ISADRAJ I FUNKCIJE JAVNIH FINANCIJA1. POJAM I SADRAJ JAVNIH FINANCIJAFINANCIJE- ''su svi novani poslovi (biljenica)''; ''termin povezan sa aspektima koritenja novca, novanih odnosa i novanih transakcija'' (knjiga)'' Financije se openito dijele na mikrofinancije (poslovne financije, primjerice poduzea, itd) i makrofinancije ( javne ili dravne financije ). Financije u irem smislu obuhvaaju javne (dravne) financije i monetarne financije dok u uem smislu obuhvaaju samo javne financije.JAVNE FINANCIJE bave se financijskim aspektima funkcioniranja javnogsektora (Mihaljeva definicija). Alternativni naziv im je ''ekonomika javnog sektora'' ili ''javna ekonomika''. Prouavaju prikupljanje (javni prihodi- u fiskus, tj. dravnu blagajnu), upravljanje i troenje (javni rashodi proraun kao osnovni instrument financiranja javnih rashoda) dravnog aparata. Sve drave- privatni i javni sektor Javni sektor- obuhvaa dravu na svim razinama vlasti, sredinju banku, razne dravne fondove i agencije, poduzea u dravnom vlasnitvu Javni prihodi i javni rashodi sredinjeg prorauna, prihodi i rashodi prorauna ostalih dravnih jedinica- jednom rijeju KONSOLIDIRANA BILANCA OPE DRAVE U skupinu financijskih disciplina osim javnih financija spadaju: 1monetarne financije 2Meunarodne financije 2Financijske institucije i trita 3Poslovne financije Pomone financijske znanosti (poddiscipline-manje vano; samo proitati) 1 financijska povijest 2 financijska teorija 3 financijska statistika 4 financijsko pravo, itd2. ZATO POSTOJE JAVNE FINANCIJE?Moe li se uope zamisliti moderna drava bez vojske, policije, pravosua i administracije ? Krenimo redom TRITE- glavni mehanizam koordinacije privrednih subjekata, tj. Najmoniji mehanizam racionalne alokacije resursa- daje odgovora na pitanja to, kako i za koga proizvoditi Trite to radi dobro ako je osigurana savrena konkurencija, to znai da ima toliko i kupaca i ponuaa da nitko nije u stanju diktirati uvjete razmjene U situacijama kada trite ne moe uspjeno odgovoriti na pitanja to, kako i za koga mora biti osigurana PONUDA JAVNIH DOBARA Podruje obrane, sudstva, obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, komunalnih djelatnostito su tipina javna dobra- slue veem broju korisnika1Kod javnih dobara granini troak ukljuivanja novih korisnika = 0 Javno dobro svima se nudi pod jednakim uvjetima, zato se ta dobra ne mogu razmjenjivati na tritu Cijena javnog dobra i preferencije za tim dobrima utvruju se u politikom procesu glasovanja za odreeni proraun te njegovu veliinu i strukturu. Privatne investicije su uvijek u slubi profita. Upravo zbog toga, uloga drave je osigurati tehnoloki, odnosno znanstveni napredak kroz inovacije ne bi li se ostvario kolektivni interes: VELIKI RIZICI I NEGATIVNA SELEKCIJA U OSIGURANJU 10rizici pri istraivanjima novih tehnologija koje su korisne za cijelu zajednicu-u pokriu rizika sudjeluje drava 11kod nekih osiguranja gdje dolazi do negativne selekcije i izostanka solidarnosti-dolazi do intervencija drave Ostale bitne uloge drave: MONOPOL -drava ograniava i eliminira monopol razvijanjem trine konkurencije, poticanjem slobodnog ulaska na trite odreenim fiskalnim mjerama i sl. PRERASPODJELA DOHOTKA -civilizirano drutvo mora voditi rauna i o pravinosti a ne samo uinkovitosti, tj. koliko toliko pravednoj raspodjeli dohotka meu pojedincima i obiteljima-svakom se treba osigurati bar minimum sredstava potrebnih za preivljavanje STABILIZACIJSKE MJERE -trai se uloga drave koja e osigurati da oscilacije u gospodarstvu ne budu prevelikeekonomska znanost pokuava nai to vie metoda i naina da se izbjegne uplitanje drave u ekonomiju PRAVNA REGULATIVA - mora postojati kako bi se osiguralo uinkovito funkcioniranje trita- nije uvijek uspjeno.3. a) GLAVNA OBILJELJA JAVNIH FINANCIJA Prinudni karakter pribavljanja prihoda ( zahvaljujui financijskom suverenitetu drave ) Zadovoljavanje javnih potreba drava nema za cilj stjecanje profita , ve ostvarenje odreenih ciljeva koji su u slubi zadovoljenja opeg (kolektivnog) interesa Odsutnost rentabilnosti financijska djelatnost drave ne posjeduje imperativ ''poslovati'' rentabilno kao to je to sluaj kod privatnog sektora (poduzea), ali ipak, odsustvo spomenutog imperativa ne implicira odsustvo racionalnosti ( u smislu da se zacrtani cilj ostvari uz to je manji mogui angaman sredstava ) Raznovrsnost potreba Potrebe ije je zadovoljavanje cilj fin.aktivnosti drave daleko su raznovrsnije i mnogobrojnije od onih koje zadovoljava privatno gospodarstvo Vremenska neogranienost za razliku od privatnog sektora (ova karakteristika ne smije biti uzeta '' zdravo za gotovo'', makar razni strunjaci smatraju da je to glavna razlika privatno javno u ovom sluaju. Zato? Zato jer i unutar dravne strukture nerijetko se dogaaju raznovrsne teritorijalne reorganizacije. )23. b) TEMELJNE FUNKCIJE JAVNIH FINANCIJA3 temeljne funkcije: - alokacijska, usmjeravanje sredstava u javna dobra koja osiguravaju ponudu privatnih dobara - distribucijska, preraspodjela dohotka izmeu pojedinaca i obitelji - stabilizacijska, kad se gospodarski sustav izbaci iz ravnotee i potrebno je intervenirati mjerama ekonomske politike,, tj.mjerama javnih prihoda i rashoda Najei ciljevi ekonomske politike su stabilizacija cijena i teaja, puna zaposlenost materijalnih i ljudskih resursa, dobar saldo bilance plaanja, dobar gospodarski rast Sve tri funkcije moraju se ostvarivati istodobno.4. JAVNE FINANCIJE I NJIHOV ODNOS PREMA DRAVI-postoji odbojnost prema intervenciji drave u privredi - drugaija shvaanja-neokeynesijanska - dva glavna teorijska pristupa o ulozi drave u drutvu: Organski pristup- pristae ovog pristupa u dravi gledaju zajednicu koja ima vlastite interese, neovisne o pojedincima-negativnosti npr. nacionalsocijalistika i boljevika teorija Mehaniki pristup-djelatnost drave morala bi se promatrati kroz elje i potrebe pojedinca5. METODE ISTRAIVANJA U JAVNIM FINANCIJAMA2 skupine: - normativistike-kako bi neto trebalo biti. -pozitivistike-polaze od stvarnosti kako neto jestVANA TERMINOLOGIJA (MIHALJ)Fiskalni sustav- dio financijskog sustava. To je sustav prihoda i rashoda jedne drave (dijeli se na proraunski i porezni sustav). Fiskalna politika derivira se iz fiskalnog sustava. Predstavlja koritenje instrumenata fiskalnog sustava za ostvarenje ciljeva fiskalne politike i, mnogo ire, makroekonomske politike.Porezni sustav skup poreznih oblika koji postoje unutar jedne drave. Svi suvremeni porezni sustavi temelje se na poreznom pluralizmu ( suprotno od toga je porezni monizam ). Takoer, mora postojati i granica u broju poreznih oblika (''porezni sustav mora biti jednostavan i pravedan''). Richard Musgrave: ''Porezni sustav muan je kompromis izmeu uzvienih naela i politikog pragmatizma''.Porezna politika podrazumijeva koritenje instrumenata poreznog sustava za ostvarenje ciljeva porezne politike-->fiskalne-->makroekonomske politike3II POREZI1.1. POJAM I VRSTE POREZAPOREZI- osnovni instrument financiranja javnih rashoda. Porezi su nepovratni (prihodi koje ubire drava njeno su vlasnitvo i ona ih u pravilu koristi za financiranje zadataka i mjera iz svoje nadlenosti), derivatni (drava ih ubire na osnovi svog financijskog ili poreznog suvereniteta), nedestinirani1 (njihovo ubiranje ne vri se sa posebnom namjenom za partikularni rashod, ve se ubiranjem poreza namiruju rashodi openito) i prinudni (u modernoj dravi njihovo uvoenje i ubiranje nije akt prisile, ali ne ispunjenje porezne obveze tretira se kao prekraj i podlijee kazni ) novani prihodi (ubire se u novcu, osim u kriznim razdobljima-ratovima, elem. katastrofama- kada se moe ubirati i u naturi) drave koji se ubiru u javnom interesu, i za koje drava ne daje neposrednu protunaknadu (drava nije duna kroz neki oblik naknade kompenzirati ubran porez; spomenuto pravo drave ne ovisi ni o kvantiteti plaenog poreza niti o poreznoj snazi obveznika). Svoj procvat doivljava u kapitalistikoj (modernoj) dravi (za razliku od robovlasnike i, osobito feudalne drave ). Osim fiskalnog uinka, porezi za sobom nose i ekonomske te socijalne uinke (smanjenje kupovne moi, poveanje cijene odreenog proizvoda, itd porezna politika ), ali i smjernice za postizanje istih. Do prve polovice XX. stoljea porezi su bili tretirani kao instrumenti financiranja javnih rashoda. Meutim, od poetka XX. st. porezi se rabe kao iznimno efikasni instrumenti za postizanje brojnih i raznovrsnih nefiskalnih ciljeva (tzv.''neointervencionizam''), da bi od 70ih godina prolog stoljea dolo do argumentacije kako bi implementacija poreza trebala biti ograniena samo na ''financijsku'' sferu (tzv. neutralnost poreznih oblika koji se koriste samo kao prihodi za financiranje javnih rashoda; neoliberalni stav ). Ukupnost svih poreznih oblika i naina njihova reguliranja nazivamo POREZNI SUSTAV.Klasifikacija poreza:A)- subjektni-visina porezne obveze ovisi o poreznoj snazi i osobnim svojstvima pojedinca; u ovu vrstu spadaju porez na dohodak i porez na cjelokupnu imovinu - objektni-prilikom oporezivanja ne uzima se u obzir osoba poreznog obveznika (ne uzima se u obzir niti porezna snaga obveznika), nego samo vrijednost ili prihod od objekta oporezivanja, a sam obveznik moe plaati nekoliko objektnih poreza B) sintetiki-oporezuje se ukupna porezna snaga obveznika (uvaavaju se okolnosti vezane uz osobu poreznog obveznika) -analitiki-oporezuje se svaki pojedini prihod, odnosno imovinski predmet, neovisno o osobi poreznog obveznika C) kontingentni (reparticijski)-drava unaprijed utvruje iznos koji e ubrati na odreenom teritoriju primjenom pojedinog poreza ili svih poreza. Ubiru se na nain da se od drave utvreni iznos prema nekim kriterijima dijeli na dijelove koje trebaju snositi pojedini porezni obveznici. Danas ovakva vrsta poreza gotovo i ne postoji (osim u izvanrednim prilikama) -kvotni-porezni obveznik vri svoju poreznu obvezu tako to e iz svoje ekonomske snage izdvojiti tono unaprijed odreeni dio (vanost porezne stope)1 Prednosti destiniranih poreza: lake dobivaju suglasnost obveznika, povean interes poreznih obveznika, osiguravaju