Jedinstvo u Kristu - Adventisti Hrvatska · Bog je nakon potopa Noi i njegovoj obitelji dao...

1

Denis Fortin

Jedinstvo u Kristu

Pouke iz Biblije

Listopad, studeni i prosinac 2018.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:261

Black

2

Sadræaj

1. Stvaranje i pad

2. Uzroci nejedinstva

3. “Da svi budu jedno”

4. KljuË jedinstva

5. Jedinstvo u prvoj Crkvi

6. Slike o jedinstvu

7. Kada doe do sukoba

8. Jedinstvo u vjeri

9. Najuvjerljiviji dokaz

10. Jedinstvo i naruπeni odnosi

11. Jedinstvo u bogosluæju

12. Crkvena organizacija i jedinstvo

13. KonaËna obnova jedinstva

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 4/2018.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 4/2018Denis Fortin, Oneness In Christ

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:262

Black

3

Cilj je ove biblijskepouke da namaadventistiËkimkrπÊanima pruæibiblijske upute okrπÊanskomjedinstvu.

Cilj je ove biblijskepouke da namaadventistiËkimkrπÊanima pruæibiblijske upute okrπÊanskomjedinstvu.

UVOD

Naπe jedinstvo u KristuCrkva je Boæja obitelj na Zemlji koja zajedno sluæi, prouËava i odr-

æava bogosluæja. GledajuÊi na Isusa kao svojeg vou i Otkupitelja, Crkvase poziva da navijesti Radosnu vijest spasenja svim ljudima.

Dvanaesto osnovno vjerovanje Crkve adventista sedmoga dana di-jelom glasi: “Crkva je zajednica vjernika koji priznaju Isusa Krista zaGospodina i Spasitelja. NadovezujuÊi se na Boæji narod iz starozavjetnogdoba, mi smo pozvani iz svijeta; i okupljamo se radi bogosluæja, bratskezajednice, prouËavanja Boæje rijeËi, proslavljanja Gospodnje veËere, slu-æbe cijelom ljudskom rodu i objavljivanja Evanelja cijelomu svijetu.”(©to adventisti vjeruju... [Zagreb: Znaci vremena, 2000.], str. 134)

Meutim, πto podrazumijevamo pod crkvom? Tko pripada crkvi?Odgovor na ova pitanja djelomiËno ovisi o naπoj definiciji crkve.

Za crkvu sigurno moæemo reÊida je to zajednica vjernika posluπ-nih Gospodinu, koja se okuplja radibogosluæja i sluæbe. Mogu se okup-ljati u kuÊnim crkvama ili na veÊimskupovima (Rimljanima 16,10.11).Pod crkvom takoer podrazumijeva-mo zgradu u kojoj se krπÊani oku-pljaju. Meutim, ovo nije najbolja de-finicija crkve. Crkva se odnosi naljude, a ne na graevinu.

Na crkvu se katkad u Novom zavjetu ukazuje kao na skup vjernikana odreenom geografskom podruËju. Prema tome, kada se Pavao obra-Êa crkvi u Galaciji, on se obraÊa mnogim mjesnim zajednicama u gra-dovima i selima na tom podruËju (GalaÊanima 1,2; vidi 1. Petrova 1,1).Pod crkvom takoer katkad podrazumijevamo skupinu ljudi koja pripa-da odreenoj vjeroispovijedi ili koja se zbog svojih vjerovanja i naslijeanaziva odreenim imenom.

Ipak, sve su ove definicije nepotpune. Crkva je Boæji narod πiromsvijeta. Iako Krist ima vjerne sljedbenike u razliËitim vjerskim zajedni-cama (od kojih Êe se mnogi u posljednjoj krizi pridruæiti Boæjem ostatku— Otkrivenje 18,1-4), ovog tromjeseËja usredotoËit Êemo se na naπuCrkvu, Crkvu adventista sedmoga dana, i vidjeti πto jedinstvo u KristuznaËi za nas.

»etrnaesto osnovno vjerovanje, pod nazivom Jedinstvo u Kristovomtijelu, glasi: “Crkva je jedno tijelo s mnogim Ëlanovima pozvanim izsvakoga naroda, plemena i jezika. U Kristu smo nova stvorenja; rasne,

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:263

Black

4

kulturoloπke, obrazovne i nacionalne razlike, razlike izmeu ljudi svihstaleæa, bogatih i siromaπnih, muπkog i æenskog spola, ne smiju nasdijeliti. Svi smo mi jednaki u Kristu koji nas je jednim Duhom povezaou jednu zajednicu sa sobom i jedne s drugima; mi trebamo sluæiti i danam se sluæi bez ikakve pristranosti i uvjeta. Otkrivenjem Isusa Kristau Svetome pismu dijelimo istu vjeru i nadu, i dopiremo do svih jednimsvjedoËenjem. Ovo zajedniπtvo ima svoj izvor u jedinstvu TrojedinogBoga koji nas je posvojio kao svoju djecu.” (©to adventisti vjeruju...[Zagreb: Znaci vremena, 2000.], str. 170)

Cilj je ove biblijske pouke da nama adventistiËkim krπÊanima, kojise sada suoËavamo s izazovima vezanim za jedinstvo, i suoËavat Êemose do svrπetka vremena, pruæi biblijske upute o krπÊanskom jedinstvu.Meutim, u Pismu nalazimo mnoge upute i pouke o tome kako trebamoæivjeti u skladu s Boæjim darom jedinstva u Kristu. Ove upute i poukeo tome kako ostvariti jedinstvo koje nam je dano i kako ga izraziti usvojoj crkvi srediπnja su tema ovog tromjeseËja.

Denis Fortin profesor je teologije na AdventistiËkom teoloπkomfakultetu na SveuËiliπtu Andrews u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama.Otkako je otpoËeo svoj rad na Teoloπkom fakultetu 1994. godine, Fortinje bio direktor postdiplomskog programa (1999.—2001.), pomoÊnikdekana (2000.—2004.), predstojnik Katedre za teologiju i krπÊanskufilozofiju (2006.), i dekan (2006.—2013.).

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:264

Black

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlja 70 i 71

Pouka 1 29. rujna—6. listopada 2018.

Stvaranje i pad“Izvede ga van i reËe: ‘Pogledaj na nebo i zvijezde prebroj

ako ih moæeπ prebrojiti.’ A onda doda: ‘Toliko Êe biti tvojepotomstvo.’ Abram povjerova Jahvi, i on mu to uraËuna u pra-vednost.” (Postanak 15,5.6)

Biblijski tekstovi: Postanak 1,26.27; 1. Ivanova 4,7.8.16; Posta-nak 3,16-19; Postanak 11,1-9; GalaÊanima 3,29; Ponovljeni zakon7,6-11.

Izvjeπtaj o Boæjem narodu zapoËinje stvaranjem ljudskog roda injegovim tragiËnim padom u grijeh. Svaki pokuπaj da shvatimo naravjedinstva u crkvi mora poËeti razumijevanjem Boæjeg iskonskog planaprigodom stvaranja, a zatim i potrebe za obnovom nakon pada.

Prva poglavlja u Bibliji otkrivaju da je prema Boæjoj namjeri ËovjeËan-stvo trebalo biti obitelj. Naæalost, ovo jedinstvo bilo je ugroæeno nakontragiËnog pada u grijeh. U samom grijehu pojavili su se korijeni nejedin-stva i podjele, loπih posljedica neposluπnosti. Nagovjeπtaj ove podjelenaziremo u neposrednom odnosu Adama i Eve u vrijeme kada im se Bogprvi put obratio nakon πto su okusili plod sa zabranjenog stabla (vidiPostanak 3,11). Izmeu svega ostalog πto Êe planom spasenja biti ostva-reno, vaæan cilj takoer je bio obnova prvobitnog jedinstva. Abraham,otac Boæjeg naroda, dobio je kljuËnu ulogu u Boæjem planu spasenja. UPismu je prikazan kao veliki primjer “opravdanja vjerom”, onom vrstomvjere koja ujedinjuje Boæji narod meusobno i s Bogom. Bog djelujepreko takvog naroda da bi objavio svoju volju izgubljenom ËovjeËanstvu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:265

Black

6

NEDJELJA 30. rujna

LJUBAV KAO TEMELJ JEDINSTVA

Iz izvjeπtaja o stvaranju u Postanku 1 i 2, proizlazi jasna poruka daje na kraju tjedna stvaranja vladao opÊi sklad. Boæje posljednje rijeËi daje sve bilo “veoma dobro” (Postanak 1,31), kada je zavrπio stvaranjeovoga svijeta i ljudi koji Êe ga nastaniti, odnosile su se ne samo naizvanjsku ljepotu, veÊ i na odsutnost svakog elementa zla ili nesklada.Boæja namjera prigodom stvaranja obuhvaÊala je skladno, zajedniËkopostojanje i uzajamnu ovisnost svih oblika æivota. Predivan svijet bio jestvoren za ljudsku obitelj. Sve je bilo savrπeno i dostojno svojega Stvori-telja. Boæji ideal i prvobitna namjera za svijet bili su sklad, jedinstvo iljubav.

ProËitajte Postanak 1,26.27. »emu nas ovi redci uËe o jedin-stvenosti ljudskog roda u odnosu na ostala djela stvaranja na Zem-lji, kao πto je opisano u 1. i 2. poglavlju Postanka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prema Postanku, Bog je stvorio ljudski rod na svoju sliku, πto uizvjeπtaju o stvaranju nije reËeno ni za πto drugo. “I reËe Bog: ‘NaËinimoËovjeka na svoju sliku, sebi sliËna.’ ... Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka,na sliku Boæju on ga stvori, muπko i æensko stvori ih.” (Postanak 1,26.27)Iako teolozi stoljeÊima raspravljaju o pravoj naravi ove slike, i naravisamog Boga, mnogi biblijski tekstovi prikazuju Boæju narav kao ljubav.

Kako nam sljedeÊi redci pomaæu da shvatimo kako smo stvore-ni i kako je to utjecalo na jedinstvo uspostavljeno prilikom stvara-nja? 1. Ivanova 4,7.8.16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BuduÊi da je Bog ljubav i buduÊi da ljudi takoer mogu voljeti (nanaËin na koji ostala zemaljska stvorenja ne mogu), biti stvoren na Njegovusliku sigurno ukljuËuje sposobnost pokazivanja ljubavi. Ipak, ljubavmoæe postojati samo u odnosu s drugima. Prema tome, Ëinjenica dasmo stvoreni na Boæju sliku, mora obuhvaÊati i sposobnost da pokazu-jemo ljubav.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:266

Black

7

PONEDJELJAK 1. listopada

POSLJEDICE PADA

Posljedice pada bile su neizmjerno velike. Neposluπnost Adama iEve naruπila je skladan meusoban odnos svih æivih biÊa. ©to je joπgore, potaknula je nejedinstvo, nesklad i podjele meu ljudskim biÊimakoje postoje Ëak i danas. Nesklad uoËavamo u trenutku kada Adam iEva nastoje krivnju za pad prebaciti na nekoga drugog (Postanak 3,12.13).Prilike su se otada samo pogorπale.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Postanak 3,16-19; Brojevi 4,1-15.©to u ovim redcima ukazuje na posljedice grijeha i njegov utjecajna skladan svijet koji je Bog stvorio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Adamova neposluπnost prouzroËila je mnoge dogaaje i posljedicekoje su utjecale na cjelokupno Boæje djelo stvaranja. Priroda je poËelapatiti od posljedica grijeha. Bili su pogoeni i ljudski odnosi. Dva brata,Kajin i Abel, umjesto da se vole i brinu jedan o drugome, otuili su sejer je jedan slijedio svoje sebiËne sklonosti umjesto oblik bogosluæjakoji je Bog odredio. Ovo otuenje dovelo je do nasilja i smrti. Meutim,Kajinova reakcija bila je viπe usmjerena na Boga nego na Abela. On jebio gnjevan na Boga (Postanak 4,5), a ovaj gnjev izazvao je ljutnju naAbela. Neposluπnost je sve viπe naruπavala ljudske odnose.

“Vidje Jahve kako je Ëovjekova pokvarenost na zemlji velika i kakoje svaka pomisao u njegovoj pameti uvijek samo zloÊa.” (Postanak 6,5)Zlo je na kraju dovelo do potopa i nevjerojatnog uniπtenja Boæjih djelastvaranja koja su nestala u potopu. Meutim, Ëak ni tada Bog nije odbacioljudski rod, veÊ je ostavio ostatak, Nou i njegovu obitelj, koji Êe ponov-no zapoËeti ljudsku povijest.

Bog je nakon potopa Noi i njegovoj obitelji dao obeÊanje. Duga nanebu uvijek ih je podsjeÊala na Njegovu skrb i obeÊanja, Njegovu dobro-tu i milost (Postanak 9,12-17; Izaija 54,7-10). Bog je uspostavio Savez sNoom i time obnovio svoj prvobitni plan o ujedinjenoj ljudskoj obiteljikoja Êe biti vjerna Njemu i Njegovoj RijeËi.

Kako grijeh donosi nesklad? ©to moæete uËiniti da biste obno-vili sklad meu onima na koje vaπe odluke mogu izvrπiti snaæanutjecaj?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:267

Black

8

UTORAK 2. listopada

DALJNJE NEJEDINSTVO I PODJELE

ProËitajte Postanak 11,1-9. ©to je prema ovom tekstu pogorπaloproblem podjela i nejedinstva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon potopa uslijedila je gradnja Babilonske kule, pometnja jezikai raseljavanje ljudi koji su dotada govorili jednim jezikom. Moæda privu-Ëeni ljepotom zemlje koja se prostirala izmeu rijeka Eufrata i Tigrisa,i njezinom plodnoπÊu, pojedini Noini potomci odluËili su sagraditi gradi visoku kulu u zemlji ©inear, danaπnjem juænom Iraku (Postanak 11,2).

Arheoloπkim istraæivanjima utvreno je da je Mezopotamija od naj-ranijih povijesnih vremena bila gusto naseljena. Meu tamoπnjim stanov-nicima bilo je Sumerana, koji se smatraju zaËetnicima pisanja na gline-nim ploËicama. Gradili su Ëvrste kuÊe i bili su vjeπti u izradi nakita,alata i kuÊnog posua. Iskopavanja su takoer otkrila brojne hramoveu obliku kula, posveÊene oboæavanju razliËitih boæanstava.

Noini potomci, koji su se naselili u zemlji ©inear, uskoro su zabo-ravili Noinog Boga i obeÊanje da svijet viπe nikada neÊe biti uniπtenpotopom. Gradnja Babilonske kule bila je spomenik njihovoj mudrostii vjeπtinama kojima su se ponosili. Njihova æelja za slavom i ugledom,“pribavimo sebi ime” (Postanak 11,4), bila je jedan od razloga ovoggraditeljskog pothvata. “Ljudi su prema boæanskoj namjeri mogli saËu-vati jedinstvo zahvaljujuÊi vezi s pravom vjerom. Kada su idolopoklon-stvo i mnogoboπtvo raskinuli ovu unutarnju duhovnu vezu, ne samo dasu izgubili jedinstvo vjere, veÊ i duh bratske zajednice. Plan poput izgrad-nje kule nije mogao uspjeti, jer da bi se neπto odræalo izvana, bilo jepotrebno unutarnje jedinstvo, koje se izgubilo.” (The SDA Bible Com-mentary, sv. 5, str. 284,285)

Pad Adama i Eve uniπtio je jedinstvo ljudskog roda i Boæji prvobitniplan. To je dovelo do pometnje u vezi s bogosluæjem, πirenja zla i nemo-rala πirom Zemlje, i na kraju podjele ljudskog roda na brojne kulture,jezike i rase, koje su otada Ëesto u meusobnom sukobu.

Koje praktiËne korake moæemo poduzeti da bismo ublaæili po-djele na rase, kulture i jezike, koje nas pogaaju Ëak i u crkvi?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:268

Black

9

SRIJEDA 3. listopada

ABRAHAM, OTAC BOÆJEG NARODA

Tri velike monoteistiËke svjetske religije, judaizam, krπÊanstvo iislam, smatraju Abrahama svojim ocem. Za krπÊane je ova povezanostduhovne naravi. Kada je bio pozvan da napusti svoju zemlju u Mezopo-tamiji, Abrahamu je reËeno da Êe u njemu “biti blagoslovljena sva plemenana Zemlji” (Postanak 12,3; vidi Postanak 18,18; 22,18). Blagoslov jedoπao preko Isusa.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Hebrejima 11,8-19; Rimljanima 4,1-3; GalaÊanima 3,29. Koji su elementi Abrahamove vjere spomenutiu ovim tekstovima, i kako se odnose prema ideji krπÊanskog jedin-stva? Koji je prema ovim tekstovima vaæan sastavni dio krπÊanskogjedinstva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao otac svih vjernika, Abraham nam daje primjer osnovnih ele-menata krπÊanskog jedinstva. Prvo, bio je posluπan. “Vjerom se Abrahampokori kad primi poziv da ode u zemlju koju je imao primiti u baπtinu.Ode, iako nije znao kamo ide.” (Hebrejima 11,8) Drugo, polagao je naduu Boæja obeÊanja. “Vjerom se preseli u obeÊanu zemlju kao u tuu inastani se u πatorima skupa s Izakom i Jakovom, subaπtinicima istogobeÊanja, jer je oËekivao grad s temeljima kojemu je Bog graditelj itvorac.” (Hebrejima 11,9.10) TreÊe, vjerovao je da Êe mu Bog podaritisina i da Êe njegovi potomci jednoga dana biti brojni poput zvijezda. Naosnovi ovog odgovora, Bog ga je opravdao vjerom (Rimljanima 4,1-3).»etvrto, vjerovao je u Boæji plan spasenja. NajveÊi ispit Abrahamovevjere nastupio je kada je Bog od njega zatraæio da Izaka prinese na ærtvuna gori Moriji (Postanak 22,1-19; Hebrejima 11,17-19).

Abraham je u Starom zavjetu opisan kao Boæji prijatelj (2. Ljetopisa20,7; Izaija 41,8). Svojim æivotom vjere, nepokolebljivom posluπnoπÊu ipovjerenjem u Boæja obeÊanja pokazao nam je kakav treba biti naπkrπÊanski æivot danas.

Razmiπljajte o svojim rijeËima i djelima nekoliko sljedeÊih da-na. Kako moæete postiÊi da sve πto kaæete ili uËinite odraæavastvarnost vaπe vjere?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:269

Black

10

»ETVRTAK 4. listopada

BOÆJI IZABRANI NAROD

Pozvavπi Abrahama da Mu bude sluga, Bog je izabrao narod koji ÊeGa predstavljati svijetu. Ovaj poziv i izbor bio je Ëin Boæje ljubavi imilosti. Boæji poziv upuÊen Izraelu bio je vaæan dio Njegovog planaobnavljanja cijelog ËovjeËanstva nakon razornih posljedica i nejedinstvaizazvanih padom. Sveta povijest bavi se Boæjim naporima na obnovi, aglavni Ëimbenik tog plana bio je zavjetni izraelski narod.

Zaπto je Bog nazvao Izrael svojim narodom? Ponovljeni zakon7,6-11. Zaπto je Abrahamove potomke odabrao kao svoj narod?

..................................................................................................................................

Boæja ljubav prema ljudskom rodu nalazi se u srediπtu izvjeπtaja obiranju Izraela kao Boæjeg naroda. Bog je uËinio Savez s Abrahamom injegovim potomcima kako bi preko svojeg naroda saËuvao znanje o sebii postigao otkupljenje ljudskog roda (Psalam 67,3). Uzviπeni Ëin ljubavipotaknuo je Boga da izabere Izrael, tako da se Abrahamovi potomci nisuimali Ëime pohvaliti za Boæju nezasluæenu ljubav. “Nije vas Jahve oda-brao i prihvatio zato πto biste vi bili brojniji od svih naroda — vi stezapravo najmanji.” (Ponovljeni zakon 7,7)

Kod biranja svojeg naroda Bog koristi obrnuti sustav vrijednosti.Dok ljudi biraju voe na osnovi moÊi, mudrosti i samopouzdanja, Bogne bira snaæne i moÊne, veÊ one koji osjeÊaju ili priznaju svoju slabost,pogreπke i niπtavost, da se nitko ne bi hvalio pred Njim (1. KorinÊanima1,26-31).

Ipak, pogledajte njihove prednosti: “Bog je æelio da Mu Njegov narodIzrael bude na slavu i hvalu. Zato mu je dao sve duhovne prednosti. Nijemu uskratio niπta πto bi moglo povoljno utjecati na izgradnju karakterakojim Êe Njega predstavljati svijetu.

Posluπnost Boæjem zakonu osigurala bi Izraelcima blagostanje ko-jemu bi se divili svi narodi svijeta. Onaj isti koji im je mogao datimudrost i vjeπtinu u svakome poslu i dalje bi ostao njihov uËitelj iputem posluπnosti Njegovom Zakonu oplemenjivao bi ih i uzdizao. Poduvjetom da budu posluπni, bili bi saËuvani od bolesti koje su muËileostale narode i obdareni posebnom oπtrinom uma. Boæja slava, NjegovoveliËanstvo i moÊ izraæavali bi se preko njihovog blagostanja. Trebali subiti kraljevstvo sveÊenika i knezova. Bog im je darovao sva sredstva dapostanu najznaËajniji narod na Zemlji.” (Ellen G. White, Isusove uspo-redbe, str. 194)

Kakve sliËnosti moæemo pronaÊi izmeu onoga πto je Bog uËi-nio za stari Izrael i poziva koji im je uputio, i onoga πto Ëini zanas, i poziva koji je uputio nama kao adventistiËkim krπÊanima?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2610

Black

11

PETAK 5. listopada

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte sljedeÊa poglavlja u knjizi Ellen G. White Patrijarsi iproroci: “Stvaranje”, str. 25—31; “Pozivanje Abrahama”, str. 96—101.

Boæja prvobitna namjera prigodom stvaranja ljudskog roda odraæavase u ustanovama obitelji (Postanak 2,21-24) i subote. Subota je bilanamijenjena cijelom ljudskom rodu, kao πto je Isus jasno naglasio uMarku 2,27.28. Njezinu sveopÊu narav vidimo u samom izvjeπtaju ostvaranju, kada je Bog odvojio sedmi dan, ne samo prije pozivanja Izra-ela kao svojeg naroda Saveza, veÊ Ëak i prije pojave grijeha. Subota jemogla biti velika ujedinjujuÊa sila da su je svi ljudi svetkovali. Bio je todan odmora koji je prema Boæjoj namjeri trebao podsjeÊati potomkeAdama i Eve na njihovu zajedniËku vezu s Bogom i jednog s drugim.“Subota i obitelj ustanovljeni su u Edenu, a Boæja je nakana da ostanuneraskidivo povezani. Toga dana, viπe nego ijednog drugog, moæemoæivjeti edenskim æivotom. »lanovi obitelji trebaju, prema Boæjem planu,biti udruæeni u radu i prouËavanju, pri bogosluæju i rekreaciji. Otactreba biti sveÊenik svojega doma, a oba roditelja uËitelji i prijatelji svojedjece.” (Ellen G. White, Odgovorno roditeljstvo, str. 444,445)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako izvjeπtaj o stvaranju æene od Adamovog rebra u Postankuotkriva blisku i tijesnu povezanost koja treba postojati izmeubraËnih drugova? Zaπto Bog u cijeloj Bibliji koristi sliku muæa iæene kao primjer zajednice koju On æeli ostvariti sa svojim naro-dom?

2. Iako nam izvjeπtaj o Babilonskoj kuli govori da etniËka ijeziËna raznolikost nije bila dio Boæjeg prvobitnog plana za Ëovje-Ëanstvo, kako moæemo prevladati takve prirodne podjele danas?Kako Crkva ipak moæe doæivjeti jedinstvo i sklad iako se u njojnalaze ljudi koji pripadaju razliËitim narodima i govore razliËitimjezicima?

3. Koje sliËnosti pronalazite izmeu poziva upuÊenog staromIzraelu i pozivu upuÊenom nama adventistiËkim krπÊanima? ©to jejoπ vaænije, koje pouke moæemo nauËiti od njih, koje nam mogupomoÊi da budemo vjerni boæanskom pozivu?

Saæetak: Boæji prvobitni plan prigodom stvaranja bio je da ljudiæive skladno i jedinstveno kao obitelj. Neposluπnost naπih praroditeljanaruπila je taj Boæji plan. Ipak, Bog je pozvao Abrahama da osnuje narodpreko kojega Êe odræati obeÊanje o obnovljenju utemeljenom samo uKristu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2611

Black

12

Nema viπe nastave subotom

AdventistiËke uËenice u Bangladeπu, koje æele postati medicinske sestre,viπe se ne moraju suoËavati s problemom svetkovanja subote, jer jeAdventistiËka crkva otvorila prvu πkolu takve vrste u toj zemlji.

Trokatnica u kojoj se nalazi AdventistiËka ustanova za sestrinstvo uBangladeπu djelomiËno je financirana darom trinaeste subote u treÊemtromjeseËju 2015. godine, a smjeπtena je na imanju πkole Bangladesh Ad-ventist Seminary and College u Gowalbathan Kaliakoiru, gradu koji se nalazidva sata voænje od glavnog grada zemlje, Dake.

“S ovog mjesta bit Êe poslane stotine misionara po cijeloj ovoj velikoji moÊnoj zemlji, i to Êe biti blagoslov s Neba”, rekao je predsjednikAdventistiËke crkve Ted N. C. Wilson na sveËanosti otvorenja πkole i rezanjavrpce 2016. godine. “Neka Bog blagoslovi ovu πkolu za obrazovanje idjelovanje medicinskih sestara!”

©kola u kojoj ima mjesta za stotinu polaznica otvorena je za nastavu2017. godine. Izgraena je nova zgrada s deset uËionica, Ëetiri laboratorija,konferencijskom dvoranom i ostalim sadræajima.

“Primili smo pomoÊ od stotinu i pedeset tisuÊa ameriËkih dolara oddara trinaeste subote u treÊem tromjeseËju 2015. godine, πto je pomoÊ odvjerniπtva iz cijeloga svijeta”, izvijestio je Myrun Ju Lee, predsjednikAdventistiËkog seminara i fakulteta u Bangladeπu. Ukupni troπkovi izgradnjestajali su Ëetiristo tisuÊa dolara.

Joπ sto tisuÊa dolara za izgradnju te πkole doπlo je iz Juæne azijsko-pacifiËke divizije KrπÊanske adventistiËke crkve, Ëije podruËje obuhvaÊaËetrnaest zemalja, ukljuËujuÊi i Bangladeπ. Ostatak potrebnih novËanihsredstava za dovrπetak izgradnje doπao je od pojedinaËnih donatora iz Juæ-ne Koreje.

Predsjednik Juæne azijskopacifiËke divizije Saw Samuel je izjavio:“Osnivanje sestrinske πkole je izvanredan uspjeh kojeg ne bi bilo moguÊeostvariti bez dara trinaeste subote u tromjeseËju.”

“Ovo je prekretnica”, rekao je Samuel. “Ovo je prvi adventistiËkizdravstveni centar za πkolovanje medicinskih sestara u Bangladeπu.” Takoova πkola nudi tamoπnjim adventistiËkim uËenicama moguÊnost πkolovanjaza medicinsku sestru u njihovoj zemlji.

“Doista je vaæno da AdventistiËka crkva ovdje u Bangladeπu ima πkoluza medicinske sestre, jer inaËe uopÊe nema moguÊnosti da adventistiËkedjevojËice idu u πkolu za medicinske sestre bez polaæenja nastave subotom,”rekao je Kevin Costello, tajnik odjela za odgoj i obrazovanje. “Sad ÊemokonaËno imati objekt koji Êe biti otvoren i dostupan za njih kako bi mogledobiti odgovarajuÊu naobrazbu i slaviti Bog subotom.”

Hvala vam na daru za misiju, πto je pomoglo da se u Bangladeπu otvoriAdventistiËka πkola za medicinske sestre.

Andrew McChesney, AdventistiËka misija

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2612

Black

13

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlje 72

Pouka 2 6.—13. listopada 2018.

Uzroci nejedinstva“Gospodnji strah poËetak je mudrosti, a razboritost je spo-

znaja Presvetog.” (Izreke 9,10)Biblijski tekstovi: Ponovljeni zakon 28,1-14; Jeremija 3,14-18;

Suci 17,6; 1. o kraljevima 12,1-16; 1. KorinÊanima 1,10-17; Djela20,25-31.

Starozavjetni su proroci viπeput pozivali izraelski narod da budeposluπan Boæjim zapovijedima. Neposluπnost i nemar dovodili su dootpadniπtva i nejedinstva. Posluπnost Boæjim zakonima trebala je saËuvatinarod od prirodnih posljedica grijeha i posvetiti ga usred mnogih stranihnaroda. Izvrπavanje Boæje volje stvaralo je sklad u narodu i jaËalo odluË-nost zajednice da se odupre utjecaju neznaboæaËkih i zlih bogosluænihobiËaja koji su ih okruæivali sa skoro svih strana. Boæja æelja bila je daNjegov narod bude svet i da svjedoËi okolnim narodima.

Mojsije je Izraelcima nakon osloboenja iz Egipta rekao: “Ja samvas, eto, pouËio o zakonima i uredbama, kako mi je Jahve, Bog moj,naredio da ih vrπite u zemlji u koju idete da je zaposjednete. Dræite ihi vrπite: to Êe u oËima narodâ biti vaπa mudrost i vaπa razboritost. Kadoni Ëuju za sve ove zakone, reÊi Êe: ‘Samo je jedan narod mudar ipametan.’” (Postanak 4,5.6)

Nema sumnje, kad bi ostao vjeran, Boæji narod primao bi obilneblagoslove i bio bi blagoslov drugima. Nevjernost, s druge strane, izazivamnoge probleme, a nejedinstvo je samo jedan od njih.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2613

Black

14

NEDJELJA 7. listopada

“VRATI SE, ODMETNICE, IZRAELE”

Povijest izraelskog naroda obiluje izvjeπtajima o neposluπnosti ibezakonju, zatim povratku Bogu i posluπnosti, a onda opet o joπ veÊojneposluπnosti i sukobima. Ova slika ponavlja se stalno iznova. Svakiput kada je Boæji narod savjesno slijedio Njegovu volju, bili su blago-slovljeni mirnim æivotom. Kad god su bili neposluπni i iπli svojim pu-tem, njihov æivot bio je ispunjeni jadom, ratovima i sukobima. »ak iprije nego πto su Izraelci uπli u ObeÊanu Zemlju, Bog je predvidio ovumoguÊnost i ponudio rjeπenje kako bi izbjegli takve teπke posljedice usvojem æivotu.

Kakvi bi se blagoslovi izlili na Izrael da su bili posluπni Boæjojvolji? Ponovljeni zakon 28,1-14.

..................................................................................................................................

©to uËimo iz Boæjeg poziva upuÊenog Izraelu da se pokaje ivrati Njemu? ©to to govori o Boæjoj ljubavi i strpljenju prema svo-jem narodu? Jeremija 3,14-18.

..................................................................................................................................

U Knjizi proroka Jeremije zadivljujuÊe je πto je Bog briæan, milostivi velikoduπan prema svojem narodu usprkos pobuni, podjelama i idolo-poklonstvu. Bog neprestano poziva svoj narod da Mu se vrati i pokajezbog svojih samovoljnih postupaka. Bog je stalno iznova obeÊavao buduÊeobnovljenje i nadu.

“Vrati se, odmetnice, Izraele — rijeË je Jahvina. Ne gnjevi se viπelice moje na vas, jer sam milostiv — rijeË je Jahvina — neÊu se gnjevitidovijeka. Samo priznaj svoju krivnju da si se odvrgla od Jahve, Bogasvojega, i odlutala k tuincima, pod svako drvo zeleno, i nisi sluπalaglasa mojega — rijeË je Jahvina.” (Jeremija 3,12.13)

Jeremijine rijeËi bile su izgovorene u vrijeme opÊeg zanemarivanjaBoæje rijeËi. Iako je u vrijeme kralja Hoπee pokrenuta odreena obnova,veÊina naroda nije osjeÊala duhovnu æelju da i dalje bude vjerna i poslu-πna Bogu. Njihovi grijesi, idolopoklonstvo i sebiËnost izazivali su duhov-nu i politiËku propast. ©to su se viπe udaljavali od vrπenja Boæje volje,to su njihovi izgledi za buduÊnost bili straπniji. Ipak, Bog im je prekoJeremije upuÊivao pozive. Planirao je bolju buduÊnost za njih i æelio ihvratiti napretku, jedinstvu i zdravlju. Ali to se moglo dogoditi jedino dasu æivjeli vjerom i u skladu sa svim πto iskrena vjera obuhvaÊa.

©to razlika izmeu posluπnosti i neposluπnosti znaËi u vaπemæivotu?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2614

Black

15


PRAV U SVOJIM O»IMA

Izvjeπtaji iz Sudaca ukazuju na brojne negativne posljedice koje suuslijedile zato πto Izrael nije Ëinio Gospodnju volju. Ubrzo nakon ulaskau Kanaan, Izraelci su poËeli izgraivati svoj duhovni æivot po ugledu nalaæne religije Kanaanaca koji su æivjeli u njihovom okruæenju — upravoono πto im je reËeno da ne Ëine. Naæalost, to nije bio jedini problem skojim su se suoËili.

ProËitajte Suci 17,6; 21,25. ©to ovi tekstovi govore o daljnjimproblemima nastalim u Boæjem narodu?

..................................................................................................................................

Razgovarajte o tome kako se mogu rijeπiti podjele i nejedinstvomeu Boæjim narodom. Jedinstvo Izraelaca trebalo je biti utemeljeno nanjihovoj odanosti i posluπnosti Bogu Saveza, Saveza koji su sklopili sBogom. Meutim, ËineÊi ono πto je bilo ispravno u njihovim oËima —posebno kada su bili pod utjecajem okolnih naroda — nalazili su se naputu propasti. Svi smo mi pala biÊa i ako se prepustimo svojim zamisli-ma, ako slijedimo sklonosti svojega srca, sigurno Êemo skrenuti sastaze na koju nas Bog poziva.

©to sljedeÊi tekstovi govore o duhovnom stanju i druπtvenimprilikama u Izraelu u vrijeme sudaca?

Suci 2,11-13 ........................................................................................................

Suci 3,5-7 .............................................................................................................

“Gospodin je preko Mojsija pokazao svojem narodu i posljedicenevjerovanja. OdbijajuÊi dræati Njegov Savez, oni Êe se odvojiti od æivotakoji dolazi od Boga i Njegovi se blagoslovi neÊe moÊi izlijevati na njih.Katkad su sluπali ove opomene, i tada su se bogati blagoslovi izlijevalina hebrejski narod, a preko njih i na okolne narode. Ali mnogo ËeπÊesu u svojoj povijesti zaboravljali Boga i gubili iz vida visoke prednostikoje su imali kao Njegovi predstavnici. UskraÊivali su Mu sluæbu kojuje zahtijevao od njih, a i svojim su bliænjima uskraÊivali vjerskousmjerenje i sveti primjer. Æeljeli su sami iskoristiti plodove vinogradanad kojim su bili postavljeni kao upravitelji. Njihova pohlepnost igramzljivost dovele su do toga da su ih Ëak i neznaboπci poËeli prezirati.Tako je neznaboæaËki svijet dobio priliku da pogreπno protumaËi Boæjikarakter i zakone Njegovog kraljevstva.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi,str. 10)

Kako naπi postupci kao crkve utjeËu na ljude oko nas? ©to uadventistiËkim krπÊanima moæe na njih ostaviti pozitivan dojam?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2615

Black

16

UTORAK 9. listopada

PODJELA HEBREJSKOG NARODA

Otpadniπtvo i njegove teπke posljedice nisu doπli preko noÊi. Po-greπni izbori i odluke koji su se umnoæili tijekom dugih vjekova kona-Ëno su doveli do pogubnih posljedica za Boæji narod.

ProËitajte izvjeπtaj o kralju Roboamu u 1. o kraljevima 12,1-16. ©to je izazvalo ovu straπnu podjelu meu Boæjim narodom?

..................................................................................................................................

“Da su Roboam i njegovi neiskusni savjetnici shvatili boæanskunamjeru s Izraelom, oni bi prihvatili zahtjev naroda da se provede teme-ljita reforma u naËinu vladavine. Ali u trenutku odluke, za vrijeme sa-stanka u ©ekemu, nisu bili sposobni sagledati poloæaj polazeÊi od uzro-ka prema posljedicama, i tako su zauvijek oslabili svoj utjecaj na velikdio naroda. Njihova objelodanjena odluËnost da nastave i pojaËaju tlaËe-nje, uvedeno za Salomonove vladavine, bila je u potpunoj suprotnosti sBoæjom nakanom za Izrael i dala je ljudima sjajnu priliku da posumnja-ju u iskrenost njihovih pobuda. Tim nemudrim i nespretnim pokuπajemda pokaæu snagu, kralj i njegovi izabrani savjetnici samo su otkrilikoliko su se uzoholili zbog svojega poloæaja i vlasti.” (Ellen G. White,Proroci i kraljevi, str. 57)

©to sljedeÊi redci govore o potrebi za mudroπÊu u donoπenjuispravnih odluka? Gdje je izvor prave mudrosti?

Izreke 4,1-9 .........................................................................................................

Izreke 9,10 ...........................................................................................................

Jakov 1,5 ..............................................................................................................

