Javna objava Grupe Zagrebačke banke - zaba.hr · siječnja 2018. godine zamijenio do tada...

Zagrebačka banka d.d. Trg bana Josipa Jelačića 10 10000 Zagreb Republika Hrvatska infotelefon: 0800 00 24 www.zaba.hr

Uprava Predsjednik Uprave Miljenko Živaljić Članovi Uprave: Claudio Cesario, Lorenzo Ramajola, Marco Lotteri, Nikolaus Maximilian Linarić, Eugen Paić-Karega Predsjednik Nadzornog odbora Simone Marcucci

Upisana u sudski registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu rješenjem broj Tt -95/1-2, od 17.03.1995., MBS 080000014, iznos temeljnog kapitala: 6.404.839.100,00 kuna, u cijelosti uplaćen Temeljni kapital podijeljen je na 320.241.955 redovnih dionica, pojedinačnog nominalnog iznosa od 20,00 kuna, koje se u kompjutorskom sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva vode s oznakom ZABA-R-A kao nematerijalizirani vrijednosni papiri na ime. Račun Banke kod Hrvatske narodne banke, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, IBAN: HR8823600001000000013, OIB: 92963223473.

Javna objava Grupe Zagrebačke banke

na dan 31. prosinca 2018. godine

sukladno dijelu Osmom Uredbe (EU) br. 575/2013

Zagreb, travanj 2019.

2

Na temelju članka 165. Zakona o kreditnim institucijama, odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 te

Smjernica o zahtjevima za objavu na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013, Zagrebačka banka

d.d. na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj objavljuje bonitetno

izvješće koji se odnosi na stanje s datumom 31. prosinca 2018. godine.

Izvješće se javno objavljuje na internet stranicama Zagrebačke banke d.d.

3

SAŽETAK

Javne objave Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinac 2018. godine ostvarila je stopu adekvatnosti ukupnog

regulatornog kapitala u visini od 21,58%. Ostvareni pokazatelj adekvatnosti kapitala potvrđuje

stabilnost Grupe i solidan potencijal za podržavanje kreditne aktivnosti i amortizaciju eventualnih rizika

i u idućim razdobljima:

Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke iznosi 16.330 milijuna kuna,

Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke iznosi 21,58%,

Ukupni regulatorni kapitalni zahtjev Grupe Zagrebačke banke iznosi 6.055 milijuna kuna

(primjenom minimalne stope adekvatnosti kapitala od 8% propisane Uredbom (EU) br. 575/2013).

Regulatorni kapital Grupe čini redovni osnovni kapital u iznosu od 16.330 milijuna kuna, a u odnosu

na 31. prosinca 2017. godine manji je za 346 milijuna kuna. Smanjenje regulatornog kapitala rezultat je,

između ostaloga, smanjenja zadržane dobiti za 294 milijuna kuna uglavnom kao rezultat uvođenja

Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9 - Financijski instrumenti („MSFI 9“) koji je 1.

siječnja 2018. godine zamijenio do tada primjenjivi Međunarodni računovodstveni standard („MRS“) 39

- Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje.

Zagrebačka banka izračunava adekvatnost kapitala i izloženosti riziku u skladu s odredbama Uredbe

(EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU, koristeći pritom:

Standardizirani pristup (“STA“) za kreditni rizik,

Standardizirani pristup za tržišni rizik, te

Standardizirani i napredni pristup za operativni rizik – Zagrebačka banka koristi napredni pristup

(“AMA“) dok ostale članice Grupe Zagrebačke banke koriste standardizirani pristup.

Izloženost ponderirana kreditnim rizikom je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i pojedinih

izvanbilančnih stavki (financijski instrumenti i izvanbilančne obveze po kojima je kreditna institucija

izložena kreditnom riziku) za sve poslove u knjizi banke.

Na dan 31. prosinca 2018. godine izloženost kreditnom riziku iznosila je 67.235 milijuna kuna, što je za 1.771 milijuna kuna više u odnosu na stanje 31. prosinca 2017. godine. Najznačajnije promjene zabilježene su na kategorijama izloženosti prema središnjoj državi i središnjim bankama (povećanje izloženosti u iznosu od 991 milijuna kuna; najvećim dijelom uslijed primjene odredbi iz članka 114. stavak 6. Uredbe (EU) br. 575/2013) te trgovačkim društvima (povećanje izloženosti u iznosu od 1.005 milijuna kuna; najvećim dijelom uslijed odobravanja novih plasmana).

Izloženost tržišnom riziku predstavlja zbroj kapitalnih zahtjeva za pozicije u knjizi trgovanja (pozicijski

rizici) te kapitalnih zahtjeva za valutni rizik (koji sadrži valutnu izloženost po pozicijama knjige banke i

knjige trgovanja) pomnoženih s 12,5.

Na dan 31. prosinca 2018. godine izloženost tržišnom riziku iznosila je 2.639 milijuna kuna, što je za

1.363 milijuna kuna više nego 31. prosinca 2017. godine. Povećanje izloženosti tržišnom riziku je

uglavnom posljedica većeg kapitalnog zahtjeva za valutni rizik (povećanje otvorene devizne pozicije).

Izloženost operativnom riziku računa se kao zbroj kapitalnih zahtjeva izračunatih za Zagrebačku

banku d.d. naprednim pristupom (“AMA”) i kapitalnih zahtjeva izračunatih za ostale Članice Grupe

standardiziranim pristupom (“TSA”) pomnoženih s 12,5.

4

Na dan 31. prosinca 2018. godine izloženost operativnom riziku iznosila je 5.770 milijuna kuna, što je

za 232 milijuna kuna manje nego 31. prosinca 2017. godine. Izloženosti operativnom riziku izračunate

naprednim pristupom smanjenje su za 1.31% (tj. 54 milijuna kuna) dok su se izloženosti izračunate

standardiziranim pristupom smanjile za 8.05% (tj. 178 milijuna kuna).

Dodatni iznos izloženosti riziku zbog fiksnih općih troškova računa se kao kapitalni zahtjev za

fiksne opće troškove pomnožen sa 12,5.

Na dan 31. prosinca 2018. godine dodatni iznos izloženosti riziku zbog fiksnih općih troškova u društvu

ZB Invest d.o.o. iznosio je 35 milijuna kuna u odnosu na 31. prosinac 2017. nije došlo do značajne

promjene.

Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju računa se kao kapitalni zahtjev za rizik

prilagodbe kreditnom vrednovanju pomnožen s 12,5.

Na dan 31. prosinca 2018. godine izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju iznosila je 7

milijuna kuna što predstavlja povećanje od 5 milijuna kuna u odnosu na 31. prosinca 2017. godine.

Povećanje kapitalnog zahtjeva rezultat je većeg iznosa izloženosti prema klijentima koji ulaze u izračun

prilagodbe kreditnom vrednovanju, što obuhvaća sve klijente osim nefinancijskih institucija i članica

UniCredit Grupe sa sjedištem u Europskoj uniji.

5

SUMMARY

Zagrebačka Banka Group Public disclosure as of 31 December 2018

As of 31 December 2018 the Capital Adequacy Ratio of Zagrebačka Banka Group was 21.58%. The

realised Capital Adequacy Ratio confirms stability and a solid potential of the Group to support the loan

activity and amortise eventual risks in the upcoming periods as well:

Own funds of Zagrebačka Banka Group amount to HRK 16,330m,

Capital Adequacy Ratio of Zagrebačka Banka Group amounts to 21.58%,

the Total Regulatory Capital Requirement of Zagrebačka Banka Group amounts to HRK 6,055m

(by applying minimum capital adequacy ratio of 8% as prescribed by Regulation (EU) No. 575/2013).

Own funds of Zagrebačka banka Group consist of Common Equity Tier 1 in the amount of HRK

16,330m and has decreased by HRK 346m compared to 31 December 2017. The decrease of regulatory

capital is a result, among other changes, of HRK 294m decrease of retained earnings mainly as a result

of the introduction of the International Financial Reporting Standard 9 - Financial Instruments ("IFRS 9")

as of 1 January 2018, which replaced the International Accounting Standard "IAS") 39 - Financial

Instruments: Recognition and measurement.

Zagrebačka banka calculates capital adequacy and risk exposure in accordance with Regulation (EU)

No.575/2013 and Directive 2013/36/EU using the following methods:

Standardized approach (“STA”) for credit risk,

Standardized approach for market risk and

Standardized and advanced approach for operational risk - Zagrebačka banka applies Advanced

approach (“AMA”) while standardized approach is used by the remaining members of Zagrebačka

Banka Group.

Credit risk weighted exposure is consisted of balance and off-balance sheet items in the banking book

(financial instruments and off-balance exposures which expose a credit institution to the credit risk).

As of 31 December 2018 the exposure to credit risk amounts to HRK 67,235m which is 1.771m higher

than 31 December 2017. The most significant changes were recorded on the exposure categories

central government and central banks (exposure increase in amount of HRK 991m; mainly due to the

application of Article 114, paragraph 6. Regulation (EU) No.575/2013) and corporates (exposure

increase in amount of HRK 1,005m; mainly due to the approval of new loans).

Exposure to market risk is sum of capital requirements for trading book positions (position risks) and

of capital requirements for foreign exchange risk (which includes exposures on trading and banking

book positions), multiplied by 12.5.

As at 31 December 2018 the exposure to market risk amounted to HRK 2,639m which is HRK 1,363m

higher than as of 31 December 2017. The increase in market risk exposure is mostly driven by increased

capital requirement for foreign exchange risk (increase in net open position).

6

Exposure to operational risk is calculated as a sum of capital requirements calculated for Zagrebačka

banka d.d. by use of advanced approach (“AMA”) and capital requirements for other Group members

calculated using the standardized approach (“TSA”), multiplied by 12.5.

As of 31 December 2018 the exposure to operational risk amounted to HRK 5,770m, which is HRK

232m lower than as at 31 December 2017. Exposures to operational risk calculated using the Advanced

approach are decreased by 1.31% (i.e. HRK 54m) while exposures calculated using the Standardized

approach decreased by 8.05% (i.e. HRK 178m).

The additional risk exposure amount due to fixed overheads calculates as the capital requirement

for fixed overheads multiplied by 12.5.

As at 31 December 2018, the additional risk exposure amount due to fixed overheads in the company

ZB Invest d.o.o. amounted to HRK 35m and compared to 31 December 2017 there was no significant

change.

Exposure to credit value adjustment risk is calculated as the capital requirement for credit value

adjustment risk multiplied by 12.5.

The exposure to credit value adjustment risk amounted to HRK 7m on 31 December 2018 which is HRK

5m higher than as at 31 December 2017. The increase in capital requirement is a result of higher

exposure amount towards clients that are in scope of credit value adjustment calculation, which includes

all clients except non-financial institutions and EU UniCredit Group members.

7

SADRŽAJ

Sustav upravljanja rizicima, regulatorni kapital te kapitalni zahtjevi Grupe Zagrebačke banke na dan 31.

prosinca 2018. godine detaljno su prezentirani u nastavku dokumenta u sljedećem sadržaju:

1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva ...................................................................................... 10

2 Strategije i politike upravljanja rizicima .................................................................................... 17

2.1 Kreditni rizik ................................................................................................................. 17 2.2 Tržišni rizik ................................................................................................................... 19 2.3 Operativni rizik ............................................................................................................. 20

3 Regulatorni kapital ...................................................................................................................... 23

4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala ........................................................ 27

4.1 Kapitalni zahtjevi, stopa adekvatnosti kapitala i zaštitni slojevi kapitala ...................... 27 4.2 Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala .............................................................. 31

5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik .............................................................................................. 34

5.1 Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika ......................................................... 48 5.2 Tehnike smanjenja kreditnog rizika ............................................................................. 51 5.3 Rizik druge ugovorne strane ........................................................................................ 54

6 Kapitalni zahtjev za tržišni rizik.................................................................................................. 57

7 Kapitalni zahtjev za operativni rizik ........................................................................................... 58

8 Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja .............. 60

9 Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke ............................................................................... 61

10 Omjer financijske poluge ............................................................................................................ 63

11 Informacije u vezi sa sustavom upravljanja ............................................................................. 66

12 Primici radnika ............................................................................................................................. 69

13 Likvidnosni rizik .......................................................................................................................... 78

Popis tablica ...................................................................................................................................... 108

Popis slika .......................................................................................................................................... 109

Popis priloga ...................................................................................................................................... 109

8

Upućivanje na zahtjev EBA Smjernicu (EBA/GL/2016/11)

U skladu sa Smjernicama EBA/GL/2016/11 (Smjernice o zahtjevima za objavu na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013), donja tablica je prikaz EBA-inog zahtjeva uključenog u ovaj dokument na način da upućuje na poglavlje u kojem je objavljen:

Kvalitativni podaci

Kvantitativni podaci

Opis zahtjeva Poglavlje

EU OVA Pristup upravljanju rizikom institucije 2 Strategije i politike upravljanja rizicima

EU LIA Glavni izvori razlika između regulatornih iznosa izloženosti I knjigovodstvenih vrijednosti u financijskim izvještajima

1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva

EU LI1 Razlike između računovodstvenog i regulatornog obuhvata konsolidacije i raspoređivanje kategorija iz financijskog izvješća s regulatornim kategorijama rizika

EU LI2 Glavni izvori razlika između regulatornih iznosa izloženosti i knjigovodstvenih vrijednosti u financijskim izvještajima

EU LI3 Pregled razlika u opsezima konsolidacije (subjekt po subjekt)

EU OV1 Pregled rizikom ponderirane imovine 4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala

EU CRA Opće kvalitativne informacije o kreditnom riziku

5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik

EU CRB-A Dodatne objave povezane s kreditnom kvalitetom imovine

EU CRB-B Ukupni i prosječni neto iznos izloženosti

EU CRB-C Geografska raščlamba izloženosti

EU CRB-D Koncentracija izloženosti prema gospodarskim granama ili vrstama druge ugovorne strane

EU CRB-E Dospijeće izloženosti

EU CR1-A Kreditna kvaliteta izloženosti prema kategoriji izloženosti i instrumentima

EU CR1-B Kreditna kvaliteta izloženosti prema gospodarskim granama ili vrsti drugih ugovornih strana

EU CR1-C Kreditna kvaliteta izloženosti prema geografiji

EU CR1-D Razdoblja dospijeća dospjelih izloženosti

EU CR1-E Neprihodujuće i restrukturirane izloženosti

EU CR2-A Promjene iznosa općih i posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik

EU CR2-B Promjene iznosa zajmova i dužničkih vrijednosnica koji su u statusu neispunjavanja obveza i nevraćeni

EU CRD Kvalitativni zahtjevi za objavu o korištenju vanjskog kreditnog rejtinga institucija kod standardiziranog pristupa za kreditni rizik

EU CR4 Standardizirani pristup – Izloženost kreditnom riziku i učinci smanjenja kreditnog rizika

5.1 Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

EU CR5 Standardizirani pristup

EU CRC Zahtjevi za kvalitativnu objavu povezani s tehnikama smanjenja kreditnog rizika

5.2. Tehnike smanjenja kreditnog rizika EU CR3 Tehnike smanjenja kreditnog rizika – pregled

EU CCRA Zahtjevi za kvalitativnu objavu vezanu uz kreditni rizik druge ugovorne strane

5.3 Rizik druge ugovorne strane

EU CCR1 Analiza izloženosti kreditnog rizika druge ugovorne strane prema pristupu

EU CCR2 CVA kapitalni zahtjev

EU CCR3 Standardizirani pristup – Izloženosti druge ugovorne strane kreditnom riziku prema regulatornom portfelju i riziku

EU CCR5-B Sastav kolaterala za izloženosti kreditnom riziku drugih ugovornih strana

EU MRA Zahtjevi za kvalitativnu objavu vezanu uz tržišni rizik 6 Kapitalni zahtjev za tržišni rizik

EU MR1 Tržišni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom

9

Upućivanje na dio osmi Uredbe (EU) br. 575/2013

Članak Uredbe (EU) br.

575/2013

Sadržaj Poglavlje

435. Ciljevi i politike upravljanja rizikom 2

11 Strategije i politike upravljanja rizicima Informacije u vezi sa sustavom upravljanja

436. Opseg primjene 1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva

437. Regulatorni kapital 3 Regulatorni kapital

438. Kapitalni zahtjevi 4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala

439. Izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik

440. Zaštitni slojevi kapitala 4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala

441. Pokazatelji globalne sistemske značajnosti

442. Ispravci vrijednosti za kreditni rizik 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik

443. Neopterećena imovina 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik

444. Primjena VIPKR-a 5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik

445. Izloženost tržišnom riziku 6 Kapitalni zahtjev za tržišni rizik

446. Operativni rizik 7 Kapitalni zahtjev za operativni rizik

447. Izloženost na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja

8 Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja

448. Izloženost kamatnom riziku za pozicije koje nisu uključene u knjigu trgovanja

9 Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke

449. Izloženost sekuritizacijskim pozicijama

450. Politika primitaka 12 Primici radnika

451. Financijska poluga 10 Omjer financijske poluge

10

1 Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva

Naziv institucije na koju se primjenjuju zahtjevi Uredbe (EU) br. 575/2013

Zagrebačka banka d.d., kao ovlaštena poslovna banka koja posluje u Republici Hrvatskoj i matično

društvo Grupe Zagrebačke banke

Opis razlika u konsolidacijskoj osnovi za računovodstvene i bonitetne potrebe

Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine sastoji se od matičnog društva i 11

podružnica u punoj konsolidaciji i 3 pridružena društva konsolidirana metodom udjela koja se

konsolidiraju u okviru računovodstvenog obuhvata konsolidacije kako je definirano Međunarodnim

standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

Podružnice su društva u kojima Grupa Zagrebačke banke ima pravo upravljati financijskom i poslovnom

politikom, što u pravilu podrazumijeva vlasništvo više od 50% glasačkih prava. Podružnice se uključuju

u konsolidirane financijske izvještaje metodom pune konsolidacije od datuma kad je Grupa Zagrebačke

banke stekla pravo kontrole nad podružnicom. Podružnice se isključuju iz konsolidiranih financijskih

izvještaja od datuma prestanka kontrole nad njima od strane Grupe Zagrebačke banke. Transakcije

između članica Grupe Zagrebačke banke eliminiraju se prilikom izrade konsolidiranih financijskih

izvještaja.

Pridružena društva su društva nad kojima Grupa Zagrebačke banke ima značajan utjecaj ali nema

kontrolu, što obuhvaća udjele između 20% i 50% glasačkih prava. Ulaganja u pridružena društva

priznaju se metodom udjela.

Ne postoje niti se predviđaju značajna pravna ili stvarna ograničenja neodgodivog prijenosa kapitala ili

izmirenja obveza između Banke i njoj podređenih društava.

Grupa kreditnih institucija u okviru regulatornog obuhvata konsolidacije za potrebe supervizije

bonitetnih zahtjeva, definirana je u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama i Uredbe (EU)

br. 575/2013, dijelom prvim, glavom II. poglavljem 2., sastoji se od matičnog društva i 31 podružnice.

Sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, iz grupe kreditnih institucija isključena su društva kod

kojih ukupni iznos imovine i izvanbilančnih stavki društva ne prelazi niži od sljedećeg:

(a) 10 milijuna eura;

(b) 1% ukupnog iznosa imovine i izvanbilančnih stavki matičnog društva ili društva koje ima

sudjelujuću udio.

Prikaz razlika između knjigovodstvene vrijednosti iskazane u objavljenim financijskim izvještajima i

knjigovodstvene vrijednosti regulatornog obuhvata konsolidacije, dana je u tablicama EU LI1. Razlike

proizlaze iz:

(a) različitih konsolidacijskih obuhvata, objašnjenih u uvodu ovog poglavlja, te prikazanih u tablici EU

LI3 na razini svakog subjekta Grupe Zagrebačke banke;

(b) stavki imovine i obveza koje nisu uključene u regulatorni obuhvat izloženosti za potrebe izračuna

rizikom ponderirane aktive (nematerijalna imovina, obveze)

Prikaz razlika obuhvata računovodstvene i regulatorne konsolidacije na razini svakog subjekta Grupe

Zagrebačke banke i način konsolidacije prikazan je u tablici EU LI3.

1 Na dan 31. svibnja 2018. godine, Grupa kreditnih institucija Zagrebačke banke sastojala se od matičnog društva i 4 podružnice.

Dana 1. lipnja 2018. godine provedeno je poslovno pripajanje kojim se podružnica Prva stambena štedionica d.d pripojila matičnom društvu.

11

Tablica 1: EU LI1 – Razlike između računovodstvenog i regulatornog obuhvata konsolidacije i raspoređivanje kategorija iz financijskog izvješća s regulatornim kategorijama rizika – Zagrebačka banka d.d. na dan 31. prosinca 2018. godine u milijunima kuna

Knjigovodstvene

vrijednosti iskazane u objavljenim financijskim izvještajima

Knjigovodstvene vrijednosti

regulatornog obuhvata

konsolidacije

Knjigovodstvene vrijednosti stavki

Podliježe okviru za

kreditni rizik


kreditni rizik druge

ugovorne strane


sekuritizaciju

Podliježe okviru za tržišni rizik

Ne podliježe kapitalnim

zahtjevima ili podliježe

odbicima od kapitala

Imovina

Novac i ekvivalenti novca 21.860 21.864 21.860 - - 3.067 -

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke 5.684 5.685 5.684 - - - -

Zajmovi i potraživanja od banaka 4.853 4.848 1.653 3.200 - 4.600 -

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 1.442 1.442 261 1.125 - 278 -

Zajmovi i potraživanja od komitenata 65.870 65.870 65.155 715 - 42.231 -

Imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

10.231 10.231 10.231 - - 5.497 -

Ulaganja u podružnice i pridružena društva 1.537 1.537 1.537 - - - -

Ulaganja u nekretnine 91 91 91 - - - -

Nekretnine i oprema 1.056 1.056 1.056 - - - -

Nematerijalna imovina 206 206 - - - - 206

Odgođena porezna imovina 276 276 276 - - - -

Preplaćeni porez 88 88 88 - - - -

Dugotrajna imovina i skupine imovine i obveza namijenjenih prodaji 2 2 2 - - - -

Ostala imovina 47 47 47 - - 7 -

Ukupna imovina 113.243 113.243 107.941 5.040 - 55.680 206

Obveze, kapital i rezerve

Obveze

Tekući računi i depoziti banaka 7.474 7.474 - - - 6.770 704

Tekući računi i depoziti komitenata 83.153 83.167 - - - 46.550 36.603

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 961 961 - 961 - 142 -

Uzeti zajmovi 3.592 3.592 - 1.111 - 3.034 558

Izdani dužnički vrijednosni papiri 54 54 - - - 54 -

Rezervacije za obveze i troškove 727 727 488 - - 136 208

Ostale obveze 858 844 - - - 157 687

Tekuća porezna obveza - - - - - - -

Ukupne obveze 96.819 96.819 488 2.072 - 56.843 38.774

Kapital i rezerve

Izdani dionički kapital 6.405 6.405 - - - - 6.405

Premija na izdane dionice 3.504 3.504 - - - - 3.504

Trezorske dionice (36) (36) - - - - (36)

Ostale rezerve 475 475 - - - - 475

Rezerva fer vrijednosti 226 226 - - - - 227

Zadržana dobit 5.850 5.850 - - - - 5.850

Ukupni kapital i rezerve koje pripadaju dioničarima Banke 16.424 16.424 - - - - 16.425

Nekontrolirajući udjeli - - - - - - -

Ukupni kapital i rezerve 16.424 16.424 - - - - 16.425

Ukupne obveze, kapital i rezerve 113.243 113.243 488 2.072 - 56.843 55.199

12

Tablica 2: EU LI1 – Razlike između računovodstvenog i regulatornog obuhvata konsolidacije i raspoređivanje kategorija iz financijskog izvješća s regulatornim kategorijama rizika, Grupa Zagrebačke banke d.d. na dan 31. prosinca 2018. godine u milijunima kuna

Knjigovodstvene

vrijednosti iskazane u objavljenim financijskim izvještajima

Knjigovodstvene vrijednosti

regulatornog obuhvata

konsolidacije

Knjigovodstvene vrijednosti stavki


kreditni rizik


kreditni rizik druge

ugovorne strane


sekuritizaciju

Podliježe okviru za tržišni rizik

Ne podliježe kapitalnim

zahtjevima ili podliježe

odbicima od kapitala

Imovina

Novac i ekvivalenti novca 24.652 24.650 24.650 - - 4.130 -

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke 5.684 5.684 5.684 - - - -

Zajmovi i potraživanja od banaka 9.418 9.417 5.396 4.021 - 7.267 -

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 1.468 1.444 261 1.126 - 278 -

Zajmovi i potraživanja od komitenata 81.714 81.683 80.968 715 - 49.887 -

Imovina koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

12.097 12.097 12.097 - - 6.797 -

Ulaganja u pridružena društva 93 168 168 - - - -

Ulaganja u nekretnine 202 128 128 - - - -

Nekretnine i oprema 2.204 2.162 2.162 - - 265 -

Nematerijalna imovina 336 336 - - - - 336

Odgođena porezna imovina 315 310 310 - - - -

Preplaćeni porez 89 89 89 - - - -

Dugotrajna imovina i skupine imovine i obveza namijenjenih prodaji 2 2 2 - - - -

Ostala imovina 257 256 257 - - 165 -

Ukupna imovina 138.531 138.426 132.172 5.862 - 68.789 336

Obveze, kapital i rezerve

Obveze

Tekući računi i depoziti banaka 9.477 9.477 - - - 8.675 802

Tekući računi i depoziti komitenata 99.637 99.679 - - - 53.618 46.061

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 964 964 - 963 - 142 1

Uzeti zajmovi 7.371 7.350 - 1.111 - 6.419 931

Izdani dužnički vrijednosni papiri 54 54 - - - 54 -

Rezervacije za obveze i troškove 885 882 567 - - 151 299

Ostale obveze 1.374 1.369 - - - 249 1.120

Tekuća porezna obveza 13 13 - - - - 13

Odgođena porezna obveza 5 5 - - - - 5

Ukupne obveze 119.780 119.793 567 2.074 - 69.308 49.232

Kapital i rezerve

Izdani dionički kapital 6.405 6.405 - - - - 6.405

Premija na izdane dionice 3.504 3.504 - - - - 3.504

Trezorske dionice (36) (36) - - - - (36)

Ostale rezerve 475 475 - - - 6 475

Rezerva fer vrijednosti 235 235 - - - - 235

Zadržana dobit 8.144 8.029 - - - - 8.029

Ukupni kapital i rezerve koje pripadaju dioničarima Banke 18.727 18.612 - - - 6 18.612

Nekontrolirajući udjeli 24 21 - - - - 21

Ukupni kapital i rezerve 18.751 18.633 - - - 6 18.633

Ukupne obveze, kapital i rezerve 138.531 138.426 567 2.074 - 69.314 67.865

13

Tablica 3: EU LI2 – Glavni izvori razlika između regulatornih iznosa izloženosti i knjigovodstvenih vrijednosti u financijskim izvještajima, Grupa Zagrebačke banke d.d. na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Ukupno

Okviri kojima stavke podliježu

Okvir za kreditni rizik

Okvir za kreditni rizik druge ugovorne strane

Okvir za sekuritizaciju

Okvir za tržišni rizik

od čega:

SFT od čega:

izvedenice

1 Iznos knjigovodstvene vrijednosti imovine prema regulatornom obuhvatu konsolidacije (prema obrascu EU LI1)

138.426 132.172 5.862 4.735 1.127 - 68.789

2 Iznos knjigovodstvene vrijednosti obveza prema regulatornom obuhvatu konsolidacije (prema obrascu EU LI1)

138.426 567 2.074 1.111 963 - 69.314

3 Ukupni neto iznos prema regulatornom opsegu konsolidacije 138.426 132.172 5.862 4.735 1.127 - 1.633

4

Iznosi izvanbilančnih stavki (A) 21.164 4.723 572 - 572 - 1.005

od čega: ccf 0% 4.892 - - - - - - - - od čega: ccf 20% 11.439 2.288 - - - - - -

od čega: ccf 50% 4.795 2.397 - - - - - -

od čega: ccf 100% 38 38 572 - 572 - 1.005 -

5 Razlike proizašle iz repo transakcija koje podliježu zahtjevu za regulatornu izloženost (B) - - 1.111 1.111 - - -

6 Razlike proizašle iz regulatorne izloženosti repo transakcija (C) - - 46 46 - - -

7 Razlike proizašle iz različitih pravila o netiranju. osim onih koje su već uključene u redak 2. (D) - - (840) - (840) - -

8 Iznosi izloženosti za regulatorne svrhe 159.590 136.895 6.751 5.892 859 - 2.638

U tablici EU LI2 prikazana je razlika između knjigovodstvene vrijednosti u okviru regulatornog opsega primjene, iskazane u tablici EU LI1, te iznosa izloženosti

koji se koriste za regulatorne svrhe i smatraju se početnom točkom za izračun rizikom ponderirane aktive prije primjena metoda za smanjenje kreditnog

rizika. Iznosi prikazani u retcima 1 i 2 odgovaraju iznosima Ukupne imovine i Ukupnih obveza, kapitala i rezervi iz tablice EU LI1 (kolone b do f). Iznosi

prikazani u retku 3 podudaraju se sa iznosima prikazanim u retku 1 budući da su bilančna netiranja imovine i obveza već prikazana u retku 1, osim kod okvira

za tržišne rizike kod kojih neto pozicija predstavlja apsolutni iznos dugih (kratkih) pozicija koje prelaze iznos kratkih (dugih) pozicija u stavkama imovine i

obveza Iznos prikazan u koloni a predstavlja ukupnu knjigovodstvenu vrijednost bilančnih i izvanbilančnih stavki koje se koriste za regulatorne svrhe.

Osnovne razlike između neto iznosa prema regulatornom opsegu konsolidacije i iznosa izloženosti za regulatorne svrhe proizlaze iz sljedećeg:

(A) stavki izvanbilance koje nisu uključene u objavljeno financijsko izviješće, za koje je u stupcu a tablica EU LI2 prikazana izloženost prije primjene

konverzijskih faktora, a u stupcima b do e je prikazana izloženost koja podliježe regulatornom okviru nakon primjene relevantnih konverzijskih faktora;

(B) stavki repo transakcija koje su u tablici EU LI1 prikazane na strani obveza a podliježu zahtjevu za regulatornu izloženost za izračun rizikom ponderirane

aktive;

(C) razlike proizašle između nominalne vrijednosti papira (regulatorna neto izloženost) i primljenog kredita kod repo poslova (računovodstvena vrijednost

kredita);

(D) Za izračun regulatorne izloženosti kod derivatnih transakcija Banka koristi učinke netiranja proizašle iz sporazuma o net iranju (ISDA Master

Agreement) u kojima se utvrđuje da su, ako dođe do pravnog osporavanja sporazuma o netiranju, potraživanja i obveze Banke ograničeni na iznos iz

čl.296.2.(a) CRR-a. Spomenuti krovni ugovori o netiranju ne podliježu prijeboju u izvještaju o financijskom položaju. Dodatno, u svrhu mitigacije rizika

korišten je i Ugovor o kolateralu (CSA – Credit Support Annex) koji se, sukladno EBA-inim smjernicama uključuje u izračun tržišne vrijednosti

14

Tablica 4: EU LI3 – pregled razlika u obuhvatima konsolidacije (subjekt po subjekt) društava koja ulaze u sastav Grupe Zagrebačke banke tijekom 2018. godine prema MSFI

Naziv subjekta Metoda računovodstvene

konsolidacije

Metoda regulatorne konsolidacije Opis subjekta

Zemlja sjedišta Kapital u vlasništvu Grupe % Puna

konsolidacija Proporcionalna konsolidacija

Nisu konsolidirani ni odbijeni

Odbijeno Vrsta društva Područje djelatnosti

Zagrebačka banka d.d. Puna konsolidacija X Kreditna institucija Bankarstvo Republika Hrvatska

UniCredit Bank d.d., Mostar Puna konsolidacija X Kreditna institucija Bankarstvo Bosna i Hercegovina 99.3

Prva stambena štedionica d.d.1 Puna konsolidacija X Kreditna institucija Bankarstvo Republika Hrvatska 100.0

UniCredit Leasing Croatia d.o.o.2 Puna konsolidacija X Financijska institucija Leasing Republika Hrvatska 100.0

HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji3 Puna konsolidacija X Financijska institucija Leasing Republika Hrvatska 100.0

ZB Invest d.o.o. Puna konsolidacija X Financijska institucija Upravljanje fondovima Republika Hrvatska 100.0

Pominvest d.d. Puna konsolidacija X Društvo za pomoćne usluge

Upravljanje nekretninama Republika Hrvatska 88.7

Zagreb nekretnine d.o.o. za poslovanje nekretninama Puna konsolidacija X Društvo za pomoćne usluge

Nekretnine Republika Hrvatska 100.0

ZANE BH d.o.o. Puna konsolidacija X Društvo za pomoćne usluge

Nekretnine Bosna i Hercegovina 100.0

Centar Kaptol d.o.o.4 Puna konsolidacija X Ostala društva Ulaganje u nekretnine Republika Hrvatska 100.0

ZABA Partner d.o.o. Puna konsolidacija X Ostala društva Distribucija u osiguranju i reosiguranju Republika Hrvatska 100.0

LOCAT CROATIA d.o.o. Puna konsolidacija X Ostala društva Poslovanje nekretninama Republika Hrvatska 100.0

BACAL ALPHA d.o.o. Puna konsolidacija X Ostala društva Poslovanje nekretninama Republika Hrvatska 100.0

ALLIB NEKRETNINE d.o.o. Puna konsolidacija X Ostala društva Poslovanje nekretninama Republika Hrvatska 100.0

UniCredit Partner d.o.o.5 Puna konsolidacija X Ostala društva Trgovina i usluge Republika Hrvatska 100.0

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom6

Konsolidacija metodom udjela X Ostala društva Upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Republika Hrvatska 49.0

Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Konsolidacija metodom udjela X Ostala društva Upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Republika Hrvatska 49.0

Multiplus Card d.o.o. Konsolidacija metodom udjela X Ostala društva Promidžba i usluge Republika Hrvatska 25.0

UniCredit Broker d.o.o., Sarajevo Konsolidacija metodom udjela X Ostala društva Posredovanje u osiguranju Bosna i Hercegovina 48.7

1 Dana 1. lipnja 2018. godine provedeno je poslovno pripajanje kojim se društvo Prva stambena štedionica d.d pripojilo društvu Zagrebačka banka d.d.

2 Dana 12. prosinca 2018. društvo UniCredit Leasing Croatia d.o.o. preuzelo je 100% udjela u temeljnom kapitalu društva HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji (prethodno u 100%-tnom vlasništvu Addiko bank d.d.).

3 Dana 25. siječnja 2019. godine društvo HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. u likvidaciji pripojeno je društvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

4 Dana 28. veljače 2018. godine Grupa je prodala svoj udjel u društvu Centar Kaptol d.o.o.

5 Dana 4. siječnja 2018. godine društvo UniCredit Leasing Croatia d.o.o. preuzelo je 20% udjela u temeljnom kapitala društva UniCredit Partner d.o.o. (od društva UniCredit Insurance Management CEE GmbH, članica UniCredit Group) te je time stečen 100% udio od strane UniCredit Leasing Croatia d.o.o. Dana 9. svibnja 2018. društvo UniCredit Partner d.o.o. pripojeno je društvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

6 Dana 3. rujna 2018. godine društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Allianz ZB d.o.o. pripojeno je Allianz ZB d.o.o. društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Iznos izloženosti koji se odnosi na vlasnička ulaganja za društva isključena iz regulatornog obuhvata konsolidacije, sukladno članku 19. Uredbe (EU) br.

575/2013, nije odbijen od regulatornog kapitala Grupe, nego je ponderiran propisanim ponderom rizika.

15

Slika 1: Sastav Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine za potrebe bonitetnog nadzora

16

Slika 2: Sastav Grupe Zagrebačke banke prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) na dan 31. prosinca 2018. godine

17

2 Strategije i politike upravljanja rizicima

Izjava Uprave o primjerenosti rješenja za upravljanje rizikom

Ovime se potvrđuje da je sustav upravljanja rizicima uspostavljen u Grupi Zagrebačke banke, primjeren

s obzirom na njen profil i strategiju.

Strategije i politike upravljanja rizicima

Za upravljanje rizicima u Zagrebačkoj banci (u daljnjem tekstu poglavlja: Banka) odgovorna je divizija

Upravljanja i kontrole rizika. Odgovornost divizije Upravljanja i kontrole rizika uključuje poslove

identifikacije, mjerenja, ocjene rizičnog profila Banke i Grupe uzimajući u obzir sve značajne rizike,

nadzor nad funkcioniranjem metoda i modela za upravljanje svim vrstama rizika, vrednovanje

adekvatnosti i djelotvornosti unutarnjih kontrola u procesu upravljanja svim vrstama rizika te ostale

poslove utvrđene Zakonom o kreditnim institucijama i pod-zakonskim aktima.

Unutarnja revizija ocjenjuje primjenu i djelotvornost postupaka za upravljanje rizicima i metodologije za

procjenjivanje rizika te daje ocjenu sustava unutarnjih kontrola u Banci.

Praćenje usklađenosti osigurava praćenje, provjeru i uvid u zakonitost i integritet poslovanja Banke u

cilju smanjenja rizika usklađenosti sa eksternim i internim propisima, a time i smanjenja reputacijskog

rizika.

2.1 Kreditni rizik

Banka razumijeva pojam kreditnog rizika kao mogućnost gubitka zbog neispunjavanja dužnikove

novčane obveze prema Banci. Kreditni rizik uključuje i rizik države, rizik koncentracije, valutno inducirani

kreditni rizik i rezidualni rizik.

Ciljevi i osnovna načela preuzimanja i upravljanja kreditnim rizikom te sklonost Banke za preuzimanje

kreditnog rizika temelje se na kreditnoj strategiji Banke.

Grupa Zagrebačke banke primjenjuje standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika u skladu s

odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013.

Zagrebačka banka, u skladu sa strategijom UniCredit Grupe te intencijom što kvalitetnijeg praćenja i

upravljanja kreditnim rizicima, u budućnosti planira u mjerenju kreditnog rizika implementirati pristup

baziran na internim rejtinzima (IRB).

Za upravljanje i kontrolu kreditnog rizika odgovorne su sljedeće organizacijske jedinice u okviru divizije

Upravljanja i kontrole rizika:

Odobravanje kreditnog rizika je sektor nadležan za sekundarnu procjenu kreditnog rizika te

sprečavanje i prepoznavanje potencijalnih prijevara u procesu odobravanja plasmana pravnim

osobama i individualnim klijentima s ciljem očuvanja ciljanog rizičnog profila i kvalitete aktive.

