Jadransko jonski koridor
description
Transcript of Jadransko jonski koridor
Značaj Jadransko-jonskog koridora za prometni razvoj RH
Iva ŠkerjanecIvan Vukosav
Mentor: dr.sc. Siniša Vilke
Sadržaj:
• Uvod• Vezani pojmovi• Cestovni promet unutar koridora• Željeznički promet unutar koridora• Pomorski promet unutar koridora• Zračni promet unutar koridora• Plan realizacije Jadransko-jonske autoceste• Hrvatski dio koridora• Usklađivanje sa susjedima
• Hrvatska i Slovenija• Hrvatska i Bosna i Hercegovina• Hrvatska i Crna gora
• Utjecaj JJK-a na Hrvatsku• Zaključak• Literatura
Uvod• Jadransko-jonski koridor prolazi kroz sedam zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu goru, Albaniju i Grčku
• Za sve vrste prometa nužna je poslovna suradnja i usklađenje razvojnih kapaciteta
• Proteže se od Trsta na sjeveru do Kalamate na Peloponezu u duljini od 1500 km
• na toj dionici obuhvaćaju se sve vrste prometa s naglaskom na cestovni segment
Vezani pojmovi
• Jadransko-jonska inicijativa-kompletna politička i stručna opća i operativna suradnja sedan zemalja uz Jadransko i Jonsko more.– Zemlje su potpisale “Ankonsku deklaraciju” o suradnji
na očuvanju mira,stabilnosti u potpori sveukupnom razvoju Jadransko jonskih zemalja
• Jadransko jonski prometni koridor-integralni prostorno prometni infrastrukturni sklop cestovnog,željezničkog,pomorskog i zračnog prometa
• Jadransko jonska autocesta - cestovni kompleks Jadransko jonskog koridora koji označava i autocestu i pridruženi sustav udruženih postojećih brzih cesta sa spojnim cestama od autoceste do gradova,te robnih i putničkih terminala u lukama i gradovima
Cestovni promet unutar koridora
• Jadranska i Jonska magistrala uz obalnu crtu: Europska-cesta( E61,E65,E80,E851,E853,E951,E55)
• Segment novih brzih cesta u područjima gradskih aglomeracija i turističkih područja
• Postojeće ceste zahtjevaju obnovu kolnika,rehabilitaciju trase,rekonstrukcije,obilaznice naselja da bi se postigao završni cilj optimalne cestovne povezanostiJadransko jonska autocesta
Željeznički promet unutar koridora
• nemogućnost povezivanja u punoj dužini• 3 odvojena koridora Trst-Rijeka-Split (I, SLO, HR)
Podgorica—Skadar-Tirana-Vlore (CG i AL)Patras-Kalamata (grčki Peloponez)
• odlično se nadopunje s pomorskim(lučki terminali) i cestovnim prometom (željezničko-cestovni terminali)
• U daljoj budućnosti planira se povezivanje tih triju koridora
Pomorski promet unutar koridora
• Razvoj i suradnja jadranskih i jonskih luka sa sustavom cestovnih,željezničkih i lučkih terminala
• Razvoj dužobalnog pomorskog prometa kao i trajektnih poprečnih veza s Italijom
• Suradnja u razvoju Ro-Ro pomorskog prijevoza i Feeder servisa
• Projekt “Morskih autocesta” da bi se rasteretio cestovni promet
Zračni promet unutar koridora
• Razvoj postojećih međunarodnih zračnih luka kao i mreže manjih zračnih luka na otocima u svrhu dobrog prometnog i ekonomskog učinka
• Mreža glavnih međunarodnih zračnih luka:Trst, Split, Dubrovnik, Podgorica, Tirana, Patrasa i Kalamata
• Razvoj međunarodnog i regionalnog zračnog prometa u prometnom koridoru
Plan realizacije Jadransko-jonske autoceste
• Ukupna duljina - 1550 km• Procjena sveukupnih investicijskih troškova – 10-
12 mird USD
• Dosadašnje analize i rezultati razvoja koridora i pojedinih prometnih grana daju jasne naznake o prioritetnom statusu i liderkoj ulozi potrebe autoceste
Italija: početak bi trebao definirati u Veneciji te bi na dosadašnjih 5 km, talijanski dio koridora dobio joj 125 km
Slovenija: izdgrađeno je 12 km;prema istraživanju trasi bi trebalo pridodati još 43 km
Hrvatska: 34% JJA(530 km), izgrađeno 70% Jadranske autoceste; u planu trasa od DU do ZL Ćilipi i granice sa CG
