Jetra / bolesti i Dijeta

download Jetra /  bolesti i Dijeta

of 20

  • date post

    04-Apr-2018
  • Category

    Documents

  • view

    257
  • download

    2

Embed Size (px)

Transcript of Jetra / bolesti i Dijeta

  • 7/29/2019 Jetra / bolesti i Dijeta

    1/20

    KBD

    Klinika bolnica Dubrava

    Odjel Prehrane

    Dijetoterapija kodbolesti jetre

    Prirunik za bolesnike

  • 7/29/2019 Jetra / bolesti i Dijeta

    2/20

    Autori:mr.sc. Irena Martinis, dipl.ing. nutricionistIrena Ore, dipl.ing. prehrambeni tehnologEva Pavi, dipl. ing. prehrambeni tehnologdr.sc. Duan Kardum, dr. med. specijalist internist

    gastroenterolog-hepatolog

    Lektor: prof. Danica Crnobrnja

    Oblikovanje: FINGERE, Vlahe Bukovca 20, Samobor

    Tisak: FINGEREtisak, Josipa Jelaia 67, Samobor

    Prirunik je tiskan uz novanu potporu tvrtkePLIVA HRVATSKA, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb

    Jetra je najvea lijezda i drugi organ po veliini u ljudskom organizmu, a ujednopredstavlja jedini unutranji organ koji se moe regenerirati. Jetra je tihi organ, ne bunise, pa je uglavnom zanemarujemo dok neto ozbiljno ne poe po zlu.Naa jetra svakodnevno obavlja izuzetan posao kako bi nas odrala ivima i zdravima;igra kljunu ulogu u metaboliziranju hrane koju jedemo te u procesu detoksikacije kojinas titi od tetnog utjecaja brojnih toksina kojima smo izloeni.

    Apsorpcija nutrijenata velikim se dijelom odvija sudjelovanjem jetre. Sve tvari kojeunesemo u organizam dolaze u jetru, gdje se razvrstavaju na toksine i ostale molekule.Snanim sustavom detoksikacije jetra pretvara lijekove i toksine u molekule koje semogu eliminirati iz organizma putem bubrega (mokraom) ili crijeva (fecesom). Jetraje odgovorna za sintezu veine proteina koji cirkuliraju u krvi, te predstavlja organ koji

    ima kljunu ulogu u regulaciji razine eera u krvi. Tjelesne potrebe za glukozom biljeese u jetri, te se glukoza osigurava organizmu probavom hrane ili razgradnjom glikogena- skladinog eera u jetri i miiima. Kod produljenog gladovanja, kada nije mogueosigurati glukozu probavom, a rezerve u jetri su potroene, u jetri se pokree proceskojim iz aminokiselina ili drugih molekula nastaje glukoza. Metabolizam masti takoerje usko vezan uz jetru. U jetri nastaje kolesterol, a ujedno se u jetru doprema i kolesteroliz krvi. Eliminacija kolesterola iz jetre odvija se putem ui.

    Preuzeto s www.plivazdravlje.hr

    Jetra

    2 Prirunik za pacijente

  • 7/29/2019 Jetra / bolesti i Dijeta

    3/20

    Potovani itatelji,

    ovaj prirunik je namijenjen svim osobama oboljelima od bolesti jetre koji e se krozdue vrijeme ili ak cijeli ivot morati pridravati dijete, odnosno promijeniti svojeprehrambene navike.

    Sama spoznaja bolesti, vanost promjene ustaljenih ivotnih navika i uspostavljanjenovih, a sve to uz poetnu, najee vrlo malu koliinu informacija, moe uplaitisvakoga.

    U elji da rijeimo Vae nedoumice, pripremili smo ovaj prirunik koji e Vam pomoida bolje razumijete svoje stanje, savjetovali koje namirnice valja odabrati i kako ihpripremiti.

    Znanjem i pridravanjem pravilne prehrane znatno moete utjecati na kvalitetu svogaivota.

