207206

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

Karmen Kneevi*

Lidija Kraljevi**

viEJEziNOST kAO imBENik JAANJA kONkuRENTNOSTi NA GOSpODARSkOm TRiTuSaetak

Razumijevanje je preduvjet za suivot i rad od kojega ne moemo odstupiti. U Europskoj uniji u ko-joj se cijeni raznolikost, jedan jezik ne moe pokriti sve komunikacijske potrebe. Viejezinost potie otvorenost i snoljivost, ali osigurava i pristup novim tritima i otvara nove poslovne mogunosti. U dananjem vremenu poznavanje vie jezika ima vanu ulogu u ivotu i uspjehu svake osobe. U sklopu pouavanja stranog jezika, bitnu ulogu ima jezina politika svake pojedine drave s obzirom na to da svaka donosi smjernice za kolstvo, prema kojima se kreiraju programi i kurikuli nastave stranih jezika na svim obrazovnim razinama.

U radu e se razmotriti uloga jezine politike i individualne viejezinosti te analizirati njihov utjecaj na vee izglede za zapoljavanje u EU-u. Razmotrit e se i znaenje ulaganja u uenje stranih jezika s ciljem jaanja trine konkurentnosti kao i poduzete aktivnosti usmjerene k poticanju pasivne i aktivne uporabe stranih jezika u gospodarstvu. Rad e navesti i preporuke pomou kojih je mogue poboljati uspjenost u viejezinoj poslovnoj komunikaciji.

Kljune rijei: viejezinost, strani jezici, trite, jezina politika, gospodarstvo

* Odjel za fiziku e-mail: karmen.kneevi@fizika.unios.hr

** Graevinski fakultet u Osijeku e-mail: lidijak@gfos.hr

1. Uvod

Projekt ujedinjenja Europe dobrim dijelom ovisi i o uspjehu strategije ouvanja europske viejezinosti. I premda je meusobno razumije-vanje preduvjet za kvalitetan i dugotrajan suivot, kulturne bi razliitosti u Europi odricanjem od nacionalnih jezika bile bitno osiromaene, ako ne i ugroene. injenica je da e dravljani Europe poduprijeti ideju i razvitak zajednice samo onda ako oni u takvoj zajednici osjeaju i svoju jezinu i kulturnu povijest, sadanjost i budunost.

U Europi dakle viejezinost postaje standard, ali ne na osnovi nijekanja i zatiranja materinsko-ga jezika manjih nacija, ve se taj standard temelji na ideji potenciranja izvornih govornika jezika zemalja s veim brojem stanovnika. Pritom se naglaava vanost odabira pojedinoga jezika te dostupnost uenja odreenoga jezika u kolama, kao i nain i opseg ponude.

Prema anketi pod nazivom Europljani i njihovi jezici koju je tijekom studenog i prosinca 2005.godine proveo Eurobarometar1 a koja je obuhva-tila 28 694 graanki i graana 25 lanica EU-a, kao i Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i Turske, analizirana su njihova iskustva i vrednovanja viejezinosti. Anketa je pokazala da se 56% gra-ana lanica EU-a moe osim na svome materi-njem jeziku sporazumijevati i na drugom jeziku. To je 9% vie od rezultata ankete iz 2001. koja je provedena meu tadanjih 15 drava lanica. 28% ispitanika izjavilo je da se mogu sporazumijevati na dva strana jezika. Pritom se engleski jezik isti-e kao najei jezik u EU-u, a slijede francuski, njemaki, panjolski i ruski. Jezina znanja po-dijeljena su geografski i u socijalno-demografske grupe. Tipini je viejezini Europljanin mlad, visoko obrazovan ili jo studira, roen je u drugoj dravi, koristi strane jezika u poslovne svrhe i motiviran je za njihovo daljnje uenje. Samo jedan od 5 Europljana opisuje sebe kao aktivnog uenika stranih jezika. Unato tome dvije treine Europljana smatraju da je usvajanje stranih jezika politiki prioritet te da je klju u obrazovanju 2.

