-1 1 1 1 1 1 -/ MALAHIJA JOICE G. BALDWIN Novi Sad 1990 Naslov izvornika: Old Testament Commentaries Haggai, Zechariah, Malachi, An Itroduction and Commentary G. Baldvin Copyright Inter-Varsity Press, Leicester, England Copyright za Jugoslaviju:Dobra vest, Novi sad Prevod: Lektura: Korektura: Naklada: i izdaje: Odgovara: Tomislav Jonke Nives Olga Peterlin 1000 Dobra vest, Novi Sad StjepanPREDGOVOR NASEM IZDANJU "Gospod,J1ecni,vjeJtmijezik dade,dak/onulerijeCjusvojom drfimibudimi svako jutrouJida sluSam kao Jto ucenik sluJa ". lzaija 50,4 STARIZAVJET nazivzaprvi,veeidio su ustvari jevrejske sveteknjigekoje supisciNovogazavjetauoblljukoristilidapokatukakoseu lsusu ostvarilo sve MesijigovorenouStarom zavjetu.Svcnovozavjetneknjige,osimPoslaniceFilemonui Ivanove,navodedijelovestarozavjetnihknjiga.Takode, svete knjige crkve suknjigekoje crkva nazvala Stari zavjet. NazivStarzavjetprviseputpojavljujekodcrkvenih otaca Tertulijana (160-230)i Origena (vjerojatno 185-254). Botja poruka ljudima, Bofja i to se odnosi na cijelu na Starii Novi zavjet. PoslenizaNOVOZA KOMENTARI,napolju bogoslovne knjifevnostipojavljuje se i niz STAROZAVJET-NIKOMENTARI.Osnovnanamjera ista:dasepopuni "neoprostivozanemareno uiinaresiro- literaturi".lskustvasterenakrozproteklo vrijemenemogusemjeriti mjerilima.Pravite seutinakovihkomentaraosjetitikasnije,isigurnorese odraziti na propovjedanje Radosne vijesti. Nijemogure ohrabrenja ipodsticajeonihkoji seuoblljukoristeKomentarimaupripremanjupropovijedi. ove vrstenije sstrane, ali njena vrijednost velika. Vjerujemo da re razumijevanje Poruke u delu kojegbltanirjede doprinijeti razu-mijevanju poruke u cjelini.Bog odlu. prim.prev./izvomisesmisaoneprenosi na Naime,onoprorokreliovdjeretijest: "Cekajte, samo vrlomalo". Nete proteti mnogo vremena, Gospodinre potrestistvorenje.Ovajglagol utzv. "hifil-participu", kojim se ovdje izrire misao dare tih potre-sanjakojareGospodinizazvatibltiniz.Zemljotres vrlo ranopostao simbolom natprirodnog djelovanja, napose nakon onog snafnog potresa u 8.stoljetu, kojem Amosidatiraosvoje (Am1,1)te kojimu poslufiokaoizvorslikaiprispodoblkojima popratio svojuprorockuvijest(8,8;9,15).Nastavio utom 50 pogleduilzaija(lz2,13-21;13,13;29,6),potomsuto Joel(3,16)iEzekiel(38,20).Potresidolaze pret-hodnogupozorenja,strahotakojuuzrokujunemofese nikakoizbjeti.Hagajpretkazujepojavunizapotresa kojire protutnjatiuniverzumomikojire bltitakvidare se nakon njih svinarodirado odreti svojih re se dopremiti u Jeruzalem da svojomljepotompovetajukrasotu Hrama,svedoknebudesasvimispunjen sjajem. No i ona slufba, iako naoko neugledna,koja se vdila uvrijeme oskudiceimala svojemjestoiuloguu namisli(usp.Iz60,5-22). novac nikada ne uzmanjka! Dadodesvihnarodil.UVstoji"idocire ono za fude svinarodi",nounovijimprijevodimatakvotuma-renjeovogstiha,kaoimesijanskismisaokojisetakvim tumarenjemizraf.ava, spravom suRazlog tome dase,zarazlikuodVulgate takoiV)koja ovdje donosi jedninu,izvornihebrejskiglagolnalaziumno-fini, stoga izahtijeva subjektumnofini: tj."one stvarizakojimafude... "(RV).Prematome,iinopleme-nicima se natajpridaje odredenaulogauostvarivanju namisli,ulogakojase ocituje utome re oni svoje donijeti kao izrazi8.USalomonovo vrijeme zlata blloutolikomizobllju da srebrovrijedilovrlomalo(1 10,21).U6.stoljetu Perzijancisuusvojimrukamaddalisvijeta, no nastupit re trenutak kad re i oni primorani da topredajudrugima.Medutim,praviikrajnjivlasnik togajestsamoonajkojiga istvorio,Jahvenad Vojskama.upravo togajestnjegovvlasnik,u polof.aju dagamoreprenijetikadaikomehore.Jedan takav odigravao se nekako u to vrijeme. Zidovskim protivnicima,koji sunastojali zaustaviti obnovuHrama, bllo naime, naredeno da, naprotiv,gradnje podmire u cjelini,itoodkraljevskihprihodausvojemporeznom okrugu(Ezr6,8-12). odredbafinanciranjugradnje pristigla svojprilicineposrednonakonHagajevesmione tvrdnjeda njihovBogkrajnjivlasniksvegazemaljskoga tedare onstogainjihovimpotrebamaudovoljiti.U 51 49. jednomkasnijem HerodVelikinjegovinasljed-njciulofilisuujzgradnjuHramasilno Ojjelovj toga zdanja postoje danas14aprepoznaju se golemim i glatkimkamenim Njegovimni djjelovi tali su zlatomkojjm su dorekujutitako kasnije i onoga koji "vetj od Hrama". 9.slava ovogadrugog Doma bil vecanego prvoga kasnijesusepodHerodovimnasljednicima,doslovno tinile(Mk13,1),nopoglavito toga tada onaj koji Gospodar Hrama (Mt 12,6) i koji ga inadvisio (Iv2,13-22).1 ovom mjestu(maqom)dati mir (fa/6m) (AV,RV).Sobziromnatodanaziv "Jeruzalem" vjerojatno "gradmira",ovdje se zapravoradi igriutemel-jenojna"mir",kojuprorokpovezuje is maqom,mjesto,izrazomkoji u odredenim okolnos-tjmamogao imatiikultnoznarenje (npr.Pnz 12,5,14;14,23, itd.;Neh1,9;Jr 17,12;Ez 43,7).Izrawm fa/Om(kojise i danas kaopozdrav,"neka mirs obuhvatenisusvi mesijanskogvijeka- dakle, onoga vremena kad te izmirenje s injegovapravedna vladavinaosiguratipravedanitrajanmir.Hram izvoriz kojegatepotetisvi (Ez47,1),teod Jeruzalema zasvijet, istinski"gradmjra".kako spasenjekoje te se ostvariti tihposljednjihdanautakouskojvezisHramom,to da se njegovaobnova ne smije zanemariti. 111.PROSINAC 520: OBECANJE 1 (2,10-23) Odsada nadalje- (2,10-19) Prijenoteizlofitisvojevidenjebudutih dogadaja,Hagajponavljanekenaglaskeiz svojegaprethod-nog govora (1,2-11).Umislima se vrataunatrag(2,10-18) da natajpotommogaoistalmutigolemupromjenudo kojete dotiunajneposrednijojbudutnosti,dapare,upravo od danakada on overijoo i izgovara.Dane zabune, Hagajnavodiitocandatum.Svakiodprorokovih 52 dofivjet te nasvojemgospodarstvutakouspjclnugodinu da te posve kako Bog stojjizatoga i ih. Nekikomentatoridijeleovajulomaknadvaodjeljka, sihove15-19premjcltajuiza1,15(usp.Uvod,str.30)Pred-nost te promjene uredoslijedu trebala utome u tom obetanje dolaziloneposrednonakon opisaporetkaradovanaobnoviHrama,dokutekstus redoslijedomkakavdanasimamoto dolazionda kad posijananovafetva.Istodobno,medutim,takva promjenaimasvoje manjkavosti.Prvo, stihovi10-14utom ostalikako takoibezjasne prjmjenjivosti;pretpostavkadaseodnosenaSamarijance sasvim neopravdana.(Vidi uz14.stih).Drugo, takvomijenjanje redoslijedaposve projzvoljnoineuteme-ljeno. 10.Datumkojiseovdjenavodj(18.prosinca,prema kalendaru)pokazuje da su od prethodnoga Hagajevog govoraprotekladvamjeseca(2,1).Prve naJeruzalemanastupale okosredinelistopada3 kad tlo dovoljno zapocjnjalosesoranjem. 5 sredjne prosincataj posao popratennadomudobru godinu beziupravo takvugodjnu Bog sada namjeriodajmjer sunjega stavilinaprvomjesto (19.stih). Inare,nekolikotjedanaprjje ovoga datuma svoju slut-bu u Jeruzalemu zaporeo iZaharjja (Zah 1,1). 11.Hagaj, koji ocito propovijeda u samome Hramu, trafi odsvetenikadaiznesu stanomte(tora)uvezis odredenimpitanjemupogleduobreda(usp.Zah7,3;Mal 2,7).Ovakavsmisaoizrazatora,premakojemsenjirne nekokrate tumarenje ili uputaod strane svete-njka, svojpriliciinjegovoizvornoznarenje. znarenjenjjese niondakadsetaporela primjenjivatjusmisluiZakonBotjiu cjelinj, Toru, skup svih onih odredabaprekokojih ljudjma obznanjenBotjiput,onaj kojemimvaljativjeti.Na kraju,pak,izrazomTorase ono danasnazi-vamoPetoknjitjem.Timrazvojemuznarenjunavedenoga 53 12 pojmamoguseobjasnitjrazlikeizmedustarijihnovijih prjjevoda ovoga stiha.36 12. Hagajpostavljatopitanje,onzapravonema namjerusaznatinek:inovpodatak,negomuono slu!isamo kaosredstvo- pomagalodobropoznatosva-komTakvapitanjaodgovorj,najme,izazjvaju odrafavajuslu!alacaza se govorj.Posve-ceno mesopostajalo "posveeenjm"tjme se odvojilo zaobrednuupotrebu.Zivotjnjakojaseprjnosilakaofrtva okajnica 11presveta"(Lev 6,25/uprijevodu"Stvarnos-tj"to Lev 6,17;prim.prev./).Na svcletku tokom kojega pod zavjetom - djo ovna koji poslu!iokaofrtvazajednos kolaremipogaoom,prjnosio sekaofrtvaprikaznicapred Jahvom. tada prjpadasvereniku"(Br 6,20).takvesuse"svetjnje" svojprilicjrestoznale odnositiuskutimahaljjna.Tada tahaljjna, premaLev6,27/uprijevodu"Stvarnostj"to 6,19;prim. prev/, takoder postajalaposverenom, no ta posvetenost ne snjeme moglaprelazitjinaostalo se kasnije eventualno dotaklo. 13.Nasuprottome,medutim,obredno pre-nosilo sesvakimdodirom,poput (Lev 11,28; 22,4-7). 14. i ovaj puk. se kafe u dvojakom smislu.(1) Izrael prvotno,izmeduostalihnarodaizdvojenza Jahvu,timei (Izl19,6), (11) postao timepostaloisve dotaknuo, ifrtvekoje prinosio.Hram,onakorazvaljen, stajao posredtoga poputmrtvaca- pravosvjedo- grijehanjegove Nakojidase spereto ako svakapojedinafrtvaisama Levitskimzakonikom supredvideniiobrediza izvanrednezgode,notose odnosilosamonavanjskuonukoju moglospratiivrijemeukobminacijis obrednimpranjima.Zalzrael,medutim,nikakvaoovjeku poznatalijeka me nema.Za nj jedinanadadare gaBog 54 15. jzmilostjjpakprjmiti.upravo to,kakotopodra-zumijevakojjsekasnjje(19.stih)navodi, dojstaTime ponjznoprihvatioprorokov prijekoripotomnijeostao samonadobrjnnamjerama, nego poduzeoiodgovarajurekorake,lzrael ocitovao svoju vjeru i iskusio potommilost spasenja. promjenama uredoslijedu teksta koje da se podizrazom"ovaj razumijuSamarijanci uUvodu,str.27idalje,gdje medutjm,rerenoito da jedan poznatiMS odstupaod redoslijeda.Tu pretpostavkuizazvala inare da suupravo uzrokom prvj daseHram (Ezr 4,1-5), se,prematommogloiorekivatidare Hagaj Noako Hagaj doistato zbogregaseonda izrazio odredenije nijeSamarijancei svojueventualnumisaojednimod takodragihimperativa?Nadalje,izraz"ovaj iJeremijadaoptu!i Jude (Jr6,19,21;14,10,11), isamHagaj(1,2)dapokara svoje Nemadokazada tajizrazuovom stihu uznarenju."Akoiza Hagajevihu2,10-14doistastojisamarijanskiraskol, setosvakakome podrazumijeva seizrijekom navodi.Stogasuonikojizastu.pajutakvu prvi dufni podastrijeti svoje dokaze."3 15.Od danaJnjegadanaunapredak. hebrejskiidiom mofe sesmisluodnositikakovremenskiunatrag,tako unaprijed.38 Poputnekogputokaza, seonovdjena putova, unatrag prevaljeniput kao inaput kojitek valja Hagaj ustvrduje da se od kad prekinutrad obnoviHrama stanjeneprekidnopogoclavalo(Ezr4,24).Rerenica onobijaste?/uprijevodu"Stvarnosti"to 16.sstih; prim.prev./uzeta izLXXizamjenjuje 16. stihau V iR V.1 preuzimatekstizLXXte prevodi"u kakvom ste stanju ono 55 16. 16."Od odnih dana" V), "tokom tog vremena" (R V),f'prijetoga"uprijevoduD.prim.prev./ sudaseprevede izraz,koji i najranijimprevodiocimazadavaotclkore(usp.LXX,15. predstavljasamojednuodmogutnosti).Godinama !itodavalosamo urod,dok lozadavalai manje odtoga. prevedenakao doslovno "vinski tijesak" (usp.lz 63,3, jedino drugo starozavjetno mjesto na kojem se tajizraz no posudakoja stajala ispodtijeskaiukoju se slijevao svremenom metonimijom ukljurena unjezino znarenje. 17.Udarao sam.Gospodin od retve imamot datu !etvu iuskratiteinatajupozoriljudcnasvoje nezadovoljstvo(Pnz28,22; 4,9).Hagajna ovommjestu imanaumuArnosove zatoopravdanokadse iskvarenihebrejskitekstnakrajuovogastiha(doslovno"ne vimeni")ispravlja na temelju teksta u 4,9. 18.Nakon pogledaouHagajseokrete premabudutnosti,od danafnjegadanaunapredak. ustvrduje,datirajutito koja primjerenaupravo sudsko-pravnom dokumentu,da te novoposijanosjemedati izobllan urod.Od. ..dana...kad se stao graditi Hram Jahvin.1 opet jednom Hagajuponovnom podizanju vidi doga-dajodva!nosti.znarenjuondjeupotrijebljenih izraza vidiDodatnu "Dan...kad se stao graditi Hram Jahvin". 19.Sjemeseutomtrenutkunalazilouzemlji,ne iitnici,nonitko se drugine usredzimeusudiopretkazati kakva te retva slijedete godine.Hagajeva smjelost poka-zujekoliko siguranutoda objavakoju doblo doistaDodatna "Dan...kad se stao graditi Hram Jahvin" (Hagaj 2,18) Cesto seisirekakoseuEz 3,10-13opisuje obredpola-ganjatemeljaHrama, alida namistodobnoHagajevaknjiga 56 - 19. nedajenitinaslutitida Hagajzatakavdogadajmogao znati.Stome,tvrdise dase 18.stihodnosinajednudrugu ceremoniju polagnja temelja, odr!anu 520.pr. seHagajevaknjigasmatradobrimpovijesnimizvororn,dok djeloljetopiscaizkasnijeg iodajektome tragove odredenihutjecajasa straneuknjigamaEzrinoji Nehemijinoj, kako se smatra, vidi se jedan rezultat Ljeto-djelovanja),katkadasezna pretpostavkakako Hagajevadokazuje dase 538.godinepr. nikak-va ceremonija polaganja temelja nije odr!ala. Hebrejska kojaseuHag2,18,kaoiuEzr3,6, uznarenju"staosegraditi"/doslovnosengl. polorentelmelj";prim.prev./ jest glagol yasad,kojiu vetini "osnovati"/usp.prijevodD. prim.prev./.Valja primijetiti da se u hebrejskom izvorniku ne nikakvaimenicakoja odgovarala"te-melj"u engleskom prijevodu.Dvije rereniceukojima Ljeto-pisac ovajgtagolosobltosu ob-navljanjuDomaBo!jega ... "(2Ljet24,27),te,govoreti skupljanjudesetine,"tretegasumjesecaporelistagatiu hrpe"(2 Ljet 31,7). Ti primjeripokazuju da pritumarenju smislaovepojam"temelj"posvenebltan;prematome, prijevodikojitajpojamovdjedonosezapravovodeniza stranu.Uobjemanavedenimrerenicamaizraz yasadmogao setakosasvimopravdanoprevestiijednostavimglagolom "graditi". ovome,iuEzr3,10,11 jednakotako ispravno- iopasnostdasepritumarenjuskrenena pogrclankolosjek manja- kadbismotekstpreveli "kad su zidariporeli sobnovom (10. stih) te "jer poretaobnovaDomaJahvina"(11.stih).Prihvatimoli ovakvo tumarenje tih tekstova, nestat te svaka izmeduEzrinaprikazaiHagajevaRadna ponovnornpodizanjudoista zaporeo538.godine pr. noubrzoseistalo,itosvedo520.godinepr. kada kaoposljedicaHagajevadjelovanjaiprije-kora, obnova nastavljena. Ovakvo tumarenje tekstanam ida se tim obnavljanjem zamilo vet za retirii dok Salomonu za izgradnjuprvotnogahrama, unatoc svekolikom 57 420. onom ljudstvu i izobllju grade trebalosedam i pol godina (1 6,37,38).PrilikompadaJeruzalematagradevinane samonije sravnjenasazemljom,nego dapare, najvetidionjezinihzidova,izradenihodkamena,ostaoi nakon pofara netaknut (2 25,9).Zato onimakoji su ga sada stali obnavlajtitrebalo drvene grade (Hag 1,8) kako nadomjestiliono spaljeno.ponovnom polaganju temelja nije moglo nigovora. izabranik imiljenik (2,20-23) PosljednjeHagajeverjjetjkojesuostalezablljetenesuupurenepojedincu,kraljevskomprjjestolo-nasljednikuizDavjdoveloze.vettradj-cjonalanrjetnjk,prorokocrtavaobrisenovoga vijekasvjetskepovijesti,kadre vojskemedusobnosusjednih naroda ratovatii prjjestolja se prednjimaZerubabel re utom trenutkupostatj Botjim izabranikom. Spravom motemo pretpostaviti da Hagaj isto tako i Zaharija)orekivaodaretonovo nastupiti za njihovafivota,itokaoposljedicanemiradokojih na pOCetkuDarijeve vladavjne.No kako vrijeme odmicalo, jpak nije dofivio da budeonakokako se orekivalo,mesijanskanadanjasusvremenomna njegove potomke. to shvatjopisacPoslaniceHebre-jirna,utomodgadanjuispunjenja odrafavalose vatnonarelo,obllnopotkrjjepljenostarozavjetnimprjm-jerirna 11,13).I takomoglidodati popisuonihkojisuvjeromisretnjomorekivalidaseto ispuni. 