PregledničlanakUDK2:7.0:111.1/KierkegaardPrimljeno02.11.2007.

Josip Sanko RabarPičmanova8,HR-10000Zagreb

sanko.rabar@zg.t­com.hr

Vjera, umjetnost i filozofija u Sørena Kierkegaarda

SažetakDanski filozof Søren Kierkegaard duboko je proživljavao i promišljao vjeru, umjetnost i filozofiju pa, premda se umjetnosti i filozofije odrekao u ime vjere, to je samo prividno tako, jer je filozofiju sačuvao svojim izvanrednim filozofiranjem, a umjetnosti je sačuvao značajno mjesto u estetici braka i umjetnosti življenja. Što to znači estetički živjeti, i što znači etički živjeti? Kierkegaard ne polazi od estetičkog života umjetnika, već od etičkog i religioznog samoizbora koji život čini lijepim i umjetničkim djelom. Cilj nije umjetnost umjetničkog djela, već umjetnost življenja, a to je moguće samo u vjeri.

KljučneriječiVjera,umjetnost,filozofija,SørenKierkegaard

Postojilineštotakvokao»kršćanskafilozofija«?Nekismatrajudajetocon-tradictio in adiecto, potpunanemogućnost. Jer ako sevjera temelji naob­javi,odnosnonaIsusuKristu,nesamonasvemuonomštojeongovorioinaučavao,većinasvemuštoječinio,trpioibio,dakleupotpunostinajednojpovijesno-nadpovijesnojosobi,sdrugesestranefilozofijatemeljinapotpunoslobodnommisaonom istraživanju, odnosno slobodnojmisli kojoj ništa nesmijestajatinaputu,panitiBog.Takobisetrebalirazlikovatikršćanstvoifilozofija.Zanimljivojedajesličanproblem(mutatismutandis)postojaois»marksističkomfilozofijom«kaooksimoronom,nesamokaoprigovorfilozo-fije–poštojemarksizampolazioododređenihmislisvogaučitelja,paakovećnijetrebaobitivjeranslovuMarxa,baremjetrebaobitivjerannjegovuduhu(sličnokršćanstvu)–većjeprigovorpostojaoisastranesamogmarksiz­ma,poštojezamarksistefilozofijasamotumačilasvijet,dokjemarksističkamisaorevolucijebilasvaokrenutanjegovojpromjeni.Nozaključitiodatledanepostojikršćanskafilozofijamoglobibitipreuranje­no.Naime,postojineštoštosezovečinjeničnostanje.Inekakvi»kršćanskifilozofi«postojekaočinjenice,paakonemislimozajednosHegelomdajeutolikogorepočinjenice, trebalibismopreispitati te»kršćanske filozofe«.DvanajznačajnijasvakakosuKierkegaardiJaspers.OJaspersusamvećjed­nompisao.Sadasamseprihvatioonogzakučastijeg iproturječnijeg,onogkojijevinovniknastankakršćanskefilozofijeupunomsmisluteriječi,atojedanskifilozofSørenKierkegaard.Itomebisedaloprigovoriti.Zarkršćanskifilozofinepostojedugimnizomstoljeća?ZarDescartesiLeibniznisubilikršćanskifilozofi?ZarnijeiKantjošuvijekkršćanskifilozof?NekisuukršćanskefilozofeubrajaličakiHegela,premdajeupravoHegelsvojimpanlogizmomsasvimsolidno»udavio«krš-ćanstvo.ZaHegelajebitakpojam,apojedinacbeznačajan,odnosnoonoliko

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA110God.28(2008)Sv.2(271–276)