    Autori

    Tkogod da je otac bolesti, loa prehrana je njezina majka

    Kineska poslovica

    3Dijetoterapija kod bolesti jetre

  • 7/29/2019 Jetra / bolesti i Dijeta

    4/20

    4 Prirunik za pacijente

    Oko 300 milijardi hepatocita jetrenih parenhimnih stanica, sa ostalim jetrenimstrukturama obavlja vie od pet stotina razliitih fiziolokih funkcija koje se mogu

    svrstati u tri osnovne skupine: metabolike, sekrecijske i vaskularne.Metabolike funkcije podrazumijevaju normalan metabolizam ugljikohidrata,bjelanevina i masti i veliki utjecaj imaju u normalnom prometu vode, vitamina ielektrolita.Sekrecijske funkcije obuhvaaju stvaranje i luenje ui i njenih bitnih sastojaka unih kiselina, kolesterola i bilirubina. u je neophodna za razgradnju masti iapsorpciju tvari topljivih u mastima ukljuujui vitamine A, D, E i K.Jetra slui i kao rezervoar krvi, vitamina A, D i B12, folne kiseline i eljeza kao ikratkotrajni rezervoar manje koliine eera u obliku glikogena, proteina i masti.U detoksikaciji organizma od tetnih tvari jetra ima glavnu ulogu.

    Kod jetrenih bolesti u dijagnostici se rabe kliniki pregled, laboratorijske pretrage krvii urina, radioloke, ultrazvune i radioizotopske pretrage.Za procjenu jetrenih funkcija i stanja jetre u raznim patolokim stanjima u svakodnevnojpraksi na prvom mjestu je odreivanje serumskih enzima, ( tzv. jetrene probe):aminotrasferaze ( AST- aspartat aminotransferaza i ALT- alanin aminotrasferaza);GGT- serumska Y-glutamil transferaza, AP- alkalna fosfataza, LDH- laktatalnadehidrogenaza. Bilirubin, ukupni proteini, kolesterol i trigliceridi te imbenicizgruavanja su uz navedene serumske enzime takoer rutinski laboratorijski testoviu dijagnosticiranju jetrenih bolesti.Odreivanja biljega virusne bolesti jetre te autoantitijela bitno je doprinijelo u

    dijagnostici i praenju lijeenja virusnih i autoimunih bolesti jetre.Ultrazvuk, osobito kolor dopler ultrazvuk predstavlja metodu izbora u patologijijetre, unog mjehura i guterae. Kompjuterska tomografija (CT) stvorila je novemogunosti dijagnostike jetrenih bolesti, naroito fokalnih benignih i malignih procesa.Novi iskorak je svakako magnetna rezonancija (MR) koja osim otkrivanja metastazamanjih od 1 cm te benignih i malignih promjena u jetrenom parenhimu, moe prilinopomoi u njihovu meusobnom diferenciranju.Biopsija jetre i patohistoloka analiza uzorka bioptata jetre nerijetko je kljuna metodau dijagnosticiranju jetrenog oboljenja.

    Sve bolesti jetre moemo uvjetno podijeliti na upalne: akutni i kronini hepatitisi;neupalne: steatoza jetre, toksina oteenja, ciroza,vaskularne bolesti te tumorijetre.

    Najee virusne bolesti jetre uzrokovane su hepatitisom A, B, C i D ali ih moguizazvati i drugi virusi kao Epstein-Barr virus, Cytomegalovirus i drugi. Bolest se moejaviti kao akutna i kronina.Virus A spada u bolest prljavih ruku, javlja se sporadino ili u epidemijama, a doinfekcije dolazi konzumiranjem hrane ili vode zagaene virusom hepatitisa. Nastalostanje izaziva samo akutnu infekciju.Hepatitis B

    se najee prenosi krvlju, spolnim putem ili s majke na novoroene. U10-15% bolesnika prijee u kronini oblik bolesti s moguim posljedinim razvojemciroze odnosno karcinoma jetre.