20.Zaposljednjeprorokoverijetikatesedasu "Hagaju",ne "preko"njega, govoriuprilog daonom imanje "preko"netreba pridavatiposebnoznarenje.(Usporediblljclkeuz1,1.) Nemarazloga zasumnju da prorok u jednom danumogao doblti dvije odvojene poruke (usp. 2,10). 21.Potresanjenebesai nerebltisamoznakom narodjma da donesu svoje (2,7-9),negoinajavom da su posljednja vremena nastupila. 58 423. 22. govori tudesnojintervenciji,prorok tradicionalninatinizrafavanja. ipriIzlas-ku,konjiikonjanicinjihovireoboreni(Izl15,1,5); kraljevstvare poputSodomeiGomore(Pnz 29,23;lz13,19;Jr20,16;Am4,11);ljudi pastod bratasvojega(Suci7,22;Ez 38,21;Zah14,13).Cinjenica Sto Judainemocnada sebraniposve nevatnakad sam kate oboriJ Onre stvarjuzetiusvojeruke, nere njpotrebno da se Juda 13.Rijetiovogastihatakodersubremenitesmislomi aluzijama.Glagolomuzet te(laqah)jzrafavasemisao posebnom,jznjmnom (lzl6,7; 24,3;2Sam7,8). nije samonamjesnik(21.stih);on tjmnazivomopjsujeseDavid(Ez34,23;37,24),vidno mjestojmatajjzraziulzajjjnojknjizj40-55.Osimtuga, pojmove"sluga"i izabrah,jednako takopovezane,nalazimo u Iz 41,8;42,1;44,1.lsto tako- pleme Judjno, gora Sion, Davidbllisu"izabranj"(Ps78,68-70)daseprekonjib ostvare namisli.djedJojakim(Konjja) svemusudeti,odbaren: Konija... petatnik namojoj desnici, blh ga strgao s prsta" (Jr 22,24). Medutjm,sada taosudaukinuta. prstenom nakojemsenalazjokraljevpetat,ovjeravalisusesvislut- dokumcnti(usp.Est8,10).Pridavalamusetolika vatnost da ga kralj,nastojeti onemogutiti njegovuzloupo-trebu,redDvitonosionasvojemprstu.Ovomtivopjsnom slikompotvrdujeseda davidovskaloza,koju u Hagajevo vrijemepredstavljao iznovaizabrana.I re bltisatuvan da mogaoispunjtizadatukoju mu odredjo Bog. imalisu vrlovisoko Takose meduimenimaznamenjtihotacaIzraela, uz jme,navodj i (Sjrah 49,11),on se spominjeidanasuhvalospjevukojise Hanukaukojemu rijet izbavljenju:"Gotovo sam vet pogjnuo,kad se Babllonunjegovkrajprimakao; i poslije sedamdeset godina."40 HagajneprekidnopozivaBotjinarodnagorljivuslutbu mlaka prjvrtenost njje nikakvaprjvrtenost. 59 Stavpremakojemte vremenadase jednom,ubudut-nosti,oovjekozblljnijeposvetiBofjimstvarimazapravo predstavljaodbacivanjeBoga.On doista felida nonemofetodok njegovnarodbezvo-ljaniusredotorennasamogasebe. dok utakvu stanju,dofivljavastalneneuspjehe,Boggaistodobnofeli obasutisamodobrimstvarima.Lijekikojenam Hagajdanasnudi,jednakokao nudioisvojimsuv-remenicima,jestCrkvaspremnazaakciju,Crkvakojoj kaoiIzraelcimakazao:"Buditehrabri,naposao,ne se!"Bofjate senamisaoneminovnoostvariti,itadate se pokazati da i slavnijano se to uopte moglo i zamisliti,ito uistojmjeriukojojseIsus pokazao vetim i slavnijim od 60 UVOD Upadljiva razlika izmedu Hagaja i njegova suvremenika Zaharije. Ako Hagajblo graditelj, onajkoji zadufen za zidanjesamegradevineHrama,njegovihzidovaisvodova, ondau Zaharijimoglividjetiumjetnikakojitom zdanjudodajeprozore, ioslikane,sasvomonom isvjetlomkojeoniujednugradevinu unose.Daseta neshvatila,kao Zaharijinipojavljujeseandeo,kojiunekim tomosnovnomtumarenjudodajeiponeku dalj-njuporuku,kojaopet resto ideimnogodalje odonoga se izsamihvidenjamofdamoglo uvod (1,1-6) i dvapogavlja u kojima danima posta(7i 8) predstavljajudvijezasebnecjelinekojeuokviruju"knjigu videnja" izmedu njih. Noposljenjih poglavljaod ovogseprvog dijelavrlo razlikuju.Tu me nemasmionai nedvosmislenaizrafavanja, negoseumjestotogasusretemosazagonetnim neprijateljimaiz surovim izdajii gorkimsuzama,sve to miru, i pobjedi.Vjerojatno Jerolimimao naumuupravotapogavljakad napisao"knjiga prorokaZaharije,ona iodsvihdvanaest najdufa ... "41 Nounatoctometoupoglavljima9-14mjesti- doistaima nejasnihmesta,upravosestihovi iz togadijelaZaharijine knjige navodeuevandeos-kimprikazima trpljenja od svihprorockihknjiga. 42 Osimtoga,napiscaOtkrivenjaodsvih starozavjetnih pisaca - uz Ezekiela - najsnafnije utjecao upravoZaharija. 43 Veti togaknjigatogaprorokazaslufujedases velikom pomnjom proua. Premda se Zaharija uvelike nadovezuje na Hagaja i Mala-hijuteihidopunjuje,ipak njegovprilogu nakonizgnanstvauistimahivrlosamosvojan. Dok su ona dvojicaukorijenjenausuvremenojstvar-61 nosti,Zaharija - iako jednako kaoioni, svjestanduhov-nih potreba svojih suvremenika - ide i dalje od togakadnam stvari oslikavai onako kako one izgledaju s stano-Transcendentni ostvaruje svojuvjelnunamisao za JuduiJeruzalem, tajnarodskojim blo sklopiosavezdaispuniduhovnicilj kojegaga iblo izabrao(Zah1,7-6,15).Unastavku,Zaharijanarazumljivi govoripojedinimvrlinamakoje ljudi trebaliimatiiocitovati(7,1-8,23).Noonznada stvoritidojamdate setajciljpostiti evolucijskimprocesom.Uposljednjib Zaharijinibpo-glavljaprevladavaatmosferasukobainapetosti.UpOCetku to lokalnogizkojenarodizlazikao pobjednik.Nokasnijesesituacijamijenja, odbacivanje dobrogapastira(11,4-17),njegovooplakivanje(12,10-13,1)i nasilnasmrt(13,7-9)zlokobandojamdasesile zlasve razmahuju.NaposljetkuosvajajuisamJeru-zalem,toondapostajeGospodinuneposrednimpovodom da uspostavi svoje kraljevstvo zemlji. UZaharijinojknjizinastojisenarodpripremitina najvetunesretukoja gamoglasnati:napobjedu zlanad dobrim. Caki sampredstavnik od ruku zlihljudi.UZaharijinushvatanjunemamjestaolakom pomnom optimizmu. No kada zlo na vrhuncu, Gospodjn i daljejpak ostaje kraljem, i svi narodj zemlje shvatit te da on jest kralj. 1.PISAC Prorok Zaharija Ovaknjiganazvana oovjekuimenomZaharija seuprvomstihuknjjge,potomiu1,7, navodi njegovorodoslovlje, ka!e se zanjda "sin sinldonov",nokadse spominjeuEzr 5,1i6,14,nazjvase samo"sinomldonovim". putdasetanesuglasnost najjednostavnijeobjasnimo!emopretpostavitida pisac Ezrineknjigenaprostoizostaviojednugeneraciju, idiom"sintogaitoga ... "upotrijeblou smislu"unuk"toga 62 ZARARJJA toga, uStaromzavjetuinareresto.tompitanju te rijeliukomentaruuz1,1.tom oam oije poznato.No zato se neki ldon,koji doista i mogao djedprorokaZaharije,spominjeupopisusvete-nikailevitakojisuprilikom povratkajzizgnanstva biliupratnji i(Neh12,4).kasoijeutomistompogavlju(16.stih)spominjeseineki Zaharijakaoglavaldooovarodauvrijemekad veliki sveteoik Jojakim, koji tu slufbu obavljao poslije Jooue, prijeNemanatina da se vrijeme njihovavanja odredi. Jedinoznamo da velikisvetenik445/4.godine(Neh3,1 ).ako tom negdjedoprijelomastoljeta,onda moguteda velikisvetenikotprilikeizmedu 500.i460.godinepr. dakle,da onaj Zaharjja 520.godine mladit,teda glavomobltelji mogao postati tridesetak retrdesetak godina kasnije. Mada posvemogute,dapare,ivjerojatnp,da prorokavaljapoistovjetiti sonimZaharijomizsvetenitkog ldonovog roda, istodobnonasda ime "Zaharija" bilovrlorestoidaseuStaromzayjetunavodi od trideset razlititih osoba stim imenom 44 tjera na nu!an oprez pri donmenjuishitrenih zakljuaka.Ipak,unatoc tome u svojojknjizi sam prorok daje vrlomalopodatakajma u njoj stanovit broj kojiuputujuna da Zaharija zapravo svetenik. Tako ne samo mu izvanrednostalodotogada se doista ponovnoizgradinego iodgovornostiiulozivelikoga sveteoikaimao visoko se vidiuprvomreduiz ojegova retvrtog videnja. u za Joouu osiguran (3,7), krivica skinuta (3,4.9).1 nakoo dugatkog ukojemnije oikaooiikogana velikoga sveteoika, Zaharija i daljeuvjeren da takav svetenik neophodanako ljuditreba da stupe u stvaran itivdodjrsJahvomnadVojskama.Predvidajutjslavnu budutnost, pred ocjma sumu dvapomazanjka(dva "sjna ulja",4414),svetenjkknezkoji dijarhiju,vladavinu dvojice. 5 Nadalje- kaoEzekielu,tomsveteniku-pro-roku - iZahariji na srcuzemlje,uklaojanje njezine obredne i duhovne nelistote (3,9;5,3,6-11). 63 Iz poruka kojima supoprarena njegova videnja da Zaharijablosavproretjezikomprorokaiz prijeizgnanstva.Noneradisetomdaihonnaprosto citira, nego me tome da njihov jezikusvojioi da on sadaprobljaiznjegapodpritiskomporukekojaunjemu buja.Razmahnjegovihosjetajavidisedonekleiuim-perativima koje''objavi"(1,14), "bjefite" (2,6), "spasi se" (2,7), radujse"(2,10),tiho...pred Jahvom"(2,13) /posljednjaretirinavodauprijevodu"Stvar-nosti"pojaljujuse pod2,10,2,11,2,14i2,17;prim.prev./.U tim videnjimaZaharija nijepasivanpromatrat,nego pot-punoukljurenusvesedogada,ubacujutisvoja tapa1.anja,pitanjaiprijedloge.Njegovopozivanjenapodsjeta na 2,20;nedalekoodovogamjestanalazise i stihukojem rij& glavnjiizvurenojizognja(3,2;usp. 4,11);slikapakoovjekakojiumirusjedipodlozomi podsmokvom(3,10)podsjetanasnaMih4,4(usp.14,25). G.Mitchellnavodi oddvadesetprimjera ZaharijinihaluzijakojeJlodnosenaknjigeprorokaiz prijeizgnanstva,inekolikoaluzijana dijelalzaije,naAmosaiMiheja,prorokeiz8. stoljetapr.kaoinaJeremijuiEzekiela,njegove neposredneprethodnike.Ako Zaharijablo sve-renik onoga vremena, onda se more zakljutiti da prijekid uobavljanjuobrednihdutnosti,dokojeg nakon pada Hrama omogutiotimsvetenicima da se usredotorena povjerenibim svetihknjigaidase za ispunjavanje svojeulogekojusuimalikaoutiteljiitumati Zakona (Zah 7,3;usp. Pnz 31,9-13). Datumikojise navodeutekstunjihovihknjigapokazuju dasuZaharijina iHagajeva slufbakronolookipovezane,da se, jednimmjesecomipoklapaju.(Vidiprikaznastr.29.)Posljednjidatumkojisenavodi(7,1)jest 7.prosinca518.godinepr.Povijesnasituacijai okrutjejednakisu,dakle,onimauHagajevojknjizi, takoiprviZaharijinzadatak bloutome dapodrfiHagajau nastojanju da potakne i promire rad na obnovi Zaharija ipoglavlja 9-14 daizsame knjigeizvuremo kakavpodataknjezinomeautoru,pogJavlja9-14nismo 64 uopte spominjali.Razlogtome lefiudasuznanstvenicigotovou datapoglavlja nisudjelo istoga autora koji napisao poglavlja1-8.Dok se Zabarijinoimeuprvihosampoglavljaspominjetriputa (1,1;1,7;7,1),uposljednjihse uoptenespominje.U potonjim polavljima nema jasnih aluzija na neki poznati nam bistorijski dogadaj, kao npr.dovdenje posla na obnovi povijesnu situacijukojoj unjima rij&.Cinjenicadau izdanjimaBiblijetapoglavljane nalazimousklopu prorokaZaharijenemoranutno ni!ta negoda rijoctekstovimakojima autor,nepoznat,nozakojeseistodobnoznaloda predstavljaju autentitne prorocke rij&i;takve prorocke rij&i blle su,zahvaljujutisvojemfragmentarnom uopas-nostidabuduteih dase tone dogodiione zauvijekne nestanu, nutnouklopitiusvitaksknjigom nekogaodostalihproroka.1.idovskirablninavodemjestau prorockimknji_f,amagdje se, kakovjeruju,postupaloupravo tom narelu. Argumenti uprilog shvatanju da proroka Zaharije nijedjelosamojednogapiscausmjeravajusenatriglavna podrutja:pitanjesadr1.aja,stilaterj&nika. Izrititcilji osnovnamisaoupoglavljima1-8 jestobnovaHrama,isto tako i Jeruzalema, no u posljednjihpoglavlja tome nemanirijea.se,dapare,da utimpoglavljimanema ninadedaredoobnovekraljevske dinastijeuopteidoci. Lik kraljevskogakojemu rij& u 9,9 ne dovodi se uvezusnekimkonkretnimknezom,nadese polafuunekedrugemesijanskelitnosti,kaosudobri pastir(11,4-14)pak"onajkogasu (12,10-13,1). Dok vlastprvotno podijeljenaizmeduknezai sve6lika, sada tini se, preostao samo svetenik; ovakvoshvatanjetogapasti.ra(11,8,15-17)proizlazi iz kasnijepovijesti Jude negoiznatina na kojituslikupastira proroci. Udrugom dijelu Zaharijine knjige videnjasewe neiznose.Stogatamonema niandela niti se pojavljuje andeo Gospodinov.Ondje umjesto toga nailazimo na prividnonepovezane prizore eshatolookog Prvihosampoglavlja testosekare,gotovou cijelostiuprozi(no2,6-13te8,1-8suupoetskom obliku), 65 doksupoglavlja9-11poezija,osim11,4-16.Posljednjatri poglavljaopetsuuprozi,osim13,7-9.Prematome,u Zaharijinoj knjizi - u ukojem danas imamo - ima i poezijeiproze u dijela. izrazikojise upoglavljima1-8,poputonih "dode miJahvina"ili "ovakogovoriJahve",kasnijesenepojav-ljuju, dok se, sdruge strane,poretne 9.i12.poglavlja, "bremeGospodinove"/prijevodD. prim.prev./(AV,RV)ne uprvomdijelu knjige. jedanodnazivaza uprvihseosam poglavljaizraz"Jahvezemljesvekolike"pojavljujedvaput, nonijednomupoglavljima9-14,premda oniondje itekako umjestan. Pregledtihi drugihrazlika uovih dvaju dijelova G.Mitchet.48 Pregled kritltk.lh 1.Zanimljivo primijetiti da pitanjeZahari-jina autorstvapoglavljfi9-14 prviput pokrenuto snam-jeromdaseobraninepogrclivostivjerodostojnostNovoga zavjeta.Naime,JosephMede(1586-1638),znanstvenikiz Oimbridgeaipisacnateme zapazio podatak koji se iznosiu Matejevu evandelju 27,9 i ukojem se kaf.e da starozavjetninavodkojise spominje na tommjestupote-kaood Jeremije.Note surijoozapravo prijevod Zabarijinih rijoo u11,13, ta anjenica navela Medea na kakosupoglavlja9-11Jeremijinodjeloteda prema tome, iz vremenaprije izgnanstva. 49 Uprvoj polovici18.stolj&aovakvozastupa1isuidrugi britanskiznanstvenici,biskupRichardIGdder,1700. godine,pripisao Jeremiji svihkst posljednjihpoglav-lja, uremu se1722.godine snjimslo!io iWilliamWhiston. Nclto kasnije uistomnadbiskupWilliamNewcome, daseupoglavljima9-11polaziodpretpostavke da Efrajim postoji kao posebno pleme te da se medu neprija-teljima uz ostale navode Asirija i Egipat, da suta tripoglavljanastala u 8.pr.neposredno prije pada Samarije. Nastanak posljednjih triju poglavlja, u kojima se spominje samo Juda,stavio izmedu609.i587.godine pr. svoje napretpostavcida se 66 u12:11mislina smrtNewcomeovo djelo, objavljeno 1785. godine, vrlo snatno utjecalona autore 19. stolj&a.L zastupao dakaodatum nastankapoglavlja9-14valjauzeti8.stoljerepr. imisaoda njihovautormoblamogaoZaharija, sin koji se spominje u Iz 8,2. OvakvodatiranjeZaharijineknjigeu prije izgnanstvadoveo upitanje 1792.godinejedandrugi znanstvneik, Corrodi,koji iprvikoji iznio da supoglavlja9-14napisanaznatnoposlije Zaharijinih dana,premda i G.Eichhorn,udrugom izdanjusvojegadjelalntroductiontotheOldTestament (1787),nabaciomisaoveziizmedutekstauiAlek-sandrovihosvajanja.Ujednomkasnijemizdanjuistete knjige(1824)on 9.i10.poglavljepripisao raz-14. neposrednoprijeus-tanka.Dva znanstvenika, Marti(1904)iDuhm(1911),najzaslutnijisuda ovo u20. oprenitovrlo prije1935.godine gotovo mu se nitkonije protivio. Uprilogtakvomdatiranju is-ticana su tri glavna argumenta:ipovijes-ni.Smatralo seda njihovakumulativnasnaga JezikovogadijelaZaharijineknjige,tvrdilose, iz kasnijeg jer sadr!ivik aramejizamanegoih imaupoglavljima1-8.50 Nadalje,drf.alosedaseapo- 1iteraturakaoknjif.evnirodpojavilateku2. pr.- to inajuvjerljivije -tvrdilosedasuupravo vodeinjihovasudbina nadahnu1i slikupastira u11,4-17 i13,7-9, kao i sliku u 2,10.W. Oesterley npr.onih sedamna koje podijelio tadatiraooko 218. tencltoiza134.pr.

