj problem u posljednje vrijeme sve manji.

Struktura č lanka

č


75/100

Grafič

ki prilozi ...

Sve slike moraju biti nacrtane na sličan način, čak i ako ih je

.Potrebno je paziti na debljine crta: predebele crte će biti

Po mogućnosti treba izbjegavati šrafure – znatno je boljekoristiti sive tonove.

Veličina slova mora biti prilagođ ena konačnoj veličini slike. Ako na rilo u nema reviše teksta re oruča u se tzv. sans-serifni fontovi (poput Ariala ili Helvetice), ako teksta ima punoserifni fontovi (poput Timesa, Palatina ili Georgie).

č


76/100

Ne, nije gotovo kad nam seč

ini da jeotovo…

Ne, nije gotovo kad nam se č ini da je gotovo...


77/100

Vlastita provjera

The Unofficial

Guide for Authors(2011)



78/100

– pročitati članak kao da ga prvi puta vidite

– vrlo pozorno provjeriti reference i pozive na slike i tablice

– usporediti bilješke i konačan tekst – nedostaje li štogod?

– pojasniti nejasne rečenice

– izbaciti suvišna ponavljanja

– o ati potre na poja njenja

– provjeriti mogu li tablice biti jasnije – prov er o e nom gra e pr oge npr. v se na n ma

točno sve što piše u tekstu)

– .unutra? Je li se što naknadno promijenilo?

– spelling checker je besplatan – koristite ga!

– svakako provjerite je li u međ uvremenu objavljen kakav novi

važan članak i po potrebi dopunite tekst


Dragi koautori...


79/100

Dragi koautori...

– još jednom vide

– zamoliti da pozorno pročitaju sve, ne samo svoju dionicu

– iskreno, ne očekujte baš previše od toga čitanja...

– posavjetujte se: koga bi još mogli zamoliti da pročita članak?


(Ne)prijateljska recenzija...


80/100

(Ne)prijateljska recenzija...

– ‘ ’

– imate koliko–toliko prijateljsku konkurenciju? Još bolje!

– u svakom sluča u: hvala i no hard eelin s...– ujak ili, još bolje, kolega iz Engleske ili Amerike?

– najbolje: kvalitetna jezična lektura! Jedino je pitanje kad?

č č


81/100

Predajač

lanka uč

asopisPrije slanja pozorno pripremite (prema Uputama autorima)konačnu verziju članka (obično dvostruki prored, numerirani

, , , .uglavnom isključivo elektroničku verziju svih dokumenata.

Interneta, što može znatno ubrzati cijeli postupak.

Uz članak obavezno ošal ite i ismo uredniku. U ismuukratko objasnite o čemu se u članku radi i zašto smatrate da jeupravo taj časopis najbolji za vaš članak. Po potrebi možete i

pre o ne og o recenzena a pone asop s o o veznotraže), ali i obrazložiti zašto netko ne bi trebao biti recenzent(n r. sukob interesa).


82/100


83/100

Uhhh... recenzijaRecenzija je vrlo kompliciran, vrlo subjektivan, vrlo zahtjevan

posao, naporan za sve, ali… neizostavan.

Dobra je recenzija:– brza

– nepr s rana

– znanstveno utemeljena – ,

– detaljna i jasno predlaže što je sve potrebno učiniti

–– ne uvijek i pozitivna – vrijedi i obrnuto!

– nažalost… o rilično ri etka

Recenzija: ma nije vrag baš tako crn...

Na posao...


84/100

p

–

– ako treba popijte apaurin i prošećite, pa se vratite

– o leda te što se može lako is raviti – obično dosta to a– procijeniti veće zahtjeve – što je potrebno?

– porazgovarajte s koautorima

– ako treba dajte i njima apaurin i natjerajte ih na šetnju

– sustavno provjerite cijeli tekst prema primjedbama

– ispravite sve što je u redu i moguće

– još jednom vrlo pozorno provjerite argumente za ono što ne

mo ete ne e te sprav t este s gurno u pravu– provjerite spominju li se ispravljeni dijelovi u sažetku ili


Odgovor...


85/100

– ,

– zahvalite na trudu

– o išite što e i koliko e to a rihvaćeno– objasnite što nije prihvaćeno i za to dajte č vrste argumente

– posebnu pozornost posvetite pitanjima po kojima serecenzije eventualno razlikuju

– ako je potrebno ponudite ili zatražite dodatnu komunikacijus recenzen ma

Važno: urednici mogu potpuno prihvatiti vaše argumente ako

o ro o asn e, o se ner e o oga a… i recenzenti griješe!



86/100

Pripremite se, postupak recenzije ponekad sadrži nekolikociklusa, od početna dva recenzenta na kraju ih može biti i pet, a

…

Budite strpljivi!


87/100

Napokon sretna vijest!Dobili ste obavijest da je članak prihvaćen za tisak, da će bitiobjavljen u sljedećem broju časopisa, i da ćete ubrzo dobitiprijelom ( page-proof ), za koji vas mole da ga pažljivopregledate i što brže vratite...

Nemojte čitati samo ovo!


88/100

Napokon sretna vijest!Dobili ste obavijest da je članak prihvaćen za tisak, da će bitiobjavljen u sljedećem broju časopisa, i da ćete ubrzo dobitiprijelom ( page-proof ), za koji vas mole da ga pažljivopregledate i što brže vratite...

Ovaj je dio važniji!