Monitoring kreditnog rizika je sektor nadležan za monitoring kreditnog portfelja poslovnih

subjekata i klijenata privatnog bankarstva, te monitoring i naplatu kreditnog portfelja individualnih

klijenata. U domeni sektora je kontrola i analiza izloženosti kreditnom riziku po postojećim kreditnim

plasmanima klijentima s ciljem sprječavanja nastanka mogućih gubitaka za Banku kroz identifikaciju

potencijalno rizičnih klijenata, definiranje monitoring strategija i aktivnosti te provođenje mjera

naplate dospjelih nepodmirenih potraživanja po plasmanima individualnih klijenata. Uz navedeno,

Monitoring definira pravila praćenja kreditnog portfelja i naplate dospjelih nepodmirenih potraživanja,

monitorira uspješnost procesa naplate potraživanja po predmetima klijenata, te je nadležan za

provođenje periodične revizije kvalitete kreditnog portfelja članica Grupe.

18

Restrukturiranje i prisilna naplata je sektor nadležan za upravljanje poslovnim odnosom i kreditnim

rizikom poslovnih subjekata i individualnih klijenata klasificiranih kao „Restrukturiranje“ i „Workout“ s

ciljem sanacije rizičnog profila i kvalitete aktive, te optimiranja odnosa troška kreditnog rizika i dobiti

iz kreditnog poslovanja za Banku, te upravljanje razinom specifičnih rezerviranja za kreditne rizike.

Strateško upravljanje i kontrola kreditnog rizika je sektor odgovoran za (i) definiranje i

koordinaciju provođenja strategije kreditnog rizika sukladno zakonu i standardima Grupe, (ii) dizajn

kreditnih procesa i tehnika umanjenja kreditnog rizika u cilju podržavanja ostvarivanja planiranih

poslovnih ciljeva u uvjetima tržišta na kojima Banka posluje, analizu i monitoring ključnih pokazatelja

upravljanja kreditnim rizikom, (iv) razvoj i implementaciju modela procjene rezervacija, (v)

upravljačko i operativno izvješćivanje o strukturi i kvaliteti kreditnog portfelja, (vi) razvoj, unapređenje

i implementacija sustava kojima se procjenjuju i mjere parametri kreditnog rizika - PD, EAD, LGD

uvažavajući regulatorne zahtjeve, standarde Grupe i specifičnosti tržišta na kojima Banka posluje, te

(vii) upravljanje aktivnostima vezanim uz dizajn i održavanje baza i specifikacija podataka, provjera

kvalitete podataka iz područja upravljanja kreditnim rizikom te provedba testova otpornosti na stres

za izloženost kreditnom riziku i izračun internih kapitalnih zahtjeva za pokriće kreditnih rizika.

Upravljanje kreditnim rizikom je odgovornost i svih rukovoditelja Banke u okviru njihove poslovne

domene.

Banka ima uspostavljen sustav za izvještavanje kojim se osiguravaju primjerene informacije o strukturi

kreditnog portfelja (rizične skupine, vrste potraživanja, segmentacija, dani kašnjenja i drugi elementi

potrebni za upravljanje portfeljem) uključujući identifikaciju svih rizika koncentracija. U slučaju

prekoračenja limita obavještavaju se nadležna tijela Banke te se u zadanom roku definira plan aktivnosti

u cilju usklađenja s definiranim limitima.

Banka ima jasno definirane ciljeve i politiku upravljanja kreditnim rizikom što obuhvaća:

odobravanje rizičnih plasmana na temelju potpunog razumijevanja karakteristika klijenta, namjene

i strukture transakcije i izvora otplate te temeljem analize prihvatljivosti instrumenata kreditne zaštite

odnosno tehnika umanjenja kreditnog rizika;

sustav za pravovremenu identifikaciju potencijalno rizičnih klijenata i strukturirano, ciljano

upravljanje poslovnim odnosom s istima u cilju smanjenja troška kreditnog rizika te unapređenje

kvalitete kreditnog portfelja Banke/Grupe;

uspostavljen sustav internih kontrola kojima se osigurava pravovremeno obavještavanje relevantne

razine odlučivanja o iznimkama u politikama, postupcima i limitima, radi poduzimanja adekvatnih

mjera.

Primijenjene tehnike umanjenja kreditnog rizika opisane su u zasebnom poglavlju.

19

2.2 Tržišni rizik

Tržišni rizik definiran je kao izravan učinak promjene cijena na tržištu na prinos i/ili vrijednost pozicija

Grupe Zagrebačke banke (u daljnjem tekstu poglavlja: Grupa) ili pojedinačnih članica Grupe. Osnovnim

čimbenicima rizika smatraju se rizik kamatne stope, valutni rizik, rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne

papire, robni rizik, rizik volatilnosti, rizik kreditne marže, rizik statusa neispunjenja obveze i rizik kreditne

migracije.

Priprema i provođenje strategije i politika za upravljanje tržišnim rizikom dio je postupka internog

upravljanja tržišnim rizikom u Banci koji podrazumijeva sveobuhvatan sustav internih akata,

organizacijskog ustroja, unutarnjih kontrola te metodologija mjerenja, praćenja i upravljanja rizikom koji

imaju za cilj usklađivanje profila rizičnosti sa sklonošću preuzimanju rizika. Sustav upravljanja tržišnim

rizikom te izračun regulatornog kapitala za članice Grupe usklađen je s rizičnim profilom pojedine

članice.

Banka koristi standardizirani pristup za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike sukladno

regulatornim okvirima.

Za upravljanje i kontrolu tržišnih rizika odgovorna je organizacijska jedinica Tržišni i likvidnosni rizici u

okviru sektora Tržišni, likvidnosni, operativni rizici i integracija rizika koji je sastavni dio divizije

Upravljanje i kontrola rizika. Tržišni i likvidnosni rizici propisuju i implementiraju sustav upravljanja i

kontrole tržišnih rizika na razini Banke i njenih članica kroz aktivnosti kao što su davanje ocjene rizičnog

profila te mjerenje/procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o tržišnom riziku. Ove aktivnosti

su ujedno stručna podrška organizacijskim jedinicama zaduženim za preuzimanje rizika prisutnih na

financijskim tržištima. Sustav praćenja i upravljanja tržišnim rizikom definiran je Strategijom tržišnog

rizika.

O usklađenosti s propisanim limitima koje je odobrilo rukovodstvo Banke u skladu s apetitom za rizik, a

propisano je internim aktima, Tržišni i likvidnosni rizici izvještavaju organizacijske dijelove odgovorne za

upravljanje pojedinim vrstama tržišnog rizika, rukovodstvo Banke te regulatora.

Izvještajnim sustavom za praćenje tržišnog rizika osigurano je pravovremeno i efikasno izvještavanje

rukovodstva Banke i organizacijskih dijelova zaduženih za upravljanje pojedinim vrstama tržišnog rizika.

Limiti se prate i o njima se izvještava dinamikom definiranom internim aktima.

U slučaju prekoračenja limita poduzimaju se mjere sukladno definiranim eskalacijskim procedurama te

se usvajaju akcijski planovi s ciljem dovođenja limita unutar dozvoljenih izloženosti. Sve pozicije koje

Grupa zauzima ili to namjerava u budućnosti mogu se zauzeti jedino u skladu s definiranim limitima.

Rukovodstvo Banke redovito se izvještava o ukupnom profilu tržišnog rizika, provedenim analizama

scenarija i rezultatima testiranja otpornosti na stres sukladno dinamici izvještavanja o pojedinačnim

limitima propisanih internim aktima, dok se na mjesečnoj osnovi sastavlja detaljan mjesečni pregled svih

izloženosti i usklađenosti s limitima prema portfeljima, organizacijskim dijelovima ili članicama Grupe s

komentarima prikazanih pozicija i kretanja profila rizika.

Ukupan apetit za tržišnim rizikom definiran je i ujedno ograničen sustavom limita usvojenih od strane

UniCredit Grupe i nadležnih tijela Banke, separatno alociranih na poslovne jedinice zadužene za

preuzimanje rizika i dodatno raščlanjenih po vrstama rizika. Apetit za rizik usklađen je sa strateškim

smjernicama te definiranim budžetskim ciljevima za tekuću i iduću poslovnu godinu.

U okviru procesa implementacije rizničnih proizvoda moguće je odobriti novi proizvod ili uz uvjet potpune

zaštite od tržišnih rizika proizašlih iz transakcija s klijentima (back-to-back hedge) ili uz mogućnost

preuzimanja tržišnih rizika iz pojedinog proizvoda. Lista dozvoljenih proizvoda eksplicitno navedenih u

internim aktima također je jedan od alata za zaštitu od preuzimanja neželjenih ili neadekvatno visokih

tržišnih rizika.

Uspostavljeni sustav usvajanja svih internih akata iz djelokruga tržišnih rizika podrazumijeva usklađenje

regulatornih zahtjeva sa standardima UniCredit Grupe.

20

2.3 Operativni rizik

Operativni rizik podrazumijeva rizik gubitaka zbog grešaka, povreda, prekida ili oštećenja koje su

uzrokovali neadekvatni interni procesi, radnici ili sistemi Banke ili eksterno uzrokovani događaji. Dio

sustava upravljanja operativnim rizikom, čini upravljanje IT operativnim rizicima.

Strateški rizik, poslovni rizik i reputacijski rizik razlikuju se od operativnog rizika, dok su pravni rizik i rizik

usklađenosti uključeni u definiciju operativnog rizika.

Reputacijski rizik je trenutni ili budući rizik koji prijeti prihodima i kapitalu, a koji proizlazi iz nepovoljne

predodžbe o imidžu financijske institucije od strane klijenata, drugih ugovornih strana,

dioničara/ulagača, regulatora ili zaposlenika.

Reputacijski rizik prisutan je u cijeloj organizaciji, a izloženost reputacijskom riziku odražava

adekvatnost internog procesa upravljanja rizikom Grupe, kao i efikasnost i način postupanja

rukovodstva u odnosu prema vanjskim utjecajima ili bankarskim transakcijama. Može se smatrati

sekundarnim efektom svih drugih kategorija rizika, kao što su kreditni, tržišni, operativni i rizik likvidnosti

(tzv. „primarni“ rizici).

Proces upravljanja, funkcije i tijela, apetit za rizik

Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je s na način da omogućava pravovremenu

identifikaciju, upravljanje i mitigaciju izloženosti operativnom riziku, kroz propisani sustav odgovornosti

i kontrola.

Visoko rukovodstvo odgovorno je za provođenje nadzora nad izloženosti operativnom i reputacijskom

riziku, te odobrava okvir upravljanja operativnim i reputacijskim rizikom. S obzirom na prirodu rizika, koji

su prisutni u svim proizvodima, procesima/IT sustavima Banke, redovno upravljanje rizicima dio je

dodijeljenih odgovornosti svih rukovoditelja.

Bitan element u sustavu upravljanja predstavlja Odbor za operativni i reputacijski rizik, koji osigurava

razmjenu informacija koje su relevantne za upravljanje operativnim rizikom između svih sudionika

procesa u kojima je identificiran operativni rizik. Odbor osigurava dosljednost politika i procesa vezanih

uz reputacijski rizik.

Odluke o prihvaćanju reputacijskog rizika transakcija povezanih uz specifične djelatnosti (industriju

oružja, nuklearnu energiju, vodnu infrastrukturu/brane, rudarstvo te proizvodnju električne energije iz

ugljena) donosi Kreditni Odbor Banke.

Prikupljanje podataka, izrada izvještaja i analize postojećih i potencijalnih izvora operativnog rizika u

Banci, izrada strategija i praćenje apetita za rizik te provođenje kontrole, s ciljem osiguravanja

informacija na temelju kojih će biti moguće efikasno upravljati operativnim rizikom na svim razinama,

uloga je neovisne funkcije koja je pozicionirana unutar divizije Upravljanja rizicima. Ista funkcija

nadležna je za upravljanje reputacijskim rizikom procjenom reputacijskog rizika u specifičnim

transakcijama povezanim uz osjetljive sektore, uvođenju novog proizvoda te kada se radi o relevantnim

transakcijama (eksternalizacija, značajni projekti i sl.).

Nominirane osobe u poslovnim dijelovima, dodatno su ovlaštene/educirane za pravovremeno uočavanje

i izvještavanje o internim događajima operativnog rizika te identifikaciju transakcija koje mogu utjecati

na povećavanje izloženosti reputacijskom riziku (u svojim područjima odgovornosti).

Upravljanje reputacijskim rizikom, kao sekundarnim efektom rizika s aspekta pranja novca i financiranja

terorizma te usklađenosti s regulativom, u nadležnosti je Sprječavanja pranja novca i financiranja

terorizma te Praćenja usklađenosti.

Svakodnevna komunikacija i upravljanje odnosima s klijentima omogućuju izgradnju željene percepcije

dionika. Funkcije koje upravljaju odnosom s dionicima uključuju između ostalog: Upravljanje iskustvom

klijenata, Marketing i Identitet i komuniciranje, Upravljanje prigovorima.

21

Sustav upravljanja, te uloge i odgovornosti nadležnih odbora, sudionika procesa te nadležne funkcije za

upravljanje operativnim i reputacijskim rizicima, usklađuju se sa zahtjevima Holding kompanije.

Efikasnost sustava upravljanja na svim razinama podržana je prvenstveno internim procedurama,

naprednim informatičkim rješenjima te jasno definiranim ovlastima i odgovornostima koje osiguravaju

učinkovitu komunikaciju i suradnju na svim organizacijskim razinama.

Procedure, pravilnici, upute

UC Grupa propisala je okvir za upravljanje operativnim i reputacijskim rizikom, kako bi se osigurao

jedinstven način postupanja na razini UC Grupe. Procedure upravljanja i kontrole definirane pravilima

propisanim od strane Holdinga predstavljaju podlogu za izradu specifičnih procedura Banke koje su

usklađene s lokalnom regulativom i obvezujućim zakonima.

Okvir upravljanja operativnim i reputacijskim rizikom usklađen je s okvirom upravljanja Holding

kompanije, i primjenjiv na sve članice Grupe.

Politike operativnog i reputacijskog rizika, predstavljaju principe kojima su definirane uloge svih

upravljačkih tijela, funkcije nadležne za upravljanje operativnim rizikom te odnosi s drugim funkcijama

koje čine sustav nadzora i upravljanja operativnim rizikom. Definiraju metodologije upravljanja, kontrole

i mitigacije rizika.

Okvir upravljanja operativnim rizikom definiran je kroz politike i procedure za kontrolu, mjerenje i

mitigaciju operativnog rizika.

Niz je uspostavljenih pravila koja definiraju način procjene reputacijskog rizika (specifične industrije,

pravila upravljanja AML/Usklađenosti, procjene rizika proizvoda/projekata/ICT rizika, proces

restrukturiranja i prisilne naplate, odobravanje kreditne izloženosti, upravljanje porezima i sl).

Kontinuirano se radi na razvoju kulture upravljanja rizicima, kroz cijelu organizacijsku strukturu.

Edukacije, kombinirane s metodološkim usmjeravanjem te pružanjem svakodnevne podrške

sudionicima procesa osiguravaju podizanje razinu svjesnosti svih uključen u proces upravljanja

operativnim i reputacijskim rizicima (pravovremena identifikacije, izvještavanje te poduzimanje potrebnih

aktivnosti radi mitigacije rizika).

Izvještavanje

Kako bi najviše rukovodstvo i druge relevantne funkcije bile adekvatno uključene su sustav upravljanja

operativnim i reputacijskim rizikom, uspostavljen je sustav izvještavanja koji omogućava efikasno i

pravovremeno informiranje sudionika o izloženosti rizicima, potencijalnim alatima za mitigaciju rizika, te

njihovom efektu.

Izvještaji koji se prezentiraju upravljačkim tijelima Banke te Odboru za operativne i reputacijske rizike

omogućavaju podizanje razine svijesti o rizičnim područjima u Banci, razmjenu stavova i diskusiju svih

relevantnih sudionika sustava upravljanja operativnim rizikom. Kontinuirano se unapređuju sadržajem i

kvalitetom prikazanih podataka.

Proces, sudionici i njihove uloge definirane su internim pravilima.

Izvještaji o kretanju internih gubitaka, promjeni razine rizika u procesima gdje su uspostavljeni indikatori

rizika, kretanje kapitalnog zahtjeva, inicijative koje se poduzimaju u cilju mitigacije rizika, apetit za rizik

te strateški relevantne teme te rezultati provedene interne validacije dostavljaju se Odboru za operativni

i reputacijski rizik Banke, Upravljačkim tijelima te vlasnicima procesa/poslovnim dijelovima.

Strategija operativnog rizika predstavlja smjernice i principe za sveobuhvatan strukturni pristup u cilju

minimiziranja, prevencije ili prijenosa rizika. Smjernice i načela iskazani su u obliku predloženih

poslovnih promjena, izmjena procesa, IT implementacija, edukacija ili nekog drugog rješenja.

22

Strategije operativnog rizika utvrđuju se godišnje, primarno uzimajući u obzir rizike koji nastaju pri

realizaciji strateškog poslovnog plana i budgeta, relevantne promjene u internim sustavima kontrole i u

vanjskom okruženju te sukladno ciljevima apetita za rizik.

Strategijama za operativni rizik pokrivena su i područja upravljanja reputacijskim rizikom.

Apetit za operativni rizik određuje razinu operativnog rizika koji je Grupa/Banka spremna prihvatiti pri

ostvarivanju svojih strateških ciljeva i poslovnog plana uzimajući u obzir interese dioničara, kao i

kapitalne i druge zahtjeve. Apetit za operativni rizik mjeri se metrikom koja ukazuje na postotak

pojavnosti očekivanih gubitaka u očekivanim prihodima relevantnih Članica Grupe.

Strateški relevantne teme te metrika apetita za operativni rizik prate se, redovnom dinamikom, a o

rezultatima istih te s tim indikatorima rizika te mjerama mitigacije rizika, kvartalno se izvještava Odbor

za operativne i reputacijske rizike, te Uprava Banke.

U slučaju prekoračenja definiranog apetita za rizik, pokreće se proces eskalacije te informiraju sva

relevantna Tijela Banke i Holdinga.

Strategija neprekidnosti poslovanja služi kao odgovor Grupe Zagrebačke banke na krizne situacije

uslijed kojih se za kritične poslovne procese planira osiguravanje neprekidnosti poslovanja na

prihvatljivoj razini unutar prihvatljivog vremenskog perioda.

Testiranje otpornosti na stres

Testiranje otpornosti na stres operativnog rizika provodi se u okviru procesa procjenjivanja adekvatnosti

ekonomskog kapitala sukladno metodologiji UniCredit Grupe. Projekcija gubitaka i stresiranog

ekonomskog kapitala vrši se na razini Grupe korištenjem Grupnog internog modela uzimajući u obzir

parametre makroekonomskih scenarija definiranih na razini UniCredit Grupe, te se projicirane vrijednosti

alociraju na članice Grupe.

Informacije o strategijama i postupcima upravljanja, zaštite od rizika i smanjenja rizika, kao i o

praćenju učinkovitosti zaštite i smanjenja rizika

Odluka o načinu upravljanja pojedinim identificiranim operativnim rizikom donosi se na temelju podataka

o stvarnom i/ili potencijalnom gubitku koji operativni rizik uzrokuje (može uzrokovati), troškovima

implementacije kontrola ili prijenosa na treće osobe, te gubitka potencijalnih prihoda u slučaju

izbjegavanja operativnog rizika prestankom obavljanja aktivnosti.

Kontrola operativnog rizika provodi se: praćenjem internih i eksternih događaja operativnog rizika,

analizama scenarija i indikatorima rizika, a u cilju praćenja i ocjene izloženosti operativnom riziku

pojedine članice Grupe.

Kao rezultat sve većeg značaja upravljanja ICT i sigurnosnim rizicima, Banka je nastavila i tijekom 2018.

provoditi aktivnosti u cilju pravovremene identifikacije izloženosti (veći fokus na analize scenarija

povezane uz ICT/Cyber rizike, identifikacija ključnih indikatora rizika). Banka također provodi procjenu

ICT rizika (identifikacija i procjena utjecaja potencijalnih rizika ICT tehnologije na poslovne procese).

Propisani model ima za cilj ocijeniti utjecaj ICT nedostataka/prekida na redovne bankarske aktivnosti te

u stresiranim uvjetima.

Banka posebnu pažnju polaže utvrđivanju profila rizičnosti projekata te novih/izmijenjenih karakteristika

postojećih proizvoda. Redovnim testiranjem plana neprekidnosti poslovanja osigurava se pouzdan

sustav upravljanja operativnim rizikom u slučaju prekida rada ključnih poslovnih procesa Banke.

23

3 Regulatorni kapital

Kreditne institucije u Republici Hrvatskoj obvezne su od 1. siječnja 2014. godine računati i izvještavati

bonitetne zahtjeve sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013, Direktivi 2013/36/EU, Provedbenim tehničkim

standardima i ostalim relevantnim propisima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ("EBA") i

nacionalnim diskrecijama lokalnog regulatora – Hrvatske narodne banke („HNB“).

Regulatorni kapital Grupe čini osnovni kapital (u potpunosti jednak redovnom osnovnom kapitalu) u

iznosu od 16.330 milijuna kuna, a u odnosu na 31. prosinca 2017. godine manji je za 346 milijuna kuna.

Na smanjenje regulatornog kapitala utjecalo je, između ostaloga, smanjenje zadržane dobit (-294

milijuna kuna2) i akumulirane ostale sveobuhvatne dobit (-105 milijuna kuna) te usklađenja redovnog

osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara (-172 milijuna kuna3) i prijelaznih usklađenja istoga (+296

milijuna kuna4).

Redovni osnovni kapital uključuje kapital nastao izdavanjem običnih dionica, pripadajuću premiju na

dionice, kapitalne dobitke od transakcija s trezorskim dionicama, zadržane dobiti, akumuliranu ostalu

sveobuhvatnu dobit, rezerve i neto dobit razdoblja priznatu za regulatorne potrebe (tj. neovisno utvrđena

te umanjena za predvidive dividende). Dodatno, regulatorni kapital Grupe čini i manjinski

(nekotrolirajući) udjel priznat u redovnom osnovnom kapitalu.

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjena fer

vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju kao i tečajne razlike po osnovi nemonetarne

financijske imovine raspoložive za prodaju, umanjene za pripadajući porez na dobit.

Ostale rezerve sastoje se od zakonskih rezervi, rezervi za vlastite dionice, rezervi od denominacije

kapitala.

Sukladno Uredbi (EU) br. 575/2013, od regulatornog kapitala odbijaju se vlastite dionice, nematerijalna

imovina, goodwill te i dodatna vrijednosna usklađenja sukladno člancima 33.(1)(c), 33.(2), 34. i 105.

Uredbe (EU) br. 575/2013.

Praktične ili pravne prepreke u vezi s promptnim prijenosom regulatornog kapitala ili

podmirenjem obveza između matičnog društva i njegovih društava kćeri:

Zakon o kreditnim institucijama propisuje da je prilikom smanjenja stavki regulatornog kapitala zadržane

dobiti te ostalih rezervi, uključujući rezerve za opće bankovne rizike, a prije isplate planiranog iznosa

dioničarima, kreditna institucija dužna deponentu koji to u određenom roku zatraži isplatiti depozit koji

nije u cijelosti osiguran i kamate do dana isplate, bez naknada i troškova.

Uredba (EU) br. 575/2013 propisuje da je za smanjenje regulatornog kapitala kreditne institucije

potrebno prethodno odobrenje nadležnog tijela (u Republici Hrvatskoj to je Hrvatska narodna banka).

2 Smanjenje zadržane dobiti rezultat je uglavnom uvođenja Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9 - Financijski

instrumenti („MSFI 9“) koji je 1. siječnja 2018. godine zamijenio do tada primjenjivi Međunarodni računovodstveni standard („MRS“) 39 - Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje.

3 Temeljem odredbi članak 33.(1)(c) i članka 34. Uredbe (EU) 575/2013., Grupa je iz izračuna regulatornog kapitala na dan 31.

prosinca 2018 godine isključila 29 milijuna kuna ostvarenih dobitaka po obvezama za izvedenice institucije mjerene po fer vrijednosti (nasuprot 140 milijuna gubitaka uključenih u izračun na dan 31. prosinca 2017. godine) te isključila iznos dodatnih vrijednosnih usklađenja u iznosu od 16 milijuna kuna (na dan 31. prosinca 2017. godine iz izračuna isključeno 13 milijuna kuna).

4 Protekom prijelaznog razdoblja iz članka 468. Uredbe (EU) 575/2013., od 01. siječnja 2018. godine nerealizirani dobici po

imovini ili obvezama mjereni po fer vrijednosti koji su uključeni u stavku akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti (296 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2017. godine) priznaju se u 100%-tnom iznosu tj. ne isključuju se kroz prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala.

24

Zakonom o trgovačkim društvima za slučaj smanjenja temeljnog kapitala propisana je mogućnost

plaćanja dioničarima tek nakon što vjerovnicima, koji su se za to pravodobno prijavili društvu, bude

ispunjena obveza davanja osiguranja odnosno namirenja, što za posljedicu može imati prepreku za

promptni prijenos regulatornog kapitala.

Tablica 5: Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine.

u milijunima kuna

Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke

REGULATORNI KAPITAL 16.330

OSNOVNI KAPITAL 16.330

REDOVNI OSNOVNI KAPITAL 16.330

Instrumenti kapitala koji se priznaju kao redovni osnovni kapital 9.869

Plaćeni instrumenti kapitala 6.405

Premija na dionice 3.504

(–) Vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala (36)

(–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala (4)

Zadržana dobit 6.175

Zadržana dobit proteklih godina 6.002

Priznata dobit ili gubitak 173

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 191

Ostale rezerve 461

Manjinski udjel priznat u redovnom osnovnom kapitalu 15

Usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara (45)

(–) Goodwill (49)

(–) Ostala nematerijalna imovina (287)

Ostala prijelazna usklađenja redovnog osnovnog kapitala -

DODATNI OSNOVNI KAPITAL -

Instrumenti društava kćeri koji su priznati u dodatnom osnovnom kapitalu -

DOPUNSKI KAPITAL -

Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji se priznaju kao dopunski kapital -

Plaćeni instrumenti kapitala i podređeni krediti -

Bilješka: Instrumenti kapitala i podređeni krediti koji nisu priznati -

(–) Vlastiti instrumenti dopunskog kapitala -

(–) Izravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala -

PRAGOVI ZA ODBITKE OD STAVKI REDOVNOG OSNOVNOG KAPITALA

Prag koji se ne može odbiti od ulaganja u subjekte financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje 1.633

Prag za redovni osnovni kapital od 10 % 1.633

Prag za redovni osnovni kapital od 17.65% 2.882

Priznati kapital za potrebe kvalificiranih udjela izvan financijskog sektora 16.330

Priznati kapital za potrebe velikih izloženosti 16.330

STAVKE KOJE SE NE ODBIJAJU OD REDOVNOG OSNOVNOG KAPITALA

Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika 310

Ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija nema značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

1

Ulaganja u redovni osnovni kapital subjekata financijskog sektora ako institucija ima značajno ulaganje, umanjena za kratke pozicije

158

25

Tablica 6: Usklađenje stavki regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke s pozicijama kapitala u revidiranim financijskim izvješćima na dan 31. prosinca .2018. godine

u milijunima kuna

Kapital i rezerve

Računovodstveni opseg

konsolidacije (a)

Bonitetni opseg

konsolidacije (b)

Iznos priznat u

regulatornom kapitalu (c)

(b-c)

Uplaćeni kapital 6.405 6.405 6.405 -

Premija na dionice 3.504 3.504 3.504 -

Zadržane dobiti 6.106 6.002 6.002 -

Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 235 235 191 44 1

Ostale rezerve 475 475 461 14 1

(–) Trezorske dionice (36) (36) (36) -

(–) Stvarne ili potencijalne obveze kupnje vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala

- - (4) 4 2

Dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva

2.038 2.027 173 1.854 3

Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli) 24 21 15 6 4

Dopunski kapital - - - -

Odbitne stavke u kapitalu - - (381) 381 5

UKUPNO KAPITAL 18.751 18.633 16.330 2.303

1 Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit i Ostale rezerve koje se ne uključuju regulatorni kapital

sukladno članku 26. Uredbe (EU) br. 575/2013.

2 Dionice u zalogu tretiraju se kao odbitna stavka od kapitala sukladno članku 36., stavak 1., točka (f) Uredbe (EU) br. 575/2013.

3 Iznos priznate dobiti nakon umanjenja za dividendu sukladno članku 26., stavak 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

4 Iznos manjinskog udjela priznat u regulatornom kapitalu izračunat je sukladno članku 84. Uredbe (EU) br. 575/2013.

5 Odbitne stavke od kapitala odnose se na goodwill, nematerijalnu imovinu i usklađenja redovnog osnovnog kapitala zbog bonitetnih filtara (usklađenja izračunata sukladno članku 33., stavak 1., točka (c); članku 33., stavak 2; člancima 34. i 105. Uredbe (EU) br. 575/2013).

26

Tablica 7: Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala, redovne dionice Zagrebačke banke

Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala

1 Izdavatelj Zagrebačka banka d.d.

2 Jedinstvena oznaka ISIN: HRZABARA0009

3 Mjerodavno pravo (ili prava) instrumenata hrvatsko

Regulatorni tretman

4 Prijelazna pravila CRR-a redovni osnovni kapital

5 Pravila CRR-a nakon prijelaznog razdoblja redovni osnovni kapital

6 Priznat na pojedinačnoj / (pot)konsolidiranoj/pojedinačnoj i (pot)konsolidiranoj osnovi pojedinačnoj i potkonsolidiranoj osnovi

7 Vrsta instrumenata (vrste utvrđuje svaka država) redovne dionice

8 Iznos priznat u regulatornom kapitalu (valuta u milijunima HRK, na zadnji izvještajni datum)

Plaćeni instrumenti kapitala: 6.404,84 Premija na dionice : 3.504,02

(-) Vlastiti instrumenti kapitala : -39,45 Ukupno priznato u regulatornom kapitalu :

9.869,41

9 Nominalni iznos instrumenta (valuta HRK) 20,00

9a Cijena izdanja NP

9b Otkupna cijena NP

10 Računovodstvena klasifikacija dionički kapital

11 Izvorni datum izdavanja

27.12.1989. temeljem Odluke o izdavanju dionica I emisije

17.03.1995. Dionice uvrštene na službenu kotaciju Zagrebačke burze

12 Bez dospijeća ili s dospijećem bez dospijeća

13 Izvorni rok dospijeća bez dospijeća

14 Opcija kupnje izdavatelja uz prethodno odobrenje nadzornog tijela NP

15 Neobvezni datum izvršenja opcije kupnje, uvjetni datumi izvršenja opcije kupnje i otkupna vrijednost

NP

16 Naknadni datumi izvršenja opcije kupnje, prema potrebi NP

Kuponi / dividende

17 Fiksna ili promjenjiva dividenda / kupon promjenjivi

18 Kuponska stopa i povezani indeksi NP

19 Postojanje mehanizama obveznog otkazivanja dividende NP

20a Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u vremenskom pogledu)

puno diskrecijsko pravo

20b Puno diskrecijsko pravo, djelomično diskrecijsko pravo ili obvezno (u pogledu iznosa) puno diskrecijsko pravo

21 Postojanje ugovorne odredbe o povećanju prinosa ili drugih poticaja za otkup ne

22 Nekumulativni ili kumulativni nekumulativni

23 Konvertibilni ili nekonvertibilni nekonvertibilni

24 Ako su konvertibilni, pokretač(i) konverzije NP

25 Ako su konvertibilni, potpuno ili djelomično NP

26 Ako su konvertibilni, stopa konverzije NP

27 Ako su konvertibilni, je li konverzija obvezna ili neobvezna NP

28 Ako su konvertibilni, navesti vrstu instrumenta u koji se mogu konvertirati NP

29 Ako su konvertibilni, navesti izdavatelja instrumenta u koji se konvertita NP

30 Značajke smanjenja vrijednosti zakonski pristup

31 U slučaju smanjenja vrijednosti, pokretač(i) smanjenja vrijednosti financijski gubitak

32 U slučaju smanjenja vrijednosti, potpuno ili djelomično djelomično / potpuno

33 U slučaju smanjenja vrijednosti, trajno ili privremeno trajno / privremeno

34 U slučaju privremenog smanjenja vrijednosti, opis mehanizama povećanja vrijednosti zakonski pristup, odluka GS

35 Mjesto u hijerarhiji podređenosti u slučaju likvidacije (navesti vrstu instrumenta koja mu je neposredno nadređena)

posljednje

36 Nesukladne značajke u prijelaznom razdoblju NE

37 Ako postoje, navesti nesukladne značajke NP

27

4 Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti kapitala

4.1 Kapitalni zahtjevi, stopa adekvatnosti kapitala i zaštitni slojevi kapitala

Zagrebačka banka izračunava adekvatnost kapitala i izloženosti riziku u skladu s odredbama Uredbe

(EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU, koristeći pritom:

Standardizirani pristup (“STA“) za kreditni rizik,

Standardizirani pristup za tržišni rizik, te

Standardizirani i napredni pristup za operativni rizik – Zagrebačka banka koristi napredni pristup

(“AMA“) dok ostale članice Grupe Zagrebačke banke koriste standardizirani pristup.

Adekvatnost kapitala je odnos između regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti sljedećim

vrstama rizika:

kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i razrjeđivački rizik te slobodne isporuke,

pozicijski, valutni i robni rizik,

operativni rizik i

rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju.

28

Tablica 8: Iznos izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Iznosi izloženosti ponderirani rizikom i kapitalni zahtjevi

Iznosi izloženosti

ponderirani rizikom

Kapitalni zahtjevi

IZNOSI IZLOŽENOSTI PONDERIRANI RIZIKOM ZA KREDITNI RIZIK, KREDITNI RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE I RAZRJEĐIVAČKI RIZIK TE SLOBODNE ISPORUKE

67.235 5.379

Standardizirani pristup 67.235 5.379

Središnje države ili središnje banke 7.113 569

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 952 76

Subjekti javnog sektora 637 51

Multilateralne razvojne banke - -

Međunarodne organizacije - -

Institucije 740 59

Trgovačka društva 23.932 1.915

Stanovništvo 20.289 1.623

Osigurane nekretninama 3.361 269

Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 5.344 427

Visokorizične stavke 164 13

Pokrivene obveznice - -

Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom 1.495 120

Subjekti za zajednička ulaganja (CIU) 29 2

Vlasnička ulaganja 644 52

Ostale stavke 2.535 203

Sekuritizacijske pozicije u skladu sa standardiziranim pristupom - -

od čega: resekuritizacija - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA NAMIRU/ISPORUKU - -

Rizik namire/isporuke u knjizi pozicija kojima se ne trguje - -

Rizik namire/isporuke u knjizi trgovanja - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK 2.639 211

Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu sa standardiziranim pristupima

2.639 211

Dužnički instrumenti kojima se trguje 1.005 80

Vlasnički instrument 47 4

Devizni instrument 1.587 127

Roba - -

Iznos izloženosti riziku za pozicijski, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima

- -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA OPERATIVNI RIZIK 5.770 462

Jednostavni pristup operativnom riziku - -

Standardizirani / Alternativni standardizirani pristup operativnom riziku 2.000 160

Napredni pristupi operativnom riziku 3.770 302

DODATNI IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZBOG FIKSNIH OPĆIH TROŠKOVA 35 3

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU ZA PRILAGODBU KREDITNOM VREDNOVANJU

7 -

Napredna metoda - -

Standardizirana metoda 7 -

Na temelju metode originalne izloženosti - -

UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI RIZIKU 75.686 6.055

29

Tablica 9: EU OV1 – Pregled rizikom ponderirane imovine Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Rizikom

ponderirana imovina

Najmanji kapitalni zahtjevi

31.12.2018. 31.12.2017. 31.12.2018.

1 Kreditni rizik (isključujući kreditni rizik druge ugovorne strane)

66.650 64.831 5.332

2 Od čega standardizirani pristup 66.650 64.831 5.332

3 Od čega osnovni IRB pristup (Osnovni IRB pristup) - - -

4 Od čega napredni IRB pristup (Napredni IRB pristup) - - -

5 Od čega vlasnička ulaganja koja podliježu jednostavnom pristupu ponderiranja rizikom ili pristupu internih modela (IMA)

- - -

6 Kreditni rizik druge ugovorne strane 627 670 50

7 Od čega vrednovanje po tržišnim vrijednostima 620 668 50

8 Od čega originalna izloženost - - -

9 Od čega standardizirani pristup - - -

10 Od čega metoda internog modela (IMM) - - -

11 Od čega iznos izloženosti riziku za doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane

- - -

12 Od čega CVA 7 2 -

13 Rizik namire - - -

14 Izloženost sekuritizaciji u knjizi banke (nakon gornje granice) - - -

15 Od čega IRB pristup - - -

16 Od čega pristup nadzorne formule IRB-a (SFA) - - -

17 Od čega pristup interne procjene (IAA) - - -

18 Od čega standardizirani pristup - - -

19 Tržišni rizik 2.639 1.277 211

20 Od čega standardizirani pristup 2.639 1.277 211

21 Od čega IMA - - -

22 Velike izloženosti - - -

23 Operativni rizik 5.770 6.002 462

24 Od čega jednostavni pristup - - -

25 Od čega standardizirani pristup 2.000 2.178 160

26 Od čega napredni pristup 3.770 3.824 302

27 Iznosi ispod pragova za odbijanje (na koje se primjenjuje ponder rizika 250 %)

937 1.074 75

28 Ispravak praga - - -

29 Ukupno 75.686 72.780 6.055

Tablica 10: Adekvatnost redovnog osnovnog, osnovnog i ukupnog kapitala Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Stope kapitala

Stopa redovnog osnovnog kapitala 21,58%

Višak (+) / manjak (–) redovnog osnovnog kapitala 12.924

Stopa osnovnog kapitala 21,58%

Višak (+) / manjak (–) osnovnog kapitala 11.789

Stopa ukupnog kapitala 21,58%

Višak (+) / manjak (–) ukupnog kapitala 10.275

Propisane minimalne stope kapitala sukladno čl. 92. Uredbe (EU) br. 575/2013:

stopa redovnog osnovnog kapitala - 4,5% ukupne izloženosti rizicima

stopa osnovnog kapitala - 6% ukupne izloženosti rizicima

stopa ukupnog kapitala - 8% ukupne izloženosti rizicima

30

Zaštitni slojevi kapitala

Osim regulatorno zadanih minimalnih stopa adekvatnosti kapitala te sukladno člancima 117.,118. i 130.