idvanovija autora, S.Lasalle i idaljezagovarajudatiranjeZaharijineknjige makabejskimPremdase1935.godinemoglo da datiranjuZaharijineknjige defi-nitivnoprihvareno, znanstvenikauskorose porelo okretatiu drugom smjeru.1 Eissfeldt, koji to u prvom izdanju svojega djela inDas Alte Testament (1934)prihvatio,kasnije ipakzastupaodatiranje4. 67 stoljetem."Danas prevladalo dapoglavlja9-14 valjasmjestitinasmetakperzijskogilipaknaporetak

tome i Weiser svoje nje iz1930.godinekasnijepromijenio,nepriklanjajua se ni jednoj strani i pitanje datiranjuZaharije maka- otvorenim.54 Znanstvenicidanaspriz-najudaraspolaremopremalimbrojempodatakadanam razlozimogliposlu!itikaoiole temeljza zakljuQvanjedatumunastankaZaharijineknjige. 55 Tako-der,dok sedosaduglavnompolaziloodpretpostavkeda su seteoloSke moralerazvijati nekomuocljivo evolucijskomobrascu,danassepriznajedatone morabltitako.56 Nadalje,nitisuseelementi numomoralipojavititeku2.pr.Apoka-elemanata,naime,imaiuvidenjimaupoglavljima 1-6, unatoctome oprenito seda tekstovimanastalimu 6.pr. ak niupogledupastira svodama nijeuznanstvenika (vidikomentaruz 11,4-17; 12,10-14). Unovijevrijemeznanstvenicisunajsklonijidanastanak poglavlja 9-14 smjeste u Ddi se, tako, da poretnapoema(9,1-8)zapravoodjekbrzognapredovanja AleksandraVelikog332.godinepr.