minimum sredstava potrebnih za podmirenje nekih javnih potreba. Nedostaci: oteavaju mogunost dobivanja pregledne slike o porezima i rashodima, ne garantiraju u cjelosti podmirenje svih javnih rashoda poto su neki zahtijevaju vie sredstava, nego to za to predvieni porezi mogu osigurati, takav tip poreznog sustava zahtijevao bi vjerojatno mnogo vie vremena i financijskih sredstava za provedbu4D) fundirani-porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv. fundiranih (stalnih, sigurnih) izvora -nefundirani-porezi kojima se oporezuju prihodi od tzv. nestalnih, nesigurnih izvora E) katastarski-ubiru se na temelju razreza poreza nainjenog prema za to relevantnim podacima koji su uvedeni u katastarske knjige (najee kod direktnih poreza, npr. porez na imovinu) -tarifni-ubiru se na osnovi podataka navedenih u slubeno utvrenom popisu poreznih predmeta i stopa koji se zove tarifa (najee kod posrednih poreza, npr. porez na promet i carine) F) opi-porezi kojima se podmiruju dravne/jave potrebe openito, a da se pri tome niti jedan porez ne ubire za unaprijed ve odreenu svrhu. Opi porezi su najznaajniji dio ukupnih dravnih/javnih prihoda -namjenski-porezi kod kojih je ve unaprijed utvrena svrha u koju e se utroiti prihodi prikupljeni oporezivanjem G) redovni- po principu periodinosti ubiru se u redovnim vremenskim intervalima (obino svake godine) -izvanredni-ubiru se sa vremena na vrijeme, povremeno i privremeno. Razlozi za njihovo uvoenje mogu biti fiskalni ( za neki tip rashoda) i nefiskalni (oporezivanje ratne dobiti, antiinflacijsko oporezivanje i sl.) H) osnovni- porez dohodak, porez na dobit i PDV ine osnovu veine modernih poreznih sustava, dok se sve ostale vrste poreza tretiraju kao dopunski (supsidijarni) porezi. I)posredni- indirektni, neizravni- prema kriteriju prevaljivosti, posredni su porezi oni koji porezni obveznik moe prevaliti na neki drugi porezni subjekti (klasina percepcija), dok su neposredni (direktni, izravni) porezi koje obveznik neposredno plaa i nije u mogunosti prevaliti ih na drugi porezni subjekt (NAPOMENA: ovaj segment poglavlja ''POREZI'' o posrednim i neposrednim porezima preporuam proitati iz knjige jer je nemogue stajalita svih tih teorija skriptirati)1.2. POREZNA TERMINOLOGIJAOsobni elementi oporezivanjaa) Porezni subjekt osoba koja sudjeluje u oporezivanju; moe biti aktivan i pasivan. Aktivni p.s. je ono javnopravno tijelo, ona ira ili ua teritorijalna jedinica koja je ovlatena da uvodi poreze i propisuje obvezu plaanja poreza. Pasivni p.s. je ona fizika ili pravna osoba koja iz svoje ekonomske snage izdvaja iznos dunog poreza. b) Porezni obveznik -osoba koju zakon obvezuje podmirivati (plaati) poreznu obvezu Pojam poreznog subjekta implicira 2 podkategorije- to su porezna obveza i porezni teret. Porezna obveza je pravno propisani akt prema kojem je pojedinac duan plaati porez i na taj nain izbjei sankcije. Porezni teret- stvarno i trajno smanjenje ekonomske snage do kojeg je dolo uslijed podmirenja porezne obveze (prevaljivanje poreza vezano uz ovu podkategoriju biti e objanjeno kasnije) c) Porezni destinator- osoba koja je po namjeri zakonodavca unaprijed svjesno i namjerno utvrena da snosi porezni teret. U pravilu, to je upravo osoba koja ne samo pravno, ve i de facto snosi porezni teret (potroai koje ''trpe'' prevaljivanje). Pojam konstruiran ne bi li se izbjegla pojmovna zbrka u poreznoj administraciji. Porezni destinator nije uvijek krajnji nositelj poreznog tereta. Ponekad- mimo pravnih intencija- koristei se mogunou tzv. nenamjernog prevaljivanja, porezni e destinator uspjeti prevaliti poreze na neku drugu osobu. d) Konani platac osoba koja u krajnjoj liniji snosi porezni teret. Pojam nadilazi sferu poreznog obveznika i destinatora. To je doista osoba koja u konanici plaa teret, ija5ekonomska snaga trajno i realno smanjena za iznos plaenog poreza. e) Porezni platac- obino, osoba koja na ime i za raun poreznog obveznika plaa porez- egzekutor porezne obveze (moe biti sam obveznik, moe biti netko iz njegove obitelji, a moe biti i poduzee koje to ini u njegovo ime ).Materijalni elementi oporezivanjaa) Porezni izvor- sva ona dobra, materijalna sredstva iz kojih se plaa porez, odnosno koju porezna vlast zahvaa prilikom oporezivanja ( od kuda? se porez plaa) b) Porezni objekt- ili predmet oporezivanja- je poblie obiljeen fragment jednog od poreznih izvora za koji se vee porezna obveza (na to? se porez plaa) c) Porezna osnovica- kvantitativno i kvalitativno definiran i konkretiziran porezni objekt (laiki reeno, to je osnova na temelju koje e se izraunati porezni dug koji obveznik treba podmiriti) d) Porezna stopa- oznaava onaj dio porezne osnovice za koji e se ona umanjiti kada porezni obveznik podmiri svoju poreznu obvezu, odnosno svoj porezni dug. Moe se utvrditi u 1)postotku(ee) i 2)apsolutnom iznosu (rjee) e) Porezna sposobnost (porezni kapacitet)- termin kojim se izraava mogunost da porezni obveznik iz ekonomske snage plati porez. Njezino adekvatno utvrivanje od velike je vanosti za postizanje ciljeva porezne politike. f) Porezna jedinica- jedinica mjere koja u postupku razreza slui za utvrivanje poreznog optereenja. Njome se izraava porezna osnovica. g) Porezni katastar- zbirka podataka o svim injenicama relevantnim za oporezivanje (najee u poljoprivredi) h) Porezna lista- popis poreznih obveznika uz ija imena su navedeni iznosi poreznog duga i) Porezna tarifa- slubeno utvren popis odreenog broja injenica vanih za oporezivanje, a to su: porez.objekt, porez.jedinica, porezna osnovica, porez.stopa j) Razrez poreza- postupak utvrivanja poreznog duga j) Porezna opomena- mjera koja se primjenjuje za sluaj da poreznik obveznik ne podmiri svoju obvezu na vrijeme. k) Prisilna naplata-mjera koja se provodi nad obveznikom koji nije, ni nakon opomene, podmirio svoju obvezu l) Otpis poreza- postupak potpunog ili djelominog oprosta poreznog duga m) Poek poreza-svojevrsna olakica kod plaanja poreza; odgoda plaanja poreza na neko vrijeme zbog opravdanih razlogaPorezna sposobnost (Porezni kapacitet)=mogunost poreznog obveznika da iz svoje ekonomske snage plati porez 2 pristupa: e)naelo koristi pojedinci bi morali biti oporezovani razmjerno koristi koju dobivaju iz prorauna, nemogue je ovo naelo primijeniti kod transfera h)naelo porezne snage (sposobnosti) -za polazite razrezivanja poreza uzima sposobnost poreznog obveznika da pridonese financiranju odreene koliine javnih rashoda 2 su aspekta ovog naina oporezivanja 51horizontalna jednakost-oni koji su jednaki moraju biti jednako oporezovani (zbog liberalnog principa ''jednakosti ansi'' ) 54vertikalna jednakost-oni koji raspolau veom poreznom snagom moraju vie pridonijeti u dravni proraun6Mjerilo za odreivanje porezne snage-DOHODAK, UKUPNA POTRONJA I IMOVINA DOHODAK kao porezna osnovica ima neke nedostatke, esto se u njega ne ukljuuju neki drugi prihodi, istovremeno se diskriminira sklonost tednji IMOVINA kao porezna osnovica znai ponovno oporezivanje prihoda od kapitala, posebno ako se oporezuje neproduktivna imovina UKUPNA POTRONJA kao porezna osnovica teko je primjenjiva u praksi jer je njezin sveukupan iznos teko izraunati.Porezni obveznikTemeljna dilema u financijskoj teoriji vezana uz termin ''poreznog obveznika'' odnosi se na njegovo definiranje. Da li je porezni obveznik pojedinac ili grupa (obitelj)? Praksa modernih poreznih sustava blia je definiranju poreznog obveznika kao fizike osobe nego kao grupe jer pri oporezivanju, porezna progresija iznosi mnogo vie za kumulativni dohodak obitelji (tzv. obiteljski dohodak), nego da se svaki lan obitelji oporezuje zasebno (makar bi poetna teorijska premisa naela plaanja prema poreznoj snazi a priori nalagala oporezivanje obitelji jer ona posjeduje veu ekonomsku snagu). Drugim rijeima, stvara se nejednak porezni tretman poreznih obveznika sa inae identinim pretpostavkama relevantnim za oporezivanje jer e o konanom poreznom optereenju svakoga od njih odluivati injenica ive li u obitelji ili ne ive u njoj, a ne visina dohotka kao jedan od najznaajnijih imbenika oporezivanja.Porezna osnovica=slui za obraunavanje i utvrivanje poreznog iznosa koji je porezni obveznik duan platiti u svrhu podmirenja porezne obveze. Moe biti utvrena zakonom ili se utvruje temeljem odgovarajueg obraunavanja (najee u novcu). Vrste poreznih osnovica: Porezna osnovica po koliini- odreena koliinom koja se izraava mjernim jedinicama (primjerice carina na TVprema irini ekrana izraenoj u cm) Porezna osnovica po vrijednosti- utvruje se po vrijednosti predmeta oporezivanja (poreznog objekta), a sama vrijednost izraava se u novcu (kod veine modernih poreznih sustava porezno optereenje se izraunava po ovakvom modelu) Paualna porezna osnovica- utvruje se vodei rauna samo o nekim (za porezni objekt najznaajnijim), ali ne i svim elementima poreznog objekta. Moe se utvrditi propisom (tzv. zakonska paualna porezna osnovica) ili ju utvruje nadleno tijelo porezne administracije (tzv. ugovorna paualna porezna osnovica; npr. talijanski i francuski porezni sustavi) Stvarna porezna osnovica- pri njenom utvrivanju izravno se istrauje, provjerava i ocjenjuje itav niz elemenata i injenica relevantnih za njeno utvrivanje (npr. oporezivanje obveznika na temelju podataka iz njegove poslovne knjige) Metode utvrivanja porezne osnovice: Automatska metoda- osnovica se utvruje na temelju lako uoljivih i vidljivih vanjskih znakova i injenica. Oni bi trebali, prema miljenju zakonodavca, odraavati poreznu sposobnost svakog poreznog obveznika (npr. ranije u povijesti na temelju broja vrata i prozora na kui i sl.) Dakle, temelji se na indicijama (upuuju na odreeni zakljuak) pa se zato jo i naziva indicijarna metoda. Administrativna ili slubena metoda- poreznu osnovicu utvruje nadleno tijelo. Primjenjuje se uglavnom kada porezni obveznik nije sam7prikupio i podnio podatke vane za utvrivanje porezne osnovice. Direktna metoda ili metoda vlastite prijave- porezna osnovica utvruje se temeljem podataka relevantnih za oporezivanje, koje nadlenom organu podnosi