Zakona o kreditnim institucijama kao i člancima 129.,130. i 133. Direktive 2013/36/EU, Zagrebačka

banka dužna je osigurati ispunjavanje sljedećih zaštitnih slojeva redovnog osnovnog kapitala:

zaštitni sloj za očuvanje kapitala od 2,5% ukupne izloženosti rizicima,

protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju te

zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik od 3,0% ukupne izloženosti rizicima.

Grupa Zagrebačke banke zadovoljava minimalne zahtjeve za održavanjem regulatornog kapitala

sukladno zaključcima kolegija supervizora matične grupe kojim se utvrđuje adekvatna razina

regulatornog kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.

Kako je utvrđeno člankom 126. Zakona o kreditnim institucijama te stavkom 1. članka 130. Direktive

2013/36/EU, protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za instituciju izračunava se kao umnožak

ukupnog iznosa izloženosti institucije izračunat u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br.

575/2013 i stope protucikličkog zaštitnog sloja specifične za instituciju.

Tablica 11: Protuciklički zaštitni sloj Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

Redak Opis Stupac

10

10 Ukupan iznos izloženosti riziku 75,686

20 Stopa protucikličkog zaštitnog sloja specifična za instituciju 0.00%

30 Zahtjev za protuciklički zaštitni sloj specifičan za instituciju -

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifična za Grupu Zagrebačke banke na dan 31. prosinca

2018. godine iznosi 0,00%.

U skladu s odredbama iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1152/2014, distribucija relevantnih

kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke po zemljama, prikazana u standardnom formatu objave,

dana je u Prilogu 2.

31

4.2 Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala

Proces procjene adekvatnosti internog kapitala (engl. Internal Capital Adequacy Assessment Process,

u skraćenici ICAAP) je skup postupaka usmjerenih na osiguravanje adekvatnosti internog kapitala na

razini Grupe Zagrebačke banke.

ICAAP Grupe Zagrebačke banke se sastoji od sljedećih faza:

identifikacija rizika;

procjena profila rizičnosti i testiranje otpornosti na stres;

definiranje apetita za rizikom i alokacija kapitala; te

praćenje i izvještavanje.

Prva faza je identifikacija svih rizika prisutnih u Grupi Zagrebačke banke, s posebnim osvrtom na rizike

koji nisu pokriveni u okviru Stupa 1. Rezultat ove aktivnosti je katalog (mapa) rizika.

Druga faza je utvrđivanje internih metodologija za mjerenje različitih profila rizičnosti, što rezultira

izračunom potrebnog internog kapitala. Procjena profila rizičnosti je temeljni element procesa

procjene adekvatnosti internog kapitala u okviru Stupa 2. U sklopu procesa procjene adekvatnosti

internog kapitala te u skladu s principom proporcionalnosti, profil rizičnosti Grupe Zagrebačke banke i

ključnih materijalnih članica se procjenjuje za sve materijalno značajne i mjerljive vrste rizika. Dakle,

kreditni, tržišni, operativni, poslovni rizik i rizik nekretnina mjere se kvantitativno:

ekonomskim kapitalom i agregacijom rizika, te

testiranjem otpornosti na stres.

Potrebni interni kapital predstavlja kapital potreban za pokriće potencijalnih gubitaka prisutnih u

poslovnim aktivnostima Grupe Zagrebačke banke te uzima u obzir sve identificirane materijalno

značajne rizike koji su mjerljivi u smislu ekonomskog kapitala. Efekt diverzifikacije između rizika (inter-

rizična diverzifikacija) se isto tako računa kao i efekt diverzifikacije na razini portfelja (intra-rizična

diverzifikacija). Dodatno se računa kapitalni dodatak u smislu prudencijalne pričuve kako bi se obuhvatio

rizik modela.

Metodologija agregiranja rizika se oslanja na „Bayesian Copula“ pristup uz jednogodišnji vremenski

horizont i regulatorno zahtijevanu razinu pouzdanosti (99,90%). Za svrhe praćenja, potrebni interni

kapital se računa najmanje na kvartalnoj razini te se projicira za svrhe planiranja.

Multi-dimenzionalna priroda rizika ukazuje na potrebu nadopune mjerenja ekonomskog kapitala s

testiranjem otpornosti na stres, ne samo kako bi procijenili gubitke u pojedinim scenarijima, već kako

bi procijenili utjecaj na kapitalne zahtjeve. Testiranje otpornosti na stres jedan je od ključnih alata za

upravljanje rizikom, s ciljem procjene ranjivosti Banke u slučaju nastupanja izvanredno teških ili

specifičnih, no mogućih događaja, pružajući dodatne informacije bitne za aktivnosti praćenja.

Aktivnosti testiranja otpornosti na stres adekvatnosti internog kapitala se provode na bazi interno

razvijenih stresnih scenarija najmanje na polugodišnjoj razini.

Sveobuhvatno testiranje otpornosti na stres u okviru Stupa 2 razmatra različite utjecaje odabranih

makroekonomskih scenarija na sve relevantne vrste rizika, kako bi se dobila cjelovita slika reakcije

Grupe u uvjetima stresa. Scenariji su razvijeni analizirajući značajne tržišne događaje koji su se dogodili

u prošlosti, kao i moguće događaje koji još nisu zabilježeni.

32

Adekvatnost kapitala se procjenjuje uzimajući u obzir ravnotežu između procijenjenih rizika, iz Stupa 1

i Stupa 2 te raspoloživog kapitala. Odgovarajuća metrika okvira apetita za rizik za adekvatnost internog

kapitala je Sposobnost preuzimanja rizika, koja označava omjer između dostupnih financijskih sredstava

(raspoloživog kapitala) i procijenjenog potrebnog internog kapitala.

Apetit za rizik Grupe Zagrebačke banke definira razinu rizika koju je Grupa spremna prihvatiti u

ispunjavanju svojih strateških ciljeva i poslovnog plana uzimajući u obzir interese svojih klijenata i

dioničara te kapitalne i ostale bonitetne / regulatorne zahtjeve.

Struktura Apetita za rizik Grupe Zagrebačke banke uključuje:

Izjavu Apetita za rizik;

Ključne pokazatelje Apetita za rizik.

Izjava Apetita za rizik definira pozicioniranje Grupe Zagrebačke banke u smislu profila rizičnosti u

skladu sa strategijom kako bi se uvažila očekivanja dionika. Konkretno, to uključuje:

Smjernice o ukupnim ključnim granicama za Grupu Zagrebačke banke u smislu fokusa na

aktivnosti;

Definiranje željenog profila rizičnosti u skladu sa strategijom Grupe Zagrebačke banke;

Izjava o riziku koje je Grupa Zagrebačke banke spremna preuzeti ili koje želi izbjeći u normalnim

i stresnim okolnostima;

Indikaciju strategija za upravljanje ključnim rizicima kojima je Grupa Zagrebačke banke izložena

Kvalitativne izjave o rizicima koje nije moguće jednostavno izmjeriti (npr. strateški, reputacijski)

kako bi se osiguralo sprječavanje i rana intervencija prema takvim rizicima u nastajanju;

Opis ključnih uloga i odgovornosti u procesu odobravanja, spuštanja, praćenja, izvještavanja i

eskalacije unutar procesa Apetita za rizik.

Ključni pokazatelji Apetita za rizik sastoje se od niza ključnih indikatora uspješnosti temeljem analize

očekivanja internih i eksternih dionika Grupe Zagrebačke banke, što dovodi do identificiranja sljedećih

relevantnih dimenzija za Grupu:

Regulatorni indikatori, kako bi se u svakom trenutku osiguralo zadovoljavanje indikatora koje

zahtjeva regulator;

Upravljački indikatori, u svrhu osiguravanja ekonomski održivog pristupa preuzimanju rizika te

uključenja svih indikatora koji su ključni iz strateškog aspekta;

Kontrola specifičnih vrsta rizika, kako bi se osigurala kontrola svih ključnih rizika (npr. tržišni

rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti, rizik kamatne stope).

Apetit za rizik se usvaja na godišnjoj razini od strane Uprave te potvrđuje na Nadzornom odboru, te

redovito prati i izvještava odgovarajućim odborima, najmanje jednom kvartalno, s ciljem osiguranja

razvoja Grupe unutar željenog profila odnosa rizika i povrata.

Za potrebe praćenja i izvještavanja, pripremaju se upravljačka i regulatorna izvješća o procesu

procjene adekvatnosti internog kapitala, koja služe kao alat za upravljačke odluke u smislu upravljanja

i smanjenja izloženosti rizicima.

Vrste rizika obuhvaćene u Stupu 1 (kreditni, tržišni i operativni rizik, opisani u zasebnim poglavljima)

smatraju se primarnim rizicima, međutim Grupa Zagrebačke banke dodatno je prepoznala sljedeće vrste

rizika:

• poslovni rizik, • rizik nekretnina, • reputacijski rizik, • strateški rizik, • makroekonomski rizik, • rizik prekomjerne financijske poluge.

33

Dodatno prepoznati rizici

Poslovni rizik

Poslovni rizik definira se kao nepovoljna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži

koja, neovisno o ostalim kategorijama rizika, može uzrokovati značajan gubitak zarade. Poslovni rizik

prije svega može biti izazvan ozbiljnom narušenošću tržišnog okruženja i promjenama u strukturi

tržišnog natjecanja ili ponašanju klijenata.

Rizik nekretnina

Rizik nekretnina definira se kao potencijalni gubitak koji proizlazi iz fluktuacija tržišnih vrijednosti portfelja

nekretnina u vlasništvu Grupe Zagrebačke banke. Obuhvaća sve nekretnine koje pripadaju Grupi, a

koriste se u svrhu samog poslovanja (upravne zgrade, poslovnice i sl.) ili za iznajmljivanje. To uključuje

i pripadajuće zemljište te i dio preuzetih nekretnina, čiji krajnji cilj nije prodaja, već iznajmljivanje ili druga

komercijalna namjena. Nekretnine koje služe kao kolateral ne ulaze u izračun rizika nekretnina.

Reputacijski rizik

Reputacijski rizik je trenutni ili budući rizik koji može dovesti do negativnog utjecaja na prihode, likvidnost

i kapital Grupe, a koji proizlazi iz nepovoljne predodžbe o ugledu financijske institucije od strane

klijenata, drugih ugovornih strana, dioničara/ulagača, regulatora ili zaposlenika. Reputacijski rizik je

prisutan u cijeloj organizaciji, a izloženost reputacijskom riziku odražava adekvatnost internog procesa

upravljanja svim drugim kategorijama rizika, kao što su kreditni, tržišni, operativni i rizik likvidnosti.

Proces upravljanja reputacijskim rizikom definiran je Globalnom politikom za upravljanje reputacijskim

rizikom Grupe te aktima koji definiraju postupanje s transakcijama/projektima u specifičnim industrijama

(obrambena industrija/industrija oružja, nuklearna energija, proizvodnja električne energije iz ugljena,

rudarstvo, sektor vodne infrastrukture/brane).

Strateški rizik

Strateški rizik je rizik ostvarenja potencijalnih gubitaka zbog odluka, nepravilne provedbe odluka ili

pogrešnih poslovnih odluka te radikalnih promjena u poslovnom okruženju i nedostatka reagiranja na

promjene u poslovnom okruženju, s negativnim učinkom na profil rizičnosti i posljedično na kapital, dobit

te sveukupni smjer poslovanja Banke u dugoročnom razdoblju.

Makroekonomski rizik

Makroekonomski rizik definira se kao rizik koji proizlazi iz promjena u općim makroekonomskim uvjetima

koji mogu utjecati na buduće kapitalne zahtjeve ili razinu dostupnih financijskih sredstava.

Rizik prekomjerne financijske poluge

Rizik prekomjerne financijske poluge je rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge

ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana,

uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine

preostale imovine.

34

5 Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik

Dospjelo nenaplaćeno potraživanje je izloženost kod koje je kreditna institucija utvrdila da dužnik nije

ispunio svoju dospjelu obvezu u roku dužem od 90 dana. Bez obzira na to je li dužnik u zakašnjenju

dužem od 90 dana za dio obveze koja proizlazi iz određenoga ugovornog odnosa ili za sve obveze koje

proizlaze iz toga ugovornog odnosa, cjelokupno potraživanje koje kreditna institucija ima prema tom

dužniku, a koja proizlaze iz toga ugovornog odnosa, smatrat će se dospjelim nenaplaćenim

potraživanjem (“Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća”).

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti su sve izloženosti u statusu neispunjavanja

obveza sukladno odredbama “Odluke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja

kreditnih gubitaka” (Narodne novine, br. 114/2017, 110/2018), odnosno odredbama bančinog internog

pravilnika (“Pravilnik za izračun rezervacija sukladno MSFI9 pravilima i određivanje klasifikacije

izloženosti“).

Banka utvrđuje razinu umanjenja vrijednosti i rezervacija sukladno odredbama “Odluke o klasifikaciji

izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka” (Narodne novine br. 114/2017,

110/2018), te je isto propisano internim pravilnikom (“Pravilnik za izračun rezervacija sukladno MSFI9

pravilima i određivanje klasifikacije izloženosti“).

Vezano uz kvantitativne informacije koje se odnose na ovo područje, osim informacija navedenih u

tablicama u nastavku dostupne su i informacije iz Godišnjeg izvješća objavljene na Internet stranicama

Zagrebačke banke (www.zaba.hr).

35

Tablica 12: EU CRB-B – Ukupni i prosječni neto iznos izloženosti prema različitim kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačka banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Neto vrijednost izloženosti na kraju razdoblja

Prosječne neto izloženosti

tijekom razdoblja

1 Središnje države ili središnje banke

2 Institucije

3 Trgovačka društva - -

4 Od kojih: specijalizirano financiranje

5 Od kojih: MSP-ovi

6 Stanovništvo - -

7 Osigurano nekretninama - -

8 MSP

9 Nije izloženost prema MSP

10 Kvalificirane obnovljene izloženosti

11 Ostalo - -

12 MSP

13 Nije izloženost prema MSP

14 Kapital

15 Ukupni IRB pristup - -

16 Središnje države ili središnje banke 45.819 41.948

17 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 2.007 1.867

18 Subjekti javnog sektora 8.142 7.572

19 Multilateralne razvojne banke - -

20 Međunarodne organizacije - -

21 Institucije 3.168 3.220

22 Trgovačka društva 35.407 35.181

23 Od kojih: MSP 18.955 19.082

24 Stanovništvo 36.604 36.809

25 Od kojih: MSP 1.582 1.571

26 Osigurano hipotekama na nekretninama 9.662 8.370

27 Od kojih: MSP 292 246

28 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 4.594 4.782

29 Visokorizične stavke 111 172

30 Pokrivene obveznice - -

31 Potraživanja prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom

8.485 6.866

32 Subjekti za zajednička ulaganja 29 31

33 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 407 398

34 Druge izloženosti 5.651 5.830

35 Ukupni standardizirani pristup 160.086 153.046

36 Ukupno 160.086 153.046

36

Tablica 13: EU CRB-C – Geografska raščlamba izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Neto vrijednost

EUROPA

od čega: HRVATSKA

od čega: AUSTRIJA

od čega: BELGIJA

od čega: BOSNA I

HERCEGOVINA

od čega: FRANCUSKA

od čega:

ITALIJA

od čega: NJEMAČKA

od čega: ŠVICARSKA

Od čega: Ostale

europske zemlje

1 Središnje države ili središnje banke - - - - - - - - - -

2 Institucije - - - - - - - - - -

3 Trgovačka društva - - - - - - - - - -

4 Stanovništvo - - - - - - - - - -

5 Kapital - - - - - - - - - -

6 Ukupni IRB pristup - - - - - - - - - -

7 Središnje države ili središnje banke 45,818 41,154 - - 4,209 - - 50 - 405

8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

2,007 1,536 - - 471 - - - - -

9 Subjekti javnog sektora 8,142 8,049 - - 93 - - - - -

10 Multilateralne razvojne banke - - - - - - - - - -

11 Međunarodne organizacije - - - - - - - - - -

12 Institucije 2,413 370 403 568 - 69 247 538 30 188

13 Trgovačka društva 35,394 27,864 7 15 6,976 - - 61 - 471

14 Stanovništvo 36,597 27,852 1 - 8,722 - 2 3 4 13

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 9,659 9,654 - - - - - 3 - 2

16 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 4,594 4,437 - - 150 - - 1 - 6

17 Visokorizične stavke 111 110 - - 1 - - - - -

18 Pokrivene obveznice - - - - - - - - - -


8,010 - 657 795 - 258 4,446 1,376 404 74

20 Subjekti za zajednička ulaganja 29 29 - - - - - - - -

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 355 351 - 1 3 - - - - -

22 Druge izloženosti 5,651 4,619 - - 1,032 - - - - -

23 Ukupni standardizirani pristup 158,780 126,025 1,068 1,379 21,657 327 4,695 2,032 438 1,159

24 Ukupno 158,780 126,025 1,068 1,379 21,657 327 4,695 2,032 438 1,159

37

Tablica 13: EU CRB-C – Geografska raščlamba izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine (nastavak)

u milijunima kuna

Neto vrijednost

OSTATAK SVIJETA

Ukupno

od čega: KANADA

od čega: SJEDINJENE AMERIČKE

DRŽAVE

od čega: Ostala

svjetska geografska područja

1 Središnje države ili središnje banke - - - - -

2 Institucije - - - - -

3 Trgovačka društva - - - - -

4 Stanovništvo - - - - -

5 Kapital - - - - -

6 Ukupni IRB pristup - - - - -

7 Središnje države ili središnje banke 1 - - 1 45,819


- - - - 2,007

9 Subjekti javnog sektora - - - - 8,142

10 Multilateralne razvojne banke - - - - -

11 Međunarodne organizacije - - - - -

12 Institucije 755 19 717 19 3,168

13 Trgovačka društva 13 - - 13 35,407

14 Stanovništvo 7 - 1 6 36,604

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 3 1 1 1 9,662

16 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza - - - - 4,594

17 Visokorizične stavke - - - - 111

18 Pokrivene obveznice - - - - -


475 197 267 11 8,485

20 Subjekti za zajednička ulaganja - - - - 29

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 52 - 52 - 407

22 Druge izloženosti - - - - 5,651

23 Ukupni standardizirani pristup 1,306 217 1,038 51 160,086

24 Ukupno 1,306 217 1,038 51 160,086

38

Tablica 14: EU CRB-D – Koncentracija izloženosti prema gospodarskim granama ili vrstama druge ugovorne strane Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Neto vrijednost

Poljo

privre

da

,

šum

ars

tvo i r

ibars

tvo

Ruda

rstv

o i v

ađ

enje

Pre

rađiv

ačka

in

dustr

ija

Opskrb

a e

lektr

ično

m

ene

rgijo

m,

plin

om

,

paro

m i k

limatizacija

Opskrb

a v

odo

m

Gra

đevin

ars

tvo

Trg

ovin

a n

a v

elik

o i n

a

malo

Prije

voz i s

kla

diš

tenje

Dje

latn

osti p

ružanja

sm

ješta

ja te p

ripre

me i

uslu

živ

anja

hra

ne

Info

rmacije

i

kom

unik

acije

Fin

ancijs

ke d

jela

tno

sti

i dje

latn

osti o

sig

ura

nja

Poslo

vanje

nekre

tnin

am

a

1 Središnje države ili središnje banke - - - - - - - - - - - -

2 Institucije - - - - - - - - - - - -

3 Trgovačka društva - - - - - - - - - - - -

4 Stanovništvo - - - - - - - - - - - -

5 Kapital - - - - - - - - - - - -

6 Ukupni IRB pristup - - - - - - - - - - - -

7 Središnje države ili središnje banke - - - - - - - - - - 26,104 -

8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave - - - - 6 - - - - - - -

9 Subjekti javnog sektora 12 - - 234 2 - - 6,441 - 57 723 -

10 Multilateralne razvojne banke - - - - - - - - - - - -

11 Međunarodne organizacije - - - - - - - - - - - -

12 Institucije - - - - - - - - - - 3,168 -

13 Trgovačka društva 2,029 186 7,402 1,498 411 3,386 7,107 2,167 2,980 916 2,085 1,972

14 Stanovništvo 93 8 287 5 45 220 595 208 42 24 1 35

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 24 - 33 8 - 22 172 37 41 5 - 9

16 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 210 - 737 200 1 516 1,893 159 183 19 3 138

17 Visokorizične stavke - - - - - 45 6 - 1 - - 58

18 Pokrivene obveznice - - - - - - - - - - - -


- - - - - - - - - - 8,483 -

20 Subjekti za zajednička ulaganja - - - - - - - - - - 29 -

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - - - - - - - - - 43 345 17

22 Druge izloženosti - - - - - - - - - - 962 -

23 Ukupni standardizirani pristup 2,368 194 8,459 1,945 465 4,189 9,773 9,012 3,247 1,064 41,903 2,229

24 Ukupno 2,368 194 8,459 1,945 465 4,189 9,773 9,012 3,247 1,064 41,903 2,229

39

Tablica 14: EU CRB-D – Koncentracija izloženosti prema gospodarskim granama ili vrstama druge ugovorne strane Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine (nastavak)

u milijunima kuna

Neto vrijednost

Str

učne,

zn

anstv

en

e i

teh

nič

ke d

jela

tnosti

Adm

inis

trativn

e i

pom

oćne u

slu

žne

dje

latn

osti

Javn

a u

pra

va i o

bra

na,

obvezn

o s

ocija

lno

osig

ura

nje

Obra

zovanje

Dje

latn

osti

zdra

vstv

en

e z

aštite

i

socija

lne s

krb

i

Um

jetn

ost, z

ab

ava i

rekre

acija

Osta

le u

slu

žn

e

dje

latn

osti

Dje

latn

osti k

ućansta

va

kao p

oslo

davaca;

dje

latn

osti k

uća

nsta

va

koja

pro

izvo

de r

azlič

itu

rob

u i o

ba

vlja

ju

različ

ite u

slu

ge z

a

vla

stite

potr

eb

e

Dje

latn

osti

izvante

rito

rija

lnih

org

aniz

acija

i tije

la

Osta

lo

Ukup

no

1 Središnje države ili središnje banke - - - - - - - - - - -

2 Institucije - - - - - - - - - - -

3 Trgovačka društva - - - - - - - - - - -

4 Stanovništvo - - - - - - - - - - -

5 Kapital - - - - - - - - - - -

6 Ukupni IRB pristup - - - - - - - - - - -

7 Središnje države ili središnje banke - - 19,715 - - - - - - - 45,819

8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave - 17 1,911 - 72 1 - - - - 2,007

9 Subjekti javnog sektora 60 - 47 301 258 6 1 - - - 8,142

10 Multilateralne razvojne banke - - - - - - - - - - -

11 Međunarodne organizacije - - - - - - - - - - -

12 Institucije - - - - - - - - - - 3,168

13 Trgovačka društva 1,578 483 367 55 191 188 154 252 - - 35,407

14 Stanovništvo 87 80 1 5 14 9 11 34,670 - 164 36,604

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 12 5 - 2 6 1 2 9,283 - - 9,662

16 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 20 34 - 1 15 2 1 459 1 2 4,594

17 Visokorizične stavke 1 - - - - - - - - - 111

18 Pokrivene obveznice - - - - - - - - - - -


- - - - - - - 2 - - 8,485

20 Subjekti za zajednička ulaganja - - - - - - - - - - 29

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 2 - - - - - - - - - 407

22 Druge izloženosti - - - - - - - - - 4,689 5,651

23 Ukupni standardizirani pristup 1,760 619 22,041 364 556 207 169 44,666 1 4,855 160,086

24 Ukupno 1,760 619 22,041 364 556 207 169 44,666 1 4,855 160,086

40

Tablica 15: EU CRB-E – Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine u milijunima kuna

Neto vrijednost izloženosti

Na zahtjev <= 1 godina > 1 godina <= 5

godina > 5 godina

Nije navedeno dospijeće

Ukupno

1 Središnje države ili središnje banke - - - - - -

2 Institucije - - - - - -

3 Trgovačka društva - - - - - -

4 Stanovništvo - - - - - -

5 Kapital - - - - - -

6 Ukupni IRB pristup - - - - - -

7 Središnje države ili središnje banke 3,531 11,189 10,361 3,299 17,234 45,614

8 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 5 199 934 712 - 1,850

9 Subjekti javnog sektora 7 409 390 6,103 1 6,910

10 Multilateralne razvojne banke - - - - - -

11 Međunarodne organizacije - - - - - -

12 Institucije 2,370 29 2 - 2 2,403

13 Trgovačka društva 856 5,391 6,557 12,319 36 25,159

14 Stanovništvo 129 3,158 7,284 15,572 60 26,203

15 Osigurano hipotekama na nekretninama 15 42 547 9,020 - 9,624

16 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 1,007 1,573 461 1,045 6 4,092

17 Visokorizične stavke 10 6 93 2 - 111

18 Pokrivene obveznice - - - - - -


808 3,271 - - 39 4,118

20 Subjekti za zajednička ulaganja - - - 29 - 29

21 Izloženosti vlasničkim ulaganjima 407 - - - - 407

22 Druge izloženosti 4,689 - - - 962 5,651

23 Ukupni standardizirani pristup 13,834 25,267 26,629 48,101 18,340 132,171

24 Ukupno 13,834 25,267 26,629 48,101 18,340 132,171

41

Tablica 16: EU CR1-A – Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine prema kategoriji izloženosti i instrumentima u milijunima kuna

Bruto knjigovodstvene vrijednosti Posebni

ispravci vrijednosti za kreditni

rizik (c)

Opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik

(d)

Akumulirani otpisi

Iznosi povezani s ispravcima vrijednosti za kreditni rizik tijekom izvještajnog razdoblja

Neto vrijednosti

Izloženosti koje su u statusu

neispunjavanja obveza (a)

Izloženosti koje nisu u statusu neispunjavanja

obveza (b)

(a+b-c-d)

1 Središnje države ili središnje banke - - - - - - -

2 Institucije - - - - - - -

3 Trgovačka društva - - - - - - -

4 Od kojih: specijalizirano financiranje - - - - - - -

5 Od kojih: MSP - - - - - - -

6 Stanovništvo - - - - - - -

7 Osigurano nekretninama - - - - - - -

8 MSP - - - - - - -

9 Nije izloženost prema MSP - - - - - - -

10 Kvalificirane obnovljene izloženosti - - - - - - -

11 Ostalo - - - - - - -

12 MSP - - - - - - -

13 Nije izloženost prema MSP - - - - - - -

14 Kapital - - - - - - -

15 Ukupni IRB pristup - - - - - - -

16 Središnje države ili središnje banke 46,207 - 388 - (383) 45,819

17 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 2,019 - 12 - (1) 2,007

18 Subjekti javnog sektora 8,149 - 7 - (1) 8,142

19 Multilateralne razvojne banke - - - - - -

20 Međunarodne organizacije - - - - - -

21 Institucije 3,171 - 3 - (2) 3,168

22 Trgovačka društva 35,951 1 543 - (189) 35,407

23 Od kojih: MSP 19,207 - 252 - (31) 18,955

24 Stanovništvo 36,902 1 297 - 55 36,604

25 Od kojih: MSP 1,596 - 14 - 5 1,582

26 Osigurano hipotekama na nekretninama 9,717 - 55 - (26) 9,662

27 Od kojih: MSP 294 - 2 - - 292

28 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 10,392 5,798 - 1,239 (284) 4,594

29 Visokorizične stavke 491 51 430 1 40 90 111

30 Pokrivene obveznice - - - - - -


8,488 - 3 - (3) 8,485

32 Subjekti za zajednička ulaganja 29 - - - - 29

33 Izloženosti vlasničkim ulaganjima - 407 - - - - 407

34 Druge izloženosti 5,672 - 21 - 3 5,651

35 Ukupni standardizirani pristup 10,883 156,763 6,230 1,330 1,279 (741) 160,086

36 Ukupno 10,883 156,763 6,230 1,330 1,279 (741) 160,086

37 Od kojih: Zajmovi 8,716 114,597 4,744 1,135 1,272 (691) 117,434

38 Od kojih: Dužnički vrijednosni papiri 1,227 12,142 1,047 45 - (102) 12,277

39 Od kojih: Izloženosti izvanbilančnih stavki 940 20,791 439 128 - 56 21,164

42

Tablica 17: EU CR1-B – Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine prema gospodarskim granama

u milijunima kuna

Bruto knjigovodstvene vrijednosti

Posebni ispravci vrijednosti za

kreditni rizik (c)

Opći ispravci vrijednosti za

kreditni rizik (d)

Akumulirani otpisi

Iznosi povezani s ispravcima

vrijednosti za kreditni rizik

tijekom izvještajnog

razdoblja

Neto vrijednosti




obveza (b)

(a+b-c-d)

1 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 455 2,183 246 24 56 (171) 2,368

2 Rudarstvo i vađenje 7 198 7 4 - - 194

3 Prerađivačka industrija 1,846 7,889 1,109 167 297 (497) 8,459

4 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

243 1,758 43 13 13 - 1,945

5 Opskrba vodom 1 467 - 3 5 8 465

6 Građevinarstvo 1,301 3,699 780 31 292 132 4,189

7 Trgovina na veliko i na malo 3,599 8,002 1,705 123 109 186 9,773

8 Prijevoz i skladištenje 320 8,880 161 27 1 (36) 9,012

9 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

269 3,099 86 35 16 (28) 3,247

10 Informacije i komunikacije 61 1,074 43 28 26 (18) 1,064

11 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 18 42,308 16 407 30 (374) 41,903

12 Poslovanje nekretninama 1,028 2,058 837 20 108 214 2,229

13 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 125 1,774 104 35 154 (4) 1,760

14 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 72 592 37 8 10 (24) 619

15 Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje - 22,080 - 39 - (23) 22,041

16 Obrazovanje 2 364 1 1 - - 364

17 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 32 543 15 4 4 (10) 556

18 Umjetnost, zabava i rekreacija 15 206 13 1 - 1 207

19 Ostale uslužne djelatnosti 6 170 5 2 - 1 169

20 Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

1,474 44,538 1,015 331 158 (551) 44,666

21 Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 5 - 4 - - - 1

22 Ostalo 4 4,881 3 27 - 453 4,855

23 Ukupno 10,883 156,763 6,230 1,330 1,279 (741) 160,086

43

Tablica 18: EU CR1-C – Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine prema geografiji

u milijunima kuna


Posebni ispravci vrijednosti za

kreditni rizik (c)

Opći ispravci vrijednosti za

kreditni rizik (d)

Akumulirani otpisi

Iznosi povezani s ispravcima

vrijednosti za kreditni rizik

tijekom izvještajnog

razdoblja

Neto vrijednosti




obveza (b)

(a+b-c-d)

1 EUROPA 10,883 155,455 6,230 1,328 1,279 (740) 158,780

2 od čega: HRVATSKA 9,772 122,467 5,277 937 1,237 (677) 126,025

3 od čega: AUSTRIJA - 1,069 1 - - (1) 1,068

4 od čega: BELGIJA - 1,379 - - - - 1,379

5 od čega: BOSNA I HERCEGOVINA 1,090 21,885 938 380 26 (56) 21,657

6 od čega: FRANCUSKA - 327 - - - - 327

7 od čega: ITALIJA 8 4,697 8 2 - (2) 4,695

8 od čega: NJEMAČKA 3 2,031 1 1 - (1) 2,032

9 od čega: ŠVICARSKA - 438 - - - - 438

10 od čega: Ostale europske zemlje 10 1,162 5 8 16 (3) 1,159

11 OSTATAK SVIJETA - 1,308 - 2 - (1) 1,306

12 od čega: KANADA - 217 - - - - 217

13 od čega: SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE - 1,040 - 2 - (1) 1,038

14 od čega: Ostala svjetska geografska područja - 51 - - - - 51

15 Ukupno 10,883 156,763 6,230 1,330 1,279 (741) 160,086

Tablica 19: EU CR1-D – Razdoblja dospijeća dospjelih izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna


≤ 30 dana > 30 dana ≤ 60 dana

> 60 dana ≤ 90 dana

> 90 dana ≤ 180 dana

> 180 dana ≤ 1 godina

> 1 godina

1 Krediti 2,097 470 764 476 673 3,863

2 Dužnički vrijednosni papiri - - - - - 1,227

3 Ukupne izloženosti 2,097 470 764 476 673 5,090

44

Tablica 20: EU CR1-E – Neprihodujuće i restrukturirane izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Bruto knjigovodstvene vrijednosti prihodujućih i neprihodujućih izloženosti Akumulirano umanjenje vrijednosti i rezervacije i

akumulirano umanjenje fer vrijednosti zbog kreditnog rizika

Preuzeti kolaterali i financijska

jamstva

Od čega

prihodujuće, ali dospjelo

nenaplaćeno > 30 dana i <= 90 dana

Od čega

prihodujuće restrukturira

ne izloženosti

Od čega neprihodujuće

Prihodujućih izloženosti

Neprihodujućih

izloženosti

Nep

rih

od

uju

ćih

izlo

žen

osti

Od

če

ga

restr

uktu

rira

nih

izlo

žen

osti

Od

če

ga u

sta

tusu

neis

pu

nja

va

nja

ob

veza

Od

če

ga

um

an

jen

e

vri

jed

no

sti

Od

če

ga

restr

uktu

rira

ne

Od

če

ga

restr

uktu

rira

nih

Od

če

ga

restr

uktu

rira

nih

010 Dužnički vrijednosni papiri

12.748 - - 1.228 1.228 1.228 - (46) - (1.074) - - -

020 Krediti i predujmovi

117.421 260 1.237 9.924 9.924 9.924 4.263 (1.074) (58) (5.590) (1.907) 741 528

030 Izvanbilančne izloženosti

22.190 - 5 1.090 1.090 - 1 (121) - (435) (1) 93 -

45

Tablica 21: EU CR2-A – Promjene iznosa općih i posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, Grupa Zagrebačke banke; 30. lipnja do 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Ukupni posebni ispravak vrijednosti

za kreditni rizik

Ukupni opći ispravak vrijednosti

za kreditni rizik

1 Početno stanje (30.06.2018.) 6.662 1.118

2 Povećanja zbog iznosa rezerviranih za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja 651 48

3 Smanjenja zbog iznosa ukinutih rezervacija za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja (358) (39)

4 Smanjenja zbog iznosa povezanih s ispravcima vrijednosti za kreditni rizik (1.137) (2)

5 Prijenosi između ispravaka vrijednosti za kreditni rizik - -

6 Učinak tečajnih razlika - -

7 Poslovne kombinacije, uključujući preuzimanja i prodaju društava kćeri - -

8 Ostale prilagodbe (30) 54

9 Završno stanje (31.12.2018.) 5.788 1.179

10 Povrat ispravaka vrijednosti za kreditni rizik koji je evidentiran izravno u račun dobiti i gubitka - -

11 Posebni ispravci vrijednosti za kreditni rizik koje su evidentirani izravno u računu dobiti i gubitka 1 1

Tablica 22: EU CR2-B – Promjene iznosa kredita i dužničkih vrijednosnih papira koji su u statusu neispunjavanja obveza i umanjeni, Grupa Zagrebačke banke; 30. lipnja do 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Bruto knjigovodstvena vrijednost izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza

1 Početno stanje (30.06.2018.) 11.159

2 Krediti i dužnički vrijednosni papiri koji su u statusu neispunjavanja obveza ili su umanjeni od posljednjeg razdoblja izvješćivanja

1.412

3 Vraćeno u status koji nije status neispunjavanja obveza (308)

4 Otpisani iznosi (1.169)

5 Druge promjene (1.151)

6 Završno stanje (31.12.2018.) 9.943

Tablica EU CR2-A prikazuje promjene iznosa posebnih i općih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik za kredite i dužničke vrijednosne papire, dok tablica EU

CR2-B prikazuje promjene iznosa izloženosti koje su prema standardiziranom pristupu u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. Uredbe o

kapitalnim zahtjevima. Sukladno EBA Smjernici o zahtjevima za objavu na temelju dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013, predmetnim tablicama dana je

informacija o kretanju između posljednje objave predmetne informacije (objava na dan 30. lipnja 2018. godine) do referentnog datuma objave (31. prosinac

2018. godine).

Na smanjenje iznosa posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik te kredita i dužničkih vrijednosnih papira koji su u statusu neispunjavanja obveza uvelike je

utjecala prodaja dijela neprihodujućih zajmova odobrenih pravnim osobama i stanovništvu.

46

Informacije o važnosti opterećenja

U nastavku je dana informacija o srednjoj vrijednosti opterećene imovine Grupe Zagrebačke banke u

2018. godini. Podaci prikazani za Grupu Zagrebačke banke odnose se na regulatorni opseg

konsolidacije.

Tablica 23: Objava srednje vrijednosti opterećene imovine Grupe Zagrebačke banke u 2018. godini

u milijunima kuna

Obrazac A – Opterećena i neopterećena imovina

Knjigovodstvena vrijednost

opterećene imovine

Fer vrijednost

opterećene imovine

Knjigovodstvena vrijednost

neopterećene imovine

Fer vrijednost

neopterećene imovine

010 040 060 080

010 Imovina izvještajne institucije 10.125 122.188

030 Vlasnički instrumenti - 283

040 Dužnički vrijednosni papiri 80 80 11.500 9.594

050 od čega: pokrivene obveznice - - - -

060 od čega: vrijednosni papiri osigurani imovinom - - - -

070 od čega: izdanje općih država 80 80 10.655 8.975

080 od čega: izdanje financijskih društava - - - -

090 od čega: izdanje nefinancijskih društava - - 789 619

120 Ostala imovina 10.046 110.405

121 od čega: Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita 4.241 89.868

u milijunima kuna

Obrazac B – Primljeni kolateral

Fer vrijednost primljenog opterećenog

kolaterala ili izdanih vlastitih dužničkih

vrijednosnih papira

Neopterećeno

Fer vrijednost primljenog kolaterala

ili izdanih vlastitih dužničkih

vrijednosnih papira dostupnih za opterećenje

010 040

130 Kolateral koji je primila izvještajna institucija - 1.748

140 Okvirni krediti - -

150 Vlasnički instrumenti - -

160 Dužnički vrijednosni papiri - 1.748

170 od čega: pokrivene obveznice - -

180 od čega: vrijednosni papiri osigurani imovinom - -

190 od čega: izdanje općih država - 1.748

200 od čega: izdanje financijskih društava - -

210 od čega: izdanje nefinancijskih društava - -

220 Krediti i predujmovi osim okvirnih kredita - -

230 Ostali primljeni kolateral - -

240 Izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim pokrivenih obveznica ili vrijednosnih papira osiguranih imovinom

- -

241 Vlastite pokrivene obveznice i izdani nezaloženi vrijednosni papiri osigurani imovinom

-

250 UKUPNO IMOVINA, PRIMLJENI KOLATERALI I IZDANI VLASTITI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

10.552

u milijunima kuna

Obrazac C – Izvori opterećenja

Usklađene obveze, potencijalne obveze ili vrijednosni papiri dani u zajam

Imovina, primljeni kolateral i izdani vlastiti dužnički vrijednosni papiri osim

pokrivenih obveznica i opterećenih vrijednosnih papira osiguranih

imovinom

010 030

010 Knjigovodstvena vrijednost odabranih financijskih obveza

713 1,103

47

Vrijednosti navedene u prethodnoj tablicama odnose se na srednje vrijednosti izračunate excel

funkcijom "median". Srednje vrijednosti izračunate su temeljem konsolidiranih obrazaca za opterećenu

imovinu dostavljenih regulatoru za izvještajna razdoblja 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca

2018. godine.