Ustihovimakoji slijedespominjeseiEgipat(9,11;10,10-11;14,18.19),to, premaovom odrafavasituacijukoja postojalau 3.pr. kadasuPalestinomvladaliPtolo-Drlise,nadalje,da spomen(Javan)u9,13 nazakljuak da ujedinjeno carstvo, u kojem Zaharijinaknjigavidineprijatelja izutomtrenutku stvarIzmedusrnrtiAlek-sandraVelikog323.godineiustolirenjaPtolomejaSotera kaogospodaraPalestine301.godinepr. proteklasu dva nemirairatova, svelakomoglopred-stavljati vojni vidsituacije koja upozadinitihpoglavljate poslu!itikaopoticajzapojavumesijanskihMe-duonimakojidajuprednost kaodatumu nastanka Zaharijinih poglavlja 9-14- u cjelini- nalaze se G. Elliger, R. Pfeiffer, D. W. Th.Chary,kaoiurednicitzv.Jeruzalernske Biblije.50 68 Napokon, valja spomenuti i novije znanstvenike, koji - ne pripisujua autorstvo ovihpoglavljanulno samomZahariji -njihov nastanak,u cjeliniili barem ipak stavljaju naporetak5. pr.uvrijemekad isam ZaharijamoMa tiv.Tako

drlidasuta poglavlja otprilike izZaharijina vremena.D. R. Jonesdatira poglavlja9-11vremenomizmedu500.i450.godinepr. dok Lamarche iznosi pretpostavku da osoba oko koje suistkanamesijanskanadanjadolazedoizrafajau ovimpoglavljima mogao i sam govorilo uprilog nekom datumuprije 500. godine pr.kaovreme-nu nastanka tog dijela Zaharijine knjige.60 2.Povezanost poglav/ja9-14. jednom JosephMede poglavlja9-11pripisaoJeremiji,unutarnjejedinstvopogla-vlja9-14 stavljeno podupitnik.1z onoga rereno datumimakoji se pojedinim pripisuju kaovrijemenjihovanastankajasno dasuodMedeova vremena mnoge daljnje potpodjele. Najjednostavnijaodtihpotpodjela onanadva odjeljka- 9-11i12-14 - kojapo&ju izrazom"bremeGospodinove"/prijevodD.prim.prev./,izrazom kojiim sprorokomMalahijom.Stoga vrlo premakojemutaformula napostojanjetrijuanonimnihknjilica odkojib sudvijesvremenompripojeneZabarijinojknjizi,dok kao prorokaMalahije,postaladvanaestom knjigom Dvanaestorice".61 Nodoktadvaodjeljka ZabarijineknjigeimajumnogoMalahijinase knjiga od njih posve razlikuje, ne more govora tome da ona ikada s njima Qfiila cjelinu. Najuocljivijavezaizmedutihdvajuodjeljakakojizajed-posljednjih !est Zaharijinih poglavljalefi u daseu pojavljujemotivpastira. G. Ewald, 1840.godine,premjestio 13,7-9nepos-rednoiza11,17,povezujuanatajnaQfite,kako drfao, sluajnorazdvojenestibove.Ewaldautomeslijedeineki znanstvenici,iprevodioce NEB,koji su, shodnotome,promijeniliredoslijedteksta.Ima, medutim,isnalnogprotivljenjatakvuTakoElligernerelitestihovestopitiucjelinu togase, 69 kakosmatra,ulogapastirau13,7nemo!e poistovjetitinis dobrimpastirom,nisnerazumnimpastirimakojima rjjelu11,4-17.62 EissfeldtistjredasejspravnostEwaldova ojkakonemo!edokazatj,63 to dijeli Fohrer.04 Inare,svatatriautoraprihvatajupotrebujasnog razlikovanjajzmedutih dvaju odjeljaka,koja zatoinazjvaju-Deutero-Zaharjja, odnosno Trito-Zaharija,mcdutim, ne moranutnopodrazumjjevatizaklju6ikda rjjelsamo dvojjcjautora.Fohrernpr.ka!eda vjerojatnijedasu posljednjatrjpoglavlja"dodacikojjpotjeluodjednogili autora,nejedanijedinstventek.st".65 Cetrnaesto poglavljejmaopet neke svoje osobltostj,koje,prema nju nekolicjne autora, zahtjjevaju damu se podrijetlo od podrijetla ost.aloga djjela knjige. Zarazlikuodtakvihnatasepoglavljamote gledatjkaonanekjmozajkkojemusu svojdoprinos dalibrojnjautorj.Tako,recjmo,gledaOesterley,66 kaoi nekolicjnadrugihnovjjjhautora."Radisedostanesre-denojnakupinjmotda starjh,tek.stova",kare se uuvoduu prorokaZaharjje u

