jankovac...Jankovac - neponovljivi doživljaj Papuka O Jankovcu se, zbog iznimne ljepote prirode,...

2
Jankovac - neponovljivi doživljaj Papuka O Jankovcu se, zbog iznimne ljepote prirode, govori kao o biseru Slavonije. Opravdano, jer æe posjetitelju zastati dah dok bude gledao obrušavanja vode niz trideset metara viso- ku liticu, a romantièni ugoðaj ponudit æe mu šetnja uz tiha jezera gdje samo pastrva narušava mir staklaste površine vode. Osluškujuæi šuštanje lišæa pod krošnjama stoljetnih stabala bukve, koja pružaju splet svojega korijenja po pli- tkom humusnom sloju, uèvršæujuæi se za stijene što pamte najstarije dane ovoga kraja, i posjetitelj æe biti opèinjen tim trajanjem. Žubor potoka i pjev ptica bit æe umilna glazba za uši svakoga zaljubljenika u prirodu. Tek kad sve to osje- ti, shvatit æe odluku grofa Jankoviæa, koji je ovdje odluèio živjeti i ovo mjesto odabrao za svoj konaèni smiraj. Osnovne znaèajke Park-šume Jankovac Jankovac je gorska dolina s iznimnom kulturno-povijesnom baštinom i prirodnim vrijednostima. Godine 1955. 640 ha ovog podruèja zaštiæeno je u kategoriji park-šume, koja od 1999. godine postaje dijelom Parka prirode Papuk. Molimo posjetitelje da se pridržavaju pravila ponašanja i da suraðuju s osobljem Parka prirode kako bi se oèuva- la izvorna biološka, geološka i kulturološka autentiènost zaštiæenog prostora, tako da: • ne ošteæuju drveæe, grmlje, da ne beru cvijeæe i ostale biljke • ne plaše, ne uznemiruju, ne hvataju i ne love ili ubijaju bilo koju vrstu životinja • ne nose nikakvo oružje • ne ošteæuju gnijezda i duplje životinja • ne logoruju, ne pale vatru, osim na za to predviðenim mjestima • da održavaju red i èistoæu u parku prirode, a sve otpatke odlože na za to predviðeno mjesto • ne oneèišæuju vodotoke i izvore • ne ošteæuju spomenièku baštinu • se pridržavaju znakova upozorenja i kreæu se samo po naznaèenim stazama zbog vlastite sigurnosti • pse vode na uzici. Osim toga, • zabranjeno je snimanje i fotografiranje u komercijalne svrhe bez dopuštenja Parka prirode • zabranjeno je bavljenje turistièkom, ugostiteljskom ili trgovaèkom djelatnosti bez koncesijskog odobrenja Javne ustanove PP Papuk. Iz prošlosti Jankovca • dana 16. rujna 1801. prvi put spominje se podruèje Jankovca kao “Staklana na Skakavcu” u matiènim knji- gama u Voæinu • do g. 1820. na Jankovcu je postojala staklana, a tada je preseljena u Drenovac • do g. 1839. na Jankovcu postoji i groblje, a danas su vidljiva samo tri spomenika: upravitelja staklane Ivana Gasteigera, njegove supruge Katarine i sina Karla • od 1840. do 1861. na Jankovcu živi Josip Jankoviæ, vla- stelin i poruènik austrijske carske vojske, koji je ovdje sagradio lovaèku kuæu, iskopao dva jezera i uredio šetnicu do slapa Skakavac te zaželio da mu i posljednje poèivalište bude u stijeni iznad prelijepe gorske doline • od 1850. do 1862. ovim krajevima je hajdukovao Maksim Bojaniæ, a nakon razbojništva èesto se skrivao u šumi i špilji nad izvorom na Jankovcu • dana 7. srpnja 1895. osjeèki izletnici osnovali su na Jankovcu Planinarsko društvo “Bršljan”, drugo planinar- sko društvo u Hrvatskoj • dana 3. lipnja 1934. na Jankovcu je sveèano otvoren prvi planinarski dom u Slavoniji • dana 10. srpnja 1940. dovršen je novi planinarski dom, koji je spaljen za vrijeme II. svjetskog rata • dana 30. studenoga 1951. sveèano je otvoren i treæi planinarski dom na Jankovcu i mala elektrièna centrala od 3 kW koja je osvjetljavala planinarski dom i lugarni- cu; planinarski dom još je nekoliko puta nestajao u plamenu, a 80-ih je godina prošloga stoljeæa dobio svoj današnji izgled • godine 1955. proglašeno je podruèje Jankovca zaštiæe- nim dijelom prirode kao park-šuma • godine 1999. Hrvatski državni sabor donosi Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk, u èijem je sklopu i Park-šuma Jankovac. Vlada Republike Hrvatske iste godine osniva Javnu ustanovu koja se bavi zaštitom, promocijom i korištenjem, odnosno upravljanjem ovim zaštiæenim podruèjem prirode • godine 2005. stube, isklesane u sedri slapa Skakavac, staklarsko groblje i grobnica Josipa pl. Jankoviæa proglašeni su kulturnim dobrom Republike Hrvatske Grobnica Josipa pl. Jankoviæa razglednica s poèetka 20. stoljeæa Prizor iz staklane s poèetka 19. st. ilustracija s pouène table “Krhotine staklarske prošlosti” Godina osnivanja: 1999. Površina: 336 km 2 Osobitosti: brdsko-planinsko podruèje Slavonije iznimne geološke i biološke raznolikosti s vrijednom kulturno- povijesnom baštinom Najviša kota: 953 m.n.m., vrh Papuk Županije: Virovitièko-podravska, Požeško-slavonska Udaljenost od veæih gradova: Osijek 96 km, Zagreb 187 km, Virovitica 55 km, Požega 15 km Sjedište ustanove: Voæin Trg Gospe Voæinske bb, 33 522 Voæin, tel/fax: 033/565 269 Ispostava: Velika S. Radiæa 46, 34 330 Velika tel: 034/313 030, fax: 034/313 027 Ispostava: Orahovica F. Gavranèiæa 6, 33 515 Orahovica tel/fax: 033/674 133 [email protected] www.pp-papuk.hr Nakladnik: Javna ustanova Park prirode Papuk, Trg Gospe Voæinske bb, 33522 Voæin; 2005. godine Tekst: Goran Radoniæ, Vlatka Dumboviæ Lektura i korektura: Ivan Jindra Ilustracije: Hrvoje Ružiæ Fotografije: Branko Štiviæ i Stjepan Gal - Arhiva JU PP Papuk; Mario Romuliæ (Jankovac iz zraka); Perica Mustafiæ (potoèna pastrva) Oblikovanje i grafièka priprema: Dizajn studio (R)evolucija Tisak: Stega tisak Ostvarenje projekta Grofova staza omoguæili su: g. Hrvoje Ružiæ donacijom dijela ilustracija za pouène table g. Dragutin Majer iz Našica ustupanjem razglednice koja prikazuje nekadašnju unutrašnjost grobnice grofa Jankoviæa Zavièajni muzej Našice i Gradski muzej Požega savjetima i omoguæivanjem uvida u svoj fundus o povijesti Jankovca donacijom graðevinskog materijala: IGM Radlovac d.d., Orahovica Hrvatske šume d.o.o. - Podružnica Požega financijskom potporom: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Hrvatska turistièka zajednica • Nexe grupa Ministarstvo kulture. OPÆI PODATCI O PARKU PRIRODE PAPUK Park prirode Papuk Park-šuma Jankovac Park prirode Papuk jankovac.indd 2 jankovac.indd 2 19.1.2006 13:33:12 19.1.2006 13:33:12