Izvjeπtaj o Roboamu i njegovoj nagloj i bezumnoj odluci da svojemnarodu nametne dodatni prisilni rad, æalostan je dogaaj u æivotu izra-elskog kralja. Kralj je traæio savjet od dviju skupina savjetnika, ali nje-gova konaËna odluka da posluπa savjet neiskusnih mladiÊa svojih go-dina donijela je teπkoÊe kraljevstvu koje su njegov otac Salomon i djedDavid gradili proteklih osamdeset godina. Savjet da kralj treba zastraπitimnoπtvo objavljujuÊi da je oπtriji od svojeg oca, bio je bezuman. Mladisu savjetnici vjerovali da razumijevanje prema zahtjevima naroda zamanje napornog rada nije naËin upravljanja koji bi kralj trebao prihva-titi. Rekli su da se treba postaviti kao nemilosrdan i okrutan. Na krajuse pokazao kao bezuman i nedostojan odanosti i vjernosti naroda. Zatosu nastale podjele meu Boæjim narodom do kojih nikada nije trebalodoÊi, πto nikada nije bio Boæji plan za Njegov narod.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2616

Black

17


RASKOL U KORINTU

Naæalost, pitanje nejedinstva meu Boæjim narodom nije sezavrπilo Ëak ni u novozavjetno vrijeme.

Na primjer, Pavao u prva Ëetiri poglavlja Prve poslanice KorinÊa-nima upuÊuje poziv na jedinstvo. Dok se nalazio u Efezu, Pavao jeËuo da je u korintskoj crkvi doπlo do podjele. Zato on poËinje svojuposlanicu dugaËkim obraÊanjem o crkvenom jedinstvu i potrebi dase izbjegne raskol. Pavao je zabrinut zbog razvoja ovih dogaaja inastoji uputiti nadahnut savjet da bi ispravio ove nesretne okolnosti.

©to je prema 1. KorinÊanima 1,10-17 uzrok nejedinstva, podje-la i rasprava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao se zabrinuo za svoju braÊu i sestre u Korintu kada ga jenetko od Klojinih ukuÊana izvijestio o podjelama i raspravama kojevladaju meu njima. Njegove uvodne rijeËi pokazuju dubinu njegovezabrinutosti: “Zaklinjem vas, braÊo, imenom Gospodina naπega IsusaKrista da svi budete sloæni; da ne bude meu vama razdora, veÊ dabudete sjedinjeni u istom osjeÊaju i istoj misli.” (1. KorinÊanima 1,10)©to god da je dovelo do ovih sukoba i razjedinjenosti, Pavao je to æeliozaustaviti.

Pavao podsjeÊa KorinÊane da su krπÊani pozvani da slijede Krista,a ne Ëovjeka —koliko god on bio talentiran i sposoban. Dok su se onipriklanjali razliËitim stranama, apostol je nedvosmisleno tvrdio da takvapodjela nije po Kristovoj volji. Izjavio je da se krπÊansko jedinstvo teme-lji na Kristu i Njegovoj ærtvi na kriæu (1. KorinÊanima 1,13).

Izvor krπÊanskog jedinstva poËiva u istini otkrivenoj u Isusu Kristui to raspetome, i ni u kome drugom, koliko god on bio “dostojan” sa-vjetnik, govornik ili voa. U podnoæju kriæa svi smo isti. Mi smo krπteniu Isusu koji nas jedino moæe oËistiti od grijeha. Meutim, na ovomjedinstvu u Kristu moramo raditi na praktiËne naËine.

Mi kao adventistiËki krπÊani ne moæemo svoje jedinstvo vjere imisije uzimati zdravo za gotovo. Jedinstvo naπe Crkve mogu potkopatipodjele i rasprave ako nas ne ujedini Kristova ljubav i vlast.

Kako moæemo izbjeÊi opasnosti o kojima Pavao ovdje govori?Zaπto uvijek moramo paziti koliko odanosti posveÊujemo nekoj dru-goj osobi umjesto Kristu?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2617

Black

18


“DO∆I ∆E VUCI”

ProËitajte Djela 20,25-31. Na πto je Pavao upozorio starjeπineu Efezu? ©to su trebali uËiniti da bi to sprijeËili?

..................................................................................................................................

BuduÊi da se tijekom svoje sluæbe Pavao Ëesto suoËavao s protiv-ljenjima, znao je da Êe biti teπko saËuvati ËistoÊu Evanelja Isusa Kri-sta. U svojem pozdravu starjeπinama u Efezu, u kojem koristi podudar-nosti sa straæarima iz Knjige proroka Ezekiela (Ezekiel 33,1-6), poruËioje voama da i na njima leæi odgovornost za oËuvanje Evanelja. Trebalisu biti vjerni pastiri svoje zajednice.

Pavlov izraz “teπki vuci” dok opisuje laæne uËitelje (Djela 20,29)podsjeÊa na Isusovo sliËno upozorenje da Êe laæni uËitelji doÊi u ovËjemodijelu (Matej 7,15). Ubrzo nakon πto je Pavao uputio ovu opomenu,doista su se pojavili laæni uËitelji loveÊi plijen meu vjernicima u azijskimcrkvama koje je on osnovao. U Efeæanima 5,6-14 i Koloπanima 2,8 za-paæamo pojedina Pavlova upozorenja upuÊena crkvama u Maloj Aziji.

ProËitajte 2.Timoteju 2,14-19; 3,12-17. ©to Pavao savjetujeTimoteju o tome kako se treba suprotstaviti laænim uËiteljima isaËuvati jedinstvo crkve?

..................................................................................................................................

Prvo, Timotej treba poznavati Bibliju i “pravo upravljati rijeËju istine”(2. Timoteju 2,15). Rjeπenje za beskorisne rasprave i nagaanja jestispravno razumijevanje i pouËavanje Boæje rijeËi. Biblijske istine morajubiti ispravno tumaËene kako nijedan dio Pisma ne bi bio u suprotnostis cjelokupnom slikom prikazanom u Bibliji i kako bi se sprijeËilo πire-nje laænih doktrina zbog kojih pojedinci gube vjeru u Isusa. Nevaænepojedinosti i sporedna pitanja treba pokoriti naËelima Boæje rijeËi kojaÊe pripremiti vjernike da æive pobjedonosnim æivotom u Kristu. Pavlovdrugi savjet upuÊen je osobno Timoteju da izbjegava “svjetovne i πupljegovore” (2. Timoteju 2,16). Nevaæne i sumnjive teme ne trebaju biti dioTimotejeve sluæbe pouËavanja ako æeli biti smatran dostojnim i vjernimradnikom. Ovakvi razgovori vode samo u bezboπtvo i ne izgrauju vjeruvjernika (2. Timoteju 2,16). Samo istina vodi poboænosti i skladu meuvjernicima. Razlog zbog kojega Timotej mora izbjegavati takve pogreπkei poticati vjernike da ih i oni izbjegavaju jest πto se one πire Crkvompoput bolesti (2. Timoteju 2,17). Na kraju, posluπnost Boæjoj rijeËi lijekje za laæni nauk (2. Timoteju 3,14-17) koji moæe ugroziti jedinstvo Crkve.

Kako se mi kao crkva moæemo zaπtititi od sliËnih ljudi kojilaænim doktrinama nastoje unijeti podjele meu nas?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2618

Black

19

PETAK 12. listopada


ProËitajte tekstove: Ellen G. White, Proroci i kraljevi, poglavlje “Ras-pad kraljevstva”, str. 55—61; Ellen G. White, Djela apostolska, poglavlje“Poruka upozorenja i usrdne molbe”, str. 187—193.

“Gospodin æeli nauËiti svoje izabrane sluge kako da se sjedine uskladnom radu. Nekima se moæda moæe Ëiniti da je opreËnost izmeunjihovih darova i darova nekog suradnika toliko velika da im ne dopuπtaujedinjavanje u skladnom radu, ali kad pomisle koliko su razliËiti ljudikojima se trebaju pribliæiti, i da Êe neki odbaciti istinu kako ju je izniojedan radnik, a otvoriti svoja srca Boæjoj istini kad je na drugaËiji naËinbude iznio drugi radnik, oni Êe s novom nadom suraivati u jedinstvu.Njihovi darovi, koliko god bili razliËiti, mogu biti pod upravom istogaDuha. U svakoj rijeËi i postupku otkrit Êe se ljubaznost i ljubav; i kadsvaki radnik bude vjerno vrπio duænost na mjestu na koje je postavljen,bit Êe usliπana Kristova molitva za jedinstvo Njegovih sljedbenika i svi-jet Êe znati da su to Njegovi uËenici.” (Ellen G. White, PropovjedniciRadosne vijesti, str. 395)

ZA RAZGOVOR

1. Nije niπta novo da pojedinci Ëine ono πto je pravo u njihovimoËima. Postmodernizam, koji dovodi u pitanje ideju o glavnom ilisveobuhvatnom intelektualnom ili moralnom autoritetu, moæe po-ploËati put moralnom bezvlaπÊu na koje Biblija upozorava. Kako semi kao krπÊani, i kao Crkva u cjelini, suprotstavljamo ovakvomizazovu?

2. Razmiπljajte o izvjeπtaju o kralju Roboamu i razjedinjenostiIzraela (1. o kraljevima 12). Koje tu pouke nalazimo za nas danas?

3. ©to crkveni voe i vjernici mogu uËiniti na spreËavanjusukoba i stranËarenja u mjesnoj crkvi? Koliko je vaæno zaustavitiovakva kretanja prije nego πto problem naraste i raπiri se? Kakokao Ëlanovi crkve moæemo biti oprezni da ne upadnemo u zamkupoput vjernika u Korintu?

4. ProuËite retke o razdoru: Izreke 6,16-19. ©to iz ovoga moæetenauËiti da biste sprijeËili razdor u svojoj mjesnoj crkvi?

ZakljuËak: U Bibliji se susreÊemo s okolnostima u kojima vladanejedinstvo. Kada Boæji narod æivi vjerno i posluπno, opasnost od neje-dinstva u velikoj mjeri je smanjena. Loπe odluke iz vremena sudaca ivladavine kralja Roboama otvaraju vrata podjelama. »ak je i u novoza-vjetno vrijeme postojala moguÊnost pojave nejedinstva. Pravilno razu-mijevanje Boæje rijeËi i posveÊeni napori da je izvrπimo najbolja suzaπtita od nejedinstva i raskola meu nama.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2619

Black

20

Adventisti su pjevali, a sveÊenik je proklinjao

Zaπto sam pastor adventistiËke crkve? Zato jer je moj djed, pravoslavnivjernik cijeloga svojeg æivota, podræao Crkvu adventista sedmog dana.

Dok je moj otac odrastao, razgovarao je s mojim djedom u njihovomdomu u malom mjestu u Rumunjskoj. “Ako ikada æeliπ pripadati jedinopravoj krπÊanskoj crkvi, moraπ otiÊi u Crkvu adventista sedmog dana”, rekaoje moj djed, Gherase Dumitru.

Te su rijeËi posijale sjeme koje je moj otac Aurelian traæio — traæio jeadventistiËku crkvu i bio krπten u razdoblju zagriæenog komunizma uRumunjskoj. Tako sam i ja imao prednost odrastati u adventistiËkom domu,a moj brat i ja smo danas adventistiËki pastori.

A kako je moj djed saznao za adventiste?Njegova æivotna priËa seæe u rane 1960-e godine, u mjestu Ratesti, koje

se nalazi oko 135 kilometara sjeverno od Bukureπta, glavnog gradaRumunjske. U tom selu æivjelo je samo osmero adventista, a vlasti su naredilenjihovo uhiÊenje zbog pritisaka na vjeru. Jedan od vlasnika konjske zapregebio je odreen prevesti te adventiste u zatvor.

Dok se koËija tresla neravnom i praπnjavom cestom, uhiÊenici su izakoËijaπevih lea pjevali duhovne pjesme.

KoËijaπ je sluπao, iznenaen divnim rijeËima pjesme o Isusu i Njegovojljubavi. Pomislio je: “Kako ti adventisti mogu pjevati s takvom radoπÊu kadidu u zatvor?”

Oko tjedan dana kasnije koËijaπ je pozvan da poveze seoskog pravoslavogsveÊenika u njegovu crkvu. Kola su drndala po rupama na putu prema crkvi,a sveÊenik je ljutito prosipao bujicu bogohulnih psovki.

KoËijaπ se prenerazio. Pomislio je: “Zaπto sveÊenik proklinje svojegaBoga? Zbog rupa na cesti kad odlazi u crkvu? I zaπto su oni adventistipjevali tako lijepe pjesme hvale Isusu dok su se vozili tom istom cestom uzatvor?”

Ta dva iskustva ostavila su dubok dojam na koËijaπa, i to je odrediloda se otad zanimao saznati viπe o adventistima. Nakon nekog vremena kr-πten je u AdventistiËkoj crkvi. KoËijaπ je bio dobar prijatelj mojega djeda.

Ratesti je danas malo selo, ali ima jaku adventistiËku nazoËnost sËetrdesetero Ëlanova crkve.

»esto mislimo da se ljudi ne zanimaju za ono πto radimo, ali ljudiuvijek promatraju.

AdventistiËki zatvorenici nisu znali da koËijaπ sluπa njihove pjesmehvale sa strahopoπtovanjem, i da Êe njihova vjernost oblikovati dva naraπtajaadventista u mojoj obitelji.

Elvis Dumitru (26), mlai pastor crkve Cuza Vode u Bukureπtu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2620

Black

21



“Da svi budu jedno”“Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovoj

rijeËi vjerovati u me, i da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, umeni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijetvjeruje da si me ti poslao!” (Ivan 17, 20.21)

Biblijski tekstovi: Ivan 17,1-26; 1. Ivanova 5,19; Ivan 13,18-30;Ivan 5,20-23; Marko 9,38-41; Otkrivenje 18,4; 1. Ivanova 2,3-6.

Evanelje po Ivanu pruæa nam uvid u Isusove brige u vrijeme kadase nad Njim nadvila izdaja i smrt. U pet kljuËnih poglavlja (Ivan 13—17)primamo Isusove posljednje pouke koje zavrπavaju takozvanom “veliko-sveÊeniËkom molitvom” (Ivan 17). “To je odgovarajuÊi naziv jer naπ Go-spodin u ovoj molitvi posveÊuje sebe za prinoπenje ærtve, pri Ëemu je Onistodobno i sveÊenik i ærtva. To je u isto vrijeme molitva posveÊenja zaone za koje se ærtva prinosi — uËenike koji su bili u gornjoj sobi i onekoji Êe poslije povjerovati zahvaljujuÊi njihovom svjedoËanstvu.” (F. F.Bruce, The Gospel of John, str. 328)

U srediπtu je ove molitve Isusova zabrinutost za jedinstvo meuuËenicima i onima koji Êe povjerovati u Njega. Bila je to kljuËna temau Njegovoj molitvi: “Ja molim za njih: Ne molim se za svijet, veÊ za onekoje si mi dao, jer su tvoji. Sve moje pripada tebi; sve tvoje pripadameni. Ja se u njima proslavih.” (Ivan 17,9.10) Nijedan znaËajan razgovoro jedinstvu Crkve, o naπem jedinstvu u Kristu, ne moæe biti potpun akone posvetimo posebnu pozornost ovoj molitvi. Za πto se Isus molio, zakoga se molio i πto ova molitva znaËi za nas danas?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2621

Black

22


ISUS SE MOLI ZA SEBEEEEE

VelikosveÊeniËka molitva podijeljena je na tri dijela. U prvom dijeluIsus se moli za sebe (Ivan 17,1-5), u drugom za svoje uËenike (Ivan 17,6-19), i na kraju za one koji Êe povjerovati u Njega (Ivan 17,20-26).

©to je bît Njegove molitve i πto ona znaËi za nas? Ivan 17,1-5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus prvo posreduje za sebe. U prethodnim dogaajima u Evaneljupo Ivanu, Isus je nagovijestio da Njegov Ëas joπ nije doπao (Ivan 2,4;7,30; 8,20). Meutim, sada zna da se pribliæio Ëas da prinese sebe naærtvu. Doπao je trenutak za dramatiËan zavrπetak Njegovog zemaljskogæivota te Mu je bila potrebna snaga da izvrπi svoje poslanje. Bilo jevrijeme za molitvu.

Isus je proslavio svojega Oca ËineÊi Njegovu volju, Ëak ako Êe toznaËiti da mora poÊi na kriæ. Njegovo prihvaÊanje kriæa nije bilo nekavrsta mirenja sa sudbinom, veÊ naËin primjene vlasti koju Mu je Otacdao. On nije umro muËeniËkom smrÊu, veÊ je proslavio svojega OcaispunjavajuÊi razlog utjelovljenja: da umre na kriæu za grijehe svijeta.

©to je vjeËni æivot prema Ivanu 17,3? ©to znaËi poznavatiBoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prvo i najvaænije, Isus kaæe da se vjeËni æivot sastoji od osobnogpoznavanja Boga. Tu nije rijeË o spasenju djelima ili znanju, veÊ isku-stvu poznavanja Gospodina zahvaljujuÊi onome πto je Isus uËinio nakriæu za nas. Ovo znanje stjeËe se osobnom zajednicom s Ocem. »ovjekje sklon ograniËavanju znanja na Ëinjenice i pojedinosti, ali Isus ovdjeupuÊuje na neπto dublje i potpunije: osobni odnos s Bogom. Cilj Isuso-vog prvog dolaska bio je da povede ËovjeËanstvo u potrazi za smisleni-jom i spasonosnijom spoznajom Boga koja Êe potaknuti meusobnojedinstvo.

U Ëemu je razlika izmeu znanja o Bogu i osobnog poznavanjaBoga? ©to vam je pomoglo da upoznate Boga?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2622

Black

23


ISUS SE MOLI ZA SVOJE U»ENIKE

Za πto se Isus posebno moli kada je rijeË o Njegovim uËenici-ma? Ivan 17,9-19.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus se zatim moli za svoje uËenike, koji su u velikoj opasnosti dau danima koji slijede izgube vjeru u Njega, kada On viπe ne bude s njimau tijelu. Isus ih zato predaje Ocu.

Isusova molitva upuÊena je za njihovu zaπtitu u svijetu. Isus se umolitvi ne moli za svijet jer zna da se on suprotstavlja OËevoj volji (1.Ivanova 5,19). BuduÊi da je svijet mjesto gdje Êe uËenici obavljati svojusluæbu, Isus se moli da budu saËuvani od zla koje vlada u njemu. Isusse brine i za svijet jer je On njegov Spasitelj. Meutim, πirenje Evaneljapovezano je sa svjedoËenjem onih koji Êe propovijedati Radosnu vijest.Zato Isus posreduje za njih da ih zli ne bi porazio (Matej 6,13).

Jedan uËenik je, meutim, bio poraæen. Te veËeri Isus je spomenuoda Ga je jedan od njih odluËio izdati (Ivan 13,18-30). Iako Isus ukazujena Ëinjenicu da je Pismo proreklo Judinu izdaju (Psalam 41,10), Judanije bio ærtva sudbine. Na posljednjoj veËeri Isus mu se obratio pokazu-juÊi ljubav i prijateljstvo (Ivan 13,26-30). “Na pashalnoj veËeri Isus jepruæio dokaz o svojem boæanstvu time πto je otkrio izdajnikovu namje-ru. Njeæno je uvrstio i Judu u sluæbu koju je obavio za uËenike. Aliposljednji poziv ljubavi ostao je bez odgovora.” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 595)

ZnajuÊi da zavist i ljubomora mogu razjediniti uËenike, kao πto seveÊ dogodilo u jednoj prijaπnjoj prigodi, Isus se moli za njihovo jedin-stvo. “Sveti OËe, Ëuvaj u svojem imenu one koje si mi dao, da budujedno kao mi!” (Ivan 17,11) Ovakvo jedinstvo Ëovjek ne moæe sam ostva-riti. Ono moæe biti rezultat i dar jedino boæanske milosti. Njihovo je-dinstvo utemeljeno je na jedinstvu Oca i Sina, i ono je nuæan preduvjetza uspjeπnu buduÊu sluæbu.

Njihova posveÊenost u istini takoer je nuæna za sluæbu. DjelovanjeBoæje milosti na srca uËenika dovest Êe do njihovog preobraæenja. Da bimogli svjedoËiti o Boæjoj istini, sami moraju biti preobraæeni njome.

©to znaËi: “… jer viπe ne pripadaju svijetu”? ©to u nama, unaπem æivotu i naËinu æivota Ëini da “viπe ne pripadamo svijetu”?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2623

Black

24

UTORAK 16. listopada

“ONE KOJI ∆E ... VJEROVATI U ME”

Kada se Isus pomolio za svoje uËenike, nastavio je svoju molitvu ispomenuo “one koji Êe po njihovoj rijeËi vjerovati u me” (Ivan 17,20).

©to je bila Isusova najveÊa æelja za one koji Êe povjerovati uevaneosku poruku? Zaπto je toliko vaæno da ova molitva budeusliπana? Ivan 17,20-26.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus se molio da buduÊi vjernici budu jedno kao πto su Otac i Sinjedno. Isus na nekoliko mjesta u Evanelju po Ivanu ukazuje na jedin-stvo Oca i Sina. Oni nikada ne djeluju neovisno jedan o drugome, veÊsu uvijek ujedinjeni u svemu πto Ëine (Ivan 5,20-23). Oni dijele zajedniË-ku ljubav prema palom ËovjeËanstvu do te mjere da je Otac bio spremanpodariti svojega Sina ovome svijetu, a Sin je bio spreman poloæiti svojæivot za njega.

Isus u svojoj molitvi govori o jedinstvu ljubavi i namjere kakvopostoji izmeu Oca i Sina. “Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome,po tom Êe svi upoznati da ste moji uËenici.” (Ivan 13,35) OËitovanje ovogjedinstva ljubavlju pruæit Êe otvoreni dokaz o njihovom odnosu s Isu-som i Ocem. “Pokazivanje njihovog iskrenog jedinstva treba pruæiti uvjer-ljiv dokaz u prilog istini Evanelja.” (Andreas J. Kostenberger, BakerExegetical Commentary on the New Testament [Grand Rapids: BakerAcademic, 2004.], str. 498) Na ovaj Êe naËin svijet saznati da je IsusSpasitelj. Drugim rijeËima, ovo jedinstvo za koje se Isus molio ne moæeostati nezamijeÊeno. Kako svijet moæe biti osvjedoËen u istinitost Evan-elja ako se meu Boæjim narodom ne moæe uoËiti ljubav i jedinstvo?

“Bog izvodi iz svijeta narod koji Êe u savrπenom jedinstvu stajati natemelju istine. ... Bog je odredio da cijeli Njegov narod doe u jedinstvovjere. Kristova molitva neposredno uoËi raspeÊa bila je da Njegovi uËe-nici budu jedno kao πto je On jedno s Ocem, da svijet povjeruje da Gaje Otac poslao. Ova dirljiva i prekrasna molitva dopire kroz vjekove donaπih dana. Isus je rekao: ‘Ne molim samo za ove, nego i za one koji Êena njihovu rijeË vjerovati u mene.’ (Ivan 17,20)

Koliko bi oni koji tvrde da su Kristovi sljedbenici ozbiljno trebalinastojati da u njihovom æivotu ova molitva bude usliπana!” (Ellen G.White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 4, str. 16)

©to Ëinimo u æivotu i u crkvi da bismo ostvarili jedinstvo kakvoje ovdje prikazano? Zaπto je odreena mjera umiranja sebi kljuËnaako æelimo da naπa Crkva bude ujedinjena na pravi naËin?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2624

Black

25


JEDINSTVO ME–U KR©∆ANIMA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Marko 9,38-41; Ivan 10,16. »emunas Isusov odgovor apostolu Ivanu uËi o iskljuËivosti i naglom suduo tome tko je pravi Isusov sljedbenik?

..................................................................................................................................

AdventistiËki krπÊani nastojali su Isusovu molitvu u Ivanu 17 nepo-sredno primijeniti na jedinstvo svoje vjerske zajednice. Mi moramo bitiujedinjeni kao Crkva da bismo ispunili svoje poslanje i objavili svijetuTrostruku aneosku vijest. O ovom se pitanju ne raspravlja mnogo.

Ali πto je s jedinstvom s drugim krπÊanima? Kako se trebamo od-nositi prema njima u svjetlu Isusove molitve? Mi vjerujemo da Bog imavjeran narod i u drugim crkvama. Biblija jasno kaæe da Bog ima vjerneËak i u Babilonu: “Iziite iz nje, moj narode, da ne postanete sudionicimanjezinih grijeha i da ne dijelite njezinih zala!” (Otkrivenje 18,4)

Iz Otkrivenja isto tako znamo da postoji veliko otpadniπtvo meuonima koji ispovijedaju Kristovo ime i da Êe se u posljednje dane ujedi-niti mnogi laæni krπÊani meusobno i s dræavom da bi otpoËeli progon-stvo koje je jasno opisano u Otkrivenju 13,1-17. Zato su adventistiËkikrπÊani uvijek bili vrlo oprezni kada su u pitanju pozivi za ujedinjenjes drugim crkvama, kao u ekumenskom pokretu.

Kako se, onda, trebamo odnositi prema drugim vjerskim zajednica-ma? Ellen G. White je napisala sljedeÊe u vezi sa suradnjom Crkveadventista sedmoga dana s drugim krπÊanima, makar kad je rijeË oovom posebnom pitanju: “Kada ljudska orua pokoravaju svoju voljuBoæjoj volji, Duh Sveti utjecat Êe na srca onih kojima sluæe. Pokazanomi je da ne trebamo odbaciti pripadnike Æenskog druπtva krπÊanskeumjerenosti. UjedinjujuÊi se s njima oko pitanja potpune suzdræljivosti,mi ne mijenjamo svoj stav u vezi sa svetkovanjem sedmoga dana, amoæemo pokazati da cijenimo njihov stav o temi umjerenosti. OtvarajuÊiim vrata i pozivajuÊi ih da se ujedine s nama u pitanjima umjerenosti,zadobit Êemo njihovu pomoÊ, a one Êe sjedinjujuÊi se s nama Ëuti noveistine koje Duh Sveti æeli utisnuti u njihova srca.” (Ellen G. White,Welfare Ministry, str. 163)

Iako se bavila odreenim pitanjem u odreeno vrijeme, ipak je iznijelanaËela koja moæemo slijediti u naπim odnosima prema drugim krπÊani-ma, osobito kada se ujedinjujemo oko istog cilja. Prvo, moæemo suraivatis njima na opÊim druπtvenim interesima. Drugo, ako se ujedinimo snjima, ne smijemo ugroæavati svoja vjerovanja ili praksu. TreÊe, mi mo-æemo iskoristiti ovo “jedinstvo” i trebamo ga iskoristiti da bismo sdrugima podijelili dragocjene istine kojima smo blagoslovljeni.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2625

Black

26


JEDNA VJERA KOJA SE OBJAVLJUJE LJUBAVLJU

Isus je u Ivanu 17,3 rekao da je vjeËni æivot poznavanje Boga.ProËitajte 1. Ivanova 2,3-6. ©to znaËi poznavati Boga? Kako usvojem svakidaπnjem æivotu pokazujemo da poznajemo Boga?

..................................................................................................................................

Dok ljudi u danaπnjem druπtvu vole sebe nazivati graanima kojipoπtuju zakone, ti isti ljudi Ëesto umanjuju vaænost biblijskog naloga dase poπtuju Boæje zapovijedi. Pojedinci Ëak tvrde da je Boæja milost uki-nula Boæje zapovijedi. Meutim, to nije biblijski nauk: “Dræanje zapovi-jedi nije uvjet da bismo upoznali Boga, veÊ znak da poznajemo Boga/Isusa i da Ga volimo. Prema tome, poznavati Boga ne odnosi se samo nateorijsko znanje, veÊ potiËe na djela.” (Ekkehardt Mueller, The Lettersof John [Nampa, Idaho: Pacific Press, 2009.], str. 39) Isus je naglasio:“Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi. ... Tko pozna moje zapovijedii vrπi ih, taj me ljubi.” (Ivan 14,15.21) “Po tome znamo da ljubimo djecuBoæju: kada god ljubimo Boga i vrπimo njegove zapovijedi; jer u ovomestoji ljubav prema Bogu: da vrπimo njegove zapovijedi. A njegove zapo-vijedi nisu teπke.” (1. Ivanova 5,2.3)

Koju je novu zapovijed Isus dao svojim uËenicima, i kako seona odnosi na jedinstvo meu Isusovim sljedbenicima? Ivan13,34.35.

..................................................................................................................................

Zapovijed da ljubimo bliænje nije bila sama po sebi nova; moæemoje pronaÊi u uputama koja je Bog dao Mojsiju (Levitski zakonik 19,18).©to je novo u Isusovoj zapovijedi uËenicima da ljube jedan drugogaonako kako je On ljubio njih? Isusov primjer samopoærtvovne ljubavinovo je etiËko naËelo dano krπÊanskoj zajednici.

Kakvo je divno mjerilo postavljeno pred nas! Isusov æivot bio jepraktiËno pokazivanje ljubavi na djelu. Cjelokupno djelo milosti sastojise od neprestane sluæbe ljubavi, samoodricanja, samopoærtvovnih na-pora. Moæemo zamisliti Kristov æivot koji je bio oliËenje neprekidnogpokazivanja ljubavi i samopoærtvovnosti radi dobra drugih. NaËelo kojeje pokretalo Krista, treba pokretati i Njegov narod u svim njegovimmeusobnim odnosima. Takva ljubav bila bi snaæno svjedoËanstvo svi-jetu. Takva ljubav pruæila bi snaæan dokaz u korist naπeg meusobnogjedinstva.

Kako moæemo pokazivati samopoærtvovanu ljubav prema dru-gima kakvu je Isus pokazivao?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2626

Black

27

PETAK 19. listopada


U knjizi Ellen G. White Veliki a borba proËitajte poglavlje “Nepro-mjenjivost Boæjeg zakona”, str. 350—353.

“Iako je Crkva adventista sedmoga dana raπirena po cijelom svijetui ima mnogo mjesnih crkava, adventistiËki krπÊani ne tvrde da su jedinaKristova crkva. Univerzalna crkva sveobuhvatnija je od bilo koje vjero-ispovijedi. Ona je i vidljiva i nevidljiva utoliko πto se sastoji od onih kojivjeruju u Isusa i slijede Ga. Ovo posebno teoloπko pitanje posebnodolazi do izraæaja ako uzmemo u obzir otpadniπtvo meu krπÊanima, oËemu se jasno govori u Otkrivenju. »ista Crkva iz Otkrivenja 12 suprot-stavljena je ‘bludnici’ iz 17. poglavlja, velikom gradu Babilonu, koji jesuprotstavljen JaganjËevoj zaruËnici, svetom gradu ili Novom Jeruzalemuiz Otkrivenja 21—22. U prvom stoljeÊu sveopÊa Crkva bila je priliËnovidljiva, dok ju je u Srednjem vijeku bilo mnogo teæe i sloæenije uoËiti.

AdventistiËki krπÊani ne ograniËavaju pojam Boæje prave crkve nasvoju vjersku zajednicu, niti je proπiruju na druge krπÊanske crkve.Boæja prava crkva sastoji se od onih pojedinaca koji iskreno vjeruju uNjega. Bog ih poznaje. Adventisti tvrde da su Boæji posebni vidljivi ostatakposljednjeg vremena iz Otkrivenja 12,17 i poglavlja 12—14. Ovaj ostatakima lokalni i univerzalni karakter (Otkrivenje 2,24; 12,17).” (EkkehardtMueller, “The Universality of the Church in the New Testament”)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Zaπto je ispunjenje Isusove molitve iz Ivana 17 toliko vaænoza naπu Crkvu? ©to Isusova æelja za jedinstvom Crkve u prvomstoljeÊu otkriva o Njegovoj æelji za naπu Crkvu danas?

2. Surauje li vaπa mjesna crkva s drugim krπÊanima? Kolikoje ta suradnja uspjeπna? Kako moæemo suraivati s njima, kada jeto prikladno, a da ne ugrozimo nijednu istinu koja nam je povjerena?

3. Na πto ukazuje izjava u Velikoj borbi; kako to moæe postatinaπa stvarnost? “Kad bi oni koji se nazivaju Boæjim narodom prihva-tili svjetlost koja ih obasjava iz Njegove RijeËi, postigli bi jedinstvoza koje se Krist molio, a koje apostol Pavao opisuje kao ‘jedinstvoDuha svezom mira’. ‘Jedno tijelo i jedan Duh, kao πto ste svojimpozivom pozvani samo k jednoj nadi; jedan Gospodin, jedna vjerai jedno krπtenje.’ (Efeæanima 4,3-5)” (str. 300)

ZakljuËak: Isusova velikosveÊeniËka molitva u Ivanu 17 podsjeÊanas da Isus oËekuje crkveno jedinstvo i danas. Njegova molitva trebabiti naπa; i mi trebamo traæiti naËine da uËvrstimo svoju vjeru u BoæjurijeË. Ljubav treba ispunjavati naπe odnose prema svima, ukljuËujuÊi idruge krπÊane, bez obzira na teoloπke razlike koje postoje meu nama.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2627

Black

28

Bog je ispunio prazninu

Umirovljeni adventistiËki pastor u Australiji, Frank Cantrill, iznenadiose kad su mu lijeËnici dijagnosticirali rak koæe. Ali joπ je veÊe iznenaenjenastupilo dva tjedna kasnije, kad je otvor u njegovoj glavi zacijelio; a to suzapanjeni lijeËnici nazvali Ëudom.

Franku je na njegovoj glavi 2014. godine dijagnosticiran melanom uËetvrtoj fazi, πto je vrsta raka koæe. “IznenaujuÊe je reÊi da ukoliko novilijekovi ne djeluju, ja ne bih imao previπe moguÊnosti za preæivjeti”, govoriFrank u svojoj sedamdeset i drugoj godini æivota.

Jedan pastor je nad njim izvrπio biblijsko pomazanje, a ljudi su sepoËeli moliti za njega.

Frank je podvrgnut nizu operacija, lijeËenju zraËenjem i imunoterapiji.Sve to vrijeme njegova supruga Marlene bila mu je odana podrπka.

Nakon operacije u kojoj su lijeËnici uklonili veliku koliËinu melanomaiz straænjeg dijela Frankove glave, ostavljajuÊi prazninu u dijelu lubanje,nastupile su komplikacije. Medicinske sestre su redovito previjale ranu,oËekajuÊi da koæa zaraste preko lubanje. Neπto kasnije je tu duænostprevijanja preuzela njegova supruga Marlene.

Rana je isprva dobro zacijelila, ali onda je koæa prestala rasti. Jednogdana se boja tog dijela operirane lubanje promijenila od bijele na æutu.

PlastiËni kirurg je Franku dao uznemirujuÊu dijagnozu koja je glasila:taj dio lubanje je odumro. Kirurg je pozvao vodeÊeg plastiËnog kirurga nakonzultacije i njih dvojica su odluËila obaviti veliku operaciju uz pomoÊneurokirurga. Sloæena operacija Êe trajati osam do deset sati i zahtijevat Êeda lijeËnici zamijene dio odumrlog tkiva lubanje umjetnim.

“Takve vijesti su nas prenerazile”, poruËila je Frankova supruga Marlenee-poπtom prijateljima.

Nekoliko dana kasnije, dok je Marlene mijenjala zavoje na Frankovojglavi, komadiÊ obojene lubanje iskoËio je zajedno sa zavojem i naπao se unjezinoj ruci. “Skoro sam se sruπila!” ispriËala je Marlene.

Ispod komadiÊa lubanje koji se odvojio vidjela je Frankovo novo mesokoje je raslo preko lubanje i prekrivalo otvor.

Tijekom sljedeÊa dva dana Franka su posjetila tri medicinska struËnjakakako bi saznali πto se dogaalo. NauËio je da ljudska lubanja ima tri sloja.Njegovo tijelo je raslo ispod prvog sloja i na kraju je pritiskalo gornji slojlubanje.

Medicinski specijalisti su to proglasili Ëudom. Rekli su mu: “Tko se zatebe brine?” — prisjeÊa se Marlene.

Marlene Cantrill uputila ih je na Boga kao Velikog LijeËnika. Planiranaoperacija je otkazana, a Frank je poslan kuÊi.

“Bog zna πto se dogaa i savrπeno radi sve u svoje vrijeme.” svjedoËiMarlene. Sve πto moæemo reÊi jest: Hvala Gospodinu!


BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2628

Black

29



KljuË jedinstva“SaopÊivπi nam tajnu svoje volje, prema onome πto je prije

u njemu odluËio za provedbu punine vremena: obuhvatiti podjednu glavu u Kristu sve πto je na nebesima i πto je na zemlji.”(Efeæanima 1,9.10)

Biblijski tekstovi: Efeæanima 1,3-14; GalaÊanima 4,7; Efeæanima2,11-22; 4,1-6.11; Matej 20,25-28; Efeæanima 5,15-6,9.

Efez je bio glavno srediπte trgovine i utjecaja u Maloj Aziji. Tamoπnjucrkvu saËinjavali su Æidovi, pogani i ljudi svih druπtvenih staleæa. Ova-kvo raznoliko vjerniπtvo moglo je biti sklono sukobima kao i svijet ukojem su æivjeli; toËnije, moglo je biti bez Krista i jedinstva koje suimali u Njemu kao Ëlanovi Kristovog tijela. Prema tome, Pavlova briga ojedinstvu meu Kristovim sljedbenicima srediπnja je tema njegove Po-slanice Efeæanima.

Pavlov pojam jedinstva ima dvije dimenzije: jedinstvo u Crkvi, ukojoj su Æidovi i pogani zajedno u jednom tijelu — Kristu; i jedinstvo usvemiru, u kojem sve πto je na Nebu i Zemlji ujedinjeno u Kristu.