Otzen drt i da supoglavlja 9-14 potekla iz judejskihkrugova, stjm da su poglavlja 9i10nastala uvrjjeme 11.poglavlje nepos-redno prjje 587. godine pr.poglavlja 12 13uraojm, 14.ukasnijimgodinamaizgnanstva.08 Brightvjdjpaku timpoglavljima antologiju izreka.69 Oni kojjprih-vatajuteorijuantologijskomkarakterutek.staovihpogla-vlja svaku eventualnu smislenupovezanostunutar njihpripi-suju vjcltjnikasnijegSaznanstvenika,rezultatoveteorije sekao podrobno,alimedusobnonepovezano, sjtoih zakojesepretpostavljadajedansdrugimnema njkakve veze. Uposljednjemdesetljetu,medutim,najmanjedvaznan-stvenikaodstupilasuodteorjjeantologijskomkarakteru poglavlja9-14.TakoD.R.Joneszastupastavdasuonau cjjelostj,urukupoglavlja9-11,djelojednoga autora.7 Smatra da rijel autoblografskomprjs-tupujednogaprorokakojj fiviouDamaskupokraj njegakoji natom vodiopastoralnubrigu Izraelcimarasutjma jzsjevernogkraljevstva.70 Lamarchetakoderzagovara jedjnstvenostipo-glavlja9-14,temeljetitonatvrdnjjdase unjimajasno vidi svjesna i dobro struktura. Takvavelikaizbunjujutaupogledudatuma nastankaiunutarnje jedinstvenostjovogadijela pro-rokaZaharjje ostavljaunedoumicitomeuda povjeruje.Vetsama dasusetolikerazlikeu tumarenjuuopremoglepojavitidovodjusumnjusamu metodologjjukojasepritomeprimjenjjvala. primje-tuje R.Acroyd,"moglibismoseupitatj liokodatiranjadoista pristupatojgradi". 1 Povijesne aluzije upoglavljjma 9-14nejasne suuspjclno se odupiru dasedoveduuvezuskonkretnim osobamadogadajima.Qsjmtoga, autor tihpoglavljasluti se svojimizvorjmadosta onimu, obzirana njjhovokonkretnopodrjjetlo,koristeuprvomreduzatoda prekonjihizrazineketrajnejstine. zarazumjjevanje njihoveporukedojstabllonutnopoznavatiinjihovukon-kretnupovijesnupozadjou,ondatapoglavljatrebali ostaviti straoj,kaonerjclenuzagonetku.Nadamose, medutim,daremopokazatikakosenjihovoznarenjeipak more spoznatj, te kako se te povijesne aluzije mogu razum-jeti, akonamkonkretnidogadajikojisuihizazvali ostanu nepoznati. Napokon, mora se unajmanjurukupostavitipitanjenisu lina kraju krajeva poglavlja 9-14 ipak djelo samoga Zaharije. W. Barnes,nedrfi vjerojatnim da knjjga poteklaizperaistogaoovjeka,alizastupa dase njezinadrugapolovicapojavilaubrzonakonprve.72 govorj podudarnostimakoje povezujuta dvadjjela, Barnes upozoravanaulogukojaseunjimaprjdajeJeru-zalemu,nastavpremaEfrajjmu,kaoinais-taknutomjestokojese iskazujeDavidu,tepritom govori "uskojpovezanostiizmedunjih,kojase uvidujed-nakoga ijednakogaciljanjihovihautora",koje paknaziva"Zaharjjaprorok"i"Zaharijaurenik". G. Mitchell ustvrdiodametarustjhovima13,7-9,kojiinarepremanjegovu trebalislijedjtineposredno iza11,17,nalikujeonomu3,7,to"govori uprilog nego govoriloprotivZaharjjjkao autoru".13 71 razlikamaizrneduprvogidrugogdijelaZaharijine knjigerereno vetmnogo.Noimai uzvet navedene imai drugih.Tako se u dijelaaludirana ranijihprorokaseoni,dapare,icitiraju.Neki izraziizpoglavlja1-8pojavljujuseiu poglavljima9-14.Usporedimo2,10s9,9,te9,8s7,14. Potonjiprimjer se doima sobziromnada suuhebrejskomizvorniku posveistovjetne - nijetakouRSV /kaoniuprijevodu"Stvarnosti", gdje se ka!e "nitko nije njome prolazio", odnosno "neteovudprolaziti";prim.prev./- kaoidaseizrazkoji doslovno jednak ovomeuStarom zavjetu nigdje drugdje nepojavljujemu onajuEz37,7).Nutno nadalje,izadaseu dijela knjigepojavljujuiste Takou dijela nailazimona osebujnucrtudase nekamisaopona-vljaili du!erazraduje,kaonpr.u6,10.11.13(uzmi ...uzrni, kruna,prijestolje);11,7(ruka,desnooko, ovaizraza potom se ponavljaju);14,5(bjetat rete...bjetat rete kao bjetaste /prijevodD. prim.prev/);14,9 re Gos-podinjedaniimenjegovojedno/prijevodD.prim.prev/.Premdase nekaod ovihponavljanjadanassma-trajukasnijimumecima,ostaje ih ipakdovoljnodapotvrde osnovnumisao.Nailazimona jedan - nerega na tajda se prvo spominje cjelina, potomjedannjezindio,kaonpr.u5,4njegova ... drvlje ikamenje)pak 12,11-13 (svakaporodica,sepotompodrobnijeodredujeu12,13).Nakonmetafora iznosi se injihovoznarenje,kaou10,4.pete-rostruko razvijanje jedne misli nalazimo kako u 6,13, tako i u 9,5.7.U dijelaknjigevidisesk.lonostpremavokativa. Podudamosti ima i upredodtbama koje se iznose u dijela, kaosuneophodnost(1,4;3,4.9;5,1-11;13,1.9), da re se plemena vratiti (2,6.7;8,7;10,6-12);poraz iobrarenje Izraelovih neprijatelja (1,21;2,8.9; 8,20-23; 9,1-8;12,4;14,16); nada u pojavu jednog mesijanskog i vladara (6,12.13; 9,9.10). Timpriznajuvatnostitetinukakoonjkojj smatrajuda drugjdioknjjgedjelonekogZaharjjjnog urenjka,takoonjznanstvenicj- kaosu 72 Wrjght, Pusey,W. Lowe,vanHoonacker - kojj knjjgu,prjpisujuZahariji.74 Dasurazlozju prilog unutarnjojjedinstvenosti knjigeuvjerljivi, priznajuunovijevrijemeiW.F.Albright, Young,teR. Harrison?5 Situacija takvadana pitanje tko napisaopoglavlja9-14 doistanije mogure datj odgovor.Nokadrazmotrimosvedokaze,ostaje da tihretrnaestpoglavljadonaskao cjelina,to usvimdo danaspoznatimrukopisima.Gtk niu onom fragmentu manuskriptapronadenog uQumranu,kojisadrti8.iporetak9.poglavlja, nema nikakvaprijekidanirazmakakoji mogliupu- napostojanjenekogdiskontinuitetaizmedutih dvaju dijelovaZaharijjneknjige?6 R.Acroydto "Vet samada dotakvogpovezivanja poglavlja9-14spoglavljima1-8uoprenavodina da nufno,baremdostanovitemjere,prihvatiti postojanjanekih temau njima".77 IsjeckamoliZaharjjinuknjiguumnogositnih i li onda u takvim medusobno posve odvojenim komadjtima svojpriliciprevidjetremoteteme.U ovomkomentaru,medutjm,nastojat remo da Zaha-rijinuknjigupromatramouprvomredukaocjelinu,kojaimajedinstvenuporukuikoja jedjnstvenomnacrtu. li tojedinstvoposljedicadjelovanja jednoga proroka, pak jednoga kasnijih u krajnjoj liniji Najvatnije daZaharijjnaknjjga, nakontakodugotrajnakomadanja,opetjednomucjelini kao cjelina utjere na Crkvu. ROD Svrstatjovuknjjguuneki odredeniknjj!evnirodnaprvi sepogledmofegotovo Poslijekratkog uvoda,kojisadrfipotjcajnapokajanje(1,1-6),slijedj,kao zatvorenacjelina,njzod osam videnjazajednospopratnim andeoskim (1,7-6,15).Zatjmslijededva poglavljakoja sadr!e dijelove govora,todosti!e vrhunac u 73 8,20-23, gdje narodi svijeta tra!e da spoznaju Boga.Poglavlja 9-14mogusepodijelitinadvaodjeljka.Sadr!emnogo osoblna,notoistovrijediizavidenjau prvom dijelu knjige.Uspijemolidokazati da iknjiga u odredenomsmisluimabismo barem jedan od koji uputuju na njezino unutarnj e jedinstvo. Smisaoizraza- izvedeniz naziva posljednjeknjige,"Otkrivenja"ili "Apokalipse"- remo odreditiprema sadrfaju upravo te knjige, iako ukronoloSkompogleduprethodio nizknjiga tipa, istarozavjetnu proroka Daniela. knjige,promatraneucjelini,omo- nam da su u onomsmisluteukojem tajpojamprimjenjivna Pismo. Uobjemaknjigamasadrfaj vrlojasnoisustavno poredan,takodaihnijenimalotclkopodijelitinapojedine odjeljke. uodredenojtockipovijesti,to konkretnopovijesno kojemu mo!ese tocnoutvrditiiopisati.No obziranato,sadrfajtih poglavljaistodobno iuniverzalnoprimjenjiv.Takou Danielovojknjiziiskustvakraljevadovodete kraljevesurelice Bogupovijesti,onome kojiupravljanjiho-vim!ivotimaikraljevstvima,kao,uostalom,isvimdrugim kraljevstvima svijeta.UOtkrivenjupak sedam mjesnih crka-vapredstavlja univerzalnu Crkvu usvim svjetske povijesti.Nadalje,tokom oblju knjiga vidise postupno njenjihovahorizontaidosega- odmjesnepozorniceu Babllonu,odnosnoMalojAziji,dosvjetskepozornice,od odredene tOCkeu vremenu sve do samoga smetka vreme-na.Mnogo togagovoriuprilogoznaci"progresivni oznacikojuW.Hendriksenprimjenjujena Otkrivenje.'Najkrarerereno,prernatom glavno mjesto potpodjele Otkrivenja na dva dijela nalazi se na kraju 11.polavlja. dvanjezina dijelaparalelna su utom smislu pokrivaju izmedu prvogidrugog dolaska,stimda udrugomdijeluprisutnoistupnjevito intenziteta duhovnog sukoba, kao i naglaska. 74 Dok u Otkrivenjutajknji1evni dosegaosvoju punu razvijenost - nutno da uopre i mogao pogodnimda se njimeizrazi v& vrlo visokorazvijen stupanj apokaliptike kojuondje nalazimo - kodZaharije susreremo tajistiknji!evni alinanjegovu rudimentarnom stupnju.Poglavlja1-8 susmjcltenauvrijeme samogaproroka,no crtaimaondjeuslikama podredivanjanaroda(1,21;2,9;8,20-23),uzvisivanjaJeru-zalema(1,17;2,4.5.10-12;7,3),kaoidjelovanjaizdanka(3,8; 6,12).Upoglavljima9-14predstavljajupojedine epizode iz povijestiIzraela, ali podredenje naroda i narodaprikazanisu s izvanred-no poetskim jezikompunim aluzija. titavo vrijeme se prizvuksukoba,nagovijcltenogslikamauzetimaizis polja, to se ondausredotocuje u dobromepastiru u 11,4-14.Upoglavljima12-14netko, jedankoji proboden, uzrokuje da se zemljomoplakivanje (12,10-14), obaraJahvinapastira(13,7-9).Silnamnnjasena pojedinca,nouzamnimtemalepoemeprikazuju seljudiipakusBogom(13,9).tetrnaestopo-glavlje,napokon, furi do dana kadare Jahve vladati zemljom, tako i dovremena (14,7). Jednaod jesuividenja.Tako Danielvidiozvijerikojesu pojedinenarode, andelekojisumu tijekpovijesti,jednom prilikomvidio prijestolnudvoranu.lvan u Otkrjvenjutakodervidiotestvari,uztoimnogedruge pojedjnostj,preuzeteizStarogazavjeta,to osobltoizlzaijine,EzekieloveiZaharijjneknjige.1 Arnos Jeremija su videnje, ali doneklevrste,relativ-nojednostavnaiBilesuto slike kojima svrha daprenesunjihove poruke.Znatne razlikejzmcdutih videnja i vrloslo!enihirazradenihEzeki-elovih vizijanato da umeduvremenu posveodreden koraknaprijedpremaZaha-rijjnapakvidenjamanjesuslo!enaiunjimaseizbjegava groteskno,noupoglavljima1-6istaknutuuloguimajuande-oskakojajmaju daposlufekao tih videnja.Zaharijina videnjaidukorak dalje od videnjanjego-vihprethodnikautomeseunjimaobjavljujedare 75 budutnost koja seu njima opisuje obrascukoji vet domeniodreden."Postao svjestanda Jahve moranzaJeruzalemi da vetsvepripremezasvoj dolazak- postavio svojepredstavnike,razrije$io sve te$koreinadvladaosvakoprotivljenje... ioni