J.S.Rabar,Vjera,umjetnost i filozofijauSørenaKierkegaarda272

značajankolikoopćeuzimausebe,sampojedinackaotakav,bezopćeg,za­pravojestzlo.ZaHegelasupojamiidejasve,apojediničovjekgotovoništa,odnosnomomenturazvojuideje.Gotovopotrošnaroba.Usvom»aufheben«dodušesačuvan,alisačuvankaositnikotačićustrojugigantskasveuma.Kierkegaardovafilozofijanastajekaomisaonkršćanskiotpor takvomeHe­gelu.Hegeljefilozofijudoveodovrhunca,daljeseutomesmjeruvišenijemoglo.PremdaisamnerijetkokoristiHegelovudijalektiku,čestopremješte­nuizapsolutneidejeupojedinačnisubjekt,KierkegaardobrćeneketemeljneHegelovemisli.Čovjek,pojedinac,važnijijeodpojmaiideje.Vjeraipara­doksznačajnijisuoduma.KierkegaardutemeljuobrćeHegela.Dokranijikršćanskifilozofinisujošbiliuznapredovaliunezadrživombujanjuuma,injegovugutanjuilinegiranjusvegaštonijeum,tekKierkeggard,kojipolaziodvjereipojedinačovjeka(zapravoosobe),obrćesmjerfilozofiranja.Tako,s jedne strane, on nije prvi kršćanski filozof, no s druge strane, upravo jeonprvifilozofiranjeodHegelovapanlogizmaokrenuousmjerukršćanstva.Kierkegaardjetajsvojmisaoniobratčiniostrastvenoiradikalno,atasilnastrastitajdubokiradikalizamčinegakršćanskimfilozofomunovomsmisluteriječi.Togarazlikujeodranijih»kršćanskihfilozofa«kojisujoštapkaliusmjeruHegela,dokonsveokrećeusmjerubogočovještva,samodređenjačovjeka,odnosnoparadoksakojisezoveKrist.Kakogaondanenazvatikr­šćanskimfilozofom?Noipak,postojilikršćanskafilozofija?JeliKierkegaardfilozofilikršćanin?Svojomoriginalnošćuisamosvojnošću,svojomslobodnomikonsistentnomunutarnjim logikommisli, on se ne libi hereze i stajanja nasuprotCrkvi ikršćanstvu,prematomeonjefilozof,anekršćanin,sdrugestrane,suprotnotome,onsvojumisaotemeljinavjerikaoparadoksu,štojesasvimbezumniinefilozofskitemelj–vjerapočinjetamogdjemisaoprestaje.Prematome,nijefilozofvećkršćanin!Dapače,samKierkegaardoštrorazlikujekršćanstvoodfilozofije,često ihsuprotstavlja, isebenesmatrafilozofom.No,ako jekršćanin, dvostruko je heretičan kršćanin, heretičan kao slobodnimislilac,heretičanzbogiracionalnogtumačenjavjere.Kierkegaardjesvojim(Tertu­lijanovim)»credoquiaapsurdum«manjefilozofodsvihostalihkršćana.Ki­erkegaardnijesamoparadoksalan,onjedvostrukoikontradiktornoparadok­salan.No,ononajparadoksalnijeodsvegajestdajeupravoonprviosmislionekedubokeistinekakofilozofijetakoivjere,premdaihje,također,svojomisključivošću i pretjeranošću ponekad dovodio do samonegacije. PotrebnojesuptilnorazlučitiuKierkegaardaonogenijalnočimejeobogatio,sjednestrane,ifilozofiju,a,sdrugestrane,ivjeru(teologiju)odonogunjemuis­hitrenogipretjeranog,štojenastaloustrastvenojborbiprotivHegela,takoda je nerijetkoodlazio u suprotnukrajnost panlogizmu i umnosti svega, ubezumljei iracionalizam.Ipak,onutojkriticinajčešćeizvrsnoismjerompogađa činjenice, kao svaki kvalitetnimislilac on temeljitomisli i rijetkogriješi, po čemu je velik filozof.Korjenitim shvaćanjem ljudske slobode ičovjekova samoodređenja, danas je aktualniji nego ikada, dok jeHegel sasvojomshvaćanjemslobodekao»(spoznate)povijesnenužnosti«(zaKierke­gaardakontradikcija)većdavnorazotkrivenkaonehuman.Zahvaljujući kontradiktornomparadoksu,Kierkegaardamožemozaista na­zvati »kršćanskim filozofom«.Odnosnokršćaninom i filozofom, s vlastitotumačenimkršćanstvomivlastitomautonomnomfilozofijomkojisuupravouparoksizmutobožnjeapsolutnenespojivostiisuprotnostivjereifilozofijeuKierkegaarda,ipak,jedno.OnjetočakvišeodJaspersa,kojijepunomanjeparadoksalan,premdapunodugujeKierkegaardu.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA110God.28(2008)Sv.2(271–276)