Tijekom komunikacije na materinjem jeziku sluatelju je mogue otkriti niz podataka o nama: 1 U svakoj dravi anketa obuhvaa stanovnitvo starije od

15 godina, dravljane jedne od lanica EU-a. U zemljama pristupnicama i kandidatima obuhvaa dravljane tih zemalja te graane koji ive u tim dravama, ali su i dravljani zemlje lanice EU-a koji dovoljno dobro poznaju jezik zemlje da bi mogli odgovoriti na pitanja iz upitnika

2 http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/doc/lang/consult_en.pdf

kolovanost, podrijetlo, kulturnu pozadinu, dok dobro poznavanje stranih jezika u situacijama odabira kandidata za novo radno mjesto moe biti od presudne vanosti. Ovdje se prvenstveno misli na intervjue prilikom kojih elokventnost i snalaljivost u komunikaciji na stranom jeziku moe odigrati presudnu ulogu.

2. Jezina politika, viejezinost, integracija

Jezina politika kao pojam u lingvistici postoji ve etrdesetak godina. Ona je izrazito dinami-na kategorija, o njoj svi govore, a mnogi je i (ne)svjesno provode kad ele ouvati identitet svog jezika/idioma, kada se bore za njegov status u javnoj komunikaciji, kada druge pouavaju stra-nim jezicima ili kada se zalau za jezina prava govornika.

Jezikoslovac Dubravko kiljan kae da je jezina politika skup racionalnih i uglavnom institucionaliziranih postupaka kojima neko drutvo utjee na jezine oblike javne komuni-kacije i na formiranje svijesti svojih sudionika o tim oblicima. Svaka zajednica, najee drava, kreira dvostruku jezinu politiku: unutarnju ivanjsku koja, kao i svaka politika, ureuje od-nose s drugima: koliko e i kako one utjecati na jezik i njegovo ustrojstvo, a da taj jezik ne izgubi svoj identitet.3 Jezina su prava vrlo vaan se-gment planiranja statusa jezika, to je termin koji neki lingvisti proiruju tumaei ga kao ljudska jezina prava obzirom da bi trebala osigurati ravnopravnost svih slubenih jezika, bez jedna-kijih meu njima. U planiranju usvajanja jezika ili u politici jezinog obrazovanja koriste se, osim lingvistikih, i ekstralingvistika sredstva koja razvijaju nau svijest o jeziku.

Za planiranje usvajanja jezika takoer je vano koje mjesto imaju jezici u nastavnom programu, no isto je tako, pogotovo u multikulturalnim sre-dinama, vana i strategija uenja stranih jezika: intenzitet, izbor i broj jezika te stjecanje jezine, komunikacijske i pragmatike kompetencije. U kontekstu multikulturalnosti vano je planirati dvo/vie/jezino obrazovanje rezultat kojega e biti bi/multi/lingvizam koji brie bilo koji oblik asimilacije i gubitak jezinog identiteta.

Odavno su na planu globalne jezine politike tzv. planski (pomoni, kontaktni) jezici trebali dobiti ulogu koja im po definiciji pripada. Me-utim, jezini imperijalizam (i to ne od juer) u 3 Samardija,M. Selak, A: Leksikon hrvatskog jezika i knjievno-

sti, Pergamena, Zagreb, 2001. str. 276.

UDK 339.1:8133Struni rad

209208

prvi plan stavlja tzv. World English koji postaje globalni jezik, premda izrazito varijantan pa se govori i o engleskim jezicima (Englishes). S jedne se strane globalna politika, makar dekla-rativno, brine za svaki mali, ugroeni i jezik u opasnosti, a s druge strane proteira svoj globalni jezik kao osnovno sredstvo komunikaci-je. U svakom sluaju, jezina karta svijeta mijenja se i bre nego to se misli.

Kao to je ve spomenuto, jezinoj politici, kao i svakoj drugoj politici, treba pristupiti vrlo ozbiljno. Osnovna pretpostavka za uspjeno sporazumijevanje u globalnoj i ujedinjenoj Europi jest da to vei broj ljudi govori vie stranih jezi-ka. Viejezinost koju obiljeava niz imbenika stoga je temeljna europska vrijednost koju treba promicati poput npr. snoljivosti, pluralizma, civilnog drutva i parlamentarne demokracije. U ujedinjenoj Europi nacionalne granice imaju samo fiktivnu ulogu - slobodan prijevoz ljudi, roba i usluga samo su jedan dokaz tome. Slijedom toga, imbenici nacionalnog podrijetla gube na vanosti, to dovodi do stvaranja mulitkulturalnih trita. Otuda se moe pretpostaviti da e va-nost razliitih jezika u Europi postati jo nagla-enija te da e se planiranje voenja i redoslijeda uenja stranih jezika morati paljivo razmatrati.