dogadajikojinutnomorajuprethoditinastupukraljevstva - kao npr.odstranjenje zla- uocima kogasvijetavet suseizblli,takodasuustvarianticipirali tok irazvojdogadajanazemlji."79 Uvjerenje da svoje oamisliunekomsmislunanebuvetostvario,takoda preostaje jedino dase tajobrazac ponovi inazemlji, imat re istaknutomjestou knjirevnostii doci te do izrataja kako uDanijelovojknjizi,tako i u Otkrivenju. Odostalih osebujnostiuZaharijinompoglav-ljima1-6tu izfivotinjskogasvijeta(konji, rogovi)ibrojevi:brojevi dva,retirii sedamimaju istaknutomjesto,sejavljajuiuOtkrivenju,osoblto broj sedampedeset retiri puta).80 O:tiri konja iz prvog i osmog videnjaponovno se pojavljujuu Otk 6,1,u Otk 6,10 ponavljase iZaharijinopitanje"kada...vetjednom" /prevedenouOtkrivenjuuprijevodu"Stvarnosti" s"dokle"; prim.prev./.Slikuizmjeregrada(2,1/uprijevodu"Stvamos-ti" to 2,5;prim.prev./ nalazimo u Otkrivenju nadvamjesta (11,1idalje,21,15idalje).Svijetnjak (4,2i dalje)uOtkri-venjupostaje Crkve(1,20).Ondje(11,4)susre-temoseisaslikomdvijumaslinaidvajusvijetnjakakoji stojepredGospodinom(usp.Zah4,14).1-enakojapred-stavljazloi rogovipojavljujuse iuOtk17,dok sedamocjju(Zah3,9)predstavljauOtk5,6sedamdubova. "treta dimenzija" prorockog videnja postajala jasnijom,tosuviktisnafni duhovni smisaoljudskog iskustva. crta imaiu onimpoglavljimasadrtaj kojih u gradezagovore. Svrhauvodnog teksta (1,1-6), kaoi poglavlja 78 zajedno s povijesnom retrospek-tjvom kojuunjimanalazimo, lefiutome da dokafu kako se lzraelova povijest odvijala planui obrascukoji mogu dati smisaoak iizgnanstvukoje Izraeldofivio.No,osim toga,Izraeljmapred ibudutnost,itozabvaljujuti gorljivojljubavipremaSionu,kaoi cilju 76 kojimu namijenio(Zah8,2idalje).Izraelnije propaonepovratnoipotpuno.lzraelteponovno postati jakim (8,4-8),Bofjaprisutnostdonijet re sa dotadnedofivljeninapredak(8,8-15), teidruginarodi trafiti (8,20-23).Sveusvemu,dakle,uovomdijelu svoje knjigeprorok svojega ijzratavanja u povezivanju i stapanju povijestj i eshatologije. Prorockaeshatologijarazvila svoj prije Zaharijina vremena. u 8. stoljetu pr.najavljjvao Arnosdannejzbjefnogsuda,povezujutigaspotresom (8,8;9,5),(8,9)igorkimtugovanjem(8,10). Nadalje,Izaija pretkazivaoJeruzalema(3,8),no stimdate uposljednji grad ipak izbavljen(10,28.34; 29,1-8).Usvojem34.poglavljutajprorokocrtavasliku Jahvjnefrtvenegozbenakojojte svinarodiposlutitikao frtve,dokre njegovubljatiutve zemlja opjjena njibovomkrvlju.Sovime uskopovezansustav prispodoba i slikavelike se narodi dozivajunaposljednjuveliku(Sef 2),noEzekiel(38i 39)obrataseGogu,knezulegendarnihzemaljascivilizacije,oslikavajutislikuhordanepoznatih kojidolazedanapadnuGospodinovuzemlju. tadanastupasamGospodin, dapresudjtimnapa-da izbavi svojnarod i proslavi svoje jme.Sve te slike poslufilesukasnjjekaogradazaapokaliptiku.Takoseiu Zaharijinojknjjzi9-14preuzimajutemepotresa(14,4-6), natprirodneJahvineintervencije(9,14;12,3.4),presudne (12,1-9;14,1-15)teizbavljenja Jeruzalema(9,8;12,7;14,1-8);potomigorkogtugovanja (12,10-14), ali i radovanja(9,9;14,16).Da se ocrta svcletaksvjetskepovijesti,uOtkrivenjusepreuzimaju,uz neke druge, i svinabrojeni motivi. Dokupoglavljjma1-8kaosredstvoda prenese svoju poruku Zaharija videnja, upogla-vljima 9-14kaotakvosredstvo slufimu "prorocka apokalip-tika" /engl."prophetic-apocalyptic"; prim.prev./, kova-nicakoju stvorioG. Ladd.81 Njezin stilutomvet razvijen,slike ikoji se u njojdobro su prepoznatljivi.Upravo tarazlogomanalizapoglavlja9-14 dajerezultate razlj-77 titeodonihkojiseprislitnimispitivanjima poglavlja1-8.upravo taapokaliptitkacrtatitaocu tudna i strana, i glavniuzrok mu Zaharijina knjiga nijelakoshvatljiva."PostOjijezikkojinijesamo jezik ustanegoijezik misli.Valjanamnautiti da ne samo prvi od njih nego drugj, tako da uzmognemoupoznati i ideale,njegove kaoi- va!nije - njegove nesvjesne polaznepretpostavke.Dok tone postignemo,netemomociocjenjjvatinjegovodjelo."Utim rijeamaS. Frosta82 safeto ono nufnozarazu-mijevanje i tumaCenje ove knjige. Jedanodvalnijihprilogamodemeznanosti razu-mjjevanjulefi u spoznaji da se istinakoja se nalazj u toj knjizine samorijoomanegoiknjifevnim i strukturamakojeunjojnalazimo.Takoivanjske"konture" nekepjesme,ili pakumjetni&ooblikovanjepojedineknjige, postajuinstrumentimakojeSvetiDuh zapreno- svojeporuke.Zaistaveliko kodmnogih novijihprijevodauodnosunastarijenalazimounas-tojanjudaseumjetniinaknadnododanibrojevistihovai poglavlja manjeuOCljivima,daseiznovainasvjef naanrazdvojiunutamjirasporedteksta,kaSidaseodgo-varajure prikare i poetska struktura izvornika. GlavnecrteunutarnjepodjeleZaharijineknjigevrlosu jasne.Nakonuvodnog dijela (1,1-6) dolazetri osnovna grade:videnja(1,7-6,15),prorockiiskaziuvezispostom (7,1-8,23) te tekstovi,koji se opet mogupodijelit na dva dijela(9-11;12-14). da gradu knjige netko poredaosustavno,premaoprenitomnareludaseodpoz-natognapredujepremanepoznatom.Uvodnjstihovisadrfe pozivnapokajanjeiz520.godinepr.dokseu zavclnimstihovimagledau uvrijemekadre svi ljudiistinitogaBoga(usp.knjigeprorokaDanielai Otkrivenje,ukojimasusretemoslitnupostupnost).Velika v&inaznanstvenikapolaziodpretpostavkedapojedinisas-tavni dijelovi Zaharijine knjige nisu medusobnoistorodni, svojanastojanjausmjeravajunatodaustanovepovijesnoi 78 1 r 1. za svakitakav dioposebno.Relativno malo kOJIsusekaocjeliniiustanoviti nema li izanjezinog vanjskogipak nekog sveobuhvat-nog obzira. napodrijetlo odjeljaka. PoglavlJa1-8nezadaJunamutomsmislugotovonikakvih tclkoca,v&ina znanstvenikasklonadaunjimavidi Zaharijinih Tclkotenam, medutim, zadajupoglavlja 9-14,kojase- se v& vidjeloi izpregleda mogutimautorimaivremenima nastanka- pripisujuvrlorazlititimpovijesnim Drugom dY.fluZaharijine knjige nanov pristupio... bilo nastojanje da se redoslijeddogadaja,kaoi nagl.epromJe.netemekojoj rij&.koje trafio napokonuteorijiLiterarnojjedinstvenosti Zaharijineknjige,utemeljenojnakijastitkomobrascu.Ra- dasu o.prezniidanefeleprenaglo zakljutak,zakljutakkojise posverazlikuje od svega se drfaloposljednjih dvjesto godina, alise v& i uocjenama - iako se svene pogovora -datakvo predstavljavafanprilograzu- toga teksta. 5 Rij& kaoi imenica"kijazam", mobla re zbun1t1koJemu klasitnitermininisu nopojamkojisetimeizrafavaposve jednostavan.Grtko slovo"hi"ima krifa,i kaoseruka, to krereslijevanadesnoipotomzdesnanalijevo, 1stomse obrascu- koji se mogaoprikazatikao -kr&u.irimailipakmisli.Jednostavanprimjer uLk (u AV,premdanei ugrtkom togast1ha):"Nemogukopati;prositisestidim" s engleskog; prim.prev./.Svoje potpuno ovladavanje t1moblikom Charles Wesley dokazuje u 3. stihu svoje pjesme "Jesu, Lover of my soul": Just and holy is Thy name, 1 am allunrighteousness; Vile andfull of sin 1 am, Thou art full of truth and grace. Ovakatrenazapravo kijazam(Thayname...1...1... Thou), isvaki dvostihu1.etposebnotakoder kijazam(just andholy...Thyname...1...unrighteousness;Vile...1am... 79 Thou...art...fulloftruthandgrace).86 Smisaosamihrjj&i prenesen jzvanrednodjelotvornonjjhovjm isadr!ajtususavclenostopljenj.Uovomprjmjeru dobrosevidjkoliko vafnopoznavatjstrukturunekoga teksta unjoj vjdjetj jedno od sredstavasmisla. to naravno, jednako tako vafno ikad rjj& tekstovima. Odmah sepostavljapitanje 1ivjerojatno da istaro-zavjetni pisci mogliprjmjjenititajknjjrevnjPrimjer za tonalazimovetuPost9,6: prolijekrvoovjeka,od oovjekaremukrv prolivena"/prjjevodsengeskog; prim.prev./.u hebrejskomizvomikuto rerenicaodkst rij&jkoje suporedane + 3, obrascu 1 ovdje vrloprjrnjerensmjslu,nagla-saknastrogoodmjerenupravednostnajavljeneodmazde. Drugipakprimjer,uzetjzproroka 5,3.4),pokazuje kolikokjjazammofe djelotvoranuocrtavanju opr&nostj. Poznajem Efrajima, Izrael minjje sakrjven: da, Efrajjme, si se odao, okaljao si se, Izraele. Ne daju im djela njihova da se svome vrate, Jer duh medu njima; oni Jahvu ne poznaju. U poetskirazvijenjjem u Psalmu 2,vidi se kako se djjalektjkom"napadapovlarenja"morejzrazitinovaob-java.Uprvojodretirijustrofaobjavljujusebuntovnitke nakane kraljeva svijeta.Udrugoj strofitome se suprotstavlja tvrdnjadareimseGospodinsmijatiidaredovestisvoga kralja;uproglasuutretoj strofi utvrduje se njegovapobjeda diljemsvijeta,ondauretvrtojstrofiimakaoposljedicu upokoravanjesvihbuntovnihkraljeva.Psalam1,ukojem dolazido suprotnostizmedupravednihizlihljudi, imaposve svcletak(6stih).Dovoljnosmodosad reklidaseuzmogne kakokijazminesamo starozavjetnimpiscimanisu nepoznati,negosuih, naprotiv,znaliprimi-iffitiunajrazlititijjmokolnostimaiza Dali vjerojatnoda tomobrascumoglasaanjenaititavaknjiga,i1ibaremmotda jedannjezindio? Cinisedanamutompogleduprimjerkijastitkestrukture pndaIz2-4.Okvirzanjudaju2,2-4i4,2-6,gdje rij& 80 r 1 idealnomJeruzalemu.lzajjazapotjnjetakoiznosiuto-pijskuslikugoreSiona,usjtuacjjjukojoj ovapostala tockomcjelokupnezemlje,teHramakao Bofjepravednevladavinenadsavewmsvjhnaroda.No ostatakpoglavljapredstavljarazornuoptufbustvarnoga Jeruzalemanjegovajdolopoklonstva,ponosamaterjjaliz-ma,resesvepretvorjtiukadGospodinbude u svoj svojojstrahotnostj velitanstvenostj.U3,1-4,1 najavljujesepropast onjhkojjsuposebnoodgovornjzato stanje- vodetihgradananjjhovjhrena.Zavrnjulomak govorjohetanjuponovneBofje nazotnostinagorjSjonu, no ne prije nego se jasno ne da sepostigne zasveonozlokoje netom opjsano.ono nakontogaostanenazvat re se svetjm.1 takosevidjda unatocsvemupostojjdasetautopjjskaslikas kojom prorok zaporeoipak ostvarj.Opti obrazac notu prjsutno inapredovanje: preko do ostvarjvanja onoga prvotnog jdeala, unatoc svemu. Lamarche uvjeren da autor Zaharjjinih poglavlja 9-14, svojuprorockuapokaliptiku,upotrijeblo kijazam.Osnovnjnjegovobrazacsevidiupregled-nojtablicina str.29.Uvodnojtemi - to osuda spasenje okolnih naroda(9,1-8)- simetritan zakljutnj djoknjjge, gdje uokviru temerij&svimnarodjma (14,16-21)