Transcript of jankovac...Jankovac - neponovljivi doživljaj Papuka O Jankovcu se, zbog iznimne ljepote prirode,...

Page 1: jankovac...Jankovac - neponovljivi doživljaj Papuka O Jankovcu se, zbog iznimne ljepote prirode, govori kao o biseru Slavonije. Opravdano, jer æe posjetitelju zastati dah dok bude

Jankovac - neponovljivi doživljaj Papuka

O Jankovcu se, zbog iznimne ljepote prirode, govori kao o biseru Slavonije. Opravdano, jer æe posjetitelju zastati dah dok bude gledao obrušavanja vode niz trideset metara viso-ku liticu, a romantièni ugoðaj ponudit æe mu šetnja uz tiha jezera gdje samo pastrva narušava mir staklaste površine vode. Osluškujuæi šuštanje lišæa pod krošnjama stoljetnih stabala bukve, koja pružaju splet svojega korijenja po pli-tkom humusnom sloju, uèvršæujuæi se za stijene što pamte najstarije dane ovoga kraja, i posjetitelj æe biti opèinjen tim trajanjem. Žubor potoka i pjev ptica bit æe umilna glazba za uši svakoga zaljubljenika u prirodu. Tek kad sve to osje-ti, shvatit æe odluku grofa Jankoviæa, koji je ovdje odluèio živjeti i ovo mjesto odabrao za svoj konaèni smiraj.