Viejezinost je kljuni element integracije i omoguava intekulturalni dijalog. Kada je u pita-nju plasman na tritu rada, viejezinost moe poboljati situaciju milijuna doseljenika u Europi. Jedna od osnovnih pretpostavki za njihovo uspjeno zapoljavanje, kao i za zadravanje rad-nog mjesta upravo je brzo usvajanje jezika drave u koju su doselili. Uspjenija komunikacija izme-u zaposlenika poveava efikasnost, kvalitetu i sigurnost koji su imperativ svakoga proizvodnog procesa, dok poznavanje drugih jezika doseljeni-ke radne snage za poduzea moe biti od velike koristi ako se aktivno koristi.

3. Gospodarstvo znanja

Tehnoloki je razvoj od posebne vanosti za uspjenost razvoja i zapoljavanja, a cjeloivot-no uenje od posebnog znaenja. Za Europu je tipina viejezinost danas vanija nego ikada jer se gospodarstvo sve vie okree k znanju.4 Podu-zea bi u Europi teoretski trebala vie od ostalih subjekata biti u mogunosti koristiti poslovne prilike koje zahtijevaju viejezinu komunikaciju. Postojei potencijal, meutim, nije u potpunosti

4 http://ec.europa.eu/education/languages/pdf/doc1597_en.pdf

iskoriten.Brojna istraivanja pokazuju da se na meu-

narodnim tritima trai poznavanje vie jezika kao i kulturne kompetencije ija se prilagodba povezuje u pravilu s poznavanjem jednog jezika. Istodobno poduzea imaju sve vie potekoa pronai kvalificirane djelatnike ije jezino znanje nadmauje rudimentarno znanje engleskog jezika.

Mobilnost je zaposlenih i dalje vrlo mala. Samo 2% cjelokupnog broja radno sposobnog stanov-nitva EU-a ivi i radi u drugoj dravi lanici. Pritom je nedostatak poznavanja stranih jezika naveden kao najvea prepreka za unutareuropsku mobilnost. Udio ljudi koji ivi u Europi, a drav-ljani su neke tree drave ili su roeni u nekoj drugoj dravi, dvostruko je vei.5 Radna snaga koja je pristigla iz drugih drava mora uloiti puno truda u usvanjanje jezika kojim se govori u novoj dravi, a vrlo se malo pozornosti obraa na drugu generaciju doseljenika, koji su odgojeni dvojezino, pa ak i trojezino.

Europa je u opasnosti da izgubi bitku oko tri-nih kompetencija s obzirom na to da drave koje se vrlo brzo gospodarski razvijaju, a nalaze se u Aziji i Latinskoj Americi, pridaju veliko znaenje usvajanju jezika i kompetencijama potrebnih za uspjeno natjecanje na tritima. Izazov lei u utemeljenju viejezinosti u svim strategijama koje su usredotoene na razvoj humanoga kapi-tala za budunost. Bit e potrebna radna snaga koja Europu promatra kao prvu domovinu, a koja je viestruko kvalificirana. Istodobno se Europa mora pozicionirati kao atraktivna lokacija za gospodarstvo kako bi privukla radnu snagu iz inozemstva. Ti e ljudi sa sobom donijeti jezike neophodne za uspjeno natjecanje na novorazvi-jenim tritima.

Veem broju malih i srednjih poduzea svake godine zbog jezinih i interkulturalnih deficita izmaknu brojne poslovne prilike. Na to ukazu-je izvjee ELAN koje je 2007. objavila Europska komisija.6 Ovo istraivanje, prvo ovakve vrstepro-vedeno u Europi, pokazuje rezultate o proma-klim poslovnim prilikama zbog pomanjakanja poznavanja jezika. Izvjee se temelji na uzorku

5 Demographic Trends, Socio-Economic Impacts and Policy Implications in the European Union-2007. Monitoring Report prepared by the European Observatory on the Social Situation-Demographic Network, p. 43.

http://ec.europa.eu/employment_social/spi/docs/social_situ-ation/2007_mon_rep_demo.pdf.