Izvor ovog jedinstva je Krist. Pavao se u ovoj poslanici mnogo putakoristi izrazom “u Kristu” ili “s Kristom” kojim pokazuje πto je Bogæivotom, smrÊu i uskrsnuÊem Isusa Krista ostvario za nas i za svemir.Boæji krajnji cilj u planu spasenja jest da sve ponovno ujedini u Kristu.Ovo jedinstvo u potpunosti Êe biti ostvareno tek na svrπetku vremena.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2629

Black

30


BLAGOSLOVI U KRISTU

ProËitajte Efeæanima 1,3-14. ©to je prema Pavlovim rijeËimadano u Kristu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusovi sljedbenici imaju mnogo razloga da slave Boga. On nas jeodluËio posvojiti kao sinove i kÊeri u Kristu i predstaviti svijetu. PavaorazliËitim slikama opisuje naπ novi odnos s Bogom u Kristu. Od mno-πtva tih slika, slika o posvajanju odnosi se na temu ove pouke o jedin-stvu. Mi smo posvojeni u Kristu i pripadamo Boæjoj obitelji. Ova slikaobitelji ukazuje takoer na Boæji Savez s Izraelcima. U okviru Pavloveposlanice, pogani koji prihvaÊaju Isusa kao Mesiju takoer su Boæjadjeca, baπtinici obeÊanja danih Izraelu (Rimljanima 8,17; GalaÊanima4,7). Prednost ovog odnosa s Kristom, prednost da budemo u Kristu,vaæna je za cjelokupno krπÊansko jedinstvo. Ovaj tekst takoer govorida je Boæja æelja da ponovno ujedini cijelo ËovjeËanstvo u Kristu. A uBoæjoj obitelji svi smo mi Boæja djeca, podjednako voljena i Ëuvana.

Pojedinci se zbune kada u ovom tekstu Ëitaju o predodreenju(Efeæanima 1,5.11). Tvrdnja da je Bog izabrao nas da budemo spaπeni,moæe znaËiti da je Bog odluËio da pojedinci budu izgubljeni. Meutim,to nije biblijski nauk. Bog je pripremio plan spasenja prije osnivanjasvijeta da bi svi mogli biti spaπeni. “Da, Bog je tako ljubio svijet da jedao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje,veÊ da ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16; vidi: 1. Timoteju 2,6; 2. Petrova 3,9).Bog unaprijed zna tko Êe prihvatiti Njegov dar spasenja, ali to nije istoπto i unaprijed odrediti kakva Êe biti neËija odluka. Spasenje se nudicijelom ljudskom rodu zahvaljujuÊi onome πto je Krist uËinio za nas.Pitanje glasi: Kako odgovaramo na ovaj dar? Bog se ne koristi silom dabi nekoga spasio.

“Na nebeskom vijeÊu donesena je odluka da ljudi, iako prijestup-nici, ne trebaju poginuti u svojoj neposluπnosti, veÊ da vjerom u Kristakao svoju Zamjenu i Sigurnost, mogu postati Boæji izabranici, odreenipo Isusu Kristu Njemu na posinaπtvo po blagonaklonosti Njegove volje.Bog æeli da svi ljudi budu spaπeni; jer su obilni blagoslovi izliveni kadaje Bog dao svojega jedinoroenoga Sina da plati otkup za Ëovjeka. Onikoji Êe poginuti, poginut Êe zato πto nisu htjeli biti posvojeni kao Boæjadjeca po Isusu Kristu.” (Komentari Ellen G. White, The SDA Bible Com-mentary, sv. 6, str. 1114)

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2630

Black

31


RU©ENJE ZIDA

Neke od najdubljih podjela meu ljudima izazvane su rasnim, et-niËkim i vjerskim razlikama. U osobnim iskaznicama u mnogim druπtvi-ma biljeæi se etniËka ili vjerska pripadnost, πto je Ëesto povezano spovlasticama ili ograniËenjima s kojima se ljudi svakodnevno suoËavaju.Kada buknu ratovi ili sukobi, ova obiljeæja identiteta i razlike Ëestopostaju poticaj za odmazdu i nasilje.

U Efeæanima 2,11-22, Pavao ukazuje na bolji put za krπÊanskuzajednicu. Kako naπe jedinstvo u Kristu utjeËe na naπe razlike? ©toje sruπeno Isusovom smrÊu na kriæu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao poziva vjernike iz Efeza da ne zaborave kakav je njihov æivotbio prije nego πto su primili Boæju milost u Kristu. EtniËke, kulturoloπkei vjerske razlike stvorile su neprijateljstvo i sukobe izmeu razliËitihskupina ljudi. Meutim, dobra je vijest ta da smo u Kristu svi jedannarod, koji ima istog Spasitelja i Gospodina. Svi pripadamo Boæjemnarodu. “Ali sada, u Kristu Isusu, vi koji ste nekoÊ bili ‘daleko’ postado-ste ‘blizu’ krvlju Kristovom.” (Efeæanima 2,13)

Stari Hram u Jeruzalemu imao je zid razdvajanja i u odreene pro-store Hrama mogli su uÊi samo Æidovi. Na ovom zidu nalazio se natpiskoji je strancima pod prijetnjom smrÊu zabranjivao pristup. Pavao je biooptuæen da je prestupio upravo ovu uredbu kada je nakon svojih misio-narskih putovanja uπao u Hram. Kada je bio uhiÊen, optuæili su ga daje u dio Hrama namijenjen Æidovima uveo Trofima iz Efeza (Djela 21,29).U Poslanici Efeæanima Pavao tvrdi da je Krist “naπ jedini mir, on koji odobadvaju naroda uËini jedan tim πto pregradu koja ih je rastavljala —neprijateljstvo — sruπi” (Efeæanima 2,14).

U Kristu, vjernici su Abrahamovi baπtinici i primaju obrezanje srca.Tjelesno obrezanje koje je Bog propisao Abrahamu ukazivalo je na du-hovno obrezanje koje Êe vjernici primiti u Kristu (vidi Ponovljeni zakon10,16). “U njemu ste i obrezani; ne obrezanjem obavljenim rukom, negoobrezanjem Kristovim: odlaganjem tijela koje sluæi grijehu.” (Koloπani-ma 2,11)

ProËitajte ponovno Efeæanima 2,11-22. Na koje naËine u svojojcrkvi uoËavamo ono o Ëemu Pavao piπe u ovim redcima? Kakviizazovi danas postoje?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2631

Black

32


JEDINSTVO U JEDNOM TIJELU

Pavao je praktiËan u svojim nadahnutim rijeËima upuÊenim Efeæa-nima. Jedinstvo koje postoji izmeu Æidova i pogana, izmeu ljudi razli-Ëitih kulturoloπkih i etniËkih pozadina, nije izmiπljena priËa ili nekakavteorijski pojam; to je stvarnost koja zahtijeva “da æivite dostojno pozivukojim ste pozvani” (Efeæanima 4,1).

Kako se prema Efeæanima 4,1-3 krπÊani trebaju vladati s ob-zirom na njihovo zvanje u Kristu?

..................................................................................................................................

PraktiËni utjecaj spomenutih vrlina i milosti u krπÊanskom æivotupomaæe nam da “nastojimo saËuvati jedinstvo Duha svezom mira” (Efe-æanima 4,3). Sve ove osobine utemeljene su u ljubavi (1. KorinÊanima13,1-7). Istinsko pokazivanje ljubavi Ëuva odnose meu braÊom i sestra-ma i πiri mir i jedinstvo u krπÊanskoj zajednici i izvan nje. Jedinstvo ucrkvi pokazuje Boæju ljubav na jedinstvene naËine kojima drugi mogusvjedoËiti. Crkva je pozvana da bude takav svjedok, pogotovo u vrijemeborbi, podjela i ratova.

ProËitajte Efeæanima 4,4-6. Koja se kljuËna tema javlja u ovatri retka?

..................................................................................................................................

Pavao u prvim redcima ovog poglavlja pokazuje najdublje zanimanjeza jedinstvo crkve. Tekst poËinje pozivom na jedinstvo (Efeæanima 4,1-3), a zatim slijedi niz od sedam pojmova koji ujedinjuju vjernike (Efe-æanima 4,4-6). Jedinstvo je istodobno neπto πto vjernici veÊ imaju (Efe-æanima 4,4-6), na Ëemu trebaju neprestano raditi i πto trebaju odræavati(Efeæanima 4,1-3), i πto je buduÊi cilj kojem teæe (Efeæanima 4,13).

“Apostol poziva svoju braÊu da u svojem æivotu pokaæu silu istinekoju im je objavio. KrotkoπÊu i blagoπÊu, strpljenjem i ljubavlju trebalisu prikazati Kristov karakter i blagoslove Njegovog spasenja. Postojisamo jedno tijelo i jedan Duh, jedan Gospodin i jedna vjera. Kao pri-padnici Kristovog tijela, svi su vjernici nadahnuti istim Duhom i istomnadom. Podjele u Crkvi sramote Kristovu vjeru pred svijetom i pruæajupriliku neprijateljima istine da opravdaju svoje postupke. Pavlove poukenisu zabiljeæene samo zbog Crkve u njegovo vrijeme. Bog je æelio da ihi mi primimo. ©to mi Ëinimo da saËuvamo jedinstvo svezom mira?”(Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 5, str. 239)

Koje odluke moæete donijeti da biste æivjeli “dostojno svojegapoziva”?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2632

Black

33


CRKEVNI VO–E I JEDINSTVO

“A svakom pojedincu od nas dana je milost po onoj mjeri po kojojje Krist htio dati svoj dar.” (Efeæanima 4,7) Spasenje je dar koji sedaruje svim ljudima koji ga æele primiti, dok se pojedini duhovni darovidaju odreenim ljudima s posebnim razlogom.

ProËitajte Efeæanima 4,11. Koje darove vodstva Bog daje cr-kvi?

..................................................................................................................................

Prema Efeæanima 4,12, s kojim ciljem Bog daruje Crkvi posebnedarove voenja? U kakvom su odnosu ovi darovi?

..................................................................................................................................

Svi su krπÊani u odreenom smislu glasnici i sluge Boga i Evanelja.Kristov nalog iz Mateja 28,19.20 nalaæe svim krπÊanima da pou na rad,da stvaraju uËenike u svim narodima, da ih krπtavaju i pouËavaju. Sluæbanije povjerena samo povlaπtenoj nekolicini, kao πto su pastori i/ili evan-eoski radnici, veÊ svima koji nose Kristovo ime. Nitko ne moæe tvrditida je izuzet iz rada πirenja Evanelja i nijedan crkveni voa ne moæetvrditi da je njegova sluæba iskljuËiva. Duhovni darovi vodstva posebnosu namijenjeni izgradnji crkve. Crkveni voe njeguju, πire i potiËu jedin-stvo.

Na osnovi Pavlove liste darova vezanih za vodstvo zakljuËujemo daove uloge takoer trebaju osposobiti pripadnike Boæjeg naroda da traæeizgubljene. Na pojedinim ljudima unutar Crkve koji su primili posebanpoziv, leæi odgovornost da pomognu drugima da izvrπe sluæbu i djelo zaKrista, i sazidaju Kristovo tijelo “dok svi zajedno ne doemo k jedinstvuu vjeri i u pravoj spoznaji Sina Boæjega, k savrπenom Ëovjeku, k mjeripunine veliËine Kristove” (Efeæanima 4,13). U obavljanju svoje sluæbemoramo se ugledati na Isusov naËin voenja. On je doπao da sluæi dru-gima, a ne da Njemu sluæe (Matej 20,25-28); i mi moramo poÊi i Ëinititako.

Meu ljudima postoji snaæna teænja da budu neovisni i da nikomenisu odgovorni. Ovakva sklonost vlada posebno u zapadnom druπtvu.Meutim, Pavao nas podsjeÊa da nijedan krπÊanin nije sam na ovomsvijetu i da svi mi Ëinimo zajednicu vjernih koja ima duhovne voe Ëijije zadatak da nam pomognu da hrabrimo jedni druge na svojem zajed-niËkom putovanju. Svi zajedno smo dio Kristovog tijela.

Koje duhovne darove imate i kako ih koristite za jedinstvosvoje crkve?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2633

Black

34


LJUDSKI ODNOSI U KRISTU

KrπÊanstvo je religija odnosa: odnosa s Bogom i jednih s drugima.Nema smisla tvrditi da njegujemo Ëvrstu zajednicu s Bogom ako tazajednica ne vrπi utjecaj na odnose s drugim ljudima. KrπÊanin ne moæeæivjeti izolirano. NaËela jedinstva o kojima Pavao govori u PoslaniciEfeæanima mogu se primijeniti i na naπe odnose s drugima.

ProËitajte Efeæanima 5,15-21. ©to Pavao govori u 21. retku?Kakav odnos vlada izmeu pokoravanja jedan drugome i jedinstva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavlov poziv da se pokoravamo jedan drugome povezan je s izrazom“veÊ se napunite Duhom” iz Efeæanima 5,18. Jedan od naËina da budemoispunjeni Duhom jest da se pokoravamo jedan drugome. To ukazuje naispravan stav poniznosti i obzirnosti koji trebamo imati prema drugima.Naravno, to nije uroena osobina veÊine ljudi, veÊ je rezultat Ëinjeniceda Duh æivi u naπem srcu. To je dar istog Duha koji je sveza jedinstvau Kristu. Gledano s ove toËke, sluπanje je unutarnja osobina koja izra-æava naπe poπtovanje prema Kristu i Njegovoj ærtvi koju je prinio za nas.

ProËitajte Efeæanima 5,22—6,9. Kakav utjecaj na naπe meu-ljudske odnose u domu i na radnom mjestu vrπi ova odlika da sepokoravamo jedni drugima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U odreenoj mjeri jedinstvo u crkvi ovisi o jedinstvu u domu. Pavaoje naglasio da jedinstvo, ljubav i poπtovanje, koji trebaju vladati meubraËnim drugovima, prikazuju Kristovu samopoærtvovnu ljubav premaCrkvi. Prema tome, poπtovanje u domu kao i u crkvi zahtijeva se i odbraËnih drugova i od vjernika. Ova Kristova osobina takoer treba vladatiu odnosima izmeu djece i roditelja i zaposlenika i poslodavaca (robovai gospodara). Sklad i mir koji proæimaju naπ dom, trebaju takoer pro-æimati i crkveni æivot.

Koja naËela moæete izdvojiti iz tekstova u danaπnjem odsjekukoji vam mogu pomoÊi da bolje shvatite kako se trebate ophoditi(ovisno o svojem poloæaju) prema Ëlanovima svoje obitelji ili premasuradnicima na poslu?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2634

Black

35

PETAK 26. listopada


“Krist nije poznavao nacionalnu, druπtvenu ili vjersku podvojenost.Knjiæevnici i farizeji æeljeli su od nebeskih darova izvuÊi osobnu i na-cionalnu korist i iz njih iskljuËiti ostatak Boæje obitelji u svijetu. Meu-tim, Krist je doπao sruπiti svaki zid razdvajanja. On je doπao pokazatida je Njegov dar milosti i ljubavi neograniËen kao zrak, svjetlo ili pljus-kovi kiπe koji osvjeæavaju zemlju.

Isusov æivot utemeljio je vjeru u kojoj nema druπtvenih razlika,vjeru u kojoj su Æidov i poganin, slobodnjak i rob povezani bratstvompred Bogom. Na Njegov pokret nije imalo utjecaja nikakvo politiËkopitanje. On nije pravio nikakvu razliku izmeu susjeda i stranca, prijate-lja i neprijatelja. Onaj koji se obraÊao Njegovom srcu, bio je duπa æednavode æivota.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 9, str.190,191)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o sljedeÊoj izjavi: “U Efeæanima 4 Boæji plan jetako jasno i jednostavno otkriven da se sva Njegova djeca moguËvrsto dræati istine. Ovdje su jasno objavljena sredstva koja je Onodredio za jedinstvo u Crkvi, kako bi vjernici mogli otkriti svijetuzdravo vjersko iskustvo.” (Komentari Ellen G. White, The SDA BibleCommentary, sv. 6, str. 1117) ©to u Efeæanima 4 ukazuje najedinstvo Crkve? Kako moæemo uËvrstiti to jedinstvo?

2. Kada je rijeË o jedinstvu, bitna je poniznost i meusobnopokoravanje. Moæe li postojati ikakvo jedinstvo u crkvi bez ovihosobina? Ako smo ponositi, sigurni u svoja glediπta i stavove, inismo se spremni pokoravati drugima, ne moæemo ostvariti jedin-stvo. Kako moæemo postati ponizni i pokoravati se jedni drugima?

3. Kako moæemo imati jedinstvo Ëak i kada se ne slaæemo okosvega?

ZakljuËak: Pavao u Poslanici Efeæanima iznosi brojne savjete kakobi objasnio πto znaËi biti “u Kristu”. Spasenje u Isusu preobraæava naπæivot na praktiËne naËine. Svi naπi meuljudski odnosi, ukljuËujuÊi iodnose izmeu braÊe i sestara u crkvi, preobraæavaju se Kristovom silom.Ova je promjena kljuËna za naπe jedinstvo.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2635

Black

36

ObraÊena bombaπica

Amina je sluæila petogodiπnju zatvorsku kaznu u istoËnom dijeluSrediπnje Afrike, nakon πto je uhiÊena kako je krenula u Indiju da bi raznijelaveliki objekt.

AdventistiËki pastor ju je posjeÊivao u zatvoru, i u razgovorima jeshvatila kako bi trebala odbaciti svoje fundamentalistiËko shvaÊanje islama.Na kraju je pristupila KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi biblijskim krπtenjem.

“Zahvalna sam Bogu za adventistiËkog pastora koji se dosljedno molioza mene i posjeÊivao me u doba moje velike potrebe”, prisjeÊa se Amina.

Iz razumljivih razloga AdventistiËka misija ne otkriva Aminino pravoime ili njezino mjesto boravka.

Amina je zbog naravi njezinog zloËina bila u samici, u izoliranoj Êeliji,kad joj je pastor prvi puta doπao u posjet. Trebala je izvesti planirani napadnakon πto su je voe i pobunjenici poduËili kako Êe postiÊi pravednost iæivjeti u raju ukoliko izvrπi odreeni zadatak.

U poËetku je Amina odbacivala pastora, iako su se njegovi posjetipreporuËivali i iako ih je odredio zatvorski upravitelj. Ali kako je pastornastavio dolaziti, nastavili su savjetovanja izvan njezine Êelije, jer u Êelijisamici nije bilo sunËeve svjetlosti.

Amina je odbila pastorov prvi prijedlog da se moli za nju i s njom.Odgovorila je pastoru da bi se umjesto toga trebao moliti za sebe. Pastor sesvejedno molio i dalje se nastavio moliti.

Nakon nekoliko savjetovanja pastor je zbog neodloænih poslova negdjedrugdje bio sprijeËen dolaziti nekoliko tjedana. Amina je tako poËelapropuπtati posjete.

Kad pastor nije doπao kako je oËekivala, poËela je sama Ëitati Biblijukoju je ostavio u njezinoj Êeliji.

Nekoliko mjeseci kasnije KrπÊanska adventistiËka crkva upriliËila jeevangelizaciju pod πatorom za zatvorenike, u krugu zatvora.

I Amina je pozvana da prisustvuje tim sastancima. Amina se odazvalazbog druæenja s ostalim zatvorenicima. Na svoje iznenaenje, kad je pastoruputio poziv da svi koji æele svoj æivot predati Isusu iziu naprijed, osjetilaje poziv i iziπla je i ona. Nedugo nakon toga je krπtena.

Amina je rekla da ne razumije kako je tijekom savjetovanja izgubilazanimanje za svoju bivπu vjeru. Ona vjeruje da je Bog koristio njezin boravaku zatvoru kako bi otkrila istinu, i ona sad tu istinu æeli objaviti svojimprijateljima.

“Kad iziem iz zatvora, moram doÊi do njih”, odluËna je ona.

Philip Baptiste, pomoÊnik predsjednikaIstoËne srednjoafriËke divizije.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2636

Black

37


Pouka 5 27. listopada—3. studenoga 2018.

Jedinstvo u prvoj Crkvi“Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajedniËkom

æivotu, lomljenju kruha i u molitvama.” (Djela 2,42)Biblijski tekstovi: Djela 1,12-14; Djela 2,5-13; Otkrivenje 14,12;

Djela 2,42-47; Djela 4,32-37; Djela 5,1-11; 2. KorinÊanima 9,8-15.Crkveno jedinstvo rezultat je zajedniËkog duhovnog iskustva s Isu-

som, koji je Istina. “Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus. — Nitkone dolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6) »vrste veze zajedniπtvastvaraju se na zajedniËkom duhovnom putovanju i u stjecanju zajedniË-kog duhovnog iskustva. Prvi adventistiËki krπÊani stekli su ga u vrijememileritskog pokreta. Njihovo zajedniËko iskustvo iz 1844. godine pove-zalo je njihova srca dok su nastojali pronaÊi objaπnjenje za svoje razo-Ëaranje. Ovo iskustvo dovelo je do osnivanja Crkve adventista sedmogadana i otkrivanja istine o predadventnom sudu i svemu πto ona obuhvaÊa.

Iskustvo Isusovih uËenika nakon Njegovog uzaπaπÊa na Nebo svje-doËi o sili Boæje rijeËi, molitve i zajedniπtva u stvaranju jedinstva isklada meu vjernicima iz razliËitih sredina. Takvo iskustvo moguÊe jei danas. “Tvrdim da je zajedniπtvo posebno vaæan element u zajedniËkombogosluæju. ... Za krπÊanina nema niËeg vaænijeg od ostvarivanja duhov-ne veze koja ga ujedinjuje s drugim vjernicima i Gospodinom IsusomKristom. ... Isus Krist prvo dovodi duπu k sebi, a onda sjedinjuje tuduπu s drugim vjernicima u Njegovom tijelu, Crkvi.” (Robert G. Rayburn,O Come, Let Us Worship [Grand Rapids: Baker Book House, 1980.], str.91)

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2637

Black

38


DANI PRIPREME

U posljednjim satima provedenim s uËenicima prije svoje smrti,Isus je obeÊao da ih neÊe ostaviti same. Drugi Branitelj, Duh Sveti,pratit Êe ih u njihovoj sluæbi. Duh Êe im pomoÊi da se sjete mnogihpojedinosti o tome πto im je Isus rekao i πto je uËinio (Ivan 14,26), ivodit Êe ih u otkrivanju istina (Ivan 16,13). Isus je na dan svojeg uzaπaπ-Êa ponovio ovo obeÊanje. “A vi Êete domalo biti krπteni Duhom Svetim.... Ali, primit Êete snagu poπto Duh Sveti doe na vas.” (Djela 1,5.8) SilaDuha Svetoga osposobit Êe uËenike da svjedoËe u Jeruzalemu, Judeji,Samariji i do kraja zemlje (Djela 1,8).

ProËitajte Djela 1,12-14. ©to su uËenici radili u tom vremen-skom razdoblju od deset dana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovih deset dana moæemo smatrati razdobljem snaæne duhovne pri-preme, vrstom povlaËenja kada su uËenici meusobno razmjenjivali sje-Êanja na Isusa, Njegova djela, nauk i Ëuda. Bili su “jednoduπno ustrajniu molitvi” (Djela 1,14).

“Dok su Ëekali ispunjenje obeÊanja, uËenici su ponizili srca uiskrenom kajanju i priznali svoju nevjeru. Kad su se prisjetili rijeËi kojeim je Krist uputio prije svoje smrti, bolje su razumjeli njihovo znaËenje.Istine koje su zaboravili sad su im opet dolazile na um pa su ih jedandrugome ponavljali. Prekoravali su sebe zbog pogreπnog shvaÊanjaSpasitelja. Pred njihovim oËima prolazili su kao u povorci prizor zaprizorom iz Njegovog Ëudesnog æivota. Dok su razmiπljali o NjegovomËistom, svetom æivotu, osjeÊali su da nijedan napor neÊe biti preteæak,nijedna ærtva prevelika ako u svojem æivotu budu mogli prikazati ljup-kost Kristova karaktera. O, kad bi joπ jednom mogli proæivjeti protekletri godine, mislili su, kako bi drugaËije postupili! Kad bi ponovno moglividjeti UËitelja, kako bi se trudili da Mu pokaæu koliko Ga silno vole; ikako su iskreno æalili πto su Ga znali oæalostiti bilo rijeËju ili djelomnevjerovanja! Ali tjeπila ih je pomisao da im je oproπteno. Sad su odlu-Ëili da Êe, koliko to bude moguÊe, okajati svoje nevjerovanje tako πto ÊeGa odvaæno priznati pred svijetom. ... Ostavivπi po strani sva neslaganja,sve æelje za prvim mjestom, zbliæili su se u krπÊanskom zajedniπtvu.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 23,24)

©to biste uradili ponovno kad je rijeË o vaπoj vjeri? ©to moæetenauËiti iz svojeg kajanja iz proπlosti kako biste stvorili boljubuduÊnost?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2638

Black

39


OD BABILONA DO PEDESETNICE

Dani duhovne pripreme nakon Isusovog uzaπaπÊa dostigli su vrhu-nac u dogaajima na blagdan Pedesetnice. U Djelima 2,1 zabiljeæeno jeda su tog dana, prije nego πto se Duh Sveti izlio na uËenike, svi bilizajedno, “jednoduπno”, na jednom mjestu (Djela 2,1).

Pedesetnica je u Starom zavjetu bila drugi od tri glavna blagdanakojem je svaki muπkarac iz izraelskog naroda trebao prisustvovati. Odr-æavala se pedesetog dana (na grËkom pentekoste znaËi “pedeseti dan”)nakon Pashe. U vrijeme ovog blagdana Izraelci su kao dar zahvalnostiiznosili pred Boga prve rodove ljetne æetve.

Do Isusovog vremena Pedesetnica je najvjerojatnije obuhvaÊala iproslavljanje dobivanja Zakona na gori Sinaju (Izlazak 19,1). Prema tome,nepromjenjivost i vaænost Boæjeg zakona ovdje uoËavamo kao sastavnidio krπÊanske poruke o Isusu, Ëija smrt nudi oprost za krπenje Boæjegzakona svima koji se pokaju. Ne Ëudi zato πto jedan od kljuËnih tekstovao posljednjim danima govori o Zakonu i Evanelju: “Na tome se temeljipostojanost svetih koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeru u Isusa.” (Otkri-venje 14,12)

Takoer, na blagdan Pedesetnice, kao i na gori Sinaju, kada je Mojsijeprimio Deset zapovijedi, zbili su se brojni nevjerojatni dogaaji (Izlazak19,16-25; Hebrejima 12,18). “Tad iznenada doe neka huka s neba, kaokad puπe silan vjetar, pa ispuni svu kuÊu u kojoj su boravili. I ukazaπeim se jezici kao od plamena, i razdijeliπe se te nad svakog od njih siepo jedan. Svi se oni napuniπe Duha Svetoga te poËeπe govoriti tuimjezicima, kako ih je veÊ Duh nadahnjivao da govore.” (Djela 2,2-4)

ProËitajte Djela 2,5-13. Zaπto je znaËajan ovaj nevjerojatandogaaj?

..................................................................................................................................

Pedesetnica je trebala biti radostan blagdan, blagdan iskazivanjazahvalnosti Gospodinu za obilne blagoslove. To je moæda razlog πto suuËenike laæno optuæili da su se napili (Djela 2,13-15). Boæja sila posebnose otkrila u Ëudu govorenja i sluπanja razliËitih jezika. Æidovi iz ËitavogRimskog Carstva koji su doπli u Jeruzalem na blagdan, Ëuli su porukuo Isusu, Mesiji, na svojem jeziku.

Pedesetnica je na jedinstveni naËin pridonijela poniπtavanju poslje-dica raseljavanja prvobitne ljudske obitelji i osnivanja mnogobrojnihnaroda u vrijeme gradnje Babilonske kule. »udo milosti zapoËinje po-novno ujedinjenje ljudske obitelji. Jedinstvo Boæje crkve na svjetskojrazini svjedoËi o naravi Njegovog kraljevstva i obnavljanju onoga πto jeizgubljeno u Babilonu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2639

Black

40


JEDINSTVO I ZAJEDNI©TVO

Kao odgovor na Petrovu propovijed i poziv na pokajanje i spasenje,oko tri tisuÊe ljudi donijelo je odluku da prihvati Isusa kao Mesiju iispunjenje starozavjetnog obeÊanja danog Izraelu. Bog je djelovao nasrca svih ovih ljudi. Mnogi su Ëuli o Isusu negdje daleko i moæda suputovali u Jeruzalem s nadom da Êe Ga vidjeti. Neki su moæda vidjeliIsusa i Ëuli Njegovu poruku o spasenju, ali nisu postali Njegovi sljed-benici. Na blagdan Pedesetnice Bog je na Ëudesan naËin djelovao uæivotima uËenika i upotrijebio ih kao svjedoke Isusovog uskrsnuÊa. Sa-da su znali da ljudi u Isusovo ime mogu primiti oprost grijeha (Djela2,38).

ProËitajte Djela 2,42-47. Koje su aktivnosti kao zajednica vjer-nika vrπili ovi prvi Isusovi sljedbenici? ©to je stvorilo ovo nevjeroja-tno jedinstvo i zajedniπtvo?

..................................................................................................................................

Izuzetno je to πto se ova zajednica novih vjernika prvo posvetilauËenju apostolskog nauka. Biblijsko pouËavanje je vaæno jer omoguÊavaduhovni rast novih vjernika. Isus je dao nalog svojim uËenicima da ihnauËe “sve πto sam vam zapovjedio” (Matej 28,20). Ova nova zajednicaprovodila je vrijeme uËeÊi od apostola o Isusu. Vjerojatno su saznaliviπe o Isusovom æivotu i smrti, o Njegovom nauku, usporedbama i pro-povijedima, o Njegovim Ëudima. Sve je objaπnjeno kao ispunjenje heb-rejskog Pisma u spisima proroka.

Vrijeme su takoer provodili u molitvi i lomljenju kruha. Nejasno jeodnosi li se lomljenje kruha neposredno na Gospodnju veËeru ili jed-nostavno na zajedniËke obroke, kako se Ëini da tekst u Djelima 2,46nagovjeπtava. Spominjanje zajedniπtva sigurno upuÊuje na to da je ovanova zajednica Ëesto i redovno provodila vrijeme u Hramu u Jeruzale-mu, koji je i dalje sluæio kao srediπte njihovog bogosluæja i molitve, kaoi u privatnim domovima. Njegovali su bliskost. Jeli su i molili se zajed-no. Molitva je bitni element zajednice vjernih, vrlo vaæan za duhovnirast. Nova zajednica odræavala je i zajedniËka bogosluæja. U svim ovimaktivnostima bili su, kako nam je reËeno, “postojani”.

Ovo postojano zajedniπtvo stvorilo je dobre odnose s drugim ljudi-ma u Jeruzalemu. Za nove vjernike zabiljeæeno je da su imali “naklo-nost svega naroda” (Djela 2,47). Nema sumnje da je djelovanje DuhaSvetoga u njihovom æivotu ostavilo snaæan dojam na druge ljude i da jeposluæilo kao snaæno svjedoËanstvo istine o Isusu kao Mesiji.

©to vaπa mjesna crkva moæe nauËiti iz ovog primjera o jedin-stvu, zajedniπtvu i svjedoËenju?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2640

Black

41


VELIKODU©NOST I POHLEPA

Prema Lukinim rijeËima, jedna od prirodnih posljedica zajedniπtvakoje su Isusovi sljedbenici iskusili nakon Pedesetnice bila je dijeljenjedobara. “Svi koji prigrliπe vjeru dræahu se zajedno i sve im bijaπe zajed-niËko. Prodavali bi pokretna i nepokretna dobra i to bi dijelili svakomprema njegovoj potrebi.” (Djela 2,44.45)

Dijeljenje zajedniËkih dobara nije bilo zahtjev zajednice, veÊ dobro-voljni Ëin njihove meusobne ljubavi i zajedniπtva. To je takoer biokonkretan izraz njihovog jedinstva. Ova uzajamna potpora trajala je od-reeno vrijeme i viπe pojedinosti o tome saznajemo u Djelima 4 i 5. Naovu temu nailazimo i na drugim mjestima u Novom zavjetu, kao πtoÊemo vidjeti poslije.

U ovom okviru Barnaba je spomenut prvi put. »ini se da je bioimuÊan i da je posjedovao mnogo zemlje. Prodavπi svoju imovinu ukorist zajednice, donio je novac apostolima (Djela 4,36.37). Barnaba jepredstavljen kao primjer koji treba slijediti.

ProËitajte Djela 4,32-37; 5,1-11. Usporedite Barnabino pona-πanje i stavove s ponaπanjem i stavovima Ananije i Safire. U Ëemuje ovaj par pogrijeπio?

..................................................................................................................................

Osim πto su lagali Duhu Svetom, pokazali su i pohlepu i gramzivost.Moæda nijedan grijeh ne moæe bræe uniπtiti zajedniπtvo i bratsku ljubavnego sebiËnost i pohlepa. Ako Barnaba sluæi kao pozitivni primjer duhazajedniπtva u prvoj Crkvi, Ananija i Safira njegova su suprotnost. Lukaje poπten i biljeæi izvjeπtaj o manje plemenitim ljudima u zajednici.

Posljednja od deset zapovijedi (Izlazak 20,1-17), koja govori o po-hlepi, razlikuje se od ostalih. Dok ostale zapovijedi ukazuju na djelakoja vidljivo prestupaju Boæju volju za ljudski rod, posljednja zapovijedodnosi se na ono πto je skriveno u srcu. Grijeh pohlepe nije djelo, veÊmisaoni proces. Pohlepa, kao i njezin pratilac sebiËnost, nije vidljivigrijeh, veÊ stanje greπne ljudske naravi. Postaje vidljiva samo kada seoËituje u sebiËnim djelima, kao πto smo vidjeli u sluËaju Ananije iSafire. U odreenom smislu posljednja zapovijed otkriva korijen zla udjelima koja osuuju sve ostale zapovijedi. Njihova pohlepa otvorila jeput Sotoninom utjecaju koji ih je nagnao da laæu Bogu, kao πto je Judunagnala da uËini sliËno.

Na koje naËine moæemo iskorijeniti pohlepu iz svojeg æivota?Zaπto su hvala i zahvalnost na onome πto imamo silna obrana odovog zla?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2641

Black

42

»ETVRTAK 1. studenoga

SJE∆AJTE SE SIROMA©NIH

Dijeljenje dobara Ëesto je bio vidljivi izraz jedinstva u prvoj Crkvi.Velikoduπnost opisana u prvim poglavljima Djela apostolskih nastavljase dalje Pavlovim pozivom upuÊenim crkvama koje je osnovao u Make-doniji i Ahaji da pomognu siromaπnima u Jeruzalemu (vidi Djela 11,27-30; GalaÊanima 2,10; Rimljanima 15,26; 1. KorinÊanima 16,1-4). Taj darpostaje vidljivi pokazatelj Ëinjenice da se crkve, koje se uglavnom sasto-je od vjernika iz poganstva, brinu o braÊi i sestrama hebrejskog podri-jetla u Jeruzalemu. Usprkos kulturoloπkim i etniËkim razlikama, oniËine jedno tijelo u Kristu i zajedno njeguju isto Evanelje. Ovo pomaga-nje nevoljnima ne samo da otkriva jedinstvo koje je veÊ postojalo uCrkvi, veÊ ga i jaËa.

ProËitajte 2. KorinÊanima 9,8-15. ©to Êe prema Pavlovim rije-Ëima biti rezultat velikoduπnosti koju je pokazala crkva u Korintu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedinstvo u prvoj Crkvi pokazuje da je ono i danas ostvarivo. Me-utim, do jedinstva nije doπlo bez voljne posveÊenosti svih vjernika.Voe prve zajednice smatrali su svojom zadaÊom da njeguju jedinstvo uKristu. Kao πto se ljubav izmeu muæa, æene i djece mora svakodnevnonjegovati, tako je i s jedinstvom meu vjernicima. Jedinstvo koje imamou Kristu potiËe se i postaje vidljivo na brojne naËine.

»imbenici koji su pokretali ovo jedinstvo u prvoj Crkvi bili su mo-litva, bogosluæje, zajedniπtvo, zajedniËka zadaÊa i prouËavanje BoæjerijeËi. Ne samo da su ovi vjernici shvatili da je njihova zadaÊa navijeπta-nje Evanelja svim narodima, veÊ i odgovornost da pokaæu meusobnuljubav i brigu. Njihovo jedinstvo pokazivalo se u njihovoj velikoduπnostii uzajamnoj potpori u crkvenim zajednicama, i πire, izmeu crkvenihzajednica, iako su ih razdvajale velike udaljenosti.

“Njihova dragovoljnost svjedoËila je o tome da nisu uzalud primiliBoæju milost. ©to je osim posveÊenja Duhom moglo proizvesti takvudareæljivost? U oËima vjernika i nevjernika bilo to je Ëudo milosti.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 216)

Na koje ste naËine vi i vaπa crkva iskusili prednosti velikodu-πnosti prema drugima? Kakvi blagoslovi bivaju izliveni na one kojidaju drugima?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2642

Black

43

PETAK 2. studenoga


U knjizi Ellen G. White Djela apostolska proËitajte poglavlje “Pede-setnica”, str. 23—29.

“Ova dragovoljnost vjernika bila je posljedica izlijevanja Duha Sve-toga. ObraÊenici na Evanelje bili su ‘jedno srce i jedna duπa’. Imali suzajedniËki cilj — uspjeh zadaÊe koja im je bila povjerena; a u njihovomæivotu nije bilo mjesta pohlepi. Ljubav prema braÊi i djelu koje su pri-hvatili bila je veÊa od ljubavi prema novcu i imetku. Njihova su djelasvjedoËila da ljudske duπe smatraju vrednijima od zemaljskog blaga.

Tako Êe uvijek biti kad Boæji Duh zagospodari æivotom. Oni Ëija susrca ispunjena ljubavlju prema Kristu, slijedit Êe primjer Onoga koji jeradi nas postao siromaπan da bismo se mi Njegovim siromaπtvom obo-gatili. Novac, vrijeme, utjecaj — sve ove darove πto su ih primili iz Boæjeruke, cijenit Êe samo kao sredstvo za napredovanje Evanelja. Tako jebilo u prvoj Crkvi; i kad se u danaπnjoj Crkvi bude vidjelo da su vjernicisnagom Duha prestali voljeti ovozemaljsko i da su se spremni ærtvovatikako bi njihovi bliænji mogli Ëuti Radosnu vijest, navijeπtena Êe istinasilno djelovati na sluπatelje.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str.44,45)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Prisjetite se Ëimbenika iz pouke za ovaj tjedan koji su pri-donijeli stvaranju jedinstva koje je vladalo u prvoj Crkvi. Kako mikao Crkva u danaπnje vrijeme moæemo postupati sliËno? ©to nammoæda nedostaje u usporedbi s onim πto se dogaalo meu vjernici-ma u ono vrijeme?