J.S.Rabar,Vjera,umjetnost i filozofijauSørenaKierkegaarda273

Nepostojinitko tko je tolikostrastveno iuspješnodokazivaodakršćanskifilozofnepostoji,niitkotkojeutojmjerisvojomosebujnomegzistencijomikonsistentnommišljudokazaodaipakpostoji.TobimoglinazvatiKierke­gaardovimunutarnjimparadoksom.TakavjeparadoksmogućjerjeKierke­gaard sasvimnehotičnoproširiopojam filozofije.PoputSokrata, značio jenovipočetak.Treba rećida jedanski filozofKierkegaard–premda jebiovrsni filozof iizuzetnovoliouživatiuumjetnosti,testrastveniljubiteljkazališta,paidrugihrodovaumjetnosti–usvojojzrelojfazisavsvojmisaonulogstaviosamonavjeru.Utojmjeridasenijevišenijesmatraonifilozofom.Paniječudnodajefilozofijuiumjetnostpotomipakpodcjenjivao.KierkegaardjeuStrahu i drhtanjunapisaodaumjestostupnjaobjektivnostivjeravodiračunasamoostupnjuiskrenostii»unutrašnjosti«.1PremdajeKierkegaardvjerureduciraosamonaprvotniparadoks i potpuno jeodijeliooduma– što jepogrešno!– ipak jeupravuda suuvjeri, kao i uumjetnosti, iskrenost prema sebi iunutrašnjiživotmnogovažnijiodobjektivnosti.ZaKierkegaarda,»istinajestupanjiskrenostipremasamomsebi,stupanjunutrašnjostikojompojedinacutvrđujeobjektivnuneizvjesnost«.2Tojošviševrijedizaumjetnostnegozavjeru.Istinajekaoivjeraizboririzik,itoosobniizboriosobnirizik.Sličnostojiisistinomuumjetnosti.Umjetničkojedjeloistinitoakojeiskreno.Kier-kegaardpiše:

»Ljudiobičnosmatrajudatoštovjeraproizvodinijenikakvoumjetničkodjelo,dajetogrubinezgrapanrad,podesansamozamnogosirovijeprirode;međutim,plodvjereneštojesasvimdrugo.Dijalektikavjereneštojenajtanahnijeinajčudnijeodsvega…«3

Genijalnostvjeredrukčijajeodgenijalnostiumjetnosti,premdaobjezaviseodnezasluženadara:prvadjelujeuskrivenosti,doksedrugaotkriva.Dokjevjeravelikimdjelomskrivena, umjetnost je svadanauvlastituotkrive­nju.PolazećiodvjerekaoparadoksakojavjernikastavljauapsolutniodnospremaApsolutu,alijepritomonupotpunostipojedinac,kaoAbraham,čijejeopravdanje i samoparadoks,»jerčakukoliko imaopravdanje,onganedobivasnagombiločegaštojeopće,negosnagomtogaštojepojedinac«.4MožemoopazitisličnostsKantovomKritikom moći suđenja,sbezinteresnimsviđanjem,ajošvišesopćimsviđanjembezpojma,odnosnobezmislivoop­ćeg.Niumjetnost,nitivjeravelikanavjere,nemogunaćisvojeopravdanjeunečemmislivoopćem,unekompojmu.Premda,naparadoksalannačin,imajuipakopravdanje.Pritomtrebarećidajeparadoksvjeresamozačetakvjereupojedincuidaseonanaknadnousklađujesumom,teisamabivaumnom.ZahvaljujućiupravoKierkegaardumnogisukritičarikršćanstvashvatilivjerukaosasvimiracionalnupojavu.NetrebamosmetnutisumadaKierkegaarddubokopodcjenjujeumjetnost,čestojeukrivu,no,ponekadječakipravu:

»…umjetničkavještinanemanikakavzadatakdaostvariipostignezanimljivživot,poštojetosudbonosnapovlasticakojase,kao i svakapovlasticausvijetuduha,plaćasamodubljimbolom«.5

1

S.Kierkegaard,Strah i drhtanje,BIGZ,Beo­grad1975.,str.20.

2

S.Kierkegaard,Strah i drhtanje,str.20.

3

Isto,str.69.

4

Isto,str.106.

