Jezicka tipologija
-
Upload
minja-bujakovic -
Category
Documents
-
view
217 -
download
3
description
Transcript of Jezicka tipologija
-
Jezika tipologija
-
Jezika tipologijaJezika tipologija empirijski nauni pristup
Sastoji se iz tri faze:Tipoloka klasifikacijaTipoloka generalizacijaFunkcionalno-tipoloka eksplanacija
-
Tipoloka klasifikacijaOpisivanje razliitih jezikih tipova prema odreenom parametru. Red rei (broj i imenica)
Vrsta meujezikog poreenja
Prosta deskripcija varijacije
Klasifikacija jezikaParcijalnaholistika
-
Tipoloka generalizacijaJezike univerzalijeobrasci koji se dosledno pojavljuju meu jezicimaogranienja moguih jezikih tipova
Grinberg ezdesetih godina uticao na razvoj tipologije u ovom smislu.
-
Tipoloka generalizacija tipovi jezikih univerzalijaUniverzalije:Nerestriktivne Restriktivne (implikativne)
Nerestriktivne: svi jezici pripadaju odreenom gramatikom tipu prema odreenom parametru. Drugi tipovi nepotvreni, ali mogui.
-
Tipoloka generalizacija tipovi jezikih univerzalija
Nerestriktivna univerzalija: Svi jezici imaju oralne vokale.
Oralni vokali +Oralni vokali -PotvrenNepotvren
-
Tipoloka generalizacija tipovi jezikih univerzalijaRestriktivne (implikativne) univerzalije (proste i sloene dominiraju u jezikoj tipologijiNekoliko koraka u ovoj fazi tipoloke analize:Pobrojavanje logiki moguih jezikih tipovaOtkrivanje distribucije potvrenih i nepotvrenih tipova jezika.Utvrivanje generalizacije kojom se uzimaju u obzir samo potvreni tipovi. Formulisanje implikativne univerzalije
-
Tipoloka generalizacija tipovi jezikih univerzalijaImplikativna univerzalija: Ako jezik ima imenicu ispred demonstrativa, onda ima imenicu ispred relativne klauze. 4 mogua logika tipa:NRel, NDem (potvren)RelN, NDem (nepotvren ili vrlo redak tip)NRel, DemN (potvren)RelN, DemN (potvren)Implikativna univerzalija ograniava jeziku varijaciju na tipove 1, 3 i 4, a iskljuuje 2.
-
Tipoloka generalizacija tipovi jezikih univerzalijaTetrakorika tabela prikazivanje dva parametra u dve dimenzijeTabelarno prikazivanje 4 mogua logika tipa jezika
DemNNDemRelNpotvrennepotvren (vrlo redak)NRelpotvrenpotvren
-
Deskripcija i eksplanacijaTeorija: Deskriptivna - KAKVI SU JEZICIEskplanatorna ZATO SU JEZICI TAKVI KAKVI JESU
-
Funkcionalno-tipoloka eksplanacijaTipologija predstavlja i teorijski okvir za prouavanje jezika.
Funkcionalno zahteva se objanjenje u pogledu kognitivnih, perceptivnih i socio-interaktivnih sposobnosti.
ta je mogui ljudski jezik? Koji su logiki mogui tipovi jezika i kako moemo objasniti postojanje tipova jezika.
Eksplanatorni modeli (teorijski okviri): kompetitivne motivacije, ekonominost, ikoninosti, semantike mape i dr.
-
Kompetitivne motivacijeKompetitivne motivacije dominantnosti i harmoninosti.
Implikativna univerzalija: Ako jezik ima red rei pridev-imenica (AN), onda ima i red rei demonstrativ-imenica (DemN).
-
Kompetitivne motivacijeDistribucija jezikih tipova:
Dominantna i recesivna vrednost
Dominantnost motvacija koja se posmatra kao relacija izmeu dve dominatne vrednsotiHarmoninost zavisna relacija izmeu jednog reda rei od drugog, donos izmeu dominantne i recesivne rednosti.
DemNNDemNApotvrenpotvrenANpotvrenNepotvren
-
Kompetitivne motivacijeOve dve motivacije se takmie jedna sa drugom: Dominantan se redosled moe uvek javiti, dok se njegov opozit, recesivan redosled, moe javiti samo kada je harmonian redosled takoe prisutan.Ne mogu se pojaviti obe motivacije u jednom jeziku.
-
Kompetitivne motivacije ekonominosti i ikoninostiEkonominost: Princip po kojem se iskazi svode na minimumfrekventniji oblici se izraavaju upotrebom manjeg broja morfema.
Ikoninost: motivie simetriju u jezikom izrazu.
-
Kompetitivne motivacije ekonominosti i ikoninostiImplikativna univerzalija: Ukoliko jedan jezik ima nastavak za jedninu, takoe e imati i nastavak za mnoinu.
Ikoninost motivie izraavanje svih vrednosti.
Nastavak za mnoinu +Nastavak za mnoinu -Nastavak za jedninu -potvrenopotvrenoNastavak za jedninu +potvrenoNepotvreno (veoma retko)
-
Problem korpusaProblem kvaliteta korpusa Znaaj deskriptivnog rada (gramatike, tekstovi, elicitacija, vreme provedeno ne terenu, inforamtori, lingvisti)
Problem kvantiteta korpusa broj jezika na osnovu kojih se dolazi do tipoloke generalizacije)