U 2018. godini na razini Grupe Zagrebačke banke medijan omjera ukupnog iznosa založene imovine

iznosi 7,65%.

Glavni izvori i vrste opterećenja odnose se na ugovore s pravom ponovne prodaje i reotkupa, transakcija

zaduživanja pod uvjetima koji su redovni i uobičajeni za takve aktivnosti, obvezne pričuve položene i

održane kod HNB-a te danih depozita za pokriće derivativne izloženosti i izloženosti proizašlih iz repo

poslova. Založena imovina na dan 31. prosinca 2018. godine sastoji se od kreditnog potraživanja od

komitenata, položene i održane obvezne pričuve i depozita za pokriće derivativne i repo izloženosti.

Opterećena imovina na dan 31. prosinca 2018. godine odnosila se većinom na Zagrebačku banku d.d.

Razvoj opterećenja tijekom vremena za repo transakcije ovisi o likvidnoj poziciji i likvidnim potrebama

Banke u tom razdoblju.

Opći uvjeti standardnih ugovora (Okvirni ugovor za transakcije izvedenim financijskim instrumentima,

Okvirni ugovor o reotkupu financijskih instrumenata - okvirni repo ugovor te o Dodatak o osiguranju u

formi varijabilne marže) standardizirani su za sve sudionike na tržištu, dok su posebne odredbe u

odnosu na pojedinu ugovornu stranu dodatno bilateralno usuglašene. Posebni ugovori o financiranju

bilateralno su usuglašeni sa drugom ugovornom stranom.

Stavke koje su navedene u „Obrascu A“, u stupcu “Knjigovodstvena vrijednost neopterećene imovine”

redak “Ostala imovina” u najvećem udjelu od 73,55% odnosi se na "Kredite i predujmove osim okvirnih

kredita" koji bi se smatrali dostupnima za opterećenje u redovitom poslovanju. Ostalu imovinu kao npr.

nematerijalna imovina, uključujući goodwill, odgođena porezna imovina, nekretnine, postrojenja i druga

dugotrajna imovina Grupa Zagrebačke banke uglavnom ne smatra dostupnom za opterećenje u

redovitom poslovanju.

Omjer „Imovine, primljenih kolaterala i izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira osim pokrivenih

obveznica i opterećenih vrijednosnih papira osiguranih imovinom“ i „Usklađene obveze, potencijalne

obveze ili vrijednosni papiri dani u zajam“ iznosi 155% zbog prekomjernog osiguranja kolateralom za

transakcije zaduživanja.

48

5.1 Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

Grupa Zagrebačke banke primjenjuje standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika sukladno Uredbi

(EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Ukupni iznos kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018.

godine prikazan je u poglavlju 4 ovog dokumenta (Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti

kapitala).

Trenutačno Grupa Zagrebačke banke pri primjeni standardiziranog pristupa u mjerenju kreditnog rizika

koristi kreditne rejtinge vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika klijenata i izdanja vrijednosnih

papira (dalje u tekstu: VIPKR).

Sve ostale izloženosti koje nemaju rejting VIPKR prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik

tretiraju se na način koji je propisan za izloženosti prema klijentima bez kreditnog rejtinga dodijeljenog

od odabrane VIPKR.

Izloženosti koje čine odbitnu stavku od regulatornog kapitala i ne uključuju se u iznos izloženosti

ponderiranih kreditnim rizikom pri izračunu kapitalnog zahtjeva navedene su u tablicama u nastavku, a

vezano uz kategoriju izloženosti u koju pripadaju. Tehnike umanjenja kreditnog rizika su objašnjenje u

poglavlju 15. ovog dokumenta.

49

Tablica 24: EU CR5 – Standardizirani pristup

u milijunima kuna

Kategorije izloženosti

Ponder rizika

Ukupno

Od čega nije

dodijeljen rejting

0%

2%

4%

10%

20%

35%

50%

70%

75%

100%

150%

250%

370%

125

0%

Osta

lo

Od

bij

en

o

1 Središnje države ili središnje banke 39.808 - - - 7.629 - - - - 4.775 - 310 - - - - 52.522 43.282


- - - - 2.370 - - - - 478 - - - - - - 2.848 73

3 Subjekti javnog sektora 686 - - - 209 - - - - 409 - - - - - - 1.304 786

4 Multilateralne razvojne banke 26 - - - - - - - - - - - - - - - 26 26

5 Međunarodne organizacije - - - - - - - - - - - - - - - - - -

6 Institucije - - - - 2.390 -

115 - - 82 - - - - - - 2.587 2

7 Trgovačka društva - - - - - - 12 165 - 23.972 417 - - - - - 24.566 24.137

8 Stanovništvo - - - - - - - - 27.350 - - - - - - - 27.350 27.350

9 Osigurano hipotekama na nekretninama - - - - - 9.637 - - - - - - - - - - 9.637 9.637

10 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza

- - - - - - - - - 1.724 2.413 - - - - - 4.137 4.137

11 Izloženosti povezane s posebno visokim rizikom

- - - - - - - - - - 109 - - - - - 109 109

12 Pokrivene obveznice - - - - - - - - - - - - - - - - - -

13 Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom

- - - - 2.996 -

533 - - 594 1 - - - - - 4.124 -

14 Subjekti za zajednička ulaganja - - - - - - - - - 29 - - - - - - 29 29

15 Vlasnička ulaganja - - - - - - - - - 248 - 159 - - - - 407 407

16 Ostale stavke 3.451 - - - 1 - - - - 2.535 - - - - - (336) 5.651 5.651

17 Ukupno 43.971 - - - 15.595 9.637 660 165 27.350 34.846 2.940 469 - - - (336) 135.297 115.626

50

Tablica 25: EU CR4 – Standardizirani pristup – Izloženost kreditnom riziku i učinci smanjenja kreditnog rizika

u milijunima kuna

Izloženosti prije kreditnog konverzijskog faktora i smanjenja

kreditnog rizika

Izloženosti nakon kreditnog konverzijskog faktora i smanjenja

kreditnog rizika

Rizikom ponderirana imovina i omjer rizikom ponderirane imovine i ukupne

imovine

Kategorije izloženosti Iznos u bilančnoj

evidenciji

Iznos u izvanbilančnoj

evidenciji

Iznos u bilančnoj evidenciji

Iznos u izvanbilančnoj

evidenciji

Rizikom ponderirana

imovina

Omjer rizikom ponderirane

imovine i ukupne imovine

1 Središnje države ili središnje banke 45.615 17 52.487 35 7.076 13.47%

2 Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave 1.850 157 2.779 69 952 33.43%

3 Subjekti javnog sektora 6.910 323 1.239 65 450 34.51%

4 Multilateralne razvojne banke - - 26 - - 0.00%

5 Međunarodne organizacije - - - - - 0.00%

6 Institucije 2.403 355 2.461 126 616 23.81%

7 Trgovačka društva 25.159 9.349 21.877 2.689 23.695 96.45%

8 Stanovništvo 26.202 10.401 25.821 1.527 20.289 74.19%

9 Osigurano hipotekama na nekretninama 9.624 38 9.624 13 3.361 34.88%

10 Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 4.092 502 4.035 103 5.344 129.14%

11 Izloženosti povezane s posebno visokim rizikom 111 - 109 - 163 149.54%

12 Pokrivene obveznice - - - - - 0.00%

13 Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom 4.118 22 4.118 6 1.461 35.43%

14 Subjekti za zajednička ulaganja 29 - 29 - 29 100.00%

15 Vlasnička ulaganja 407 - 407 - 644 158.23%

16 Ostale stavke 5.651 - 5.651 - 2.535 44.86%

17 Ukupno 132.171 21.164 130.663 4.633 66.615 49.24%

51

5.2 Tehnike smanjenja kreditnog rizika

Politike i procesi za bilančno i izvanbilančno netiranje te obuhvat primjene bilančnog i

izvanbilančnog netiranja

U pojedinačnim slučajevima, gdje postoji okvirni ugovor koji sadrži odredbe o netiranju (temeljen na

IDNA – International Deposits Netting Agreement predlošku), te s obzirom na identificiranu provedivost

takvih ugovora u pravnom okruženju, Banka uzima u obzir pozitivne učinke netiranja na izloženost

prilikom izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva.

Politike i procesi za vrednovanje i upravljanje instrumentima osiguranja

Grupa Zagrebačke banke implementirala je sustav upravljanja tehnikama umanjenja kreditnog rizika

kojemu je cilj osigurati optimalno upravljanje instrumentima kreditne zaštite (kolateralima) i smanjiti

potencijalni kreditni gubitak u slučaju dužnikovog neispunjavanja obveza.

Instrumenti kreditne zaštite ugovaraju se u skladu s apetitom za rizik, definiranom kreditnom strategijom

u terminima kvalitete i očekivanog rasta plasmana i ostalim definiranim indikatorima profila kreditnog

rizika te u skladu s ciljanim kapitalnim zahtjevima. Instrumenti kreditne zaštite se prihvaćaju isključivo

kao dodatni izvor osiguranja kreditnog rizika (primarni je kreditna sposobnost klijenta/dužnika) i ne mogu

služiti kao zamjena za dužnikovu sposobnost podmirenja obveza.

U izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik Banka uključuje samo one instrumente kreditne zaštite koji

ispunjavanju sve uvjete definirane Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Banka kontinuirano unapređuje sustav vrednovanja (praćenja promjena vrijednosti) i nadzora nad

pravnom provedivošću primljenih instrumenata kreditne zaštite u cilju maksimiziranja pozitivnih učinaka

kreditne zaštite na kapitalne zahtjeve Grupe Zagrebačke banke.

Sustav nadzora nad instrumentima kreditne zaštite sastoji se od:

formalnih i suštinskih kontrola pojedinačnih instrumenata kreditne zaštite u okviru procesa

priznavanja i vrednovanja;

kontinuiranog praćenja promjena vrijednosti instrumenata kreditne zaštite;

praćenja i izvještavanja o koncentracijama u okviru primijenjenih tehnika smanjenja kreditnih

rizika.

Opis osnovnih vrsta kolaterala kojima se koristi kreditna institucija

Zagrebačka banka za potrebe smanjenja kreditnog rizika koristi sljedeće vrste kreditne zaštite:

materijalnu kreditnu zaštitu i

nematerijalnu kreditnu zaštitu.

Kao oblik materijalne kreditne zaštite Banka koristi financijske kolaterale koristeći složenu metodu

financijskog kolaterala na način i pod uvjetima propisanima Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog

parlamenta i Vijeća.

52

Osim financijskih kolaterala Zagrebačka banka u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog

parlamenta i Vijeća prihvaća materijalnu kreditnu zaštitu i u obliku:

nekretnina,

gotovinskih pologa kod treće institucije (tretira se kao nematerijalna kreditna zaštita) i

police životnog osiguranja s otkupnom vrijednošću .

Kao oblik nematerijalne kreditne zaštite Banka koristi garancije i jamstva u skladu s Uredbom (EU) br.

575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Glavni davatelji garancija/jamstava i kontragarancija i pružatelji nematerijalne kreditne zaštite u

obliku kreditnih izvedenica te njihove kreditne sposobnosti

Priznati pružatelji kreditne zaštite odnose se na definiranu listu subjekata koju uglavnom čine središnje

države i središnje banke, jedinice lokalne samouprave, multilateralne razvojne banke, institucije i ostala

trgovačka društva uz uvjet da imaju kreditni rejting priznate VIPKR u skladu s Uredbom (EU) br.

575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Informacije o koncentracijama tržišnih i kreditnih rizika u okviru primijenjenih tehnika smanjenja

kreditnih rizika

Banka prati i upravlja koncentracijskim rizikom i kreditnim rizikom velike izloženosti prema davateljima

kolaterala i pružateljima nematerijalne kreditne zaštite te izvještava o istima u skladu sa Odlukom o

velikim izloženostima kreditnih institucija.

Mehanizmi monitoriranja i kontrole koncentracijskog rizika u okviru primijenjenih tehnika umanjenja

kreditnog rizika su:

obavezno razmatranje indirektne izloženosti prema pružatelju kreditne zaštite u kreditnom

procesu;

uspostava odnosnog limita ako je pružatelj kreditne zaštite država, banka ili osiguravajuće

društvo, odnosno limita države iz koje je pružatelj kreditne zaštite;

implementiran sustav upravljačkog i regulatornog izvještavanja.

Upotreba tehnika smanjenja kreditnog rizika kod vanbilančnih izvedenih financijskih

instrumenata

Za potrebe smanjenja kreditnog rizika koji proizlazi iz vanbilančnih izvedenih financijskih instrumenata

(derivata) Banka primjenjuje tehnike vanbilančnog netiranja na temelju adekvatnih ugovora o netiranju

potpisanih s klijentima (ISDA kao međunarodni standard ugovora o netiranju koji se uglavnom ugovara

sa stranim bankama te Okvirni ugovor za izvedene financijske instrumente – LMA koji se uglavnom

ugovara s klijentima na lokalnom tržištu). Dodatno, s pojedinim klijentima Banka ugovara i CSA ugovore

/ dodatke o osiguranju u kojima se ugovara razmjena kolaterala na temelju dnevnih promjena neto

vrijednosti ugovorenih transakcija s ciljem smanjenja kreditnog rizika druge ugovorne strane; u

navedenim se ugovorima kao kolateral koristi gotovina.

Navedene tehnike smanjenja kreditnog rizika za pozicije u derivatima uključene su u interno praćenje i

izvještavanje, dok su u regulatorno praćenje i izvještavanje te izračun kapitalnih zahtjeva uključene

tehnike koje proizlaze iz ISDA i CSA ugovora za koje Banka ima pribavljena relevantna pravna mišljenja

dostavljena na uvid Hrvatskoj narodnoj banci. Izloženostima se upravlja sukladno definiranim limitima i

apetitu za rizik.

53

Tablica 26: EU CR3 – Tehnike smanjenja kreditnog rizika – Pregled, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Neosigurane izloženosti –

Knjigovodstveni iznos (a)

Osigurane izloženosti –

Knjigovodstveni iznos (b)

Izloženosti osigurane

kolateralom (c)

Izloženosti osigurane

financijskim jamstvima (d)

Izloženosti osigurane kreditnim

izvedenicama (e)

1 Ukupni krediti 94.026 19.911 5.264 7.896 -

2 Ukupne dužnički vrijednosni papiri

11.573 553 - 553 -

3 Ukupne izloženosti 137.604 22.482 7.437 8.729 -

4 Od čega u statusu neispunjavanja obveza

4.407 248 27 100 -

U tablici EU CR3 prikazane su knjigovodstvene vrijednosti izloženosti kredita i dužničkih vrijednosnih

papira osiguranih kolateralima (izloženosti pokrivene financijskim kolateralom) i financijskim jamstvima

(izloženosti osigurane garancijama i policama životnog osiguranja) kao instrumentima za smanjenja

kreditnog rizika. Institucija nema izloženosti osiguranih regulatorno prihvatljivim kreditnim izvedenicama.

U stupcu „c“ se navode izloženosti osigurane financijskim kolateralima (novčani depoziti, vrijednosni

papiri), dok se u stupcu „d“ navode izloženosti osigurane nematerijalnom kreditnom zaštitom (garancije).

U retcima 3 i 4 se, osim knjigovodstvene vrijednosti kredita i dužničkih vrijednosnih papira, navode i

preostale neosigurane i osigurane izloženosti koje podliježu zahtjevu za izračun rizikom ponderirane

aktive (vlasnička ulaganja, materijalna imovina, novac, ostala aktiva, izvanbilančne izloženosti i

izvedenice).

Tablica 27: Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika - Standardizirani pristup, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Kategorije izloženosti

Materijalna kreditna zaštita Nematerijalna kreditna zaštita

Iznosi izloženosti

pokriveni financijskim kolateralom

Iznosi izloženosti

pokriveni priznatim

nekretninama

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

materijalne kreditne

zaštite

Iznosi izloženosti

pokriveni garancijama/

jamstvima

Iznosi izloženosti

pokriveni ostalim

priznatim vrstama

nematerijalne kreditne zaštite

Središnje države ili središnje banke - - - - -

Jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave

- - - 14 -

Subjekti javnog sektora 639 - - 6.255 -

Institucije 158 - - - -

Trgovačka društva 2.193 316 3 2.187 -

Stanovništvo 217 9.346 156 14 -

Izloženosti u statusu neispunjavanja obveza 27 1 6 94 -

Izloženosti povezane s posebno visokim rizikom

2 - - - -

Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom

4.201 - - - -

Subjekti za zajednička ulaganja - - - - -

Vlasnička ulaganja - - - - -

Ostale stavke - - - - -

UKUPNO 7.437 9.663 165 8.564 -

54

5.3 Rizik druge ugovorne strane

Rizik druge ugovorne strane u svojoj je ekonomskoj suštini kreditni rizik, koji se općenito definira kao

rizik neizvršavanja obveza druge ugovorne strane, odnosno nemogućnost otplate glavnice, kamate i/ili

izvršavanja ostalih plaćanja koja proizlaze iz transakcija rizničnim proizvodima, i to transakcija

izvedenim financijskim instrumentima i transakcija financiranja vrijednosnim papirima (REPO i obrnute

REPO transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira).

Za praćenje i upravljanje rizikom druge ugovorne strane odgovorna je organizacijska jedinica Tržišni i

likvidnosni rizici u okviru sektora Tržišni, likvidnosni, operativni rizici i integracija rizika. Okvir praćenja i

upravljanja definiran je skupom općih i posebnih politika, smjernica te sveobuhvatnim sustavom internih

akata.

S obzirom da rizik druge ugovorne strane predstavlja mogućnost gubitka u slučaju nastupanja statusa

neispunjavanja obveza druge ugovorne strane (default) tijekom trajanja transakcije, veličina gubitka

ovisi o vrijednosti same transakcije odnosno tržišnim cijenama u trenutku defaulta. Kod rizika druge

ugovorne strane se u skladu s tim treba uzeti u obzir:

tekuća izloženost – sadašnji trošak zamjene transakcija, odnosno pozitivna fer vrijednost

ugovora, a predstavlja gubitak u slučaju defaulta druge ugovorne strane na izvještajni datum;

potencijalna izloženost – procjena budućeg troška zamjene transakcije, a predstavlja gubitak

do kojega bi moglo doći u slučaju defaulta druge ugovorne strane u nekom budućem trenutku

tijekom vijeka trajanja transakcije (može biti veća od tekuće izloženosti kao rezultat promjene

tržišnih cijena u budućnosti).

U postupku kvantifikacije rizika druge ugovorne strane za upravljačke potrebe koristi se interni model

UniCredit Grupe baziran na Monte Carlo simulacijama kojima se simuliraju faktori rizika na unaprijed

definiranim vremenskim intervalima. U reevaluaciji tako dobivene mreže budućih vremenskih intervala

sva obuhvaćena trgovanja se ponovo vrednuju kako bi se procijenio trošak zamijene u slučaju

neizvršenja odveza druge ugovorne strane.

Buduća izloženost portfelja transakcija s pojedinim klijentom se računa na temelju conditional expected

shortfall (CES) mjere uz razinu pouzdanosti 87,5% - koja odgovara očekivanoj izloženosti najgorih 5%

slučajeva simuliranih izloženosti klijentu.

U svrhu smanjenja izloženosti riziku druge ugovorne strane praksa Banke nalaže sklapanje okvirnih

ugovora za transakcije izvedenim financijskim instrumentima, a koji uključuju klauzule o netiranju.

Za svakog klijenta s kojim Banka sklapa transakcije koje ju izlažu riziku druge ugovorne strane dodijeljeni su interni limiti u skladu s procesom dodjeljivanja kreditnih limita unutar Banke. Tržišni i likvidnosni rizici na dnevnoj osnovi prati izloženost i usklađenost s limitima za rizik druge ugovorne strane, te o navedenome izvještava relevantne poslovne jedinice, kao i kreditne rizike. Uz sam rizik druge ugovorne strane, koji u suštini predstavlja rizik prije namire, Banka dodatno prati i

rizik namire (ili rizik isporuke) koji predstavlja mogućnost gubitka u slučaju neispunjenja obveza druge

ugovorne strane na dan namire, dok su istovremeno plaćanja/isporuke prema drugoj strani već izvršene.

Rizik namire se mjeri za transakcije rizničnim proizvodima, i to kupoprodaju deviza, depozite i plasmane

na međubankarskom tržištu, transakcije izvedenim financijskim instrumentima i transakcije financiranja

vrijednosnim papirima (REPO i obrnute REPO transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih

papira).

55

Rizik se mjeri i limitira maksimalnim dozvoljenim iznosom potraživanja po predmetnim transakcijama koje Banka dnevno potražuje od druge ugovorne

strane. Banka se od navedenog rizika štiti namirom po „pre-paid“ osnovi ili namirom na „Delivery Versus Payment“ principu.

Tablica 28: EU CCR1 – Analiza izloženosti kreditnog rizika druge ugovorne strane prema pristupu, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Zamišljeni iznos

Trošak zamjene / sadašnja

tržišna vrijednost

Potencijalna buduća kreditna

izloženost

Efektivni EPE

Multiplikator

Izloženost nakon učinaka zamjene

smanjenja kreditnog rizika

Rizikom ponderirana

imovina

1 Metoda tržišne vrijednosti 287 572 859 570

2 Metoda originalne izloženost - - -

3 Standardizirana metoda - - - -

4 Metoda internog modela (IMM) (za izvedenice i SFT-ove) - - - -

5 Od kojih transakcije financiranja vrijednosnih papira - - - -

6 Od kojih izvedenica i transakcija s dugim rokom namire

- - - -

7 Od kojih sporazumi o netiranju između različitih kategorija proizvoda

- - - -

8 Jednostavna metoda financijskog kolaterala (za SFT-ove) - -

9 Složena metoda financijskog kolaterala (za SFT-ove) 325 50

10 Izračun vrijednosti adherentne riziku za SFT-ove - -

11 Ukupno 620

Tablica 29: EU CCR2 – CVA kapitalni zahtjev, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Vrijednost izloženosti

Rizikom ponderirana

imovina

1 Ukupni portfelji koji podliježu naprednoj metodi - -

2 (i) komponenta izračuna vrijednosti adherentne riziku uključujući 3× multiplikator) -

3 (ii) komponenta izračuna vrijednosti adherentne riziku u stresnim uvjetima (uključujući 3× multiplikator)

-

4 Ukupni portfelji podložni standardiziranoj metodi 74 7

EU4 Na temelju metode originalne izloženosti - -

5 Ukupno podložno CVA kapitalnom zahtjevu 74 7

56

Tablica 30: EU CCR3 – Standardizirani pristup – Izloženosti druge ugovorne strane kreditnom riziku prema regulatornom portfelju i riziku, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Kategorije izloženost

Ponder rizika

Ukupno Od kojih bez

odijeljenog rejtinga 0% 2% 4% 10% 20% 50% 70% 75% 100% 150% Ostalo

1 Središnje države ili središnje banke - - - - 188 - - - - - - 188 -

2 Područna ili lokalna samouprava - - - - - - - - - - - - -

3 Subjekti javnog sektora 155 - - - - - - - 187 - - 342 342

4 Multilateralne razvojne banke - - - - - - - - - - - - -

5 Međunarodne organizacije - - - - - - - - - - - - -

6 Institucije - - - - 7 244 - - - - - 252 -

7 Trgovačka društva - - - - - - - - 237 - - 237 237

8 Stanovništvo - - - - - - - 1 - - - 1 1

9 Institucije i trgovačka društva s kratkoročnom kreditnom procjenom

- - - - 163 - - - 1 - - 164 -

10 Ostale stavke - - - - - - - - - - - - -

11 Ukupno 155 - - - 358 244 - 1 425 - - 1.184 580

Tablica 31: EU CCR5-B – Sastav kolaterala za izloženosti kreditnom riziku drugih ugovornih strana, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Kolateral upotrijebljen u transakcijama izvedenica Kolateral upotrijebljen u SFT-ovima

Fer vrijednost primljenog kolaterala Fer vrijednost danog kolaterala Fer vrijednost primljenog

kolaterala

Fer vrijednost danog

kolaterala Odvojeni Neodvojeni Odvojeni Neodvojeni

Gotovina - 749 - 2 - -

Vrijednosni papiri - - - - 4.037 1.157

Ukupno - 749 - 2 4.037 1.157

57

6 Kapitalni zahtjev za tržišni rizik

U sklopu regulatornog izvještavanja, Grupa Zagrebačke banke na kvartalnoj osnovi računa kapitalne

zahtjeve za tržišni rizik. Za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik Banka primjenjuje standardizirani

pristup u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Kapitalni zahtjevi za tržišni rizik dijeli se na pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik.

Pozicijski rizik za dužnički ili vlasnički instrument dijeli se u dvije komponente radi izračuna kapitalnog

zahtjeva povezanog s njim. Prva komponenta je specifični rizik koji obuhvaća rizik promjene cijene

spomenutog instrumenta radi faktora povezanih s izdavateljem ili, kad je riječ o izvedenicama,

izdavateljem odnosnog instrumenta. Druga komponenta obuhvaća opći rizik koji predstavlja rizik

promjene cijene instrumenta zbog (kad je riječ dužničkim instrumentima ili izvedenicama dužničkih

instrumenata kojima se trguje) promjene razine kamatnih stopa ili (kad je riječ o vlasničkim

instrumentima ili izvedenicama vlasničkih instrumenata) općih kretanja na tržištu vlasničkih

instrumenata koja nisu povezana s posebnim karakteristikama pojedinih vrijednosnih papira.

Valutni rizik je rizik kojem je kreditna institucija izložena kada ima otvorenu deviznu poziciju u svakoj

stranoj valuti i zlatu koja može dovesti do ostvarenja gubitaka zbog promjene međuvalutnih odnosa,

promjene vrijednosti kune prema drugoj stranoj valuti i promjene vrijednosti zlata.

Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe. Grupa Zagrebačke banke na dan 31.

prosinca 2018. godine nema pozicija u robnim instrumentima.

Pregled iznosa izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi za tržišni rizik Grupe Zagrebačke banke

na dan 31. prosinca 2018. godine dan je u tablici 'EU MR1 – Tržišni rizik u skladu sa standardiziranim

pristupom'.

Tablica 32: EU MR1 – Tržišni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Rizikom

ponderirana imovina

Kapitalni zahtjevi

Izravni proizvodi

1 Kamatni rizik (opći i specifični) 1.005 80

2 Rizik vlasničkih ulaganja (opći i specifični) 47 4

3 Valutni rizik 1.587 127

4 Robni rizik - -

Opcije

5 Pojednostavljena metoda

6 Pristup Delta-plus

7 Scenarij pristup

8 Sekuritizacija (specifični rizik)

9 Ukupno 2.639 211

58

7 Kapitalni zahtjev za operativni rizik

Sustav upravljanja operativnim rizikom te izračun regulatornog kapitala za članice Grupe Zagrebačke

banke usklađen je sa rizičnim profilom pojedine članice te razinom usklađenosti sa regulatornim

zahtjevima.

UniCredit Bank Mostar d.d., ZB Invest d.o.o. te UniCredit Leasing Croatia d.o.o. članice su Grupe

Zagrebačke banke za koje se primjenjuje standardizirani pristup za izračun kapitalnog zahtjeva za

operativni rizik („TSA“), dok se kapitalni zahtjev za Zagrebačku banku računa primjenom naprednog

pristupa („AMA“).

Ukupni iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018.

godine prikazan je u poglavlju 4 ovog dokumenta (Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti

kapitala).

Model za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik naprednim pristupom

Model za izračun kapitalnog zahtjeva po naprednom pristupu razvijen je centralno u UniCredit (u

daljnjem tekstu poglavlja Grupa).

U AMA modelu procjena konsolidiranog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik temelji se na internim

podacima, koji se integriraju s budućim procjenama kretanja gubitaka, a koji proizlaze iz rezultata

provedenih analiza scenarija i eksternih gubitaka. Integracija se provodi pod uvjetom da su rezultati

analiza scenarija i eksterni gubici konzistentni s povijesnim rizičnim profilom Grupe. Mjera kapitala

potom se korigira primjenom indikatora rizika. Ukupno izračunati kapital po svim kategorijama

operativnih rizika potom se umanjuje za ukupne rezervacije za rizike, za pokriće specifičnih događaja

operativnog rizika, pokrivenost policama osiguranja i utjecaj diverzifikacije.

AMA konsolidirani kapitalni zahtjev izračunava se na razini Grupe te alocira na pod-konsolidirane grupe

(„Hub“-ovi), odražavajući poslovne i geografske specifičnosti, primjenom definiranog alokacijskog ključa.

Temeljem regulatornih zahtijeva i standarda Grupe Banka je uspostavila proces interne validacije

sustava upravljanja operativnim rizikom koja, osim procjene primjerenosti sustava upravljanja i mjerenja

operativnog rizika, obuhvaća i procjenu korištenja sustava mjerenja (praćenja) operativnog rizika u

procesu donošenja poslovnih odluka i upravljanju operativnim rizikom te procjenu primjerenosti i

djelotvornosti sustava mjerenja operativnog rizika u obuhvatu značajnih izvora operativnog rizika i

promjena u profilu rizičnosti.

Po provedenoj internoj validaciji za 2018. godinu sustav upravljanja i kontrole operativnim rizikom

ocijenjen je stabilnim, pouzdanim te u potpunosti usklađenim s regulatornim zahtjevima i standardima

Grupe.

Interni kapitalni zahtjev za operativni rizik predstavlja zbroj inicijalnih kapitalnih zahtjeva za operativni

rizik za sve relevantne članice Grupe Zagrebačke banke koji se množi skalirajućim faktorom.

Primjena naprednih pristupa za operativni rizik

Osiguranje je instrument za ublažavanje izloženosti operativnom riziku putem prijenosa rizika izvan

Grupe, čime se stabilizira računi dobiti i gubitka. Banka za potrebe izračuna regulatornog kapitalnog

zahtjeva za operativni rizik, u sustavu mjerenja operativnog rizika, u obzir uzima utjecaj polica

osiguranja.

59

Police osiguranja, korištene u internom modelu, ispunjavaju kvalitativne uvjete definirane od strane UC

Grupe i regulatora. Operativni i reputacijski rizici provode analize pokrivenosti šteta od operativnog rizika

policama osiguranja te izvještavaju UC Grupu i nadležna tijela u Banci (ORR Odbor i Upravu Banke) o

godišnjem ažuriranju postojećih polica osiguranja, sukladno propisanim smjernicama. Rezultati

provedenih analiza dostavljaju se svim relevantnim sudionicima procesa odnosno vlasnicima

procesa/organizacijskim dijelovima koji upravljaju razvojem proizvoda/procesa.

60

8 Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koja nisu uključena u knjigu trgovanja

U nastavku je dan pregled vlasničkih ulaganja Grupe kreditnih institucija Zagrebačke banke po vrsti

ulaganja, te informacije o kotaciji navedenih ulaganja na burzi, metodi vrednovanja, knjigovodstvenoj,

fer i tržišnoj vrijednosti istih. Predmetni pregled ne uključuje ulaganja Zagrebačke banke d.d. u

podružnice koje ulaze u regulatorni obuhvat konsolidacije (kako je navedeno u poglavlju 1 ovog

dokumenta - Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva) obzirom da se ulaganje u iste na konsolidiranoj

osnovi eliminiraju.

Tablica 33: Struktura vlasničkih udjela na konsolidiranoj osnovi Grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2018. godine

u milijunima kuna

Vrsta ulaganja Portfelj Kotira

na burzi

Metoda vrednovanja

Usporedba

Bilančni iznos

Fer vrijednost

Tržišna cijena

Financijske institucije Ulaganje koje se vrednuje kroz Račun dobiti i gubitka

ne fer vrijednost 138 138

Financijske institucije Ulaganje koje se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

ne trošak stjecanja 1

Društva za pomoćne usluge isključena iz regulatorne konsolidacije

Ulaganje u podružnice ne trošak stjecanja 18

Trgovačka društva Ulaganje u podružnice ne trošak stjecanja 98

Trgovačka društva Ulaganje u pridružena društva ne trošak stjecanja 53

Trgovačka društva Ulaganje koje se vrednuje kroz Račun dobiti i gubitka

da fer vrijednost 95 95 95

Trgovačka društva Ulaganje koje se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

da fer vrijednost 2 2 2


ne fer vrijednost 1 1


ne trošak stjecanja 2

Banka primjenjuje metodu diskontiranih novčanih tokova kao osnovnu metodu pri testiranju umanjenja

vrijednosti podružnica (metode tržišnih multiplikatora i usporedivih transakcija primjenjuje kao pomoćne

metode). U skladu s vrednovanjima provedenim na datum izvještaja, Uprava Banke smatra

knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u podružnice nadoknadivom.

Ostale vlasničke vrijednosnice koje se vrednuju kroz ostalu sveobuhvatnu dobit te nisu izlistane na burzi

uključuju ulaganja iskazana ili po fer vrijednosti ili po trošku stjecanja smanjenom za umanjenja

vrijednosti.

Ukupan nerealizirani dobitak od revalorizacije vlasničkih ulaganja u portfelju po fer vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit priznat u revalorizacijskim rezervama iznosi 1 milijun kuna (svih 1 milijun kuna se

odnosi na financijske institucije).

Ukupan nerealizirani dobitak od revalorizacije vlasničkih ulaganja u portfelju po fer vrijednosti kroz račun

dobiti i gubitka priznat u računu dobiti i gubitka iznosi 20 milijuna kuna (svih 20 milijuna kuna se odnosi

na financijske institucije).

61

9 Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke

Kamatni rizik predstavlja izloženost Banke nepovoljnim promjenama kamatnih stopa. Rizik promjene

kamatnih stopa utječe na sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova, a time i na neto kamatni prihod

te na ostale novčane tokove osjetljive na promjenu kamatnih stopa.

Rizik promjene kamatnih stopa

Primarni izvori rizika promjene kamatnih stopa su sljedeći:

rizik ročne neusklađenosti („repricing risk”) koji proizlazi iz neusklađenosti pozicija aktive i

pasive prema preostalom razdoblju do promjene kamatne stope (stavke s fiksnom kamatnom

stopom prikazuju se prema preostalom dospijeću);

rizik krivulje prinosa („yield curve risk”) koji proizlazi iz promjene oblika i nagiba krivulje

prinosa te

rizik osnovice („basis risk”) koji proizlazi iz instrumenata koji imaju identično dospijeće,

izraženi su u identičnoj valuti, ali su bazirani na različitim vrstama referentnih stopa (npr. 3M

EURIBOR i 6M EURIBOR)

Rizik se mjeri izračunavanjem promjene neto sadašnje vrijednosti portfelja u slučaju pomaka krivulje

referentnih kamatnih stopa za 0,01 postotni poen (1 basis point) i ograničava se BPV limitom. Prilikom

mjerenja izloženosti razlikujemo dva pristupa, BPV (Basis Point Value) ne uzima u obzir potencijalni

efekt netiranja između različitih valuta, dok se pri izračunu BP01 metrike uključuje i efekt netiranja među

različitim valutama. Dodatno, BPV limit definira se na razini članice, i organizacijskih jedinica uz pod-

analitiku po vremenskim razredima za izloženosti po pojedinoj valuti i ukupnu izloženost. S druge strane,

BP01 limit definiran je isključivo na ukupnu poziciju knjige banke , uz razradu po vremenskim razredima.

Mjerenje izloženosti kamatnom riziku provodi se na dnevnoj razini. Dodatno, rizik promjene kamatnih

stopa uzima se u obzir prilikom izračuna VaR-a.

Osim navedenih metrika, prilikom mjerenja kamatnog rizika u knjizi banke na mjesečnoj razini računa

se osjetljivost neto kamatnog prihoda na promjene u kamatnim stopama (promjena neto kamatnog

prihoda kroz sljedećih godinu dana u slučaju različitih paralelnih i neparalelnih pomaka kamatnih stopa

, izračunata kao postotak u odnosu na budžetirani neto kamatni prihod), te testiranje otpornosti na stres

(osjetljivost promjene ekonomske vrijednosti u slučaju različitih scenarija pomaka kamatnih stopa). U

okviru Apetita za rizik dodatno su na razini Zagrebačke banke definirani limiti i upozoravajuće razine za

osjetljivost neto kamatnog prihoda u scenariju paralelnog rasta kamatnih stopa za 100 bp te paralelnog

pada kamatnih stopa za -30 bp za valute EUR, USD i JPY te -100 bp za ostale valute i osjetljivost

promjene ekonomske vrijednosti u scenariju paralelnog pomaka kamatnih stopa za 200 bp.

Tržišni i likvidnosni rizici izvještavaju rukovodstvo Banke o izloženosti kamatnom riziku te usklađenosti

s limitima na dnevnoj (BPV, BP01, VaR), odnosno mjesečnoj osnovi (testiranje otpornosti na stres, neto

kamatna osjetljivost).