Osnovne znaèajke Park-šume Jankovac

Jankovac je gorska dolina s iznimnom kulturno-povijesnom baštinom i prirodnim vrijednostima. Godine 1955. 640 ha ovog podruèja zaštiæeno je u kategoriji park-šume, koja od 1999. godine postaje dijelom Parka prirode Papuk.

Molimo posjetitelje da se pridržavaju pravila ponašanja i da suraðuju s osobljem Parka prirode kako bi se oèuva-la izvorna biološka, geološka i kulturološka autentiènost zaštiæenog prostora, tako da:• ne ošteæuju drveæe, grmlje, da ne beru cvijeæe i ostale biljke• ne plaše, ne uznemiruju, ne hvataju i ne love ili ubijaju bilo koju vrstu životinja• ne nose nikakvo oružje• ne ošteæuju gnijezda i duplje životinja• ne logoruju, ne pale vatru, osim na za to predviðenim mjestima• da održavaju red i èistoæu u parku prirode, a sve otpatke odlože na za to predviðeno mjesto• ne oneèišæuju vodotoke i izvore • ne ošteæuju spomenièku baštinu• se pridržavaju znakova upozorenja i kreæu se samo po naznaèenim stazama zbog vlastite sigurnosti• pse vode na uzici.Osim toga, • zabranjeno je snimanje i fotografiranje u komercijalne svrhe bez dopuštenja Parka prirode• zabranjeno je bavljenje turistièkom, ugostiteljskom ili trgovaèkom djelatnosti bez koncesijskog odobrenja Javne ustanove PP Papuk.

Iz prošlosti Jankovca

• dana 16. rujna 1801. prvi put spominje se podruèje Jankovca kao “Staklana na Skakavcu” u matiènim knji- gama u Voæinu• do g. 1820. na Jankovcu je postojala staklana, a tada je preseljena u Drenovac • do g. 1839. na Jankovcu postoji i groblje, a danas su vidljiva samo tri spomenika: upravitelja staklane Ivana Gasteigera, njegove supruge Katarine i sina Karla• od 1840. do 1861. na Jankovcu živi Josip Jankoviæ, vla- stelin i poruènik austrijske carske vojske, koji je ovdje sagradio lovaèku kuæu, iskopao dva jezera i uredio šetnicu do slapa Skakavac te zaželio da mu i posljednje poèivalište bude u stijeni iznad prelijepe gorske doline• od 1850. do 1862. ovim krajevima je hajdukovao Maksim Bojaniæ, a nakon razbojništva èesto se skrivao u šumi i špilji nad izvorom na Jankovcu• dana 7. srpnja 1895. osjeèki izletnici osnovali su na Jankovcu Planinarsko društvo “Bršljan”, drugo planinar- sko društvo u Hrvatskoj • dana 3. lipnja 1934. na Jankovcu je sveèano otvoren prvi planinarski dom u Slavoniji

• dana 10. srpnja 1940. dovršen je novi planinarski dom, koji je spaljen za vrijeme II. svjetskog rata• dana 30. studenoga 1951. sveèano je otvoren i treæi planinarski dom na Jankovcu i mala elektrièna centrala od 3 kW koja je osvjetljavala planinarski dom i lugarni- cu; planinarski dom još je nekoliko puta nestajao u plamenu, a 80-ih je godina prošloga stoljeæa dobio svoj današnji izgled • godine 1955. proglašeno je podruèje Jankovca zaštiæe- nim dijelom prirode kao park-šuma• godine 1999. Hrvatski državni sabor donosi Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk, u èijem je sklopu i Park-šuma Jankovac. Vlada Republike Hrvatske iste godine osniva Javnu ustanovu koja se bavi zaštitom, promocijom i korištenjem, odnosno upravljanjem ovim zaštiæenim podruèjem prirode• godine 2005. stube, isklesane u sedri slapa Skakavac, staklarsko groblje i grobnica Josipa pl. Jankoviæa proglašeni su kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Grobnica Josipa pl. Jankoviæarazglednica s poèetka 20. stoljeæa