sam porezni obveznik Indirektna metoda ili metoda prijave drugih osoba- metoda kod koje nadleno tijelo dravne uprave razrezuje porez za jednu osobu (poreznog obveznika) na osnovi podataka koje to tijelo dobiva od druge osobe (npr. poslodavac dostavlja podatke o visini plae) Metoda komparacije ili usporeivanja- do porezne osnovice dolazi se na osnovi usporeivanja odreenih za oporezivanje relevantnih imbenika poreznog obveznika sa takvim imbenicima ve oporezovane osobePorezne stope ( porezna tarifa )Proporcionalne porezne stope- ne mijenjaju se sa promjenom porezne osnovice. Drugim rijeima, kad se na rastue porezne osnovice primjenjuje stalno ista porezna stope, radi se o proporcionalnim poreznim stopama. Osnovna znaajka im je da one neutralno djeluju na odnose meu ekonomskim/poreznim snagama iz kojih se oporezivanje obavlja (odnosi ostaju identini i nakon oporezivanja; npr. 1 p.o. ima 1 000 novanih jedinica, a drugi ima 2 000. Omjer je 1 : 2. Stopa iznosi 10% to za prvog iznosi 100 $ dok za drugog 200$. Nakon oporezivanja, prvom ostaje 900$, a drugome 1 800$ omjer je ostao 1 : 2 ) Progresivne porezne stope- rastu sa porastom porezne osnovice. Ne primjenjuju se kod svih poreznih oblika na jednak nain. One ne smiju biti neograniene kada se radi o porezu na dohodak, imovinu i prihod (kada bi dosegle 100%, radilo bi se o konfiskaciji, a ne o oporezivanju). Kod drugih poreznih oblika npr. carina, porez na promet, porez na izdatke porezna stopa moe ponekad ak i jako strmo rasti i dosegnuti vrlo visoke vrijednosti. Dvije su vrste progresije: direktna progresija i indirektna progresija. Direktna progresija - postoji kad se na poveanu poreznu osnovicu direktno, neposredno primjenjuje poveana porezna stopa. Razlikujemo dvije vrste direktne progresije: a)puna ili stalna- primjenjuje se u sluaju kad se poveana porezna stopa primjenjuje na itav odgovarajui iznos porezne osnovice. Veliki nedostatak ovakvog tipa progresije lei u tome to neznatno poveanje porezne osnovice dovodi do znatnog poveanja poreznog optereenja. (npr. do 1 000$ stopa je 3%, no ako je prihod 1 010$ odmah se primjenjuje stopa za ''do 5 000$''od 5%; dakle kruta je ) b)ralanjena (lomljena, klizea)- porezna osnovica ralanjuje se na dijelove, pa se samo na porasli dio osnovice primjenjuje odgovarajua uveana porezna stopa (npr. iznos od 300$ podijeli se na 3 dijela po 100, i svaki se oporezuje navie- 10%, 20%, 30%-> 60$ umjesto 90$ sa punom progresijom) Indirektna progresija oporezivanje kod kojeg se prema vanjskoj formi radi o proporcionalnom oporezivanju, ali je zbog naina primjene proporcionalne porezne stope uinak oporezivanja ekvivalentan onom kao da je primijenjeno progresivna progresija (zbog toga se indirektna progresija naziva jo i ''prikrivenom''). Rezultati indirektne progresije jasno pokazuju kako su se odnosi prije oporezivanja promijenili nakon samog ina oporezivanja to je istaknuta karakteristika primjene progresivnih poreznih stopa. Regresivne porezne stope- oporezivanje primjenom regresivnih poreznih stopa postoji u sluaju kada se porezna stopa smanjuje poveanjem porezne osnovice, odnosno kad se porezna stopa poveava smanjenjem porezne osnovice. Uinak ovakvog oporezivanja ima socijalno nepovaljan karakter. Primjer, porezna stopa na neki proizvod je mala u odnosu na osobni dohodak imunijeg graanina, dok je kod siromanijeg poprilino velika u odnosu na njegov dohodak, makar je cijena proizvoda8i za jednog i za drugog nominalno ista (PDV?). to je raspon u visini dohodaka vei, to je i regresivni uinak naglaeniji!Progresivno oporezivanjePrije svega, potrebno je razluiti pojmove ''progresivne stope'' i ''progresivno oporezivanje'' zato to primjena progresivnih poreznih stopa ne mora ujedno znaiti i progresivno oporezivanje. Postoje 2 osnovna naina primjene progresivnih stopa. Prvi je kompenzatorna progresija u kojoj se progresivne stope primjenjuju sa ciljem da njihovo djelovanje u praktinoj primjeni ublai odnosno po mogunosti anulira regresivni uinak primjene nekih drugih poreza ( ali ne idu iznad toga ). Drugi je apsolutna progresija u kojoj se progresivne porezne stope primjenjuju sa svrhom oivotvorenja naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi, tj. da njihova primjena relativno snanije optereti obveznike vee porezne snage (progresivno oporezivanje). Osnovni nedostaci progresivnog oporezivanja Destimulativno djeluje na ekonomsku aktivnost poreznog obveznika te samim time negativno utjee na ekonomski prosperitet zemlje. Kod progresivnog oporezivanja manjka sigurniji kriterij za utvrivanje veliine poreznog tereta ( ''mnogo je lake nai argumente kojima bi se branila visina progresivne stope, negoli argumente kojima bi se moglo, i moralo, obrazloiti zato je upravo odreena stopa primijenjena na odreenu visinu porezne osnovice.''..''progresija je napad na privatno vlasnitvo..''-liberalni stav ) Pri zahvaanju porezne snage obveznika jednim ili nekolicinom poreza nije mogue u cijelosti ostvariti progresivno oporezivanje. Da ne bi dolo do efekta konfiskacije, progresivne stope se moraju zaustaviti na odreenoj visini, a daljnje poveanje osnovice nakon te visine nee biti praeno daljnjim poveanjem porezne stope. Postavlja se pitanje kod koje visine poveanja porezne osnovice treba stati ? Progresivno oporezivanje potie otpor plaanju poreza i dovodi do poveanja broja onih poreznih obveznika koji pokuavaju na nezakonit nain (djelomina ili potpuna utaja poreza) djelomino ili u cijelosti eskivirati poreznu obvezu Stariji ''financijai''- osobito iz ere liberalnog kapitalizma- isticali su da progresivno oporezivanje proturjei sadraju koji je vezan uz pojavu poreza. Porez ne smije biti ''vii od cijene usluga javnih dobra za koje plaamo''; on ne smije na osnovu imovine biti vei za one koji vie posjeduju jer se onda pretvara u pljaku Nije senzibilizirano na porast inflacije (problem modernog doba). Zato se jo naziva i ''hladnom progresijom''. Prednosti progresivnog oporezivanja Poreznim instrumentima moe se uz ostvarenje fiskalnih biti povjereno i ostvarenje mnogih nefiskalnih ciljeva (znaajno mjesto meu nefiskalnim ciljevima zauzima i socijalno-politika svrha oporezivanja). Progresivnim oporezivanjem mogu se uspjeno ostvariti ciljevi politike raspodjele (''welfare state''), tj. ostvariti naelo solidarnosti u irem smislu (primjenom apsolutne progresije) Mjere porezne politike mogu provoditi radi ostvarenja ekonomskih ciljeva drave. Porezi se sve vie upotrebljavaju kao vrlo elastini i operativni instrumenti stabilizacijske politike, radi usklaivanja odnosa P i P, a i odnosa u cijenama, kao djelotvorni instrumenti antiinflacijske politike, usmjeravanja investicija, vanjskotrgovinske politike i dr. Iako mu se predbacuje da je nestimulativno, ono moe biti i stimulativnopotie9poreznog obveznika da poveanom privrednom aktivnou smanji ili otkloni po njega negativni ekonomski uinak progresivnog oporezivanjamoe se pozitivno odrazitina itavo gospodarstvo Predbacuje mu se da iziskuje bolji porezno-administracijski kadar, a samim time je i skuplji. Meutim, na taj nain moe potaknuti da se administrativni aparat bolje organizira i bude kompetentniji, pa e samo provoenje porezne politike biti na vioj razini.2. NAELA OPOREZIVANJA2.1. Financijsko-politika naela oporezivanja Naelo izdanosti- porezni sustav u cjelini bude izgraen tako da primjena svih poreza u cjelini kao krajnji uinak omogui da se za dravni fiskus prikupi nuna koliina sredstava potrebnih za financiranje zadataka u nadlenosti drave Elastinost poreza porezni sustav bude izgraen tako da se relativno lagano, bez potrebe da se zbog toga izvre (bitne) promjene u samom poreznom sustavu, mogu oporezivanjem prikupljati potrebni (vei li manji) iznosi Naelo izbora poreznog izvora - trai se odgovor na pitanje kako, kada i koji od izvora oporezivanja treba oporezivati. Na dispoziciji sa jedne strane imamo prihod odnosno dohodak, a sa druge strane imovinu. Naelo izbora poreznog oblika- trebalo bi prilikom kreiranja pojedinih poreznih oblika kao i poreznog sustava u cjelini uvaavati stoga to je nepobitna injenica da odreeni uinci mogu bili jedino, bilo optimalno ostvari samo primjenom sasvim odreenog poreznog oblika odnosno vrste poreza. Osnovni kriterij je taj koji e porezni oblik poluiti optimalan rezultat.2.2. Ekonomsko-politika naela oporezivanja 2.3. Socijalno-politika naela oporezivanjaNaela kojima se nastoji uvesti i primijeniti pravedno oporezivanje su: Naelo ope porezne obveze Iako ovo naelo zaista tei stvaranju pravednosti meu obveznicima, ipak stvara prijepore vezane uz one slabije porezne snage. Zato se u suvremenoj poreznoj praksi prakticira princip egzistencijalnog minimuma za one ''nesretnije'' graane. Egzistencijalni minimum je onaj iznos dohotka ili vrijednosti imovine za koji se smatra da je svakom lanu zajednice potreban za podmirenje odreenog broja i vrste osnovnih potreba. On se izuzima od oporezivanja upravo iz socijalno-politikih razloga. Oporezivanje ne bi bilo pravedno ako bi ugrozilo zadovoljenje oni minimalnih potreba koje ima obveznik i lanovi njegove obitelji. On nije jedinstvena kategorije, odnosno ne moe se utvrditi za sva vremena. Ovisi o kontekstu ! Naelo ravnomjernosti Pravedno nije ono oporezivanje koje se samo temelji na naelu oposti, ve se oporezivanje mora temeljiti i ravnomjernoj raspodjeli poreznog tereta Svaki porezni obveznik mora nositi odreeni dio poreza i time pridonositi podmirenju javnih potreba (progresivno oporezivanje i problem utvrivanja progresivne stope)2.4. Porezno-tehnika naela oporezivanja Naelo odreenosti poreza- u sebi sadri zahtjev da pitanja vezana uz uvoenje porezne obveze, elemente bitne za oporezivanje, rokove, nain i mjesto plaanja poreza, kao i eventualne sankcije budu regulirane pravnim propisima Naelo ugodnosti plaanja poreza- proces oporezivanja treba biti reguliran na nain da10porezni obveznici, po mogunosti, prue to manji otpor prema poreznoj obvezi (adekvatnim odgovorom na pitanja Kad?=povoljno vrijeme, Gdje?=to blie obvezniku i Kako?