Kako financirati zdravstvo u doba fiskalne krize?
description
Transcript of Kako financirati zdravstvo u doba fiskalne krize?
Kako financirati zdravstvo u doba fiskalne krize?
Dubravko Mihaljek*
Prezentacija na okruglom stolu Ekonomskog instituta Zagreb i časopisa Banka
Zagreb, 6. veljače 2012.
*Head of Macroeconomic Analysis, Banka za međunarodna plaćanja (BIS), Basel, Švicarska. Iznesena stajališta osobna su stajališta autora i ne odražavaju nužno stajališta BIS-a.
2
Pregled izlaganja
1. Stanje u zdravstvu u razvijenim privredama
2. Troškovi i financiranje zdravstva
3. Stanje u javnim financijama
4. Implikacije za reformu financiranja zdravstva
5
Troškovi i financiranje zdravstva
Podaci za 2009. Hrvatska: 7.8% BDP-aIzvori: OECD, Health Data 2011; WHO.
7
Troškovi i financiranje zdravstva (3)
Annual average growth rate in health expenditure per capita in real terms,2000-09: 4% OECD10% Croatia
Sources: OECD, Health Data
2011; author’s calculations.
8
Troškovi i financiranje zdravstva (4)
Izvori: OECD, Health at a glance, 2011; WHO.
Struktura financiranja zdravstva, 2009.
OECD Prosjek Hrvatska
Ukupna zdravstvena potrošnja, % BDP 9.6% 7.8% Per capita zdravstvena potrošnja, USD $3,230 $1,120 Zdravstvena potrošnja opće države, % Ukupne zdravstvene potrošnje 72% 85% Zdravstvena potrošnja opće države, % Ukupne državne potrošnje 22% 18% Privatna zdravstvena potrošnja, % Ukupne zdravstvene potrošnje 28% 15% Plaćanja iz džepa, % Privatne zdravstvene potrošnje 60% 96%
9
Troškovi i financiranje zdravstva (5)
Dodatni problem: nepovoljna demografska kretanja
Izvor: D Mihaljek (2007), Zdravstvena politika i reforma u Hrvatskoj, www.ijf.hr
10
Troškovi i financiranje zdravstva (6)
Niska stopa zaposlenosti – glavni otežavajući faktor
Employment rates, 2005 (UN ECE)
CE-8 61% Increased only in Bulgaria, BalticsSEE 49% Decreased by 4 pct. pts. since 2000EU-15 67% Slightly rising
Employment as a percentage of w orking-age population
6561
52 5145
41 3933
14
69 66 66 65 6357 56 54 52
67
0
10
20
30
40
50
60
70
80
BG RO SEE HR AL RS MK ME BH CZ EE SI LV LT CE-8 HU SK PL EU-15
2000
2005
Source: UN Economic Commission for Europe; author's calculations.
11
Stanje u javnim financijama General government balance, % of GDP
Source: OECD.
-3.2
-1.2
-0.6
-3.3
-7.1
-5.7
-4.5
-3.0-2.7
-5.4
-4.5
-3.6
-1.6
-1.1
-4.3
-0.1
0.2
-2.7
-7.6
-0.1
-1.6
-8.0
-7.0
-6.0
-5.0
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2103
Germany France Italy
12
Stanje u javnim financijama (2) General government balance, % of GDP
Source: OECD.
-3.0
-5.3
-14.2
-31.3
-7.6
-3.0
-11.1
1.9
-15.8
-6.8
0.1
-10.2
-3.2
-35.0
-30.0
-25.0
-20.0
-15.0
-10.0
-5.0
0.0
5.0
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2103
Spain Greece Ireland Portugal
13
Stanje u javnim financijama (3) General government balance, % of GDP
Source: OECD.
-8.5
-11.6
-9.4
-2.4
-6.5
-10.8
-2.8
-14.0
-12.0
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2103
US Japan UK
14
Stanje u javnim financijama (4) General government gross debt, % of GDP
Source: OECD.
200
149
126
104 98 95 94 87 8267
228
184
127 124 122
104 109
86100
79
0
50
100
150
200
250
Japa
n
Gree
ce
Ita
ly
Por
tugal
Ire
land
Fran
ce US
Germ
any UK
Spa
in
2010 2103
15
Stanje u javnim financijama (5) Hrvatska
Source: IMF, WEO, September 2011.
-5.2
-3.4
-1.3
-4.1
-5.0
-5.7
-4.7
-3.9
-5.1
55
48
28
34
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016
0
10
20
30
40
50
60
General government deficit (lhs)
General government gross debt (rhs)
16
Stanje u javnim financijama (6)
CDS spreads on 5-year sovereign eurobonds HR peak: 585 basis points (25 Nov 2011)
Source: Bloomberg.