2. Kako nam primjer prvih novozavjetnih crkava, koje su dalevelikoduπne darove da bi pomogle siromaπnima u Jeruzalemu, poka-zuje πta mi danas trebamo Ëiniti? ©to je s drugim druπtvenimpitanjima? Kako se mjesne crkve mogu ukljuËiti u æivot svoje zajed-nice da bi ublaæile siromaπtvo i osigurale druge osnovne potrebe?

3. Koje pouke moæemo izvuÊi iz æalosnog izvjeπtaja o Ananijii Safiri? Zaπto je izraz “veliki strah” koji je uπao u Crkvu, kojipronalazimo u Djelima 5,5.11, vaæan u vezi s ovim dogaajem?

ZakljuËak: Prva Crkva doæivjela je brzi rast zato πto su se IsusoviuËenici pripremali za izlijevanje obeÊane sile Duha Svetoga. Duh Svetiupotrijebio je njihovo zajedniπtvo i zajedniËku vjeru kako bi pripremionjihova srca za Pedesetnicu. Nakon Pedesetnice Duh Sveti nastavio jepreobraæavati ovu novu zajednicu, πto se pokazalo u njihovoj velikodu-πnosti i brzom rastu Crkve.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2643

Black

44

Od rokera do lijeËnika

U svojoj πesnaestoj godini bio sam roker koji je sluπao teπku glazbu,imao dugu kosu i nosio posebnu odjeÊu. Provodio sam noÊi u plesnoj dvorani,pijenju alkohola i puπenju marihuane, u rodnom gradiÊu u bivπoj sovjetskojrepublici Moldaviji. A tada se jedan vjernik mjesne adventistiËke crkve poËeozanimati za mene. Nije me osudio, nego je govorio o svojoj ljubavi premaIsusu. »esto me je pitao: “Jesi li Ëitao Bibliju?”

Nakon nekog vremena poËeo sam se pitati: “Zaπto taj Ëovjek æeli daËitam Bibliju?” Jedne veËeri ponio sam Bibliju sa sobom u plesnu dvoranui poËeo je Ëitati. Sve je bilo poput bajke, i nisam ozbiljno shvaÊao biblijskuporuku. Ali nastavio sam s Ëitanjem i dogodilo se neπto Ëudno. Moj se æivotpoËeo mijenjati. Ono πto sam nekada volio, viπe me nije uzbuivalo.

Jedne veËeri lutao sam pogledom po plesnoj dvorani i pozornici ipomislio: “©to ti radiπ ovdje?” Otiπao sam kuÊi i nikada se viπe nisam tamovratio. Kod kuÊe sam nastavio Ëitati Bibliju. Postavljao sam mnoga pitanjaonom Ëovjeku iz crkve i poËeo sam svetkovati subotu.

Ubrzo sam upisao studij medicine na sveuËiliπtu u glavnom graduMoldavije. Nastava se odræavala πest dana u tjednu, od ponedjeljka do subote.Potuæio sam se dekanu da ne mogu pohaati nastavu subotom. Odgovoriomi je da trebam promijeniti miπljenje.

Kod kuÊe sam pao na koljena i molio se: “Boæe, ako æeliπ da postanemlijeËnik, pomozi mi u πkolovanju.” Dok sam se molio, doπla mi je misao datrebam porazgovarati izravno s profesorom koji je dræao predavanja subotom.Rekao sam mu o mojim uvjerenjima, a on mi je dopustio da nadoknadimnastavu neki drugi dan.

Kad sam πest godina kasnije diplomirao, moji prijatelji su me gledalis poπtovanjem. Govorili su: “Dolazio si na nastavu samo pet dana u tjednu,a imaπ bolje ocjene nego mi. Kako je to moguÊe?”

Rekao sam im: “UËim od Boga i On je moj UËitelj.” Doista, Bog je viπeod mojeg UËitelja. On je od mene naËinio novu osobu.

Danas imam trideset i tri godine i otac sam troje djece. Uz to πto samlijeËnik, ja sam i pastor i voditelj zdravstvenog odjela KrπÊanske adventistiËkecrkve u Moldaviji.

S Isusom je sve moguÊe. Ako je Isus mogao promijeniti mene, moæepromijeniti bilo koga.

Dio dara trinaeste subote u Ëetvrtom tromjeseËju 2017. godine pomogaoje pretvoriti ljeËiliπte iz sovjetskog doba u kamp izviaËa i konferencijskistrediπte u Moldaviji. Hvala vam za vaπu podrπku misiji.

VjaËeslav Koπkodan

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2644

Black

45


Pouka 6 3.—10. studenoga 2018.

Slike o jedinstvu“Kao πto je, naime, tijelo jedno, iako ima mnogo udova, i

svi udovi tijela, iako su mnogi, tvore jedno tijelo, tako je iKrist.” (1. KorinÊanima 12,12)

Biblijski tekstovi: 1. Petrova 2,9; Izlazak 19,5.6; Efeæanima2,19-22; 1. KorinÊanima 3,16.17; 1. KorinÊanima 12,12-26; Ivan10,1-11; Psalam 23.

Svatko tko prouËava Bibliju zna da se u njoj nalaze slike i simbolikoji ukazuju na stvarnosti uzviπenije od samih slika i simbola. Na pri-mjer, cjelokupni biblijski ærtveni sustav u odreenom je smislu simbolmnogo uzviπenije stvarnosti: Isusa i cjelokupnog plana spasenja.

U Bibliji se koristi mnoπtvo drugih slika, katkad i osnovnih poËela,kao πto su voda, vatra i vjetar. Ovisno o okviru teksta, ove slike odnosese na duhovne i teoloπke istine. Na primjer, kada je Isus rekao: “Vjetarpuπe gdje god hoÊe. »ujeπ mu πum, ali ne znaπ ni odakle dolazi ni kamoide. Tako je sa svakim koji je roen od Duha” (Ivan 3,8), vjetar je upo-trijebljen kao simbol Duha Svetoga.

U Bibliji se brojnim slikama opisuje jedinstvo u Crkvi, kakvo Bogpoziva da pokaæe pred svijetom. Pojedina slika nije potpuna sama posebi. Sve slike kao cjelina otkrivaju mnogo pojedinosti o crkvenom jedin-stvu, kao πto je odnos Crkve prema Bogu, meusobni odnosi vjernika,odnos Crkve prema zajednici kao cjelini.

U pouci za ovaj tjedan osvrnut Êemo se na neke od ovih slika ividjeti πto one otkrivaju o jedinstvu u Kristu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2645

Black

46

NEDJELJA 4. studenoga

BOÆJI NAROD

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 1. Petrova 2,9; Izlazak 19,5.6;Ponovljeni zakon 4,20; 7,6. ©to ovi redci govore o posebnom polo-æaju Boæjeg naroda?

..................................................................................................................................

Crkvu Ëine ljudi, ali ne bilo kakvi ljudi. Nju Ëini Boæji narod, narodkoji pripada Bogu, koji priznaje Boga kao svojega Oca i Spasitelja, ko-jega je Krist otkupio i koji je Njemu posluπan. Ova slika naglaπavamisao da Bog od uvoenja plana spasenja ima narod na Zemlji i dapostoji povezanost izmeu Izraela u Starom zavjetu i Crkve u Novom.Od vremena Adama, patrijarha prije i nakon potopa, i Abrahama, BogËini Savez sa svojim narodom da bi postao predstavnik Njegove ljubavi,milosti i pravednosti u svijetu.

Boæji narod naziva se “izabrani rod”, “kraljevsko sveÊenstvo” i “svetipuk”. Ovi izrazi ukazuju da je narod izdvojen za posebnu sluæbu: “Darazglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svje-tlo.” (1. Petrova 2,9) Ovo je takoer odjek Boæjeg milostivog karaktera,opisanog u Izlasku 34,6.7. “Bog je prihvatio Crkvu kao svoju posebnusvojinu da bi njezini Ëlanovi mogli odraæavati Njegove plemenite crtekaraktera u svojem æivotu i objavljivati Njegovu dobrotu i milost svimljudima.” (The SDA Bible Commentary, sv. 7, str. 562)

©to je potaknulo Boga da izabere Abrahamove potomke kaosvoj narod? Ponovljeni zakon 7,6-8. Kako se ovo moæe primijenitidanas?

..................................................................................................................................

Moæda bismo se mogli zapitati koja zemlja danas zasluæuje naziv“sveti puk” (joπ jedna slika Crkve)? Nijedna. Sve narode i etniËke sku-pine Ëine ljudi koji ne zasluæuju Boæju ljubav i milost. Iako nas Biblijapoziva da budemo sveti narod, Pismo takoer uËi da je izbor i osnivanjeIzraela bilo u potpunosti utemeljeno na Njegovoj ljubavi, a ne na za-slugama kojima Mu se ljudska biÊa mogu preporuËiti. Osnivanje Boæjegnaroda je Ëin ljubavi i usprkos grijehu i otpadniπtvu naroda, Bog jeodræao svoje obeÊanje koje je dao Abrahamu da Êe preko njegovog po-tomka, Krista, spasiti svoj narod. Kao πto je biranje Boæjeg naroda biloËin milosti, tako je i njegovo spasenje Ëin milosti. Ova tema podsjeÊanas na naπ zajedniËki udio u nezasluæenoj Boæjoj milosti.

Zaπto pred sobom uvijek moramo imati svetu istinu da naπespasenje poËiva na onome πto je Krist uËinio za nas, a ne na onomeπto mi moæemo uËiniti za sebe iako smo “Boæji narod”?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2646

Black

47

PONEDJELJAK 5. studenoga

BOÆJA OBITELJ

U Novom zavjetu pojavljuje se slika doma ili Boæje obitelji koja seodnosi na Boæji narod. Metafora o kamenu i graevini istiËe sloæenu iuzajamno ovisnu narav ljudskih odnosa u Crkvi. Petar govori o krπÊa-nima kao “æivom kamenju” (1. Petrova 2,5). Ova metafora takoer upu-Êuje na trajnost i Ëvrstinu.

ProËitajte Efeæanima 2,19-22. Koje kljuËne misli Pavao nagla-πava u ovom tekstu? ©to ova slika govori o jedinstvu u Crkvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao u ovom tekstu mijeπa dvije slike Crkve: jednu nepomiËnu,kuÊu ili graevinu; drugu æivu, ljudsku obitelj.

Kamen sam po sebi nema veliku vrijednost, ali kada se spoji sdrugim kamenjem, postaje cjelina koja moæe odoljeti olujama æivota.Nijedan krπÊanin ne moæe biti samo kamen, veÊ se mora povezati sdrugima u zajednici Boæje obitelji. Da bi graevina bila Ëvrsta, moraleæati na Ëvrstom temelju. Isus Krist je taj temelj i “zaglavni kamen”Boæjeg doma (vidi 1. KorinÊanima 3,11). Crkva bi prestala postojati kadaKrist ne bi bio zaglavni kamen njezinih aktivnosti. Crkva propovijeda oIsusu Kristu, Njegovom æivotu, smrti, uskrsnuÊu i povratku. Crkvu Ëinizajednica vjernika ujedinjenih u namjeri da svijetu navjeπÊuju Radosnuvijest o Isusu. Crkveni program rada temelji se na Isusu: tko je On, πtoje uËinio za nas i πto Ëini u nama, πto nudi onima koji Ga prihvaÊajukao Gospodina i Spasitelja.

Slika obitelji takoer je vrlo znaËajna. Ona poËiva na meuljudskimodnosima. To je poznata slika oca i majke, braÊe i sestara. Veze izmeuËlanova obitelji mogu biti snaæne, a odanost koja se u tim odnosimajavlja Ëesto nadmaπuje sve druge veze. Odanost ima veliku ulogu ujedinstvu, jer kako bi postojalo bilo kakvo jedinstvo bez odanosti?

Kako se ova slika odnosi na Crkvu? Vjernici su takoer dio velikeobitelji. Mi smo povezani ne samo zato πto pripadamo ljudskoj obiteljipreko zajedniËkog pretka Adama, veÊ i zato πto smo povezani s Isusom,drugim Adamom, preko zajedniËkog iskustva novoroenja. Prema tome,meusobno se ujedinjujemo ne samo zbog biblijskih istina koje su nampovjerene, veÊ i zbog iskustva obraÊenih duπa koje imaju nov æivot uIsusu.

Naæalost, nemaju svi lijepo iskustvo sa svojom obitelji. Moædaim zato ta slika neÊe mnogo znaËiti. Kako mi kao Crkva moæemopostati obitelj koju ovi ljudi nikada nisu imali?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2647

Black

48

UTORAK 6. studenoga

HRAM DUHA SVETOGA

Pavao iznosi joπ jednu sliku graevine, sliku Boæjeg hrama ili hra-ma Duha Svetoga. To je slika skupocjene i vrijedne graevine. Zajednosa slikom u 1. KorinÊanima 6,19, koja upuÊuje na Ëovjekovo tijelo kaohram Duha Svetoga, Pavao u 1. KorinÊanima 3,16.17 ukazuje na najsve-tiju i najdragocjeniju graevinu starog Bliskog istoka, Boæji Hram.

ProËitajte 1. KorinÊanima 3,16.17. ©to znaËi da je Crkva hramDuha Svetoga? Kakva je opomena dana u 17. retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

GovoreÊi o Crkvi, Pavao oËito nema na umu fiziËki hram ili mjestoBoæjeg prebivanja. U grËkom jeziku u Novom zavjetu postoji razlikaizmeu oblika drugog lica jednine i mnoæine. U ovom sluËaju upotrijeb-ljen je oblik mnoæine “vi”. Ova usporedba ukazuje na zajedniËki entitet:krπÊani u Korintu zajedno Ëine hram Duha Svetoga, i u duhovnom smi-slu Bog prebiva meu njima.

Prema Pavlovim rijeËima, Bog prebiva u krπÊanskoj zajednici, pazato upozorava da Êe svatko tko pokuπa uniπtiti ovu zajednicu snositiposljedice suda. Jedinstvo vjernika nalazi se u sræi ove zajednice i Boæjeprisutnosti u ovom hramu. Iako se ovaj tekst Ëesto koristi u smislubrige o tijelu (πto, naravno, krπÊani svakako trebaju Ëiniti), Pavao ovdjenije æelio to naglasiti. On upuÊuje opomenu onima koji uniπtavaju je-dinstvo Crkve.

Pavao je ranije u ovom poglavlju spomenuo prijetnju jedinstvu: “Zarne æivite Ëisto po ljudsku, kad meu vama postoji zavist i svaa?” (1.KorinÊanima 3,3) Ovakvi odnosi i ponaπanje stvarna su prijetnja krπÊan-skom jedinstvu i uzrok povlaËenja Boæje prisutnosti iz Njegovog hrama.Drugim rijeËima, sukobi u Crkvi mogu uniπtiti Boæji hram. Prema tome,on æeli da vjernici odbace dræanje i vladanje koje prijeti crkvenom je-dinstvu.

Kada u Crkvi izbiju sukobi, i danas se moæe primijeniti Pavlovsavjet upuÊen KorinÊanima: “Zaklinjem vas, braÊo, imenom Gospodinanaπega Isusa Krista da svi budete sloæni; da ne bude meu vama razdo-ra, veÊ da budete sjedinjeni u istom osjeÊaju i istoj misli.” (1. KorinÊani-ma 1,10)

Zavist, svae i podjele — to nisu teπkoÊe s kojima se CrkvasuoËavala samo u Pavlovo vrijeme. I mi se danas suoËavamo s njima.Kakvu ulogu ima svatko od nas u nastojanju da rijeπi ove problemena naËin koji neÊe ugroziti naπe jedinstvo?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2648

Black

49

SRIJEDA 7. studenoga

KRISTOVO TIJELO

Moæda je najpoznatija slika Crkve, koja na najsnaæniji naËin govorio jedinstvu njezinih razliËitih udova, slika Kristovog tijela. “Kao πto je,naime, tijelo jedno, iako ima mnogo udova, i svi udovi tijela, iako sumnogi, tvore jedno tijelo, tako je i Krist. ... Vi ste tijelo Kristovo, apojedinci udovi.” (1. KorinÊanima 12,12.27)

Kao πto je tijelo jedna cjelina sastavljena od mnogih udova, odkojih svaki ima posebnu ulogu i odgovornost, tako je i Crkva Kristovotijelo.

ProËitajte 1. KorinÊanima 12,12-26. Kako se ova slika tijela smnogim udovima moæe primijeniti na vaπu crkvu? Kako se moæeprimijeniti na svjetsku organizaciju poput Crkve Adventista sed-moga dana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao u 1. KorinÊanima 12 iznosi duboku stvarnost da se pravokrπÊansko jedinstvo ostvaruje u razliËitosti. Ne treba nas iznenaditi πtoje Duh Sveti izvor ovih razliËitosti. Kao πto je ljudsko tijelo nevjerojatnojedinstveno i zadivljujuÊe razliËito, takvo je u idealnom smislu i Kri-stovo tijelo, koje preko ove razliËitosti izraæava potpunost i bogatstvoKristovog tijela.

Ova slika neposredno govori nama kao Crkvi. U posljednjih neko-liko desetljeÊa Crkva adventista sedmoga dana rasla je vrlo brzo. U njojse nalaze ljudi razliËitog podrijetla iz skoro svake kulture i sredine.EtniËkim, rasnim, kulturoloπkim, obrazovnim i starosnim razlikama netreba dopustiti da nas podijele u Kristu. Ako niπta drugo, ova razliËitosttreba biti oblikovana Duhom Svetim kao sila za jedinstvo, otkrivajuÊiistinu da smo usprkos ovim razlikama svi jedno u Kristu.

Kao πto smo vidjeli, u podnoæju kriæa svi smo jednaki, bez obzirana to tko smo i odakle smo. Dok se svijet oko nas sve viπe dijeli, Crkvamora pokazati da je jedinstvo u razliËitosti dostiæno. Boæji narod moæepokazati iscjeljujuÊu i pomiriteljsku silu Evanelja.

Pavao nam govori kako se ovaj ideal moæe ostvariti. “Kao πto je iKrist glava crkvi — on je i spasitelj tijela.” (Efeæanima 5,23 — VaraædinskaBiblija) “On je i Glava Tijela, Crkve.” (Koloπanima 1,18) BuduÊi da jesvaki vjernik duhovno povezan s Kristom, cijelo tijelo se prema tomehrani istom hranom. Mi ne moæemo prenaglasiti vaænost prouËavanjaBoæje rijeËi, posluπnosti onome πto smo nauËili iz RijeËi, i zajedniËkihiskustava u bogosluæju i molitvi za jedinstvo u Kristovom tijelu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2649

Black

50


OVCE I PASTIR

ProËitajte Ivan 10,1-11. Koji aspekti ove usporedbe Crkve storom govore o jedinstvu? Vidi Psalam 23.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U danaπnjem svijetu u kojem ima mnogo velikih gradova, ljudi rijetkoimaju priliku vidjeti uzgajanje stoke. VeÊina ljudi danas zna malo oodnosu pastira i ovaca. Meutim, kada je Isus ispriËao ovu usporedbu,ljudi su Ga dobro razumjeli. Kada je rekao: “Ja sam Pastir dobri”, odmahsu prepoznali i shvatili da upuÊuje na Psalam 23,1: “Jahve je pastirmoj.” Slika ne samo da je bila jasna, veÊ i puna emocionalne vrijednostikoja ju je Ëinila æivom. U staroj kulturi Bliskog istoka, a i danas naSrednjem istoku, pastiri su poznati po tome da su posveÊeni skrbi oovcama bez obzira na izazove. Pastir je jedna od najdraæih slika kojomse u Pismu opisuje Boæji karakter i Njegov odnos prema svojem narodu.

Zanimljiva je slika Boæjeg naroda kao ovaca. Ovce ostavljaju dojamna nas svojom bezazlenoπÊu i bespomoÊnoπÊu. One ovise o zaπtiti ivodstvu dobrog pastira. Njih, iskreno, ne smatramo mudrima. Ovce sekatkad nenamjerno izgube, a pastir ih traæi i vraÊa u stado. Janjad Ëestotreba nositi i pruæiti im dodatnu njegu. Onome tko se brine o ovcamapotrebno je strpljenje i razumijevanje. Ovo je na mnogo naËina savrπenaslika Crkve. Vjernik se ne treba niËega plaπiti u zajednici s Pastirom, unjoj moæe sve dobiti.

Isus je u ovoj usporedbi naglasio koliko je vaæno da ovca sluπa glaspastira. Kada prilike to zahtijevaju, moguÊe je zaπtititi nekoliko stadaovaca tako da ih se smjesti u isti zaklon ili tor. Kako ih je poslijemoguÊe razdvojiti? Potrebno je samo da pastir stane na vrata tora ipozove ih. Njegove ovce prepoznat Êe njegov glas i poÊi Êe k njemu.“Kad god izvede sve ovce, krene pred njima, i ovce idu za njim, jerpoznaju njegov glas.” (Ivan 10,4) Sluπanje pastirovog glasa vrlo je vaænoza Crkvu. Jedinstvo i sigurnost Boæjeg naroda ovisi o tome koliko Muje blizu i neposredno je povezan s pokornom posluπnoπÊu Njegovomglasu.

Ljudi obiËno ne vole da ih se usporeuje s ovcama. Ipak, zaπtoje ta metafora prikladna? ©to nam ta slika govori o naπoj potrebiza Pastirom i potrebi da sluπamo Njegov glas?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2650

Black

51

PETAK 9. studenoga


U knjizi Ellen G. White Isusov æivot proËitajte poglavlje “BoæanskiPastir”, str. 392—397.

“U kontekstu jeruzalemskog Hrama, kao i mnogobrojnih grËko-rimskih graevina, novozavjetni pisci sluæe se usporedbom s hramomkako bi vjernicima predoËili sliku o svetosti Crkve, Boæjoj ulozi u os-nivanju Crkve i njezinom rastu, naravi Kristovog rada i djelovanja DuhaSvetoga, i solidarnosti vjernika u Crkvi. »ini se da podruËje arhitekturenagovjeπtava statiËnu sliku. Meutim, ova usporedba povezana je saæivom slikom pri Ëemu se Ëesto naglaπava proces izgradnje. Umjesto dase pred nama pojavljuje samo statiËna slika, potaknuti smo da stvorimosliku o procesu izgradnje, a ne o zavrπenoj graevini. Crkvi je danaËudesna prednost da u svojem æivotu i iskustvu postane hram æivogaBoga (2. KorinÊanima 6,16).” (John McVay, “Biblical Metaphors for theChurch: Building Blocks for Ecclesiology”, Message, Mission, and Unityof the Church [Hagerstown, Md.: Review and Herald, 2013.], str. 52)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o biblijskim slikama Crkve. Koja vam se najviπesvia? Zaπto vas je ta najviπe privukla? Joπ neke usporedbe moæemopronaÊi u tekstovima: 1. Timoteju 3,15; 2. Timoteju 2,3-5; 1. Petrova2,9. ©to nas joπ ove metafore uËe o Crkvi?

2. “Bog æeli da Njegov narod bude povezan najuæim vezamakrπÊanskog zajedniπtva. Povjerenje u naπu braÊu bitno je za napre-dak Crkve; u trenutku neke vjerske krize vaæno je zajedniËko djelo-vanje. Jedan nerazborit korak, jedan nepromiπljeni postupak moæeCrkvu izloæiti teπkoÊama i nevoljama od kojih se godinama neÊeoporaviti.” (Ellen G. White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 3, str.392) »emu nas ovo upozorenje treba nauËiti o tome koliko moramobiti paæljivi u oËuvanju jedinstva u Crkvi? Kakvu ulogu svatko odnas ima u toj svetoj odgovornosti?

3. U odsjeku od nedjelje naglaπeno je da se Ëak i kao “Boæjinarod” moramo oslanjati samo na Boæju milost kad je u pitanjuspasenje, a nikada na svoje zasluge. Zar ne moæemo tvrditi da smo“Boæji narod” i po tome πto se oslanjamo na Boæje zasluge? Zaπtoje ova tvrdnja ispravna?

ZakljuËak: U Novom zavjetu koriste se razliËite slike kojima seopisuje narav i misija Crkve. ©to je joπ vaænije, ove nas metafore uËe dase Bog budno brine o svojem narodu i πtiti ga. Ove slike takoer nas uËeda je Boæji narod tijesno meusobno povezan i da smo potrebni jednidrugima da bismo zavrπili posao na koji smo pozvani.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2651

Black

52

KrijumËar knjiga

Nakon πto su nazoËili pastorskoj konferenciji u drugoj zemlji, prijateljisu me pitali mogu li ponijeti paket od stotinu vjerskih knjiga. Htio sampomoÊi, ali moja zemlja je tada strogo nadzirala podjelu vjerskih knjiga.

“Uzet Êu kutiju s knjigama samo ako vozaË autobusa pristane preuzetiodgovornost za to”, rekao sam svojim prijateljima.

VozaËi autobusa u tom podruËju Ëesto se sloæe da povezu dodatneterete u zamjenu za neπto novca. VozaË naπeg autobusa pristao je pomoÊioko tog paketa za stotinu ameriËkih dolara. Prijatelj i ja ukrcali smo se uautobus i pripremili se na dugu voænju.

Stigavπi na granicu u noÊi, vozaË mi se pribliæio i æelio saznati πto jeu kutiji. Htio je znati πto Êe reÊi straæarima na granici. Kad sam mu rekaoda su u kutiji krπÊanske knjige, on je iz dæepa izvadio onih stotinu dolarai vratio mi ih. “Lakπe mi je preko granice prokrijumËariti drogu negokrπÊanske knjige”, rekao je.

Moj prijatelj i ja nismo imali izbora. KleËali smo pokraj autobusa itrpali knjige u naπe kofere. Zatim smo se molili Bogu dok smo se pridruæiliredu putnika na graniËnom prijelazu. Osoba ispred nas stavila je svoje torbena traku za skeniranje prtljage i proπla kroz vrata za pregled putnika. Ondasmo i nas dvojica stavili svoje kovËege na traku za skeniranje prtljage.

GraniËni straæar pritisnuo je gumb kako bi pokrenuo traku zaprovlaËenje prtljage kroz skener, ali traka se nije pomaknula. Ponovno jepokuπao pokrenuti traku. Uznemireno je udario po gumbu i opsovao. Ipak,traka se nije pomaknula. GraniËni straæar nas je pogledao. “Dobro, idite!”rekao je pokazujuÊi nam rukom da uklonimo kovËege s trake.

Nekoliko minuta kasnije prijatelj i ja smo krenuli do sljedeÊeg graniËnogprijelaza za ulaz u moju matiËnu zemlju. Stavili smo kovËege na pokretnutraku i straæar je pritisnuo gumb. Opet se niπta nije dogodilo! PoËeo jepsovati i okrenuo se prema nama. “Samo, idite!” rekao je.

Tek smo se nakon prelaska granice usudili osvrnuti. »uvar je zaustaviosljedeÊu osobu i ruËno joj pregledao torbe. Mi smo zahvalili Bogu za sretanprijelaz granice dok smo utonuli u naπa sjediπta u autobusu.

U subotu je jedna od Ëlanica crkve podnijela neobiËno izvjeπÊe. OnenoÊi kad smo mi prelazili granicu, probudio ju je glas: “Ustani i moli se zasvojega pastora!” Nije znala da sam na putovanju, nego je mislila da samkod kuÊe i da spavam. Glas je ponovno pozvao: “Ustani i moli se za svojegapastora!” KonaËno je kleknula i molila se cijelih sat vremena.

Upitao sam je u koje doba noÊi je Ëula taj glas. To je bio toËno uvrijeme kad smo moj prijatelj i ja prelazili granicu.

Iako ne smijem imenovati svoju zemlju, molite se za Boæje djelo kodnas. Hvala vam πto dajete novËane darove za misiju kako biste pomogli dase poruka o spasenju odnese mnogima po cijelom svijetu.

Vladimir Borisov

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2652

Black

53



Kada doe do sukoba“Jer koji ste god u Krista krπteni, Kristom se zaodjenuste.

Nema viπe: ni Æidov ni Grk, nema: ni rob ni slobodnjak, nema:ni muπko ni æensko — jer svi ste vi jedno u Kristu Isusu.”(GalaÊanima 3,27.28 — Varaædinska Biblija)

Biblijski tekstovi: Djela 6,1-6; Djela 10,1-23; Matej 5,17-20;Djela 11,3-24; Djela 15,1-22; Amos 9,11.12.

Jedan od najteæih zadataka svake krπÊanske zajednice jest da odræijedinstvo kada se pojave razlike u miπljenju u pitanjima koja se tiËuidentiteta i misije Crkve. Ove razlike mogu dovesti do razornih posljedica.

Danaπnje krπÊanske zajednice ni po Ëemu se ne razlikuju od novo-zavjetnih. Ljudi su ljudi i neizbjeæno Êe se pojaviti razliËita miπljenja,Ëak i u vaænim pitanjima. Prvi krπÊani suoËili su se s odreenim sukobi-ma koji su potekli od meusobnih predrasuda i ozbiljnih razlika u tuma-Ëenju vaænih starozavjetnih izvjeπtaja i obiËaja. Ovi sukobi mogli suuniπtiti Crkvu u zaËetku da nije bilo obazrivih apostola i voa koji suu rjeπavanju ove napetosti traæili vodstvo Duha Svetoga i istraæivali Pi-smo. Prije nekoliko tjedana prouËavali smo kako je prva Crkva doæivjelajedinstvo. Ovoga tjedna vidjet Êemo kako je prva Crkva rijeπila unutarnjesukobe koji su potkopavali njezino jedinstvo i prijetili njezinom opstan-ku. Koji su to bili sukobi, kako su bili rijeπeni i πto danas moæemonauËiti iz tih iskustava?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2653

Black

54


PREDRASUDE ZASNOVANE NA NACIONALNOJ OSNOVI

ProËitajte Djela 6,1. ©to je vjernike prve Crkve nagnalo da seæale u vezi s raspodjelom hrane udovicama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»ini se da su pojedini krπÊani njegovali predrasude prema grËkimudovicama u svojoj sredini i da su im davali manje hrane nego æidov-skim udovicama. Ova opaæena pristranost izazvala je podjelu u prvojzajednici vjernika. Je li pristranost bila stvarna ili ne, tekst ne kaæe.ReËeno je samo da su pojedini ljudi vjerovali da postoji. Ovaj sukobugroæavao je crkveno jedinstvo. Zanimljivo je da je u Crkvi tako brzouoËena etniËka podjela.

ProËitajte Djela 6,2-6. Koje je jednostavne korake poduzelaprva Crkva da bi rijeπila ovaj nesporazum?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prva Crkva brzo je rasla, i taj rast bio je uzrok sve veÊeg tereta napleÊima apostola. Imenovanje ovih sedam osoba, kako se tradicionalnonazivaju “akoni” (iako u Novom zavjetu nisu tako oslovljeni), ublaæiloje napetost u jeruzalemskoj crkvi i omoguÊilo sudjelovanje veÊeg brojaljudi u crkvenoj sluæbi.

Apostoli su pozorno sasluπali æalbe vjernika grËkog podrijetla ipotraæili odgovarajuÊe rjeπenje. Ovoj skupini bio je povjeren izbor sed-morice pomoÊnika, i oni su preporuËili sedam uËenika, od kojih su svibili Grci. Za te uËenike reËeno je da su “na dobru glasu, puni Duha imudrosti” (Djela 6,3). Sluæba apostola, koja je dotad obuhvaÊala propo-vijedanje Boæje rijeËi i dijeljenje hrane udovicama, bila je podijeljenadvjema skupinama, od kojih je svaka obavljala podjednako dragocjenusluæbu u objavljivanju Evanelja. Luka istom rijeËju, “sluæba” (diako-nia), ukazuje i na sluæbu apostola u propovijedanju RijeËi (Djela 6,4) ina sluæbu akona u dijeljenju hrane (Djela 6,1).

Zaπto je znaËajna Ëinjenica da su voe pozvali mnoπtvo vjer-nika (Djela 6,2) kako bi se pronaπlo pravo rjeπenje?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2654

Black

55


OBRA∆ENJE POGANA

ObraÊenje pogana i prihvaÊanje Evanelja Isusa Krista u Djelimaapostolskim postavlja pozornicu za najveÊi sukob u æivotu prve Crkve,koji Êe ugroziti njezino postojanje i misiju.

ProËitajte Djela 10,1-23. ©to u ovom tekstu nagovjeπtava da jeDuh Sveti djelovao na srca mnogih ljudi pripremajuÊi put da poganiprime Evanelje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Petar je sigurno vienje smatrao vrlo Ëudnim. Ono ga je zaprepa-stilo jer, kao vjerni Æidov, nikada nije okusio neËistu ili poganu hranu,kako je Zakon i zahtijevao (vidi Levitski zakonik 11; Ezekiel 4,14; Dani-el 1,8). Meutim, cilj ovog vienja nije bio da ukaæe na vrstu prehrane,veÊ na prepreke izmeu Æidova i pogana koje su spreËavale πirenje Evan-elja. One su u najmanju ruku bile raπirene u starom svijetu kao idanas.

U prvim desetljeÊima krπÊani su uglavnom bili Æidovi koji su pri-hvatili Isusa kao obeÊanog Mesiju iz starozavjetnih proroËanstava. Oviprvi vjernici bili su vjerni Æidovi koji su poπtovali Zakon onako kako suuËeni. Nisu smatrali da je Evanelje Isusa Krista izbrisalo ili ukinulostarozavjetne propise (vidi Matej 5,17-20).

ProËitajte Djela 10,28.29.34.35. Kako je Petar shvatio znaËenjevienja koje je primio u Jopi? ©to ga je navelo na ovakvo tumaËenje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Djelima apostolskim zapaæamo da je Duh Sveti pripremao put dapogani budu primljeni u krπÊansku zajednicu. Mogli su joj se pridruæitia da prije toga nisu morali pristupiti obrezanju i prvo postati Æidovi.Izlijevanje Duha Svetoga na Kornelija i Ëlanove njegove obitelji, πto suIsusovi uËenici doæivjeli na blagdan Pedesetnice (Djela 10,44-47), uvjeriloje Petra i njegove prijatelje da je to doista Boæja volja. Ako se Duh Svetimoæe izliti na pogane na isti naËin kao i na Æidove, onda je jasno daobrezanje nije preduvjet da netko povjeruje u Isusa kao Mesiju. OvajzakljuËak utro je stazu za glavni teoloπki sukob meu prvim krπÊanima.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2655

Black

56

UTORAK 13. studenoga

VODSTVO DUHA SVETOGA

Vijest o tome πto se dogodilo Korneliju u Cezareji uskoro je doπlado voa krπÊanske zajednice u Jeruzalemu, i oni su zatraæili od Petrada im kaæe πta se dogodilo. Bili su uvrijeeni onim πto je Petar uËinio,jer prema njihovom æidovskom razumijevanju Mojsijevog zakona, vjer-nim Æidovima nije bilo dopuπteno da jedu s poganima (Djela 11,3).

ProËitajte Djela 11,4-18. Kako je Petar objasnio djelovanje Du-ha Svetoga i Njegovo vodstvo u ovom dogaaju? ©to je posebnonaglasio prepriËavajuÊi ovaj dogaaj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su pojedinci postavili pitanje o ispravnosti Petrovih postupakai njegove odluke da krsti pogane, dovoljan broj svjedoka (Djela 11,12)potvrdio je da je Duh Sveti doista djelovao isto kao i na blagdan Pede-setnice. Vodstvo i usmjeravanje Duha Svetoga u ovom sluËaju je nepri-jeporno, a dar prihvaÊen. “Kad to Ëuπe, primiriπe se te poËeπe slavitiBoga rijeËima: ‘Dakle, i poganima je Bog dao obraÊenje koje vodi uæivot.’” (Djela 11,18)

ProËitajte Djela 11,19-24. ©to se zatim dogodilo u æivotu prveCrkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæda su pojedini ljudi iz Jeruzalema pomislili da je ono πto sedogodilo s Kornelijem i njegovim domom izuzetak i da se takvo iskustvoneÊe ponoviti. Meutim, namjera Duha Svetoga bila je drugaËija. Kadasu se Isusovi uËenici rasijali izvan Jeruzalema i Judeje zbog progonstvakoje je uslijedilo nakon Stjepanove smrti (Djela 8,1), i otiπli u Samariju,Feniciju, Cipar i Antiohiju, sve viπe pogana prihvaÊalo je Isusa kao svo-jeg Spasitelja. Isus je upravo to prorekao (Djela 1,8). Koliko god priklju-Ëivanje pogana bilo pozitivno, ako se stavimo na mjesto prvih vjernikaiz judaizma, nije teπko uvidjeti da nisu znali kako trebaju reagirati.

Kako mi dræanjem uskogrudnih glediπta Crkve i naπe porukemoæemo osujetiti svoje svjedoËenje?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2656

Black

57


JERUZALEMSKI SABOR

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Djela 15,1.2; GalaÊanima 2,11-14.Koja su dva pitanja izazvala ozbiljan sukob u prvoj Crkvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prijetnja s kojom su se prvi krπÊani suoËili kada je rijeË o jedinstvuCrkve, bila je stvarna i teπka. Pojedini krπÊani iz judaizma smatrali suda je spasenje moguÊe samo za one koji pripadaju Boæjem zavjetnomnarodu, a to je podrazumijevalo obrezanje. Ovi vjernici takoer su vjero-vali da moraju izbjegavati svaki dodir s poganima koji bi mogao ugrozitinjihovo spasenje.