Pretpostavke korištene za mjerenje izloženosti kamatnom riziku

Izloženost kamatnom riziku mjeri se za pozicije knjige banke ovisno o frekvenciji promjene kamatne

stope. Za pozicije koje nemaju definiran rok dospijeća odnosno rok promjene kamatne stope ili se

kamatne stope mijenjaju administrativno, u skladu s internim politikama i procedurama koriste se

pretpostavke pri izračunu izloženosti kamatnom riziku. Za izloženost Banke, tekući i žiro računi, štedni

depoziti, te prekoračenja po tekućim i žiro računima građana, malih i srednjih poduzetnika tretiraju se

prema replikacijskom portfelju koji je, s obzirom na vrlo slabu kamatnu osjetljivost navedenih pozicija,

baziran na profilu likvidnosnog rizika koji uzima u obzir pretpostavke o kretanju/smanjenju volumena

62

navedenih pozicija kroz vrijeme baziranu na povijesnim kretanjima portfelja. Krediti vezani uz NRS5

mapiraju se u skladu s procijenjenom kamatnom osjetljivosti pozicija na temelju kojih se NRS stopa

računa. Sve ostale kamatno osjetljive pozicije mapiraju se u skladu s frekvencijom promjene kamatne

stope. Analiza osjetljivosti na promjene kamatnih stopa za Grupu Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine Tablica 34: Osjetljivost na promjenu kamatne stope za 1 bazni bod (BPV)

u tisućama kuna

Valuta Ukupno

CHF 10

EUR -2.271

GBP 2

HRK -1.430

USD -10

Ostalo 724

Ukupno 4.447

VaR u tisućama kuna

Valuta

Ukupno

UKUPNO 11.505

Tablica 35: Osjetljivost neto kamatnog prihoda na promjene u kamatnim stopama

Valuta +100 BP -30/100 BP

UKUPNO 7,67% -7,53%

Tablica 36: Promjena ekonomske vrijednosti - paralelni pomak 200 bp

u tisućama kuna

Valuta Paralelni pomak

prema gore prema dolje

UKUPNO -114.965 1.635.382

Regulatorni kapital 16.330.180

Efekt pomaka u odnosu na kapital -0,70% 10,01%

5 Nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora

63

10 Omjer financijske poluge

U skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, od 1. siječnja 2014. godine kreditne institucije dužne

su izračunati omjer financijske poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne

izloženosti te institucije, izražen kao postotak.

Temeljem Delegirane Uredbe Komisije (EU) od 10. listopada 2014. godine o izmjeni Uredbe (EU) br.

575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu omjera financijske poluge, uvedena je promjena u

odnosu na postojeći tekst članka 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, te sukladno tome, Banka i Grupa

omjer financijske poluge računaju te o njemu izvješćuju na kraju izvještajnog razdoblja (tromjesečja). Za

potrebe prikaza omjera poluge, prikazana je vrijednost izloženosti i kapitala na kraju posljednjeg

tromjesečja 2018. godine.

U nastavku je dan tablični prikaz omjer financijske poluge u skladu s Provedbenom Uredbom Komisije

(EU) 2016/200 оd 15. veljače 2016. godine o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda s obzirom na

objavu omjera financijske poluge institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog

parlamenta i Vijeća.

Tablica 37: Obrazac LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge

u milijunima kuna

Obrazac LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge

Primjenjivi iznos

1 Ukupna imovina prema objavljenim financijskim izvještajima 138.531

2 Usklađenje za subjekte koji su konsolidirani za računovodstvene potrebe, ali su izvan opsega regulatorne konsolidacije

(105)

3 (Usklađenje za fiducijarnu imovinu priznatu u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, ali isključenu iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 13. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

4 Usklađenja za izvedene financijske instrumente 5

5 Usklađenje za transakcije financiranja vrijednosnih papira (SFT) -

6 Usklađenje za izvanbilančne stavke (odnosno konverzija izvanbilančnih izloženosti u istovjetne iznose kredita) 5.379

EU-6a

(Usklađenje za unutargrupne izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

EU-6b

(Usklađenje za izloženosti isključene iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013)

-

7 Ostala usklađenja (306)

8 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge 143.504

64

Tablica 38: Tablica LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge

u milijunima kuna

Tablica LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge

Izloženosti omjera

financijske poluge u skladu s CRR-om

1 Bilančne stavke (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu, ali uključujući kolateral)

132.563

2 (Iznosi imovine koja je odbijena pri utvrđivanju osnovnog kapitala) (352)

3 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu) (zbroj redaka 1 i 2)

132.211

4 Trošak zamjene povezan sa svim transakcijama s izvedenicama (odnosno umanjeno za priznate novčane varijacijske marže)

272

5 Iznos faktora uvećanja za potencijalnu buduću izloženost primjenjivu na sve transakcije s izvedenicama (metoda tržišne vrijednosti)

860

EU-5a Izloženost koja se utvrđuje metodom originalne izloženosti -

6 Uvećanje za kolateral pružen u vezi s ugovorima o izvedenicama ako je odbijen od imovine iskazane u bilanci u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom

-

7 (Odbici imovine potraživanja za novčanu varijacijsku maržu u transakcijama s izvedenicama) -

8 (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženostima iz trgovanja poravnanim preko klijenta)

-

9 Prilagođena efektivna zamišljena vrijednost prodanih kreditnih izvedenica -

10 (Prilagođeni efektivni zamišljeni prijeboji i odbici faktora uvećanja za prodane kreditne izvedenice) -

11 Ukupne izloženosti izvedenica (zbroj redaka 4 do 10) 1.132

12 Bruto vrijednost imovine iz transakcije financiranja vrijednosnih papira (bez priznavanja netiranja), nakon usklađenja za transakcije koje se evidentiraju na datum trgovanja

4.735

13 (Netirani iznosi novčanih dugovanja i potraživanja povezanih s bruto vrijednošću imovine uključene u transakciju financiranja vrijednosnih papira)

-

14 Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane za imovinu uključenu u transakciju financiranja vrijednosnih papira

-

EU-14a Odstupanje za transakcije financiranja vrijednosnih papira: Izloženost kreditnom riziku druge ugovorne strane u skladu s člankom 429.b stavkom 4. i člankom 222. Uredbe (EU) br. 575/2013

47

15 Izloženosti transakcija u kojima sudjeluje agent -

EU-15a (Izuzeta strana transakcije sa središnjom drugom ugovornom stranom povezana s izloženošću transakcija financiranja vrijednosnih papira poravnanih preko klijenta)

-

16 Ukupne izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira (zbroj redaka 12 do 15a) 4.782

17 Izvanbilančne izloženosti u bruto zamišljenom iznosu 21.732

18 (Usklađenja za konverziju u iznose istovjetne kreditu) (16.353)

19 Ostale izvanbilančne izloženosti (zbroj redaka 17 i 18) 5.379

Izuzete izloženosti u skladu s člankom 429. stavcima 7. i 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne)

EU-19a (Izuzete unutargrupne izloženosti (pojedinačna osnova) u skladu s člankom 429. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne)

-

EU-19b (Izloženosti koje se izuzimaju u skladu s člankom 429. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 575/2013 (bilančne i izvanbilančne))

-

Kapital i mjera ukupne izloženosti

20 Osnovni kapital 16.330

21 Mjera ukupne izloženosti omjera financijske poluge (zbroj redaka 3, 11, 16, 19, EU-19a i EU-19b) 143.504

Omjer financijske poluge

22 Omjer financijske poluge 11,38%

Odabir prijelaznih aranžmana i iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati

EU-23 Odabir prijelaznih režima za definiciju mjere kapitala Prijelazno razdoblje

EU-24 Iznos fiducijarnih stavki koje su se prestale priznavati u skladu s člankom 429. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 575/2013

-

Omjer financijske poluge Grupe Zagrebačke banke tijekom 2018. godine je stabilan te kontinuirano

iznosi preko 11% iskazujući adekvatnu pokrivenost bilančne i vanbilančne imovine kapitalom.

65

Tablica 39: Tablica LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti)

u milijunima kuna

Tablica LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti)

Izloženosti omjera financijske poluge u skladu

s CRR-om

EU-1 Ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti), od čega:

132,563

EU-2 Izloženosti iz knjige trgovanja 56

EU-3 Izloženosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje; od čega: 132,507

EU-4 Pokrivene obveznice -

EU-5 Izloženosti koje se tretiraju kao izloženosti prema središnjim državama 46,072

EU-6 Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) samouprave, multilateralnim razvojnim bankama, međunarodnim organizacijama i subjektima javnog sektora koji se ne tretiraju kao središnje države

8,303

EU-7 Institucije 2,403

EU-8 Osigurane nekretninama 9,624

EU-9 Izloženosti prema stanovništvu 26,203

EU-10 Trgovačka društva 25,159

EU-11 Izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza 4,092

EU-12 Ostale izloženosti (npr. prema vlasničkim ulaganjima, sekuritizacijske izloženosti i prema ostaloj imovini)

10,651

Tablica 40: Tablica LRQua: Polja za slobodni unos teksta za objavu podataka o kvalitativnim stavkama

1 Opis postupaka koji se primjenjuju

za upravljanje rizikom prekomjerne financijske poluge

Banka računa omjer financijske poluge na tromjesečnoj bazi te isti uzima u obzir prilikom donošenja odluka koje imaju utjecaj na izračun Osnovnog kapitala (T1).

2 Opis čimbenika koji su utjecali na omjer financijske poluge tijekom razdoblja na koje se odnosi objavljeni omjer financijske poluge

Omjer financijske poluge Grupe Zagrebačke banke, izračunat primjenom definicije

mjere kapitala u prijelaznom razdoblju, na dan 31. prosinca 2018. iznosi 11,38%

te je manji za 1,35% u odnosu na dan 31. prosinca 2017. godine (12,73%).

Do smanjenja omjera financijske poluge došlo je uslijed:

• povećanja mjere ukupne izloženosti za 12.517 milijuna kuna (uz negativan

utjecaj od 1,10% na omjer financijske poluge) te

• smanjenja osnovnog kapitala u iznosu od 346 milijuna kuna (uz negativan

utjecaj od 0,25% na omjer financijske poluge).

Do promjene mjere ukupne izloženosti je došlo uslijed:

• povećanja ukupne bilančne izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije

financiranja vrijednosnih papira i fiducijarnu imovinu) u iznosu od 9.634

milijuna kuna,

• povećanja izloženosti izvedenica u iznosu od 112 milijuna kuna,

• povećanja izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papiru iznosu od

2.120 milijuna kuna te

• povećanja vanbilančne izloženosti u iznosu od 651 milijun kuna.

66

11 Informacije u vezi sa sustavom upravljanja

Tablica 41: Broj direktorskih mjesta na kojima se nalaze članovi upravljačkog tijela

Mandat 06.02.2015. – 06.02.2019.

članovi Uprave Funkcija početak od završetak do

Broj ostalih direktorskih

mjesta u 2018. godini

Miljenko Živaljić Predsjednik Uprave 06.02.2015. 06.02.2019. 1

Claudio Cesario Član/zamjenik Predsjednika Uprave

08.06.2016. 06.02.2019. 2

Lorenzo Ramajola Član 06.02.2015. 06.02.2019. 1

Marko Remenar Član 06.02.2015. 01.09.2018. 2

Stefano Gison Član 08.06.2016. 31.10.2018. 1

Dijana Hrastović Članica 06.02.2015. 06.02.2019. 2

Albert Angersbach Član 08.06.2016. 15.07.2018. 1

Marco Lotteri Član 05.07.2018. 06.02.2019. 4

Mandat 10.05.2014. – 10.05.2018. 11.05.2018. – 11.05.2022.

članovi Nadzornog odbora Funkcija početak od završetak do Broj ostalih direktorskih

mjesta

Erich Hampel Predsjednik 10.05.2014. 10.05.2018.

11 Predsjednik 11.05.2018. 10.12.2018.

Jakša Barbić Zamjenik Predsjednika 10.05.2014. 10.05.2018. -

Franco Andreetta Zamjenik Predsjednika 10.05.2014. 10.05.2018. 1

Savoula Demetriou Članica 10.05.2014. 10.05.2018.

- Članica 11.05.2018. 11.05.2022.

Christoph Metze

Član 10.05.2014. 10.05.2018. -

Član 11.05.2018. 11.05.2022.

Emilio Terpin Član 10.05.2014. 10.05.2018. -

Fabrizio Onida Član 10.05.2014. 10.05.2018. -

Aurelio Maccario

Član 22.01.2016. 10.05.2018. -

Član 11.05.2018. 11.05.2022.

Romeo Collina Član 01.09.2016. 10.05.2018.

2 Član 11.05.2018. 11.05.2022.

Wolfgang Schilk Član 30.08.2017. 10.05.2018.

2 Član 11.05.2018. 11.05.2022.

Simone Marcucci

Član 30.08.2017. 10.05.2018.

1 Član 11.05.2018. 21.12.2018.

Predsjednik 21.12.2018. 11.05.2022.

Danimir Gulin Zamjenik Predsjednika 11.05.2018. 11.05.2022. 2

Zeynep Nazan Somer Ozelgin Zamjenik Predsjednika 11.05.2018. 11.05.2022. 3

67

Politika zapošljavanja za odabir članova upravljačkog tijela te njihovo stvarno znanje,

sposobnosti i stručnosti

Zagrebačka banka (u daljnjem tekstu poglavlja: Banka) osigurava da članovi Uprave Banke zajedno

imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova Banke

te za razumijevanje poslova i značajnih rizika Banke. U navedenu svrhu, za člana Uprave se može

imenovati osoba koja udovoljava sljedećim uvjetima:

koja ima dobar ugled,

koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz

svoje nadležnosti te koja zajedno s ostalim članovima Uprave ispunjava zahtjeve kolektivne

procjene primjerenosti članova Uprave,

koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, članove Nadzornog odbora Banke,

nositelje ključnih funkcija u Banci i više rukovodstvo Banke,

za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno

obavljati poslove člana Uprave banke,

koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

koja ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima te

programom rada dokaže da će osigurati zakonito, sigurno i stabilno poslovanje Banke.

Banka osigurava i da članovi Nadzornog odbora Banke zajedno imaju stručna znanja, sposobnosti i

iskustvo potrebno za neovisno i samostalno obavljanje svojih dužnosti te da je njihova struktura dovoljno

raznolika. U navedenu svrhu, za člana Nadzornog odbora se može imenovati osoba koja udovoljava

sljedećim uvjetima:

koja ima dobar ugled,

koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za ispunjavanje obveza iz

svoje nadležnosti te koja zajedno s ostalim članovima Nadzornog odbora ispunjava zahtjeve

kolektivne procjene primjerenosti članova Nadzornog odbora,

koja nije u sukobu interesa u odnosu na Banku, dioničare, članove Nadzornog odbora Banke,

nositelje ključnih funkcija u Banci i više rukovodstvo Banke,

koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

koja može biti član nadzornog odbora prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Član Uprave kao i član Nadzornog odbora mora imati najmanje završen diplomski studij iz područja:

ekonomija i druga srodna područja (npr. financije, poslovodstvo) ili

pravo i srodna područja (npr. uprava) ili

matematika, fizika, informatika, elektrotehnika i srodna područja

te se kontinuirano stručno usavršavati u područjima: financijska tržišta, računovodstvo i revizija,

regulatorni okvir i bonitetni zahtjevi, strateško planiranje i poznavanje poslovne strategije, poslovnog

plana i njegova izvršenja, upravljanje rizicima (utvrđivanje, mjerenje, praćenje, kontrola i ovladavanje

glavnim vrstama rizika kreditne institucije), korporativnoj organizaciji i upravljanju, uključujući i sustav

unutarnjih kontrola te analiza financijskih podataka kreditne institucije.

Iznimno, jedan član Nadzornog odbora Banke ne mora imati završen najmanje diplomski studij iz

relevantnog područja, pod uvjetom da ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo

potrebne za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti i da Nadzorni odbor Banke ima pet ili više članova.

68

Odgovarajućim sposobnostima članova Uprave i Nadzornog odbora smatra se njihova izražena

odlučnost, strateška vizija, sposobnost prosuđivanja rizika, sposobnost vođenja, moć uvjeravanja,

neovisnost u mišljenju te sposobnost i spremnost za kontinuirano učenje i profesionalni razvoj.

Uvjete za odabir članova Uprave i Nadzornog odbora Banke utvrđuje provedbom postupka primjerenosti

koji je propisan Politikom procjene primjerenosti članova Uprave Zagrebačke banke d.d. i Politikom

procjene primjerenosti članova Nadzornog odbora Zagrebačke banke d.d. te nadzire redovito, jednom

godišnje, provedbom postupka redovne procjene primjerenosti članova Uprave i Nadzornog odbora.

Politika raznovrsnosti pri odabiru članova upravljačkog tijela, njezinu svrhu i sve relevantne

ciljeve te mjeru u kojoj su svrha i ciljevi ostvareni

Banka kao članica Grupe UniCredit primjenjuje grupne standarde raznovrsnosti pri odabiru članova

Uprave i Nadzornog odbora koji su propisani Globalnim pravilima UniCredit grupe kojima se definira

struktura i sastav te definiraju uvjeti i bitni elementi procjene za imenovanje/izbor članova korporativnih

tijela članica Grupe.

Među ključnim standardima je kontinuirano stremljenje povećanju broja žena na upravljačkim

funkcijama iz kojeg razloga se provodi i grupna promocija uloge žena u upravljačkim tijelima kao i

zastupljenost žena u procesima korporativnog upravljanja. Standard stručne i dobne raznovrsnosti je

također zastupljen prilikom odabira članova Uprave i Nadzornog odbora kao i vrednovanje

međunarodnog poslovnog iskustva.

Odbor za rizike

Nadzorni odbor Banke ima osnovane sljedeće odbore: Odbor za reviziju, Odbor za primitke, Odbor za

imenovanja, Odbor za rizike.

Odbor za rizike zadužen je savjetovati Nadzorni odbor o cjelokupnoj trenutačnoj i budućoj sklonosti

preuzimanja rizika i strategiji te pomagati u nadziranju provedbe te strategije od strane višeg

rukovodstva, pri tom ne dovodeći u pitanje odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke u

cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju poslovanja Banke; preispitati jesu li se pri određivanju

cijena potraživanja i obveza prema klijentima uzeli u obzir model poslovanja Banke i strategija rizika te,

ako ta cijena ne odražava rizik preuzet u odnosu na model poslovanja i strategiju rizika, predložiti Upravi

Banke plan za otklanjanje nedostataka; neovisno o poslovima Odbora za primitke, s ciljem uspostave i

provođenja odgovarajućih politika primitaka, preispitati jesu li pri određivanju poticaja predviđenih

sustavom primitaka uzeti u obzir rizik, kapital, likvidnost te vjerojatnost i očekivano razdoblje ostvarivanja

dobiti; razmotriti redovne izvještaje o upravljanju rizicima u Banci za sve tipove rizika, specifično

uključujući testiranja otpornosti na stres u svim aspektima poslovanja; razmotriti potencijalne rizike pri

ulasku u nova područja poslovanja ukoliko su od strateške važnosti za rizični profil Banke te o istom

savjetovati Nadzorni odbor; obavljati druge poslove određene propisima. Tijekom 2018. godine Odbor

za rizike održao je 6 sjednica, a način rada Odbora detaljnije je uređen Poslovnikom o radu.

Opis toka informacija o riziku do upravljačkog tijela opisan je u dijelu Strategije i politike upravljanja

rizicima i Javnoj objavi Organizacija i upravljanje.

69

12 Primici radnika

Informacije o postupku odlučivanja koji se primjenjuje pri određivanju politike primitaka, broju

sastanaka koje je održalo glavno tijelo koje nadzire primitke tijekom financijske godine,

informacije o sastavu i mandatu odbora za primitke, informacije o nadležnostima i

odgovornostima funkcija i osoba koje sudjeluju u postupku donošenja, provedbe i provjere

politike primitaka, kao i informacije o načinu primjene zahtjeva o politikama primitaka i

varijabilnim primicima.

Na temelju Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o primicima radnika (NN 31/2017 i 57/2017),

Uprava i Nadzorni odbor (svakog pojedinog relevantnog društva unutar Grupe Zagrebačke banke u

Republici Hrvatskoj) na prijedlog Odbora za primitke usvojili su Politiku plaćanja i nagrađivanja za Grupu

Zagrebačke banke (u daljnjem tekstu: Politika) koja je usklađena s propisima Republike Hrvatske i

Europske unije te standardima, misijom i vrijednostima matične kreditne institucije, Grupe UniCredit.

Uprava Banke zadužena je za provedbu Politike plaćanja i nagrađivanja u Banci, kao i provedbu svih

odluka Nadzornog odbora, u skladu s navedenom Politikom.

Nadzorni odbor zadužen je za donošenje i redovito preispitivanje općih načela politike primitaka, kao i

za nadziranje provedbe Politike, uz adekvatnu uključenost, sukladno nadležnosti i odgovornostima

relevantnog područja, funkcije Upravljanja i kontrole rizika, Unutarnje revizije, Upravljanja ljudskim

resursima, Praćenja usklađenosti i Planiranja i kontrolinga. Ako se u postupku nadziranja provedbe

utvrde nedostaci u Politici ili njezinu provođenju, Nadzorni odbor dužan je donijeti plan otklanjanja tih

nedostataka.

Nadzorni odbor donosi odluke o maksimalnom iznosu varijabilnih primitaka koji se utvrđuje za sve

radnike Banke u poslovnoj godini za određeno razdoblje procjene, o primicima članova Uprave i osoba

odgovornih za rad kontrolnih funkcija te u skladu s propisima, ako eventualno dođe do slučaja značajnog

narušavanja uspješnosti, o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje

odredbi o malusu ili povratu primitaka te o mogućoj upotrebi otpremnina uključujući maksimalan iznos

ili kriterije za određivanje iznosa koji se mogu dodijeliti kao otpremnina radnicima. Nadzorni odbor dužan

je osigurati odgovarajuću provedbu politika i praksi primitaka u skladu s okvirom korporativnog

upravljanja, korporativnom kulturom, sklonošću preuzimanju rizika i povezanim procesom upravljanja te

dati suglasnost za bilo kakva naknadna izuzeća koja bi se primjenjivala na pojedinog identificiranog

radnika kao i za izmjene politike primitaka.

Odbor za primitke sastoji se od tri člana iz sastava Nadzornog odbora Zagrebačke banke d.d. i zadužen

je za pružanje podrške i savjetovanje Uprave pri izradi politike primitaka radnika, pružanje podrške

Nadzornom odboru pri donošenju i redovitom preispitivanju općih načela politike primitaka,

preispitivanje i provjeru provođenja politike primitaka ili pružanje podrške Nadzornom odboru pri

preispitivanju i provjeri provođenja politike primitaka, jednom godišnje preispitivanje politike primitaka i

ocjena usklađenosti provođenja politike primitaka s politikama i procedurama vezanim uz primitke te

relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima i ostale poslove određene internim aktima i

eksternim propisima. Tijekom 2018. godine Odbor za primitke održao je dvanaest sjednica.

Ovisno o analizi veličine, unutarnje organizacije te vrste, opsega i složenosti poslova pojedinih članica

Grupe Zagrebačke banke, posebnosti zakonodavstva u kojima pojedine članice djeluju, poslovnih

modela i sustava upravljanja, kao i posebnosti bonitetnih zahtjeva istih, Politika se na konsolidiranoj

osnovi primjenjuje na sve članice Grupe Zagrebačke banke, na način da svaka članica usvaja svoju

lokalnu Politiku uz prethodno neobvezujuće mišljenje od strane Zagrebačke banke.

70

Informacije o vezi između plaće i uspješnosti

Plaća, fiksni primitak radnika, odražava sljedeće kriterije za određivanje plaće:

razinu profesionalnog iskustva i radnog staža potrebnog za poslove razine zanimanja na koju

se radnik raspoređuje, odnosno je raspoređen,

dostignuti stupanj znanja te potrebnih ključnih kompetencija radnika te

razinu složenosti, ovlasti i odgovornosti ključnih područja rada te poslova i zadataka koji su

radniku dodijeljeni.

Fiksni primici čine dovoljno visok udio u ukupnim primanjima i daje mogućnost neisplaćivanja

varijabilnog dijela primitaka.

Utvrđivanje iznosa varijabilnih primitaka povezano je s održivom uspješnošću Grupe Zagrebačke

banke/Grupe UniCredit, uspješnošću organizacijske jedinice i individualnom uspješnošću svakog

radnika.

Najvažnije značajke i ključni ciljevi politike primitaka, uključujući informacije o kriterijima koji se

primjenjuju za mjerenje uspješnosti i prilagodbu rizicima, način na koji se promiče dobro i

učinkovito upravljanje rizicima, politici odgode i kriterijima za prijenos prava iz primitaka. Kriteriji

za primjenu malusa i povrata primitaka.

Sukladno politici primitaka, najvažnije značajke sustava primitaka su sljedeće:

odražava misiju Grupe Zagrebačke banke odnosno Grupe UniCredit, promiče standarde održivog

ponašanja i strategiju plaćanja i nagrađivanja kojom se jača i štiti naš ugled te potiče stvaranje

dugoročne vrijednosti za sve dionike Grupe Zagrebačke banke

osigurava se definiranje, praćenje i kontrola nad sustavom i praksama primitaka

promiče vođenje poslovanja i ponašanja koja su u potpunosti usklađena sa zakonima, eksternim i

internim pravilima i propisima te etičkim kodeksom profesionalnog postupanja;

utvrđuje sustavni model plaćanja i nagrađivanja, prema kojem se mjerilo uspješnosti temelji na

profitabilnosti, a ne na prihodima te na pokazateljima prilagođenima za rizik, a ne na apsolutnim

pokazateljima, kako bismo jamčili održivu uspješnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju

(uspješnost se promatra na osnovi godišnjih postignuća te s obzirom na postignuće tokom dužeg

vremenskog razdoblja);

potiče odgovorno i djelotvorno upravljanje rizicima u okvirima prihvatljive razine za Grupu

Zagrebačke banke te obvezuje na održivo plaćanje i nagrađivanje odnosno isplatu nagrada koja je

jasno povezana s održivom uspješnošću Grupe Zagrebačke banke/Grupe UniCredit, uspješnošću

organizacijske jedinice i individualnom uspješnošću;

postupak prilagodbe varijabilnih primitaka rizicima provodi se tijekom mjerenja uspješnosti, dodjele

varijabilnih primitaka i isplate varijabilnih primitaka

klijenta se smatra središnjom točkom misije Grupe, stavljajući zadovoljstvo klijenta u središte svih

sustava plaćanja i nagrađivanja koji neće predstavljati poticaj za prodaju neprimjerenih proizvoda

klijentima, a čime se osigurava da je zadovoljstvo klijenta na prvom mjestu;

utvrđen je primjeren odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitka koji čini dovoljno

visok udio u ukupnim primanjima i daje mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primitaka;

radnici su dužni obvezati se da neće koristiti strategije osobne zaštite i osiguranje od odgovornosti

kako bi oslabili utjecaj rizika ugrađen u njihove remuneracijske pakete;

Politikom je utvrđeno da su varijabilni primici radnika koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti

(u daljnjem tekstu: identificirani radnici) podložni primjeni:

o malusa (nulti faktor), mogućnosti neisplate obroka koji su prethodno stečeni, ali koji su

odgođeni i još uvijek nisu isplaćeni,

o povratu primitaka (claw back), mogućnosti povrata dijela ili cjelokupne varijabilne nagrade

koja je isplaćena ili prenesena u obliku prava iz dionica te

71

o ocjeni usklađenosti s propisima, temeljem nalaza i ocjene regulatornih tijela ili Unutarnje

revizije, Praćenja usklađenosti, Upravljanja i kontrole rizika te Upravljanja ljudskim

resursom

temeljem čega je moguće potvrditi, smanjiti ili ukinuti pravo na isplatu obroka varijabilne nagrade.

Banka zadržava pravo za povratom do 100% varijabilnih nagrada koje su prethodno isplaćene,

uključujući neodgođeni i odgođeni dio, ukoliko su utvrđena sljedeća ponašanja Radnika:

(i) Radnik je doprinio kroz prijevarno ponašanje ili krajnju nepažnju značajnim financijskim gubicima

ili svojim ponašanjem imao negativan utjecaj na profil rizika ili na druge regulatorne zahtjeve u

Grupi ili na razini Države/Divizije/Društva;

(ii) Radnik je svojim aktivnostima značajno doprinio reputacijskoj šteti Grupe ili

Države/Divizije/Društva ili je bio predmetom disciplinskih mjera od strane nadležnog tijela,

(iii) Radnik je bio predmetom stegovnih mjera i inicijativa predviđenih u pogledu prijevara ili krajnje

nepažnje,

(iv) Radnik je sudjelovao u aktivnostima koje su rezultirale značajnim gubicima na razini

Države/Divizije/Društva ili je bio odgovoran za takve aktivnosti,

(v) Radnik nije ispunio propisane ili interno postavljene standarde primjerenosti,

(vi) Utvrđeno je nedozvoljeno ponašanje ili ozbiljna pogreška radnika,

(vii) Država/Divizija/Društvo ili poslovna jedinica u kojoj je Radnik zaposlen naknadno je pretrpjelo

značajno narušavanje financijske uspješnosti,

(viii) U Državi/Diviziji/Društvu ili poslovnoj jedinici u kojoj je Radnik zaposlen je došlo do značajnog

propusta u upravljanju rizicima,

(ix) Došlo je do značajnog povećanja kapitalnih zahtjeva Društva,

(x) Izrečene su supervizorske mjere, a postupci Radnika pridonijeli su izricanju supervizorskih mjera.

Omjer između fiksnih i varijabilnih primitaka određene u skladu s člankom 94. stavkom 1. točkom

(g) Direktive 2013/36/EU na razini Grupe; tablični prikaz različitih odnosa između varijabilnoga i

fiksnog dijela ukupnih primitaka za upravu, nadzorni odbor, poslovna područja, korporativne i

kontrolne funkcije.

Kako je utvrđeno politikom primitaka, primjeren odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih

primitaka određen je na način da varijabilni dio primitaka ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih

primitaka, a iznimno, sukladno zakonskoj regulativi, varijabilni dio primitaka može se utvrditi do visine

dvostrukog iznosa fiksnog dijela primitaka uz odobrenje kvalificirane većine dioničara. Za radnike koji

obavljaju poslove kontrolnih funkcija, fiksni primici ne smiju biti manji od dvije trećine ukupnih primitaka

tog radnika dok varijabilni primici radnika funkcije Upravljanja ljudskim resursom ne smiju biti viši od

80% ukupnih fiksnih primitaka tog radnika.

72

Tablica 42: Tablični prikaz omjera između fiksnih i varijabilnih primitaka po poslovnim područjima

Poslovno područje

Omjer između fiksnih i varijabilnih primitaka (gornja granica varijabilnih nagrada)

Nadzorni odbor -

Uprava 1:1*

Investicijsko bankarstvo 1:1

Poslovanje s građanstvom 1:1

Upravljanje imovinom 1:1

Korporativne funkcije 1:1**

Kontrolna funkcija 1:0,5

Ostali 1:1

* osim za člana Uprave za Upravljanje i kontrolu rizika za kojeg je gornja granica varijabilnih primitaka

postavljena na visini jedne trećine ukupnih godišnjih primitaka radnika

** osim za Funkciju Upravljanja ljudskim resursom za koju se, unatoč tome što nije kontrolna funkcija, primjenjuje

gornja granica varijabilnih nagrada 1:0,8, uslijed strože definiranih kriterija na razini UniCredit Grupe

Utvrđeni omjeri, odnosno gornje granice varijabilnih nagrada primjenjuju se i za više rukovodstvo i ostale

identificirane radnike.

Informacije o kriterijima uspješnosti na kojima se temelje prava na dionice, opcije ili varijabilne

komponente primitaka na razini Grupe te informacije o vezi između varijabilnih primitaka i ocjene

uspješnosti, uključujući pritom ciljeve uspješnosti i način na koji se promjene u uspješnosti

kreditne institucije odražavaju na varijabilne primitke. Informacije o kvantitativnim i kvalitativnim

pokazateljima za mjerenje uspješnosti i mjerenje rizika kojima se koristi u procjeni uspješnosti

kreditne institucije, poslovne jedinice i pojedinog radnika, način kombiniranja tih kriterija. Način

na koji kreditna institucija procjenjuje uspješnost radnika kontrolnih funkcija. Informacije o

kriterijima koji se primjenjuju u postupku prilagodbe rizicima.

Procjena individualne uspješnosti temelji se na specifičnim ciljevima, koji su povezani s 5 temeljnih

načela UniCredita: „Customers First“; „People Development“; „Cooperation and Synergies“; „Risk

Management“ te „Execution and Discipline“. Kod ocjenjivanja individualne uspješnosti identificiranog

radnika nadležni rukovoditelj razmatra 4 do 6 ciljeva uspješnosti od kojih se barem polovica ciljeva

odnosi na održivost; 2 cilja je prilagođeno prioritetima pojedinih uloga ili odražavaju ključne zadatke

dodijeljene pojedinom radniku; barem jedan cilj mora biti prilagođen rizicima i barem jedan cilj mora biti

nefinancijske prirode dok ciljevi za komercijalne uloge se moraju postaviti tako da se izbjegne sukob

interesa u odnosu s klijentom. Varijabilni primici radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija ovise

o postignutim ciljevima povezanima s njihovim funkcijama, neovisno o uspješnosti poslovnih područja

koja kontroliraju.

Rukovoditelj za svaki cilj uspješnosti uzima u obzir radnikov individualni doprinos ostvarenju uspješnosti

i ponašanja koja su mogla biti povezana s radnikovom uspješnošću, posebno s obzirom na rukovodne

kompetencije, u skladu s vrijednostima društva i Kodeksom profesionalnog postupanja, pri čemu se

temeljito razmatraju regulatorni nalazi (supervizorske mjere i sl.) ili nalazi i procjene Unutarnje revizije,

Praćenja usklađenosti, Upravljanja i kontrole rizika te Upravljanja ljudskim resursom.

Sve financijske ciljeve/ključne pokazatelje uspješnosti (planirane i ostvarene) konačno potvrđuju

područja nadležna za Upravljanje financijama, Upravljanje rizicima te druge relevantne funkcije.

73

Individualni iznos varijabilnog primitka utvrđuje se temeljem definirane individualne uspješnosti radnika,

a u okviru raspoloživog budžeta za nagrađivanje na razini relevantne poslovne jedinice. Ukupni budžet

za nagrađivanje utvrđuje se temeljem kvantitativnih pokazatelja utvrđenih kroz Uvjete za sudjelovanje

te Usklađenje rizika na Grupnoj i lokalnoj razini, kojima se mjeri uspješnost Grupe Zagrebačke banke

/Grupe UniCredit. Svako smanjenje ukupnog iznosa budžeta za nagrađivanje za više od 50% za

kontrolne funkcije slijediti će specifičan proces upravljanja. Budžet pojedine poslovne jedinice utvrđuje

se sagledavajući financijske pokazatelje, pokazatelje iz područja rizika te ostale parametre relevantne

za nagrađivanje. Ukoliko nisu zadovoljeni postavljeni kvantitativni pokazatelji niti na razini Grupe

UniCredit grupe niti na razini Grupe Zagrebačke banke primjenjuje se Nulti faktor na budžet za

nagrađivanje za relevantno razdoblje procjene. Za odgođene obroke iz prethodnih godina može se

primijeniti umanjenje od 50% do 100%, na temelju konačnih financijskih rezultata i procjena od strane

Upravljanja rizicima. U slučaju da Nulti faktor nije aktiviran, prilagodba ukupnog iznosa za nagrađivanje

primjenjuje se kroz multiplikatore rizika na osnovi ukupne kvalitativne procjene usklađenja rizika na

grupnoj i lokalnoj razini, koja uključuju dodatne pokazatelje rizika usklađene s Grupnim okvirom apetita

za rizik, a koji pokrivaju sve relevantne rizike uključujući trošak kapitala i različite rizike, kao što su

kreditni, tržišni i rizik likvidnosti.

Na ovaj način se osigurava da varijabilna nagrada odražava poslovne rezultate i financijsku mogućnost,

uzimajući u obzir cjelokupnu uspješnost i rezultate Grupe Zagrebačke banke u Republici

Hrvatskoj/Grupe UniCredit, uspješnost poslovne jedinice kao i individualnu uspješnost, ponašanje ili

kršenje usklađenosti/vrijednosti pri čemu će se razmatraju regulatorni nalazi ili nalazi i procjene

Unutarnje revizije, Praćenja usklađenosti, Upravljanja i kontrole rizika te Upravljanja ljudskim resursom.

Glavni parametri i obrazloženja svih shema varijabilnih komponenti primitaka te drugih

negotovinskih pogodnosti na razini Grupe. Iznosi i oblici u kojima se varijabilni primici isplaćuju,

kao i razlozi upotrebe različitih oblika i njihove dodjele različitim kategorijama identificiranih

radnika (posebno članovima uprave i radnicima koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija).

U Grupi Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj provedenom analizom rizika utvrđeno je kako je samo

Zagrebačka banka d.d. značajna kreditna institucija unutar Grupe Zagrebačke banke te je kao takva

dužna primjenjivati sve odredbe Odluke o primicima. Slijedom navedenog, a sukladno zahtjevima

Odluke o primicima radnika Hrvatske narodne banke i standardima grupe UniCredit, identificiranim

radnicima Zagrebačke banke d.d. isplata varijabilnog primitka utvrđuje se po modelu kako slijedi, ukoliko

je viša od 200.000 HRK i na godišnjoj osnovi veća od 30% ukupnih fiksnih primitaka (minimalni prag za

odgodu):

identificiranim radnicima koji imaju najveći utjecaj na profil rizičnosti Banke (Predsjednik Uprave

te Zamjenik Predsjednika Uprave) te identificiranim radnicima kojima je za poslovnu godinu

utvrđen iznos varijabilne nagrade jednak ili viši od 1.000.000 HRK na 60% varijabilnog primitka

primjenjuje se odgoda isplate nagrade od pet godina te razdoblje zadržavanja instrumenata od

dvije godine za neodgođene instrumente i jedne godine za instrumente s odgođenom isplatom;

članovima Uprave i ostalim identificiranim radnicima na razini grupe UniCredit (uključujući osobe

odgovorne za rad kontrolnih funkcija) na 40% varijabilnog primitka primjenjuje se odgoda isplate

nagrade od pet godina te razdoblje zadržavanja instrumenata od dvije godine za neodgođene

instrumente i jedne godine za instrumente s odgođenom isplatom;

ostalim identificiranim radnicima Banke na 48% varijabilnog primitka primjenjuje se odgoda

isplate nagrade od tri godine, te razdoblje zadržavanja instrumenata od jedne godine.

Svaki varijabilni primitak iznad minimalnog praga za odgodu isplaćuje se 50% u novčanom iznosu i 50%

u obliku instrumenata (redovne dionice Zagrebačke banke d.d., oznake ZABA-R-A), uz navedeno

razdoblje zadržavanja instrumenata. Cijena dionice ZABA-R-A određuje se prema njihovoj prosječnoj

tržišnoj cijeni na dan dodjele. Ta je cijena osnova za utvrđivanje početnog broja instrumenata i

eventualno naknadno smanjenje broja instrumenata ili njihove vrijednosti.