Upreostalomtekstukojj svcletkom11. poglavljapodjjeljenudvaodjeljkamoguserazabratjtri teme: kralj, pastir Gospodjnov predstavnik,koji se potom svimedusobnopoistovjetujukaojedna te istaosoba;rat i lzraelovapobjeda; dosudanadkumirima. seteme redaju utekstuslijederemobrascu:(9,9.10),(9,11-10,1),d (114-17).Udrugoipolovici iJ2,1-9), (12,10-13,1), d(13,2-6), (13,7-9), (14,1-15). to iu primjeru iz Izaije, prvo se daje slika sjaja islave(kraljevdolazak),da teknadrugommjestuprikazanjneizbje!anratikumira. prorok potom drugiput spominje pastjra/kralja,tose odnosjna situaciju u kojoj ovaj odbarenjm. Upoglavljjma 12-14 ta temaiskazana jntenzivnije.Motjvratajmaovdje najvidnjjemjesto;pojavljujeseunekolikonavrata,svaki put Izrael nego prethodni put.Neprekid-noponavljanjezloslutnog"uonajdan"izazivauataoca 81 Sud i spa-senje sus-jednih na-roda (9,1-8) Dolazak i opis kra-lja (9,9-10) Rat i Izra-elova pobje-da (9,11-10,1) PLANPOGLAVL.JA 9 (prema Narod od-bacuje pastire (11,4-17) Rat Izra-elova pobje-da dKumjri; osu-da grozuiJabvinpredstanvik dom Davidov nalazi zase pokajanje iUposljed-njojpoemi smotivompastjra govori se tome kako ostatak, pastjrbudeudaren,imnogipogjnu,postajenarodom. Prilikom svake krize Gospodin dolazi daizbavi, da potom, kod posljednje takve krize, kao kralj, praren katakJjzmatskomsilomkojasvepreobrat.ava.ProrOCanstvo zavdavatimesvinarodiuJeruzalemuJahvi svojeistinskoUna!emkomentaruuglavnomsmo prihvatili obrazac koji predlofiostim dasmotokislijedtogaobrascatpaki s naslovima (usp. Analizu, str. 89 i dalje). Nekiznanstvenicipostavilisupitanje lidoistaoprav-dano da se ona retiriulomkaoznarena ssvrstajujedanuz drugikaomedusobnousporedni.Sigurno dasenaprvi pogledstjeredojamkakonpr.9,9.10i11,4-17imajuvrlo maloMedutim,uJeremijinojknjjzj23,1-8 upravosepastirjdavidovskikraljstavljajujedanuzdru-goga,dok Ezekielutome odredenjjj:"Postavittu im jednogapastjrakojire ihpasti, slugu svoga Davida:on re ih sam pastiireimpastir, Jahve, njihov i 82 r -14 Lamarcheu, str. 112-113) ClRat i Izrae-lova pobjeda (12,1-9) Sud i spase-nje svih na-roda (14,16-21) Rat iIzrae-lova pobjeda (14,1-15) Jahvin predstavnjk Pastir udaren; narod oplakivanje (12,10-13,1)vratak 13,7-9) d 1 Kumjri ilatni pro-roci iskorjjenjeni(13,2-6) moj sluga David re jm knez" (Ez 34,23.24). Onjma kojj su poznavalistarijeprorokenijemogloovoZaha-rijinodovodenjeumedusobnuvezukraljapastjra.tome,jasno dase u13,7-9,premda se tajtekst vrlorazlikujeod11,4-17,takoderobjavljujeratBotjem kraljuinarodu. patnjau12.poglavljuusredotorena naDavidovulozu, seutojmjeriovdjei pojavabuduregdavidovskgokralja,prcmda istinadase onaj"koga suproboli" jasnoneidentificira. ustrojstvo ovoga dijela teksta ne razlikuje se mnogo od onoga u Iz 40-55, gdje se glavne teme, kao npr. tema Sluge, prvo samododiruju,potomrazraduju,zatim da jm seponovnovratilo,itosvakiputsnovomi uvidom.OvajdioIzaijineknjigepostajeum-nogome razumljivijikadsetiulomcinatemuSlugeproma-trajukaodiosveobuhvatnogaknjitcvnog plana.Istotako,u Zaharijinojknjjziovakavslijediizmjenjivanjetemapoja-dramatskirazvojonihtriju tema svedok ne srastuuvrhunac na samom knjige. Jedna od velikihprednosti ovakva tumarenjateksta jest u tome ono ne zahtijevanikakvepromjene uredoslijedu, 83 niti pri njemu neophodno da titatelj znakojj konkretan povijesnjdogadajposlu!iokaopotjcajprorokovunadah-nutu.VrlorestoaludiranjenaIzraelovu namere nam zakljutak da on upravounjoj pronalazjo svoje glavne teme.dogadajima,ukazalamuse "povijestuminjjaturj", sukob izmedudobrazlaukojem uz Bofjjnarodsudjelujecjelokupnooovjetanstvo.Unatjnu svojegajzratavanjapreuzeo snafno obojen jezik starozav-jetnih prjzorakaotome pastoralne slikejz !ivota ratara, jedno drugo - postalo u apokalip-tjcjnejzbjefnjm. njegova Jeru-zalem, na zemljj,te njegova okolica. re prijestoJnjcaduhovnoguniverzumanasmetkupovijesti, zlo svojusilinu,pretrpjetii likovatj. Njje znarenjanjtjnjenjca dapojava struk-turenjjeogranjrenasamonadrugidjoZaharjjineknjige.1 osamvidenjakojanalazimounjezinuprvomdijeludd.ese obrasca priremu vrhunacu retvrtompetom.Istodobno prisutnokretanjeprema naprjjed: namislizanjegov narod ostvaruju se,iizvid-nice odlaze da obldu zemlju. se moglo i orekivati, uprvom djjelu knjige elementimanje su izrateni negoupoglavljima9-14.Povijesnasituacijakoja vladala 520.godinepr. prostornoomedujealuzijeutom dijeluknjigevremenskiihogranjtujeuglavnomnato Botanskom jntervencijom ostvaruje se obnavljanje igrada,narodipostjfe seod grjjeha.Ot>etani vodaujedjnjt te u sebluloge sverenika svjetovnogpoglavara. podrijetlonjegovesnage jasno se prikazuje,no njegovo se trpljenje ne spominje. upoglavJjjma9-14,videnjaJ>OCinjusmavajuslikom narodasvijeta.Uprvomuosmomvidenjuonisupod nonamisaospasenjakoju zanjihima pritom se ne spomjnje (premda vidi 2,11). UvodnipozivnatodasepOC\ljurijetiranijihproroka ponavljaseugovorimau7,4-14te 8,9-17,kojjsui sami - kakosetoiz analize vidi - dijelovikijastjtkog obrasca. Na vrhuncu poglavlja1-8 rijet narodima svijeta kojj hrle u Jeruzalem da ondje zajedno sa Zidovima Jahvu nadVojskama. temaiu14,16-29,premdaseu eshatologijidrugogadjjelaZaharjjineknjjgedajetakvaslika 84 tjh naroda prema kojoj onj budutj sud jedva jedvice uspjjevajupre!ivjetj, obrazacmoteseuocjtju perjkopamau objemapolovicamaZaharijjne knjjge.Nanjih se upozorava ukomentaru samogateksta, no ovdje temo kao prjmjerespomenutj1,14-17(Jeruzalem...Sjon,14;Sjon... Jeruzalem,17);8,9-13,kojjpotjnje zamava"nek vamjakebuduruke";10,10.11,Egjpat ...Asjrjja;Asjrjja ... Egjpat; 14,1-15,gdje kaoprotuteta nizunevoljanavedenih u stjbovima stoje u stihovima 7-14. lakoudrugojpolovicjknjjgeimavidnjjemjestonegou prvoj,kijastjtkimodelnedvoumno prisutanutitavoj knjizi. uputujenapostojanjetakve,itosasvimsvjesne, namjereredaktora. sobziromna tinjenicudasukijastjtki jezikistilznatajkeipojedinatnihZaharijjnibprorockih iskaza,opravdano pretpostavitida ilisamprorok, ujednoiredaktor,vrloprisnopoznavaotajstilivjerno gradiosvojradnatome;uprotivnom,morat temo ustvrditj kako redaktortaj obrazacnaknadnonakalemio naizvornugraduukojojgaprvotnonjjebilo to vrlo vjerojatno).kaostilistitkametodaosoblto pogodanzaone prorokoveukojimagovorjpraved-nojodmazdjilipak milostj.Natajse naime,motejzrazitikako istovjetnost, tako zapanjujuta opretnost. kad se kijazam primjjeni kao nacrtzaokvir knjjge,njjmeseuspijevapovezati stopjtj vrijemesamogaprorokasvremenomsmetka.Ono jhpovezujejestnufnostpokajanja,nemjnovnostsuda, milosttemesjjanskilikkojjnjegovenamisli ostvaruje. IV. Upogledupoglavlja1-8Masoretskitekstbebrejskoga izvornika dobro se medutim- na uputuju brojne biljclke pod crtomu RV iRSV - ne znati da spornih mjesta ondje uopte nema.Rjetnik toga dijelaknjige sam seblnijeneobltan, smisaoponekogstihaznaipaknejasan(vidinpr.2,85,6)sepak dojamda poneka nedostaje(kaonpr.naporetkustiha6,6), opetda poneka (npr.u1,7,gdje /usp.prjjevodD. prim.prev./neprjm-85 jereoa). HebrejskirukopisiprooadeoiuQumraou sadrfe od Zaharijioe knjige,oafalost, samo jedao fragmeot(1,1-4), stogakaojedioi oeovisaoizvorpodatakaizvoroom tekstu preostaju samo ojegovi oajstariji prijevodi. S moogo vetim brojemstihova susretemo seupoglavljima9-14,poglavito iz-vaoredoo ipoetskom izrafavaoja. medutim, moraoufooda teksttogadijelapod sumnjom.Nipotpuno razumijevaojeoekog jetkog i soafuog poetskogizraza jezikurestooijejedoostavoo postia. Sudeti tome Stosu se pojedioi izrazi ili stihovi vet iudrevnimprijevodimaprevodili mofe seda supojedioi stihoviprevodiocimauvijek zada-valiJedanodkJasitnihprimjerazatooalazimou 11,13,gdjeuhebrejskomizvoroikustoji"lootar",sirijski prijevodkafe"rizoica",LXX"pet",Jerolimprevodikao "kipar".Drugiprimjerstihakoji udrevoimprijevodima dofivljavaoraznepreioake susretemou12,10.Opreoitose uotava skJooostdase takvimtefimmjestimapriprevo-deojuznareoje i da takopostaloiprih-vatljivijim. razlogoastaokaooogapravilatekstovoe kritikekojekafeda vjeroJatoijedareoddva izvorno koje tefe, 1 tosepravilooiuprou-tavaoju ovihpoglavlja smije smetouti suma.Izmedudva vire prijevoda koji lakre shvatljiv oufoo i koji hebrejskom izvoroiku Kolikosetefioetimdrevnimprijevodimasmjjeprjdati? Odgovor topitaojesve prijeoegojedoostavao. oaime,potpuooovisikakotocoostirukopisaskojega prijevodtakoi sposoboostiprevodiocadaisprav-oo shvati smisao hebrejskog izvoroika, te daondatajsmisao ivjemopreoese drugijezik.Oprenitogovoreti, prijevoddoslovoiji,toselakremoreustaoovitikako zapravoglasioojegovhebrejskipredlofak.Nosvakidoku-meotuvijeksemoraocijeoitiusporedivaojemsostalim drevnim prijevodima, kaoi seveotualnorazlititim verzijama Masoretskogteksta. Zaharijioojknjizi9-14, vrlo korisoopomagaloutomsmislu Jaosma, zasvakipojedioistihusporedoipregledsvihoje-govih razlititih titaoja - kakou hebrejskomizvorniku,tako udrevnimprjjevodima.92 Jaosmajedoostavooizoosisve 86 raspolofivepodatke, uzimajutipritomuobzir egzegezui ravoajuti se iskJjutjvo oarelimatekstovoogkritjcizma. ojegovakojjga,koja djelodoistavelikeerudicjje,jasoo pokazuje kolika golemakolitina znaojamukotrpoog rada oeophodoafelelise uzetiuobzir makarsamoi podaci.Cetiridrevoaprijevoda kojasespomiojunamargjoiuRSVjesugrtki,sirijski, Vulgata i targumi. Pod grckimprijevodimamisli se "Septuagiotu" (LXX). Rad tomprijevoduzapOCe u3.stoljetupr. stogavjerojatnodaLXXsvjedocjhebrejskomtekstu kojj vremenuoastaokapredmasoretski.Usprkostome seLXXmjestimjcetvrstodrfihebrejskogatekstaonak-vogkakavoam pozoat,oprenito govoretjrijet dosta prijevodu.Uojemusukatkadapremahebrej -skomtekstupromijeojeoibroj,vrijemeili stanjepojedinog glagola,metafore suprilagodeoe grtkom jeziku, nekoliko grtkihzamjeojujejednuhebrejsku,hebrejskise tekst razlitito vrednuje.Sve suto razlozi se u slutajevima kadse LXX razilazjshebrejskim mofe uvjjekustaoovjti Iitome dase rukopiskoji stojijzaLXXprijevoda razlikujeod paktome daga prevodilac shvatjo, tak ojegovtekstioamjerno vafnumogutoostdaprovjerimopouzdanostSeptua-gJOteoedavoosuoam prufili fragmeotioekog prije-vodaZaharjjioekojjgeprooadeoimedusvicimasMrtvog mora.93 Ovajprijevod mnogo Masoretskom tekstu Septuagiotj,takodaBarthtltmydrfidaseustvariradi ispravljeoom obliku Septuaginte, soamjcrom da i shebrejskimtekstom.Prematome, mjestima kojimase kumranskirukopisrazlikuje od LXX, sva vjerojatoost da predmasoretskom hebrejskom tekstu blifi od nje, mu stoga valja dati predoost. Sirijskaoastala uz pomot fidovskihbltana u 1.iii 2.stoljetuposlijeza sjrjjskecrkve. Temeljilase hebrejskomtekstu,alisu ojezjojprevodiocj imali umuLXX. Jansmaprocjeojujeda,opreoito govoretj,kad Zaharijinimpoglavljjma 9-14,"oema razlike!zmedu ihebrejskogteksta kojem potivaS(sjrijski).94 IJerolimovIatinsldprjjevod(4.stolje-87 re),poznatpodnazivom"Vulgata",takodersetemeljio hebrejskomtekstu,stimsu na njzacijelo utjecali bllostarolatinskiprijevod,blloLXX. aramejski targumi,kojisu kaousmeniprijevodi,unatoc tome predstavljajuparafrazu i katkada zalaze u digresije,ipaksuodznatnekoristikao svjedo- hebrejskogateksta skojega su blli preve-Sveusvemu,medutim, doksuu drevnimprijevodima pronatineko mjestou zakojesemoglodokazatidadonosi tekst. posljedicaotkritatekstovainatpisacjelo-kupna se komparativnafilologijasernitskih jezikauposljed- tridesetretrdesetgodinakao uvelikeraz-vila.Steklismo uvideimnogisu uistovrijemevaljapriznatida poz-hebrejskoga uvijek Sdrugestrane, znanstvenicioklijevajudadrevneprijevode- premda njihovavafnostvelikaine smije se zanemariti- kaotemeljzaispravljanjehebrejskogateksta,osimujevima kad svipodaci vrlo snafno govore uprilog.No takvo ispravljanje mora sredstvo."Ovo protiv-ljenjeispravljanjuhebrejskogateksta vratilo ugledMaso-retskomtekstu- ugledkoji potom i drevnihprijevoda, posebno Septuaginte."95 U komentarurestorebltipotrebnoda raznaisrpavljanjakojapojediniznanstvenicipredlafu, u najverembroju ustanovitremodaprednostipak valja dati koje ima Da sveto ne mo!da treba rea dase unajveremdijelutekstasvirukopisimedusobno potpunopodudaraju.odnosese poje-kojeuglavnomneutjetu smisaoteksta. Takoder se mofe ustvrditida uMSS ni!ta govorilouprilog redoslijedapojedinih stihovailiulomaka.Zadata daprotu- tekstuonomoblikuukojem id!aodonas,ne pritomizbjea timeremotekst prepraviti. 88 1 ANALIZA PRVI DIO 1.UVOD: SAVEZ NA SNAZI (1,1-6) 11. VIDENJA 1 (1,7-6,15) videnje 1. ophodi zemlju isvoj (1,7-17) Videnje 2.Narode stife (1,18-21) (hebr. 2,1-4)