0
100
200
300
400
500
600
700
800
03.0
2.20
11
17.0
3.20
11
28.0
4.20
11
09.0
6.20
11
21.0
7.20
11
01.0
9.20
11
13.1
0.20
11
24.1
1.20
11
05.0
1.20
12
Hungary
Croatia
Slovenia
Czech Republic
17
Stanje u javnim financijama (7)
Maastricht fiscal criteria: south-eastern Europe
Source: European Commission.
2012
2011
2009
2008
2003
20032006
2009
2011
2003
20122011
2010
2008
2005
-12.0
-9.0
-6.0
-3.0
0.0
3.0
6.0
0 10 20 30 40 50 60Gross public debt
Gen
eral
gov
ernm
ent b
alan
ce
Bulgaria
Romania
Croatia
18
Stanje u javnim financijama (8)
Maastricht fiscal criteria: central Europe
Source: European Commission.
2000
20022005
2008
2011
2012
2010
2000
2002
2009
2007
2011 2012
2002
2000
2009
2007
2005 2011
-12.0
-10.5
-9.0
-7.5
-6.0
-4.5
-3.0
-1.5
0.0
10 20 30 40 50 60 70 80 90Gross public debt
Gen
eral
gov
ernm
ent b
alan
ce
Hungary
Poland
Czech Republic
19
Stanje u javnim financijama (9)
Maastricht fiscal criteria: advanced economies
Source: OECD.
2005
2009
20132005
2010
2011
2013
2005
2013
20092013
2005
2009-12.0
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
40 60 80 100 120 140 160 180 200 220Gross public debt
Gen
eral
gov
ernm
ent b
alan
ce
USJapanEuro areaUK
20
Implikacije za reformu financiranja zdravstva
• Troškovi zdravstvene zaštite rastu znatno brže od BDP-a
• Makroekonomski i tržišni pritisci na javne financije posvuda jačaju u idućih nekoliko godina prostor za rast zdravstvene potrošnje bit će bitno ograničen
• Većina zemalja OECD-a u tim uvjetima kratkoročno ograničava zdravstvenu potrošnju kontrolom upotrebe resursa u zdravstvu i njihovih cijena (racionalizacija materijalnih i kapitalnih troškova, ograničavanje rasta plaća)
21
Implikacije za reformu financiranja zdravstva (2)
• Istovremeno je nužno povećati efikasnost kroz promjene poticaja na strani ponude i potražnje za zdravstvenim uslugama – za te reforme treba više planiranja i vremena
• U dugom roku mjere stroge štednje u zdravstvu teško je održati zbog tehnološkog napretka i starenja stanovništva Nužno je promijeniti način financiranja zdravstva tako da financiranje postane dugoročno održivo
22
Implikacije za reformu financiranja zdravstva (3)
• Trošak financiranja zdravstvene zaštite snose uglavnom zaposleni – treba ga ravnomjernije raspodijeliti
• Smanjiti udio financiranja preko državnog zdravstvenog osiguranja, povećati udio financiranja iz proračuna
• Dodatan povoljan učinak na tržište rada
• Povećati ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja za obitelji s visokim dohotkom
• Međutim, uvođenje privatnog zdravstvenog osiguranja ne treba postati središnji element reforme financiranja zdravstva
• Povećati efikasnost kroz jačanje konkurencije na strani ponude usluga
23
Implikacije za reformu financiranja zdravstva (4) Table 2 Burden of health care financing
Ratio of population not paying health insurance contributions to the number of employed
Country Employed as a percentage of total
population Total not paying
contributions/ Employed
Elderly (65+)/ Employed
Unemployed/ Employed
Czech Republic 49 1.1 0.29 0.08 Hungary 38 1.6 0.40 0.08 Poland 37 1.7 0.36 0.22 Slovakia 39 1.6 0.30 0.21 Slovenia 46 1.2 0.34 0.07 Estonia 45 1.2 0.37 0.09 Latvia 45 1.2 0.37 0.10 Lithuania 43 1.3 0.36 0.09
Bulgaria 45 1.2 0.38 0.01 Croatia 35 1.8 0.50 0.15 Romania 42 1.4 0.35 0.08 Albania 30 2.4 0.28 0.17 Bosnia-Herzegovina 9 10.1 1.38 0.90 Macedonia 27 2.7 0.41 0.59 Montenegro 23 3.3 … … Serbia 28 2.6 … 0.48 Central Europe1 43 1.4 0.35 0.12
SEE1 30 2.2 0.39 0.25 1 Simple average, for south-eastern Europe excluding Bosnia and Herzegovina. Source: D Mihaljek, Health-Care Financing Reforms in CEE, www.bancaditalia.it.
24
Implikacije za reformu financiranja zdravstva (5)
• Politička ekonomija zdravstvenih reformi izuzetno je važna• Zdravstvena reforma složenija je od mirovinske reforme• Učinke zdravstvene reforme istovremeno osjeti cjelokupno
stanovništvo• Veći broj sudionika u zdravstvenoj reformi• Nužnost zajedničkog pronalaženja povoljnih rješenja s
interesnim skupinama• Nužnost upravljanja očekivanjima javnosti