5

Isto,str.134.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA110God.28(2008)Sv.2(271–276)

J.S.Rabar,Vjera,umjetnost i filozofijauSørenaKierkegaarda274

ZaKierkegaarda, »religiozno je jedina sila koja estetičkomože izbaviti iznjegoveborbesetičkim«.6Nadalje,

»Vjerajenajvišastrastujednomčovjeku.Usvakompokoljenjuimamnogoljudikojinikadadonjenedolazi,alisigurnodanitkonedolazidalje.«7

NapočetkusvogopsežnogdjelaIli-iliKierkegaardpiše:

»Štojepjesnik?Nesretnikkojikrijedubokeboloveusvomesrcu,aličijesuusnetakooblikova­neda,kadajecajiikriciprelazeprekonjih,toodjeknekaolijepamuzika.«8

Kierkegaardčestopretjeruje,dovodimisaodokrajnostiiapsurda,aliuovo­meipakimazrnceistine,akoshvatimodanipjesničkipozivnijebezkriža.Umjetnost,kaoivjera,nemožeizbjećikriž.Onlucidnovididaizaprizivanjamuze,ležijednodubljeprizivanje:nepri­zivamomimuzu,većmuzaprizivanas.Kierkegaardunepromičeprimisaodaprvobitnu inicijativuuumjetnosti imaonobožansko,baškao iuvjeri.9JedanodmnogobrojnihKierkegaardovihparadoksaležiutomedaonune­kimsvojimestetičkimspisimanastojištovišeodvojitiisuprotstavitiestetskoiumjetničkoodetičkogireligioznog,aipak,svjesnoilinesvjesnoukazujenadubokestrukturalnesličnosti.Ipak,uKierkeggardajereligijskiživotonajkojiusebimiriestetskoietičko.Odnosno,umjetnostživljenjanadređenajesvakojumjetnosti.Takosuubrakuetičkoiestetskopomireni.Kierkegaardideiusuprotnekrajnosti.PišućioSkribovojkomedijiPrva lju-bavizjavljuje:

»Ovajkomadćemisada,dakle,pomoći shvatiti samogsebe,onćemibitipovoddabacimdubokpogledusvojesrce;pjesnicisezatozovusvećenicištoobjašnjavajuživot…«10(Mislinalatinskuriječvates kojaoznačavaipjesnikaireligijskogproroka.)

KodHegelajestvarjasna.Objesu,umjetnostireligija,samomomentiistoga,naime,apsolutneideje.Hegel,barnaizgled,pomirujeumjetnostireligiju(kaoifilozofiju),alitakodaihsveukidauapsolutnojznanosti;onisu,doduše,usvojojrazlicisačuvani,alikaoprošlost.Tujesveprošlo.ZaKierkegaarda jeumijeće religijskogživljenjaonokojemiri i sjedinjujeestetskoietičko:

»…akosuteškoćedalekomanjeustanjuporobitičovjekatakodaodeoboreneglaveizaboravikakojeionstvorenpoobličjuBožjem,ondabi,akoBogda,zavasmoglabitipravednakaznaštokazališnipisciništadrugonepišu,osimsvihmogućihplačevnihkomada,punihstraha iužasa,kojivašojmekušnostinećedozvolitidaseodmaraumekimkazališnimfoteljamaidasepretjeranoparfimirate,negoćevaszaprepastitidoknenaučitedaustvarnostivjerujeteupostojanjeonogaštozavaspostojisamoupjesništvu.Radopriznajemdausvombrakunisamdoživiomnogotakvihružnihstvari,izatonemogugovoritiizsvogiskustva,aliuvjerensamdaučovjekuništanemožeugušitiestetiku,itouvjerenjejetakosnažno,takoblaženo,takointimno,dazanjegazahvaljujemBogukaonamilostivomdaru.KadauSvetompismučitamoomnogimmilostivimdarovima,mogaobihstvarnoubrojitiioveunjih:otvorenost,povjerenje,vjeraustvarnostivječnunužnost,zahvaljujućikojojpobjedujeljepota,ivjeraublaženstvokojesenalaziuslobodi,kojomindividuapritječeBoguupomoć.«11

Vjeraspašavaestetičko,jedinoonagaupotpunostiima:

»Akohoćemosačuvatiestetiku,treba,dakle,vanjskunevoljupretvoritiuunutrašnjeiskušenje.Ilitimoždasmetaštoovdjejošjednomupotrebljavamriječestetika?Ilimoždasmatrašgotovodjetinjarijomsmojestraneštoestetikutražimmedusiromašnimaipatnicima?Ilisisemož­dačakponizioprihvaćajući tuvapijućupodjelu,kojaestetikudosuđujeotmjenimimoćnim,bogatimiobrazovanim,asiromašnimunajboljurukureligioznost?Padobro,nevjerujemdasiromašnipriovojpodjelitrpeštetu;izarnevidišdasiromašni,utolikoštosupobožni,ujednoimajuiestetiku,idabogataši,ukolikonisupobožni,nemajuniestetiku?«12