6 http://ec.europa.eu/education/languages/pdf/doc421_en.pdf

od 2000 malih i srednjih poduzea iz 27 drava lanica i drava kandidatkinja. 11% ispitanika izjavilo je da su izgubili poslovnog partnera zbog pomanjkanja poznavanja stranih jezika i dotine kulture. Makroekonomski zakljuci ove studije ukazuju na mogunost jaanja potencijala za poveanje izvoza malih i srednjih poduzea uz uvjet da im uspije strategijsko uvoenje stranih jezika. Ovu spoznaju potvruje i niz nacionanih studija. Istraivanja i iskustva pokazuju da se engleski jezik smatra gospodarskim jezikom. Mnoga poduzea, meutim, moraju jo dosta uiniti kako bi se njihovi zaposlenici dobro osjeali u engleskom jeziku. U veem dijelu Europe engleski jezik pripada prije opoj kulturi i osnovnom znanju, nego znanju stranog jezika. Govoriti strani jezik kao materinski jezik postaje sve manje bitno s obzirom na to da on u mnogo drava ini sastavni dio opeg obrazovanja.7 Zbog toga je od velike vanosti prerasti engleski jezik kako bi se usvojile prednosti poznavanja drugih stranih jezika.

Oigledno je da e engleski jezik zadrati svoju vodeu ulogu kao svjetski poslovni jezik. Me-utim drugi e jezici biti presudni u uspjenom poslovanju i profiliranju poduzea. Jezici nisu samo potrebni za poticanje prodaje i marketinga. Opskrbni lanci, meunarodne usluge te gotovi proizvodi namijenjeni izvozu u jednakoj mjeri prelaze granice. K tome i trite rada ima globalni karakter. Integracija viejezinih i mulutikultu-ralnih zaposlenika od presudne je vanosti. Jezici e se u budunosti, vjerojatno, morati koristiti kreativnije, kako bi dotaknuli nove ciljne skupine te uspostavili duge, strategijske odnose.

4. Instrumenti i praksa u EU-u

Od velikog je znaenja europska suradnja u okviru Lisabonske strategije za rast i zapoljava-nje. U sreditu je mobilnost, a Europski akcijski plan za mobilnost u zapoljavanju predlae jaanje EURES-a, internetskog portala na 2 jezika s pristupom cjelokupnoj europskoj bazi podataka za otvorena radna mjesta. Daljnja je obeavajua inicijativa Europsko partnerstvo za mobilnost u poslovanju - savez koji podrava Europ-ska komisija s ciljem poveavanja mobilnosti pri zapoaljavanju u EU-u. Najveim dijelom sredstva za financijsku podrku od strane EU-a dolaze iz socijalnih fondova, Europskog fonda za

7 http://britishcouncik.org/learning-research-englishnext.htm

regionalni razvoj i, za neke drave, iz kohezijskih fondova. Ovi fondovi zajedno raspolau sredstvi-ma u iznosu od 975 milijardi eura koje odobrava Europska komisija temeljem odreenih prio-riteta, a sredstva rasporeuju Vlade pojedinih drava. Kao poticaj dolaze u obzir integracijski projekti na radnome mjestu koji predviaju jezi-ne teajeve. U okviru programa za cjeloivotno uenje Europske komisije sredstva se dodjeljuju temeljem godinjih natjeaja. Posebno se istie program Leonardo da Vinci koji poduzeima nudi raznolike mogunosti koje se odnose na struno osposobljavanje.

Pravi e pomaci uslijediti tek nakon to poduzea, od malih do velikih meunarodnih koncerna, razviju kreativne i dinamine jezi-ne strategije koje se temelje na individualnim mogunostima pojedine organizacije. Navedene strategije potrebuju podrku i poticaje od strane lokalnih i regionalnih uprava. Praktina se rjee-nja nalaze u partnerstvima poduzea i obrazov-nog sektora, kao i izmeu industrije i istraivanja s ciljem iznalaenja prednosti usvajanja stranih jezika i jezinih tehnologija.