=u obrocima, a ne sve odjedanput) Naelo jeftinoe ubiranja poreza- trokovi ubiranja poreza trebaju biti svedeni na najmanju moguu razinu3. CILJEVI OPOREZIVANJA1. Fiskalni cilj oporezivanja- Porezi imaju fiskalni cilj onda, kad su u sustav prihoda uvedeni iskljuivo ili ponajprije zato da se njihovom primjenom namaknu financijska sredstva potrebna za financiranje rashoda vezanih uz podmirenje javnih potreba 2. Nefiskalni ciljevi oporezivanja- svi ostali ciljevi koji se mogu postaviti pred poreze, osim prikupljanja financijskih sredstava. - Porezima se ciljevi ekonomske politike mogu postii neposrednim i posrednim putem. Neposredno e se primjenom poreza utjecati na kretanje u gospodarstvu onda kada se odgovarajuim manipuliranjem poreznim elementima djeluje izravno na proizvodnju i plasman proizvoda (primjer: zatita domae proizvodnje uvoznim carinama na istu vrstu stranih proizvoda ili carinskim osloboenjima i olakicama utjecati na smjer vanjskotrgovinske razmjene i sl.). Posredno primjena poreza djeluje na kretanju u gospodarstvu onda kad se uvoenjem ili ukidanjem poreza djeluje na dohodak poreznih obveznika. Porezi se mogu rabiti kao instrumenti socijalne politike, kojoj je cilj uspostavljanje nekih drugaijih odnosa u materijalnom poloaju stanovnika. Porezi se, u ovom sluaju, koriste za preraspodjelu dohotka, pa ak i imovine (apsolutna progresija, itd) Porezima se moe utjecati na postizanje odreenih ciljeva i u sferi demografske politike (npr. porezne olakice za oenjene+ djeca, u odnosu na neoenjene i sl.instrumenti stimuliranja nataliteta) Pojedini porezi mogu se koristiti za ostvarenje ekolokih ciljeva (npr. smanjenje poreznog optereenja na bezolovni benzin) Mjerama porezne politike moe se poboljati poloaj kulturne djelatnosti u zemlji Mjerama porezne politike mogu se rjeavati (poticati) stambeni problemi graana slabije ekonomske snage itd4. UINCI OPOREZIVANJARazlikujemo namjeravane (planirane) i nenamjeravane (neplanirane) uinke. Namjeravani su oni koji su se primjenom adekvatnih poreznih instrumenata upravo i htjeli postii i koji su potpuno u skladu sa ciljem porezne politike. Nenamjeravani su oni koji se manifestiraju mimo zacrtanih planova, a kao posljedicu za sobom povlae potrebu prikladne intervencije koje e takve uinke neutralizirati ili barem ublaiti. Ovdje je vano spomenuti fenomen poreznog morala. Porezni moral e biti visok kao posljedica raznih drutvenih okolnosti (npr. ako obveznici vjeruju da je porezni teret ravnomjerno i pravedno rasporeen; ako su svjesni da se ponuda javnih dobara moe osigurati jedino kroz ispunjenje porezne obveze; ako je plaanje poreza asocira uz neku ''viu'' socijalno-politiku, patriotsku, etiku ili neku drugu slinu svrhu)11.4.1. Porezna evazijaPod poreznom evazijom podrazumijevaju se postupci i proputanja koja poduzima porezni obveznik radi izbjegavanja plaanja poreza. Porezna evazija nastaje kao rezultat otpora koji obveznik osjea prema plaanju poreza. Porezna evazija moe biti: a) Zakonita porezna evazija- obveznik pri njoj ne dolazi u sukob sa zakonom i drugim pravnim propisima (nema sankcija). Moe biti namjeravana (u sluaju kada obveznik poduzima neke radnje ili proputanja sa svrhom da izbjegne plaanje poreza apstinencija od cigareta zbog visokog poreza) i nenamjeravana (porezna evazija je usputna nuspojava neke radnje poreznog obveznika apstinencija od cigareta radi zdravstvenih razloga, ali i usput evaziramo porez na cigarete) b) Nezakonita porezna evazija- obveznik pri njoj dolazi u sukob sa zakonom i podlijee sankcijama. Njezina dva oblika su utaja ili defraudacija (ako porezni obveznik ne prijavi uope ili prijavi samo djelomino injenice relevantne za utvrivanje porezne obveze) i krijumarenje (kontrabanda, verc)4.2. Prevaljivanje porezaO prevaljivanju poreza govorimo kada porezni obveznik nije stvarni nositelj poreznog tereta, ve porezni teret snosi neka druga osoba. Prevaljivanje se obavlja preko cijene to pretpostavlja egzistiranje trinog mehanizma, dakle robno-novane odnose. Za razliku od porezne evazije, dravna blagajna pri prevaljivanju poreza nije oteena jer je ubran planirani iznos poreza. Vrste prevaljivanja: 1) eljeno i neeljeno prevaljivanje- O eljenom prevaljivanju poreza govorimo onda kad porez po elji zakonodavca snosi porezni destinator koje se razlikuje od osobe poreznog obveznika. eljeno prevaljivanje e se uvesti onda kad nije ni bilo predvieno da porezni teret snosi obveznik (npr. porez, tj. carinu plaa uvoznik jer je dravi to praktinije, dok kupac u konanici plaa takoer carinu koja je uvrtena u maloprodajnu cijenu proizvoda). Neeljeno prevaljivanje- porezni teret snosi osoba koja nije bila predviena da snosi teret oporezivanja. Cilj porezne politike u ovom sluaju nije ostvaren, a djelovanje poreza je drukije nego to se oekivalo (npr. porez se sa prodavaa prevaljuje na kupce, to nije bio cilj porezne politike ). 2) Prevaljivanje unaprijed i unatrag- Ako je porezni obveznik svoj porezni dug prevalio prije negoli ga je duan podmiriti, radi se o prevaljivanju unatrag (obveznik smanjuje nadnice svojim radnicima i/ili kupuje jeftinije sirovine). Prevali li porezni obveznik teret poreza koji je duan platiti nakon to je tu uplatu ve izvrio, radi se o prevaljivanju unaprijed (obveznik iznos svog poreznog duga ukljuuje u konanu cijenu proizvoda) 3) Jednostruko i viestruko prevaljivanje- Jednostruko prevaljivanje postoji u sluaju kada je nositelj poreznog tereta koji je na njega prevalio porezni obveznik, konani platac. Uspije li osoba na koju je porezni obveznik prevalio porezni teret taj isti teret prevaliti dalje na neku drugu osobu, a ta druga osoba ga uspije dalje prevaliti, tada se radi o viestrukom prevaljivanju.12Faze prevaljivanja: Perkusija- prva faza prevaljivanja u kojoj se zakonskim ili drugim propisima determinira osoba poreznog obveznika. i.Reperkusijafaza u kojoj porezni obveznik ''skida'' porezni teret sa sebe. To ini prevaljivanjem unaprijed ili unatrag. ii. Incidencijafaza prevaljivanja koja reflektira posljedice ovog procesa- porezni teret pada na konanog platca koji ga sa sebe vie ne moe skinuti. iii.Difuzijaposljedica prevaljivanja koja se javlja kao uinak incidence. Ona predstavlja opi uinak oporezivanja koji se manifestira oscilacijama u ponudi i potranji. Te oscilacije e utjecati na proizvodnju, a ti utjecaji mogu se odraziti kao promjena strukture i volumena proizvodnje.5. VIESTRUKO OPOREZIVANJE=kada jedan porezni obveznik u jednom poreznom razdoblju plaa dva ili vie poreza, govorimo o viestrukom oporezivanju. Javlja se u 3 temeljna oblika:135.1. Nadoporezivanje=porezni obveznik plaa vie istovrsnih poreza politiko-teritorijalnim jedinicama (u federativnim dravama) ili administrativno-teritorijalnim jedinicama (u unitarnim dravama) razliitog ranga, tj. kad se plaa istovrsni porez i irim i uim teritorijalnim jedinicama.5.2. Kumuliranje poreza=porezni obveznik na isti porezni izvor plaa vie raznovrsnih poreza. Npr. iz plae e porezni obveznik platiti porez na dohodak ( kao direktni porez ), ali i porez na promet ( kao indirektni porez )kad svojim dohotkom plaa robu i usluge optereene porezom na promet.5.3. Dvostruko oporezivanje=karakterizira ga injenica da je isti oporezivi objekt oporezovan vie od jedanput. Razlog dvostrukog oporezivanja za jednog poreznog obveznika treba traiti u podijeljenom financijskom suverenitetu izmeu politiko-teritorijalnih jedinica iste drave. Dvostruko oporezivanje moe se klasificirati: o Prema rangu poreznih vjerovnika Teritorijalne jedinice mogu temeljem i u granicama svojih autonomni prava donositi odgovarajue propise pa tako i one koji se odnose na materiju oporezivanja. o Prema namjeri kod njegova uvoenja Dvostruko oporezivanje moe biti rezultat svjesno poduzetih mjere koje su upravo prema tom cilju usmjerene (namjeravano). Ako se ono javlja kao uinak poduzimanja drugih mjera, onda govorimo o nenamjeravanom dvostrukom oporezivanju. o Prema meudravnom fiskalnom suverenitetu Ako je dvostruko oporezivanje nastalo u okviru fiskalnog suvereniteta jedne zemlje, onda govorimo o internom 2xoporezivanju. Dvostruko oporezivanje na meunarodnom planu esto je rezultat primjene raznovrsnih kriterija pri utvrivanju porezne obveze.5.3.1. Meunarodno oporezivanjeProblem dvostrukog oporezivanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni nastaje kao posljedica financijskog suvereniteta zemalja koje su partneri u toj razmjeni, i to zato jer su one slobodne da reguliraju materije oporezivanja u vezi s vanjskotrgovinskim transakcijama. Pri tom, mogu odabrati ili a)naelo zemlje-uvoznice ili pak b)naelo zemlje-izvoznice Primjena a) naela znai da e se na robu koja je predmet vanjskotrg. razmjene primjenjivati iskljuivo oni porezi koji vrijede u zemlji odredita robeuvezena se roba oporezuje samo u zemlji uvoznici, dok ona ne podlijee oporezivanju u zemlji svog porijekla, dakle u zemlji izvoznici. Primjena b) naela implicira da se u svakoj zemlji oporezuje ukupna proizvodnja, neovisno o tome gdje, kada i od koga e ta proizvodnja biti konzumirana ili investirana, dakle u skladu s naelom zemlje porijekla izvoz svake zemlje oporezuje se u zemlji izvoznici, dok je uvoz tih proizvoda u zemlji-uvoznici osloboen od oporezivanja. Meunarodno se dvostruko oporezivanje imovine i dohotka moe izbjei , odnosno14ublaiti: (1) unilateralnim mjerama i (2) bilateralnim i multilateralnim konvencijama ugovora. 