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA110God.28(2008)Sv.2(271–276)

J.S.Rabar,Vjera,umjetnost i filozofijauSørenaKierkegaarda275

Drugimriječima:

»…akoseljubavmožeočuvatičista,atosemožeakomiutomepomogneBog,ondasemožesačuvatiesetetikajerjesamaljubavestetika«.13

Neumjetnost,većumjetnostživljenja,vrhunacjeumjetničkog:

»Sve to o čemuovdje govorimmože se, naime, sasvim sigurno estetički prikazati, ali ne upjesničkojreprodukciji,negodoživljavajućiiostvarujućitoustvarnomživotu.Takoseestetikasamaukidaimirisaživotom,jerkaoštosuuizvjesnomsmislupjesništvoilikovnaumjetnostupravopomirenjesaživotom,istotakosuudrugomsmisluzavadasaživotom,jermiresamojednustranuduše.Tusenalazimnavrhuncuestetike.Izaistaonajtkojedovoljnosmjeranihra­bardasetuestetičkipreobrazi,onajtkoseosjećaidentičnimsličnošćuukazališnomkomadu,kojepišeBožanstvo,ukojempjesnikisuflernisurazličiteličnosti,ukojemjeindividuakaoiskusanglumacušlauduhsvogakarakteraisvojereplikeinedozvoljavadajojsmetašaptač,negoosjećadaonoštosedošaptavajesttoštosamželikazati,takodagotovoneznadalionstavlja sufleru riječi u usta, ili sufler njemu, onaj tko se, u najdubljem smislu riječi, osjećaujednokaopjesnikikaopjesma…«14

Doknasčistaumjetničkaestetikamrviirasipljenahedonističkeporive,teketikomzadobivamopravuestetiku:

»…nisamnikakavetičkirigorista,oduševljenzaformalnuapstraktnuslobodu;tekkadajeizborpostavljen,svaestetikasevraćaitićešvidjeti:tekzahvaljujućitomeživotpostajelijep,iteknaovomputučovjekumožepoćizarukomspasitisvojudušuidadobijesavsvet,dasenjimekoristinezloupotrebljavajućiga.Alištotoznačiestetičkiživjeti,ištoznačietičkiživjeti?Štojeučovjekuestetika,aštojeetika?Naovobihodgovorio:estetikaučovjekujeonoputemčegaonneposrednojesteonoštojest,etikajeonoposredstvomčegaonpostajetoštopostaje.Onajkojiživiuestetici,krozestetiku,odestetikeizaestetikukojasenalaziunjemu–živiestetički.«15

Kierkegaardsebolnimrezomvjereodcijepioodrelativizmaživotnesredine,danačinisvojživotposvećenimumjetničkimdjelom.Kierkegaardnepolaziodestetičkogživotaumjetnika,većodetičkogireligioznogsamoizborakojiživotčinilijepimiumjetničkimdjelom.Ciljnijeumjetnostumjetničkogdje­la,većumjetnostživljenja,atojemogućesamouvjeri.

6

Isto,str.150.

7

Isto,str.190.

8

S.Kierkegaard,Ili-ili,VeselinMasleša,Sara­jevo1979.,str.21.

9

Isto,str.200–201.

10

Isto,str.208.

11

Isto,str.494.

12

Isto,str.495.

13

Isto,str.496.

14

Isto,str.506–507.

15

Isto,str.543.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA110God.28(2008)Sv.2(271–276)

J.S.Rabar,Vjera,umjetnost i filozofijauSørenaKierkegaarda276

Josip Sanko Rabar

Faith, Art, and Philosophy in Søren Kierkegaard’s Thought

AbstractDannish philosopher Søren Kierkegaard deeply lived through and contemplated faith, art and philosophy; althought he got rid of art and philosophy in the name of faith, this was only appa-rently, because he have preserved philosophy by his extraordinary thinking, and he also preser-ved important place for the art in the aestehtics of marriage and in the art of living. What does it mean to live aestehtically, and what to live ethically? Kierkegaard does not take the life of an artist as his point of departure, but he takes ethical and religious self-choice as the source of life which makes it artistic work and the work of beauty. The goal is not the art of artistic work, but the art of living, and that is possible only through the faith.

Key wordsFaith,art,philosophy,SørenKierkegaard