Jeruzalem ima (2, 1-13)(hebr. 2,5-17) Videnje 4.Ponovno velikog (3,1-10)

Videnje 5. sila za velikog sverenika i za kneza (4,1-14)

Videnje 6.Zlo blva kamjeno (5,1-4)

Videnje 7.Jeruzalem (5,5-11)

Videnje 8. izvidnice obllaze zemlju (6,1-15) (7,1-8,19) Pitanje (7,1-3) Prvi govor (7,4-14) Vafne izreke (8,1-8)

Drugi govor (8,9-17)

Odgovor (8,18.19) IV. SVEOPCA ZA BOGOM (8,20-23) 89 DRUGI DIO 1.POBJEDNICIO GOSPODINOV NJEGOVOG PASTIRA ODBACUJU (9,1-11,17) Pobjednitki Gospodinov dolazak sa sjevera (9,1-8) Dolazak kralja(9,9.10) Slavlje i izobllje (9,11-10,1) d.Prijekor lamim vodama

Slavlje i obnovljenje

Sudblna dobroga pastira (11,4-17) 11.ZAGOSPODINOV 1 (12,1-14,21)

Slavlje u Jeruz.alemu (12,1-9)

Oplakivanje onoga koji (12,10-13,1) d1.Lami vode odbateni (13,2-6)

Pastir ubljen, narod razasut (13,7-9)

u Jeruz.alemu(14,1-15)

Gospodina kao nad svirne (14,16-21) 90 KOMENTAR PRVI DIO 1. UVOD:SA VEZ NA SNAZI(1,1-6) Uovomoprenitomuvoduupoglavlja1-8 iznosise poziv napokajanjeipriznanje grijeha.Iakose mote utiniti dataj hortativniton,podsjetanjenasudiupozorenjenaJahvin gnjev inijenajpogodrujinatindasejedani potisnut narod ohrabri i potakne na akciju, otita mu svrha daosiguratvrsttemeljz.aostvarenje zabudutnost. BezBotjeg ta se svelanapuke osjetaje. suslijedeterijcti:"Vratitese meni,i cusevratitivama." toohrabrenjekoje poslije karanja nutno.Nov dakle, slobo-dandapotnesasvimispotetka(Ez18,14idalje);unatot tomesuprethodni Savez,Jahvereimse ipak vratitiukoliko se oni prvo vrate njemu. 1.Osmimjesec520.godinepr.z.apoteo 27.Iis-topada(usp.preglednutablicunastr.29).Noodsedam datuma,kolikoseukupnonavodiuHagajevojiZaharijinoj knjizi,ovo jedinikodkojega iwstavljenpodatak kojem se danuu mjesecu radi. neke navelonapretpos-tavkudaseizvornotajdanipak iovdje spominjao. sirijski prijevod doista i donosi rijeti "osmoga mjeseca, prvo-gadanatogamjeseca ... ",nousporedilisetosostalim navedenimdatumima,vidiseda ovajslutajizsirijskog prijevodauneskladusostalima redoslijedukojimprvo navodimjesec,potomdan,onda godinu.Uostalimsluta-jevimaredoslijed dan,mjesec, godina,iiigodina, mjesec, dan.Sobziromnaoptenitusklonostsirijskog prijevodadastihoverazjasni,pojednostavniimedusobno uskladi,tini se najvjerojatnijimz.akljutak da uovom slutaju uizvorniku dan u mjesecu doista nije spomenut.Njegovo 91 izostavljanjegovoriuprilogtogapodatka datumu,jer sesvatkotko datumizmisliozacijelo ujedno i potrudio da gadovede u sk.lad s ostalima. Dode rijec Jahvina ...Ova uvodnaretenica se uprvom stihuJoelove, Jonjne (iu 3,1), Mihejeve i Sefanijineknjjge,nounaslovnimne samiprorocikao uvod svojimkoje potom slijede.KodAmosa, Nahuma Habakukataj se idjom uopte ne pojavljuje.1 Izaija najblre iznosi svoju poruku ikakvauvoda,kadi nekinaslov,onda to "ovako govori Jahve".onda opet, sasvim suprotno ovome, uJeremijesetajZaharijjnjzrazjavljatridesetputa,u Ezekiela pedesetputa. 96 Petjtjean nalazida Zaharija tajiraznasasvimistjkaoEzekiel,tj. tako mu .. wededvaidioma,"ireci"te"ovako govort Jahve.Usporedttenpr.1,1.3 sEz 6,1.3;11,14.16.17. Prematome, ovajZaharijin prorocki iskaz zacijelo izvorno zapotinjao"Dode mi Jahvjna,govore6",kao u4,8;6,9;7,48,18,nokadsutepostale dijelomnaslovacjelokupneknjige,"mi" bllozamijenjeno sa "Zahariji". Zahariji.Kolikonam ostalozabllje!eno,nije-dandrugiproroknedajesamseblovuoznaku.Onase, pojavljuje unaslovimaHabakukovei Hagajeveknji-ge,idrugdje(npr.lz 37-39; Jr 20,2;25,2itd.),nouvijeku treremlicu.SinuBerekjinu,sinuldohovu.Istaimenaiz Zaharijina rodoslovnogspominju se iu7.stihu,nou Ezr5,1i6,14zaZaharjjuseka!enaprostoda "sin ldonov". se objasniti na triNeki komentatori tumatili su kako Zaharjja tijelusin duhusinldonov,tj.da odrastaoiodgojenuldonovoj totakoda prihvationjegovtivljenja.Drugim prema tomshva6lnjutuseustvaridonosidvostrukoZaharijino podrijetlo:prvofizitko,potomiduhovno.98 Medutim, hebrejskioblikna to da se ovdjemislidoistana tri generacije. Prema drugomizraz"sin jjn"kasniji umetak,dokojega podutjecajem izraza"sin Jevrejkin"/prijevodD. prim.prev./uIz 8,2. togaseu ovestavljajuuzagradu.99 92 2 Srodno ovomei- inaremedu evropskimznanstvenicimaizvanBritanije- dasuzaovu knjigu zaslutna zapravo dva oovjeka, jmenu Zaharija. Prematomshva6lnju,poglavlja1-8djelosuZaharije,sina ldonova,poglavlja9-14nekog anonimnogprorokakojj uzeopseudonim"Zaharija, sin da se kasnijeu naslovuknjigetadvaimenaspojilau No koje najjednostavnijekojenezahtijeva nikakve promjeneuizvornomtekstu jest ono premakojemu se uZah 1,1.7 navode imena Zaharijina i djeda, dok se u Ezrinojknjizispomjnje samodjed, svojprilicipoznatiji odte dvojice.Na nailazimo i na primjeru Jehua, koji se u1 16,16; 2 9,20 naziva "sinom u 2 9,2.14 "sinom sinom Prema tomshva6lnju,dak.le,Ezranaprostojednoimeizostavlja, dok se uZah1,1iznosj potpuno Zaharijinorodoslovlje,kao semo!eiorekivatiuknjizikojanosjnjegovojme. Engleskikomentatorisk.lonjjisuprjbvatitjovakvonjenje.101 CestoseznalozamijetitidaseimenaIdoiZaharija spominju uNeh12,4. 16,no potreban oprez prije nosepretpostavidasetajmenaodnoseupravonaljude kojima iuknjizi. Prvo, uNeh 12,16 ldo naziv roda, 102 mada svakakomogure da se ondje ikod Zaharije radi istomrodu. Drugo, u vremenu nakon izgnan-stvaimeZaharjja vrlo osobltomedusvere-nicimailevitima.103 Premdaimarazlogadasepovjeruje kako Zaharijasverenik,nemadovoljnopodatakana temeljukojibismogamoglipoistovjetitisaZaharijomu ovom stihu. 2.JahveseteJkorazg12]tvW qasap).Piscikako Staroga tako i Novoga zavjeta nisu ok.lijevali da gnjev,pritomkoju njegovo cjelokupnopremaonihkoje stvorio.Posljedica toga gnjeva blo sud, brojni primjeri osude.U velikogpotopapodosudomse (Post 6,5.7).iposlijetoga,kad god narodi poremetili planove zaspasenje, njihovaiskvarenostizazvala gnjev(Ps110,5;Zah 93 1,15).Nopredmetom nezadovoljstvaipak upravoonaj odsvihnaroda,Izrael. Citavhistorijatizabranognarodapokazivao neprestano kretanjeusuprot namisli.Socijalnanepravda,religij-skootpadnitvoisamodovoljnotra!enjevlastitOgprobltka postalo vettakodalijekazatovienije(2Ljet36,15.16).RarorenjeJeruzalemaiizgnanstvobilisu konkretnaposljedica gnjeva(lz 60,10;Jr 21,5),ili, tocnije,Jahvinagnjeva;naime,tiiskazi gnjeva protivlzraelabilisuuimeSaveza.Postojivezaizmedu gnjevaipovijesnog Savez.akoji unatoc svemu uvijeknasnazi. namjera uvijekspasenje, odatleiZaharijinpozivnapokajanje."Jernas nije odredio za svoju srd!bu" (1Sol 5,9). OsimjedneprilikeukojojZaharijavidi gnjev usmjeren na druge narode (1,15),krivcisuuvijek njihovi oci. tako i ovdje(usp.7,12;8,14).Noniu jednojprilicine ka!eda gnjevusmjerennanjegove,prorokove, tadanje oni uvijekimajuprilikuda sepokaju. U Starom zavjetu gnjev uvijek usmjerennakonkret-neljude,nenagrijehuapstraktnomsmislu,akonerega takvoguopreimo!e G.F. istireda ovo "usuprotnostisvetinommodernih propovijediukojima setvrdikako mrzigrijeh,aliljubl

takoder da prorok stavio naglasak na ikrivicuprologanarataja,dazasadanjosti za vidi razloge zanadu. 3. Zatim im reci najavljuje se neposredna pouka namijenjenaprorokovimsuvremenicimaiizra!avase anjenica da svanulo novo Pouka sad vik nije to da sudneizbje!an, kako to u Jeremijinojknjizi.Premda Jeremijaisticaopozivdase "vrate"(Jr3,12.14.22; 4,1itd.),Izrael tajpozivpotpuno zanemario.Sada se pak tajistipozivu osobnijem obliku:Vratitesemeni,ne mojemzakonu,nimojem !ivljenja, negomeni,koji svamauSavezu. povratak re ipoka-janje,jerono uvijekumjesnoinu!nokadseoovjek pribli!avaBogu.Noosnovni naglasakovdjenauspostavi osobnogaodnosa,onomizmedusinai 94 6. njegovog (Lk15,20),stimtO uovom onajkojipoduzimaprvikorak.Oniznositajpoziv istodobno da re 000 to donjega, se vratitivama. starozavjetna poruka spasenja.Prolost se mo!eizbrisati(lz44,22), semo!eobnoviti. RijociovogaZaharijinogstihanavestrekasnijeusvojemu propovijedanjui prorok Malahija(Mal 3,7). 4.ZaharijanavodinekistihizJeremijineknjige,vjero-jatno35,15,premdaoprenita postojiis18,11te 25,5.Tusepojavljujeistiglagolvratitise(hebr. nos prijedlogom saonprije svegaizra!avapoziv zaokretanje sa zlihputova.Prijeizgnanstvaovojusrdnojprorockojmolbl nisunikakvupa!nju, se Jeremija!alioda nisu {npr. Jr 17,23;29,19;36,31)nitipripazili(6,10 Hebr.; 6,17.19;18,18;23,18).Valjaprimijetitikako seauten-prijanjihporukakakonatemelju daseispuniloonotosupretkazivali,kaoinatemelju Gospodinovanjima,izrerenog suvreme-nomproroku,Zahariji.Prorociiz &rijeizgnanstva vet tada su se, dakle, smatrali "kanonskima". 5 S.Nevoljekojesuuslijedileuopresenesporninju. Izgnanstvo u pamrenju tolikosvje!a uspomenadaganijetrebaloposebnospomnjati.Umjesto togapostavljajuse dvapitanjakojimaseslua