Prizor iz staklane s poèetka 19. st. ilustracija s pouène table “Krhotine staklarske prošlosti”

Godina osnivanja: 1999.Površina: 336 km2

Osobitosti: brdsko-planinsko podruèje Slavonije iznimne geološke i biološke raznolikosti s vrijednom kulturno- povijesnom baštinomNajviša kota: 953 m.n.m., vrh PapukŽupanije: Virovitièko-podravska, Požeško-slavonskaUdaljenost od veæih gradova: Osijek 96 km, Zagreb 187 km, Virovitica 55 km, Požega 15 km

Sjedište ustanove: VoæinTrg Gospe Voæinske bb, 33 522 Voæin,tel/fax: 033/565 269Ispostava: VelikaS. Radiæa 46, 34 330 Velikatel: 034/313 030, fax: 034/313 027Ispostava: OrahovicaF. Gavranèiæa 6, 33 515 Orahovicatel/fax: 033/674 [email protected]

Nakladnik: Javna ustanova Park prirode Papuk, Trg Gospe Voæinske bb,

33522 Voæin; 2005. godineTekst: Goran Radoniæ,

Vlatka DumboviæLektura i korektura: Ivan Jindra

Ilustracije: Hrvoje RužiæFotografije: Branko Štiviæ i Stjepan

Gal - Arhiva JU PP Papuk; Mario Romuliæ (Jankovac iz zraka); Perica

Mustafiæ (potoèna pastrva)Oblikovanje i grafièka priprema:

Dizajn studio (R)evolucijaTisak: Stega tisak

Ostvarenje projekta Grofova staza omoguæili su:

• g. Hrvoje Ružiæ donacijom dijela ilustracija za pouène table• g. Dragutin Majer iz Našica ustupanjem razglednice koja prikazuje nekadašnju unutrašnjost grobnice grofa Jankoviæa• Zavièajni muzej Našice i Gradski muzej Požega savjetima i omoguæivanjem uvida u svoj fundus o povijesti Jankovcadonacijom graðevinskog materijala:• IGM Radlovac d.d., Orahovica• Hrvatske šume d.o.o. - Podružnica Požegafinancijskom potporom:• Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka• Hrvatska turistièka zajednica• Nexe grupa• Ministarstvo kulture.

OPÆI PODATCI O PARKU PRIRODE PAPUK

Park prirode PapukPark-šuma Jankovac

Park prirode Papuk

jankovac.indd 2jankovac.indd 2 19.1.2006 13:33:1219.1.2006 13:33:12

Page 2: jankovac...Jankovac - neponovljivi doživljaj Papuka O Jankovcu se, zbog iznimne ljepote prirode, govori kao o biseru Slavonije. Opravdano, jer æe posjetitelju zastati dah dok bude

Geološki mozaik Jankovca

Jedna su od prirodnih zanimljivosti Jankovaèke doline stije-ne nastale u razlièitim razdobljima geološke prošlosti pla-neta Zemlje. Od ulaza u dolinu do špilje Maksima Bojaniæa, na udaljenosti od samo 400 metara, sažeta je i vidljiva go-tovo 400 milijuna godina stara geološka prošlost Jankovca i planine Papuk. Velebni, veliki blokovi migmatita, najsta-rijih stijena Jankovca, sa još nekim metamorfnim stijena-ma izgraðuju najveæi dio Papuka. Potkraj paleozoika, prije otprilike 260 milijuna godina, na migmatitima se talože kontinentalni sedimenti (konglomerati i pješèenjaci), na-stali erozijom istih tih temeljnih stijena. Na poèetku nove geološke ere mezozoika, prije otprilike 250 milijuna godina, u tadašnjem velikom svjetskom oceanu Tetisu nastaju sedi-menti sa zanimljivim fosilima te vapnenci i dolomiti èije ka-rakteristiène morfološke, krške odlike u obliku špilja, vrtaèa i jama, nalazimo i na Jankovcu. Najmlaðe naslage na Janko-vcu odnose se na stvaranje sedre uz pomoæ sedrotvornih mahovina i alga, procesa koji je zapoèeo prije pet tisuæa godina, a traje i danas. Odraz je sadašnjih geoloških proce-sa i stvaranje potoènih nanosa koji nastaju erozijom stijena kroz koje prolazi voda. Pojava brojnih izvora i bogatstvo vode takoðer je posljedica odnosa zamršenih geoloških procesa svih navedenih stijena na Jankovcu.