Poduzea bi trebala prikupiti interne podatke o poznavanju stranih jezika te ih strategijski ko-ristiti, provjeriti proces zapoljavanja, strategije kolovanja i osnovne pretpostavke za mobilnost. Isto tako bi trebali poticati zaposlenike u uporabi usvojenih znanja te im nuditi jezino usavrava-nje modelirano prema potrebama radnih mjesta.

Postoje i fleksibilni teajevi na internetu koji tede vrijeme, a koji su usredotoeni na poseb-ne potrebe pojedinih poduzea.8 Novi mediji takoer nude nove mogunosti za usvajanje i primjenu stranih jezika. Internetska komuni-kacija i oglaavanje trebali bi biti viejezini, a tekstovi usmjereni ciljnoj skupini. Pri spretnom koritenju jezinih tehnologija mogue je smanjiti trokove za viejezinost, odnosno drati ih u granicama prihvatljivoga. Za mnoga poduzea, posebice mala i srednja, prag je za primjenu jezi-nih tehnologija jo uvijek vrlo visok. Ovdje bi se moglo pomoi ukoliko bi se poticala partnerstva izmeu industrije i istraivanja. Na taj bi se nain ne samo opravdalo investiranje u istraivanje

8 http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=Fl11uAtL7HkC&oi=fnd&pg=PR9&dq=what+is+e-learning+of+foreign+languages&ots=bOInlzE7Od&sig=h0-fn2E21hybM1WZiqw2J3OUcXM&redir_esc=y#v=onepage&q=what%20is%20e-learning%20of%20foreign%20languages&f=false

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

211210

na podruju jezinih tehnologija nego bi se i poduzeima poveala trina konkurentnost te poveale usluge graanima.

5. Preporuke za jaanje iskoristivosti viejezinosti

Svoju viejezinost Europa mora pretvoriti u prednost prilikom trinog natjecanja. Meutim to je mogue tek ako vlasti pojedinih drava budu poticale formalno i neformalno uenje irokog spektra stranih jezika. Posebno je naglaena potreba podravanja jezinih strategija u podu-zeima od strane najviih upravljakih razina. Takoer veliku vanost imaju i nacionalne, regi-onalne i lokalne institucije i njihova nastojanja ka promicanju strategijske podrke stranih jezika. Osim toga najvanija je i presudna uspostava eu-ropske platforme za stalnu razmjenu prokuanih naina rada prilikom ophoenja s jezicima.

Gospodarski bi subjekti zbog jaanja isko-ristivosti viejezinosti kao imbenika jaanja konkurentnosti na tritu trebali: ustanoviti kojim stranim jezicima raspolau te

jesu li oni prema potrebama pojedinih razina poduzea i u uporabi;

preraditi i uspostaviti individualne ciljeve jezi-nih kompetencija pojedinih uposlenika;

uporabiti iroki spektar strategija jezinog menadmenta kao na primjer: investiranje u uenje stranih jezika, zapoljavanje osoba koji-ma je strani jezik materinski jezik, suradnja s prevoditeljima i strunjacima za komunikaciju;

pokuati izgraditi meunarodnu mobilnost zaposlenika;

Na regionalnoj / lokalnoj razini vlasti bi trebale: koristiti regionalne i lokalne udruge kako bi se

poveala svijest o boljim poslovnim prilikama koje se nude malom i srednjem poduzetnitvu temeljem boljeg poznavanja stranih jezika;

umreiti javni i privatni sektor ukljuujui visokokolske ustanove kao i lokalno gospodar-stvo u odnosu na organizaciju teajeva stranih jezika te podrati druge strategije za usvajanje i/ili poboljanje znanja stranih jezika;

poticati viejezinost lokalnih gospodarstveni-ka putem zajednikih teajava stranih jezika za mala poduzea, odravati meunarodne sajmo-ve i sline priredbe na podruju poduzetnitva i industrije.