Æidovi su imali stroge obiËaje koji su ureivali njihove odnose spoganima. Ovi obiËaji brzo su postali kamen spoticanja za novu krπÊan-sku zajednicu kada su apostoli poËeli πiriti Evanelje meu poganimakoji su æeljeli postati Isusovi sljedbenici. BuduÊi da je Mesija SpasiteljBoæjeg zavjetnog naroda, kako je pretkazano u Starom zavjetu, nije litrebalo da pogani prvo postanu Æidovi, a da zatim slijede ista zavjetnapravila ako æele biti spaπeni?

ProËitajte Djela 15,3-22. O kojim se pitanjima razgovaralo nasaboru u Jeruzalemu?

..................................................................................................................................

Pitanje koje je spomenuto u ovom tekstu ticalo se sukoba okoduboko uvrijeæenih tumaËenja starozavjetnih tekstova u vezi s obreza-njem i odnosom prema poganima. Kada su se okupili apostoli, starjeπinei predstavnici iz Antiohije, povela se duga rasprava bez ikakvog rjeπenja.

Meutim, tada su progovorili Petar, Barnaba i Pavao. Petar je usvojem govoru ukazao na otkrivenje koje mu je Bog dao u vienju i nadar Duha Svetoga, koji je otvorio put za misiju meu poganima. Pavaoi Barnaba zatim su iznijeli svoja iskustva o tome πto je Bog uËinio zapogane preko njih. Rezultat je bio da su se oËi mnogih vjernika otvorileza novu istinu. Petar je izjavio: “Uostalom, mi vjerujemo da smo spa-πeni, jednako kao i oni, miloπÊu Gospodina Isusa.” (Djela 15,11) Vjeko-vima njegovani obiËaji bili su rasvijetljeni u svjetlu Evanelja.

Jeste li kada promijenili svoje duboko uvrijeæeno razumijevanjeo nekom vjerovanju? ©to ste nauËili iz tog iskustva i kako vam jepomoglo kada ste ponovno morali preispitati svoje razumijevanjeodreenog vjerovanja?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2657

Black

58


TE©KO RJE©ENJE

Crkva u Antiohiji morala je steÊi odreeni stupanj povjerenja kakobi poslala predstavnike u Jeruzalem i potraæila najbolje rjeπenje za me-usobni sukob. Meutim, nakon viπesatne rasprave izmeu apostola istarjeπina, Jakov, Isusov brat, voa skupa, iznio je svoj sud o tome πtotreba uËiniti (Djela 15,13-20). Na Saboru je odluËeno da se pogani nemoraju obratiti na judaizam i poπtovati sve aspekte ceremonijalnihzakona, ukljuËujuÊi obrezanje, kako bi postali krπÊani.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Amos 9,11.12; Jeremija 12,14-16.©to su ovi starozavjetni proroci prorekli o susjednim narodima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Jakovljevom navodu teksta iz Amosa 9 zapaæamo da su i staro-zavjetni proroci govorili o spasenju drugih naroda. Boæja je namjera bilada preko svjedoËenja i iskustava izraelskog naroda spasi Ëitav svijet.Boæji poziv upuÊen Abrahamu obuhvaÊao je blagoslov za sve narode,koji su trebali primiti preko njega i njegovih potomaka (Postanak 12,1-3). Vodstvo Duha Svetoga, zatim Petrova, Barnabina i Pavlova sluæbameu poganima i obraÊenje mnogih pogana, bili su dokazi koji se nisumogli zanemariti. Ova svjedoËanstva pomogla su voama krπÊanskezajednice u Jeruzalemu da shvate da se sada ispunjavaju mnoga sta-rozavjetna proroËanstva. Bog je veÊ dao zakone u vezi s boravkom po-gana u Izraelu i zabrane koje treba primijeniti u njihovom sluËaju (Le-vitski zakonik 17; 18) Jakov se takoer pozvao na te zakone u svojojodluci (Djela 15,29). Svima je postalo jasno da Bog poziva pogane da sepridruæe Njegovom narodu i prime spasenje u Isusu. Vodstvo Duha Sve-toga pruæilo im je dublje razumijevanje Pisma i otkrilo vaæne istine kojeprije nisu uoËili.

U Djelima 15,30-35 zabiljeæen je odgovor vjernika iz Antiohije naodluku koja je donesena u Jeruzalemu: “Obradovaπe se zbog utjeπnerijeËi.” (Djela 15,31)

U ovim tekstovima u Djelima vidimo snaæan primjer kako je prvaCrkva pokoravanjem Boæjoj rijeËi, u ozraËju ljubavi, jedinstva i povjere-nja, pod vodstvom Duha Svetoga, sprijeËila izbijanje velike krize koja jeugroæavala jedinstvo Crkve.

»emu nas ovaj izvjeπtaj uËi o tome koliko je vaæno ne samo dasasluπamo πto drugi govore, veÊ i da razmislimo jesu li moæda upravu, Ëak i kada ono πto kaæu nije baπ ono πto mi æelimo Ëuti?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2658

Black

59

PETAK 16. studenoga


U knjizi Ellen G. White Djela apostolska proËitajte sljedeÊa poglav-lja: “»ovjek koji je tragao za istinom”, str. 83—89; “Æidovi i pogani”, str.119—126.

“Sabor koji je odluËio o ovom pitanju bio je sastavljen od apostolai uËitelja koji su se istaknuli u podizanju æidovskih i poganskih krπ-Êanskih crkava, zajedno s izabranim zastupnicima iz razliËitih mjesta.Tu su bili starjeπine iz Jeruzalema i zastupnici iz Antiohije, kao ipredstavnici najutjecajnijih crkava. Sabor je glasovao sukladno poticajimaprosvijetljenog prosuivanja i dostojanstvom Crkve utemeljene boæan-skom voljom. Nakon razmatranja svi su vidjeli da je sam Bog utjecao naraspravu tako πto je pogane obdario Duhom Svetim; shvatili su da jenjihova duænost slijediti vodstvo Duha.

Nije Ëitav zbor krπÊana bio pozvan da odluËuje o ovom pitanju.‘Apostoli i starjeπine’, ljudi od utjecaja i prosudbe, oblikovali su i izdaliproglas koji su nakon toga postupno prihvatile krπÊanske crkve. Meu-tim, nisu svi bili zadovoljni odlukom; postojala je skupina ambicioznei samouvjerene braÊe koja se nije sloæila s odlukom. Ovi su ljudi odlu-Ëili poduzeti korake na vlastitu odgovornost. Stalno su mrmljali i traæilipogreπke, predlagali nove planove i nastojali sruπiti djelo ljudi koje jeBog pozvao da iznose evaneosku vijest. Od samog poËetka Crkva semorala suoËiti s takvim preprekama i tako Êe biti do svrπetka vremena.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 124)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koji se koraci u rjeπavanju sukoba, koje nalazimo u teksto-vima za ovaj tjedan, mogu primijeniti u vaπoj crkvenoj zajednici akoi kada doe do odreenih neslaganja? Iako je jedno pitanje kojimse Crkva ovdje bavila bilo teoloπko, πto moæemo nauËiti iz ovihizvjeπtaja kada kulturoloπka, politiËka ili nacionalna pitanja prijetejedinstvu Crkve? Koja vaæna naËela moæemo izvuÊi iz onoga πtosmo zapazili u ovim dogaajima?

2. ProËitajte joπ jednom prethodni navod Ellen G. White. Usprkospozitivnom ishodu, pojedini vjernici i dalje su bili nezadovoljni.Koje pouke moæemo nauËiti iz tih æalosnih prilika?

ZakljuËak: Prvoj Crkvi prijetili su unutarnji sukobi oko brojnihpitanja, koji su mogli imati razorni utjecaj. Vidjeli smo kako je Crkvapod vodstvom Duha Svetoga i pokoravanjem Boæjoj rijeËi rijeπila ovesukobe i izbjegla raskol.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2659

Black

60

Molitve za nestale ovce

Mjesna crkva u kojoj sam pastor, u ameriËkoj saveznoj dræavi Oregon,ima prema crkvenim knjigama 491 Ëlana. Od toga broja trideset i osamposto njih je aktivno, a ako ukljuËimo i starije Ëlanove koji su vezani uzkuÊu zbog tjelesnih ili duπevnih bolesti te nisu u moguÊnosti biti redovitou crkvi, broj se kreÊe do Ëetrdeset i Ëetiri posto.

To znaËi da pedeset i πest posto naπih Ëlanova nije aktivno — πto jebroj koji nije neobiËan i za neke druge mjesne crkve koje sam upoznaotijekom desetljeÊa mojeg pastoralnog rada u Sjedinjenim AmeriËkimDræavama. Problem nije ograniËen samo na ameriËke mjesne crkve.

Gotovo polovica svih krπtenih vjernika u svijetu krπtena je uAdventistiËkoj crkvi tijekom posljednjih pedeset godina i zavrπila je svojæivot.

Ali crkva ima obvezu hraniti svoje stado. Apostol Petar kaæe: “Pasitestado Boæje koje je meu vama.” (1. Petrova 5,2)

Tako smo poËeli pregledavati crkvene knjige vjerniπtva u crkvama Miltoni Milton Freewater u Oregonu. OdluËio sam poslati crkveno pismo s popisomnestalih vjernika svakom tajniku crkve. Pozvao sam ih na svakodnevnemolitve za svakog Ëlana koji nedostaje poimence, i zamoliti Boga pomoÊ dase ponovno poveæemo s njima.

Kad sam imao sliËan molitveni izazov u prethodnom crkvenom okruæju,u mjesnoj crkvi u Spokaneu, u dræavi Washington, iznenaenja su bilaobilna. Tjedan dana nakon πto smo se poËeli moliti, primio sam pismo odæene koja je napustila crkvu prije petnaest godina. Napustila je crkvu i nijevratila knjigu koju je posudila iz crkvene knjiænice. Preselila se u drugudræavu i, napisala je, bila je previπe lijena da bi pronaπla naËin vraÊanjaknjige. Ali krivnja joj je grmjela u njezinom srcu i izrasla je u rak koji jojje otrovao odnos s Bogom.

Æena je napisala da se iznenada sjetila knjige i osjeÊala je potrebu dadoe u crkvu. IspriËavala se zbog zadræavanja knjige i priloæila pedesetdolara za pokriÊe troπkova knjige i petnaest godina kamata na njezinuvrijednost.

Odmah sam pozvao tu gospou i shvatio da je njezin osjeÊaj za buenjemsavjesti poËeo onda kad se naπa mjesna crkva poËela moliti za “nestale”.Bila je udaljena 2.400 kilometara od nas. Povezao sam je s njezinim mjesnimadventistiËkim pastorom, i ona je postala aktivna vjernica te crkve.

Uskoro Êemo se moliti i za nestale vjernike crkve u gradu Miltonu. Nijenam poznato kamo su se odselili, zaπto ne dolaze u crkvu ili zaπto se nejavljaju. Moramo pronaÊi naπe izgubljene ovce i pozvati ih kuÊi!

Loyd Perrin, stariji pastor u adventistiËkim crkvamaMilton, Milton-Freewater i The Blue Mountain

Valley Mission Church u Ateni, dræava Oregon.

8

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2660

Black

61



Jedinstvo u vjeri“Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to

jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti.” (Djela4,12)

Biblijski tekstovi: Djela 4,8-12; Djela 1,11; Matej 25,1-13;Hebrejima 9,11.12; Izlazak 20,8-11; 1. KorinÊanima 15,51-54.

Godine 1888. vjernici Crkve adventista sedmoga dana uπli su urazdoblje æestokih rasprava zbog tumaËenja pojedinih kljuËnih biblij-skih tekstova. Dok su pastori i crkveni voe raspravljali o tome kogaprikazuje deset rogova iz proroËanstva u Danielu 7 i o Zakonu iz Gala-Êanima 3,24, malo njih je uvidjelo kako su neprijateljski stavovi jednihprema drugima uniπtili zajedniπtvo i prijateljstvo, i tako osujetili jedin-stvo i poslanje Crkve.

Ellen G. White snaæno je osudila ovakve prilike i ohrabrila svesudionike u ovim razgovorima da ozbiljno razmisle o svojem odnosu sIsusom i o tome kako ljubav prema Isusu treba pokazati u svojem po-naπanju, posebno kada se ne slaæemo oko neËega. Takoer je rekla dane trebamo oËekivati da Êe se svi u Crkvi sloæiti oko svake toËke tuma-Ëenja biblijskih tekstova.

Meutim, takoer je naglasila da trebamo teæiti jedinstvenom razu-mijevanju osnovnih adventistiËkih vjerovanja (vidi: Ellen G. White, Coun-sels to Writers and Editors, str. 28—32). Ovoga tjedna osvrnut Êemo sena neke osnovne biblijske doktrine koje nas Ëine adventistiËkim krπ-Êanima i koje oblikuju naπe jedinstvo u vjeri.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2661

Black

62


SPASENJE U ISUSU

Iako kao adventistiËki krπÊani imamo mnogo zajedniËkog s ostalimkrπÊanskim zajednicama, naπa vjerovanja Ëine jedinstveni sustav biblij-skih istina koje nitko drugi ne propovijeda u krπÊanskom svijetu. Oveistine odreuju nas kao Boæji ostatak posljednjeg vremena.

ProËitajte Djela 4,8-12; 10,43. Kakvo znaËenje Petar daje mjestukoje Isus Krist zauzima u njegovom razumijevanju plana spasenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostol Pavao objavio je KorinÊanima radosnu vijest da “Bog bijaπeonaj koji je u Kristu pomirio svijet sa sobom” (2. KorinÊanima 5,19).Kristova smrt omoguÊila nam je pomirenje s Ocem premoπÊujuÊi ponorkoji su stvorili grijeh i smrt. KrπÊani vjekovima razmiπljaju o znaËenjuKristove smrti, uskrsnuÊa i pomirenja. Pomirenje oznaËava sklad u od-nosima, pa tamo gdje je prije bilo otuenje, sada vlada sklad. Crkvenojedinstvo je, dakle, dar ovog pomirenja.

©to sljedeÊi tekstovi uËe o Isusovoj smrti i uskrsnuÊu?

Rimljanima 3,24.25 ..........................................................................................

1. Ivanova 2,2 .....................................................................................................

1. Ivanova 4,9.10 ...............................................................................................

1. Petrova 2,21-24 .............................................................................................

Iako vjerovanje u Kristovu smrt i uskrsnuÊe dijelimo s drugim krπ-Êanskim zajednicama, mi ga objavljujemo u okviru “vjeËnog Evanelja”(Otkrivenje 14,6), sastavnog dijela trostruke aneoske vijesti iz Otkrive-nja 14,6-12. Kao adventistiËki krπÊani mi posebno naglaπavamo ove po-ruke, πto drugi krπÊani ne Ëine.

Kako uvijek moæete biti svjesni stvarnosti Kristove smrti iuskrsnuÊa, i nade koju ona nudi?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2662

Black

63


DRUGI KRISTOV DOLAZAK

Apostoli i prvi krπÊani smatrali su Kristov povratak “blaæenim is-punjenjem nade” (Titu 2,13), oËekujuÊi da Êe se sva proroËanstva i obe-Êanja iz Pisma ispuniti o Njegovom drugom dolasku. AdventistiËki krπ-Êani Ëvrsto se dræe ovog vjerovanja. Naπe ime “adventisti” to nedvosmi-sleno pokazuje. Svi koji vole Krista s nestrpljenjem oËekuju dan kadaÊe moÊi ostvariti zajednicu s Njim licem k licu. Do toga dana, obeÊanjeo Kristovom drugom dolasku vrπi ujedinjujuÊi utjecaj na nas kao Boæjinarod.

©to sljedeÊi tekstovi uËe o ponovnom Kristovom dolasku? Kakose ovo vjerovanje razlikuje od pojedinih opÊeprihvaÊenih ideja oKristovom povratku? Djela 1,11; Matej 24,26.27; Otkrivenje 1,7;1. Solunjanima 4,13-18; Otkrivenje 19,11-16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija nas neprestano uvjerava da Êe Isus ponovno doÊi po svojotkupljeni narod. O tome kada Êe se ovo dogoditi ne treba nagaati, jerje Isus osobno izjavio: “©to se tiËe onog dana i Ëasa, o tome nitko niπtane zna; ni aneli nebeski, ni Sin, veÊ jedino Otac.” (Matej 24,36) Mi neznamo kada se Krist vraÊa jer je tako reËeno.

Na kraju svoje sluæbe Isus je ispriËao usporedbu o deset djevica(Matej 25,1-13) u kojoj opisuje iskustvo Crkve u vrijeme kad bude Ëeka-la Njegov drugi dolazak. Dvije skupine djevica prikazuju dvije vrste vjer-nika koji tvrde da Ëekaju Isusa. Povrπno gledano, ove dvije skupine susliËne; ali kada Isusov dolazak biva odgoen, razlike meu njima postajuoËite. Usprkos kaπnjenju, jedna skupina odræavala je nadu i vrπila od-govarajuÊu duhovnu pripremu. Ovom usporedbom Isus je æelio pouËitisvoje uËenike da se krπÊansko iskustvo ne treba zasnivati na emocio-nalnom uzbuenju ili oduπevljenju, veÊ na neprestanom oslanjanju naBoæju milost i ustrajnost u vjeri, Ëak i kada nema opipljivih dokaza daÊe se Boæja obeÊanja ispuniti. Isus nas i danas poziva da “bdijemo” ibudemo spremni za Njegov dolazak u svakom trenutku.

Iako naπe ime “adventisti sedmoga dana” svjedoËi o tome kolikoje za nas Isusov drugi dolazak vaæan, kako u svojem æivotu moæemoodræati svijest o tom dogaaju? Kako moæemo izbjeÊi pogreπku nakoju je Isus upozorio u priËi o deset djevica?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2663

Black

64


ISUSOVA SLUÆBA U NEBESKOM SVETI©TU

Bog je u Starom zavjetu dao upute Mojsiju da sagradi ©ator sastan-ka, odnosno Svetiπte, u kojem Êe “prebivati” ovdje na Zemlji (Postanak25,8). Putem sluæbi u Svetiπtu izraelski narod trebao je biti pouËen oplanu spasenja. Poslije, u vrijeme kralja Salomona, prenosivi ©ator sa-stanka bio je zamijenjen veliËanstvenim Hramom (1. o kraljevima 5—8).I ©ator sastanka i Hram bili su napravljeni po uzoru na nebesko Sveti-πte, “pravi ©ator, onaj koji podiæe Gospodin, a ne Ëovjek” (Hebrejima8,2; vidi Izlazak 25,9.40).

U cijeloj Bibliji podrazumijeva se da postoji nebesko Svetiπte, is-konsko Boæje prebivaliπte. Sluæbe koje su se vrπile u zemaljskom Sveti-πtu bile su “mala proroËanstva” o planu spasenja i Isusovoj sveÊeniËkojsluæbi na Nebu.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Hebrejima 8,6; 9,11.12.23-28; 1.Ivanova 1,9-2,2. ©to ovi tekstovi uËe o Isusovoj sveÊeniËkoj sluæbina Nebu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Od trenutka Isusovog uzaπaπÊa, nebesko Svetiπte je mjesto na kojemKrist obavlja sveÊeniËku sluæbu za naπe spasenje (vidi Hebrejima 7,25).Prema tome, ohrabreni smo da “pristupamo s pouzdanjem k prijestoljumilosti da primimo milosre i naemo milost za pravodobnu pomoÊ”(Hebrejima 4,16).

BuduÊi da se u zemaljskom ©atoru sastanka sveÊeniËka sluæbaobavljala u dvije faze — prva svakodnevno u Svetinji, a druga jednomgodiπnje u Svetinji nad svetinjama — Pismo takoer opisuje ove dvijefaze Isusove sluæbe na Nebu. Njegova sluæba u Svetinji na Nebu obuhva-Êa posredovanje, opraπtanje, pomirenje i obnavljanje. Greπnici koji sekaju imaju neposredan pristup Ocu preko Isusa Posrednika (1. Ivanova2,1). Od 1844. godine, Isusova sluæba u Svetinji nad Svetinjama odnosise na sud i oËiπÊenje koje se vrπilo jednom godiπnje na Dan pomirenja(Levitski zakonik 16). Sluæba oËiπÊenja Svetiπta takoer se temelji naIsusovoj prolivenoj krvi. Pomirenje koje je toga dana ostvareno nagovje-πtava konaËnu primjenu Kristovih zasluga u uklanjanju grijeha i posti-zanju potpunog pomirenja svemira koji Êe biti pod skladnom Boæjomupravom. Doktrina o ovoj sluæbi koja se sastoji iz dvije faze jedinstvenije adventistiËki doprinos razumijevanju plana spasenja.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2664

Black

65


SUBOTA

Svetkovanje sedmoga dana, subote, joπ je jedno vrlo vaæno biblijskouËenje u koje adventistiËki krπÊani vjeruju i koje podupiru. Ovo je klju-Ëna doktrina koja u naπe redove unosi jedinstvo i zajedniπtvo. Uz neko-liko iznimaka, ovo je jedna od doktrina koje u krπÊanskom svijetu sli-jedimo jedino mi.

Subota je Boæji dar ËovjeËanstvu joπ od tjedna stvaranja u poËetku(Postanak 2,1-3). Prigodom stvaranja subotu su obiljeæila tri posebnaboæanska Ëina: 1) Bog se odmarao u subotu, 2) blagoslovio je taj dan i3) posvetio ga. Ova tri Ëina utvrdila su subotu kao Boæji poseban daromoguÊujuÊi ljudskom rodu da iskusi stvarnost Neba na Zemlji i pri-sjeÊa se Boæjeg πestodnevnog stvaranja. Poznati rabin Abraham JoshuaHeschel nazvao je subotu “palaËom u vremenu”, svetim danom kada seBog na poseban naËin susreÊe sa svojim narodom.

©to prema sljedeÊim tekstovima subota znaËi ljudskom rodu?Izlazak 20,8-11; Ponovljeni zakon 5,12-15; Ezekiel 20,12.20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U æelji da slijede Isusov primjer (Luka 4,16), adventistiËki krπÊanisvetkuju sedmi dan subotu. Isusovo sudjelovanje u sluæbama subotomotkriva da ju je On potvrdio kao dan odmora i bogosluæja. Toga je danauËinio pojedina Ëuda da bi ukazao na dimenziju iscjeljenja (tjelesnog iduhovnog) koja potjeËe od svetkovanja subote (vidi Luka 13,10-17). Apo-stoli i prvi krπÊani shvatili su da Isus nije ukinuo subotu; i oni su jeosobno svetkovali i odlazili na bogosluæja toga dana (Djela 13,14.42.44;16,13; 17,2; 18,4).

SljedeÊa je prelijepa dimenzija subote πto je to znak naπeg oslo-boenja od grijeha. Subota je sjeÊanje na Boæje spasenje izraelskognaroda iz egipatskog ropstva i ulazak u obeÊani poËinak u Kanaanu(Ponovljeni zakon 5,12-15). Usprkos tome πto Izrael zbog svoje stalneneposluπnosti i idolopoklonstva nije u potpunosti doæivio ovaj odmor,Bog i dalje obeÊava da “preostaje narodu Boæjemu neki subotni poËi-nak” (Hebrejima 4,9). Svi koji æele uÊi u taj poËinak, to mogu uËinitivjerom u spasenje koje pruæa Isus. Svetkovanje subote predstavlja ovajduhovni odmor u Kristu i Ëinjenicu da se oslanjamo samo na Njegovezasluge, a ne svoja djela, i da nas On spaπava od grijeha i daje namvjeËni æivot (vidi Hebrejima 4,10; Matej 11,28-30).

Na koje vam je konkretne naËine subota pomogla da doæivitejedinstvo i zajedniπtvo koje Krist æeli da vladaju u Njegovom narodu?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2665

Black

66


SMRT I USKRSNU∆E

Prigodom stvaranja “Jahve, Bog, napravi Ëovjeka od praha zemaljskogi u nosnice mu udahne dah æivota. Tako postane Ëovjek æiva duπa”(Postanak 2,7). Ovaj izvjeπtaj o stvaranju ljudskog roda otkriva da æivotpotjeËe od Boga. Je li besmrtnost bitan aspekt ovog æivota? Biblija kaæeda je samo Bog besmrtan (1. Timoteju 6,16); besmrtnost se ne dajeljudima pri roenju. Za razliku od Boga, ljudska biÊa su smrtna. Pismousporeuje naπ æivot s parom “koja se zamalo pokaæe, a potom je ne-stane” (Jakov 4,14), a u trenutku smrti prelazimo u stanje sna u kojemne postoji svijest (vidi Propovjednik 9,5.6.10; Psalam 146,4; 115,17; Ivan11,11-15).

Iako se ljudi raaju smrtni i podloæni smrti, Biblija govori o IsusuKristu kao izvoru besmrtnosti i Njegovom obeÊanju o besmrtnosti ivjeËnom æivotu svima koji vjeruju u Njegovo spasenje. “A milosni darBoæji jest æivot vjeËni u Kristu Isusu, Gospodinu naπemu.” (Rimljanima6,23) Isus “uniπti smrt i obznani æivot i besmrtnost Radosnom vijesti”(2. Timoteju 1,10). “Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedino-roenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivotvjeËni.” (Ivan 3,16) Dakle, postoji nada u æivot nakon smrti.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: 1. KorinÊanima 15,51-54; 1. Solu-njanima 4,13-18. ©to ovi tekstovi govore o æivotu nakon smrti ikada Êe besmrtnost biti darovana ljudskim biÊima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostol Pavao jasno kaæe da Bog daruje besmrtnost ljudima, ali neu trenutku smrti, veÊ o uskrsnuÊu, kada se zaËuje posljednja truba.Kada prihvate Isusa kao svojeg Spasitelja, vjernici primaju obeÊanje ovjeËnom æivotu, a besmrtnost prigodom uskrsnuÊa. U Novom zavjetu nejavlja se nikakva ideja o duπi koja odmah nakon smrti ide na Nebo; ovajnauk ima korijene u poganstvu i filozofiji starih Grka. Ne nalazimo gani u Starom ni u Novom zavjetu.

Kako nam razumijevanje smrti pomaæe da joπ viπe cijenimoobeÊanje o Isusovom drugom dolasku? Kako nas ovo vjerovanjesnaæno ujedinjuje kao adventistiËke krπÊane?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2666

Black

67

PETAK 23. studenoga


Kao adventistiËki krπÊani dijelimo zajedniËka vjerovanja s drugimkrπÊanskim zajednicama. Srediπnje je, naravno, spasenje samo vjeromzahvaljujuÊi Isusu koji je umro umjesto nas i svojom nas smrÊu pomi-rio s Bogom. Zajedno s drugim krπÊanima vjerujemo da se naπa praved-nost ne temelji na naπim djelima, veÊ na Kristovoj pravednosti koja namse pripisuje vjerom i nezasluæeni je dar milosti. Ili kako glasi Ëuveninavod Ellen G. White: “S Kristom se postupalo onako kako mi zasluæu-jemo, da bi se s nama postupalo kako On zasluæuje. On je bio osuenzbog naπih grijeha, u kojima nije imao udjela, da bismo mi mogli bitiopravdani Njegovom pravednoπÊu, u kojoj nemamo udjela. Pretrpio jesmrt koja je bila naπa, da bismo mogli primiti æivot koji je bio Njegov.”(Isusov æivot, str. 12) U isto vrijeme, uzeta kao cjelina, naπa osnovnavjerovanja, i obiËaji i naËin æivota koji proizlaze iz tih vjerovanja, Ëinenas jedinstvenima u krπÊanskom svijetu. Da nije tako, zaπto bismo uop-Êe postojali kao adventistiËki krπÊani? Ljubav prema Isusu i doktrinekoje objavljujemo trebaju biti najsnaæniji ujedinjujuÊi Ëimbenik.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ellen G. White u knjizi Faith and Works (str. 103), izjed-naËava opravdanje s oprostom grijeha. Na koji je naËin razumijeva-nje oprosta i opravdanja u Kristu osnova za zajedniπtvo i zajednicus braÊom i sestrama?

2. Razmiπljajte o tome koliko su naπa uËenja vaæna za jedinstvoCrkve. ©to je ujedinilo milijune ljudi razliËitog etniËkog, vjerskog,politiËkog i kulturoloπkog podrijetla ako nisu zajedniËka doktrinar-na uvjerenja? ©to to govori o vaænosti nauka ne samo u okvirumisije i poruke, veÊ i za crkveno jedinstvo?

3. Naπe ime “adventisti sedmoga dana” ukazuje na dvije vaænedoktrine, o sedmom danu suboti i o Isusovom drugom dolasku.Jedan dio naπeg imena upuÊuje na stvaranje, a drugi na otkupljenje.Kako su ove dvije doktrine povezane i na koje naËine saæeto prika-zuju naπu bît kao naroda?

ZakljuËak: AdventistiËki krπÊani πire osnovne istine. Neke πire sostalim krπÊanima, neke ne. Ova vjerovanja uzeta kao cjelina oblikujunaπ identitet kao posebne Crkve i temelj su naπeg jedinstva u Isusu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2667

Black

68

Osuen zbog tuih grijeha

Kad su se ljudi prvi put susreli s tim mladiÊem, njihovo prvo pitanjenije bilo: “Kako ti je ime?”, nego: “©to je s tvojim nogama?”

U dobi od pet godina Jack Chen je puzao po tlu u svojem seoskomdomu u srediπnjem dijelu Tajvana. Svakodnevnim vjeæbama uspio je izgraditidovoljno miπiÊa kako bi se uspravio kad je poπao u prvi razred. No, hodaoje nespretno, kao da su mu stopala na kotaËiÊima, πto je potaknulozadirkivanje i ismijavanje. “Nakaza!” — Ëulo bi se od druge djece. Ponekadsu ga djeËaci udarali dok su prolazili pored njega.

Chen je roen s boleπÊu nogu koja je zbunila lijeËnike. Ali Chen injegovi roditelji nisu imali sumnje o uzroku: netko je neπto uËinio u obitelji,i sada su bili kaænjeni.

“Moja obitelj je oboæavala idole, a moji su roditelji vjerovali da smokaænjeni za neπto πto su oni ili naπi preci uËinili”, kaæe Chen.

Kad je Chen imao dvanaest godina, obiteljski je prijatelj predloæio daon, buduÊi da je zaostajao u nastavi u javnoj πkoli, prijee u adventistiËkuπkolu, koja je u blizini njegovog doma, gdje Êe imati bolje uvjete za uËenje.

Chen je prvi puta Ëuo za Isusa kad je upisao sedmi razred. »itao jeBibliju po prvi put. U dobi od trinaest godina odluËio je predati svoje srceIsusu. Odgovor na svoje najveÊe pitanje — Zaπto je bio kaænjen za grijehedrugih ljudi? — doπao je oko godinu dana kasnije kad je Ëitao o Isusu iizljeËenju Ëovjeka slijepog od roenja. »itao je: “I upitaπe ga uËenici njegovi:‘Rabbi, tko je sagrijeπio, ovaj Ëovjek ili njegovi roditelji, da je roen slijep?’‘Nije sagrijeπio ni on ni roditelji njegovi — odgovori Isus — veÊ (je roenslijep) da bi se na njemu oËitovala Boæja djela.’” (Ivan 9,2.3)

Kad je proËitao te rijeËi, Chen je osjetio kako se s njegovih lea podiæeteæak teret. “Shvatio sam da to nije bila kazna, nego blagoslov”, svjedoËi on.“Da nisam imao tu bolest, moja obitelj nikada ne bi imala priliku upoznatiBoga.”

Chen je diplomirao na Tajvanskom adventistiËkom fakultetu i sadasluæi kao pastor u obalnom gradu Jiadingu. Hoda lagano πepajuÊi na jednojnozi, ali druga ga dobro sluæi. Oæenjen je i ima dva sina.

Jack Chen ima trideset i dvije godine i divi se kako je pronaπao Isusa,ili kako je Isus pronaπao njega.

“Nisam Ëak bio niti krπÊanin, ali traæio sam Boga, Onoga tko bi mogaospasiti moj æivot”, kaæe on. “Morate otvoriti svoj um. Najprije traæite Boga,i onda Êe vam Bog reÊi πto da uËinite sljedeÊe.”

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2668

Black

69


Pouka 9 24. studenoga—1. prosinca 2018.

Najuvjerljiviji dokaz“To ipak nije rekao sam od sebe, veÊ je prorekao, jer bijaπe

veliki sveÊenik te godine, da Isus ima umrijeti mjesto naroda,i ne samo mjesto naroda nego da i razasutu djecu Boæju skupiu jedinstvu.” (Ivan 11,51.52)

Biblijski tekstovi: Ivan 11,51.52; Efeæanima 2,13-16; 2. Ko-rinÊanima 5,17-21; Efeæanima 4,25-5,2; Rimljanima 14,1-6; Djela1,14.

Proπli tjedan prouËavali smo o tome kako se jedinstvo iskazujepreko zajedniËke poruke, usredotoËene na Isusa kao Spasitelja, i istineiz Pisma koje treba naglasiti na svrπetku vremena. Mi smo prepoznatljivipo poruci koju nam je Bog dao i poziva nas da je πirimo u svijetu.

Ovaj tjedan posvetit Êemo pozornost vidljivom jedinstvu Crkve izra-æenom u svakidaπnjem æivotu krπÊana i crkvenoj misiji. Prema IsusovimrijeËima, zadaÊa Crkve nije da samo objavljuje Boæju poruku o spasenjui pomirenju. Osnovni izraz tog pomirenja ogleda se i u jedinstvu Crkve.U svijetu u kojem vlada grijeh i pobuna, Crkva stoji kao vidljivi svjedokspasonosnog Kristovog rada i sile. Bez jedinstva i sloge Crkve u zajed-niËkom svjedoËenju, spasonosna sila kriæa jedva Êe biti uoËljiva u ovomsvijetu. “Jedinstvo s Kristom stvara vezu jedinstva jednih s drugima. Tojedinstvo najuvjerljiviji je dokaz svijetu o Kristovom veliËanstvu i ple-menitosti, i Njegovoj sili da ukloni grijeh.” (Ellen G. White, The SDABible Commentary, sv. 5, str. 1148)

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2669

Black

70


POD ISUSOVIM KRIÆEM

Poput mnogih drugih duhovnih blagoslova koje Bog daje svojemnarodu, crkveno jedinstvo takoer je Boæji dar. Jedinstvo nije ljudskatvorevina postignuta naπim naporima, dobrim djelima i namjerama. Tojedinstvo stvara Isus Krist svojom smrÊu i uskrsnuÊem. Dok vjeromprihvaÊamo Njegovu smrt i uskrsnuÊe putem krπtenja i oprosta grijeha,dok se sjedinjujemo u zajedniπtvu, dok objavljujemo trostruku aneo-sku vijest svijetu, u zajednici smo s Njim i jedni s drugima.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ivan 11,51.52; Efeæanima 1,7-10.Koji dogaaj u Isusovom æivotu postavlja temelj jedinstva meunama kao adventistiËkim krπÊanima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“To ipak nije rekao sam od sebe [Kaifa], veÊ je prorekao, jer bijaπeveliki sveÊenik te godine, da Isus ima umrijeti mjesto naroda, i ne samomjesto naroda nego da i razasutu djecu Boæju skupi u jedinstvu.” (Ivan11,51.52) NeobiËno je πto je Bog upotrijebio Kaifu da objasni svrhuIsusove smrti, iako on nije znao πto Ëini osuujuÊi Isusa na smrt. Sve-Êenik nije imao predodæbu o tome koliko su njegove rijeËi duboke. Kaifaje mislio da daje samo politiËku izjavu. Meutim, Ivan ju je iskoristio daotkrije osnovnu istinu o znaËenju Isusove smrti za sav vjerni Boæjinarod koji Êe jednoga dana biti okupljen zajedno.

U πto god drugo vjerovali kao adventistiËki krπÊani, kakvu god po-ruku objavljivali samo mi, temelj naπeg jedinstva poËiva na zajedniËkomprihvaÊanju Kristove smrti za nas.

To jedinstvo u Kristu takoer doæivljavamo zahvaljujuÊi krπtenju.“Dakako svi ste po vjeri sinovi Boæji u Kristu Isusu, jer svi koji ste uKristu krπteni, Krista ste obukli.” (GalaÊanima 3,26.27) Dakle, krπtenjeje joπ jedna veza kojom smo mi adventisti povezani, buduÊi da simboliË-ki prikazuje naπu vjeru u Krista. Imamo zajedniËkog Oca; prema tome,svi smo mi Boæji sinovi i kÊeri. Imamo i zajedniËkog Spasitelja u Ëiju sesmrt i uskrsnuÊe krπtavamo (Rimljanima 6,3.4).

Zaπto zajedniËka vjera u Isusa treba prevladati sve kulturolo-πke, druπtvene, nacionalne i politiËke razlike koje postoje meunama kao adventistiËkim krπÊanima?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2670

Black

71


SLUÆBA POMIRENJA

Naπ svijet je poznat po neredima, nevoljama, ratovima i sukobima.Svi ovi Ëimbenici utjeËu na naπ æivot na osobnoj, druπtvenoj i nacional-noj razini. Katkad se Ëini da je naπ Ëitav æivot proæet sukobima. Meu-tim, nejedinstvo i pometnja neÊe vjeËno trajati. Bog djeluje s namjeromda donese jedinstvo u svemiru. Kao πto je posljedica grijeha nesklad,tako Boæji vjeËni plan za pomirenje donosi mir i cjelovitost.

U Efeæanima 2,13-16 Pavao iznosi naËela pomoÊu kojih je Kristunio mir meu vjernike: Isus je svojom smrÊu na kriæu Æidove i poganeuËinio jednim narodom i uniπtio nacionalne i vjerske prepreke koje suih razdvajale. Ako je Krist to mogao uËiniti sa Æidovima i poganima uprvom stoljeÊu, koliko viπe moæe sruπiti sve rasne, etniËke i kulturoloπ-ke prepreke i zidove koji danas razdvajaju ljude unutar naπe Crkve!