74

Ukoliko se identificiranim radnicima utvrdi varijabilni primitak u iznosu nižem od minimalnog praga za

odgodu, isplata nagrade u obrocima i isplata nagrade u instrumentima Društva, kako je navedeno, neće

se primjenjivati.

U ostalim članicama Grupe Zagrebačke banke u Republici Hrvatskoj, obzirom da iste nisu značajne

kreditne institucije, a u cilju veće usklađenosti primitaka s mogućim rizicima, radnicima koji imaju

značajan utjecaj na profil rizičnosti 48% varijabilnog primitka isplaćuje se s odgodom isplate od tri godine

bez primjene isplate u instrumentima, uz primjenu odredbi malusa, povrata primitaka i ocjene praćenja

usklađenosti s propisima, ukoliko je iznos varijabilnog primitka veći od 200.000 HRK i prelazi 30% fiksnih

primitaka na godišnjoj osnovi. Izuzetak od navedenog je investicijsko društvo ZB Invest d.o.o., u kojem

se radnicima koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti 50% varijabilnog primitka isplaćuje s

odgodom isplate od tri godine, ali uz primjenu udjela Košarice relevantnih UCITS fondova Društva, u

cilju usklađenja sa zahtjevima relevantnog regulatora, HANFA-e.

U UniCredit Bank d.d. Mostar, članici Grupe Zagrebačke banke, radnicima koji imaju značajan utjecaj

na profil rizičnosti UniCredit Bank d.d. Mostar varijabilni primici isplaćuju se sukladno važećoj lokalnoj

regulativi te standardima Grupe Zagrebačke banke i Grupe UniCredit, uključujući djelomičnu odgodu

isplate uz primjenu isplate u UniCredit dionicama/financijskim instrumentima povezanim s dionicama te

primjenu odredbi malusa i povrata primitaka, kao i uvažavajući ocjene praćenja usklađenosti s

propisima.

Značajne izmjene politike primitaka, uključujući njezin utjecaj na sastav varijabilnoga i fiksnog

dijela primitaka i postupak upravljanja politikom primitaka.

Tijekom 2018. godine u skladu sa standardima i smjernicama UniCredit Grupe, u sustav dodjele

varijabilnih primitaka implementiran je "prag" za ostvarivanje prava na varijabilnu nagradu u odnosu na

stopu ispunjavanja edukacija iz područja praćenja usklađenosti. Dodatni uvjet vezan uz prag ostvarenih

edukacija uveden je kako bi se osnažila kultura usklađenosti u cijeloj Grupi.

Osim prethodno navedene promjene implementirane u sustav dodjele varijabilnih primitaka, tijekom

2018. provedene su manje dopune Politike u odnosu na 2017. godinu koje ne predstavljaju značajne

izmjene već precizniji opis prethodno implementiranih procesa vezano uz primjenu malusa i provedbu

postupka procjene usklađenosti.

Informacije o primjeni zahtjeva utvrđenih Delegiranom uredbom (EU) br. 604/2014.

Postupak utvrđivanja identificiranih radnika se provodi na godišnjoj osnovi i adekvatno dokumentira na

temelju strukturiranog i formaliziranog procesa procjene na Grupnoj i lokalnoj razini, a u skladu s

regulatornim zahtjevima definiranim propisima Republike Hrvatske i Europske unije.

Ovaj je proces interno definiran odgovarajućim smjernicama koje izdaju funkcije Grupe UniCredit koje

definiraju proces identifikacije na razini Grupe UniCredit, uz aktivno sudjelovanje lokalne funkcije

Upravljanja ljudskim resursom, Upravljanja i kontrole rizicima, Praćenja usklađenosti te Planiranja i

kontrolinga, kako bi se zajamčio sveobuhvatni pristup na lokalnoj razini i standardni pristup na razini

Grupe.

Postupak utvrđivanja identificiranih radnika se tijekom godine dodatno ažurira u dijelu kvalitativnih

kriterija iz članka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 604/2014. Radnici koji su identificirani na osnovi

kvalitativnih kriterija tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca u poslovnoj godini smatraju se

identificiranim radnicima za tu poslovnu godinu.

75

Politike i kriteriji za dodjelu zajamčenih varijabilnih primitaka i otpremnina

Zajamčeni varijabilni primici nisu u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima niti s

načelom nagrađivanja temeljem uspješnosti radnika, poslovne jedinice i kreditne institucije stoga Banka

radniku ne jamči isplatu određenog iznosa varijabilnih primitaka i otpremnina niti uključuje zajamčene

varijabilne primitke i otpremnine u svoju politiku primitaka. Otpremnine koje se smatraju varijabilnim

primicima, sukladno Odluci o primicima, se isplaćuju sukladno istim shemama kao i svaki drugi varijabilni

primitak tog radnika.

Ako je glavna skupština kreditne institucije donijela odluku o primjeni višeg odnosa između varijabilnoga

i fiksnog dijela ukupnih primitaka, kreditna institucija dužna je objaviti sljedeće informacije:

1) postotak prisutnih glasova i postotak glasova danih za donošenje odluke o primjeni višeg

odnosa,

2) odobreni viši odnosi, a u slučaju različitih viših odnosa za poslovna područja odnos za svako

poslovno područje i

3) datum donošenja odluke.

Na Glavnoj skupštini održanoj 24. svibnja 2018. godine donesena je Odluka o prihvaćanju odnosa

varijabilnih i fiksnih primitaka za 2017. godinu u kojoj je odobren viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka

koji iznosi 1,08 varijabilnih primitaka prema 1,00 fiksnih primitaka uz 96,7% prisutnih glasova i 99,98%

glasova danih za donošenje odluke o primjeni višeg odnosa.

76

Tablica 43: Ukupne kvantitativne informacije o primicima identificiranih radnika po poslovnim područjima primici u milijunima kuna; broj radnika iskazan u apsolutnom iznosu

Poslovno područje Nadzorni

odbor Uprava

Investicijsko bankarstvo

Poslovanje sa stanovništvom

i ostalim klijentima

Upravljanje imovinom

Korporativne funkcije

Kontrolna funkcija

Ostali

Broj članova Nadzornog odbora (HC) 25

Broj identificiranih radnika (FTE) 13 4 14 - 17 14 8

od čega: visoko rukovodstvo 4 14 - 15 11 1

od čega: ostali identificirani radnici - - - 2 3 7

Ukupni fiksni primici 1,0 22,5 3,4 9,6 - 12,3 7,6 4,0

od čega: fiksni primici visokog rukovodstva 3,4 9,6 - 10,9 6,6 1,9

od čega: fiksni primici ostalih identificiranih radnika - - - 1,4 1,0 2,1

Ukupni varijabilni primici 15,6 0,9 3,4 - 4,1 1,8 1,3

od čega: varijabilni u gotovini 7,8 0,7 2,4 - 3,0 1,7 1,3

od čega: varijabilni u dionicama i financijskim instrumentima povezanim s dionicama

7,8 0,2 1,0 - 1,1 0,1 -

od čega: varijabilni u ostalim instrumentima - - - - - - -

Preostali iznos odgođenih primitaka 17,7 0,9 1,0 - 1,4 - -

Primici iz prijašnjih godina za koje je pravo iz primitaka radniku preneseno

4,8 0,6 0,4 - 0,5 - -

Primici iz prijašnjih godina za koje pravo iz primitaka još nije preneseno

12,9 0,3 0,6 - 0,9 - -

Iznos odgođenih primitaka dodijeljen tijekom 2018. godine 13,1 0,8 1,3 - 0,7 0,1 0,2

Odgođeni primici koji su utvrđeni tijekom 2018. godine 8,3 0,2 0,9 - 0,2 0,1 0,2

Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su isplaćeni tijekom 2018. godine

4,8 0,6 0,4 - 0,5 - -

Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su tijekom 2018. godine smanjeni na osnovi usklađenja primitaka s uspješnosti

- - - - - - -

Isplate pri zapošljavanju novih radnika tijekom financijske godine - - - - - - -

Broj radnika kojima su takvi primici dodijeljeni - - - - - - -

Iznos otpremnina isplaćenih tijekom financijske godine - - 0,3 - - - -

Broj radnika kojima su otpremnine isplaćene - - 2 - - - -

Iznos otpremnina dodijeljen tijekom financijske godine 1,0 - 0,6 - - - -

Broj radnika kojima su otpremnine dodijeljene 1 - 2 - - - -

Najviši dodijeljeni iznos otpremnine jednog radnika 1,0 - 0,3 - - - -

77

Nijednom identificiranom radniku nije utvrđen ukupni godišnji primitak u financijskoj godini koji prelazi

iznos od 1 milijun eura (bruto I).

Broj identificiranih radnika za koje je predviđena isplata varijabilnih primitaka za 2018. godinu je 68 (44

identificiran radnik Zagrebačke banke i 24 identificiranih radnika u članicama grupe Zagrebačke banke).

Tablica 44: Ukupne kvantitativne informacije o primicima identificiranih radnika, podijeljene na članove Uprave, visoko rukovodstvo i ostale identificirane radnike

primici u milijunima kuna; broj radnika iskazan u apsolutnom iznosu

Primici Članovi Uprave Visoko

rukovodstvo Ostali identificirani

radnici

Iznos primitaka za 2018. godinu 38,1 42,6 5,8

Fiksni primici 22,5 32,4 4,5

Varijabilni primici 15,6 10,2 1,3

Broj radnika kojima se primici dodjeljuju 13 45 12

Iznos i oblici varijabilnih primitaka za 2018. godinu 15,6 10,2 1,3

Gotovina 7,8 7,8 1,3

Dionice 7,8 2,4 -

Financijski instrumenti povezani s dionicama - - -

Ostale vrste primitaka - - -

Stanje odgođenih primitaka 17,7 3,3 -

Primici iz prijašnjih godina za koje je pravo iz primitaka radniku preneseno

4,8 1,4 -

Primici iz prijašnjih godina za koje pravo iz primitaka još nije preneseno

12,9 1,9 -

Iznos odgođenih primitaka 13,1 3,1 -

Odgođeni primici koji su utvrđeni tijekom 2018. godine 8,3 1,6 -

Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su isplaćeni tijekom 2018. godine

4,8 1,5 -

Odgođeni primici iz prijašnjih godina koji su tijekom 2018. godine smanjeni na osnovi usklađenja primitaka s uspješnosti

- - -

Isplate pri zapošljavanju novih radnika tijekom financijske godine - - -

Broj radnika kojima su takvi primici dodijeljeni - - -

Iznos otpremnina isplaćenih tijekom financijske godine - 0,3 -

Broj radnika kojima su otpremnine isplaćene - 2 -

Iznos otpremnina dodijeljen tijekom financijske godine 1,0 0,6 -

Broj radnika kojima su otpremnine dodijeljene 1 2 -

Najviši dodijeljeni iznos otpremnine jednog radnika 1,0 0,3 -

Tablica 45: Informacije o ukupnim fiksnim i varijabilnim primicima svih radnika

u milijunima kuna

Primici Fiksni primici Varijabilni primici

Nadzorni odbor 1,0 -

Uprava 22,5 15,6

Investicijsko bankarstvo 32,0 4,6

Poslovanje s građanstvom 437,4 38,8

Upravljanje imovinom 5,2 0,2

Korporativne funkcije 256,6 24,2

Kontrolna funkcija 78,7 8,2

Ostali 64,9 4,1

Ukupno 898,3 95,7

78

13 Likvidnosni rizik

Likvidnosni rizik definira se kao rizik da Grupa Zagrebačka banka (u daljnjem tekstu poglavlja: Grupa)

u sklopu UniCredit Grupe (u daljnjem tekstu UCG), očekivano ili neočekivano, nije sposobna izvršavati

obveze plaćanja (novcem ili isporukom) bez ugrožavanja dnevnog poslovanja ili svog financijskog

stanja.

Grupa se smatra ''dovoljno likvidnom'' ili da ima ''dovoljnu likvidnost'' kad je u položaju da učinkovito

ispunjava svoje obveze plaćanja te kad je sposobna tijekom određenog roka stvarati pozitivan novčani

tok.

Razmatraju se 3 komponente rizika likvidnosti:

Rizik neusklađene likvidnosti: Rizik neusklađenosti priljeva i odljeva u smislu iznosa i/ili

vremena. Rizik neusklađene likvidnosti također se može nazvati rizikom strukturalne likvidnosti.

Rizik neusklađene likvidnosti određuje dnevne potrebe financiranja.

Rizik likvidnosti u slučaju nepredviđenih okolnosti: Rizik da budući događaji mogu

zahtijevati materijalno veće iznose likvidnosti od onih koje banka trenutno zahtijeva. To može

biti zbog gubitka pasive, zahtjeva za financiranjem nove aktive, poteškoća u prodaji likvidne

aktive ili poteškoća u pribavljanju novih izvora financiranja u slučaju krize likvidnosti.

Rizik likvidnosti tržišta: Mogućnost da institucija ne može lako likvidirati ili nadoknaditi

određenu imovinu, poput investicija koje se drže kao rezerve likvidnosti, bez izazivanja gubitka

zbog plitkog tržišta ili tržišnih poremećaja.

Strategije i politike

Okvir upravljanja likvidnosnim rizikom u Banci definiran je skupom smjernica, općih i posebnih politika

kojima se definira politika upravljanja likvidnosnim rizikom, metrike kojima se prati, limiti i pragovi

upozorenja, sustav definiranja limita i eskalacije prekoračenja, odgovornosti u procesu upravljanja

likvidnosnim rizikom, mapiranje pozicija, retroaktivno testiranje (backtesting), testiranje otpornosti na

stres, plan financiranja kao i plan postupanja u kriznim situacijama.

Objava ciljeva i politika upravljanja likvidnosnim rizikom te informacija sukladno EBA Smjernicama o

objavi koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) kao dopuna objavi upravljanja likvidnosnim rizikom na

temelju članka 435. Uredbe (EU) dana je u Prilogu 3 i 4.

Uloge i odgovornosti

Financije su odgovorne za sveukupni nadzor upravljanja likvidnosnim rizikom na razini Grupe te u

slučaju potrebe, pokretanja korektivnih akcija koje odrađuju Zagrebačka banka i Grupa.

Upravljanje likvidnošću na operativnoj razini u okviru Banke odgovornost je lokalnog rukovoditelja/ice

Financija uz podršku organizacijskog dijela Tržišta koji Financijama služi kao ‘izlaz na tržište’.

Tržišni i likvidnosni rizici provode izvještavanje o riziku kratkoročne i strukturne likvidnosti na centralnoj

razini. Praćenje limita kratkoročne likvidnosti provodi se na dnevnoj osnovi. O analizi strukturne

likvidnosti izvještava se na mjesečnoj osnovi. O rezultatima testiranja otpornosti na stres izvještava se

na tjednoj razini.

Tržišni i likvidnosni rizici odgovorni su za ažuriranje dokumenta iz djelokruga politika likvidnosti,

implementaciju istih dokumenata u Grupi, definiranje limita kratkoročne i strukturne likvidnosti (u suradnji

s Financijama), te praćenje usklađenosti s limitima likvidnosti.

79

Mjerenje rizika i izvještavanje

Tehnike mjerenja rizika

Likvidnosni je rizik zbog svoje prirode usmjeren na mjerenje temeljem gap analize, testiranja otpornosti

na stres i pratećim mjerama (u većini slučaja to su omjeri kredita u odnosu na depozite). Gap analiza

se provodi u odnosu na dva različita vremenska horizonta:

likvidnosna neusklađenost na dnevnoj osnovi koju pokriva kratkoročna likvidnost iz prekonoćnih

pozicija i pozicija do 3 mjeseca,

neusklađenost praćena na mjesečnoj razini kojom se kontrolira srednjoročni i dugoročni

likvidnosni rizik (strukturna likvidnost) s dospijećem preko 1 godine.

Metrike likvidnosti

Okvir upravljanja likvidnosnim rizikom Grupe temelji se na modelu rizika likvidnosne neusklađenosti koji

karakteriziraju sljedeći osnovni principi:

Upravljanje kratkoročnim likvidnosnim rizikom (operativna likvidnost) kod koje se uzima

u obzir upravljanje događajima koji će imati utjecaj na poziciju Grupe od dana prvog do 1 godine.

Primarni cilj je održati mogućnost Grupe za ispunjenjem svih uobičajenih i izvanrednih plaćanja

uz minimaliziranje relevantnih troškova.

Upravljanje strukturnom likvidnošću kod koje se uzima u obzir upravljanje događajima koji

će imati utjecaj na poziciju Grupe preko 1 godine. Primarni cilj je održati odgovarajuću razinu

odnosa između srednjoročnih/dugoročnih obveza i srednjoročne/dugoročne imovine uz

izbjegavanje pritiska na izvore kratkoročne likvidnosti (sadašnje i buduće), uz istovremenu

optimizaciju troškova.

Testiranje otpornosti na stres; likvidnosni rizik je rizik niske vjerojatnosti, visokog utjecaja. Iz

tih razloga testiranje otpornosti na stres je izvanredan alat za otkrivanje potencijalnih slabosti

bilančnih pozicija. Banka koristi nekoliko scenarija: opće tržišne krize, scenarija specifičnih za

instituciju (idiosinkratskih) kao i kombinacija navedenih.

U ovom kontekstu uzima se u obzir sva imovina, sve obveze, vanbilančne pozicije kao i svi sadašnji i

budući događaji koji bi mogli generirati potencijalni novčani tok Grupe i stoga štiti Banku/Grupu od rizika

povezanih s promjenom dospijeća.

Kratkoročna likvidnost

Upravljanje kratkoročnim likvidnosnim rizikom ima za cilj osiguravanje da Banka zadrži svoju mogućnost

ispunjavanja svih novčanih obveza, očekivanih ili neočekivanih, s fokusom na horizont do 1 godine, koji

uključuje i praćenje unutardnevne likvidnosti

Standardne mjere koje se uzimaju u obzir su:

mogućnost pristupa platnim sustavima (operativno upravljanje likvidnošću, uključujući i

unutardnevnu likvidnost)

upravljanje platnim sustavom koji se temelji i na monitoriranju razine likvidnosnih rezervi i

posljedice njenog korištenja (analiza i aktivno upravljanje prema vremenskim razredima).

Ovaj princip primjenjiv je na sve članice Grupe, gdje se unutardnevno upravljanje likvidnosti odnosi

samo na članice Grupe s direktnim pristupom platnim sustavima.

Grupa je usvojila indikator kratkoročne likvidnosti (OML); ovaj rizik mjeri se „operativnom ljestvicom

dospijeća“ koja mjeri razliku (surplus/deficit) novčanih priljeva i odljeva u određenom vremenskom

80

periodu uključujući i rezerve likvidnosti (CBC – Counterbalancing capacity). Cilj je osigurati da članica

bude sposobna izvršavati svoje obveze kako je naznačeno u operativnom razredu dospijeća i nakon što

se iscrpe sve trenutno raspoložive rezerve likvidnosti, odnosno da je surplus/deficit iznad 0.

Primarni vremenski period promatranja je 3 mjeseca (3M Gap).

3M Gap je jedna od likvidnosnih mjera koja je uključena u okvir upravljanja apetitom za rizik.

Upravljanje strukturnom likvidnošću

Upravljanje strukturnom likvidnošću Grupe teži ograničiti izloženost riziku financiranja uzimajući u obzir

dospijeća koja prelaze 1 godinu i smanjiti potrebu financiranja na kratki rok. Metrike za praćenje

strukturne likvidnosti : Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (Net Stable Funding Ratio, NSFR) u

razredima preko jedne godine i Prilagođeni NSFR u razredima preko tri godine, uključene su u okvir za

upravljanje apetitom za rizik.

Održavanje adekvatnog omjera između srednjoročnih i dugoročnih obveza i imovine ima cilj smanjivanje

pritiska na kratkotrajne izvore, kako trenutne, tako i buduće.

Standardne mjere koje se uzimaju u obzir su:

raspoređivanje dospijeća izvora financiranja na način smanjenja korištenja manje stabilnih

izvora uz istovremeno smanjenje troškova (integrirano upravljanje strateškom likvidnosti i

taktičkom likvidnosti);

financiranje rasta kroz strateške aktivnosti financiranja uz uspostavu odgovarajućih dospijeća

(godišnji plan financiranja);

uravnoteženje srednjoročnog do dugoročnog zahtjeva financiranja uz minimaliziranje troškova,

diverzifikaciju izvora, nacionalnih tržišta, valuta i instrumenata koje se koriste (realizacija

godišnjeg plana financiranja).

Testiranje otpornosti na stres

Testiranje otpornosti na stres je tehnika upravljanja rizikom koja se koristi za vrednovanje potencijalnih

efekata specifičnog događaja i/ili promjena skupa financijskih varijabli na financijsko stanje kreditne

institucije. Kao alat koji služi za predviđanje, testiranje otpornosti na stres utvrđuje likvidnosni rizik

kreditne institucije. Rezultati testiranja otpornosti na stres koriste se za:

uspostavu adekvatnih likvidnosnih limita (kvantitativnih i kvalitativnih);

planiranje i izvršavanje alternativnih transakcija s ciljem uravnoteženja likvidnih odljeva;

struktura/modificiranje likvidnosnog profila bilance Grupe;

pružanje podrške razvoju plana postupanja u kriznim situacijama.

Na makro razini Grupa definira tri osnovne kategorije potencijalnih likvidnosnih kriza:

tržišna (sistemska, globalna ili sektor): scenarij pada tržišta. Ovaj scenarij sadrži iznenadne

promjene na novčanom tržištu ili tržištu kapitala izazvane obustavom (ili limitiranim pristupom)

tržištima, sustavima namire, kritičnim političkim događajima, državnim krizama, kreditnim

kolapsima i sl.;

specifična za Grupu ili jedan njen dio: kriza imena; pretpostavke mogu biti operativni rizik,

događaji povezani s pogoršanjem percepcije reputacijskog rizika Grupe ili smanjenje kreditnog

rejtinga UniCredit Grupe ili Grupe Zagrebačke banke;

kombinacija tržišnog i specifičnog rizika: kombinirani scenarij

81

Smanjenje rizika

Faktori smanjenja rizika

Opće je prihvaćeno da se likvidnosni rizik ne može namiriti iz kapitala. Kao takav, likvidnosni rizik ne

dodaje se u izračun ekonomskog kapitala, iako je smatran važnom kategorijom rizika zbog čega se

uključuje u definiranje apetita za rizik.

Glavni faktori za ublažavanje rizika na razini Grupe su:

monitoriranje kratkoročne (dnevno) i strukturne (mjesečno) likvidnosti;

primjenjivi Plan postupanja u kriznim situacijama s provedivim popisom aktivnosti u slučaju

aktivacije Plana koji odražava realno stanje;

„ublaživač pada“ (engl. liquidity buffer) kojim se pokrivaju neočekivani odljevi;

jasno i redovno testiranje otpornosti na stres

Plan financiranja

Plan financiranja ima ključnu ulogu u ukupnom procesu upravljanja likvidnošću jer utječe na pozicije

kratkoročne i strukturne likvidnosti. Planom se definiraju potrebe i izvori financiranja kako bi se održala

ravnoteža između imovine i obveza na razini Grupe, centara likvidnosti i članica Grupe. Jedan od ciljeva

korištenja srednjoročnih i dugoročnih kanala jest i izbjegavanje pritiska na poziciju kratkoročne

likvidnosti. Plan financiranja potrebno je ažurirati barem jednom godišnje. Osim toga, on mora biti

usklađen s procesom financijskog planiranja (budžetiranja) i s okvirom upravljanja apetitom za rizik.

Plan postupanja u kriznim situacijama

Likvidnosna kriza je događaj visokog utjecaja, a niske vjerojatnosti događanja. Model upravljanja u

kriznim situacijama koji se brzo i lako uspostavlja u slučaju krize sukladno definiranoj proceduri mora

biti definiran. Zbog potrebe za brzom reakcijom, moguće akcije trebaju biti definirane unaprijed. Ovisno

o situaciji, izvršenje ovih akcija može biti odmah odobreno.

Sposobnost reagiranja na vrijeme neophodna je kako bi se smanjile potencijalne nepovoljne posljedice

likvidnosne krize. Analiza rezultata testiranja otpornosti na stres omogućuje važni alat identifikacije

mogućih posljedica koji služi kao podloga za definiranje odgovarajućih akcija za pojedine scenarije. U

kombinaciji s indikatorima ranog upozorenja, efekti likvidnosne krize mogu se smanjiti u njenim ranim

fazama.

Likvidnosna kriza se obično razvija brzo, a znakove upozorenja često je teško protumačiti, odnosno oni

mogu čak i potpuno izostati, zbog čega je posebno važno jasno definirati odgovorne osobe, njihove

ovlasti, odgovornosti, komunikacijske te izvještajne kriterije u cilju bitnog povećanja vjerojatnosti za

uspješno prevladavanje izvanrednog stanja. Likvidnosna kriza može biti klasificirana kao sistemska (s

utjecajem na novčano tržište i kapital), specifična (vezano za samu kreditnu instituciju) ili kombinacija

obje.

U slučaju izbijanja stvarne krize, Politika upravljanja likvidnošću u kriznim situacijama ima za cilj osigurati

učinkovitu intervenciju od samog početka (tj. prvih nekoliko sati) krize, kroz jasno definiranje odgovornih

osoba, njihovih ovlasti, odgovornosti, komunikacijskih te izvještajnih kriterija u cilju bitnog povećanja

vjerojatnosti za uspješno prevladavanje izvanrednog stanja. To se postiže na sljedeći način:

aktivacija iznimnog upravljanja likvidnošću;

dosljedna interna i eksterna komunikacija;

skup standardnih akcija faktora ublažavanja u pripremi;

skup indikatora ranog upozorenja koji mogu ukazati na nadolazeću krizu.

82

Glavni dio Plana postupanja u kriznim situacijama je Plan financiranja u kriznim situacijama. Takav plan

sadržava skup potencijalnih, ali konkretnih mjera upravljanja. Plan financiranja u kriznim situacijama

treba biti usklađen sa godišnjim Planom financiranja.

Indikatori ranog upozorenja

Sustav znakova ranog upozorenja neophodan je za praćenje izloženosti likvidnosnom riziku kako bi se

omogućilo kontinuirano praćenje stresnih situacija koje mogu, između ostalog, biti izazvane tržišnim,

sektorskim ili događajima veznim uz ime. To znači da mogu biti rezultat makroekonomskih ili

mikroekonomskih varijabli, unutarnjih ili vanjskih, ovisno o prevladavajućem makroekonomskom

kontekstu, te uzimajući u obzir monetarnu politiku središnje banke.

83

Prilog 1: Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013

u milijunima kuna

Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Upućivanje na članke Uredbe (EU)

br. 575/2013

Redovni osnovni kapital (CET1): Instrumenti i rezerve

1. lnstrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice 9.909 članak 26. stavak 1., članci 27., 28. i 29.

od čega: Dionički kapital 6.405 popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

od čega: Premija na dionice 3.504 popis EBA-e iz članka 26. stavka 3.

2. Zadržana dobit 6.002 članak 26. stavak 1. točka (c)

3. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit (i druge rezerve) 652 članak 26. stavak 1.

3.a Rezerve za opće bankovne rizike - članak 26. stavak 1. točka (f)

4. Iznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 3. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz redovnog osnovnog kapitala

- članak 486. stavak 2.

5. Manjinski udjeli (dopušteni iznos u konsolidiranom redovnom osnovnom kapitalu)

15 članak 84.

5.a Neovisno provjerena dobit tekuće godine ostvarena tijekom poslovne godine bez predvidivih troškova ili dividendi

173 članak 26. stavak 2.

6. Redovni osnovni kapital (CET1) prije regulatornih usklađenja 16.751 zbroj redaka 1. do 5.a

Redovni osnovni kapital (CET1): regulatorna usklađenja

7. Dodatna vrijednosna usklađenja (negativan iznos) (45) članci 34., 105.

8. Nematerijalna imovina (bez povezanih poreznih obveza) (negativan iznos) (336) članak 36. stavak 1. točka (b), članak 37.

9. Prazno polje u EU-u

10. Odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti, isključujući onu koja proizlazi iz privremenih razlika (bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38.

11. Rezerve iz fer vrednovanja u vezi s dobicima ili gubicima na osnovi zaštite novčanog toka

- članak 33. stavak 1. točka (a)

12. Negativni iznosi koji proizlaze iz izračuna iznosa očekivanih gubitaka - članak 36. stavak 1. točka (d), članci 40., 159.

13 Sva povećanja kapitala koja proizlaze iz sekuritizirane imovine (negativan iznos)


14. Dobici ili gubici po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti nastali kao posljedica promjena vlastite kreditne sposobnosti

- članak 33. stavak 1. točka (b)

15. lmovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (e), članak 41.

16. lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

(40) članak 36. stavak 1. točka (i), članak 42.

17.

lzravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (g), članak 44.

18.

lzravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (h), članci 43., 45. i 46., članak 49. stavci 2. i 3., članak 79.

19.

lzravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (i), članci 43., 45. i 47., članak 48. stavak 1. točka (b), članak 49. stavci 1. do 3., članci 79.

20. Prazno polje u EU-u -

20.a lznos izloženosti sljedećih stavki kojima se dodjeljuje ponder rizika od 1250 %, ako institucija odabere alternativu odbitka

- članak 36. stavak 1. točka (k)

20.b od čega: kvalificirani udjeli izvan financijskog sektora (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka i., članci 89. do 91.

20.c od čega: sekuritizacijske pozicije (negativan iznos) -

članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ii. članak 243. stavak 1. točka (b), članak 244. stavak 1. točka (b), članak 258.

20.d od čega: slobodne isporuke (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (k) podtočka ili., članak 379. stavak 3.

84

Prilog 1: Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013 (nastavak)


br. 575/2013

21 Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos iznad praga od 10 %, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.) (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a)

22. lznos iznad praga od 15 % (negativan iznos) - članak 48. stavak 1.

23. od čega: izravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje

- članak 36. stavak 1. točka (i), članak 48. stavak 1. točka (b)


25 od čega: odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika - članak 36. stavak 1. točka (c), članak 38., članak 48. stavak 1. točka (a)

25.a Gubici tekuće financijske godine (negativan iznos) - članak 36. stavak 1. točka (a)

25.b Predvidivi porezni troškovi povezani sa stavkama redovnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (l)

27. Kvalificirani odbici dodatnog osnovnog kapitala koji prelaze dodatni osnovni kapital institucije (negativan iznos)

- članak 36. stavak 1. točka (j)

28. Ukupna regulatorna usklađenja redovnog osnovnog kapitala (CET1) (421) zbroj redaka 7. do 20.a, 21., 22. i 25.a do 27.

29. Redovni osnovni kapital (CET1) 16.330 redak 6. minus redak 28.

Dodatni osnovni kapital (AT1): instrumenti

30. lnstrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice - članci 51., 52.

31. od čega: raspoređeno kao kapital na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda

-

32. od čega: raspoređeno kao obveze na temelju primjenjivih računovodstvenih standarda

-

33. lznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 4. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dodatnog osnovnog kapitala


34. Kvalificirani osnovni kapital uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital (uključujući manjinske udjele koji nisu uključeni u redak 5.) koji su izdala društva kćeri i koji drže treće osobe

- članci 85., 86., 480.

35. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju - članak 486. stavak 3.

36. Dodatni osnovni kapital (AT1) prije regulatornih usklađenja - zbroj redaka 30., 33. i 34.

Dodatni osnovni kapital (AT1): regulatorna usklađenja

37. lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala (negativan iznos)

- članak 52. stavak 1. točka (b), članak 56. točka (a), članak 57.

38.

lzravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos)

- članak 56. točka (b), članak 58.

39.

lzravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 56. točka (c), članci 59., 60., 79.

40.

lzravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 56. točka (d), članci 59., 79.


42. Kvalificirani odbici dopunskog kapitala koji prelaze dopunski kapital institucije (negativan iznos)

- članak 56. točka (e)

43. Ukupna regulatorna usklađenja dodatnog osnovnog kapitala (AT1) - zbroj redaka 37. do 42.

44. Dodatni osnovni kapital (AT1) - redak 36. minus redak 43.

45. Osnovni kapital (T1 = CET1 + AT1) 16.330 zbroj retka 29. i retka 44.

Dopunski kapital (T2): instrumenti i rezervacije

46. lnstrumenti kapitala i povezani računi premija na dionice - članci 62., 63.

47. lznos kvalificiranih stavki iz članka 484. stavka 5. i povezanih računa premija na dionice koji se postupno isključuju iz dopunskog kapitala


48.

Kvalificirani instrumenti regulatornog kapitala uključeni u konsolidirani dopunski kapital (uključujući manjinske udjele i instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji nisu uključeni u redak 5. ili 34.) koje su izdala društva kćeri i koje drže treće osobe

- članci 87., 88.

49. od čega: instrumenti koje su izdala društva kćeri koji se postupno isključuju - članak 486. stavak 4.

50. lspravci vrijednosti za kreditni rizik - članak 62. točke (c) i (d)

51. Dopunski kapital (T2) prije regulatornih usklađenja -

85



br. 575/2013

Dopunski kapital (T2): regulatorna usklađenja

52. lzravna i neizravna ulaganja institucije u vlastite instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite (negativan iznos)

- članak 63. točka (b) podtočka i., članak 66. točka (a), članak 67.

53.

Ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročna međusobna ulaganja kojima je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije (negativan iznos)

- članak 66. točka (b), članak 68.

54.

lzravna i neizravna ulaganja u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos iznad praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 66. točka (c), članci 69., 70., 79.

55.

lzravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala i podređene kredite subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima znacajno ulaganje (bez priznatih kratkih pozicija) (negativan iznos)

- članak 66. točka (d), članci 69. i 79. članak 477. stavak 4.

56 Prazno polje u EU-u

57. Ukupna regulatorna usklađenja dopunskog kapitala (T2) - zbroj redaka 52. od 56.

58. Dopunski kapital (T2) - redak 51. minus redak 57.

59. Ukupni kapital (TC = T1 + T2) 16.330 zbroj retka 45. i retka 58.

60. Ukupna rizikom ponderirana imovina 75.685

Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala

61. Redovni osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 21,58% članak 92. stavak 2. točka (a)

62. Osnovni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 21,58% članak 92. stavak 2. točka (b)

63. Ukupni kapital (kao postotak iznosa izloženosti riziku) 21,58% članak 92. stavak 2. točka (c)

64.

Posebni zahtjev zaštitnog sloja institucije (zahtjev redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (a) plus zahtjevi zaštitnog sloja za očuvanje kapitala i protucikličkog zaštitnog sloja plus zaštitni sloj za sistemski rizik plus zaštitni sloj sistemski važne institucije, izraženo kao postotak iznosa izloženosti riziku)

10,00% CRD, članci 128., 129., 130., 131., 133.

65. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za očuvanje kapitala 2,50%

66. od čega: zahtjev protucikličkog zaštitnog sloja -

67. od čega: zahtjev zaštitnog sloja za sistemski rizik 3,00%

67.a od čega: zaštitni sloj globalne sistemski važne institucije (G-SII) ili druge sistemski važne institucije (O-SII)

-

68. Redovni osnovni kapital raspoloživ za pokriće zaštitnih slojeva (kao postotak iznosa izloženosti riziku)

15,58% CRD, članak 128.

69. [nije relevantno u propisima EU-a]



Stope kapitala i zaštitni slojevi kapitala (nastavak)

72. lzravna i neizravna ulaganja u kapital subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija)

56

članak 36. stavak 1. točka (h), članci 45. i 46., članak 56. točka (c), članci 59. i 60., članak 66. točka (c), članci 69. i 70.

73. lzravna i neizravna ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje (iznos ispod praga od 10 %, bez priznatih kratkih pozicija)

158 članak 36. stavak 1. točka (i), članci 45., 48.


75. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz privremenih razlika (iznos ispod praga od 10 %, bez povezanih poreznih obveza ako su ispunjeni uvjeti iz članka 38. stavka 3.)

310 članak 36. stavak 1. točka (c), članci 38. i 48.

Primjenjive gornje granice za uključenje rezervacija u dopunski kapital

76. lspravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje standardizirani pristup (prije primjene gornje granice)

- članak 62.

77. Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju standardiziranog pristupa

- članak 62.

78. lspravci vrijednosti za kreditni rizik uključeni u dopunski kapital s obzirom na izloženosti na koje se primjenjuje pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (prije primjene gornje granice)

- članak 62.

79. Gornja granica za uključenje ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u dopunski kapital na temelju pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima

- članak 62.

86



br. 575/2013

Instrumenti kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju (primjenjuju se samo između 1. siječnja 2014. i 1. siječnja 2022.)

80. - Trenutačna gornja granica za instrumente redovnog osnovnog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju

- članak 484. stavak 3., članak 486. stavci 2. i 5.