1) Unilateralne mjere poduzima jedna drava autonomno u okviru svog financijskog suvereniteta sluei se pri tom sljedeim sustavima: sustav uraunavanja poreza plaenog u inozemstvu u poreznu obvezu u zemlji, sustav snienja poreznih stopa na prihod odnosno dohodak ostvaren u inozemstvu i sustav izuzimanja od oporezivanja 2) Ugovori /konvencije/ meu zemljama u kojima bi do tog uinka oporezivanja moglo doi zbog naina na koji su, zasnovano na svom suverenom pravu, regulirale pitanje odnosnog oporezivanja. Ti su ugovori, s obzirom na broj zemalja ugovornica ili bilateralni (2 zemlje) ili multilateralni (vie zemalja).OSTALI IZVORI JAVNIH PRIHODADOPRINOSI usmjereni su na zadovoljavanje potreba onih koji su ih sami uplaivali 62to su namjenski prihodi 64imaju posebni reim troenja, a naknada je povezana s visinom uplaivanih iznosa 66temelje se na naelu koristi 67obvezni su 69doprinosi za socijalno i mirovinsko osiguranje, djeji doplatak, za zapoljavanje i dr. SAMODOPRINOSI graani se sami obvezuju da e ih uplaivati radi podmirenja nekih potreba-komunalna infrastruktura, obrazovanje, zdravstvena zatita TAKSE I NAKNADE- imaju karakter cijene za pruene usluge 70taksa je naknada za koritenje dravnih usluga CARINE specifian oblik indirektnog poreza 74slue zatiti domae proizvodnje, ee su uvozne carine od izvoznih 75ako su previsoke izoliraju nas od vanjske konkurencije 78u naelu imaju negativan uinak 80ne plaaju se u slobodnim zonama trgovine i carinskim unijama JAVNI DUG tekui, izvanredni prihod drave; koristi se kada redovni prihodi drave nisu dostatni OSNOVICA VLASNITVA NAD KAPITALOM- npr.: INA; HT (prihod od ostvarenih dividendi) PRODAJA DRAVNE IMOVINE (''prodaja srebra'')- ee kod tranzicijskih zemalja EMISIJSKA DOBIT SREDINJE BANKE RAZNE VRSTE POTPORAIII POREZNI SUSTAV1. UVOD1.1. POREZNI SUSTAV 15= skup poreznih oblika koji postoje unutar jedne drave. Svi suvremeni porezni sustavi temelje se na poreznom pluralizmu ( suprotno od toga je porezni monizam ). Takoer, mora postojati i granica u broju poreznih oblika (''porezni sustav mora biti jednostavan i pravedan''). Richard Musgrave: ''Porezni sustav muan je kompromis izmeu uzvienih naela i politikogpragmatizma''.Porezna politika podrazumijeva koritenje instrumenata poreznog sustava za ostvarenje ciljeva porezne politike-->fiskalne-->makroekonomske politike Financijska teorija razlikuje 2 osnovna tipa poreznih sustava: povijesni i racionalni (danas). Suvremeni porezni sustavi temelje se na slijedeim poreznim oblicima i preferiraju jedan od njih (Mihalj): I.Porez na dohodak (visoko-razvijene zemlje)a) fizikih osobapersonalni (do 40%) -b) korporacijski (ili porez na dobit u RH) II.Porezi na potronju (u RH)- a) PDVneto svefazni porez na promet -b) Selektivni porez na potronju (akcize) III.Porez na imovinu- loteko ga je definirati(sve moe biti oporezivano); trokovi implementacije; legitimacija nelegalno-steene imovine (''pranje''imovine); NE SMIJE SE ZADIRATI U STVARNU VRIJEDNOST NAE IMOVINE, VE SE TREBAJU OPOREZIVATI SAMO PRIHODI OD TE ISTE IMOVINE (AKO POSTOJE) (+Doprinosi, itd..) Pri odreivanju poreza, moramo: definirati tko je porezni obveznik, utvrditi poreznu osnovicu, definirati porezne stope i utvrditi kome taj ubrani porez pripada (sredinjoj ili lokalnoj dravi)1.2.POREZNA REFORMA- u financijskoj literaturi razlikujemo: Reformu javnih financija, odnosno reformu javnog sektoraporezna reforma, reforma sustava socijalne skrbi, proraunska reforma i reforma javnih izdataka ili rashoda Fiskalnu reformu porezna i proraunska reforma Poreznu reformu a)promjena, poboljanje, otklanjanje nesavrenosti u poreznom sustavu, i b)uvoenje novog poreznog sustava SAMO KRUPNE PROMJENE U POREZNOM SUSTAVU NAZIVAMO POREZNOM REFORMOM RAZLOZI POREZNIH REFORMI U RAZVIJENIM ZEMLJAMA -nezadovoljstvo poreznim sustavom; nedovoljna progresivnost (poreznih stopa); previsoke porezne stope; porast javnih izdataka; globalizacija; informatizacija; fiskalni poremeaji; nova ekonomska filozofija RAZLOZI POREZNIH REFORMI KOD ZEMALJA U RAZVOJU -prelazak iz komandnog u trino gospodarstvo; adaptacija poreznim sustavima zapadnih zemalja i udovoljavanje integracijskim procesima; uvoenje poreza na dohodak i promet; potreba za uravnoteenjem rauna; fiskalna disciplina; jaanje poreznog morala RAZLOZI POREZNE REFORME U HRVATSKOJ 90'ih -raspad SFRJ -prelazak na trino gospodarstvo16-potreba za izvoenjem vlastite porezne politike -porast javnih rashodapotreba za adekvatnom razinom prihoda -prilagodba suvremenim poreznim sustavima -suzbijanje porezne erozije 90'ih RH u poreznoj reformi se opredijelila za potroni koncept oporezivanja (umjesto oporezivanja dohotka kao primarnog naela). ODREDNICE HRVATSKOG POREZNOG SUSTAVA 90'ih GODINA 1) Sintetiko oporezivanje dohotka umjesto cedularnog- u prijanjem sustavu, oporezivanje se temeljilo na cedularnom (oporezivanje svakog dohotka pojedinanostvar politike odluke). Poto je takav nain vrio snaan pritisak na poreznu administraciju, Hrvatska ga zamjenjuje sintetikim u kojem se svi dohoci zbrajaju (kumulativno) te oporezuju istom poreznom stopom (takva praksa je u razvijenom svijetu) 2) Odabir izmeu oporezivanja dohotka i dobitipojedincu je dan odabir da li da ga se oporezuje kao fizika ili kao privatna osoba 3) Antiinflacijski imbenici- program iz 1993.- zbog hiperinflacije u HR, primijenjena je ''ok terapija''restriktivna monetarna i fiskalna politika 4) Centralizirano ubiranje prihoda- zato ? a)porezni sustav je infantilan i ne moe odmah funkcionirati, b)rat zahtijeva strogo-centralizirane funkcije kako drava mogla imati nadzor i c)odsustvo adekvatne porezne administracije 5) Neoporezivanje imovine, kamata i dividendi- imovina (ranije objanjeno); dividende-DA (jer je to prihod), ali kamate-NE (Mihaljto je oporezivanje tednje koja je izvor buduih investicija; vea teta u omjeru uloeno/dobiveno) Porezni sustav mora biti jednostavan(uinkovit) i pravedan !2. POREZ NA DOHODAK2.1. UVODPorez na dohodak je porezni oblik kojim se zahvaa dohodak fizikih osoba. Kod ovog oblika poreza, pri utvrivanju poreznog optereenja, nisu samo bitni visina dohotka i pripadajua porezna tarifa, ve i niz drugih imbenika (razne okolnosti vezane uz osobu poreznog obveznika). Osnovne karakteristike poreza na dohodak: o Odnosi se na ukupni dohodak poreznog obveznika (za razliku od poreza na prihod kod kojeg se oporezuju samo pojedini oblici prihoda, tj. njegovi odreeni dijelovi) o Oporezuje se u neto obliku (uzimaju se u obzir i respektiraju trokovi potrebni da se dohodak ostvari) o Dohodak se tretira kao rezultat pritjecanja raznih prihoda tijekom razdoblja oporezivanja17o o o oPorez na dohodak jest osobni porez (okolnosti) Porez na dohodak jest direktni (izravni) porez, tj. plaa se prije i neovisno o troenju dohotka jedan od najsloenijih poreza uope Porez na dohodak odnosi se na fizike osobeOsnovni oblici poreza na dohodak 1. Engleski (britanski) oblik poreza na dohodak 2. Romanski oblik 3. Germanski oblik Pojam dohotka Kod poreza na dohodak, utvrivanje objekta i osnovice oporezivanja je od velike vanosti. Pod tim porezom u najirem smislu podrazumijevaju danas svi porezi zajedno, kojih je neposredni objekt dohodak koji: a)odnosi se na ekonomske rezultate koje je ostvarila neka fizika osoba u odreenom vremenskom razdoblju, i b)uz istovremeno uzimanje u obzir svih osobnih okolnostiodraava ekonomsku snagu poreznog obveznika. Drugim rijeima, dohodak poreznog obveznika utvruje se upravo zato, da bi se iz veliine dohotka (VD), uz istovremeno uzimanje u obzir osobnih svojstava, odnosno okolnosti poreznog obveznika (OS), mogla utvrditi njegova porezna sposobnost (PS). Formula: PS=VD-OS2.2.Utvrivanje oporezivog dohotkaPotreba za razlikovanjem pojma dohotka od pojma oporezivog dohotka proizlazi iz stajalita da porezom na dohodak treba zahvatiti ekonomsku snagu koja omoguuje raspolaganje ekonomskim dobrima. Zato je potrebno precizno utvrditi elemente na osnovi kojih e biti mogue odrediti to to konkretno ulazi u pojam oporezivog dohotka. Ovdje prije svega treba ukazati na nunost utvrivanja bruto dohotka, koji i jest polazna toka za utvrivanje oporezivog dohotka. Bruto dohodak Daleko najvei dio za oporezivanje dohotka relevantnih bruto prihoda u razvijenim ekonomijama otpada na nominalno odreene naknade koje se na tritu plaaju za faktore proizvodnje, isporuena dobra i uinjene usluge. Ovaj dio dohotka je najmanje problematian s administrativno-tehnikog stajalita. Ti su dijelovi dohotka vani za utvrivanje individualnog dohotka isto toliko, koliko i pri izraunavanju nacionalnog dohotka. Prijepori: 1) U pravilu bi sva primanja, koja nose zbirni naziv naknade umjesto plaa, trebala bi u nesmanjenom iznosu biti uraunata pri utvrivanju poreznog duga obveznika poreza na dohodak (pa ak i naknada za nezaposlene ?!); 2) Oporezivanje kapitalne dobiti - moe ako se ostvari anticiklino djelovanje- kada raste k. dobit raste i p. stopa, i obratno instrument stabilizacijske politike. Meutim, trite je prenestabilno za ovakve kalkulacije, pa je to uvijek rizik) Trokovi potrebni za ostvarivanje dohotka- da bi se mogli utvrditi neto prihodi, moraju se od bruto prihoda odbiti trokovi koji su bili potrebni da bi se oni ostvarili. Tek e zbroj tih neto prihoda izraziti stvarni neto prirast raspoloive ekonomske snage u odreenom vremenskom razdoblju. Potekoe su prisutne pri razgranienju izdataka uinjenih za privatnu potronju, od onih koji su uinjeni da bi se prihodi uope mogli ostvariti (npr. U sektorima gdje privatna sfera i djelatnost obveznika nisu strogo odvojeni- obrtnici, slobodna zanimanja; trokovi ''za''18potronju uzrokovani obavljanjem zanimanja- zaposlene supruge /sa djecom/ ; razgranienje poslovnih trokova od onih za investicije; razgranienje trokova koji slue za proizvodnju od onih potrebnih za odravanje; trokovi za obrazovanje i usavravanje u iji okvir ulaze i oportunitetni trokovi u obliku izgubljenog dohotka iz rada, itd) Porezni tretman gubitaka- pri respektiranju gubitaka u postupku utvrivanja poreznog optereenja poreznog obveznika mogu se rabiti dva pristupa (metode): Metoda obijanja gubitaka unaprijed- gubici se mogu odbiti od dohotka koji e biti ostvaren u godinama koje slijede godinu u kojoj je gubitak ostvaren Metoda odbijanja gubitaka unatrag- gubici se odbijaju od dohodaka ostvarenih u prethodnim godinama Prednosti: pozitivni tretman moe se dobro odraziti na nacionalno gospodarstvo u cjelini (stabilizacijske mjere) Opasnosti: nedoputene radnje obveznika (davanje lanih podataka radi odbitaka) Umanjenje neto prihoda - Kamate koje su povezane s nekim posebnim oblikom prihoda obino se tretiraju kao trokovi koji su bili za ostvarenje tog prihoda; izdaci za lijeenje mogu se tretirati kao izdaci potrebni