S te polazne toËke moæemo dosegnuti svijet.U 2. KorinÊanima 5,17-21 Pavao kaæe da smo u Kristu novo

stvorenje, pomireni s Bogom. ©ta je onda naπa sluæba u ovom svijetu?Kakve promjene moæemo unijeti u naπu zajednicu kao ujedinjenocrkveno tijelo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao Boæje novo stvorenje, vjernici imaju vrlo vaænu sluæbu — tro-struku sluæbu pomirenja. 1) Naπa Crkva sastoji se od vjernika koji sunekada bili otueni od Boga, ali su zahvaljujuÊi spasonosnoj milostiKristove ærtve sada ujedinjeni s Bogom silom Duha Svetoga. Mi smoostatak, pozvani da objavljujemo svijetu poruku za posljednje vrijeme.Naπ je zadatak da pozovemo one koji su joπ uvijek otueni od Boga dase pomire s Njim i pridruæe nam se u misiji. 2) Crkva je Boæji narod kojije meusobno pomiren. Ako smo ujedinjeni s Kristom, znaËi da smoujedinjeni jedni s drugima. To nije samo uzviπeni ideal, veÊ mora bitividljiva stvarnost. Meusobno pomirenje, mir i sklad meu braÊom isestrama nepogreπivo je svjedoËanstvo svijetu da je Isus Krist naπ Spa-sitelj i Otkupitelj. “Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tomÊe svi upoznati da ste moji uËenici.” (Ivan 13,35) 3) Ovom sluæbompomirenja Crkva poruËuje cijelom svemiru da je Boæji plan spasenjaistinit i silan. Oko Boga i Njegovog karaktera vodi se velika borba. Uonoj mjeri u kojoj Crkva njeguje jedinstvo i pomirenje, u toj mjeri sve-mir vidi obznanjivanje Boæje vjeËne mudrosti (vidi Efeæanima 3,8-11).

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2671

Black

72


PRAKTI»NO JEDINSTVO

Godine 1902. Ellen G. White je zapisala: “Svaki krπÊanin treba teæititome da bude onakav kakav je Krist bio ovdje na Zemlji. On je naπ Uzorne samo u ËistoÊi, veÊ i u strpljenju, blagosti i prijaznom ponaπanju.”(Signs of the Times, 16. lipnja 1902.) Ove rijeËi podsjeÊaju nas na Pav-lovu molbu upuÊenu Filipljanima: “Teæite meu sobom za onim za Ëimtreba da teæite u Kristu Isusu!” (Filipljanima 2,5)

ProËitajte Efeæanima 4,25-5,2 i Koloπanima 3,1-17, a zatimodgovorite na sljedeÊa pitanja: U kojim smo æivotnim podruËjimaposebno pozvani da pokaæemo svoju vjernost Isusu? Kako moæemobiti svjedoci Isusovog Evanelja u javnom æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Svetom pismu ima mnogo drugih tekstova koji pozivaju krπÊaneda slijede Isusov primjer i budu æivi svjedoci Boæje milosti. Takoer smopozvani da nastojimo Ëiniti dobro drugima (Matej 7,12); da nosimo te-rete jedni drugih (GalaÊanima 6,2); da æivimo u jednostavnosti i usredo-toËimo se na unutarnju duhovnost umjesto izvanjsko razmetanje (Matej16,24-26; 1. Petrova 3,3.4); i da njegujemo zdrave æivotne navike (1.KorinÊanima 10,31).

“Ljubljeni, opominjem vas: buduÊi da ste tuinci i stranci, klonitese tjelesnih poæuda, jer one vojuju protiv duπe! Vladajte se lijepo meupoganima da bi u onome u Ëemu vas sada kleveÊu kao zloËince, zbogvaπih dobrih djela, kad ih promatraju, pomno hvalili Boga na dan poho-enja!” (1. Petrova 2,11.12) Koliko Ëesto podcjenjujemo utjecaj krπÊan-skog karaktera na one koji nas promatraju! Strpljenje u trenucima ljut-nje, sreen æivot usred napetosti i sukoba, blag duh kao odgovor nanestrpljenje i grube rijeËi, obiljeæja su Isusovog duha na koji smo pozvanida se ugledamo. Kada adventistiËki krπÊani zajedno svjedoËe u svijetukoji pogreπno shvaÊa Boæji karakter, oni postaju sila na dobro i naBoæju slavu. Kao Kristovi predstavnici, vjernici trebaju biti prepoznatljivine samo po moralnom poπtenju, veÊ i po praktiËnom zanimanju zadobro drugih. Ako je naπe vjersko iskustvo iskreno, pokazat Êe se iizvrπiti utjecaj u svijetu. OtkrivajuÊi Kristov karakter svijetu, ujedinjenotijelo vjernika postat Êe silan svjedok.

Kakvo svjedoËanstvo dajete drugima? ©to ljudi zapaæaju u va-πem æivotu πto Êe ih potaknuti da slijede Isusa?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2672

Black

73


JEDINSTVO U RAZLI»ITOSTI

U 14. i 15. poglavlju Poslanice Rimljanima apostol Pavao bavi sepitanjima koja su ozbiljno podijelila crkvu u Rimu. On je na ta pitanjareagirao tako πto je pozvao vjernike u Rimu da pokaæu obzirnost i strp-ljenje jedni prema drugima i da ne dijele crkvu zbog tih neslaganja. ©tomoæemo nauËiti iz njegovog savjeta?

ProËitajte Rimljanima 14,1-6. Koja su pitanja savjesti utjecalana vjernike u Rimu da sude jedni drugima i da ne njeguju zajedni-πtvo?

..................................................................................................................................

Ovaj se problem najvjerojatnije tiËe æidovske obredne neËistoÊe.Prema Pavlovim rijeËima radilo se o “razliËitim miπljenjima” (Rimljanima14,1), koja nisu bila pitanja vezana za spasenje, veÊ miπljenja koja jetrebalo ostaviti svakome na savjest (vidi Rimljanima 14,5).

Ove rasprave prvo su se vodile o hrani koja se smije jesti. Pavao seovdje nije bavio problemom jedenja æivotinjskog mesa zabranjenog uLevitskom zakoniku 11. Nema dokaza da su prvi krπÊani u Pavlovovrijeme poËeli jesti svinjsko meso ili meso drugih neËistih æivotinja, aznamo da ni Petar nije jeo takvu hranu (vidi Djela 10,14). Takoer, to πtosu slabi jeli samo povrÊe (Rimljanima 14,2) i πto je sukob obuhvaÊao ipiÊe (Rimljanima 14,17.21), pokazuje da je pozornost bila usmjerena naobrednu neËistoÊu. To dalje pokazuje rijeË “neËist” odnosno “pogan”(koinos), upotrijebljena u Rimljanima 14,14. Ta rijeË u starom grËkomprijevodu Staroga zavjeta oznaËava pogane æivotinje, ali ne u smisluneËistih æivotinja iz Levitskog zakonika 11. U rimskoj zajednici oËito jebilo ljudi koji nisu æeljeli jesti na zajedniËkim okupljanjima jer nisu bilisigurni je li hrana pripremljena na odgovarajuÊi naËin, ili je bila ærtvova-na idolima.

Isto vrijedi i za poπtovanje odreenih dana. To se nije odnosilo natjedno svetkovanje subote, buduÊi da znamo da ju je Pavao redovnosvetkovao (Djela 13,14; 16,13; 17,2), nego vjerojatno na razliËite æidovskeblagdane ili dane posta. Pavao ovim redcima namjerava potaknuti ob-zirnost prema onima koji su iskreni i savjesni u poπtovanju ovih obredadokle god ih ne smatraju sredstvom spasenja. Jedinstvo meu krπÊa-nima oËituje se u strpljenju i suzdræljivosti kada se ne slaæemo uvijeku svemu, osobito kada ta pitanja nisu vaæna za naπu vjeru.

Postavite u razredu sljedeÊe pitanje: Postoji li neπto u πto vje-rujemo ili πto Ëinimo kao adventistiËki krπÊani, u πto svi koji seizjaπnjavaju kao adventisti trebaju vjerovati i Ëega se trebaju pridr-æavati?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2673

Black

74


JEDINSTVO U POSLANJU

Usporedite raspoloæenje koje je vladalo meu uËenicima naGospodnjoj veËeri (vidi Luka 22,24) s raspoloæenjem kratko prijeiskustva steËenog na blagdan Pedesetnice (vidi Djela 1,14; 2,1.46).©to je unijelo takvu promjenu u njihov æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Djelima 1,14; 2,46 izraz “jednoduπno” takoer znaËi “priprostasrca”. To se dogodilo kao rezultat zajedniËki provedenog vremena naistom mjestu, kada su uËenici u molitvi traæili ispunjenje IsusovogobeÊanja da Êe im poslati Branitelja.

Dok su Ëekali, lako su mogli poËeti kritizirati jedni druge. Mogli suukazati na Petrovo nijekanje Isusa (Ivan 18,15-18.25-27) i na Tominoizraæavanje sumnje da je Isus uskrsnuo (Ivan 20,25). Mogli su se sjetitiIvanovog i Jakovljevog zahtjeva da prime najuzviπeniji poloæaj u Isuso-vom kraljevstvu (Marko 10,35-41), ili da je Matej bivπi prezreni carinik(Matej 9,9).

Meutim, “ovi dani pripreme bili su i dani dubokog ispitivanja srca.UËenici su osjeÊali duhovnu potrebu pa su molili Gospodina za posve-Êenje koje bi ih osposobilo za djelo spaπavanja duπa. Nisu traæili blago-slov samo za sebe. OsjeÊali su teret spaπavanja duπa. ShvaÊali su da seEvanelje treba objaviti svijetu i zazivali su silu koju je Krist obeÊao.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 24)

Zajedniπtvo meu uËenicima i usrdne molitve pripremili su ih zaovo vaæno iskustvo na blagdan Pedesetnice. Kako su se pribliæavaliBogu i ostavljali po strani meusobne razlike, Duh Sveti pripremao ihje da postanu neustraπivi i hrabri svjedoci Isusovog uskrsnuÊa. Znali suda im je Isus oprostio mnoge pogreπke, i to ih je ohrabrilo da nastavedalje. Znali su πto je Isus uËinio za njih. Znali su da obeÊanje o spasenjupoËiva u Njemu i “vjernici su teæili da otkriju sliËnost s Kristovim ka-rakterom i da rade na πirenju Njegova kraljevstva” (Isto, str. 30). Ne Ëudionda πto je Gospodin mogao uËiniti velika djela preko njih. Ovo jeznaËajna pouka za nas kao Crkvu danas.

Uvijek je lako pronaÊi pogreπke u æivotu drugih ljudi. Kakoradi uzviπenijeg cilja, izvrπavanja Boæje volje u ujedinjenoj Crkvi,moæemo nauËiti ostavljati po strani pogreπke drugih?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2674

Black

75

PETAK 30. studenoga


U knjizi Ellen G. White Evangelizam proËitajte poglavlje “Jedinstvou raznovrsnosti”, str. 83—86.

SljedeÊi navod pomoÊi Êe nam da otkrijemo kako je prva Crkva,ujedinjena u Kristu, mogla odræati jedinstvo usprkos razlikama meuvjernicima i tako postati snaæan svjedok u svijetu. “Pismo objaπnjavakako je Duh Sveti djelovao unutar Crkve i kako je vodio prvu Crkvu udonoπenju odluka na najmanje tri usko povezana naËina: 1) preko ot-krivenja (na primjer, Duh je rekao odreenim ljudima πto da Ëine; Kor-neliju, Ananiji i Filipu te bacanjem kocke), 2) preko Pisma (Crkva jedonosila zakljuËke na osnovi Pisma) i 3) putem suglasnosti (Duh jedjelovao u zajednici skoro neprimjetno, potiËuÊi suglasnost putem dija-loga i prouËavanja. Crkva na kraju shvaÊa da je Duh djelovao unutarnje). SuoËen s kulturoloπkim, doktrinarnim i teoloπkim borbama meuvjernicima, Duh Sveti je utjecao na proces donoπenja odluka potiËuÊisuglasnost. U ovom procesu vidimo aktivnu ulogu zajednice vjernika, ane samo njezinih voa, i vaænost molitve za razborito prosuivanje.Vodstvo Duha Svetoga prepoznajemo u razumijevanju Boæje rijeËi odstrane zajednice, u njezinom iskustvu i potrebama, i iskustvu njezinihvoa u sluæbi. RazliËite crkvene odluke donesene su u okviru procesavoenog Duhom Svetim u kojem su Pismo, molitva i iskustvo bili elementiteoloπkog promiπljanja.” (Denis Fortin, “The Holy Spirit and the Church”u Message, Mission, and Unity of the Church Angela Manuela Rodrigue-za, str. 321,322)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Odgovorite u razredu na pitanje iz odsjeka od srijede o tomekako odluËujemo koje su doktrine i obiËaji za nas kao adventistiËkekrπÊane vaæni, a koji nisu.

2. Kako se trebamo odnositi prema krπÊanima iz drugih vjer-skih zajednica koji kao i mi vjeruju u Isusovu smrt i uskrsnuÊe?

ZakljuËak: Najuvjerljiviji je dokaz u prilog jedinstvu da braÊa isestre pokazuju meusobnu ljubav kao πto je Ëinio Isus. Oprost grijehai spasenje koje dijelimo kao adventisti najËvrπÊe su sveze naπeg zajed-niπtva. Prema tome, u Kristu moæemo pokazati svijetu naπe jedinstvo isvjedoËanstvo o naπoj zajedniËkoj vjeri. Pozvani smo da ne Ëinimo niπtamanje od toga.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2675

Black

76

Ljubav je najbolji lijek

U adventistiËku bolnicu u Malaviju primljena je tridesetogodiπnja æenau kriznom stanju s upalom pluÊa. Kad se opÊe stanje nije popravilo, unatoËprimjeni antibiotika, lijeËnica misionarka Tiffany Priester naredila je da senaËini HIV-test. Rezultati su bili pozitivni; imala je AIDS u punom zamahu.

LijeËnica Priester je objasnila obitelji da lijeËenje upale pluÊa obiËnotraje tri tjedna. Postojala je pedesetpostotna moguÊnost da Êe se æena iz-vuÊi iz tog teπkog stanja. No, tada je æena poËela trpjeti probleme s bubre-zima, i njezini izgledi za preæivljavanje su pali na samo deset posto. LijeË-nica Priester je priopÊila obitelji da za takav sluËaj oboljelog nema mnogonade u ozdravljenje. “Vjerujemo u Boga”, odgovorio je jedan Ëlan obitelji.“Vjerujemo u Ëuda. Hajde, pomolimo se.”

Okruæena Ëlanovima obitelji, lijeËnica Priester se molila za dobar ishodi prikljuËila pacijenticu na ventilacijski ureaj koji pomaæe pri disanju.Dvadeset i Ëetiri sata kasnije toj æeni su zatajili i bubrezi. Izgledalo je dasu sve nade izgubljene. Ali onda se poËela oporavljati. Nekoliko tjedanakasnije ona je iziπla iz bolnice. “Medicina ima svoje granice”, kaæe lijeËnicaPriester. “Bolnica radi ono πto moæe, a Gospodin Ëini ostalo.”

LijeËnica Priester, ameriËka kardiologinja, radila je pet godina uBlantyreu, najveÊem gradu u Malaviju s oko milijun stanovnika. AdventistiËkabolnica u Blantyreu zapoπljava πest lijeËnika misionara, dva misionarastomatologa i sedam domaÊih lijeËnika. Prije deset godina nisu imalikardiologa, i tako sve do 2011. godine, a to je Ëest problem u toj zemlji ukojoj jedan lijeËnik dolazi na 88.000 ljudi.

LijeËnica Priester kaæe: “Razlog zaπto radim u misiji nalazim u rijeËimakoje se nalaze u Ivan 13,35: “Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome,po tom Êe svi upoznati da ste moji uËenici.”

Jednog dana se jedna æena poæalila da se budi svake noÊi oko ponoÊizbog lupanja srca. Nalazi su pokazivali da je sve u redu, a drugi lijeËnici sutu pojavu pripisali loπim snovima pacijentice. “Ali tog dana mislim da meje Sveti Duh potaknuo da toj æeni postavim joπ nekoliko pitanja”, rekla jelijeËnica Priester.

Saznala je da pacijentica ima takve probleme za vrijeme spavanja, a svenakon πto se susrela sa samouvjerenim prorokom koji ju je upozorio da Êebiti silovana u ponoÊ. LijeËnica Priester je upitala æenu: “Tko je jaËi; Ëovjekili Bog?” I nastavila: “Povjerite svoj æivot u Boæje ruke.”

“Vi ste prva lijeËnica koja mi je rekla da je Bog jak”, odgovorila jepacijentica.

“To znaËi”, svjedoËi lijeËnica Priester, “da ljubimo jedni druge ËineÊidodatni napor i pruæajuÊi tjelesno, osjeÊajno i duhovno iscjeljenje. Ponekadsu izmeu nas samo neke male stvari koje nas razdvajaju. Baπ πteta.”


BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2676

Black

77


Pouka 10 1.—8. prosinca 2018.

Jedinstvo i naruπeni odnosi“Jer ako smo izmireni s Bogom smrÊu njegova Sina dok smo

joπ bili neprijatelji, mnogo Êemo se sigurnije, veÊ izmireni, spa-siti njegovim æivotom.” (Rimljanima 5,10)

Biblijski tekstovi: 2. Timoteju 4,11; Filemonu 1,1-24; 2. Korin-Êanima 10,12-15; Rimljanima 5,8-11; Efeæanima 4,26; Matej 18,15-17.

Odnosi izmeu vjernika, kao πto smo vidjeli, bili su katkada napetiËak i nakon Pedesetnice. U izvjeπtajima iz Novoga zavjeta ponavljaju seprimjeri kako su se crkveni voe i pojedini vjernici suoËavali s ovakvimizazovima. Ova naËela izuzetno su vrijedna za danaπnju Crkvu. Onaotkrivaju kakvi se pozitivni rezultati ostvaruju kada primjenjujemobiblijska naËela u nastojanju da rijeπimo sukobe i saËuvamo jedinstvou Kristu.

U pouci za ovaj tjedan usredotoËit Êemo se na obnavljanje odnosai vidjeti kako meuljudski odnosi utjeËu na naπe jedinstvo u Kristu.Sluæba Duha Svetoga obuhvaÊa pribliæavanje ljudi Bogu i jednih drugi-ma. To ukljuËuje ruπenje prepreka u naπim odnosima. Ukratko reËeno,najveÊi pokazatelj sile Evanelja nije nuæno ono πto Crkva govori, veÊkako æivi.

“Ako imadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom Êe svi upoznatida ste moji uËenici.” (Ivan 13,35) Bez ove ljubavi svi naπi razgovori ocrkvenom jedinstvu bit Êe uzaludni.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2677

Black

78

NEDJELJA 2. prosinca

OBNOVLJENO PRIJATELJSTVO

Pavao i Barnaba zajedno su svjedoËili o Isusu. Meutim, imali sunesuglasice oko toga mogu li se osloniti na nekoga tako plaπljivog kaoπto je Ivan Marko (Djela 15,36-39). MoguÊe opasnosti tijekom propovije-danja Evanelja utjecale su na Ivana Marka da u jednom trenutku napustiPavla i Barnabu i vrati se kuÊi (Djela 13,13).

“Zbog ovog odustajanja Pavao je Marka ocijenio nepovoljno, u jed-nom trenutku Ëak vrlo oπtro. S druge strane, Barnaba ga je opravdavaozbog njegova neiskustva. OsjeÊao je da Marko ne bi trebao napustitipropovjedniËku sluæbu jer je u njemu vidio osobine koje ga mogu ospo-sobiti za korisnog Kristovog radnika.” (Ellen G. White, Djela apostol-ska, str. 107)

Iako je Bog upotrijebio svu trojicu, trebalo je rijeπiti problem kojise javio meu njima. Apostol koji je propovijedao o milosti trebao jepokazati milosre mladom propovjedniku koji ga je razoËarao. Apostolkoji je propovijedao o opraπtanju trebao je oprostiti. Ivan Marko odra-stao je uz Barnabinu potporu i savjete (Djela 15,39), i na kraju je Pavlo-vo srce oËito bilo ganuto promjenama.

Kako Pavlove poslanice upuÊene Timoteju i Koloπanima otkri-vaju njegov obnovljen odnos s Ivanom Markom i novo povjerenjesteËeno u ovog mladog propovjednika? Koloπanima 4,10.11; 2.Timoteju 4,11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su pojedinosti o Pavlovom pomirenju s Ivanom Markom moædanepotpune, biblijski izvjeπtaj je jasan. Ivan Marko postao je jedan odapostolovih povjerljivih suradnika. Pavao je Crkvi u Kolosi preporuËioIvana Marka kao pomagaËa. Na kraju svojeg æivota Pavao je snaænopodupro Timoteja u namjeri da povede Ivana Marka sa sobom u Rim zatoπto je “koristan za sluæbu” (2. Timoteju 4,11). Pavlova sluæba bila jeobogaÊena radom mladog propovjednika, kojem je oËito oprostio. Poπtoje prepreka meu njima bila sruπena, mogli su zajedno raditi u djeluπirenja Evanelja. Bez obzira na problem koji je postojao meu njima,i koliko god Pavao opravdavao sebe u vezi s prijaπnjim stavom premaIvanu Marku, sada su sve nesuglasice bile iza njih.

Kako moæemo oprostiti onima koji su nas povrijedili ili razo-Ëarali? Zaπto oprost istodobno ne obuhvaÊa uvijek potpunu obnovuprethodnog odnosa? Zaπto to uvijek i nije potrebno?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2678

Black

79

PONEDJELJAK 3. prosinca

OD ROBA DO SINA

Dok je bio u zatoËeniπtvu u Rimu, Pavao je upoznao odbjeglog robaOnezima, koji je pobjegao iz Kolose u Rim. Pavao je shvatio da osobnopoznaje Onezimovog gospodara. U Poslanici Filemonu Pavao upuÊujemolbu prijatelju poradi obnavljanja odnosa s odbjeglim robom.

Pavlu su odnosi bili vaæni. Apostol je znao da naruπeni odnosi πteteduhovnom rastu i crkvenom jedinstvu. BuduÊi da je Filemon bio crkvenistarjeπina u Kolosi, kada bi njegovao gorËinu prema Onezimu, to bi seodrazilo na njegovo krπÊansko svjedoËenje i svjedoËenje Crkve nevjer-noj zajednici.

ProËitajte Poslanicu Filemonu. Koja vaæna naËela o obnovljenimodnosima pronalazimo u ovom tekstu? Ne zaboravite, kljuËna rijeËje “naËela”.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na prvi pogled moæe nas iznenaditi πto Pavao nije snaænije govorioprotiv zla ropstva. Meutim, Pavlova strategija bila je daleko uspjeπnija,jer Evanelje ruπi sve klasne razlike (GalaÊanima 3,28; Koloπanima3,10.11). Apostol je poslao Onezima Filemonu ne kao roba, veÊ kaosvojeg sina u Isusu i Filemonovog “dragog brata” u Gospodinu (Filemo-nu 1).

Pavao je znao da odbjegli robovi imaju neizvjesnu buduÊnost. Moglisu biti liπeni slobode u svakom trenutku. Bili su osueni na bijedan isiromaπan æivot. Ali sada, kao Filemonov brat u Kristu i vrijedan radnik,Onezim je mogao imati bolju buduÊnost. U Filemonovom domu mogaoje imati sigurnu hranu, smjeπtaj i posao. Obnavljanje naruπenih odnosadovelo je do velike promjene u njegovom æivotu. Postao je “vjeran iljubljeni brat” i Pavlov suradnik u objavljivanju Evanelja (Koloπanima4,9). Pavao je bio toliko vatren i Ëvrst u æelji da ih pomiri da je biospreman osobno platiti ako se pojave bilo kakve novËane poteπkoÊezbog onoga πto se dogodilo izmeu dva Isusova vjernika.

Na osnovi evaneoskog naËela koja ovdje uoËavamo, πto vammoæe pomoÊi da se suoËite sa stresom, napetoπÊu i razdorom uodnosima s drugima? Kako ova naËela mogu sprijeËiti naruπavanjejedinstva u vaπoj mjesnoj crkvi?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2679

Black

80

UTORAK 4. prosinca

DUHOVNI DAROVI ZA JEDINSTVO

Kao πto smo vidjeli u prethodnoj pouci, u korintskoj crkvivladali su veliki problemi. Koja naËela o izljeËenju i obnovi, koja suod æivotnog znaËenja za crkveno jedinstvo, Pavao izlaæe u sljedeÊimtekstovima: 1. KorinÊanima 3,5-11; 12,1-11; 2. KorinÊanima 10,12-15?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostol u ovim tekstovima izlaæe presudna naËela za crkveno je-dinstvo. On istiËe da Isus uz pomoÊ razliËitih radnika izvrπava razliËitesluæbe u svojoj Crkvi, a svi oni zajedno rade na izgradnji Boæjeg kraljev-stva (1. KorinÊanima 3,9).

Bog nas poziva na suradnju, a ne nadmetanje. Svaki vjernik primaod Boga dar da surauje u pomaganju Kristovom tijelu i sluæenju zajed-nici (1. KorinÊanima 12,11). Nema veÊih i manjih darova. Svi su potrebniu Kristovoj crkvi (1. KorinÊanima 12,18-23). Bogom dani darovi ne tre-baju sluæiti za sebiËno razmetanje. Duh Sveti dao ih je za djelo πirenjaEvanelja.

Svako usporeivanje s drugim vjernicima je bezumno, jer Êe nas toobeshrabriti ili uzoholiti. Ako smatramo da su drugi daleko “bolji” odnas, bit Êemo utuËeni kada se usporedimo s njima jer se lako moæemoobeshrabriti kakvu god sluæbu obavljali. S druge strane, ako smatramoda su naπi napori za Krista uspjeπniji od rada drugih, osjetit Êemoponos, posljednji osjeÊaj koji krπÊanin treba njegovati.

Oba stava umanjuju naπu uspjeπnu sluæbu za Krista i meusobnozajedniπtvo. Dok radimo u sferi utjecaja koji nam je Krist povjerio,osjetit Êemo radost i zadovoljstvo u svjedoËenju za Krista. Naπ rad na-dopunit Êe napore drugih vjernika i Kristova crkva pravit Êe krupnekorake prema kraljevstvu.

Moæete li se sjetiti nekoga na koga ste bili ljubomorni zbognjegovih darova? (Nije previπe teπko, zar ne?) U isto vrijeme, kolikoste Ëesto bili ponosni na svoje darove u usporedbi s darovimadrugih vjernika? Bît je u tome da je ovo o Ëemu Pavao govori uvijekprisutna stvarnost u palim ljudskim biÊima. Kojoj god strani biliskloni, kako moæemo nauËiti da moramo njegovati nesebiËan stavkako bismo odræali jedinstvo u Kristu?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2680

Black

81

SRIJEDA 5. prosinca

OPRA©TANJE

©to je opraπtanje? Opravdava li opraπtanje ponaπanje osobe kojanam je uËinila neπto straπno? Ovisi li moj oprost o pokajanju prijestup-nika? ©to ako netko zbog koga sam uznemiren ne zasluæuje moj oprost?

Kako nam sljedeÊi tekstovi pomaæu da shvatimo biblijsku naravopraπtanja? Rimljanima 5,8-11; Luka 23,31-34; 2. KorinÊanima5,20.21; Efeæanima 4,26.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist je uËinio prvi korak da nas pomiri sa sobom. “Dobrota Boæjavodi nas k obraÊenju.” (Rimljanima 2,4) U Kristu smo bili pomireni sBogom joπ dok smo bili greπnici. Naπe pokajanje i priznanje nisu razlogpomirenja. To je ostvarila Kristova smrt na kriæu; naπe je da prihvatimoono πto je uËinjeno za nas. Istina je da ne moæemo primiti blagosloveoprosta dok ne priznamo svoje grijehe. To ne znaËi da naπe priznanjepotiËe oprost u Boæjem srcu. Opraπtanje je u Njegovom srcu sve vrijeme.Priznanje nas osposobljava da ga primimo (1. Ivanova 1,9). Priznanje jeizuzetno vaæno ne zato πto mijenja Boæji stav prema nama, veÊ zato πtomijenja naπ stav prema Njemu. Kada se predamo utjecaju Duha Svetoga,pokajemo se i priznamo svoje grijehe, bivamo promijenjeni.

Opraπtanje je takoer vrlo vaæno za naπe duhovno dobro. Nesprem-nost da oprostimo osobi koja nam je uËinila neπto naæao, Ëak i ako nezasluæuje oprost, moæe viπe povrijediti nas nego nju. Ako vam je netkouËinio nepravdu i bol se skuplja u vama zato πto niste oprostili, vidopuπtate toj osobi da vas joπ viπe povrijedi. Takvi osjeÊaji i povrijee-nost Ëesto su uzrok podjela i napetosti u Crkvi. Nerijeπena povrijee-nost izmeu Ëlanova crkve πteti jedinstvu Kristovog tijela.

Oprostom oslobaamo drugu osobu naπe osude, jer je i nas Kristoslobodio svoje osude. To ne opravdava ponaπanje drugih prema nama.Mi se moæemo pomiriti s nekim tko nam je nanio nepravdu zato πto jenas Krist pomirio sa sobom kada smo Mu nanijeli nepravdu. Moæemooprostiti zato πto je nama oproπteno. Moæemo voljeti zato πto smo volje-ni. Opraπtanje je izbor. Moæemo odluËiti da Êemo oprostiti usprkos djeli-ma ili stavovima druge osobe. To je pravi Isusov duh.

Kako nam svijest o oprostu koji imamo u Kristu pomaæe daoprostimo drugima? Zaπto je opraπtanje vaæan aspekt naπeg krπ-Êanskog iskustva?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2681

Black

82

»ETVRTAK 6. prosinca

OBNOVA I JEDINSTVO

ProËitajte Matej 18,15-17. Koja nam tri koraka Isus nudi uæelji da nam pomogne rijeπiti sukobe kada nam drugi vjernik nanesenepravdu? Kako ove rijeËi moæemo primijeniti u sadaπnjim prili-kama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusova æelja u Mateju 18 bila je da se meuljudski sukobi u crkvizadræe unutar πto manje skupine ljudi. Njegova je namjera da dvijeumijeπane osobe same rijeπe problem. Zato Isus kaæe: “Ako ti brat sa-grijeπi, poi te ga ukori nasamo.” (Matej 18,15) Kako se broj osobaukljuËenih u sukob izmeu dviju osoba poveÊava, moæe doÊi do joπveÊih rasprava, i u veÊoj mjeri moæe utjecati na zajedniπtvo drugih vjer-nika. Ljudi se opredjeljuju za odreenu stranu i zauzimaju se borbenipoloæaji. Meutim, kada krπÊani rjeπavaju svoje razmirice sami, u duhukrπÊanske ljubavi i meusobnog razumijevanja, stvara se ozraËje pomi-renja. Takvo ozraËje omoguÊava Duhu Svetom da radi s njima dok poku-πavaju rijeπiti razmiricu.

Katkad su pozivi na rjeπenje sukoba bezuspjeπni. U tom sluËajuIsus nas poziva da uzmemo jednog ili dva svjedoka. Ovaj drugi korak uprocesu pomirenja uvijek mora uslijediti nakon prvog koraka. Cilj jeujediniti ljude, a ne ih joπ viπe udaljiti. Jedna ili dvije osobe koje sepridruæuju povrijeenoj strani ne dolaze kako bi dokazale svoje glediπteili ukoravale. Dolaze u krπÊanskoj ljubavi i suosjeÊanju kao savjetniciili sudionici u molitvi kako bi dale svoj doprinos u mirenju dviju zava-enih osoba.

Moæe se dogoditi da svi pokuπaji da se problem rijeπi ostanu bez-uspjeπni. U tom sluËaju Isus nas pouËava da to pitanje iznesemo predcrkvu. On sigurno ne govori o tome da trebamo prekinuti jutarnje su-botnje bogosluæje kako bismo rjeπavali osobni sukob. Crkveni odbor jeodgovarajuÊe mjesto na kojem se moæe iznijeti problem ako prva dvakoraka nisu pomogla da se strane pomire. Kristova æelja je ponovnopomirenje, a ne da jednu stranu okrivljujemo, a drugu opravdavamo.

“Ne dopusti da se srdæba pretvori u zlobu. Ne dopusti da se ranazagnoji i izlije u obliku otrovnih rijeËi, koje onda truju misli onih kojiih Ëuju. Ne dopusti da zle misli ispune tvoje i njegovo srce. Idi k svomebratu i o tome porazgovaraj s njime ponizno i iskreno.” (Ellen G. White,Propovjednici Radosne vijesti, str. 408)

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2682

Black

83

PETAK 7. prosinca


“Kada Krist bude prebivao u srcima evaneoskih radnika, kada unjima nestane svake sebiËnosti, svakog suparniπtva i teænje za vladanjem,kada uspostave jedinstvo, kada budu posveÊeni tako da se njihova me-usobna ljubav vidi i osjeti, tek tada Êe pljuskovi sile Duha Svetogapasti na njih isto tako sigurno kao πto Êe se svako Boæje obeÊanjeispuniti do posljednje toËke i kovrËice.” (Ellen G. White, Selected Mes-sages, sv. 1, str. 175)

“Ako u veliki dan Gospodnji æelimo stajati u Kristu kao svojemutoËiπtu, svojoj visokoj kuli, moramo odbaciti svaku zavist, svaku teænjuza vladanjem. Moramo potpuno iskorijeniti te nesvete osobine da se nebi ponovno vratile u æivot. Moramo potpuno stati na Gospodnju stranu.”(Ellen G. White, Last Day Events, str. 190)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte Koloπanima 3,12-17. Razgovarajte o krπÊanskimosobinama kakve prema rijeËima apostola Pavla Koloπani trebajunjegovati. Zaπto su ove osobine temelj rjeπavanja svakog sukoba?Kako nam pomaæu u izvrπavanju naËela koja nam Isus daje u Mate-ju 18,15-18?

2. ProËitajte Koloπanima 3,12-17 i ponovno se osvrnite narijeËi koje nalazimo u tim redcima. Zaπto su one toliko vaæne zajedinstvo Crkve?

3. Ako pogledamo naπu crkvu, odnosno Crkvu adventista sed-moga dana u cjelini, πta nas u najveÊoj mjeri spreËava da ostvarimojedinstvo koje nam je potrebno da bismo dosegli svijet? Jesu li tonaπa vjerovanja i doktrine? Naravno da nisu. To nam je Bog dao daobjavljujemo svijetu. Moæda problem postoji samo u nama, u naπimmeuljudskim odnosima, sitnim zavistima, prepirkama, sebiËnosti,æelji da budemo nadmoÊni, i u mnoπtvu drugih stvari. Zaπto mora-mo traæiti da sila Duha Svetoga unese promjene u naπ æivot prijenego zavlada jedinstvo u cijeloj Crkvi?

ZakljuËak: Evanelje Isusa Krista govori o izljeËenju i promjeni.Kada se to ostvari, promijenit Êe se naπ odnos prema drugima. Biblijanam iznosi Ëvrsta naËela i primjere kako moæemo imati dobre i bliskeodnose s drugima, Ëak i u greπnom svijetu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2683

Black

84

Naπa crkva su πkole

“AdventistiËko obrazovanje je put k ljudskim srcima u Bangladeπu,”govore vjernici tamoπnjih mjesnih crkava.

“U osnovi djelovanja AdventistiËke crkve u Bangladeπu su πkole”, kaæeMilton Das, ravnateljica za komunikacije pri Misiji u Bangladeπu.“Obrazovanje je neπto najjaËe za dosezanje stanovnika Bangladeπa. Tamogdje postoji crkva, postoji πkola.”

Prvu misijsku stanicu koja je otvorila put za adventistiËko obrazovanjei obrazovni procvat u toj zemlji osnovali su davne 1906. godine Lal GopalMookerjee i njegova supruga Grace Kellogg, uËiteljica iz SjedinjenihAmeriËkih Dræava, u tadaπnjem IstoËnom Bengalu.

Danas su adventistiËke πkole uspjeπna obrazovna srediπta utjecaja usvim dijelovima ove zemlje, koja ima 162 milijuna stanovnika. Oko 10.000uËenika pohaaju 174 seoske πkole, deset gradskih πkola i devet πkola sinternatima. Oko πezdeset do sedamdeset posto uËenika nisu adventisti, abrojka raste na devedeset i devet posto u gradovima, kao πto je sluËaj saSrednjom adventistiËkom πkolom u glavnom gradu Daka, koja ima 1.535polaznika.

“Roditelji razliËitih vjera traæe za svoju djecu adventistiËko obrazovanje,æeleÊi ih nauËiti krπÊanskim vrijednostima”, kaæe Das.

“Mnogo viπe djece joπ Ëeka na πkolovanje”, nastavlja Das koji nadgledai sluæbu za sponzorstvo djece u Bangladeπu, odjela Misije u Bangladeπu.Ona godiπnje pokriva troπkove πkolarine za oko tri tisuÊe siromaπne djecekroz suradnju s Generalnom konferencijom, AdventistiËkom sluæbom zapodrπku Azijska pomoÊ i ADRA-om.

Brat Das je sâm primio πesnaest godina adventistiËkog obrazovanja,nakon πto je za njega jedna Australka plaÊala mjeseËne troπkove πkolarineuz pomoÊ udruge Azijska pomoÊ. On je rekao kako je devedeset postodanaπnjih voditelja mjesnih crkava sponzorirano u djeËjoj dobi plaÊanjemπkolarina u naπim πkolama.