81. - lznos isključen iz redovnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


82. - Trenutačna gornja granica za instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju


83. - lznos isključen iz dodatnog osnovnog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


84. - Trenutačna gornja granica za instrumente dopunskog kapitala koji podliježu propisima o postupnom isključenju


85. - lznos isključen iz dopunskog kapitala zbog gornje granice (iznos iznad gornje granice nakon otkupa i dospijeća)


87

Prilog 2: Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na dan 31. prosinca 2018. godine

* U raščlambu 'Ostale zemlje' uključene su izloženosti Grupe prema nadnacionalnim institucijama te zemljama u kojima Grupa prema njihovim rezidentima ima relevantne kreditne izloženosti manje od 0,5 milijuna kuna: Afganistan, Albanija, Alžir, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bahrein, Bangladeš, Bjelorusija, Bocvana, Bolivija (Plurinacionalna Država), Brazil, Britanski Djevičanski Otoci, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Čile, Danska, Egipat, Estonija, Filipini, Finska, Gibraltar, Grčka, Gruzija, Guadeloupe, Hong Kong, Indija, Indonezija, Irak, Iran (Islamska Republika), Irska, Island, Izrael, Japan, Jersey, Jordan, Južnoafrička Republika, Kajmanski Otoci, Kamerun, Katar, Kazahstan, Kenija, Kina, Kolumbija, Kongo (Demokratska Republika), Kuba, Kuvajt, Letonija, Libanon, Liberija, Libija, Litva, Luksemburg, Madžarska, Malezija, Malta, Maroko, Meksiko, Mijanmar, Moldavija (Republika), Nigerija, Novi Zeland, Pakistan, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, Portugal, Rusija, San Marino, Saudijska Arabija, Sejšeli, Singapur, Sirija, Slovačka, Sudan, Španjolska, Šri Lanka, Tajland, Tajvan (kineska provincija), Tunis, Ukrajina, Urugvaj, Venezuela (Bolivarijanska Republika), Vijetnam. Primjenjiva stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za navedene zemlje na dan 31.12.2018. godine iznosila je 0.00%, osim Češke (1.000%), Hong Kong-a (1.875%), Islanda (1.250%), Litve (0.500%) i Slovačke (1.250%).

u milijunima kuna

Redak

Opće kreditne izloženosti Izloženost iz knjige

trgovanja Sekuritizacijska izloženost Kapitalni zahtjevi

Ponderi kapitalnih

zahtjeva

Stopa protucikličkog zaštitnog sloja

kapitala

Vrijednost izloženosti za

standardizirani pristup

Vrijednost

izloženosti za

IRB

Zbroj dugih i kratkih

pozicija iz knjige

trgovanja


iz knjige trgovanja za interne

modele

Vrijednost izloženosti za

standardizirani pristup


za IRB

od čega: opće

kreditne izloženosti

od čega: izloženosti

iz knjige trgovanja

od čega: sekuritizacijske

izloženosti Ukupno

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120

10 Raščlamba po zemljama

Hrvatska 60.052 - 56 - - - 3.600 3 - 3.603 0,78 0,000%

Bosna i Hercegovina

13.775 - - - - -

880 - -

880 0,19 0,000%

Njemačka 1.393 - - - - - 33 - - 33 0,01 0,000%

Belgija 811 - - - - - 38 - - 38 0,01 0,000%

Austrija 658 - - - - - 16 - - 16 0,00 0,000%

Švicarska 407 - - - - - 7 - - 7 0,00 0,000%

SAD 321 - - - - - 14 - - 14 0,00 0,500%

Francuska 258 - - - - - 4 - - 4 0,00 0,000%

Italija 253 - - - - - 9 - - 9 0,00 0,000%

Kanada 198 - - - - - 3 - - 3 0,00 0,000%

Srbija 172 - - - - - 14 - - 14 0,00 0,000%

Velika Britanija 153 - - - - - 12 - - 12 0,00 1,000%

Slovenija 79 - - - - - 6 - - 6 0,00 0,000%

Norveška 62 - - - - - - - - - - 2,000%

Maršalovi Otoci 13 - - - - - - - - - - 0,000%

Australija 9 - - - - - - - - - - 0,000%

Švedska 9 - - - - - - - - - - 2,000%

Makedonija 2 - - - - - - - - - - 0,000%

Rumunjska 1 - - - - - - - - - - 0,000%

Nizozemska 1 - - - - - - - - - - 0,000%

Turska 1 - - - - - - - - - - 0,000%

Ostale zemlje 1 - - - - - - - - - - 0,000%

Ujedinjeni Arapski Emirati

1 - - - - - - - - - - 0,000%

Koreja, Republika

1 - - - - - - - - - - 0,000%

Ostale zemlje* 4 - - - - - - - - - - 0,000%

20 Ukupno 78.635 - 56 - - - 4.640 3 - 4.643 1

88

Prilog 3: Izjava o primjerenosti procesa upravljanja likvidnošću

Izjava o primjerenosti procesa upravljanja likvidnošću

89

1. Strategija i definicija internog procesa za upravljanje likvidnošću u Grupi Zagrebačka banka

Glavni cilj upravljanja likvidnošću je osigurati adekvatnu razinu likvidnosti kako bi se pravovremeno izvršile

sve obveze plaćanja, kako u redovnom poslovanju, tako i tijekom stresnih uvjeta.

Upravljanje likvidnošću u uvjetima redovnog poslovanja, podrazumijeva upravljanje kratkoročnom

likvidnošću, strukturnom, odnosno srednjoročnom i dugoročnom likvidnošću, unutardnevnom likvidnošću

te upravljanje tokovima likvidnosti unutar članica Grupe Zagrebačka banka.

Prikupljanje depozita klijenata, predstavljaju osnovni izvor likvidnosti, za komercijalne aktivnosti, poput

kreditiranja klijenata. Komercijalne aktivnosti provode poslovni dijelovi s ciljem ostvarenja adekvatne razine

profitabilnosti. Financije kontinuirano prate razvoj komercijalnih volumena te usmjeravaju poslovne

aktivnosti korištenjem mehanizma preraspodjele (internih cijena) kako bi osigurale održivost iz perspektive

likvidnosti, uz adekvatnu podršku i nadzor funkcije rizika.

Za ostvarenje kontinuiteta i normalno funkcioniranje operativnog poslovanja, neophodno je voditi računa o

adekvatnom omjeru priljeva i odljeva unutar narednih 12 mjeseci, kroz proces upravljanja kratkoročnom

likvidnosti.

Poseban fokus stavlja se na upravljanje unutardnevnom likvidnošću, gdje se vodi računa o pravovremenom

izvršenju svih obveza i plaćanja, tijekom redovnih i stresnih uvjeta poslovanja, kao preduvjet funkcionalnosti

platnih sustava.

Proces financijskog planiranja ima za cilj osigurati stabilne izvore financiranja, uz adekvatan omjer različitih

izvora i dospijeća, kako bilanca banke u srednjem i dugom roku ne bi bila izložena izvanrednim potrebama

za prikupljanjem izvora financiranja u kratkom roku te kako bi se optimizirali troškovi financiranja.

Financiranje između članica Grupe provodi se koordinirano i kontrolirano, u skladu sa zakonskim

ograničenjima. Ipak, jedan od osnovnih principa upravljanja likvidnošću Grupe Zagrebačke banke, u skladu

sa pravilima Grupe UniCredit, je princip samoodrživosti, koji povećava efikasnost u upravljanju Grupom i

pomaže u postizanju cilja povećanja vrijednosti za dioničare.

Slično ostalim multi-kulturalnim (u pravnom smislu) bankarskim Grupama, članice Grupe mogu financirati

druge članice Grupe, prenoseći višak likvidnosti s jedne na drugu članicu, ali na kontrolirani i koordinirani

način, osiguravajući poštivanje regulatornih limita vezanih uz unutar grupne prijenose likvidnosti.

Otpornost Grupe Zagrebačke banke tijekom krize, kroz proces testiranja otpornosti na stres, redovno

provodi funkcija rizika Banke. U okviru procesa testiranja otpornosti na stres definiran je skup relevantnih

scenarija kako bi se predstavili vjerojatni događaji s potencijalnim negativnim utjecajem na likvidnost.

Scenarije karakterizira pretpostavljeni vremenski okvir trajanja scenarija te skup proizvoda na koje se u

skladu sa ugovornom ili modeliranom ročnošću primjenjuju postotci zanavljanja i/ili konačni odljevi pozicija.

U slučaju krize, Grupa Zagrebačka banka ima definiran niz pravila i aktivnosti koje se aktiviraju u okviru

plana postupanja u kriznim situacijama.

2. Struktura i organizacija funkcije za upravljanje likvidnosnim rizikom

Ključne organizacijske jedinice u procesu upravljanja rizikom likvidnosti su Financije (Upravljanje aktivom i

pasivom, Upravljanje kratkoročnom likvidnošću), Tržišni i likvidnosni rizici, Tržišta (Riznica i trgovanje)

sukladno svojim odgovornostima. Njihova uloga fokusirana je na primarnu i sekundarnu kontrolu

upravljanja rizikom likvidnosti.

Tržišni i likvidnosni rizici, primarno su fokusirani na mjerenje rizika, neovisni nadzor pojedinih elemenata

procesa upravljanja i operativnu kontrolu usklađenosti s propisanim ograničenjima (limiti i razine

upozorenja) u okviru sekundarnih kontrola upravljanja rizikom likvidnosti.

90

Praćenje usklađenosti, nadzire usklađenost procesa upravljanja rizikom likvidnosti sa zakonskim okvirom,

te ostalim relevantnim internim pravilima.

Interna validacija nadzire usklađenost sukladno Globalnoj Politici Interne Validacije.

Unutarnja revizija obavlja kontrole treće razine sukladno svom godišnjem planu upravljanja rizicima.

Upravljanje IT sustavom, podacima i kvalitetom podataka uloga je u kojoj, uz Informatiku, sudjeluju i vlasnici

procesa i Data Governance funkcije, zadužene za cjelokupni tijek podataka.

Navedeni organizacijski okvir, međusobnom suradnjom i kontrolom osigurava da Zagrebačka banka i

članice Grupe Zagrebačke Banke raspolažu sa zadovoljavajućom razinom likvidnosti za ispunjavanje svih

svojih obveza kako tijekom redovnog poslovanja, tako i u kriznim situacijama.

Organizacijski dio Financije odgovoran je za sveukupni nadzor upravljanja rizikom likvidnosti na razini

Grupe Zagrebačka banka. Posebna pozornost usmjerena je na članice Grupe koje su materijalno izložene

pojedinim pokretačima rizika. Financije, u slučaju potrebe, odgovorne su za pokretanje korektivnih akcija

na razini Grupe Zagrebačka banka. Financije su zadužene i za upravljanje unutar dnevnom likvidnošću te

izradu plana financiranja.

Upravljanje likvidnošću na operativnoj razini unutar Grupe Zagrebačke banke odgovornost je lokalnog

voditelja Financija/ALM-a uz podršku organizacijskog dijela Tržišta koji Financijama/ALM-u služi kao ‘izlaz

na tržište’.

Tržišni i likvidnosni rizici provode izvještavanje o riziku unutar dnevne, kratkoročne i strukturne likvidnosti,

provode dnevno praćenje ograničenja kratkoročne likvidnosti i unutar dnevne likvidnosti. O analizi

strukturne likvidnosti i stres test scenarijima izvještava se na tjednoj osnovi. Izvještavanje regulatora obavlja

se sukladno propisanoj dinamici.

Tržišni i likvidnosni rizici i Financije odgovorni su za ažuriranje većine politika iz djelokruga upravljanja

rizikom likvidnosti, te definiranje limita kratkoročne i strukturne likvidnosti (u suradnji s Financijama), kao i

praćenje usklađenosti s limitima likvidnosti i izvještavanje.

U slučaju prekoračenja limita započinje proces eskalacije prekoračenja limita koje aktiviraju Tržišni i

likvidnosni rizici Zagrebačke banke prema Financijama te rukovodstvu na razini Zagrebačke banke, kao i

prema nadležnim tijelima na razini Banke i Grupe.

Uprava je odgovorna za uspostavu i implementaciju učinkovitog i efikasnog ICAAP/ILAAP okvira, dok

Nadzorni odbor nadzire adekvatnost i usklađenost ICAAP-a/ILAAP-a i relevantnog sustava upravljanja i

kontrole rizika, osiguravanjem usklađenosti s primjenjivim zakonskim i regulatornim zahtjevima. U

provođenju svoje funkcije, kontrolno tijelo zaprima adekvatne informacije od ostalih tijela Banke i internih

kontrolnih funkcija.

Uprava i Nadzorni odbor donose odluke povezane s implementacijom ICAAP/ILAAP okvira, usvajaju Plan

poslovanja banke, Plan kapitala koji se pored ostalog temelje i na analizi interne adekvatnosti kapitala, Plan

financiranja Grupe Zagrebačke banke, kao i Plan postupanja u kriznim situacijama Grupe Zagrebačke

banke. Odluke Uprave i Nadzornog odbora bazirane su na svim dostupnim informacijama koje su

upravljačkim tijelima prezentirane temeljem kojeg se donose poslovne odluke.

Više rukovodstvo Zagrebačke banke sudjeluje u radu Odbora za upravljanje aktivom i pasivom, redovno i

izvanredno prema potrebi. Na sjednicama ALCO Odbora raspravlja se o:metrikama Apetita za rizik,

metodološkim promjenama, likvidnosnim pokazateljima, limitima/razinama upozorenja/ciljanim

vrijednostima, pokretačima rizika te temeljem rasprave donose odluke o postupanjima i poslovnim

aktivnostima.

91

3. Područje primjene i vrsta sustava izvješćivanja i mjerenja likvidnosnog rizika

Likvidnosni rizik definira se kao rizik da Grupa (očekivano ili neočekivano) nije sposobna izvršavati obveze

plaćanja (novcem ili isporukom), bez ugrožavanja dnevnog poslovanja ili financijskog stanja, a može nastati

kao posljedica raznih internih ili eksternih čimbenika. Banka se smatra ''dovoljno likvidnom'' ili da ima

''dovoljnu likvidnost'' kad je u položaju da učinkovito ispunjava svoje obveze plaćanja te kad je sposobna

tijekom određenog roka stvarati pozitivan novčani tok.

Postoje 3 komponente rizika likvidnosti:

Rizik neusklađene likvidnosti: Rizik neusklađenosti priljeva i odljeva u smislu iznosa i/ili vremena.

Rizik neusklađene likvidnosti također se može nazvati rizikom strukturalne likvidnosti. Rizik

neusklađene likvidnosti određuje dnevne potrebe financiranja.

Rizik likvidnosti u slučaju nepredviđenih okolnosti: Rizik da budući događaji mogu zahtijevati

materijalno veće iznose likvidnosti od onih koje banka trenutno zahtijeva. To može biti zbog gubitka

pasive, zahtjeva za financiranjem nove aktive, poteškoća u prodaji likvidne aktive ili poteškoća u

pribavljanju novih izvora financiranja u slučaju krize likvidnosti.

Rizik likvidnosti tržišta: Mogućnost da institucija ne može lako likvidirati ili nadoknaditi određenu

izloženosti, poput investicija koje se drže kao rezerve likvidnosti, bez izazivanja gubitka zbog plitkog

tržišta ili tržišnih poremećaja.

Mjerenje rizika temeljni je alat u procesu upravljanja rizicima, uspostavljen kroz niz metrika likvidnosti,

definiranih primarno u okviru funkcije rizika, u suradnji s ostalim sudionicima procesa.

Rizik likvidnosti pojavljuje se u različitim oblicima, te je neophodno izraditi adekvatnu mapu rizika. Mapa

rizika predstavlja vezu između pojedinih pokretača rizika (kategorija rizika) i pojedinih metrika kojima

mjerimo izloženost riziku likvidnosti, odnosno pojedinoj kategoriji rizika.

Rizik likvidnosti pratimo po sljedećim kategorijama (tzv mapa rizika):

- Rizik unutar dnevne likvidnosti se javlja ukoliko Banka nije sposobna izvršiti obveze

plaćanja ili namire u normalnim ili stresnim situacijama

- Rizik kratkoročne likvidnosti prati neusklađenost između dospijeća novčanih priljeva i

odljeva u vremenskim periodima do jedne godine

- Tržišni rizik je rizik koji prati likvidnost tržišta gdje se Banka može suočiti sa znatnim

gubitkom vrijednosti imovine koju može prodati ili založiti u repo operacijama

- Rizik strukturne likvidnosti definira se kao nemogućnost pribavljanja sredstava

financiranja za održavanje adekvatnog omjera u srednjem i dugom roku (preko jedne

godine) između imovine i obveza, bez utjecaja na dnevne operacije

- Rizik Postupanja u kriznim situacijama/ u stresnim uvjetima odnosi se na buduće

neočekivane obveze koje zahtijevaju veću likvidnost u usporedbi sa redovitim poslovanjem

- Rizik koncentracije financiranja je rizik koji se javlja ukoliko banka ovisi o ograničenom

broju izvora financiranja koji su značajni te povlačenje sredstava jednog klijenta ili njih

nekoliko može izazvati probleme s likvidnošću Banke

- Rizik likvidnosti (kratkoročne/strukturne) za materijalno značajne valute generiran je

neusklađenosti u dospijećima obveza/odljeva i potraživanja/priljeva u stranoj valuti

Analiza materijalne značajnosti za svaku od navedenih kategorija rizika provodi se za Grupu Zagrebačka

banka i svaku od članica, kako bi se odredio opseg upravljanja i kontrole rizika likvidnosti.

Izloženost svakoj od navedenih vrsta rizika za pojedine članice Grupe Zagrebačke banke prati se i kontrolira

specifičnim metrikama likvidnosti koje su prikazane u tabeli u nastavku:

92

Robustan i detaljan sustav limita i razina ograničenja na svakoj od metrika osigurava da Grupa Zagrebačka

Banka kao i svaka članica, učinkovito podnese moguće efekte nepovoljnih scenarija koje se mogu dogoditi

za navedene kategorije rizika.

Upravljanje i kontrola izloženosti za svaki od pojavnih oblika rizika likvidnosti provodi se kroz proces

definiranja i praćenja nekoliko razina ograničenja (limiti, razine upozorenja, ciljane razine) za metrike

likvidnosti pomoću kojih bi se što prije uočila potencijalna ranjivost Banke kod ispunjavanja novčanih

obveza.

Razina ograničenja dijele se na:

- Limit (Limit)

Limit je najviša razina ograničenja, obično predstavlja vrijednost koju metrika ne bi smjela

prekoračiti; u slučaju prekoračenja limita pokreće se proces eskalacije te poduzimaju korektivne

radnje kako bi se u najbržem mogućem roku ponovo ostvarilo usklađenje s propisanim limitom

(pozicija svela unutar limita)

- Razine upozorenja (Trigger)

se odnosi na definiranu razinu u slučaju čijeg prekoračenja se aktivira proces provjere i analize.

Prekoračenje signalizira potrebu za aktivnim pristupom u praćenju uzroka i potencijalno donošenje

akcijskih planova iako nije nužno da se aktiviraju korektivne mjere.

- Ciljane razine (Target)

Za neke metrike definirane su i ciljane razine tj. željena razina rizika koji je Banka spremna preuzeti

u normalnim uvjetima poslovanja prema grupnim smjernicama. Ciljane razine, najčešće su u uskoj

vezi s planom i realizacijom poslovnih aktivnosti u odnosu na Budžet.

Glavni faktori koji omogućuju smanjenje likvidnosnog rizika su:

Plan likvidnosti (kratkoročne, srednjoročne i dugoročne potrebe za likvidnošću) koji se prati na

mjesečnoj osnovi

Učinkovita politika za postupanje u kriznim situacijama (CFP) s mogućim i ažurnim akcijskim

planom za postupanje u kriznim situacijama (koji će se izvršiti u kriznoj situaciji)

Rezervacija za neočekivane novčane tokove (RUF)

Robusno i redovito testiranje otpornosti na stres test

Sustav indikatora ranog upozorenja koji predviđaju eventualnu krizu likvidnosti i daju dovoljno

vremena za obnavljanje likvidnosnog sustava

Rizik likvidnosti - kategorije Metrika

Rizik unutardnevne likvidnosti Unutardnevna likvidnost

Rizik kratkoročne likvidnosti Operativna ljestvica dospijeća (OML)

Kapacitet likvidnosne pokrivenosti (CBC) u uobičajenim uvjetima poslovanja i u stresnim uvjetima

Rezervirana sredstva za neočekivane novčane tokove (RUF, dio OML metrike)

Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR)

Prilagođeni NSFR omjer (po vremenskim razredima)

Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (NSFR)

Funding Gap

Maturity Match Gap

Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR)

Stres test likvidnosti

Rezervirana sredstva za neočekivane novčane tokove (RUF, dio OML metrike)

Maksimalan dospjeli iznos velikih izvora financiranja u zadanim vremenskim razredima (Maximum outstanding

of wholesale funding per year)

indikatori koncentracije likvidnosti (po ročnosti, po proizvodu)

Dodatne metrike likvidnosti (ALMM*)

Ukupni i Strukturni FX Gap

Operativna ljestvica dospijeća (po valuti)

Rizik unutargrupne likvidnosti Nedostupna likvidnost (Trapped liquidity)

Rizik likvidnosti po valuti (FX Liquidity

Risk)

* u dodatne metrike likvidnosti ubrajamo:Koncentracija izvora financiranja prema drugoj ugovornoj strani, Koncentracija izvora financiranja prema vrsti proizvoda, Cijene za različito trajanje

izvora financiranja, Obnavljanje izvora financiranja i Koncnetracija kapaciteta likvidnosne pokrivenosti izdavatelja/druge ugovorne strane

Tržišni rizik

Rizik financiranja/Rizik strukturne

likvidnosti

Postupanje u kriznim situacijama

Rizik koncentracije

93

4. Risk appetite framework (RAF) i granularni limiti

RAF proces definira razinu rizika koji je Banka spremna preuzeti u ostvarivanju svojih strateških ciljeva i

poslovnog plana uzimajući u obzir interes dioničara, kapital i druge regulatorne i zakonske obveze.

Postupak definiranja RAF limita povezanih s rizikom likvidnosti, započinje identifikacijom i definiranjem

metrika koje bi mogle biti relevantne za RAF te njihovom kalibracijom. Ova aktivnost odnosi se na Holding

i LRB (Zagrebačka banka d.d.). Nakon definiranih metrika i razina ograničenja uključenih u RAF, LRB

alocira/definira limite za svaku od članica (gdje je relevantno).

Likvidnosne metrike uključene u RAF okvir za 2018 su:

- Gap financiranja (engl.Funding Gap) , koji prati strukturni likvidnosni rizik i ovisnost o

volatilnosti tržišta velikih izvora financiranja

- Operativna ljestvica dospijeća, 3M Gap, koji prati rizik kratkoročne likvidnosti

- Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (Liquidity coverage ratio, LCR), regulatorna metrika

koja prati kratkoročnu likvidnost u stresnim uvjetima

- Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (Net Stable Funding Ratio, NSFR), regulatorna

metrika koja prati strukturnu likvidnost

- Adjusted NSFR – metrika za praćenje strukturne likvidnosti preko 3 godine.

RAF metrike za 2018. godine u usporedbi s 2017. godinom :

- Uvedena nova metrika Adjusted NSFR kako bi se ojačala kontrola i praćenje strukturne likvidnosti

na ročnostima preko 3Y

Proces kalibracije limita i razina upozorenja za 2018 godinu propisan je na razini UniCredit grupe te rezultira

jedinstvenom metodologijom i harmoniziranim procesom kalibracije limita za sve članice Grupe.

Za svaki relevantni pokazatelj Banka definira limit koji odgovara regulatornom limitu, odnosno na regulatorni

limit dodaje prilagodbu s ciljem pravodobno rješavanje potencijalnih i stvarnih rizika, uzimajući u obzir svoj

profil rizika, vrijeme potrebno za aktivaciju mjera za krizne situacije i vrijeme potrebno za aktivaciju mjera

oporavka.

Razina upozorenja se definira kao maksimalna prihvatljiva razina odstupanja koju Banka definira za isti

pokazatelj. Iznos razine upozorenja osigurava dosljednost i omogućava da Banka može raditi i u uvjetima

stresa, unutar maksimalne razine prihvatljivog rizika.

RAF metrike likvidnosti za Grupu Zagrebačka banka u 2018. godini (iznosi u tisućama kuna):

94

Osim ograničenja definiranih RAF okvirom, definiran je i niz granularnih metrika koje pokrivaju glavne

kategorije rizika. Granularni limiti i razine upozorenja definirani su za članice Grupe Zagrebačka Banka koje

zadovoljavaju uvijete materijalnosti, na sljedećim metrikama:

- Operativna ljestvica dospijeća na različitim vremenskim razredima za materijalno značajne

valute i na Ukupno

- Unutardnevna likvidnost (limit za buffer za kritična i rezidualna plaćanja)

- NSFR Adjusted >5Y

- Strukturni FX gap >1Y, Total FX Gap

- Maksimalni iznos velikih izvora financiranja

- Koncentracija izvora financiranja po dospjeću

- Stres test likvidnosti

5. Adekvatnost zaštitnog sloja likvidnosti i procjena stabilnosti izvora financiranja

Zaštitni sloj likvidnosti, prikazan kao HQLA odnosno CBC, treba biti adekvatan i po iznosu i po

komponentama.

Prema Grupnoj metodologiji zaštitni sloj likvidnosti za Banku se smatra adekvatnim ukoliko su i regulatorni

i upravljački kriteriji zadovoljeni.

Na temelju analize provedene za Zagrebačku Banku i članice na dan 31. prosinca 2018. godine, zaštitni

sloj likvidnosti je adekvatan. Analiza je temeljena na datumu 31. prosinca 2018. godine. zbog usklađenja s

analizom na razini UniCredit Grupe.

Grupa

Zagrebačka

banka

Zagrebačka

Banka d.d.

Unicredit

Bank d.d.

Mostar

Prva

Stambena

štedionica*

Unicredit

Leasing

Croatia

d.o.o.

Metrika

Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću LCR (%)

Limit 101% 101% 101%

Razina upozorenja 110% 104% 104%

Operativna ljestvica dospijeća (3M na Ukupno,

u tisućama kuna)

Limit 0 0

Razina upozorenja 11.417.830 1.705.260

Funding Gap (u tisućama kuna)

Limit -11.714.397 -9.786.711 -1.779.402 -222.425

Razina upozorenja 0 0 0 0

Ciljana vrijednost 14.235.216 10.898.837 2.520.820 815.559

Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja NSFR (%)

Limit 101% 101% 101%

Razina upozorenja 106% 106% 107%

Adjusted NSFR 3-godine (%)

Razina upozorenja / 106% 106% 107% /

* Prva Stambena Štedionica pripojena Zagrebačkoj banci s 1.6.2018

//

2018

/ /

/

/

/ /

95

Regulatorni kriteriji

S regulatornog pogleda, zaštitni sloj likvidnosti se smatra adekvatnim ukoliko zadovoljava regulatorne

zahtjeve u smislu LCR-a.

Ukoliko je omjer trenutnog iznosa HQLA i ponderiranog prosjeka neto likvidnih odljeva (LCR nazivnik;

ponder je dodijeljen tako da novijim razdobljima pripisuje veću težinu) za proteklih šest mjeseci veći od

važeće RAF razine upozorenja, zaštitni sloj likvidnosti se smatra adekvatnim. Dakle, analizi je cilj pokazati

da li je trenutačna razina HQLA dovoljna da pokrije neto likvidne odljeve predviđene stresnim scenarijom

definiranim od strane regulatora za izračun LCR-a.

Upravljački kriteriji

S upravljačkog pogleda, Banka mora imati dovoljno likvidnih sredstava da preživi kombinirani scenarij stres

testa likvidnosti uzimajući u obzir i buduće događaje koji mogu negativno utjecati na likvidnost. Zaštitni sloj

likvidnosti se smatra adekvatnim ukoliko je dostatan da pokrije likvidnost apsorbiranu u razdoblju stresa.

Likvidnost apsorbirana u razdoblju stresa je definirana uzimajući u obzir odljeve i priljeve iz kombiniranog

scenarija stres testa likvidnosti kao i buduće događaje koji mogu utjecati na likvidnost. Pod posljednjim se

misli na već ugrađene pretpostavke u plan financiranja odnosno investicijski plan koji je odobren u sklopu

procesa budžetiranja, ali također i na ishod procesa identifikacije rizika koji se provodi u suradnji sa

poslovnim dijelovima kako bi se uzeli u obzir svi rizici kojima je Banka potencijalno izložena.

Minimalan iznos zaštitnog sloja likvidnosti potreban da Banka preživi stresne uvjete odgovara iznosu

kumulativnih neto odljeva u kombiniranom stresu likvidnosti na vremenskom razredu od 3 mjeseca.

Kao što je navedeno u Grupnom metodološkom dokumentu za stres test likvidnosti (Group Liquidity Stress

Test Scenario and sensitivity analysis) faktori umanjenja za portfelj vrijednosnih papira su definirani u

skladu sa stresnim VaR pristupom (sVaR) pritom uzimajući u obzir i diverzifikacijski efekt. Kako bi se

postigla usklađenost s pristupom korištenim za izračun likvidnosti apsorbirane u stresu, uz standardne

stresne pretpostavke primijenjene na portfelj vrijednosnih papira treba uzeti u obzir i dodatne faktore koji

nisu razmatrani u sklopu istih (npr. ishod procesa identifikacije rizika, promjena u prosječnim faktorima

umanjenja propisanim od strane HNB-a, potrebno vrijeme za utrživost). Prema posljednjem iznos CBC-a

pod stresnim pretpostavkama isključuje vrijednosnice koje nisu prihvatljive u repo operacijama na tržištu

(ne uzimajući u obzir operacije s Centralnom Bankom) i koje su nelikvidne po IPV (Internal Price Validation)

pristupu.

Na iznos CBC-a pod stresnim pretpostavkama dodaje se iznos novčanih sredstava na računu namire kod

HNB-a na vremenskom razredu od 3 mjeseca. Ukoliko je suma veća od iznosa likvidnosti apsorbirane u

razdoblju stresa na vremenskom razredu od 3 mjeseca, zaštitni sloj likvidnosti se smatra adekvatnim.

Stabilni izvori financiranja

Prilikom definiranja plana financiranja uzima se u obzir razvoj glavnih korištenja i izvora likvidnosti, vezanih

uz razvoj komercijalnih aktivnosti, trgovačkog i investicijskog portfelja te dospijeća eksternog i unutar

grupnog izvora financiranja.

Struktura bilance je striktno vezana na Bančin poslovni model.

Kako bi se održala stabilnost izvora financiranja, Grupna funkcija upravljanja rizicima je postavila

odgovarajuća ograničenja u okviru RAF i Granularnih limita.

96

NSFR i metrike koje prate strukturnu likvidnost osiguravaju da Banka održava odgovarajuću ravnotežu

između imovine i obaveza u srednjoročnom i dugom razdoblju (preko godine dana), time sprječavajući

dodatne zahtjeve za likvidnošću na kraćim rokovima.

U sklopu definiranja Granularnih limita za 2018. godinu, definirane su razine upozorenja za metrike

koncentracije:

Maksimalan dospjeli iznos velikih izvora financiranja u zadanim vremenskim razredima (Maximum

outstanding of wholesale funding per year)

Koncentracija izvora financiranja po dospijeću u zadanim vremenskim razredima (Density of

Maturity per bucket)

Osim spomenutih metrika koncentracije, također se prati koncentracija izvora financiranja prema vrsti

proizvoda koja se mjeri Herfindahl-ovim indeksom. Ukoliko se utvrdi veća koncentriranost potrebno je

razmotriti primjenu većih odljevnih stopa u pretpostavkama stres testa likvidnosti za proizvode čiji doprinos

je najznačajniji u povećanoj koncentraciji.

Kroz RAF, Zagrebačka banka prati razvoj gapa financiranja. Ta metrika kvantificira razliku između

komercijalnih kredita i komercijalnih izvora financiranja te kao takva predstavlja volumen kredita klijentima

koji je pokriven isključivo sredstvima kojim upravljaju Financije. Ti izvori su volatilniji od komercijalnih izvora

i ograničenja vezana uz njih sprečavaju preveliku izloženost kretanjima na međubankarskom tržištu.

Tablica prikazuje iznos i udio stabilnih izvora financiranja u ukupnih depozitima prema kriterijima definiranim

NSFR izračunom.

Operativna ljestvica dospijeća (OML)

Pozicija kratkoročne likvidnosti mjeri se metrikom Operativna ljestvica dospijeća (engl. OML – Operative

Maturity Ladder), koja predstavlja kumulativni gap kratkoročne likvidnosti u promatranom vremenskom

periodu i računa se kao zbroj Primarnog kumulativnog gap-a i kapaciteta dodatnog zaduženja (CBC),

umanjen za rezervaciju za neočekivane novčane tokove (RUF).

Operativna ljestvica dospijeća Zagrebačka banka d.d., na dan 31. prosinca 2018. godine.

u tisućama kuna

31.12.2018

Ukupno

Ponderirana

vrijednost

(ASF)

% stabilnih

izvora

Zagrebačka Banka d.d. 91.829.834 65.293.832 71,10%

Unicredit Bank d.d. Mostar 18.848.074 13.484.417 71,54%

DEPOZITI

u tisućama kuna

ON 1W 2W 1M 2M 3M

Primarni Gap 23.567.076 16.529.380 14.561.553 19.371.230 21.937.151 22.270.459

Slobodni založivi vrijednosni papiri (kod regulatora) 9.337.206 9.013.625 9.042.115 8.581.581 6.015.177 6.015.177

Slobodni založivi vrijednosni papiri (na tržištu) 0 0 0 0 0 0

Kumulativni Gap 32.904.282 25.543.005 23.603.667 27.952.811 27.952.328 28.285.636

Rezervirana sredstva za neočekivane novčane tokove (RUF) 5.230.874 0 -5.230.874 0 0 0

Raspoloživa likvidnost 27.673.408 25.543.005 28.834.541 27.952.811 27.952.328 28.285.636

97

Operativna ljestvica dospijeća UniCredit Bank d.d. Mostar, na dan 31. prosinca 2018. godine

Tijekom 2018. godine, Operativna ljestvica dospijeća na relevantnim vremenskim razredima za valutu

Ukupno te materijalno značajne valute (domaća valuta HRK/BAM, EUR, USD) nalazila se unutar propisanih

limita za Zagrebačku banku d.d. i UniCredit Bank d.d. Mostar. Kumulativni Gap na 3M za Zagrebačku banku

d.d. porastao je u drugoj polovici 2018. godine, u najvećom mjeri zbog pojačanog deponiranja sredstava

klijenata.

Dodatno, limit za kumulativni gap na 3M za ostale valute (suma kratkih pozicija) prekoračen je sredinom

2018. godine (valuti BAM) iz tehničkih razloga.

Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR) za članice Grupe Zagrebačka Banka u 2018

Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR) računa se temeljem Delegirane uredbe komisije (EU) 2015/61

te prati na pojedinačnoj osnovi za svaku članicu Grupe Zagrebačka Banka.

Tijekom cijele 2018. godine Zahtjev za likvidnosom pokrivenošću (LCR) bio je značajno iznad limita i razine

upozorenja. U prosincu 2018. godine, implementirana je metodologija kojom se iznos održavanja obvezne

rezerve u punom iznosu isključuje iz HQLA za vrijeme cijelog perioda održavanja, što je rezultiralo

smanjenjem značajnog smanjenja HQLA i LCR omjer-a (vidljivo na dan 31. prosinca 2018. godine).

u tisućama kuna

ON 1W 2W 1M 2M 3M

Primarni Gap 4.593.620 6.231.764 6.669.188 7.248.504 6.618.198 6.395.123

Slobodni založivi vrijednosni papiri (kod regulatora) 1.537.678 744.863 744.863 744.863 744.863 744.863

Slobodni založivi vrijednosni papiri (na tržištu) 0 525.684 525.684 525.684 525.684 525.684

Kumulativni Gap 6.131.298 7.502.311 7.939.735 8.519.051 7.888.746 7.665.670

Rezervirana sredstva za neočekivane novčane tokove (RUF) 579.313 0 -579.313 0 0 0

Raspoloživa likvidnost 5.551.985 7.502.311 8.519.047 8.519.051 7.888.746 7.665.670

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

30.000.000

31.12.2017 31.3.2018 30.6.2018 30.9.2018 31.12.2018

OML 3M Gap

Zagrebačka Banka d.d. Unicredit Bank d.d. Mostar

161%152%

144%152%

130%

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Zagrebačka Banka d.d. - LCR

596%

770%

370%431%

493%

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Unicredit Bank d.d. Mostar -LCR

Trigger 110%Limit 101%


98

Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (NSFR) za članice Grupe Zagrebačka Banka u 2018

Zahtjev za stabilnim izvorima financiranja (engl. NSFR – Net Stable Funding Ratio) predstavlja omjer iznosa

stabilnih izvora financiranja i potrebnih izvora financiranja. Ima za cilj osigurati minimalno prihvatljivu razinu

dugoročnih izvora financiranja za trenutnu razinu i strukturu bančine imovine, te ograničiti mogućnost

oslanjanja na kratkoročne izvore financiranja, posebno tijekom razdoblja stresa.

Zahtjev za stabilnim izvorom financiranja (NSFR) za Zagrebačku banku d.d. u UniCredit Bank d.d. Mostar,

tijekom 2018. je značajno iznad limita i razine upozorenja.

Prilagođeni NSFR u razredima preko 3 i preko 5 godina

Pregled pozicije strukturne likvidnosti jednom mjesečno se prezentira članovima ALCO-a u okviru

mjesečnog Izvještaja o tržišnim rizicima. Kvartalno, podaci o strukturnoj poziciji prezentiraju se članovima

Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačke banke.

Početkom 2018 uvedena je metrika koja prati strukturnu likvidnost, a temelji se na NSFR omjeru, nazvana „prilagođeni NSFR“. Prilagođeni NSFR omjer prati strukturnu likvidnost u razredima preko tri i preko pet godina, za ukupne pozicije bilance Banke, a temelji se na regulatornoj metodologiji NSFR-a uz specifična pravila za sljedeće pozicije:

kratkoročne pozicije pasive (ponderirane odgovarajućim regulatornim faktorima za pozicije koje omogućuju stabilno financiranje)umanjenje za pozicije kratkoročne aktive (ponderirane odgovarajućim regulatornim faktorima za pozicije koje zahtijevaju stabilno financiranje) smatraju se stabilnim izvorom financiranja u najduljem vremenskom razredu*;

novčani tokovi po derivativnim instrumentima koji imaju utjecaja na likvidnost su isključeni iz izračuna, uslijed pretpostavke da je novčani tok većinom netiran (priljevi umanjuju odljeve);

neprihodujuća potraživanja prikazuju se na neto principu u cjelokupnom iznosu u najduljem vremenskom razredu

Tijekom 2018. prilagođeni NSFR omjer na relevantnim vremenskim razredima (>3Y i >5Y) za Zagrebačku

banku d.d. nalazi se unutar razina upozorenja. Prirodna dinamika bilance kao i nekoliko značajnih

transakcija (restrukturiranje duga klijenta) u najvećoj mjeri su imali utjecaj na promjene omjera.

135%

136%

132%

135% 135%

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Zagrebačka Banka d.d. - NSFR

146%145%

138%

142% 142%

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Unicredit Bank d.d. Mostar -NSFR



167%

175%

157%163%

167%

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Zagrebačka Banka d.d. - prilagođeni NSFR >3Y

210%

224%

201% 204%199%

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Unicredit Bank d.d. Mostar - prilagođeni NSFR >3Y

Trigger 106%Trigger 106%

99

Strukturni FX Gap

Strukturni FX Gap je metrika koja prati strukturnu likvidnost, a temelji se na metodologiji „prilagođenog NSFR omjera“ te prati ročnu usklađenost po materijalno značajnim valutama (EUR, ostalo) u razredu preko jedne godine. U izračun strukturnog FX gapa implementirane su sljedeće iznimke (u odnosu na izračun prilagođenog NSFR omjera):

novčani tokovi po derivativnim instrumentima koji imaju utjecaja na likvidnost uključeni su u izračun po preostalom vremenu do dospijeća ,

novčani tokovi iz ugovora s valutnom klauzulom smatraju se novčanim tokovima u originalnoj valuti

Strukturni FX Gap, u ovom obliku, prati se od početka 2018.