za ostvarenje prihoda onoliko koliko zdravstveno stanje utjee na visinu porezu podlonih prihoda; obvezna davanja znae da obveznik ne moe u potpunosti raspolagati sa svim dijelovima svog prihoda ODBITCI Egzistencijalni minimum- onaj iznos dohotka ili vrijednosti imovine za koji se smatra da je svakom lanu zajednice potreban za podmirenje odreenog broja i vrste osnovnih potreba. On se izuzima od oporezivanja upravo iz socijalno-politikih razloga. Najee uzima se u obzir u obliku fiksno odreenog iznosa (tzv.''odbitni minimum''), koji se odbija od porezne osnovice. Meutim, pitanje poreznog tretmana egzistencijalnog min mogue je rijeiti i drukije, kao npr. da se od iznosa poreza odbiju rastui iznosi s rastuim dohotkom, ili pak da se od rastuih dohodaka odbijaju padajui iznosi.2.3. Tehnika oporezivanja dohotkaPostoje dva pristupa oporezivanju dohotka. Prvi je individualizirani (personalizirani) porezni tretman u tom smislu to se visina poreznog duga pojedinog poreznog obveznika odreuje na osnovi onih indikatora koji su vezani uz sasvim konkretnu osobu poreznog obveznika. Taj tip tretmana moe se realizirati kroz dvije metode. Prva je razrez poreza na dohodak na osnovi vlastite prijave poreznog obveznika. Druga metoda je ona u kojoj porez po odbitku tehniki gledano ne plaa sam porezni obveznik, nego ona (pravna ili fizika) osoba (porezni platac) kod koje obveznik ostvaruje svoj dohodak (nedostatak- ne uzimaju se okolnosti osobe p. obveznika) Drugi porezni tretman je onaj u kojem metode plaanja poreza ne poivaju na individualizaciji i personalizaciji porezne obveze- U nekim sluajevima ne moe se plaati u neto iznosu, ve se plaa unaprijed odreeni paualni iznos. Postoji jo metoda koja funkcionira samo u teoriji, a to je metoda prosjenog oporezivanja (jedan perfektni porez na dohodak). U suvremenim poreznim sustavima, dohodak se oporezuje primjenom progresivne tarife.2.3.Odnos oporezivanja dohotka i gospodarskog rastaAko bi se kroz neko vrijeme primjenjivala samo jedna porezna tarifa u uvjetima nominalnog ili realnog gospodarskog rasta, mogli bi se oekivati slijedei uinci: dolo bi do rasta mase19sredstava prikupljenih primjenom poreza na dohodak; javila bi se tendencija za poveanjem javnih rashoda; dolo bi do vremenskog pomaka u raspodjeli poreznog tereta izmeu primatelja dohotka; funkcija odbitaka utvrenih u apsolutnom iznosu bila bi neadekvatna2.4.Ciljevi i uinci poreza na dohodakU suvremenim poreznim sustavima, zadaa poreza na dohodak da: Poslui kao izdaan instrument prikupljanja prihoda u proraun- ovim se porezom uvelike moe crpiti (gotovo ''iscrpljivati'') porezna sposobnost poreznih obveznika, pri emu se taj efekt danas gotovo svugdje postie primjenom progresivne tarife. Stupanj likvidnost ovog poreza (dakle sposobnost da se osiguraju sredstva iz kojih e se on plaati), daleko je vei negoli je to sluaj kod nekih drugih poreza. Njegova prednost u elastinosti dolazi u konflikt sa neto odbitcima koji kompliciraju njegovu implementaciju zahtijevajui visoko kompetentnu (ali i skupu!) poreznu administraciju. esto ima destimulirajue djelovanje na nain da zadire u privatnu sferu obveznika te zbog svoje progresivnosti na ekonomsku snagu esto potie obveznike na apstinenciju od ostvarenja vie ekonomske snage ili, jo gore, na poreznu evaziju. Ispuni oekivanja na podruju politike redistribucije dohotka- redistribucijski se uinak poreza na dohodak moe vidjeti u njegovoj kompenzacijskoj ulozi koja se oituje kao odreeni protuuinak u negativnim uincima potronih poreza (realizacija vertikalne jednakosti zahvaljujui progresivnim stopama to je obrnuto u sluaju potronih poreza jer su oni regresivni- pogoduju bogatima, unazauju siromane). Sa druge strane, porezni obveznici koji raspolau sa viom ekonomskom snagom, mogu njezine vee dijelove izdvojiti za tednju, pribavljati veu imovinu te imaju realnu ansu za stjecanje uveanog dohotka. Porez na dohodak kao instrument konjunkturne politike- izgraen tako da ga je mogue prilagoditi razvojnoj politici primjenom diskrecijske porezne politike i pasivnog instrumentarija, a da se pri tom negativno ne utjee na politiku rasta, odnosno njezine eljene ciljeve. Pasivna fleksibilnost uzrokuje da se prihodi od poreza zbog primijenjene progresije u uvjetima pada dohotka smanjuju, a pri porastu dohotka poveavaju i vie nego proporcionalno. Drugim rijeima, p. na dohodak automatski djeluje stabilizirajue na gospodarstvo.4. POREZ NA DOBITFinancijska teorija tretira porez na dobit kao porezni oblik kojim se zahvaa dobit drutva, kojeg su duni plaati, u pravilu, drutva, udruge osoba i imovinske mase. Kraa definicija glasi (Jeli, 192.): ,, Danas se porez na dobit moe definirati kao porez na neto dobit, u pravilu pravnih osoba, kad se one bave gospodarskom djelatnou.'' Polemike kod poreza na dobit nastaju uz pitanje:''Tko snosi teret poreza na dobit?''. Tri glavna stajalita su: porez na dobit nastaje kao posljedica postojanja samog drutva kapitala, tj. njegovih dioniara koji istodobno nose njegov teret porez na dobit prevaljuje se unaprijed mehanizmom poveanih cijena na potroae koji, dakle, postaju nositelji poreznog tereta poreza na dobit porez na dobit prevaljuje se unatrag na radnike u obliku smanjenih nadnica20Karakteristike poreza na dobit: subjekti oporezivanja nisu pojedine fizike osobe, nego odreene, specifine organizacije, pod kojima valja razumjeti jedinstvo ljudi i sredstava ujedinjenih radi odreenog cilja porez na dobit utvruje se na osnovi rezultata gospodarske djelatnosti drutva. Porez na dobit treba promatrati kao porez na poduzee. Promatra li se porez na dobit sa stajalita objekta oporezivanja, a rezultat gospodarske aktivnosti kao ''dohodak'', moe se o porezu na dobit govoriti kao o ''podvrsti poreza na dohodak'' Suvremena teorija ekonomsko opravdanje za ubiranje poreza na dobit vidi u tome, da je svaka pojedinana porezna osnovica, svaka porezna osnovica pojedinca, izraz ''sposobnosti rtve'', dakle porezne sposobnosti poreznog obveznika. Obveznik poreza na dobit- organizacije, odnosno drutva; 2 tipa: organizacije ili drutva sa pravnom osobnou i obrnuto. Osnovica poreza na dobit- dohodak ostvaren u zemlji i inozemstvu ( u raznim kombinacijama). Dva obiljeja uzimaju se u obzir prilikom utvrivanja porezne osnovice: elementi kojima se ograniuje gospodarski rast organizacije koja podlijee p. na dobit specifinosti organizacije: skrivena raspodjela dobiti, porezni tretman koncerna i tretman dividendi koje je matino poduzee ostvarilo u satelitskom poduzeu Sustavi oporezivanja dobiti: klasini pristup(tretira drutvo kao pravnu osobu razliitu od dioniara) i transmisijski pristup (drutvo je nadogradnja svojih dioniara) Financijski uinak poreza na dobit je vrlo slab. Njegov udio u BDP-u rijetko iznosi vie od 4%.5. IMOVINSKI POREZI=porezni oblici koji kao objekt oporezivanja imaju imovinu Vrlo heterogena skupina poreza. Dijele se na imovinske poreze u uem smislu porez na imovinu, i imovinske poreze irem smislu porez na nasljedstva, porez na darove te porez na promet imovine i imovinskih prava.5.1. Porez na imovinu=oblik oporezivanja kod kojeg je predmet oporezivanja imovina kao takva, dakle imovina u njenom statinom obliku, to- drugim rijeima- iz definicije poreza na imovinu iskljuuje oporezivanje vrijednosti imovine i oporezivanje prometa imovine. Pojam imovine implicira (novanu) vrijednost ekonomskih dobara kakva postoji u asu nastajanja porezne obveze.21spada u grupu subjektnih poreza jer su uzimaju i osobna svojstva poreznog obveznika (u ovu skupinu jo spadaju i p. na dohodak i p. na nasljedstva i darove )Porez na imovinu moe se definirati kao direktni porez kojim se eli zahvatiti ekonomska snaga p. obveznika koja proistjee iz imovine, pri em se pri utvrivanju p. optereenja uzimaju u obzir i osobne okolnosti p. obveznika. Vrste poreza na imovinu: realni (p. osnovica je imovina; on moe biti polazite u izvanrednim situacijama, ali moe biti i rezultat ako prihod od imovine ne postoji ili je premalen da bi pokrio dugu tom sluaju, obveznik posee u svoj prihod ili prodaje dijelove imovine ne bi li izvrio poreznu obvezu) i nominalni (p. osnovica je takoer imovina, ali se porez plaa iz prihoda od imovine, tj. iz dohotka) periodini (tekui) i jednokratni (esto drugaijeg naziva- doprinos) jedinstveni (sintetiki; oporezuje se ukupna imovina) i parcijalni (oporezuje se dio ili dijelovi imovine) glavni i sporedni s obzirom na ulogu u poreznom sustavu p. na imovinu fizikih osoba i p. na imovinu pravnih osoba prema objektu oporezivanja: nekretnine, pokretnine i prava opi i namjenski Vrednovanje (procjena) imovine U suvremenoj financijskoj teoriji tri su koncepta za utvrivanje vrijednosti objekata koj obuhvaa porez na imovinu: 1) vrednovanje na osnovi trine cijene imovinskih predmeta 2) vrednovanje prema veliini prihoda od imovinskih predmeta 3) vrednovanje prema vrijednosti kapitala Porezni obveznik moe biti fizika ili pravna osoba. Porezne stope- openito se moe rei da su stope p. na imovinu relativno niske, te iznose oko 1%, iako variraju od zemlje do zemlje one nikad ne prelaze 1,5%. Porez na imovinu uvijek je progresivan.5.2. Porez na nasljedstva i darovePorez na nasljedstva i darove jest porez koji se ubire povodom transfera vlasnitva do kojeg dolazi bez naknade meu ivima s darodavatelja na daroprimatelja, odnosno u povodu smrti sa ostavitelja na nasljednika, i to, u potonjem sluaju, na osnovi zakonskog prava nasljedstva ili oporuke ostavitelja. Predmet oporezivanja jest imovina, koja se na taj nain transferira. Porezni tretman nasljedstva moe se temeljiti na 2 pristupa: a) sa stajalita sveobuhvatnoh dohotka, stjecanje se smatra dohotkom, pa ju tako i oporezivati, i b) sa stajalita prema kojem se dohotkom mogu smatrati i oporezivati samo oni prihodi koji pritjeu iz nekog trajnog izvora- nisu dohodak i ne mogu se kao dohodak oporezivati.6. POREZ NA PROMET22=porezni oblik kod kojeg je porezni teret praktiki raspodijeljen na sve stanovnike neke drave i kod kojeg su oporezivani gotovo svi akti prometa koji se obavljaju uz naplatu. Objekti oporezivanja primjenom p. na promet su: a)proizvodi, b)sluge, 3)prava i 4)nekretnine Schmolders: porez na promet je potpuno prevaljiv opi porez na potronju kod kojeg se konani potroa pojavljuje u ulozi poreznog destinatora. Najvanija karakteristika poreza na promet je PREVALJIVOST ! Dijeli se na opi porez na promet i posebni (pojedinani) porezi na promet (akcize).6.1. Opi porez na promet neizravni, indirektni porez nezamjenjiv instrument fiskalne i makroekonomske politike u velikom broju zemalja znaajno sudjeluje u ukupnim ubranim prihodima drave oporezivanjem j obuhvaeno cjelokupno stanovnitvo oporezuju se proizvodi i usluge, prava i nekretninePozitivne karakteristike: 1) Jeftinoa trokovi njegova ubiranja su niski-> broj poreznih obveznika relativno je malen, tako da se prevaljivanje tereta, po intenciji zakonodavca, prenosi ciljano na cjelokupno stanovnitvo, ali e poreznu obvezu ( i ulogu ''sakupljaa'' poreza ) podmiriti porezni obveznik 2) Izdanost- financijski uinak tog poreza je velik zato to je porezni teret rasporeen na sve ( ili vei broj ) proizvoda koji se nalaze u prometu, kao na jednu ili vie faza kroz koje roba prolazi na svom putu od sirovine do finalnog proizvoda. 