Umirovljena uËiteljica Shova Rani Bayen, koja ima sedamdeset i πestgodina, govori o tome kako je vidjela da adventistiËko obrazovanje mijenjaæivote naroda Santali, koji æivi u blizini bangladeπke granice s Mianmarom.Ona svjedoËi da prije utjecaja misije ti ljudi nisu nosili gotovo niπta ododjeÊe, osim krpica kako bi se najnuænije pokrili, a jeli su sva æiva biÊa —ukljuËujuÊi i puæeve, πtakore, maËke i pse. Bilo je to onda kad je ona prvastigla u to podruËje sa svojim suprugom evanelistom Narottom Bayenom,poËetkom 1960-ih. Odrasle osobe nisu æeljele æivjeti drukËije.

“A onda smo otvorili crkvenu πkolu,” prisjeÊa se Bayen. “Mnoga od tedjece su danas crkveni djelatnici, pastori i evanelisti.”


BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2784

Black

85



Jedinstvo u bogosluæju“Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπem dijelu

neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu je trebalonavijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jezikui puku. Vikao je jakim glasom: ‘Bojte se Boga i zahvalite mu, jerje doπao Ëas njegova Suda! Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje,mora i izvora voda!’” (Otkrivenje 14,6.7)

Biblijski tekstovi: Otkrivenje: 4,8.11; Matej 4,8.9; Daniel 3,8-18; Otkrivenje 14,9; Otkrivenje 14,6.7; Djela 4,23-31.

Ubrzo nakon blagdana Pedesetnice, prvi krπÊani posveÊivali su mno-go vremena bogosluæju. “Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajed-niËkom æivotu, lomljenju kruha i u molitvama.” (Djela 2,42) Radost pro-istekla iz spoznaje da je Isus Mesija, ispunjenje starozavjetnih proro-Ëanstava, ispunila je njihova srca zahvalnoπÊu prema Bogu. Ovi prvikrπÊani osjeÊali su potrebu da provode vrijeme zajedno u druæenju,prouËavanju i molitvi, zahvalni Bogu πto se otkrio u Isusovom æivotu,smrti i uskrsnuÊu, kao i za sve πto je uËinio za njih.

Crkva Isusa Krista je zajednica vjernika koja odræava zajedniËkabogosluæja, “duhovna kuÊa, sveto sveÊenstvo, da prinosi duhovne i Boguugodne ærtve po Isusu Kristu” (1. Petrova 2,5).

Zahvalnost Bogu izraæena u zajedniËkom bogosluæju preobraæavasrca i umove ljudi u obliËje Boæjeg karaktera i priprema ih za sluæbu.Pouka za ovaj tjedan bavi se znaËenjem bogosluæja i pitanjem kako onoËuva jedinstvo meu onima koji vjeruju u Isusa.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2785

Black

86


KLANJATI SE STVORITELJU I OTKUPITELJU

Kada razgovaramo o bogosluæju, Ëesto naglaπavamo njegove ele-mente, πto ono obuhvaÊa i kako se odræava. Meutim, koje je dubljeznaËenje bogosluæja? ©to znaËi pokloniti se Bogu? I zaπto to Ëinimo?David kaæe: “Prinesite Jahvi slavu njegova imena, poklonite se Jahvi usvetiπtu njegovu!” (Psalam 29,2) Ovaj Psalam pomaæe nam da shvatimoπto je bogosluæje. Pokloniti se Bogu znaËi odati Mu slavu i poπtovanjekoje zasluæuje.

ProËitajte Otkrivenje 4—5. Koje razloge nebeski stanovnici na-vode za klanjanje Bogu i Isusu, Boæjem Jaganjcu? Vidi Otkrivenje4,8.11; Otkrivenje 5,9.10.12.13.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovaj opis bogosluæja u nebeskoj prijestolnoj dvorani, kada je Isuspredstavljen kao Jaganjac Boæji i Spasitelj svijeta, nadahnjuje nas stra-hopoπtovanjem. Bogosluæje poËinje kada Mu se Boæja stvorenja obra-Êaju rijeËima divljenja i zahvalnosti za sve πto je uËinio. Bogosluæje jeodgovor zahvalne osobe za Boæje stvaranje i spasenje. Na svrπetku vre-mena otkupljeni Êe se udruæiti u oboæavanju Boga i na sliËan Êe naËinodgovoriti na Boæje spasenje. “Velika su i divna tvoja djela, Gospodaru,Boæe, SvemoguÊi! Pravedni su i ispravni tvoji putovi, Kralju naroda! Tkoda te, Gospodaru, ne poπtuje i tvoje ime ne slavi? Ti si, naime, jedinisvet; da, svi Êe narodi doÊi i pokloniti se pred tobom, jer si pokazaosvoja pravedna djela.” (Otkrivenje 15,3.4)

Prema tome, bogosluæje je odgovor naπe vjere u Boga i NjegovamoÊna djela: prvo πto nas je stvorio i, drugo, πto nas je otkupio. Nabogosluæju iskazujemo Bogu divljenje, poπtovanje, hvalu, ljubav i po-sluπnost, Ëega je, kako vjerujemo, dostojan. Naravno, o Bogu kao naπemStvoritelju i Spasitelju znamo na osnovi onoga πto nam je otkrio uPismu. Ono πto krπÊani znaju o Bogu potpunije je otkriveno u osobi isluæbi Isusa Krista (vidi Ivan 14,8-14). To je razlog zaπto se krπÊaniklanjaju Isusu kao Spasitelju i Otkupitelju. Njegova ærtva, smrt i us-krsnuÊe nalaze se u samoj sræi bogosluæja.

Kada se krπÊani okupe na bogosluæje, ono treba biti nadahnutoosjeÊajem strahopoπtovanja i zahvalnosti.

Razmislite πto nam je dano u Kristu kao naπem Stvoritelju iSpasitelju, Ëega nas je poπtedio i πto nam nudi. Zaπto ove istinetrebaju biti temelj naπeg bogosluæja?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2786

Black

87


LAÆNO BOGOSLUÆJE

ProËitajte Matej 4,8.9. Koja je bila treÊa Isusova kuπnja u pu-stinji?

..................................................................................................................................

Sotona je s ponosom i oholoπÊu proglasio sebe zakonitim vladaromsvijeta, vlasnikom svih njegovih blaga i slave, zahtijevajuÊi ukazivanjeËasti i poπtovanje od svih koji æive na Zemlji, kao da je on stvorio svijet.To je velika uvreda za Boga Stvoritelja. Sotona je pokazao da toËno znaπto je bogosluæje: odati Ëast i poπtovanje pravom gospodaru svemira.

Usporedite iskustvo trojice hebrejskih prijatelja iz Daniela 3(posebno redci 8-18) i silu posljednjeg vremena iz sljedeÊih tekstova:Otkrivenje 13,4; 14,9-11. ©to je na kocki u posljednje vrijeme?Koje je najvaænije pitanje u oba izvjeπtaja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Od Kajina i Abela do tri hebrejska mladiÊa u Babilonu, pa sve doposljednjih dogaaja vezanih za “æig Zvijeri” (Otkrivenje 16,2), Sotonanastoji uspostaviti laæni sustav bogosluæja ne bi li odvojio ljude odpravog Boga i lukavo usmjerio bogosluæje na sebe. Uostalom, Ëak i prijepada, æelio je biti kao Bog (Izaija 14,14). Nije sluËajno πto Êe se uposljednjim danima Boæji vjerni narod suoËiti s prijetnjom smrÊu ako sene pokloni “kipu”, kao πto su se tri mladiÊa suoËila s prijetnjom smrÊujer se nisu poklonila “kipu”. Zaπto bismo se klanjali “kipu” kada smopozvani da sluæimo pravom Bogu?

“Pouke koje se mogu izvuÊi iz iskustva hebrejskih mladiÊa u rav-nici Duri vrlo su vaæne. ... Vrijeme nevolje koje oËekuje Boæji narodzahtijevat Êe nepokolebljivu vjeru. Njegova djeca morat Êe pokazati da jejedino On dostojan slavljenja i da ih nikakve okolnosti, pa Ëak ni smr-tna opasnost, ne mogu navesti da daju i najmanji ustupak laænom bogo-πtovlju. Za vjerna Êe srca naredbe greπnih, smrtnih ljudi biti potpunonevaæne ako se one protive RijeËi vjeËnoga Boga. Istina Êe biti uzdignutai po cijenu tamnice, progonstva ili smrti.” (Ellen G. White, Proroci ikraljevi, str. 325)

Na koje razliËite naËine Ëak i danas moæemo biti kuπani daslavimo nekog drugog, a ne jedino BiÊe dostojno naπe hvale? Kakolaæno bogosluæje moæe biti lukavija prijetnja nego πto mislimo?»emu Ëak i sada moæemo biti iskuπani da sluæimo?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2787

Black

88

UTORAK 11. prosinca

PRVA AN–EOSKA VIJEST

AdventistiËki krπÊani trostruku aneosku vijest iz Otkrivenja 14,6-12 vide kao opis svoje misije i sræ svoje poruke uoËi Isusovog drugogdolaska (Otkrivenje 14,14-20). Ove vaæne poruke treba propovijedati “veli-kim glasom” svim stanovnicima Zemlje.

ProËitajte: Otkrivenje 14,6.7. Kako glasi prva aneoska vijesti πto govori o Bogu? Zaπto se u ovoj poruci spominje rijeË “poklo-niti se”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prva od tri aneoske vijesti objavljuje poruku cijelom svijetu. To jeispunjenje Isusovog proroËanstva iz teksta Matej 24,14. Opis ova trianela i njihove misije proæet je osjeÊajem hitnosti i æurbe. Prva porukapotiËe ljude da se okrenu Bogu jer “je doπao Ëas njegova Suda” (Otkri-venje 14,7).

“Bojte se Boga”, kaæe aneo (Otkrivenje 14,7). U umu onih koji neshvate Boga ozbiljno, ova poruka i poziv na djelovanje probudit Êe strah.Meutim, u Isusovim sljedbenicima ovaj poziv izaziva poπtovanje i stra-hopoπtovanje. Oni podiæu svoj pogled prema Bogu i vide ispunjenje Nje-govih obeÊanja. Obuzima ih osjeÊaj zahvalnosti i divljenja.

“Poklonite se Stvoritelju neba i zemlje, mora i izvora voda!” (Ot-krivenje 14,7) Ove rijeËi nepogreπivo ukazuju na zapovijed o suboti injezin odnos prema stvaranju (vidi Izlazak 20,8-11). Trebamo se klanjatii oboæavati Boga Stvoritelja koji je uspostavio subotu kao sjeÊanje nasvoju stvaralaËku silu.

Zanimljivo je zapaziti da se na svrπetku vremena bogosluæje pre-poznaje kao kljuËno pitanje u velikoj borbi za odanost ljudskog roda.Ova objava upuÊena cijelom svijetu poziva nas da se klanjamo Stvorite-lju.

“Osnovni ispit u posljednjoj krizi bit Êe πtovanje. Otkrivenje jasnopokazuje da se neÊe raditi o odbijanju πtovanja, veÊ o tome koga seπtuje. U vrijeme svrπetka na svijetu Êe biti samo dvije skupine ljudi: onikoji se boje i πtuju pravoga Boga (Otkrivenje 11,1.18; Otkrivenje 14,7) ioni koji mrze istinu te πtuju Zmaja i Zvijer (Otkrivenje 13,4-8; 14,9-11).... Ako u posljednjem sukobu πtovanje ima srediπnje mjesto, nije Ëudoπto Bog πalje svoje Evanelje posljednjeg vremena pozivajuÊi stanovnikeZemlje da Ga ozbiljno shvate i da Mu se poklone kao Stvoritelju, Jedi-nome dostojnome πtovanja.” Ranko StefanoviÊ, Otkrivenje Isusa Krista,str. 373,374)

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2788

Black

89

SRIJEDA 12. prosinca

PROU»AVANJE BIBLIJE I ZAJEDNI©TVO

ProËitajte Djela 2,42. Od Ëega se sastojalo bogosluæje prvihkrπÊana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Oni su bili postojani u apostolskoj nauci, zajedniËkom æivotu,lomljenju kruha i u molitvama.” (Djela 2,42) Od najranijih trenutakapostojanja Crkve, bogosluæje se odlikovalo prouËavanjem Boæje rijeËi.Prvi krπÊani revno su istraæivali πto Pismo kaæe o Isusu Mesiji. Bili suu stalnoj zajednici. Meusobno su dijelili blagoslove koje im je Bogdarovao i ohrabrivali jedni druge u duhovnom hodu s Bogom. U RijeËisu pronaπli svete istine koje su postale temelj njihove poruke svijetu.

©to sljedeÊi tekstovi govore o vaænosti prouËavanja Boæje rijeËii zajedniπtva s ostalim vjernicima?

2. o kraljevima 22,8-13 ...................................................................................

Djela 17,10.11 .....................................................................................................

2. Timoteju 3,14-17 ..........................................................................................

“Gdje god se navijeπtaju istine Evanelja, oni koji iskreno æeleËiniti πto je pravo, poËinju marljivo istraæivati Pisma. Kad bi u zavrπnimprizorima povijesti Zemlje oni kojima su objavljene povjerene istineslijedili primjer Berejaca te svakodnevno istraæivali Pisma i usporeivaliBoæju rijeË s vijeπÊu koja im je objavljena, danas bi, tamo gdje ih sadaima razmjerno malo, postojao velik broj onih koji su vjerni naËelimaBoæjeg zakona.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 145)

Mi smo kao narod ujedinjeni zahvaljujuÊi istinama koje objavljuje-mo, istinama koje pronalazimo u Boæjoj rijeËi. Tako je bilo u Boæjojcrkvi u ranim danima, tako je i danas. ProuËavanje Boæje rijeËi sræ jenaπe sluæbe Bogu i naπeg jedinstva kao naroda koji je pozvan da objavljujesvetu trostruku aneosku vijest. Kada se na bogosluæje okupimo kaoobitelj kako bismo njegovali zajedniπtvo i oboæavali Boga, Pismo namupuÊuje Boæje rijeËi, vodi naπ æivot i priprema nas za misiju i Isusovdrugi dolazak.

Koliko ste Ëvrsto utemeljeni u onome u πto vjerujete na osnoviBiblije? Jeste li dovoljno utemeljeni da biste suoËeni sa smrÊupoput tri hebrejska mladiÊa mogli ostati postojani?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2789

Black

90


LOMLJENJE KRUHA I MOLITVA

U svim izazovima s kojima se prva Crkva suoËavala, vjernici su biliujedinjeni u zajedniËkoj vjeri u Isusa i istini koju im je povjerio da πireu svijetu. Petar je Ëak naziva “sadaπnjom istinom” (2. Petrova 1,12).Tako ujedinjeni u istini, izraæavali su svoje jedinstvo na mnoπtvo naËina.

“Oni su bili postojani … u lomljenju kruha i u molitvama.” (Djela2,42) Lomljenje kruha vjerojatno se odnosi na zajedniËke obroke iliredovne obroke dijeljene meu vjernicima. U odreenom trenutku zavrijeme zajedniËkog obroka netko bi zatraæio poseban blagoslov nadkruhom i piÊem u sjeÊanje na Isusovu smrt i uskrsnuÊe, u oËekivanjuNjegovog skorog povratka. Prvi krπÊani na taj su naËin posveÊivali vrije-me sjeÊanju na znaËenje Isusovog æivota i sluæbe, i o tome su radorazgovarali u vrijeme zajedniËkih obroka. Obroci koje su dijelili postalisu trenuci bogosluæja. “Kao πto su svaki dan postojano — kao po dogo-voru — bili u hramu, tako su po kuÊama lomili kruh i zajedno uzimalihranu vesela i priprosta srca. Hvalili su Boga i zato uæivali naklonostsvega naroda. A Gospodin je svaki dan pripajao Crkvi one koji se spa-savahu.” (Djela 2,46.47) Nema sumnje da je ovo vrijeme zajedniπtva uvelikoj mjeri pomoglo da se produbi osjeÊaj jedinstva koje su imali uIsusu.

Koje primjere zajedniËkih molitava prvih krπÊana nalazimo uDjelima? Za πto su se molili?

Djela 1,14 .............................................................................................................

Djela 4,23-31 ......................................................................................................

Djela 12,12 ..........................................................................................................

Vjernici prve Crkve cijenili su priliku da neposredno razgovaraju sBogom. Uvijek su Mu upuÊivali molbe kada su se okupljali na bogoslu-æje. Pavao u Prvoj poslanici Timoteju spominje vaænost zajedniËke mo-litve (1. Timoteju 2,1). I Efeæanima je naglasio potrebu za njom: “Moliteu jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustraj-noπÊu i svakovrsnom molitvom za sve svete i za me.” (Efeæanima 6,18.19)

Na koje naËine moæemo doæivjeti dublje jedinstvo zahvaljujuÊisili posredniËke molitve za zajedniËke ciljeve? Kako nam ova moli-tva pomaæe da se ujedinimo kao Crkva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2790

Black

91

PETAK 14. prosinca


“‘Vaænost subote kao uspomene na stvaranje je u tome πto istiËepravi razlog zbog kojeg je Bog dostojan oboæavanja’ — zato πto je OnStvoritelj, a mi Njegova stvorenja. ‘Stoga je subota osnova svakog bogo-πtovlja jer ovu veliku istinu nauËava na posebno dojmljiv naËin, πto sene moæe reÊi ni za jednu drugu ustanovu. Pravi razlog bogoπtovlja, nesamo u sedmi dan, veÊ opÊenito, nalazi se u razlici izmeu Stvoriteljai Njegovih stvorenja. Ova velika Ëinjenica ne moæe nikada zastarjeti i nesmije se nikada zaboraviti.’ (J. N. Andrews, History of the Sabbath, 27.poglavlje) ... Bog je u Edenu uspostavio subotu i dokle god je On naπStvoritelj, mi Mu u taj dan trebamo iskazivati πtovanje. Da su svi svet-kovali subotu, Ëovjekove misli i osjeÊaji bili bi usmjereni na Stvoriteljakao predmet πtovanja i oboæavanja, pa nikada ne bi bilo idolopoklonika,ateista ni nevjernika. Svetkovanje subote znak je vjernosti pravom Bogukoji je sazdao ‘nebo i zemlju, more i izvore voda’. Iz ovoga slijedi da Êevijest koja ljudima zapovijeda da se poklone Bogu i vrπe Njegove zapovi-jedi predstavljati poziv na vrπenje Ëetvrte zapovijedi.” (Ellen G. White,Velika borba, str. 347,348)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. BuduÊi da su biblijski pojmovi bogosluæja, stvaranja i spasenjausko meusobno povezani, kako svetkovanje subote moæe biti Boæjilijek za laæno bogoπtovlje? Kakvu ulogu subota ima u proroËanstvuo posljednjem vremenu u Otkrivenju 14,6.7? Zaπto se subota spo-minje u prvoj aneoskoj vijesti?

2. »esto razgovaramo o sadræaju bogosluæja — πto bismo trebaliraditi tijekom bogosluæja, a πto ne. Je li to dovoljno? ©to je bogo-sluæje? Kako vaπa mjesna crkva odræava bogosluæja?

3. U pojedinim druπtvima krπÊanska zajedniËka bogosluæjapolako se zaboravljaju ili napuπtaju, Ëak i meu adventistiËkimzajednicama. Kako se vaπa mjesna crkva moæe suprotstaviti ovakvomkretanju?

ZakljuËak: Na bogosluæju krπÊanski vjernik izraæava svoju zahval-nost Bogu za dar spasenja. Ono je takoer osnovni element jedinstva izajedniπtva krπÊanske zajednice. Bez molitve i prouËavanja Biblije uæelji da saznamo Boæje istine, naπa crkvena zajednica neÊe doæivjetijedinstvo u Kristu.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2791

Black

92

Ukrajinci sagradili dvadeset i dvije crkve

Voditelj graevinske tvrtke Vladimir Vladovskij znao je da Êe izgradnjaAdventistiËke crkve na sjeveru Rusije, u morskoj luci Arhangelsk, biti ravnaËudu.

Nije imao nacrt za projekt. Imao je samo nekoliko ljetnih mjeseci zaizgradnju crkve. Osim toga, gradski duænosnik im je rekao, bez ikakvograzloga, da nikada neÊe potpisati papire.

Naposljetku je Vladovskij osigurao nacrt crkve i zapoËeo raditi.“Ljeto je u Arhangelsku vrlo kratko, i nismo imali vremena za rjeπavanje

birokratskih zavrzlama”, kaæe Vladovskij, inaËe Ukrajinac koji je u zadnjadva desetljeÊa izgradio dvadeset i dvije adventistiËke crkve i druge crkveneobjekte u Rusiji, Ukrajini i Mongoliji. “Dakle, poËeli smo graditi.”

Nakon πto je poloæio temelje, Vladovskij je dobio nacrt za sljedeÊeradove i usmjerio svoje graevinske radnike da rade na zidovima. Onda jedoπao zavrπni plan i krov.

Zanimljivo je da nitko od gradskih vlasti nije pokuπao zaustaviti gradnju.Ali Vladovskij nije zaboravio na sluæbene papire. Svakog je jutra okupljao

svoje radnike kako bi se molili za Ëudo na gradiliπtu.Proπlo je mjesec dana. Dva mjeseca. Tri mjeseca. Ljeto u Arhangelsku

traje samo tri mjeseca, od lipnja do kolovoza. Vanjski dio crkve bio jedovrπen prije nego πto je u rujnu pao prvi snijeg. Unutraπnjost je bila gotovau prosincu.

Vladovskij je otiπao gradskom upravitelju traæiti isprave. Nije znao πtooËekivati, ali je osjeÊao mir, znajuÊi da se svakodnevno molio i da je vrijemebilo dovoljno toplo da dovrπi crkvu.

Gradski upravitelj nije rekao niti rijeË. Jednostavno je potpisao svakidokument.

“Na kraju, potpisao je sve”, kaæe Vladovskij. “Ne znam zaπto. To je bilopravo Ëudo.”

Vladovskij, treÊa generacija adventista, obnavljao je tijekom sovjetskihvremena stare zgrade za dræavnu graevinsku tvrtku. Doæivio je mnoga Ëudaotkad se prvi put udruæio s AdventistiËkom crkvom na konstrukciji objektau sjediπtu Euroazijske divizije u Moskvi, 1995. godine. Trenutno gradi crkveu Krasnojarsku i Tomsku i joπ jednom ruskom gradu. Ali nijedno Ëudo nijebilo baπ tako izvanredno kao ono u Arhangelsku 1999. godine, rekao je unaπem razgovoru u glavnom gradu Ukrajine Kijevu.

“Sagradili smo crkvu bez nacrta i bez dozvole. Da, to je za mene Ëudo!”rekao je on.


BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2792

Black

93



Crkvena organizacija i jedinstvo“Neka ne bude tako meu vama! Naprotiv, tko æeli biti velik

meu vama, neka bude vaπ posluænik! A tko æeli biti prvi meuvama, neka bude vaπ sluga.” (Matej 20,26.27)

Biblijski tekstovi: Efeæanima 5,23-27; Matej 20,25-28; Titu1,9; Matej 16,19; GalaÊanima 6,1.2; Matej 28,18-20.

Kao adventistiËki krπÊani, mi smo protestanti koji vjeruju da sespasenje dobiva samo vjerom u ono πto je Isus Krist ostvario za Ëovje-Ëanstvo. Nije nam potrebna crkva ili crkvena hijerarhija da bismo primiliblagoslove Kristovog djela uËinjenog za nas. Ono πto primamo od Kri-sta, primamo neposredno od Njega kao naπe Zamjene na kriæu i naπegVelikog sveÊenika koji posreduje za nas u nebeskom Svetiπtu.

Crkva je Boæje djelo. Bog nam je dao Crkvu ne kao sredstvo spasenja,veÊ da Ga preko nje objavimo i pokaæemo svijetu. Crkva je organizacijakoju je Isus stvorio da πiri Evanelje. Organizacija je vaæna zato πtoutvruje i omoguÊuje misiju Crkve. Bez crkvene organizacije, Isusovaspasonosna poruka ne bi se mogla tako uspjeπno objaviti drugima. Ta-koer su vaæni crkveni voe jer njeguju jedinstvo i svojim primjeromukazuju na Isusa.

Ovoga tjedna prouËavat Êemo zaπto je crkvena organizacija vaænaza misiju i kako ona potiËe crkveno jedinstvo.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2793

Black

94


KRIST, GLAVA CRKVE

Kao πto smo veÊ vidjeli u prethodnoj pouci, Crkva je u Novomzavjetu usporeena s tijelom. Crkva je Kristovo tijelo. Ova usporedbaupuÊuje na nekoliko aspekata Crkve i odnosa izmeu Krista i Njegovognaroda. BuduÊi da je Crkva Kristovo tijelo, njezino postojanje ovisi oNjemu. On je Glava (Koloπanima 1,18; Efeæanima 1,22) i Izvor æivotaCrkve. Bez Njega nje ne bi bilo.

Crkva dobiva svoj identitet od Krista jer je On Izvor, Temelj, i ZaËetniknjezinih vjerovanja i nauka. Ipak, koliko god oni bili vaæni za njezinidentitet, Crkva je viπe od vjerovanja i nauka. Krist i Njegova rijeË, onakokako su otkriveni u Pismu, odreuju Crkvu. Prema tome, Krist dajeCrkvi identitet i znaËenje.

KoristeÊi se odnosom izmeu Krista i Crkve, Pavao u Efeæani-ma 5,23-27 prikazuje kakav odnos treba vladati izmeu muæa iæene. ©to je kljuËno u ovom odnosu izmeu Krista i Njegove Crkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako moæemo biti suzdræani kad je u pitanju pojam pokoravanjazato πto su ga voe u proπlim stoljeÊima zloupotrebljavali, Crkva ipaktreba biti podreena Glavi, Kristu, i Njegovoj vlasti. Priznanje Krista kaoGlave Crkve pomaæe nam da ne zaboravimo kome trebamo biti odani.Crkva treba biti organizirana, ali ta organizacija uvijek mora biti pod-reena Isusovom autoritetu, pravom Voi Crkve.

“Crkva je sazidana na Kristu kao svom temelju i ona sluπa Kristakao svoju Glavu. Ona ne smije ovisiti o Ëovjeku, ili da njome Ëovjekvlada. Mnogi tvrde da im poloæaj povjerenja u Crkvi daje vlast da nare-uju πto drugi trebaju vjerovati i Ëiniti. Bog ne odobrava takvo pravo.Spasitelj izjavljuje: ‘Ta vi ste braÊa.’ Svi su izloæeni kuπnji i podloænipogreπkama. Ni na jedno smrtno biÊe ne moæemo se osloniti da nasvodi. Stijena vjere je æiva prisutnost Krista u Crkvi. Na nju se moæeosloniti i najslabiji, a oni koji sebe smatraju najjaËima, pokazat Êe senajslabijima ako Krista ne uËine svojom silom.” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 339)

Zaπto se trebamo oslanjati na Krista, a ne na “ograniËenabiÊa”, πto je vrlo lako uËiniti?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2794

Black

95


VO–A KAO SLUGA

Tijekom svoje sluæbe meu uËenicima, Isus je vjerojatno stalnoosjeÊao ogorËenost zbog njihove æelje za moÊi. »inilo se da su apostolibili æeljni moÊi u Isusovom kraljevstvu (Marko 9,33.34; Luka 9,46). »aki dok su bili okupljeni na Posljednjoj veËeri, ova æelja za prevlaπÊu inadmoÊi jasno se osjeÊala meu njima (Luka 22,24).

Isus je jednom prigodom jasno izrazio svoje miπljenje u vezi sduhovnim vodstvom u svojem narodu. Koja naËela voenja zapaæa-mo u Isusovoj opomeni u Mateju 20,25-28? Kako moæemo pokazatiovo naËelo u svojem æivotu, a posebno u svojoj crkvi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“U ovom saæetom tekstu Isus iznosi dva modela vlasti. Prvi je rimskipojam vlasti. Prema ovom modelu, elitno druπtvo u hijerarhijskom smi-slu nalazi se iznad drugih. Ono ima vlast da donosi odluke i oËekuje damu se pokore svi koji su ispod njih. Isus je jasno odbacio takav modelvlasti kada je izjavio: ‘Ali meu vama da ne bude tako.’ Umjesto toga, Onje prikazao uËenicima novi model vlasti koji se ogledao u potpunomodbacivanju, ili preokretanju, hijerarhijskog modela koji su poznavali.”(Darius Jankiewicz, “Serving Like Jesus: Authority in God’s Church”,Adventist Review, 13. svibnja 2014., str. 18)

Koncept vlasti koji Isus iznosi u ovom izvjeπtaju temelji se nadvjema kljuËnim rijeËima: “sluga” (diakonos) i “rob” (doulos). U odree-nim prijevodima Biblije prva rijeË, “sluga”, Ëesto se prevodi kao “poma-gaË”, a druga kao “sluga”. Na taj naËin obje mnogo gube na jaËini znaËe-nja koje je Isus æelio istaknuti. Iako nije æelio ukinuti sve strukturevlasti, Isus naglaπava da crkveni voe prvenstveno moraju biti sluge irobovi Boæjem narodu. Njihov poloæaj ne sluæi da vladaju narodom, dagospodare njime ili da sebi grade ugled i Ëast. “Krist je uspostaviokraljevstvo na drugaËijim naËelima. On je pozivao ljude ne da vladaju,veÊ da sluæe, jaki da nose nemoÊi slabih. Onaj koji ima moÊ, poloæaj,darove, obrazovanje, ima veÊu obvezu da sluæi svojim bliænjima.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 448)

ProËitajte Ivan 13,1-20. Kakav je primjer vodstva Isus daosvojim uËenicima? ©to nas Isus i dalje pokuπava nauËiti u ovomtekstu? Kako mi moæemo primijeniti ovo naËelo u svim svojimpostupcima prema drugima, u Crkvi i izvan nje?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2795

Black

96

UTORAK 18. prosinca

»UVANJE CRKVENOG JEDINSTVA

ProËitajte 2. Timoteju 2,15; Titu 1,9. Prema Pavlovim savjetimaupuÊenim Timoteju i Titu, koji su vaæni zadaci vjernih crkvenihvoa i starjeπina?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zapazite koliku vaænost Pavao pridaje tome da se doktrine i naukne pokvare. To je vrlo vaæno za jedinstvo, posebno zato πto su naπavjerovanja, mogli bismo reÊi, ono πto nas viπe od svega ujedinjuje kaoCrkvu. Da ponovimo, kao adventisti, kao ljudi koji potjeËemo iz razli-Ëitih kultura i sredina, naπe jedinstvo u Kristu poËiva na naπem razu-mijevanju istine koju nam je Krist povjerio. Ako smo zbunjeni u vezi sdoktrinama, mogu nastupiti samo meteæ i podjele, osobito kako se bli-æimo svrπetku.

“Zaklinjem te — pred Bogom i Kristom Isusom koji Êe suditi æivei mrtve — i njegovim dolaskom i njegovim kraljevstvom: propovijedajrijeË — pristupi (k vjernicima) — bilo da im je zgodno, bilo nezgodno —kori, prijeti, opominji u svoj strpljivosti i svakoj vrsti pouke. Jer doÊi Êevrijeme kad ljudi neÊe podnositi zdrave nauke, nego Êe prema svojimstrastima sebi nagomilati uËitelje da im πkaklju uπi, te Êe odvratiti uπiod istine, a okrenut Êe se bajkama.” (2. Timoteju 4,1-4)

Pavao ovim rijeËima usmjerava svoje nadahnute misli na drugi Isu-sov dolazak i dan suda. Apostol svojom Bogom danom vlaπÊu (vidi 1.Timoteju 1,1) upuÊuje Timoteju ovaj vaæan savjet. U okviru posljednjihdana, kada Êe laænog nauka biti sve viπe i kako se bude πirila nemoralnost,Timotej treba propovijedati Boæju rijeË. To je sluæba na koju je pozvan.

Kao dio svoje propovjedniËke sluæbe, Timotej treba osvjedoËivati,koriti i opominjati. Ovi glagoli podsjeÊaju na ulogu koju ima Pismo (2.Timoteju 3,16). Jasno je da je Timotejev rad da slijedi, pouËava i pri-mjenjuje pouke koje otkriva u Pismu i da to Ëini ustrajno i strpljivo.Oπtri i grubi prijekori rijetko kada dovedu greπnika Kristu. »ineÊi onakokako mu je pisao Pavao, pod utjecajem Duha Svetoga, i sa stavom voekoji sluæi, Timotej je u Crkvi bio velika snaga koja gradi jedinstvo.

Na koje praktiËne naËine moæemo pomoÊi naπim crkvenimvoama da odræe jedinstvo u Crkvi? Kako uvijek moæemo biti silakoja gradi jedinstvo, Ëak i usred rasprava?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2796

Black

97


CRKVENA DISCIPLINA

Jedno od glavnih pitanja crkvene organizacije tiËe se discipline.Primjena discipline u oËuvanju crkvenog jedinstva katkad je osjetljivatema i lako se moæe pogreπno shvatiti. Meutim, s biblijskoga glediπta,crkvena disciplina odnosi se na dva vaæna podruËja: oËuvanje ËistoÊenauka i oËuvanje ËistoÊe crkvenog æivota i prakse.

Kao πto smo veÊ vidjeli, u Novom zavjetu istiËe se vaænost oËuvanjaËistoÊe biblijskog nauka usred otpadniπtva i laænih uËenja, posebno nasvrπetku vremena. Isto vrijedi i za oËuvanje ugleda zajednice ËuvajuÊi seod nemoralnosti, nepoπtenja i izopaËenosti. Zato Pavao za Pismo kaæeda je “korisno za pouËavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pra-vednosti” (2. Timoteju 3,16).

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Matej 16,19; 18,15-20. Koja jenaËela Isus dao Crkvi u vezi s disciplinom i ukoravanjem onih kojigrijeπe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija podupire koncept discipline i odgovornosti jednih premadrugima u duhovnom i moralnom æivotu. Jedno od glavnih obiljeæjaCrkve njezina je svetost, ili odvajanje od svijeta. U Bibliji nalazimo mnogoprimjera teπkih prilika koje su zahtijevale da Crkva djeluje odluËnoprotiv nemoralnog ponaπanja. U Crkvi se moraju saËuvati moralna mjerila.

Koja naËela prema sljedeÊim tekstovima trebamo slijediti kadase suoËimo s teπkim pitanjima u Crkvi? Matej 7,1-5; GalaÊanima6,1.2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne moæemo zanijekati biblijski nauk o potrebi za crkvenom disci-plinom. Ne moæemo biti vjerni RijeËi bez nje. Meutim, zapazite da seu mnogim od ovih opomena nalazi teænja da se drugima pruæi pomoÊ.Koliko god je to moguÊe, disciplina nas treba spasiti od pogreπaka ilizla. Ne smijemo zaboraviti da smo svi greπnici i da nam je svima potre-bna milost. Prema tome, kada ukazujemo na disciplinu, to trebamouËiniti ponizno i s jasnom svijeπÊu o svojim padovima.

Kako u svojem odnosu prema onima koji grijeπe moæemo poka-zati æelju da pomognemo umjesto da kaznimo?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2797

Black

98


MISIONARSKI RAD

Kao πto smo vidjeli u ovom tromjeseËju (πto je potrebno ponavljati),kao Crkva organizirani smo i ujedinjeni zbog misionarskog rada. Minismo samo druπtveni klub u kojem se istomiπljenici sastaju i utvrujujedni druge u vjeri (mada je i to vaæno). Mi smo okupljeni da bismosvijetu objavili istinu koju smo osobno prigrlili.

U Mateju 28,18-20 Isus je dao svojim uËenicima posljednjeupute u vezi s misijom u svijetu. Pronaite kljuËne rijeËi u Isuso-vom nalogu. ©to ove rijeËi znaËe za Crkvu u danaπnje vrijeme?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusov Veliki nalog upuÊen uËenicima obuhvaÊa Ëetiri kljuËne ri-jeËi: iÊi, stvarati uËenike, krπtavati i pouËavati. Prema grËkoj gramatici,glavni glagol u ovim redcima je “stvarati” uËenike, a ostala tri pokazujukako se to moæe ostvariti. UËenici se stvaraju kada vjernici svim naro-dima propovijedaju Evanelje, krπtavaju ljude i pouËavaju ih da vrπe πtoje Isus zapovjedio.

Kada Crkva ispunjava ovaj nalog, Boæje kraljevstvo se uveÊava i sveveÊi broj ljudi iz svih naroda pridruæuje se redovima onih koji prihva-Êaju Isusa kao Spasitelja. ZahvaljujuÊi njihovoj posluπnosti Isusovomnalogu da se krste i dræe Njegov nauk, stvara se nova sveopÊa obitelj.Novi uËenici svjesni su Isusove svakidaπnje prisutnosti dok stvarajunove uËenike. Isusova prisutnost znaËi Boæju prisutnost. Evanelje poMateju poËinje izjavom da Isusovo roenje znaËi “Bog je s nama” (Matej1,23) i zavrπava obeÊanjem da Êe Isus neprestano biti s nama sve dosvojega drugog dolaska.

“Krist svojim uËenicima nije rekao da Êe im posao biti lak. …Uvjeravao ih je da Êe biti s njima; a ako pou s vjerom, stavljaju se podzaklon SvemoguÊega. Rekao im je da budu odvaæni i jaki jer Êe u njiho-vim redovima biti netko moÊniji od anela — Vojskovoa nebeske voj-ske. Pobrinuo se za sve πto Êe im biti potrebno u radu i preuzeo je nasebe odgovornost za uspjeh. Dokle god budu sluπali Njegovu rijeË iradili oslanjajuÊi se na Njega, ne mogu doæivjeti neuspjeh.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 19)

Razmiπljajte o tome πto znaËi obeÊanje da Êe Isus biti sa svojimnarodom do svojega drugog dolaska. Kako stvarnost ovog obeÊanjautjeËe na nas dok ispunjavamo nalog koji nam je Isus dao?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2798

Black

99

PETAK 21. prosinca


ProËitajte sljedeÊa poglavlja u knjizi Ellen G. White PropovjedniciRadosne vijesti. “Jedinstvo u raznolikosti”, str. 395—397; “Crkvenadisciplina”, str. 408—412.