Tablice prikazuju kretanje strukturnog FX Gapa >1Y za članice Grupe Zagrebačka banka u 2018. godini za

EUR i valutu Ostalo

Tijekom 2018. godine strukturni EUR FX Gap >1Y za Zagrebačku banku d.d. nalazi se unutar limita.

Prirodna dinamika bilance kao i nekoliko značajnih transakcija klijenata (restrukturiranje duga klijenta

polovinom 2018) u najvećoj mjeri su utjecali na promjene EUR FX Gapa na >1Y.

Gap financiranja (Funding gap)

Gap financiranja (engl. Funding gap) predstavlja metriku likvidnosti koja kvantificira razliku između

komercijalnih izvora financiranja (depoziti klijenata uvećani za depozite financijskih institucija, obveznice i

investicije u certifikate izdane (u trenutku izdanja) mreži klijenata izdavatelja) umanjenih za obrnuti repo i

kredita klijentima umanjenih za repo. Iz navedenih stavki potrebno je izuzeti unutar grupne pozicije. Metrika

se prati na konsolidiranoj i pojedinačnoj razini. U skladu s okvirom Apetita za rizik Grupe Zagrebačka banka,

definirane su granice gapa financiranja koje se sastoje od ciljeva (targets), razina upozorenja (triggers) i

limita (limits) postavljenih za svaku članicu Grupe Zagrebačka banka zasebno i Grupu ukupno. Ciljevi

predstavljaju razinu rizika koju je Grupa Zagrebačka banka spremna preuzeti u normalnim uvjetima u

skladu s ambicijom UniCredit Grupe, razine upozorenja predstavljaju maksimalnu prihvatljivu razinu

odstupanja od definiranih ciljeva, dok su limiti čvrste točke koje predstavljaju maksimalnu prihvatljivu razinu

rizika Grupe Zagrebačka banka i pojedinih članica. U tablici niže prikazano kretanje metrike tijekom 2018.

godine.

Gap financiranja (Funding gap), Grupa Zagrebačka banka za 2018. godinu

45.082

-349.305

295.183 319.233155.769

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Unicredit bank d.d. Mostar - EUR FX Gap >1Y

Trigger -2.314.283

u tisućama kuna

-3.298.491 -3.433.596

-5.446.128 -5.174.538

-6.037.906

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Zagrebačka Banka d.d. - EUR FX Gap >1Y

Trigger -10.384.605

u tisućama kuna

100

Kroz promatrano razdoblje, Funding gap se povećava u najvećoj mjeri zbog porasta depozita klijenata.

6. Usklađenost s propisanim ograničenjima (limiti i razine upozorenja)

Nije zabilježen proboj RAF ograničenja tijekom 2018. godine. Kod granularnih ograničenja zabilježeno je

prekoračenje limita za kumulativni gap na 3M za ostale valute (suma kratkih pozicija) prekoračen je

sredinom 2018. godine (u valuti BAM) za Zagrebačku banku, uzrok prekoračenja je bio tehničke prirode.

7. Ključne aktivnosti povezane sa stres testom likvidnosti

Stres testiranje je tehnika upravljanja rizikom koja se koristi za procjenu potencijalnih utjecaja specifičnih

izvanrednih tržišnih događaja na sposobnost ispunjavanja obveza plaćanja kada one redovno dospijevaju.

Definiran je skup relevantnih scenarija kako bi se predstavili vjerojatni događaji s potencijalnim negativnim

utjecajem na likvidnost. Scenarije karakterizira pretpostavljeni vremenski okvir trajanja scenarija te skup

proizvoda na koje se u skladu s ugovornom ili modeliranom ročnošću primjenjuju postotci zanavljanja i/ili

konačni odljevi pozicija.

Izvori rizika koji se najčešće analiziraju u stres testiranju su:

- likvidnost imovine;

- dostupnost neosiguranog financiranja (međubankarsko financiranje, veleprodajni depoziti, oročeni

depoziti, depoziti stanovništva…);

- korištenje obvezujućih i neobvezujućih linija;

- pristup tržištima za osigurano financiranje;

- pristup centralnoj banci;

- srednjoročna i dugoročna vlastita izdanja;

- pristup unutargrupnom financiranju;

- margin call obaveze koje mogu zahtijevati veće količine novca ili vrijednosnih papira u kolateralu;

- odljevi u slučaju pada rejtinga;

- povlačenja a-vista depozita;

- FX izvedenice i IR izvedenice.

20.121.54917.777.314

16.197.36318.114.705

20.805.352

01/12/2017 01/03/2018 01/06/2018 01/09/2018 01/12/2018

Grupa Zagrebačka banka - Funding Gap

u tisućama kuna

Target 14.241.744

Trigger 0

Limit -11.719.768

101

Grupna metodologija stresnog testiranja likvidnosti definirana je na razini Holdinga, a definicija obuhvaća

definiciju scenarija, te povezanih pretpostavki zanavljanja / odljeva likvidnosti / gubitke vrijednosti

raspoložive likvidne imovine.

Rezultati stresnog testiranja redovito se prate na lokalnoj razini. Analiza kombiniranog stresnog scenarija

provodi se na tjednoj razini, pri čemu se redovito analiziraju sve značajne promjene u rezultatima testa s

vremenskim periodom od mjesec dana, a o rezultatima se izvještava Holding.

Dodatno na grupno definirane scenarije, Zagrebačka banka prati lokalni LCR scenarij, stres test scenarij

konzervativan barem kao LCR, koji je definiran na zahtjev HNB-a provodi se redovitom mjesečnom

dinamikom.

UniCredit banka Mostar d.d. također provodi uz grupne scenarije i lokalne scenarije na zahtjev lokalnog

regulatora (stres test likvidnosti do 30 dana i 365 dana).

Stresni scenariji dizajnirani su na način da pretpostavljaju tržišne šokove različitih stupnjeva intenziteta

krize za koje postoji mala, ali pozitivna vjerojatnost realizacije. U obzir se uzimaju glavni izvori rizika koji se

u konačnici mogu sažeti u sistemske i idiosinkratske faktore rizika. Grupni scenariji definirani su na način

da su obuhvaćeni svi vremenski periodi do (uključivo) 1 godine. Različiti lokalni scenariji definirani su za

različite vremenske periode: Kombinirani scenarij, scenarij Krize imena te Stres test scenarij konzervativan

barem kao LCR, promatraju se u vremenskom periodu od mjesec dana, dok se scenarij Pada tržišta

promatra u vremenskom periodu od dva mjeseca.

Kombinirani scenarij predstavlja najozbiljniji scenarij jer je on kombinacija sistemske krize i ostalih različitih

elemenata. Za razliku od Kombiniranog scenarija, Kriza imena i Pad tržišta uključuju šokove određenih

kategorija proizvoda i/ili segmenata klijenata, ovisno o samom scenariju. Drugim riječima, Kombinirani

stresni scenarij obuhvaća sve pretpostavke šokova, kombinirano u odnosu na Krizu imena i Pad tržišta.

Dodatno, pri stresnom testiranju vezanom uz stranu valutu, šokovi se primjenjuju isključivo na proizvode

koji su denominirani u toj stranoj valuti, pri čemu se pretpostavke preuzimaju iz Kombiniranog scenarija

stresnih testova likvidnosti svake članice.

S obzirom na specifičnu prirodu simulacijskog procesa, stres test likvidnosti nije indikator trenutnog pada

likvidnosti. Umjesto toga, predstavlja važnu signalizaciju potencijalnih ranjivosti Banke: rezultat stres

testiranja može signalizirati potencijalno nedovoljne rezerve likvidnosti u slučaju nepovoljnih tržišnih

kretanja i/ili krize imena. U skladu s time, rezultat kombiniranog stres testiranja likvidnosti uključen je i u

ukupan skup indikatora ranog upozorenja i smatraju se indikatorom oporavka.

Osim što je dio upravljačkih limita, stres test likvidnosti ima važnu ulogu i u definiranju ograničenja

primjenjivih na ostale relevantne metrike likvidnosnog rizika, bilo u okviru apetita za rizikom ili u okviru

granularnih limita.

Stres test likvidnosti doprinosi definiranju zaštitnog sloja likvidnosti koji Banka mora konstantno održavati

kako bi preživjela ozbiljan stres.

Procjena financijskih planova i planova financiranja u kriznim situacijama uzima u obzir likvidnost u

periodima stresa i performanse koje klasteri bilance demonstriraju prilikom turbulentnih perioda za

likvidnost. Stres test likvidnosti predstavlja i bazu za kvantifikaciju Rezerve za neočekivane odljeve (RUF).

Izračun Rezervi za neočekivane odljeve temelji se na rezultatima kombiniranog scenarija stres testa

likvidnosti na vremenskom horizontu od dva dana (T+2). Dodatno, Uputa za izračun Rezerve za

neočekivane odljeve (RUF) razrađuje lokalni proces izračuna, te su u sklopu iste definirane odgovornosti

vezane uz proces retroaktivnog testiranja i izvještavanja. Konačno, stres test likvidnosti koristi se i u Planu

oporavka za Zagrebačku banku i UniCredit Bank d.d. Mostar, sa svrhom testiranja efikasnosti upravljanja

likvidnošću i akcijskih planova predviđenih Planom oporavka.

Obrnuti stres test koristi se kao identifikacija scenarija i potrošnju likvidnosti koji u definiranom vremenskom

periodu dovodi instituciju do negativnog viška likvidnosti. Ta se informacija dalje koristi u procesu definiranja

scenarija oporavka, gdje konzistencija između utjecaja raznih vrsta rizika mora biti održana.

102

Pregled rezultata stres testiranja likvidnosti

8. Ključne upravljačke aktivnosti koje utječu na adekvatnost likvidnosti i stabilnost izvora

financiranja

Plan financiranja obuhvaća niz srednjoročnih financijskih instrumenata (s relevantnim iznosom, rokom

dospijeća, vremenom i troškovima) kako bi se pokrili očekivani zahtjevi financiranja koji proizlaze iz razvoja

korištenja i izvora likvidnosti, izbjegavajući neodrživi pritisak na kratkoročni položaj likvidnosti i poštivanje

internih i zakonskih ograničenja rizika likvidnosti.

Plan financiranja Grupe Zagrebačka banka raščlanjuje se na razinu članica i vrstu instrumenta te daje

detalje vezane uz ukupan iznos, troškove, vremenski raspon izvršenja i rokove dospijeća za svaki

instrument. Uključuje samo instrumente s dospijećem iznad 12 mjeseci te isključuje unutargrupno

financiranje.

Relevantne detalje definiraju organizacijske jedinice ALM i Financijsko planiranje i strateško upravljanje

aktivom i pasivom na razini Grupe i na lokalnoj razini organizacijski dio Financije, uzimajući u obzir, između

ostalog, specifične izvore financiranja koji su dostupni unutar svakog relevantnog parametra, rizik

koncentracije u smislu dospijeća, tržišnih kapaciteta i drugih mogućih regulatornih ograničenja.

Prema postavljenim načelima modela upravljanja likvidnosnim rizikom postavljenim u globalnoj politici

likvidnosti (GP Group Liquidity Management and Control), proces financijskog planiranja uglavnom ima za

cilj:

provjeriti ravnotežu financijske strukture u smislu dospijeća, kako bi se procijenila njezina stabilnost

i održivost,

definirati očekivani razvoj korištenja izvora i strukturnih potreba financiranja po ročnosti sukladno

relevantnim strategijama rasta,

opisati Strategiju financiranja, odnosno definirati Plan financiranja (uključujući njegov utjecaj na

dobit i gubitak) uzimajući u obzir održivost kratkoročne pozicije likvidnosti,

definirati Plan postupanja u kriznim situacijama.

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

sij.18 vlj.18 ožu.18 tra.18 svi.18 lip.18 srp.18 kol.18 ruj.18 lis.18 stu.18 pro.18

1M Stres test likvidnosti - Grupni kombinirani scenarij po članicama

ZABA ZABA Grupa UCB Mostar PSS

-

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

ZABA 1M Stres test likvidnosti - Grupni kombinirani i Lokalno kombinirani scenarij

Grupni kombinirani Lokalni kombinirani

000' HRK

103

Strategija financiranja (tj. Plan financiranja koji je dosljedan održivom razvoju kratkoročne pozicije

likvidnosti) definirana je na razini Grupe Zagrebačke banke i na razini likvidnosno referentne banke (LRB)

tijekom procesa financijskog planiranja, a u skladu s godišnjim Budžetom i/ili višegodišnjim Strateškim

planom.

Strategija financiranja Grupe Zagrebačka banka d.d. za 2018. godinu (u nastavku: Strategija financiranja)

pisana je u skladu sa smjernicama UniCredit Grupe za upravljanje likvidnošću. Navedenim je smjernicama

definirano da svaka članica Grupe Zagrebačka banka mora trajno nastojati povećati razinu svoje

likvidnosne samodostatnosti (čak i u stresnim okolnostima) kako bi se smanjila potreba za prijenosom

gotovinskih rezervi. Stoga, svaka članica Grupe Zagrebačka banka mora nastojati iskoristiti svoju snagu u

cilju optimiranja troškova izvora sredstava te prikupljati likvidna sredstva na lokalnim tržištima u korist Grupe

Zagrebačka banka. Također, Strategija financiranja pisana je i u skladu s Odlukom o upravljanju

likvidnosnim rizikom propisanom od strane Hrvatske narodne banke. Sukladno navedenoj Odluci, kreditna

institucija je dužna osigurati pristup sredstvima financiranja iz različitih izvora na financijskom tržištu.

Plan financiranja u kriznim situacijama sastavni je dio Plan aktivnosti za postupanje u kriznim situacijama

u cilju očuvanja dostatne razine likvidnosti Grupe Zagrebačke banke. Plan financiranja u kriznim

situacijama opisuje potencijalne mjere koje banka može poduzeti kako bi pribavila dodatna sredstva i

komplementaran je s godišnjim Planom financiranja.

9. Promjene u odnosu na prošlogodišnji proces

Zagrebačka banka tijekom 2018. godine usvojila je interni akt kojim je regulirano provođenje ILAAP

procesa. (1.3.2018. godine, Nadzorni odbor Banke, prihvatio je Globalnu politiku kojom se reguliraju ovlasti

i odgovornosti u ILAAP procesu na razini UniCredit grupe (GP ILAAP framework). 28.2.2019. godine proces

je dopunjen internim aktima Zagrebačke banke kojim će se detaljnije regulirati interne ovlasti i odgovornosti

u ILAAP procesu (Pravilnik i Procedura).

Očekuje se skoro usvajanje i primjena relevantnih smjernica Grupe za uspostavu validacijskog okvira

ILAAP područja, a koje upotpunjuju Globalnu Politiku Interne Validacije, i u trenutku izrade izvještaja još su

u fazi razvoja, s ciljem formalizacije uloge Interne validacije u ILAAP procesu sukladno smjernicama.

Vezano za bihevioralne modele, tijekom 2018 godine usvojeno je pravilo GOR Behavioral Models Asset &

Liabilties for Liquidity and Interest Rate Risk Measurement Guidelines. Pravilo je detaljnije upotpunjeno

vezano za zahtjeve izrade modela. Pravilo predstavlja smjernicu u obliku seta harmoniziranih principa i

pristupa kod izrade bihevioralnih modela. Zagrebačka banka d.d. započela je aktivnosti izrade lokalnih

modela sa planom završetka do kraja 2019. godine. U skladu sa odlukom UniCredit Grupe, postojeće

metrike likvidnosti neće se mijenjati, već će modeli biti uzeti u obzir kod budućeg postavljanja ograničenja

(limiti i razine upozorenja).

Tijekom 2018. godine Zagrebačka banka napustila je praćenje STRL metrika strukturne likvidnosti i u

potpunosti se uskladila sa standardom UniCredit Grupe propisanim kroz Grupna pravila (npr. GOR Liquidity

Risk Taxonomy) na NSFR standardu (NSFR adjusted, Ukupni i strukturni FX gap).

Nadalje temeljeno na istom standardu, Zagrebačka banka i članice Grupe na koje se primjenjuje uvele

dodatne metrike fokusirane na praćenje koncentracije izvora po proizvodima, dospijećima i valutama.

Zagrebačka banka provela je i određena procesna unaprijeđena kako bi osigurala veću dinamiku izrade

NSFR izvještaja (sa kvartalno na mjesečno).

U 2018 godini dodana je NSFR adjusted metrika (uključena i u RAF), kako bi se veća važnost dala novo

uvedenim strukturnim metrikama.

104

Nadalje temeljeno na istom standardu, Zagrebačka banka uvela je i dodatne metrike fokusirane na praćenje

koncentracije izvora po proizvodima, dospijećima i valutama.

S obzirom na navedeno, Zagrebačka banka provela je i određena procesna unaprijeđena kako bi osigurala

veću dinamiku izrade NSFR izvještaja (sa kvartalno na mjesečno).

Zagrebačka banka tijekom 2018 godine prati lokalne scenarije koji su definirani u skladu s metodologijom

Grupe uzimajući u obzir lokalne specifičnosti i zahtjeve HNB-a. Budući usklađenost pretpostavki grupnih i

lokalnih scenarija nakon uvedenih izmjena u procesu definiranja Kombiniranog scenarija na razini Grupe u

lipnju 2017. godine, na ALCO sjednici 11.12.2018. predloženo je i usvojeno ukidanje lokalnih scenarija

(Kombinirani scenarij, scenarij Pada tržišta i Krize imena). Provedena aktivnost je bila nominirana kroz

prošlogodišnji ILAAP kao planirana aktivnost za područje stres testa u 2018 godini. obzirom su analize

pokazale da su navedeni scenariji adekvatno pokriveni Grupnim scenarijem, što je prethodno bio

nedostatak i razlog njihovog uvođenja

Područje postupanja u kriznim situacijama u cilju očuvanja dostatne razine likvidnosti primjenjujemo tri

scenarija kriznih situacija u kojima su sve aktivnosti prilagođene karakteristikama istog. Također predviđene

su i tri faze ozbiljnosti i težine krize likvidnosti, koje su kvantificirane kroz različite razine ranih indikatora

upozorenja, a koji se prate, komentiraju i izvještavaju na dnevnoj razini.

Tijekom 2018.g. usvojena je nova lokalna Politika postupanja u kriznim situacijama u cilju očuvanja

dostatne razine likvidnosti ZABA Grupe te je unaprijeđen proces na način da se Plan aktivnosti za

postupanje u kriznim situacijama uskladio sa aktivnostima predviđenim u Planu oporavka Banke i sadrži

sve ključne elemente Plana oporavka. U narednom razdoblju i dalje će se provoditi dodatna usklađenja i

unaprjeđenja.

10. Područja unaprjeđenja

Vlastita procjena ILAAP-a, za Grupu Zagrebačka banka, provedena je za 2018. godinu u skladu sa

Odlukom o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala i interne likvidnosti kreditne institucije

propisanom od strane Hrvatske narodne banke. Također, Grupa Zagrebačka banka kao dio UniCredit

grupe, sudjeluje u ILAAP procesu Grupe te lokalni ILAAP proces usklađuje prema Grupnim smjernicama.

UniCredit grupa provodi ILAAP proces s ciljem osiguranja adekvatne razine likvidnosti, kako bi se

pravovremeno izvršile sve obveze plaćanja, kako u redovnom poslovanju, tako i tijekom stresnih uvjeta, na

pojedinačnoj i konsolidiranoj razini.

U okviru Globalne politike ILAAP procesa (GP ILAAP Framework) kojom je regulirana provedba procesa

procjene adekvatnosti likvidnosti definirane su 4 ocjene:

- nije usklađeno („not covered“)

- djelomično usklađeno („partially covered“)

- uglavnom usklađeno („mostly covered“)

- potpuno usklađeno („fully covered“)

U skladu s navedenom definicijom i u skladu s procesom procjene UniCredit Grupe, ispod navodimo

rezultate samoprocjene pojedinog područja ILAAP procesa za Grupu Zagrebačka banka:

105

Sva područja za koja je provedena procjena imaju ocjenu „uglavnom usklađeni“ s principima upravljanja

likvidnosnog rizika, uz manje utvrđene nedostatke i potrebna poboljšanja.

Smanjene ocjene za 3 navedena područja nisu rezultat pogoršanja procesa upravljanja likvidnosti, već

povećanje kriterija samoprocjene na razini Grupe, ali i lokalno, sukladno HNB preporukama izdanim u

okviru SREP-a i usklađivanja sa Grupnim smjernicama.

Rezultati ILAAP-a nisu imali značajnog utjecaja na promjene strategije, okvira sklonosti preuzimanja rizika,

okvira upravljanja rizicima ili poslovnog modela.

Od značajnijih područja unaprjeđenje, istaknuli bismo da su Zagrebačka banka i materijalne članice Grupe

uključene su u Grupni projekt objedinjavanja i nadogradnje sučelja za isporuku podataka u Grupu

(ALMRISK i IDP) u jedinstveni proces prikupljanja podataka na razini UniCredit Grupe.

Zagrebačka banka u narednom dvogodišnjem razdoblju planira realizaciju konsolidacije i optimizacije

procesa izdvajanja lokalnih aplikacija i u cilju toga plan je sva izdvajanja za potrebe izvještavanja ili slanja

u Grupu podržati iz korporativnog skladišta podataka (DWH).

Provode se unaprjeđenja u većini područja samoprocjene, od važnijih navodimo da Zagrebačka banka

provodi unaprjeđenje procesa planiranja (planova financiranja i strateškog plana).

Nadalje, prema ECB-ovim smjernicama za ILAAP proces, Banke bi kod utvrđivanja stabilnog iznosa izvora

financiranja (stickiness of deposits) trebale uzeti u obzir bihevioralne pretpostavke.

Tijekom 2018 godine usvojeno je pravilo GOR Behavioral Models Asset & Liabilities for Liquidity and

Interest Rate Risk Measurement Guidelines koje predstavlja smjernicu u obliku seta harmoniziranih

principa i pristupa kod izrade bihevioralnih modela. Zagrebačka banka d.d. započela je aktivnosti izrade

lokalnih modela sa planom završetka do kraja 2019. godine.

Bihevioralni modeli utjecati će na prilagodbe procesa definiranja razina ograničenja, ali i unutar mehanizma

raspodjele troškova (FTP), u okviru kojega se također provode aktivnosti unaprjeđenja.

Temeljem navedenog izjavljujemo da je sustav upravljanja likvidnosnim rizikom u Grupi Zagrebačka

Banka, s obzirom na profil i strategiju Grupe, primjeren.

106

Prilog 4: Obrazac EU LIQ1 – Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) Zagrebačke banke d.d. tijekom 2018. godine

u milijunima kuna

Područje primjene konsolidacije (pojedinačno/konsolidirano) POJEDINAČNO

Ukupna neponderirana vrijednost (prosjek)

Ukupna ponderirana vrijednost (prosjek)

Valuta i jedinice

Tromjesečje završava (DD. mjeseca GGGG.) 31. prosinca

2018. 30 rujna

2018. 30 lipnja

2018. 31. ožujka

2018. 31. prosinca

2018. 30. rujna

2018. 30. lipnja

2018. 31. ožujka

2018.

Broj podataka upotrijebljenih u izračunu prosjeka 12 12 12 12 12 12 12 12

VISOKOKVALITETNA LIKVIDNA IMOVINA

1 Ukupna visokokvalitetna likvidna imovina (HQLA) 25,363 23,892 23,051 21,070

NOVČANI ODLJEVI

2 Depoziti stanovništva i depoziti malih poduzeća: 55,196 53,992 52,679 49,035 5,410 5,257 5,080 4,704

3 Stabilni depoziti 20,919 20,684 20,443 19,025 1,046 1,034 1,022 951

4 Manje stabilni depoziti 34,277 33,308 32,236 30,010 4,364 4,223 4,058 3,753

5 Neosigurani izvori financiranja velikih klijenata 24,789 23,003 23,038 22,413 13,203 12,304 12,251 11,697

6 Operativni depoziti (sve druge ugovorne strane) i depoziti u mrežama zadružnih banaka

- 56 123 246 - 14 31 61

7 Neoperativni depoziti (sve druge ugovorne strane) 24,789 22,947 22,915 22,167 13,203 12,290 12,220 11,636

8 Neosigurani dug - - - - - - - -

9 Osigurani izvori financiranja velikih klijenata - - - -

10 Dodatni zahtjevi 13,599 1,459 1,435 1,458 1,496 1,435 1,458 1,496

11 Odljevi povezani s izloženosti izvedenica i drugim zahtjevima u pogledu kolaterala

656 656 668 727 792 668 727 792

12 Odljevi povezani s gubitkom izvora financiranja za dužničke proizvode - - - - - - - -

13 Kreditne i likvidnosne linije 12,943 803 767 731 704 767 731 704

14 Druge ugovorne obveze financiranja 229 148 116 119 81 116 119 81

15 Druge obveze potencijalnog financiranja 5,293 264 267 274 272 267 274 272

16 UKUPNI NOVČANI ODLJEVI 20,484 19,379 19,182 18,250

NOVČANI PRILJEVI

17 Transakcije osigurane kolateralom (npr. obratne repo transakcije) 1,897 1,911 2,067 2,119 2 4 3 3

18 Priljevi od potpuno prihodujućih izloženosti 4,039 4,417 4,578 4,699 3,405 3,761 3,900 4,030

19 Ostali novčani priljevi 46 46 52 57 46 46 52 57

EU-19a (Razlika između ukupnih ponderiranih priljeva i ukupnih ponderiranih odljeva koji proizlaze iz transakcija u trećim zemljama ako postoje ograničenja u vezi s prijenosom ili koji su denominirani u nekonvertibilnim valutama)

- - - -

EU-19b (Višak priljeva iz povezane specijalizirane kreditne institucije) - - - -

20 UKUPNI NOVČANI PRILJEVI 5,982 6,374 6,697 6,875 3,453 3,811 3,955 4,090

EU-20a U cijelosti izuzeti priljevi - - - - - - - -

EU-20b Priljevi na koje se primjenjuje gornja granica od 90 % - - - - - - - -

EU-20c Priljevi na koje se primjenjuje gornja granica od 75 % 5,982 6,374 6,697 6,875 3,453 3,811 3,955 4,090

21 ZAŠTITNI SLOJ LIKVIDNOSTI 25,363 23,892 23,051 21,070

22 UKUPNI NETO NOVČANI ODLJEVI 17,031 15,568 15,227 14,160

23 KOEFICIJENT LIKVIDNOSNE POKRIVENOSTI (%) 149% 153% 151% 149%

107

Prilog 4: Obrazac EU LIQ1 – Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) Zagrebačke banke d.d. tijekom 2018. godine (nastavak) Koncentracija izvora financiranja i likvidnosti Rizik koncentracije može se pojaviti ukoliko Banka koristi ograničeni broj izvora financiranja koji su značajni

gdje bi povlačenje jednog ili nekoliko njih moglo potaknuti probleme likvidnosti. Upravljanje i kontrola rizika

koncentracije provodi se kroz postavljanje i praćenje metrika i ograničenja (regulatornih ili upravljačkih) koji

su usmjereni prema sprečavanju potencijalne ranjivosti Banke da izvrši svoje obveze (likvidnosne). Dio

regulatornog seta Dodatne metrike likvidnosti prati rizik koncentracije.

Izloženosti izvedenica i potencijalni pozivi za kolateralom Novčani tok iz izvedenica uključuje se u LCR izvještaj ukoliko je preostali rok do dospijeća transakcije manji

ili jednak 30 dana uz primjenu pravila netiranja, Pravilo netiranja za izvedenice dozvoljeno je samo ukoliko

postoje potpisani ugovori o netiranju između dvije ugovorne strane. Iznimka od ovog pravila su fx

derivativne transakcije za koje Regulator predviđa mogućnost netiranja na razini druge ugovorne strane po

pojedinoj valuti. Fx transakcije na koje se ova odredba odnosi su pobrojani u Dodatku 2 CRR, a to su fx

forward, fx swap, Cross-currency interest rate swap, currency futures, currency options ugovori. Netiranje

se provodi na način da se za svaku značajnu valutu netiraju novčanih tokovi u toj valuti po pojedinoj

ugovornoj strani (netiranje između ugovora sa različitim ugovornim stranama nije dozvoljen). Za obrazac

koji sadrži sve valute (TOTAL) netiranje se obavlja po svima valutama pojedine druge ugovorne strane.

U netiranje ulaze i primljeni i dani kolaterali za navedene transakcije ili se primljeni kolateral uključuje u

likvidnu imovinu (HQLA) ovisno o tome zadovoljava li kolateral sve uvijete za uključivanje u likvidnu imovinu.

LCR odljevi dodatno se uvećavaju za moguće dodatne odljeve povezane sa promjenom tržišnih

parametara ili smanjenja ratinga institucije koji se određuju na mjesečnoj osnovi koristeći "historical look

back" metodu. Iznos dodatnog odljeva određuje se kao maksimalni apsolutni novčani tok u vremenskom

prozoru od 30 dana s osnove razmijene kolaterala uzimajući u obzir vremensku seriju od 2 godine.

Valutna neusklađenost u LCR-u Zahtjev za likvidnosnom pokrivenošću (LCR) redovito se prati za relevantne valute koje u ukupnim

obvezama Banke sudjeluju sa više od 5%. Uvjet materijalnosti zadovoljavaju HRK, EUR i USD. USD

zadovoljava uvjet materijalnosti, zbog značajne vanbilančne izloženosti (izvedenice) . Specifičnost tržišta,

kao i trenutno važećih uvjeta ugovaranja (valutna klauzula), utječe na neusklađenost likvidne imovine i neto

novčanih tokova u valuti. HNB je definirala Uputom za sastavljanje i dostavljanje supervizorskih izvješća

kreditnih institucija da se iznosi stavke s ugovorenom valutnom klauzulom prema određenoj valuti tretiraju

kao novčani tok u kunama.

Zbog načela opreznog i razboritog poslovanja, potpomognutih i regulatornim odredbama o ograničenju

otvorenosti devizne pozicije, instrumenti koji se ugovaraju uz valutnu klauzulu (tipično na strani aktive, tj.

plasmani) se financiraju instrumentima u stranoj valuti (stavkama u pasivi) na koju je instrument na strani

aktive vezan (u suprotnom bi postojala nedozvoljena otvorenost devizne pozicije).

Opis stupnja centralizacije upravljanja likvidnosnim rizikom i interakcija među članicama grupe Opisano u Prilogu 3 „Izjava o primjerenosti procesa upravljanja likvidnošću“. Ostale stavke u izračunu LCR-a koje nisu obuhvaćene u obrascu za objavu LCR-a, no koje institucija smatra relevantnim za svoj likvidnosni profil Sve stavke obuhvaćene u obrascu za objavu za objavu LCR-a.

108

Popis tablica

Tablica 1: EU LI1 – Razlike između računovodstvenog i regulatornog obuhvata konsolidacije i raspoređivanje kategorija iz financijskog izvješća s regulatornim kategorijama rizika – Zagrebačka banka d.d. na dan 31. prosinca 2018. godine ..................................................................................................................................................................................................11 Tablica 2: EU LI1 – Razlike između računovodstvenog i regulatornog obuhvata konsolidacije i raspoređivanje kategorija iz financijskog izvješća s regulatornim kategorijama rizika, Grupa Zagrebačke banke d.d. na dan 31. prosinca 2018. godine........................................................................................................................................................................................12 Tablica 3: EU LI2 – Glavni izvori razlika između regulatornih iznosa izloženosti i knjigovodstvenih vrijednosti u financijskim izvještajima, Grupa Zagrebačke banke d.d. na dan 31. prosinca 2018. godine ..........................................................................................................................................................................................................................................................13 Tablica 4: EU LI3 – pregled razlika u obuhvatima konsolidacije (subjekt po subjekt) društava koja ulaze u sastav Grupe Zagrebačke banke tijekom 2018. godine prema MSFI............14 Tablica 5: Regulatorni kapital Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine. ..............................................................................................................................................24 Tablica 6: Usklađenje stavki regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke s pozicijama kapitala u revidiranim financijskim izvješćima na dan 31. prosinca .2018. godine ..............25 Tablica 7: Obrazac glavnih značajki instrumenata kapitala, redovne dionice Zagrebačke banke .......................................................................................................................................26 Tablica 8: Iznos izloženosti ponderiran rizikom i kapitalni zahtjevi Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine ......................................................................................28 Tablica 9: EU OV1 – Pregled rizikom ponderirane imovine Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine ..................................................................................................29 Tablica 10: Adekvatnost redovnog osnovnog, osnovnog i ukupnog kapitala Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine.......................................................................29 Tablica 11: Protuciklički zaštitni sloj Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine .....................................................................................................................................30 Tablica 12: EU CRB-B – Ukupni i prosječni neto iznos izloženosti prema različitim kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačka banke na dan 31. prosinca 2018. godine ......................35 Tablica 13: EU CRB-C – Geografska raščlamba izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine ...................................................................................................36 Tablica 14: EU CRB-D – Koncentracija izloženosti prema gospodarskim granama ili vrstama druge ugovorne strane Grupe Zagrebačke banke na dan 31. pros inca 2018. godine .......38 Tablica 15: EU CRB-E – Izloženosti prema preostalom dospijeću razvrstane prema kategorijama izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine ....................40 Tablica 16: EU CR1-A – Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine prema kategoriji izloženosti i instrumentima ...................................41 Tablica 17: EU CR1-B – Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine prema gospodarskim granama ........................................................42 Tablica 18: EU CR1-C – Kreditna kvaliteta izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine prema geografiji ...............................................................................43 Tablica 19: EU CR1-D – Razdoblja dospijeća dospjelih izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine ........................................................................................43 Tablica 20: EU CR1-E – Neprihodujuće i restrukturirane izloženosti Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine .....................................................................................44 Tablica 21: EU CR2-A – Promjene iznosa općih i posebnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, Grupa Zagrebačke banke; 30. lipnja do 31. prosinca 2018. godine .............................45 Tablica 22: EU CR2-B – Promjene iznosa kredita i dužničkih vrijednosnih papira koji su u statusu neispunjavanja obveza i umanjeni, Grupa Zagrebačke banke; 30. lipnja do 31. prosinca 2018. godine ..........................................................................................................................................................................................................................................................45 Tablica 23: Objava srednje vrijednosti opterećene imovine Grupe Zagrebačke banke u 2018. godini ................................................................................................................................46 Tablica 24: EU CR5 – Standardizirani pristup .......................................................................................................................................................................................................................49 Tablica 25: EU CR4 – Standardizirani pristup – Izloženost kreditnom riziku i učinci smanjenja kreditnog rizika .................................................................................................................50 Tablica 26: EU CR3 – Tehnike smanjenja kreditnog rizika – Pregled, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine ...................................................................................53 Tablica 27: Iznosi izloženosti s obzirom na primijenjene tehnike smanjenja kreditnog rizika - Standardizirani pristup, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine .....53 Tablica 28: EU CCR1 – Analiza izloženosti kreditnog rizika druge ugovorne strane prema pristupu, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine ..................................55 Tablica 29: EU CCR2 – CVA kapitalni zahtjev, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine .......................................................................................................................55

109

Tablica 30: EU CCR3 – Standardizirani pristup – Izloženosti druge ugovorne strane kreditnom riziku prema regulatornom portfelju i riziku, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine ..........................................................................................................................................................................................................................................................56 Tablica 31: EU CCR5-B – Sastav kolaterala za izloženosti kreditnom riziku drugih ugovornih strana, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine .................................56 Tablica 32: EU MR1 – Tržišni rizik u skladu sa standardiziranim pristupom, Grupa Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine........................................................................57 Tablica 33: Struktura vlasničkih udjela na konsolidiranoj osnovi Grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2018. godine .....................................................60 Tablica 34: Osjetljivost na promjenu kamatne stope za 1 bazni bod (BPV) .........................................................................................................................................................................62 Tablica 35: Osjetljivost neto kamatnog prihoda na promjene u kamatnim stopama .........................................................................................................................................................62 Tablica 36: Promjena ekonomske vrijednosti - paralelni pomak 200 bp .............................................................................................................................................................................62 Tablica 37: Obrazac LRSum: Sažetak usklađenosti izloženosti računovodstvene vrijednosti imovine i omjera financijske poluge .....................................................................................63 Tablica 38: Tablica LRCom: Zajednička objava omjera financijske poluge ..........................................................................................................................................................................64 Tablica 39: Tablica LRSpl: Podjela bilančnih izloženosti (isključujući izvedenice, transakcije financiranja vrijednosnih papira i izuzete izloženosti) .........................................................65 Tablica 40: Tablica LRQua: Polja za slobodni unos teksta za objavu podataka o kvalitativnim stavkama .........................................................................................................................65 Tablica 41: Broj direktorskih mjesta na kojima se nalaze članovi upravljačkog tijela .........................................................................................................................................................66 Tablica 42: Tablični prikaz omjera između fiksnih i varijabilnih primitaka po poslovnim područjima .................................................................................................................................72 Tablica 43: Ukupne kvantitativne informacije o primicima identificiranih radnika po poslovnim područjima ...................................................................................................................76 Tablica 44: Ukupne kvantitativne informacije o primicima identificiranih radnika, podijeljene na članove Uprave, visoko rukovodstvo i ostale identificirane radnike ...........................77 Tablica 45: Informacije o ukupnim fiksnim i varijabilnim primicima svih radnika ...............................................................................................................................................................77

Popis slika

Slika 1: Sastav Grupe Zagrebačke banke na dan 31. prosinca 2018. godine za potrebe bonitetnog nadzora ....................................................................................................................15 Slika 2: Sastav Grupe Zagrebačke banke prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) na dan 31. prosinca 2018. godine .......................................................16

Popis priloga

Prilog 1: Obrazac za objavljivanje regulatornog kapitala Grupe Zagrebačke banke temeljem Provedbene Uredbe (EU) br. 1423/2013 ...........................................................................83 Prilog 2: Geografska distribucija relevantnih kreditnih izloženosti Grupe Zagrebačke banke za izračun protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na dan 31. prosinca 2018. godine ........87 Prilog 3: Izjava o primjerenosti procesa upravljanja likvidnošću .........................................................................................................................................................................................88 Prilog 4: Obrazac EU LIQ1 – Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) Zagrebačke banke d.d. tijekom 2018. godine .................................................................................................... 106

Javna objava Grupe Zagrebačke banke - zaba.hr · siječnja 2018. godine zamijenio do tada...

Documents

Transcript of Javna objava Grupe Zagrebačke banke - zaba.hr · siječnja 2018. godine zamijenio do tada...