Na nacionalnoj bi razini vlade pojedinih drava trebale: poticati uenje stranih jezika na svim razinama

od sekundarnog do cjelokupnoga tercijarnog obrazovanja, ukljuujui i strukovno obazo-vanje te uvesti jezine module koji bi bili bolje povezani s praksom;

prilikom zavretka kolovanja primjereno vred-novati poznavanje stranih jezika te istaknuti znaenje te vrste znanja u odnosu na karijernu perspektivu;

preporuiti nacionalnim gospodarskim institu-cijama koje nude poticajnje programe uvoenje jezine strategije u njih, posebice u odnosu na mala i srednja poduzea kako bi se poboljale njihove izvozne mogunosti.

6. Zakljuak

Vea ponuda stranih jezika tijekom obrazo-vanja svakako doprinosi poboljavanju situa-cije uenja stranih jezika. Vano je prepoznati znaenje viejezinosti, posebice kada je u pitanju zapoljavanje. Brojna istraivanja pokazuju da se na meunarodnim tritima trai poznavanje vie jezika kao i kulturne kompetencije ija se prilagodba u pravilu povezuje s poznavanjem jednoga stranog jezika. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju prednost poznava-nja vie jezika bit e od presudne vanosti za dobivanje kvalitetnijih radnih mjesta i poslova. Naravno to se prije svega odnosi na poslove za koje je potrebno visoko obrazovanje, ali se moe oekivati da e zbog rastue meudravne suradnje ovaj standard postupno postati nunost za svakoga. Upravo je hrvatska drava ta koja u svojoj obrazovnoj politici mora initi sve kako bi obrazovni ciklus segmentarno jaao, s posebnim naglaskom na viejezinost. Vano je uoiti da bi uenje stranih jezika trebalo biti bitan segment i regionalnih inicijativa u pograninim podruji-ma. Osim obrazovnog sektora u ovim bi inicijati-vama trebali sudjelovati i gospodarski subjekti.

Europsko gospodarstvo potrebuje vrstu i kon-tinuiranu podlogu za diskusije i razmjenu isku-stava te analizu prokuanih postupaka. Jaanje svijesti o ovoj se problematici u Europi nastavlja putem razliitih procesa, dok se kroz kampanje mobiliziraju raspoloivi savezi za senzibiliziranje rukovodstva u poduzeima i vlasti. Potrebna je zajednika skrb nacionalne i regionalne vlasti te gospodarskih subjekata kako bi se jezina znanja koristila kao osnovna pretpostavka za gospo-darstvo koje e u budunosti biti jo uspjenije i konkurentnije.

Literatura

lanci: 1. Christ, H. :Fremdsprachenunterricht und Sprachenpolitik, Stuttgart, 1980, Klen2. Crni-Groti, V. Protection of minority languages in Croatia // Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita

u Rijeci. 23 (2002), 2; 3. Grbi, J. Jezini procesi, identitet i globalizacija // Narodna umjetnost : hrvatski asopis za etnologiju

i folkloristiku = Croatian journal of ethnology and folklore research. 41(2004),2;. Nelde, P. H. Suggesting a new European language policy. // Collegium antropologicum.Supplement.28(2004),1;str.13-26. Paali, M. Problem viejezinosti u Europskoj uniji // kolski vjesnik : asopis za pedagoka i kol-ska pitanja. 54 (2005), 1/2;

4. ani, I. Jezina politika Europske unije : nerjeivo ili pitanje koje se rjeava samo od sebe // Anali Hrvatskog politolokog drutva. 1(2004[i.e. 2005]); Knjige:

1. Hagege, C. Zaustaviti izumiranje jezika, Zagreb, Disput, 2005. 2. Matasovi, R. Jezina raznolikost svijeta : podrijetlo, razvitak, izgledi, Zagreb, Algoritam, 2005. 3. Siguan, M. Jezici u Europi, Zagreb, kolska knjiga, 2004. 4. Jezina politika i jezina stvarnost = Language policy and language reality : knjiica saetaka = book

of abstracts / 21. meunarodni znanstveni skup, Split, 24.-26. svibnja 2007. = 21st international con-ference, Split, 24th - 26th May 2007. Zagreb , Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, 2007.

5. Jezik i identiteti : zbornik / urednica Jagoda Grani, Zagreb ; Split , Hrvatsko drutvo za primijenje-nu lingvistiku -HDPL, 2007.

Propisi:Viejezinost, gospodarstvo i novi mediji u kontekstu Europske jezine politike u novom stoljeu,

ZFSH/SGB Sozialrecht in Deutschland und Europa, 39.J ahrgang, Nummer 6, 2004. str. 329-344.