“NaËela dobrog vodstva primjenjuju se u svim oblicima druπtva,ukljuËujuÊi i Crkvu. Meutim, voa u Crkvi mora biti viπe od voe. Onmora biti i sluga.

Postoji oËita proturjeËnost izmeu uloge voe i sluge. Kako netkomoæe biti voa i sluæiti u isto vrijeme? Zar voa ne zauzima Ëastanpoloæaj? Zar on ne zapovijeda i ne oËekuje da ga drugi sluπaju? Kakoonda moæe biti niæi od sluge koji prima i ispunjava naredbe?

Da bismo rijeπili ovu proturjeËnost, moramo se osvrnuti na Isusa.On je u potpunosti prikazao naËelo voe koji sluæi. Cijeli Njegov æivotbio je posveÊen sluæbi. A istodobno je bio najveÊi voa kojega je svijetikada upoznao.” (G. Arthur Keough, Our Church Today: What It Is andCan Be [Washington, D. C., and Nashville: Review and Herald, 1980.], str.106)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o pojmu voe-sluge. Koje primjere moæemo pro-naÊi u svijetu?

2. Ponovno proËitajte Matej 20,25-28. Kako prema ovom tekstuBog shvaÊa znaËenje rijeËi “veÊi” (Matej 20,26), za razliku od svijeta?

3. Ako je jedan od zadataka crkvenih voa da saËuvaju jedin-stvo, πto trebamo Ëiniti kada se crkveni voe spotiËu, kada ihnjihova ljudska narav spreËava da budu savrπen primjer?

4. Zaπto je vaæno provoditi crkvenu disciplinu u duhu blagostii ljubavi prema onima koji grijeπe? Zaπto rijeËi iz Mateja 7,12uvijek trebaju biti na prvom mjestu u naπem umu tijekom tog pro-cesa?

ZakljuËak: Za misionarski rad Crkve i jedinstvo vjernika nuæna jedobra crkvena organizacija. Krist je glava Crkve, a crkveni voe trebajuslijediti Njegov primjer dok vode Boæji narod. Jedinstvo se Ëuva vjernimpouËavanjem Boæje rijeËi i vjernim æivotom u skladu s tom RijeËju.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:2799

Black

100

Moja supruga je napustila crkvu

Moja supruga je prestala pohaati adventistiËku crkvu, ali ja nisamostao bez nade. Evo zaπto:

Tijekom represivnih komunistiËkih vremena jedna je æena u mojojdomovini Rumunjskoj saznala za adventistiËku crkvu i poËela redovitodolaziti na bogosluæja subotom. To je razbjesnilo njezinog supruga.

“Kamo odlaziπ svake subote u isto vrijeme?” pitao je.“Duπo, idem u adventistiËku crkvu”, odgovorila je.“To veÊ znam”, ispalio je. “Moæeπ nastaviti odlaziti, ali pod jednim

uvjetom: Ne moæeπ biti krπtena. Ne æelim niti Ëuti da si krπtena, ili Êu teubiti.”

Dok je æena Ëitala Bibliju i saznala viπe o Isusu, postala je uvjerena datreba javno zauzeti stav prema Isusu i to potvrditi biblijskim krπtenjem.Tako je i uËinila.

Kad je obavljen obred, vjernici crkve su okruæili tek krπtene vjernikegrleÊi ih i darujuÊi im raznobojno cvijeÊe. Svatko se smijeπio — osim jedneæene. Nije bila sigurna kako Êe to prihvatiti njezin suprug. Tog poslijepodneva,kad se vratila kuÊi s cvijeÊem u naruËju, zatekla je supruga u dvoriπtu.Sjedio je na drvenom stolu s oπtrim noæem zabijenim vrπkom u stol.

“Odakle ti ovo cvijeÊe?” upitao je.“Danas sam krπtena,” odgovorila je ona.Njegovo je lice postalo ljubiËasto od bijesa.“Zar mi nisi povjerovala kad sam ti rekao da Êu te ubiti ako budeπ

krπtena?” upitao je izvlaËeÊi noæ iz drvene ploËe stola. “Budi spremnaumrijeti”, rekao je i krenuo prema njoj.

Supruga je pobjegla iza kuÊe, u vrt, a suprug je pojurio za njom i stigaoje u kukuruzu. Dok je podigao noæ iznad njezine glave, æena ga je zamolilada joj ispuni posljednju æelju: da se pomoli. Muæ se sloæio i promatrao kakoje njegova supruga kleknula. On se nadvio nad nju, dræeÊi joj noæ visokoiznad glave dok je govorila Bogu.

Odjednom mu je noæ kliznuo iz ruke i bezopasno pao na zemlju. Licemuπkarca postalo je blijedo. Cijelo mu je tijelo poËelo drhtati i pao je na tlopored same oπtrice noæa. Æena je ustala i pomogla mu da se podigne. BezrijeËi su uπli u kuÊu.

Nakon nekog vremena i muæ je bio krπten. Bog mu je promijenio srce.Ako je Bog mogao promijeniti srce ovog Ëovjeka, znam da On moæe

dotaknuti srce moje supruge da se vrati Bogu. Mogu vjerovati u Boga Ëaki kad sve nade izgledaju izgubljene.

Daniel Gatan (68), umirovljeni graevinski radnikiz Ploske, Rumunjska.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27100

Black

101



KonaËna obnova jedinstva“Ali mi oËekujemo, prema njegovu obeÊanju, nova nebesa i

novu zemlju, gdje prebiva pravednost.” (2. Petrova 3,13)Biblijski tekstovi: Ivan 14,1-3; Izaija 11,1-10; Otkrivenje 21,1-

5; 1. Solunjanima 4,13-18; Otkrivenje 22,1-5; Izaija 35,4-10.

Isusovo obeÊanje da Êe ponovno doÊi jedno je od najveÊih biblijskihobeÊanja. Sva naπa nada poËiva na tom obeÊanju i njegovom znaËenjuza nas. Kada se Krist vrati na nebeskim oblacima, sve πto je zemaljsko,πto je Ëovjek stvorio i πto je, prema tome, prolazno i u nekom trenutkubeznaËajno, bit Êe uniπteno. Nakon tisuÊu godina provedenih na Nebu,Zemlja na kojoj vladaju ratovi, glad, bolesti i nesreÊe bit Êe obnovljenai postat Êe prebivaliπte otkupljenih, konaËno sjedinjenih s Gospodinomi jednih s drugima.

Nada u Kristov drugi dolazak glavna je tema Novog zavjeta i krπÊanivjekovima Ëeznu za ispunjenjem ovog obeÊanja. Mi kao adventisti sed-moga dana takoer Ëeznemo za Njegovim povratkom. I samo naπe imeobjavljuje tu nadu.

U ovoj posljednjoj pouci osvrnut Êemo se na to obeÊanje i njegovoznaËenje za krπÊansko jedinstvo. Naπe jedinstvo u Kristu Ëesto se naepred izazovima zbog naπe ograniËenosti i slabosti. Meutim, viπe neÊe-mo morati traæiti rjeπenja za meusobne podjele jer ih viπe neÊe biti. OKristovom drugom dolasku postat Êemo jedno u Gospodinu, konaËnokao ujedinjena i obnovljena obitelj.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27101

Black

102


SIGURNOST KRISTOVOG POVRATKA

Najpoznatije obeÊanje o Isusovom drugom dolasku zabiljeæenoje u Ivanu 14,1-3. ©to ovo obeÊanje govori o tome kako Êe otkup-ljeni æivjeti na novoj Zemlji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prvi krπÊani smatrali su Kristov ponovni dolazak “blaæenim ispu-njenjem nade” (Titu 2,13). Vjerovali su da Êe se sva proroËanstva i obe-Êanja iz Pisma ispuniti o drugom dolasku, jer je to konaËni cilj krπ-Êanskog putovanja. Svi koji ljube Krista æeljno iπËekuju dan kada Êeostvariti zajednicu s Njim licem k licu. Njegove rijeËi u ovim redcimanagovjeπtavaju bliskost i prisnost koju Êe dijeliti ne samo s Njim, veÊ imeusobno.

KrπÊani vjeruju u ovo obeÊanje zato πto nas Biblija uvjerava da Êese ispuniti. Sigurni smo u to jer vjerujemo Isusovim rijeËima: “Vratit Êuse.” (Ivan 14,3) Kao πto je proreËen Kristov prvi dolazak, tako je prore-Ëen i Njegov drugi dolazak Ëak i u Starom zavjetu. Bog je prije potoparekao patrijarhu Henoku da Êe Mesijin dolazak u slavi uniπtiti grijeh.Henok je prorekao: “Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim Deset-tisuÊama da sudi svima i da kazni sve bezboænike za sva njihova bezbo-æna djela koja bezboæno poËiniπe i za sve uvredljive rijeËi koje oni,bezboæni greπnici, izgovoriπe protiv njega!” (Juda 14.15)

TisuÊu godina prije nego πto je Isus doπao na Zemlju, kralj Davidje takoer pretkazao da Êe doÊi Mesija i sjediniti Boæji narod. “Bog naπdolazi i ne πuti. Pred njim ide oganj πto proædire, oko njega silna bjesnioluja. On zove nebesa odozgo i zemlju da sudi narodu svojemu: Saberitemi sve poboænike koji ærtvom Savez sa mnom sklopiπe!” (Psalam 50,3-5)

Isusov drugi dolazak usko je povezan s Njegovim prvim dolaskom.ProroËanstva koja najavljuju Njegovo roenje i sluæbu (na primjer Po-stanak 3,15; Mihej 5,2; Izaija 11,1; Daniel 9,25.26) temelj su naπe nadei povjerenja u obeÊanja o Njegovom drugom dolasku. Krist se “pojavioda svojom ærtvom uniπti grijeh. … Jednako Êe se i Krist, poπto je prine-sen samo jedanput da uzme grijehe sviju, drugi put pokazati, bez od-nosa prema grijehu, onima koji ga iπËekuju da im dadne potpuno spa-senje.” (Hebrejima 9,26.28)

Na koje naËine Ëak i sada moæete primati nadu i utjehu izobeÊanja o Kristovom drugom dolasku?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27102

Black

103


OBE∆ANJE O OBNOVI

ProËitajte Izaija 11,1-10. Koje je obeÊanje dano Izraelu i πtoono govori o vjeËnom boraviπtu otkupljenih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija poËinje izvjeπtajem o stvaranju Zemlje (Postanak 1—2). Unjemu se opisuje lijep i skladan svijet povjeren naπim praroditeljima,Adamu i Evi. Bog je stvorio savrπen svijet i dom za ljudski rod. Posljednjadva poglavlja u Bibliji takoer govore o Boæjem stvaranju savrπenog iskladnog svijeta za otkupljeno ËovjeËanstvo (Otkrivenje 21 i 22), ali ovajput bilo bi ispravnije govoriti o ponovnom stvaranju, obnovi Zemlje uni-πtene grijehom.

U Bibliji se na mnogo mjesta kaæe da Êe ovaj vjeËni dom otkuplje-nih biti stvarno mjesto, a ne plod maπte ili san. Otkupljeni Êe moÊividjeti, Ëuti, omirisati, dodirnuti i doæivjeti novo iskustvo, novi æivot.Predivno proroËanstvo iz Izaije 11 proriËe dolazak Mesije koji Êe stvoritinovo razdoblje. On Êe prekinuti svako nasilje i uspostaviti vjeËni mir.Boæja vladavina na ovoj novoj Zemlji uspostavit Êe sveopÊi sklad.

©to Êe zauvijek nestati kao rezultat ovog novog sklada? Otkri-venje 21,1-5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ellen G. White zabiljeæila je πto Ëeka otkupljene: “Godine vjeËnosti,kako budu odmicale, donosit Êe sve slavnija i bogatija otkrivenja o Bogui Kristu. Umnoæavanjem znanja umnoæavat Êe se ljubav, poπtovanje isreÊa. ©to viπe budu upoznavali Boga, ljudi Êe se sve viπe i viπe divitiNjegovom karakteru. Isus Êe im otkrivati bogatstva otkupljenja i zadiv-ljujuÊa dostignuÊa u velikoj borbi sa Sotonom, a srca otkupljenih plam-tjet Êe sve vatrenijom odanoπÊu, i sa sve veÊom radoπÊu podizat Êe svojezlatne harfe; a deset tisuÊa puta deset tisuÊa i tisuÊu tisuÊa glasovasjedinjavat Êe se u silan zbor.” (The Story of Redemption, str. 432,433)

Kako Ëak i sada moæemo shvatiti Boæji karakter? Kako æivotu skladu i jedinstvu s drugima otkriva dio Boæjeg karaktera i naravi?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27103

Black

104

UTORAK 25. prosinca

USKRSNU∆E I OBNOVLJENI ODNOSI

Od najranijih dana Crkve, obeÊanje o Kristovom povratku, moædaviπe od bilo Ëega drugog, krijepilo je srca Boæjeg vjernog naroda, posebnou vrijeme nevolje. UnatoË svim zastraπujuÊim borbama s kojima su sesuoËavali, unatoË svim neutjeπnim tugama i bolima koje su doæivjeli,imali su nadu u Kristov ponovni dolazak i sva uzviπena obeÊanja kojaobuhvaÊa drugi dolazak.

ProËitajte 1. Solunjanima 4,13-18. Koja su obeÊanja obuhvaÊe-na ovim tekstom? ©to je reËeno o nadi u obnovljene odnose?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kristov drugi dolazak snaæno Êe utjecati na cijelo ËovjeËanstvo.Vaæan dio uspostavljanja Boæjeg kraljevstva je okupljanje izabranih. “Ion Êe poslati anele svoje s glasnom trubom da skupe izabranike njego-ve od Ëetiri vjetra, od jednoga kraja nebesa do drugoga.” (Matej 24,31)U trenutku sabiranja uskrsnut Êe pravedni mrtvi i primit Êe besmrtnost(1. KorinÊanima 15,52.53). “I najprije Êe uskrsnuti umrli u Kristu.” (1.Solunjanima 4,16) Ovo je trenutak na koji svi Ëekamo. Uskrsli Êe sesastati s onima koji su Ëeznuli za njihovom prisutnoπÊu i ljubavlju.Ovako se Pavao radovao razmiπljajuÊi o tom dogaaju: “Gdje je, smrti,tvoja pobjeda? Gdje je, smrti, tvoja æalac?” (1. KorinÊanima 15,55)

Prigodom uskrsnuÊa neÊe ustati bolesna, stara, izobliËena tijela,koja su spuπtena u grob, veÊ nova, besmrtna, savrπena tijela, koja viπenisu obiljeæena grijehom koji je bio uzrok njihovog propadanja. Uskrslisveti iskusit Êe zavrπetak Kristovog djela obnove, odraæavajuÊi savrπenoBoæje obliËje kakvo su ljudi imali pri stvaranju (Postanak 1,26; 1. Korin-Êanima 15,46-49).

U trenutku Isusovog drugog dolaska, kada otkupljeni mrtvi uskrs-nu, pravedni æivi bit Êe preobraæeni i dobit Êe novo, savrπeno tijelo. “Jertreba da se ovo raspadljivo tijelo obuËe neraspadljivoπÊu i da se ovosmrtno tijelo obuËe besmrtnoπÊu.” (1. KorinÊanima 15,53) Dakle, ovedvije skupine otkupljenih, uskrsli i preobraæeni pravedni, “bit Êe skupas njima odneseni … na oblacima u susret Gospodinu. I tako Êemo zauvi-jek biti s Gospodinom.” (1. Solunjanima 4,17)

U sadaπnje znanstveno doba Ëak i pojedini krπÊani pokuπavajupronaÊi prirodno objaπnjenje za sve, Ëak i za “Ëuda”. ©to nas obeÊanjeo uskrsnuÊu uËi o tome zaπto nas moæe spasti jedino Boæje natpri-rodno djelo?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27104

Black

105


NOVA ZEMLJA ZA OTKUPLJENE

“Jer, evo, ja stvaram nova nebesa i novu zemlju. Prijaπnje se viπeneÊe spominjati, niti Êe vam na um dolaziti.” (Izaija 65,17) I Izaija i Ivan(Otkrivenje 21,1) vidjeli su u vienju obeÊanu novu Zemlju.

Na temelju rijeËi iz Otkrivenja 21,2.9-27 razmiπljajte o Ivano-vom opisu nevjerojatnog grada otkupljenih, novog Jeruzalema. ©toovi redci nagovjeπtavaju o jedinstvu i skladu koji Êe vladati u gradu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

ProËitajte Otkrivenje 22,1-5. Rijeka æivota koja teËe od Boæjegprijestolja i stablo æivota na obje njezine obale sljedeÊe su dvijevaæne odlike novoga grada. Koja je njihova svrha na novoj Zemlji?

..................................................................................................................................

Stablo æivota, kojem Adam viπe nije imao pristup zbog prijestupa(Postanak 3,22-24), Krist Êe obnoviti u novom Jeruzalemu. Pristup ovomstablu jedno je od obeÊanja danih onima koji pobijede (Otkrivenje 2,7).To πto Êe raati dvanaest rodova, novi rod svakog mjeseca, moæda jerazlog zaπto Êe na novoj Zemlji “od mlaaka do mlaaka, od subote dosubote, dolaziti svi ljudi da se poklone pred licem mojim — govoriJahve” (Izaija 66,23). Izraz “ozdravljenje narodima” (Varaædinska Biblija)takoer naglaπava Boæju namjeru da ukloni sve prepreke meu ljudimai da obnovi ljudski rod prema prvobitnoj namjeri: da dovede sve ljude,plemena i narode u jednu jedinstvenu obitelj, koja Êe æivjeti u skladu imiru i odati slavu Bogu.

“Izraz ‘za zdravlje narodima’ slikovito govori o uklanjanju svih nacio-nalnih i jeziËnih prepreka i razdvajanja. … LiπÊe sa stabla æivota ozdrav-ljuje razdvojenost meu narodima. Narodi viπe nisu ‘neznaboπci’, veÊujedinjeni u jednu obitelj kao pravi Boæji narod (vidi 21,24-26). Ono πtoje Mihej prije viπe stoljeÊa prorekao, sada se ispunilo: ‘Narod na narodneÊe maËa dizati niti Êe se viπe za rat vjeæbati. Svaki Êe mirno æivjeti podlozom vinovom, pod smokvom svojom, i nitko ga neÊe plaπiti.’ (Mihej4,3.4; vidi Izaija 2,4) Tu na obalama rijeke æivota otkupljeni Êe ‘pozivat… jedan drugoga’ (Zaharija 3,10) da sjednu pod stablo æivota. Ozdrav-ljujuÊa moÊ liπÊa s tog stabla lijeËit Êe sve rane — rasne, etniËke, plemen-ske i jeziËne — koje su vjekovima razdvajale ljudski rod.” (Ranko Stefa-noviÊ, Otkrivenje Isusa Krista, str. 495)

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27105

Black

106


ÆIVOT NA NOVOJ ZEMLJI

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Izaija 35,4-10; 65,21-25. KolikoÊe se æivot tada razlikovati od onoga πto smo doæivjeli ovdje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Knjizi proroka Izaije nekoliko puta Ëitamo o neËem novom: “no-vim dogaajima” (42,9; 48,6; 43,19), “novoj pjesmi” (42,10), “novom ime-nu” (62,2). U 65. poglavlju javlja se novi poredak stvari. Mir i sklad vladameu svim Boæjim stvorenjima. Zavjetne kletve za neposluπnost i pobu-nu (vidi Levitski zakonik 26,14-17; Ponovljeni zakon 28,30) zauvijek Êebiti ukinute jer viπe nema grijeha. Umjesto toga, bit Êe u obilju blago-slova, domova u kojima Êe se æivjeti i hrane u kojoj Êe se uæivati.

Kako Êe izgledati æivot na takvom prekrasnom mjestu? Pojedinci sepitaju hoÊemo li tamo, nakon πto naπa tijela prime besmrtnost i u pot-punosti budu obnovljena na Boæju sliku, moÊi prepoznati svoje prija-telje i obitelj. Nakon Kristovog uskrsnuÊa, Njegovi uËenici mogli su Gaprepoznati. Marija je prepoznala Njegov glas (Ivan 20,11-16). Toma jeprepoznao Isusov fiziËki izgled (Ivan 20,27.28). Dva uËenika iz Emausaprepoznala su Njegovo vladanje za stolom u vrijeme veËere (Luka 24,30.31.35). Prema tome, ako naπa tijela budu sliËna Isusovom uskrslomtijelu, sigurno Êemo moÊi prepoznati jedni druge. Moæemo se radovativjeËnosti u kojoj Êe vladati obnovljeni odnosi. Takoer moæemo sa si-gurnoπÊu reÊi da Êemo nastaviti odræavati odnose s onima koje volimoi koji Êe tamo biti s nama.

“Tamo Êe otkupljeni spoznati kao πto su spoznati. Tamo Êe osjeÊajiljubavi i suÊuti πto ih je sâm Bog usadio u duπu doÊi do najstvarnijegi najljepπeg izraæaja. »ista zajednica sa svetim biÊima, skladan druπtve-ni æivot s blagoslovljenim anelima i s vjernima svih vremena koji suprali svoje haljine i obijelili ih u Janjetovoj krvi, svete veze koje pove-zuju svu ‘Ëeljad i na nebesima i na zemlji’ (Efeæanima 3,15) — sve topridonosi sreÊi otkupljenih.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 533)

“Zato ne malaksavamo. ... Uistinu, naπa nam sadaπnja ali krat-kotrajna i mala nevolja donosi izvanredno veliku i vjeËnu slavu,nama koji ne smjeramo na vidljivo, nego na nevidljivo, jer je vidljivoprolazno, a nevidljivo je vjeËno.” (2. KorinÊanima 4,16-18) Kako usvijetu koji je privremen i prolazan moæemo Ëeznuti za onim πto sene vidi i πto je vjeËno?

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27106

Black

107

PETAK 28. prosinca


“UskrsnuÊe i uzaπaπÊe naπega Gospodina nepobitan je dokaz da ÊeBoæji sveti pobijediti smrt i grob, to je jamstvo da je Nebo otvoreno zasve one koji operu haljine svoga karaktera i ubijele ih u krvi JaganjËe-voj. Isus je uzaπao k Ocu kao predstavnik ljudskog roda, i Bog Êe oneu kojima se ogleda Njegov lik isto tako dovesti tamo da gledaju Njegovuslavu i imaju dijela u njoj.

Pripremljeni su domovi za one koji su na Zemlji bili samo putnicii doπljaci. Pravednike oËekuju bijele haljine s krunama slave i palmamapobjede. U buduÊem svijetu konaËno Êe nam postati jasno sve ono πtonas je zbunjivalo u Boæjoj providnosti. Tada Êe biti objaπnjene pojavekoje je danas teπko razumjeti. Pred nama Êe se otkriti tajna milosti.Tamo gdje je naπ ograniËeni um vidio samo pometnju i neispunjenaobeÊanja, zapazit Êemo najsavrπeniji i najljepπi sklad. Uvidjet Êemo daje baπ beskrajna ljubav odredila da preæivimo ono πto nam je izgledaloteæe od svega. Kada shvatimo njeænu brigu Onoga koji Ëini da sve πtonas snae bude za naπe dobro, osjetit Êemo neizrecivu radost i zahval-nost.” (Ellen G. White, Counsels for the Church, str. 358)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Iako drugi krπÊani (mada ne svi) vjeruju u doslovan drugiIsusov dolazak, po Ëemu je adventistiËka nada u Kristov drugidolazak jedinstvena?

2. Dok su plivale, jedna riba obratila se drugoj i upitala: “Kakvaje voda?” Druga riba je odgovorila: “©to je voda?” Mi se moæemotoliko naviknuti na odreene stvari da ne shvaÊamo koliko prevla-davaju. Na primjer, kako moæemo mi, kao biÊa roena u grijehu,ispunjena grijehom i koja æive u greπnom svijetu, shvatiti kakav Êebiti novi æivot na novom Nebu i novoj Zemlji? Zaπto, onda, bezobzira na ograniËenja, i dalje trebamo zamiπljati kako Êe to izgledati?

3. Nema sumnje da Êemo, bez obzira na to kako Êe æivot izgle-dati na novoj Zemlji, æivjeti u jedinstvu sa svima. Kako se upravosada moæemo pripremiti za te trenutke?

ZakljuËak: Biblija uvjerljivo govori o vremenu kada Êe naπa Zemljabiti ponovno stvorena i kada Êe grijeh sa svojim razornim posljedicamazauvijek biti uniπten. Ljudski rod napokon Êe biti obnovljen u skladu sprvobitnom namjerom, i svi Êe ljudi æivjeti skladno. Naπe trenutaËnoduhovno jedinstvo u Kristu, iako sada nije u potpunosti ostvareno, tadaÊe biti æiva i vjeËna stvarnost.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27107

Black

108

Popis planiranih obveza prije smrti

LijeËnik me pogledao ravno u oËi: “Imate neoperativni karcinom pros-tate”, rekao je. “A to znaËi joπ nekih osamnaest mjeseci æivota.”

Kod kuÊe smo moja obitelj i ja sjeli kako bismo sastavili popis obvezakoje trebamo odraditi u mojih posljednjih osamnaest mjeseci æivota.

Jedan od moje Ëetvorice sinova rekao je da æeli iÊi na biciklistiËkoputovanje sa mnom. Drugi sin je govorio o tome da pretrËimo polumaratonu Seattleu (oko 21 kilometar). Moja kÊi je htjela da zajedno snimimo glazbeniCD. Onda sam ja razmiπljao za sebe: ©to æelim uËiniti? Odgovor je bio lagan:Ja bih htio uËiniti neπto viπe da objavljujem Radosnu vijest. OdluËio samdovesti barem jednu osobu u crkvu svakog mjeseca.

Moja prva prilika za upuÊivanje poziva doπla je dva dana kasnije, kadme je naπa susjeda upitala: “Bob, kako je tvoj zloÊudni rak?”

Rekao sam joj neπto o mojem popisu πto trebam obaviti i o mojojnamjeri da pozivam ljude u crkvu.

“Bi li bila voljna da mi pomogneπ ispuniti ovaj moj popis πto trebamodraditi, i doÊi u crkvu sljedeÊe subote?” pitao sam je.

Æena je pokazala suosjeÊanje. Vidjela je to kao moju posljednju æelju.“O, naravno, doÊi Êu”, rekla je.

Imam veliko mnoπtvo suradnika godiπnje, pa imam zlatnu priliku da ihpozovem u crkvu kad se raspituju o mojem zdravlju. Doista je lako pozvatiljude u crkvu. Zasad su, kao rezultat tog mojeg plana pozivanja ljudi ucrkvu, barem dvije osobe krπtene — braËni par — a njihova najstarija kÊiÊe biti krπtena za nekoliko tjedana. Danas, ta æena vodi djeËju subotnjuπkolu i dovodi druge ljude u crkvu.

“Ja Êu nastaviti primjenjivati tvoju odluku”, rekla mi je. “Pozivat Êudjecu i njihove roditelje u crkvu.”

Svatko moæe imati popis planiranih obveza. Moæe to biti plan za dvadesetgodina ili viπe, prije nego πto umreπ, ali danas moæeπ poËeti ispunjavati svojpopis planiranih obveza, pozivajuÊi nekoga u crkvu svakog mjeseca. Zamislitekoliko brzo bi AdventistiËka crkva rasla kad bi svaki od dvadeset milijunavjernika doveo samo jednu osobu u crkvu godiπnje. Tako bi se naπe vjerniπtvoudvostruËilo za samo dvanaest mjeseci.

Proπlo je dvadeset i sedam mjeseci otkad mi je lijeËnik dao osamnaestmjeseci æivota. Pozvao sam mnoge ljude u crkvu, i od toga je polovina njihdoπla. Popis planiranih obaveza postao je zabavan. To je Ëudo, Ëuti kakoljudi kaæu: “Da, obvezat Êu se posjeÊivati vaπu crkvu.” Ali najugodniji trenutakod svih je kad doista dou, zagrle vas i sjednu u crkvi. Oni postaju dio vaπeobitelji.

Bob Stuart (68) je poduzetnik iz College Placeau dræavi Washington.

Preveo Ivan –idara

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27108

Black

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27109

Black

110

01 P Psalam 40,18 UpuÊeno meni osobno02 U Hoπea 10,12 Rad na zemljiπtu srca03 S Jakov 1,12 Duhovni miπiÊi i snaga04 » 2. KorinÊanima 12,9 “Dosta ti je moja milost”05 P Hebrejima 13,5.6 Gospodin je moj PomoÊnik06 S Psalam 145,18.19 OsjeÊaji nisu dokaz odbacivanja

07 N Luka 22,32 “Ali ja sam molio za te”08 P Hebrejima 2,10 Cijena savrπenstva09 U Matej 11,27 Æivjeti prema Boæjem zakonu10 S Matej 5,17.18 Boæji zakon je nepromjenjiv i vjeËan11 » Izreke 16,3 Provjera naπih djela12 P Koloπanima 1,12.13 SreÊa u posluπnosti13 S Ivan 15,10 Snaga posluπnosti

14 N Ivan 14,15 Dokaz naπe vjernosti15 P Psalam 19,7 »udesna jednostavnost Zakona16 U Jakov 1,25 Boæje moralno poveÊalo17 S Ivan 15,14 Povlastice posluπnih18 » 1. Ivanova 5,3 Razlog za posluπnost19 P Rimljanima 13,10 Temelj Boæje vladavine20 S Hebrejima 8,10 Boæji zakon u srcu

21 N Izaija 8,20 Istinsko mjerilo karaktera22 P 1. KorinÊanima 16,13 Igra æivota23 U Efeæanima 3,19 Ispunjeni Njegovom puninom24 S Matej 7,13.14 RazliËiti i odvojeni putovi25 » Luka 13,24 Izazov teπkoÊa26 P Ivan 17,15 Jasna razlika27 S Ivan 17,16.17 Kristovi predstavnici u svijetu

28 N Koloπanima 3,1.2 Gdje postavljate svoj πator?29 P Jakov 4,4 »iji smo mi prijatelji?30 U Matej 6,24 Bog ili bogatstvo?31 S KorinÊanima 6,17.18 Uvjet posinjenja

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2018.

Temelj Boæje vladavine

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27110

Black

111

01 » 1. Ivanova 2,15 Odbacite zadovoljstva ovoga svijeta02 P 1. Petrova 3,3.4 Ljepota koja nikada ne blijedi03 S Rimljanima 12,1 Svakidaπnje samoodricanje

04 N Izreke 20,1 Borba protiv neumjerenosti05 P 1. KorinÊanima 9,24.25 KrπÊanska utrka06 U Titu 2.11.12 Primjer vjernika07 S Titu 2,14 Boæji jedinstveni narod08 » Filipljanima 2,15 Budi drugaËiji!09 P Psalam 1,1 Prednosti bez granica10 S Postanak 5,24 Radosni hod s Isusom

11 N Marko 8,35-37 IzraËunajte cijenu12 P Matej 4,10 Izbacite sve idole13 U Marko 13,34 Nîti u mreæi ËovjeËanstva14 S Matej 25,15 Trgovanje Boæjim darovima15 » Matej 25,23 Vjera i u malim stvarima16 P Matej 25,29 Dan polaganja raËuna17 S 1. KorinÊanima 7,7 Upotrijebimo svoje darove za rad

18 N Rimljanima 6,13 Oruæje pravednosti19 P 2. Timoteju 2,20.21 “Korisna Gospodaru”20 U Matej 20,4 Radite tamo gdje jeste21 S Luka 16,10 “Tko je vjeran u najmanjoj stvari”22 » Suci 5,23 Nema mjesta za neradnike23 P Koloπanima 3,23-25 Sluæite Gospodinu cijelim srcem24 S Jakov 2,15.16 “Nosite bremena jedan drugoga”

25 N Matej 25,40 MilozvuËna glazba na Nebu26 P Djela 4,13 Kanali svjetla i blagoslova27 U Otkrivenje 22,17 Ponavljanje Kristovog poziva28 S Koloπanima 2,2.3 Neiscrpna dobra29 » 1. KorinÊanima 2,2 Krist je naπa poruka30 P Otkrivenje 5,13 Punina boæanstva

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2018.

Ponavljanje Kristovog poziva

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27111

Black

112

01 S Ivan 3,14.15 VeliËajmo »ovjeka s Golgote

02 N Izaija 60,1 Sada je vrijeme da svijetlimo03 P Izaija 60,2.3 Svjetlo za svijet koji je u tami04 U Djela 1,8 Zalog boæanske sile05 S Psalam 68,35 Krist se otkriva u nevolji06 » Efeæanima 6,10 Utvrda duπe07 P Izreke 4,18 Sve svjetlija i svjetlija08 S Otkrivenje 22,12 On ponovno dolazi!

09 N 2. Petrova 3,8.9 Zaπto Gospodin kasni10 P Matej 25,10 Otkrivanje karaktera11 U Marko 13,35-37 Bdijte! Bdijte! Bdijte!12 S 1. Petrova 4,7 Nepokolebljivi u danima nevolje13 » Otkrivenje 22,14 Uvjeti za nebesko Ëlanstvo14 P Jeremija 30,7 NajveÊa kriza svih vjekova15 S Otkrivenje 3,10 Sigurno skloniπte

16 N Izaija 26,20 Joπ samo malo17 P Titu 2,13 Pokret koji ima sveobuhvatnu istinu18 U Matej 24,44 Stalno pripravni19 S Otkrivenje 20,12 Dan konaËnog obraËuna20 » Otkrivenje 1,17.18 Ne boj se, dijete Boæje21 P 1. Ivanova 2,28 Ogrnuti Njegovim savrπenstvom22 S 1. KorinÊanima 15,54 Na pragu vjeËnosti

23 N Ivan 14,1-3 Pripravljeno vam je mjesto24 P Otkrivenje 22,4 Gledat Êemo Njegovo lice25 U Efeæanima 3,9 Tajne koje tek trebaju biti otkrivene26 S Psalam 97,1.2 Trijumf Boæje ljubavi27 » Efeæanima 3,10.11 Ispunjenje Boæjeg nauma28 P Hebrejima 12,2 Radost koja je stajala pred Njim29 S Izaija 53,11 Rezultat Kristovog stradanja

30 N Psalam 84,8 VjeËnost pred nama31 P Ivan 17,24 Napokon kod kuÊe!

JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2018.

VjeËnost je pred nama

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27112

Black

113

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27113

Black

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-15

07. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-5309. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.

14. Psalam 95.15. Psalam 96.16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.

21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-2923. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-32

28. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-1530. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.

04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-3106. Psalam 110.07. Psalam 111.08. Psalam 112.09. Psalam 113.10. Psalam 114.

11. Psalam 115.12. Psalam 116.13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-80

18. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-13620. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.

25. Psalam 123.26. Psalam 124.27. Psalam 125.28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.


09. Psalam 137.10. Psalam 138.11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.

16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-1118. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.21. Psalam 147.22. Psalam 148.


30. Psalam 6.31. Psalam 7.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27114

Black

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-402. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-2

07. Zaharija 1-408. Zaharija 5-809. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-7

14. Matej 8-1015. Matej 11-1316. Matej 14-1617. Matej 17-1918. Matej 20-2219. Matej 23-2520. Matej 26-28

21. Marko 1-322. Marko 4-723. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-7

28. Luka 8-1029. Luka 11-1430. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-10

02. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-304. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-5

09. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-611. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-9

16. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-318. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-5

23. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-15

30. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-3

04. Ivan 4-605. Ivan 7-906. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-3

11. Djela 4-612. Djela 7-1013. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-25

18. Djela 26-2819. Rimljanima 1-320. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-3

25. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-1027. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27115

Black

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

LISTOPAD

01. Otkrivenje 802. Otkrivenje 903. Otkrivenje 1004. Otkrivenje 1105. Otkrivenje 1206. Otkrivenje 13

07. Otkrivenje 1408. Otkrivenje 1509. Otkrivenje 1610. Otkrivenje 1711. Otkrivenje 1812. Otkrivenje 1913. Otkrivenje 20

14. Otkrivenje 2115. Otkrivenje 2216. Postanak 117. Postanak 218. Postanak 319. Postanak 420. Postanak 5

21. Postanak 622. Postanak 723. Postanak 824. Postanak 925. Postanak 1026. Postanak 1127. Postanak 12

28. Postanak 1329. Postanak 1430. Postanak 1531. Postanak 16

STUDENI

01. Postanak 1702. Postanak 1803. Postanak 19




25. Postanak 4126. Postanak 4227. Postanak 4328. Postanak 4428. Postanak 4530. Postanak 46

PROSINAC

01. Postanak 47

02. Postanak 4803. Postanak 4904. Postanak 5005. Izlazak 106. Izlazak 207. Izlazak 308. Izlazak 4

09. Izlazak 510. Izlazak 611. Izlazak 712. Izlazak 813. Izlazak 914. Izlazak 1015. Izlazak 11



30. Izlazak 2631. Izlazak 27

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27116

Black

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27117

Black

118

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 5.10. 12.10. 19.10. 26.10. 2.11. 9.11. 16.11. 22.11. 30.11. 7.12. 14.12. 21.12. 28.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2018.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27118

Black

119

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 5.10. 12.10. 19.10. 26.10. 2.11. 9.11. 16.11. 22.11. 30.11. 7.12. 14.12. 21.12. 28.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2018.

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27119

Black

120

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjige koje

smo æeljno

Ëekali!NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

BPouka4.2018 N13 02.09.2018, 16:27120

Black

Jedinstvo u Kristu - Adventisti Hrvatska · Bog je nakon potopa Noi i njegovoj obitelji dao...

Documents

Transcript of Jedinstvo u Kristu - Adventisti Hrvatska · Bog je nakon potopa Noi i njegovoj obitelji dao...