    Uvod

  • 7/29/2019 Jetra / bolesti i Dijeta

    5/20

    5Dijetoterapija kod bolesti jetre

    Hepatitis C se najee prenosi krvlju. Bolest je dugo bez simptoma gdje gotovo u50 - 80% sluajeva prelazi u kroninu infekciju s razvojem ciroze i maligne jetrene

    bolesti.Masna jetra poznata i kao steatoza jetre oznaava pretjerano nakupljanje neutralnihmasti unutar jetrenih stanica zbog ega je jetra svjetlijeg izgleda i obino uveana.Najei uzroci masne jetre su alkohol, debljina, eerna bolest, lijekovi, trudnoa,prehrana manjkava proteinima itd. Masna jetra je najei oblik alkoholne bolesti jetrekoji moe prijei u alkoholni hepatitis te konano u alkoholnu cirozu jetre.Ciroza predstavlja kraj spektra nepopravljivog oteenja jetre. Zbog trajne izloenostinekom od uzronika oteenja dolazi do propadanja jetrenih stanica i oivljavanjabeskorisnim, vezivnim tkivom na mjestu oteenja. Jetra postaje neravna, vorasta itrajno smanjena. Najei uzroci ciroze jetre su kronini hepatitis B i C, alkoholizam,eerna bolest i neke druge metabolike bolesti. Ciroza je ozbiljno kronino oboljenjekoje esto zavrava letalno najee uslijed jetrene kome, a manjim dijelom zbogiskrvarenja.U arine bolesti jetre spadaju ciste jetre te solidne arine promjene koje nazivamotumorima. Tumori jetre mogu biti dobroudni i zloudni. Najei dobroudni tumorisu hemangiom (graen od krvnih ila razliitog promjera) te hepatocelularni adenom(graen od stanica jetre). Primarni zloudni tumor nastaje iz jetrenih stanica i nazivase hepatocelularni karcinom (HCC), a najee se javlja kod bolesnika s kroninimvirusnim hepatitisom, alkoholiara i kod ciroze jetre. Metastaze zloudnih tumoradolaze najee iz karcinoma debelog crijeva, guterae, dojke, plua te malignogmelanoma.

    Jetrene bolesti nisu rijetke niti bezazlene tim vie to zbog nespecifinosti simptomaostaju dugo neprepoznate. S druge strane, mogunosti lijeenja su ograniene, pa jejo uvijek teite na prevenciji i zatiti od situacija koje bi mogle dovesti do oboljenjajetre. To su prije svega dijetetske mjere koje ukljuuju izbjegavanje konzumiranja veihkoliina alkohola, masne, slane i prene hrane, velikih koliina kave te izbjegavanjeuzimanja hepatotoksinih lijekova.Preporuljivo je, osobito za izloenije skupine ljudi, cijepljenje protiv hepatitisa . Zasada su na raspolaganju cjepiva protiv hepatitisa A i B.U pacijenata u kojih je dolo do oboljenja jetre, prvenstveno s kroninim tijekom uz

    konvencionalno lijeenje, dijetoterapija ima jednu od kljunih uloga.

    dr.sc. Duko Kardum, dr.med.specijalist internistgastroenterolog-hepatolog

  • 7/29/2019 Jetra / bolesti i Dijeta

    6/20

    6 Prirunik za pacijente

    Dijetoterapija je ve tradicionalno sastavna odrednica u lijeenju jetrenih bolesti.Terapijski princip poznatiji je kao naziv jetrena dijeta. Jetrena dijeta ne znai samonadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, ve ona bitno utjee na tijek bolesti.Naime, adekvatni dijetalni reim, koji ukljuuje dostatan broj kalorija te pravilan odnososnovnih hranjivih sastojaka s posebnim naglaskom na sadraj proteina, proizlazi izrazumijevanja poremeaja metabolikih procesa u jetri.

    Dijetalni reim nije jedinstven za sve bolesti jetre. Osnovna je razlika u koliiniproteina i kalorinoj vrijednosti koju sadri. Meutim za sve jetrene bolesti vrijedeslijedee preporuke:

    1. Najvie kalorija bi trebalo potjecati iz ugljikohidrata kojima su bogateitarice, voe, povre te med. Preporueni izvor bjelanevina su: nemasnomeso, posni svjei sir, obrano mlijeko, jaja i riba. Koliinu masti potrebno jemaksimalno reducirati, (40-60 grama dnevno), a najbolje je koristiti biljnemasnoe (maslinovo ulje).

    2. Povre i voe se moe jesti sirovo ili kuhano. Salata se priprema s par kapi

    maslinovo