Izvor na internetu :1. http://www.matica.hr/Vijenac/Vij217.nsf/AllWebDocs/oravnopdg 2. http://www.goethe-bytes.de/dw/article/0,2144,3101815,00.html 3. http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakID=2514 4. http://britishcouncil.org/learning-research-englishnext.htm5. Demographic Trends, Socio-Economic Impacts and Policy Implications in the Ezuropean Uni-

on-2007.6. Monitoring Report prepared by the European Observatory on the Social Situation-Demographic

Network, p. 43.7. http://ec.europa.eu/employment_social/spi/docs/social_situation/2007_mon_rep_demo.pdf.8. http://ec.europa.eu/education/languages/pdf/doc421_en.pdf9. http://europa.eu.int/languages/de/dokument/7410. hppt://europa.eu.int/comm/education/doc/official/keydoc/actlang/act_lang_de.pdf11. hppt://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/dovs/pressData/de/ec/71067.pdf

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu

213212

Karmen Kneevi, Lidija Kraljevi: Viejezinost kao imbenik jaanja konkurentnosti na gospodarskom tritu Teufik oi: Islamsko bankarstvo uloga i znaaj financijskih instrumenata

Karmen KneeviLidija Kraljevi

Multilingualism as a Factor in Strengthening Competitiveness in the Economic Market

AbstractThe ability to understand each other is a precondition for coexistence and work that we cannot

dispense with. In the European Union, where diversity is valued, one language cannot cover all com-munication needs. Multilingualism facilitates openness and tolerance but also provides for access to new markets and opens up new business opportunities. Nowadays, proficiency in multiple languages plays an important role in a persons life and success. In the context of foreign language teaching, language policies of individual states play a significant role because they lay down the guidelines for educational systems according to which foreign language syllabuses and curriculums are created at all education levels.

This paper examines the role of language policy and individual multilingualism and analyses their impact on enhancement of employment prospects in the European Union. The paper also looks at the significance of investments into foreign language learning with the aim to strengthen ones competi-tiveness in the market as well as activities undertaken to encourage passive and active use of foreign languages in business. In addition, the paper gives recommendations that can help improve the suc-cess rate in multilingual business communication.

Keywords:Multilingualism, foreign languages, market, language policy, economy

Teufik oi, mr. oec.*

iSlAmSkO BANkARSTvO - ulOGA i zNAAJ fiNANCiJSkih iNSTRumENATASaetak

Svojevremeni bankrot amerike banke Lehman Brothers formalno je oznaio poetak ekonomske krize koja je uzrokovala dramatine promjene u mnogim dravama i njihovim ekonomijama. Ni naj-snanije ekonomije nisu se uspjele oduprijeti krizi, ali su je izbjegle u velikoj mjeri one zemlje svijeta koje su svoju ekonomiju i financijski sektor utemeljile na islamskim financijskim principima i bankar-stvu.

U ovom se radu navode osnovni razlozi globalne ekonomske krize sa uzrocima i posljedicama koje je proizvela neefikasnost postojeega bankarskog sustava.

Pojanjavaju se osnovni principi rada islamskih banaka te uloga i znaenje njezinih financijskih instrumenata. Podjela rizika i zabrana kamate predstavlja osnovni princip islamskog bankarstva, dok njegovi financijski instrumenti omoguuju efikasnu vezu izmeu financijskih transakcija i realne ekonomije. Islamski financijski instrumenti koji su pokazali najveu otpornost i ilavost u financijskoj krizi podrobnije su analizirani i prikazani u ovom radu.

Istraeni su i naglaeni odnosi izmeu konvencionalnog i islamskog bankarstva, principa na kojima su utemeljeni kao i odnosi njihovih najvanijih financijskih instrumenata.

Kljune rijei: Islam, erijat, islamsko bankarstvo, konvencionalno bankarstvo, kamata, islamski financijski instrumenti, Ijarah, Istisna, Murabaha, Musharakah, Mudarabah, Qard-e-Hasna, Sukuk.

* Student - Doktorski studij; Ekonomski fakultet u Osijeku

UDK 336.71Struni rad