3) Konstantnost- vrlo znaajna karakteristika pri planiranju rashoda, jer dok veina prihoda drave ovisi o promjenama u gospodarskom ivotu zemlje, p. na promet se njima prilagoava i osigurava stalan pritok prihoda (uvaava zakone ponude i potranje) 4) Ugodnost plaanja- psiholoki je prihvatljiv jer je ukomponiran u cijenu proizvoda; naziva se i ''plaanje poreza pod anestezijom'' Njegov glavni nedostatak je REGRESIVNOST pogoduje bogatijima, teti siromanima (pogledati u poglavlju Porezi) Oblici opeg poreza na promet su: jednofazni (u fazi proizvodnje, na veliko i na malo), viefazni i svefazni (bruto- i neto-) porez na promet.6.1.2.Jednofazni porez na promet=oblik kojim se oporezuje samo jedna faza prometnog ciklusa Dijeli se na: A. Porez na promet u fazi proizvodnje- problem lei u definiranju finalnog proizvoda na koji treba platiti porez (definiranje poreznog objekta- nekome poluproizvod ili sirovina, a drugome finalni). Takoer, potrebno je izbjegavati kumulativni efekt (oporezivani proizvodi kao sastavni dio proizvoda koji e se oporezivati) pomou metoda suspenzije23(kupnja proizvoda kao inputa na koje ne plaaju p. na promet) i supstrakcije (odbijanje iznosa poreza plaenog na inpute u fazi proizvodnje). Prednosti: olakana implementacija i smanjeni trokovi zbog manjeg broja proizvoda koji podlijeu oporezivanju i manjeg broja p. obveznika. Nedostaci: iz gospodarstva se ponekad izvlae sredstva koja zapravo nisu namijenjena za plaanje poreza, ve nekok drugoj svrsi vezanoj uz proces proizvodnje. B. Porez na promet u fazi trgovine na veliko- prisutna su dva mogua problema- jedan da do oporezivanja doe dva puta ( izmeu vie trgovaca na veliko ), a drugi je da do oporezivanja uope ne doe (zaobilaenje faze na veliko)rjeenje- propisi i precizne regulative. Prednosti u odnosu 'na malo': jai stupanj selektivnosti zbog manjeg broja p. obveznikapoveanje neto uinka njegova ubiranja C. Porez na promet u fazi trgovine na malo- prednosti u odnosu na PDV: manji broj obveznika to olakava ubiranje i kontrolu ubiranja poreza, postupak utvrivanja visine poreza i podmirenja obveze jednostavniji i bri, manji kadrovski zahtjevi, vei neto efekt (manji trokovi ubiranja); izdaniji u odnosu na prva dva (proizvodnja i 'na veliko' ). Slabosti: mogunost preskakanja ove faze od strane trgovaca i mogui problem oporezivanja dvaput (proizvod kupljen za proizvodnju porez + porez); zatim, u odnosu na bruto viefazni i svefazni p. na promet- via porezna stopa negativno djeluje na porezni moral; u odnosu na prva dva jednofazna p. na promet, ima vee kadrovske zahtjeve i vee trokove ubiranja te stoga i slabiji neto efekt.6.1.3. Viefazni porez na promet=porezni oblik kojim se oporezivanje obavlja u vie prometnih faza u pravilu se javlja kao bruto viefazni porez na promet prisutno ekonomski nepovoljno (koliko- ovisno o broju oporezivanih faza) kumulativno djelovanje porezna osnovica je cijena oporezivanog proizvoda u koju je ukljuen- i oporezivanu fazu prevaljen iznos poreza plaen u prethodnoj prometnoj fazi prisutan problem tretmana vanjsko-trgovinske razmjene6.1.4. Svefazni porez na promet= oblik poreza na promet kojim su obuhvaene sve faze prometa kroz koje prolazi oporezivani proizvod Dijeli se na bruto i neto svefazni porez na promet.Bruto svefazni porez na prometporez se plaa u svakoj fazi prometnog ciklusa primjenom (u naelu) iste porezne stope na osnovicu koju predstavlja bruto naknada ostvarena u pojedinoj fazi prometnog ciklusa. Porezno optereenje ovisi o broju prometnih faza (od proizvoaa do potroaa) i o visini primijenjene porezne stope, kao i o veliini porezne osnovice glavni problem ovog oblika poreza na promet lei u njegovom kumulativnom efektu (tzv. lavinsko djelovanje)- nain ''pretakanja'' poreznog tereta iz faze u fazu gdje pri tome on raste zbog poveanja broja prometnih faza i visine porezne osnovice kumulativni efekt javlja se u irem i uem smislu u irem smislu- porez se naplauje primjenom iste porezne stope na prodajnu cijenu u svakoj fazi prometnog ciklusa, pa se zato porezni teretiz faze u fazu poveava i u obliku lavine svaljuje24na konanog potroaa u uem smislu- plaanje poreza na ve plaeni porez, jer se za osnovicu obraunavanja svefaznog bruto poreza na promet uzima cijena u fazi koja se oporezuje (npr. 1. faza- osnovica je 100, a p. stopa 30%, u 2. fazi, cijena e zbog prevaljivanja biti 130. Meutim, ona se cijela, sa plaenim porezom, uzima kao osnovica) prednosti: utvrivanje osnovice i optereenja je jednostavno (moe uiniti i sam p. obveznik), a ni ubiranje i kontrola nisu zahtjevni; porezne su stope nie, jer je oporezivanje protegnuto na sve prometne faze, pa je i porezno optereenje u pojedinoj fazi nie, to psiholoki pozitivno djeluje na porezni moralNeto svefazni porez na promet - PDV spada u mlae poreze ( druga polovica XX. Stoljea) za razliku od bruto svefaznog p. na promet, porezno optereenje ovisi ne samo o visini porezne stope nego i o broju oporezovanih faza; kod PDV-a oporezuje se samo vrijednost dodana u fazi oporezivanja, tj. pri oporezivanju primjenom PDV-a porezna osnovica jest dodana vrijednost (cijena kupljenog cijena prodanog u svakoj fazi, sve do konane faze u npr. Konzumu) Tri su oblika PDV-a: Proizvodni oblik PDV-a porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne moe odbiti troak nabavke kapitalnih dobara Dohodni oblik PDV-a porezni obveznik prigodom prodaje svog proizvoda moe odbiti amortizaciju Potroni oblik PDV-a porezni obveznik prilikom prodaje svog proizvoda moe odbiti iznos utroen za nabavku kapitalnih dobara (bruto investicije) najei oblik, zbog svoje neutralnosti Oporezive transakcije - PDV-om oporezuje se: a)isporuka dobara i obavljanje usluga uz naplatu, b)isporuka dobara i obavljanje usluga koje poduzetnik bez naknade uini osobama koje su kod njega zaposlene i lanovima njihovih obitelji, c)vlastita potronja i d) uvoz Porezni obveznik- pravna i fizika osoba koja samostalno obavlja djelatnost radi ostvarenja dobiti ili koja obavlja uvoz Mjesto oporezivanja jest mjesto isporuke Porezna osnovica PDV-a ini naknada za isporueno dobro ili uslugu Porezne stope- kod nas 22%; postoji i 0-ta stopa to znai da taj proizvod nije oporezovan Porezna izuzea- obrazovne usluge, zdravstvo, kultura, financijske institucije uvjetovano najee socijalno-politikim razlozima smanjenje regresivnog uinka- diferencirane stope, 0-ta stopa, porezna izuzea, negativno oporezivanje (transferna plaanja)6.2. Posebni porezi na promet (AKCIZE ili troarine) vaan kontekst poreza koji e se oporezivati (npr. cigarete- tetne, nafta- esencijalna, itd) mnotvo takvih poreza na promet tradicionalne akcize ( duhan, alkohol, pivo) utvruju se u pravilu u apsolutnom iznosu, a rjee u postotku od osnovice porezna osnovica je ili mjerna jedinica (npr. komad, kutija, litra) ili cijena oporezovanog proizvoda25III JAVNI DUG1. POJAM I ULOGA JAVNOG DUGA JAVNI DUG-izvanredni prihod drave, jedan od izvora financiranja njenih funkcija DUGMaastrichtskim ugovorom utvren je kao jedan od kriterija za ulazak u EU-utvreno je da proraunski deficit godinje ne smije prelaziti 3%, a javni dug 60%. PRORAUNSKI DEFICIT - je tijek, formira se i mjeri tijekom razdoblja JAVNI DUG JE stanje, njegova veliina utvruje se na dan JAVNI DUG JE KUMULATIV PROLIH PRORAUNSKIH DEFICITA. PRORAUNSKI DEFICIT-ukupni proraunski deficit kao viak rashoda nad DEFICITprihodima sredinje drave DEFICIT KONSOLIDIRANE BILANCE JAVNIH RASHODA I JAVNIH PRIHODA SREDINJE DRAVE - ukupni proraunski deficit kojim su osim prorauna obuhvaeni i izvanproraunski fondovi (mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zapoljavanje, dodatak na djecu i dr.)