lijevo: blokovi migmatita gore: migmatite tvore razlièiti minerali: kvarc, feldspati i crni listiæavi mineral biotit

lijevo: sedra je šupljikava vapnenaèka stijena u kojoj možemo pronaæi brojne tragove biljnih i životinjskih organizamadolje: sedrotvorni slap

Najstarije šume Parka prirode Papuk...

Osnovno obilježje krajoliku Park-šume Jankovac daje šumska vegetacija. Uz jezera, potoke i izvore razvila se i bujna moèvarna vegetacija s dekorativnim, ali i rijetkim i ugroženim biljnim vrstama. Dosad je na podruèju Janko-vca otkriveno oko 500 vrsta biljaka. Zbog uvjeta staništa, a osobito raznolike geološke podloge, vrsta tala i mikro-klimatskih uvjeta ovdje nalazimo pet razlièitih šumskih zajednica. Prevladavaju gorske bukove šume koje zauzi-maju više od 80 posto podruèja, a na manjoj površini i južnim pristupima raste šuma hrasta kitnjaka. Šuma gor-skoga javora i jasena pokriva najhladnije dijelove ovoga podruèja, na kojima se snijeg dugo zadržava, a pojaèana je vlažnost tla. Šume Jankovca su i najveæi kompleks sta-rih šuma Parka prirode Papuk (stare su i više od stotinu godina), a pojedine podsjeæaju na prašume. Njihov je živi svijet, zajedno s biljkama i životinjama vodenih staništa, pravi biser biološke raznolikosti. Na podruèju je dosad otkriveno više od 1500 životinjskih vrsta. Upravo je na izvoru Jankovaèkog potoka otkriven i endem Parka priro-de Papuk. To je maleni pužiæ Graziana papukensis koji živi u pukotinama sedrenih stijena na izvoru.

Grofova staza

Godine 2004. Javna ustanova Park prirode Papuk poèela je graditi pouènu stazu u najljepšem dijelu Park-šume Janko-vac uz planinarski dom, jankovaèka jezera i slap Skakavac. Stube, pješaèki drveni mostiæi i rukohvati, koje smo posta-vili na stazi, posjetiteljima omoguæuju pristup najljepšim prizorima Jankovca. Uz stazu smo postavili i pouène table sa sadržajima koji objašnjavaju pojedine prirodne ili kul-turno-povijesne zanimljivosti uz koje staza prolazi. Pouènu stazu na Jankovcu nazvali smo Grofova staza iz poštovanja prema grofu Josipu pl. Jankoviæu, prvom èovjeku koji je spoznao estetske i krajobrazne vrijednosti te doline. Sta-za je osobito namijenjena onima koji æe prvi put posjeti-ti Park prirode Papuk jer æe na jednom mjestu, u kratkom vremenu upoznati vrijednosti ovoga podruèja, što æe ih, vjerujemo, potaknuti na nove posjete i “istraživanja”. Staza je namijenjena i svim dosadašnjim posjetiteljima Jankovca i Parka prirode Papuk koji æe na jednostavan i nenametljiv naèin još više zavoljeti ovo podruèje.

Ilustracija s pouène table “Gozba na panju”

Božikovina je postala toliko rijetka i ugrožena da je veæ 1953. zaštiæena zakonom i ne smije se brati

U Jankovaèkim jezerima žive potoène pastrve, lijepe ali ugrožene ribe HrvatskeBukva – šumska kraljica

Pouène table na Grofovoj stazi

Grofova stazaPutovanje jedne kapljiceGeološki stupGorsko ogledaloŽivot u vrtloguEndemska gracija jankovaèkog izvoraPosljednje poèivalište zanesenjakaKrilati hajduciKameni dom Božikovina Gozba na panjuŠumska kraljicaPtièja kuhinjaKrhotine staklarske prošlostiI teèe, teèe, teèe jedan slap…Živi zid jankovaèke utvrde

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

jankovac.indd 1jankovac.indd 1 19.1.2006 13:32:1519.1.2006 13:32:15