89/100

Da, još nije gotovo... –

– ponovite to još jednom

–– obratite osobitu pozornost na specifične simbole i, ako ste ih

koristili, dijakritičke (‘naše’) znakove

– provjeriti slike, i osobito fontove na njima

– jesu li prilozi na dobrom mjestu u tekstu i odgovarajuće ve i ine?

– jesu li tablice ispravno složene i na pravom mjestu?

– a e ana na an e sv m oau or ma– dajte članak na čitanje svakome tko to želi (i ukućanima, ako

...


90/100

Vaša prava nakon prijelomaImate pravo prigovoriti na sve što nije vaša pogreška, na pr.:

– neispravne specifične simbole i, ako ste ih rabili, dijakritičkeznakove

– loše otisnute slike, na pogrešnom mjestu ili pogrešne veličine

– neto ne i i nepreg e ne ta ice na pogre nom mjestu

– pogrešne razine naslova – pogre no pr m en ene s ove npr. o , a c , s .

š k ij l


91/100

Vaša prava nakon prijelomaNemate pravo ispravljati Vaše vlastite pogreške, na pr.:

– mijenjati ili dodavati tekst

– mijenjati ili dodavati slike

– mijenjati ili dodavati reference i sl.

V š k ij l


92/100

Vaša prava nakon prijeloma A što ako ipak uočite neku stvarno veliku vlastitu pogrešku?

o čemu se radi i jasno priznate svoju pogrešku.

Nikako nemo te okušavati svaliti od ovornost na nekodrugog!

Ako rom ena neće uzrokovati znača ne robleme vrlo e lakomoguće da će biti prihvaćena – čak i urednici ponekad pokažusvoje ljudsko lice...

l k j bj lj


93/100

lanak je objavljenPomirite se unaprijed: ako vam je promaknula bilo kakvapogreška vidjet ćete je odmah čim ga otvorite!

Ali, vjerujte – bilo bi puno gore da se niste toliko trudili...

Sad e vri eme da članak distribuirate zloč esti bi rekli: ako edobar i u prestižnom č asopisu – prvo konkurenciji !).

Jer članak rema samo definici i znanstveno rada imasmisla tek kad se čita...

Wh t if Di i & R l


94/100

What if... Discussion & Reply Jedna od potencijalno pomalo neugodnih mogućnosti vezanihza objavljeni članak je pojava javne diskusije, obično u

s e e em ro u asop sa.Razina komunikacije mora biti primjerena, o čemu se brineure n : nes agan e ne sm e pr e na oso nu raz nu.

Urednik vam je dužan dostaviti integralan tekst diskusije iomogu vam razuman ro za o govor.

Wh t if Di i & R l


95/100

What if... Discussion & Reply Vi tu imate određ enu prednost, jer će diskusija i vaš odgovorizaći u istom broju, te se možete dobro pripremiti imajući pred

so om te st s us e.Odgovor treba biti pristojan, treba pošteno prihvatiti kritiku,a vr o argumen rano o govor .

Uvlačenje u beskonačne rasprave treba izbjeći, što je ipakpre e o o govornos ure n a

A što ako vijest ipak nije dobra?


96/100

Ako vam je članak odbijen, ili se traže veće izmjene kojeobjektivno nećete moći zadovoljiti, ne treba očajavati.

Kad se smirite pozorno proučite objašnjenje urednika irezultate recenzija.

Iskoristite sve što možete iz obavljenih recenzija, tj. poboljšajte

članak koliko god možete na temelju mišljenja recenzenata.

Odaberite drugi časopis u koji ćete poslati popravljeni članak,pri čemu nikako nije nužno da to bude časopis slabije kvalitete,

ana pr ago e nov m upu ama za au ore ren eispočetka…

Umjesto zaključka


97/100

Danas svi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja moraju

p sa o av va ra ove.

Kad već moramo pisati zašto ne pisati dobro?

Korisni linkovi

How to Write a Paper (Mike Ashby):

http://www-mech.eng.cam.ac.uk/mmd/ashby-paper-V6.pdf f i f h h // i /d /i f h ki df


98/100

ttp // ec e g ca ac u / d/as by pape 6 pdIEEE Information for Author: http://www.ieee.org/documents/info_authors_kit.pdf

IEEE Author Digital Toolbox:http://www.ieee.org/publications_standards/publications/authors/authors_journals.html

. . .IEEE FAQ for Authors: http://www.ieee.org/documents/publications_faq.pdf

IEEE FAQ about Graphics and Multimedia:http://www.ieee.org/documents/graphicsfaq.pdf

IEEE How to Supply Graphics to the IEEE in Microsoft Applications and Adobe PDF:http://www.ieee.org/documents/microsoft.pdf

IEEE Taxonomy: http://www.ieee.org/documents/2009Taxonomy_v101.pdf

IEEE Author Templates:. . _ _ .

IEEE Computer Society Style Guide:http://www.computer.org/portal/web/publications/specialsections

How-to: Elsevier journals:http://www.elsevier.com/wps/find/authorsview.authors/landing.main

How-to: Springer journals: http://www.springer.com/authors?SGWID=0-111-0-0-0

Korisni linkovi

On Being a Scientist: A Guide to Responsible Conduct in Research:

http://www.nap.edu/catalog.php?record id=12192Th U ffi i l G id f A h F R h D i P bli i


99/100

p // p / g p p _ 9The Unofficial Guide for Authors: From Research Design to Publication:http://wowter.net/2011/10/10/the-unofficial-guide-for-authors/


100/100

Kako Napisati Clanak - FER 2012 - Slides

Documents

Transcript of Kako Napisati Clanak - FER 2012 - Slides