BiH: min 40km, max 60-80km; ovisi o optimalnom rješenju povezivanja Hr i CG
CG: 100 km, ovisi o trasi kroz RH i BiH
Albanija: 330 km, studijski nedovoljno istražena, prioritet: poboljšati sadašnju sjevern-južnu os
Grčka: 480 km, izgrađeno ili u izgradnji 50% vlastite dužine Jonske autocete
Hrvatski dio koridora• Ukupno 570km 16km od granice sa Slovenijom do
riječke obilaznice22 km riječke obilaznice63 km dionica Rijeka- Žuta Lokva250 km autocesta Zagreb-Split od Žute Lokve do čvora
Dugopolje99km od čvora Dugopolje/Split Istok do
čvora Ploče80km završna dionica od čvora Ploče do
granice sa CG
Usklađivanje sa susjedima
• Usklađena granična dionica Jelšane/Slo –Rupa /RH• Izgrađena autocesta od Rijeke do granične crte-
Europske unije• Optimalna trasa kako za Jadransko jonski
smijer prema Trstu,tako i za transverzalni smijer prema Ljubljani
• BUDUĆNOST:izgradnja trase JJA dužine 43km od čvora Divača/Slo do granice s RH
RH i Slovenija
Hrvatska i Bosna i Hercegovina
• Južni dio autoceste u dijelu Ploče-Dubrovnik-granica s Crnom Gorom nužno se presjeca i porlazi teritorijem BiH– Neumski koridor,10-15km
• Druga opcija je spajanje na koridor Vc između Ploča i Mostara u širem prostoru ekološki vrlo osjetljive doline i delte Neretve
• 22.travnja 2004. potpisana je zajednička izjava o suradnji na Programu JJPK i Projektu JJA od strane ministara prometa RH,BiH i CG
Hrvatska i Crna Gora
• Potrebno je uskladiti kontinuitet Hrvatske brze ceste Osojnik-obilazak Dubrovnika –Ćilipi-Karasovići(RH)-Debeli Brijeg(CG) i produžiti kroz CG mostom Verige preko Bokokotroskog zaljeva do granice s Albanijom
Utjecaj JJK-a na Hrvatsku
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanje te Protokol 6,od Hrvatske očekuju:
razvoj infrastrukture upravljanje željeznicama i zračnim lukama cestovne poreze i prireze socijalne i ekološke aspekte kombinirani cestovni i željezniči promet usklađivanje statičkih podataka u međunarodnom
prometu modernizacija tehničke prometne
opreme,multimodalnog prometa i prekrcaja promicanje zajedničkih tehnoloških i istraživačkih
programa usvajanje koordinacije prometne politike
komatibilne politici EU
• Izgrađeno na hrvatskom dijelu JJK-a:tunel sv.Rok ispod Velebitadionica Maslenica-Zadar 1-Zadar 2 duljine
20kmmost preko Rijeke dubrovačkeMaslenički most15km središnjeg i zapadnog dijela obilaznice
Rijeka istočna obilaznica Rijeke u duljini 6.5 kmdionica Otočac-Sv. Rok u duljini 65 kmtunel Sv. Rok s prilaznim dionicama,duljine 25
km
Zaključak
• Od ukupne dužine, Hrvatskom prolazi 34% cestovne infrastrukture koridora
• Jadransko-jonski koridor potiče na razvitak svih prometnih grana i njihovih infrastruktura u Republici Hrvatskoj i povećava njenu konkurentnost na međunarodnom tržištu
• Od velikog gospodarskog značenja je njezina tranzitna uloga od početne Italije do krajnje Grčke
• Koridorom se povećava iskorištenost prirodnog prometno-zemljopisnog položaja što doprinosi definiranju novih vanjskotrgovinskih odnosa
• Omogućuje probijanje začaranog kruga razvitka država jugoistočne Europe na mnogim područjima: sigurnosnom, političkom, gospodarskom, turističkom, financijskom i prometnom
Literatura
• časopis “Ceste i mostovi”, Zagreb, 10./11. 2005.• Sjednica 3.2.: Jadransko-jonski prometni
koridor i Jadransko-jonska autocesta• Rasprava i zaključci sjednice• Stručni i znanstveni radovi: Republika
Hrvatska i Jadransko-jonska autocesta• “Jadransko-jonska cesta- čimbenik gospodarskog
rasta i razvoja”, Ratko Zelenika, D. Pupovac; “Naše more”, 1./2. 2002.
• “Tehnologija kopnenog prometa”, Hrvoje Baričević, Rijeka, 2001.
• “ Značenje Jadransko-jonskog prometnog koridora za Republiku Hrvatsku”, Dadić, Ivan; Matijević, Luka; Burazer-Pavešković, Josip; Portorož, Slovenija, 08.-09.10. 2001.
HVALANA
PAŽNJI!