-relevantniji za sagledavanje ekonomskih uinaka javnog duga. Proraunski deficit moe nastati: 84kao razlika tekuih prihoda i rashoda (neprihvatljivije, znai da se sredstva javnog duga koriste za tekuu potronju) 88kao razlika kapitalnih prihoda i rashoda na tzv.proraunu kapitala (prihvatljivo jere se sredstva javnog duga koriste koriste za poveanje kapitala to ostaje buduim generacijama na koritenje) Proraunski deficit moe nastati na razini: 89sredinje drave, 91lokalnih zajednica( upanija, gradova, opina) Pri odreivanju javnog duga treba uzeti u obzir ne samo izravne obveze nego i neizravne (umirovljenici, budue generacije), a takoer treba uzeti u obzir i dravnu imovinu(ukoliko je ona vea drava e lake podmirivati dug) Odnos inflacije i javnog duga: 93inflacija djeluje na smanjenje javnog duga u visini inflacije-time se drava esto koristi Proraunski deficit moe se pokriti iz 3 izvora: 1.zaduenjem drave kod sredinje banke-izravni krediti, kupovinom dravnih vriejdnosnih papira od strane emisijske ustanove-najnepovoljniji jer rasplamsava inflaciju 9.zaduenjem na domaem financijskom tritu (kod domaeg stanovnitva, poduzea, banaka i drugih financijskih institucija) prednost - manje proinflatorni nain, sredstva ostaju u zemlji- nedostatak je to moe doi do istiskivanja privatnih investicija (poveava se potranja za kreditima pa se die kamatna stopa koja utjee na obaranje cijena vrijednosnih papira i smanjenje investicija ) 12.zaduenje u inozemstvu-odljev sredstava iz zemlje, mogua nelikvidnost u sluaju prezaduenosti, ali ne dolazi do istiskivanja privatnih investicija. Javni dug se koristi kao vrlo mo no sredstvo ekonomske politike - na26njemu se temelji najvaniji instrument monetarne politike-OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU. Sredinja monetarna banka kupovinom i prodajom vrijednosnih papira regulira koliinu novca u opticaju i kamatnu stopu. Ukoliko je potreba za poveanjem koliine novca u opticaju radi poveanja opsega novanih transakcija ili radi smanjenja kamatne stope sredinja banka e kupovinom dravnih vrijednosnih papira na novanom tritu poveati ponudu novca i obrnuito, ako je potrebno smanjiti ponudu novca, sredinja banka e prodavati vrijednosne papire na novanom tritu. U procesu nastanka javnog duga-3 faze: 1.emisija-izdaju se obveznice, prodaju i prenose na povjeritelje 96moe biti izravna (drava sama obraa povjeriteljima i sama odreuje uvjete upisa zajma, ali due traje to nije beznaajno) i neizravna (preko posrednika prodaje vrijednosnice - drava brzo dolazi do potrebnih sredstava, ali preuzima rizik da izgubi dio sredstava na razlici cijene obveznica) 3.amortizacija (otplata) duga-moe se ugovoriti na vie naina 98ugovorna-plan jednakih ili razliitih anuiteta 105fakultativna-drava odluuje da li e i kada otplaivati dug )primjer vjenih zajmovaplaa se samo kamata) tu su tzv.vjeni zajmovi. 5.refinanciranje(konverzija, reprogramiranje) javnog duga-konvertiranje u novi dug pod boljim uvjetima-vrlo esto 2. VRSTE JAVNOG DUGA S obzirom na izvor: unutarnji i vanjski S obzirom na trajanje: letei (kratkoroni, za premoivanje nesklada izmeu prihoda i rashoda) i konsolidirani (oslanja se na fiskalni kapacitet drave, veina javnih dugova) S obzirom na metodu pri upisu javnog duga: dobrovoljni (veina javnog duga gdje vlasnici financijskih vikova plasiraju u obveznice kao jedan od najsigurnijih ulaganja), prisilni (izvanredne situacije) i patriotski (apelira se na svijest graana da doprinosima pomognu) S obzirom na rokove otplate, zajmovi se dijele na: a) kratkoroni rok otplate do jedne godine b) srednjoroni od dvije do pet c) dugoroni iznad pet godina 3. TEMELJNI PROBLEMI JAVNOG DUGA Pitanje tko snosi teret javnog duga sadanja ili budua generacija? Ako se sredstva javnog duga koriste za ulaganja-bolje nego za tekuu potronju-loe Ako se koristi za financiranje javnog projekta-prednost treba dati zaduivanju, i budue generacije e to uivati pa mogu snositi dio duga. Ako se koriste za jaanje gospodarstva- nee doi do prevaljivanja duga na budue generacije 4. UPRAVLJANJE JAVNIM DUGOM Podrazumijevamo donoenje odluka o refinanciranju ili otplati, konverziji, emitiranju novog duga, izboru rone strukture i sl. Veliina javnog duga utie na visinu trokova kamate za njegovo servisiranje, ali odraavaju se i na likvidnost gospodarstva, opseg investicijskih aktivnosti i ukupnu dinamiku gospodarstva. Oni koji su zadueni za upravljanje javnim dugom moraju optimalno kombinirati njegovu27visinu s ronom strukturom i minimizirati trokove njegova servisiranja. Pri odreivanju tih parametara vaniji je oekivani smjer promjene kamatnih stopa nego njihova postojea razina. 5. GRANICE JAVNOG DUGA Optimalna granica-ona koja omoguava da se postignu poeljni ekonomski i socijalni ciljevi glede stabilizacije, preraspodjele dohotka i gospodarskog rasta a da nije ugroen gospodarski i socijalni razvoja. Bitno je da kroz due vrijeme stopa rasta javnog duga nije vea od stope rasta BDP-aV FISKALNI FEDERALIZAM1. UVOD Sve drave organizirane na vie razina vlasti. Najmanje dvije-razina sredinje drave i razina lokalne jedinice uprave i samouprave. FISKALNI FEDERALIZAM-vierazinsko odluivanje o javnim prihodima i javnim rashodima unutar jedne drave. Stupanj centralizacije u fiskalnom smislu mjeri se udjelom dravnih izdataka na saveznoj razini u ukupnim konsolidiranim rashodima drutveno politikih zajednica 2. OPTIMALNA VELIINA ZAJEDNICE Lokalne zajednice-stanovnitvo se udruuje radi zadovoljenja stanovitih potreba u javnom sektoru. 2 kriterija optimalne veliine zajednice su_ 107trokovi napuenosti 109naknada za lanstvo u toj zajednici to je vie lanova u nekoj zajednici, njihova mogunost sudjelovanja u koristi je manja, ali su i trokovi financiranja manji-ovisno o koristi koju ljudi dobivaju u zajednici biraju u kojoj e ivjeti-tako se uspostavlja konkurencija meu zajednicama u ponudi javnih dobara (nalik na trinu)(Tieboutov teorem) Ovaj model moe funkcionirati ako: 111nema uplitanja drave-ne stvaraju se vanjski uinci 113postoji puna pokretljivost pojedinaca, lanova zajednice 115postoji vie razliitih zajednica da pojedinac moe birati 116je troak po jedinici usluge stalan 117se javne usluge financiraju proporcionalnim porezom 120postoji mogunost donoenja zakona o diskriminaciji, npr. Izgradnja kua prema standardu(pa 121to moe ispuniti samo odreena kategorija stanovnitva)3. OPTIMALNA RAZINA ODLUIVANJA I PREDNOSTI I NEDOSTACI DECENTRALIZACIJEPrednosti decentralizacije- mogunost odluivanja stanovnitva na odreenom podruju-najbolje poznaju svoje elje, potrebe i mogunosti - racionalizacija zakonodavca-zakoni su vie specifini i odgovaraju stvarnosti - poticanje konkurencije izmeu zajednica - bolje se moe ocijeniti efikasnost rukovodnih organa zajednice-lake smjenjivi pa i odgovorniji za svoje postupke28- lake je provesti sve vrste inovacija - lokalne zajednice omoguuju bolje povezivanje prihodne i rashodne strane prorauna Nedostaci decentralizacije: - na nioj razini ne moe se voditi stabilizacijska politika - dolazi do velike koliine vanjskih uinaka - dolazi do neuinkovitosti poreznih sustava-proizvode negativne uinke, stvaraju nejednake uvjete privreivanja - na nioj razini ne mogu se u optimalnoj koliini proizvoditi javna dobra - nejednako se rasporeuje dohodak OPTIMALNI FEDERALIZAM je onaj sustav odluivanja u javnim financijama koji karakterizira minimum vanjskih uinaka. Prihodi koji bi trebali pripasti lokalnim zajednicama: - npr. Porez na imovinu - regresivan 121problem procjene vrijednosti imovine 125najee neprevaljiv jer je ponuda zemljita i nekretnina neelastina 126ne proizvodi dodatne trokove Lokalne zajednice najee imaju manjak prihoda u odnosu na funkcije koje su im dodijeljene. 4. FISKALNO IZRAVNANJE Zbog debalansa u prihodima i rashodima pojedinih drutvenopolitikih zajednica postoji potreba za 127vertikalnim izravnanjem daje se pravo niim jedinicama lokalne samouprave i uprave da participiraju u pojedinim ili svim prihodima sredinje drave 129horizontalnim izravnanjem-provodi se sustavom razliitih dotacija od viih prema niim organima vlasti Lokalnim zajednicama obino su dodijeljene funkcije kao: obrazovanje, komunalna infrastruktura, policija, promet i sl.-zadnjih godina velika ekspanzija-poveanje dotacija Dotacije: 130namjenske-za odreenu svrhu-imaju prednost 132nenamjenske- ope naravi Namjenske dotacije mogu biti: 134dotacije s vlastitim udjelom-kad nie jedinice participiraju u ukupnom iznosu, nisu ograniene s obzirom na visinu 137dotacije s vlastitim udjelom uz ogranienja- iste kao gore ali ogranieni iznos 140dotacije bez vlastitog udjela-daju se bez ikakvog pokria i bez ogranienja Dotacija je negativan porez, djeluju na poveanje javnih rashoda vie nego ekvivalentni porast dohotka. Nenamjenske dotacije: - za svrhu koju lokalne zajednice same odrede.V MEUNARODNI ASPEKTI OPOREZIVANJA (samo proitati)1. GLOBALIZACIJA I OPOREZIVANJE a. UVOD GLOBALIZACIJA-proces integracije nacionalnih gospodarstava u svjetski gospodarski sustav u kojem gospodarski subjekti svoje odluke donose i obavljaju djelatnosti u uvjetima svjetske konkurencije. Pogodnosti globalizacije: 142poveanje standarda zbog efikasnije alokacije raspoloivih resursa 143bogatija ponuda dobara i usluga 145poveanje brzine i smanjenje trokova prijevoza 146raspoloivost kvalitetnijih informacija Negativnosti: 147na nacionalno gospodarstvo b. UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA OPOREZIVANJE I VICE VERSA esto dolazi do:29E)dvostrukog oporezivanja- u uvjetima otvorenog kretanja robe, ljudi i kapitala izmeu razliitih zemalja svaka zemlja ima pravo oporezovati dohodak stvoren na njenom podruju, a istovremeno primjenom koncepta rezidenta (oporezivanje ukupnog dohotka ne samo ostvarenog u zemlji ve i u inozemstvu) neizbjeno dolazi do dvostrukog oporezivanja-donose se sporazumi i mjere za izbjegavanje istog-zemlji izvoznici kapitala priznaje se pravo na porezne olakice za iznos plaenog poreza u inozemstvu (str.154) I)porezne konkurencije-koritenje poreznih diferencijala (nie porezne stope i olakice) zbog privlaenja veeg dijela inozemne potranje roba i usluga i kapitala na vlastito podruje.porezna konkurencija 150porezni diferencijali obino imaju negativnu konotaciju, ali njihov uinak moe biti i pozitivan ukoliko slue discipliniranju fiskalnih vlasti da racionalnije postupaju s novcima svojih poreznih obveznika. O)porezne evazije-problem se svodi na raspodjelu porezne osnovice u onim sluajevima kada su dijelovi kompanije locirani u razliitim dravama-postoje mogunosti seljenja porezne osnovice u one drave gdje je porezne stopa najnia-mogunost kontrole ograniena P)problem elektronske trgovine-teko je ustanoviti tko je porezni obveznik-neprihvatljiv prijedlog za uvoenjem poreza jer bi to destimuliralo napredak tehnologije 2. TRANZICIJA I POREZNE REFORME 152Prijelaz bivih socijalistikih zemalja iz centralno-planskog u trino gospodarstvo Osim promjena u svim dijelovima drutveno ekonomskog sustava-promjena porezne reforme Stari porezni sustav-neuinkovit i nepravedan Zemlje u tranziciji usmjerene na ulazak u EU-uzor u poreznom sustavu-u porezne sustave ovih zemalja ugraena 4 najvanija poreza: porez na dohodak pojedinca, porez na dobit, porez na promet i porezi i doprinosi na plae i iz plaa30