JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d., Dubrovnikjadranski luksuzni hoteli d.d., dubrovnik godiŠnje...

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d., Dubrovnik

GODIŠNJE IZVJEŠĆE I

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

31. PROSINCA 2016.

2

Sadržaj Stranica

Odgovornosti Uprave 3

Izvješće neovisnog revizora dioničarima i Upravi društva Jadranski

luksuzni hoteli d.d..

4

Godišnje izvješće 7

Financijski izvještaji 14

3

ODGOVORNOST UPRAVE

Uprava je odgovorna za svaku poslovnu godinu pripremiti financijska izvješća koja daju istinit i vjeran

prikaz financijskog položaja Društva, rezultata poslovanja i novčanih tokova, u skladu s važećim

računovodstvenim standardima, te je odgovorna za ispravno vođenje računovodstvene evidencije

potrebne za pripremu financijskih izvješća u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za

poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Društva te u sprečavanju i otkrivanju prijevara

i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika u skladu s važećim

računovodstvenim standardima i za dosljednu primjenu istih; donošenje odluka i procjena koje su

razumne i razborite; te pripremu financijskih izvješća temeljem principa neograničenosti vremena

poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Društvo nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna za podnošenje godišnjeg izvješća Društva uključujući godišnja financijska izvješća

Nadzornom odboru. Uprava i Nadzorni odbor potom zajednički daju prijedlog Glavnoj skupštini o

donošenju odluke o uporabi dobiti.

Godišnje izvješće i financijska izvješća Društva su odobrena od Uprave 25. travnja 2017. godine što je

potvrđeno potpisom u nastavku.

_____________________

Camilo Soza Valencia

Član Uprave-Direktor

Jadranski luksuzni hoteli d.d.

PricewaterhouseCoopers d.o.o., Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31, 10000 Zagreb, Hrvatska T: +385 (1) 6328 888, F:+385 (1) 6111 556, www.pwc.hr Trgovački sud u Zagrebu, broj Tt-99/7257-2, MBS: 080238978; OIB: 81744835353; Temeljni kapital: 1,810,000.00 kn, uplaćen u cijelosti; Uprava: J. M. Gasparac, predsjednik; S. Dušić, član; T. Maćašović, član; Žiro-račun: Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, Zagreb, IBAN: HR8124840081105514875.

Izvješće neovisnog revizora

Dioničarima i Upravi društva Jadranski luksuzni hoteli d.d.:

Mišljenje

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj društva Jadranski luksuzni hoteli d.d. (“Društvo”) na dan 31. prosinca 2016. i njegovu financijsku uspješnost te njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji (MSFI).

Što smo revidirali

Financijski izvještaji Društva sadrže slijedeće:

bilancu na dan 31. prosinca 2016.;

izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu tada završenu;

izvještaj o promjenama kapitala za godinu tada završenu;

izvještaj o novčanim tijekovima za godinu tada završenu; i

bilješke uz financijske izvještaje, uključujući sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjavajućih informacija.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću u odjeljku o Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni te da čine odgovarajuću osnovu za naše mišljenje.

Neovisnost

Neovisni smo od Društva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za

međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA Kodeksom) i ispunili smo naše ostale etičke

odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom.

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće Društva koje uključuje Izvješće poslovodstva, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, uključujući i Izvješće poslovodstva.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije, i u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.

U pogledu Izvješća poslovodstva, obavili smo također postupke propisane odredbama hrvatskog Zakona o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru da li Izvješće poslovodstva uključuje objave zahtijevane člankom 21. Zakona o računovodstvu.

Temeljeno na poslu koji smo obavili tijekom revizije, prema našem mišljenju:

Informacije u Izvješću poslovodstva za financijsku godinu za koju su financijski izvještaji pripremljeni usklađene su, u svim značajnim odrednicama, s financijskim izvještajima;

Izvješće poslovodstva sastavljeno je u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu.

Nadalje, na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Društva i njegovog okruženja stečenog u okviru revizije, od nas se zahtijeva da izvijestimo ukoliko zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz u Izvješću poslovodstva. U tom smislu mi nemamo ništa za izvijestiti.

Odgovornost uprave i onih koji su zaduženi za nadzor za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji, i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, za objavljivanje okolnosti vezanih uz vremensku neograničenost poslovanja ako je to primjenjivo te za korištenje računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za nadzor su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja Društva.

Odgovornost revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kad ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI D.D.

GodiSnje izvje5ce Uprave o poslovan ju za 2016. godinu

Dru5tvo Jadranski luksuzni hoteli d.d. osnovano je iregistrirano u Republici Hrvatskoj podnazivom Hotel Dubrovnik Palace d.o.o. U prosincu 2012. godine druStvo s ogranidenomodgovorno5cu Hotel Dubrovnik Palace d.o.o. preoblikovano je u dionicko dru5tvo HotelDubrovnik Palace d.d.. Rje5enjem Trgovackog suda od 31. svibnja 2013. godine, Drustvomijenja naziv u Jadranski luksuzni hoteli d.d.. Sjedi5te Dru5tva nalazi se u Dubrovniku,Masarykov put 20.

Od najznacajnijih poslovnih dogadaja bitno je istaknuti da je Dru5tvo u 2016-oj godinizapocelo rekonstrukciju i adaptaciju hotela Excelsior cime ce se izvr5iti obnova hotelskihsoba i restorana, prostor glavnog ulaza te recepcije. Predmetnom rekonstrukcijom ie seznatno podignuti kvaliteta proizvoda i usluge koja ce udovoljavati trZisnim trendovima.Planirani iznos investicije iznosi 69 mil kuna.

Usporedujuci rezultate poslovanla Druitva za 2016. godinu sa rezultatima istih uprethodnoj godini moZemo reci da je Dru5tvo u 2016. godini zabilje2ilo porast operativnihprihoda od 12% u odnosu na prethodnu godinu iporast operativnih tro5kova od 11%, Stoje rezultiralo sa 15% veiom EBITDA-om koja predstavlja3go/o operativnih prihoda.DruStvo je u 2016. godiniostvarilo neto dobitak u iznosu od111,8 mil. kuna Sto predstavljarast od 640/o li 43,9 mil. kuna.

1.1. Poslovno okruZenje tvrtke

U2016. godini ukupan broj nocenja u hotelima na predjelu Dubrovnika,Zupe iCavtata,porastao je za 60/o, a ukupan broj nocenja u Druitvu je porastao za 18o/o. Ovaj rast jeuzrokovan manjim brojem dana otvorenosti hotela Kompas u 2015. godini zbog obnove(hotel je poceo sa radom u kolovozu 2015. godine). Ukupan broj realiziranih sobaposl.ledicno je porastao za 17o/o u usporedbi sa 2015. godinom. Dru5tvo 1eu2016. godinizabiljeZilo porast prihoda smje5taja od 15% prvenstveno zahvaljujuci porastu brojanocenja dok je prosjecna cijena za2o/o manja nego u 20'15 godini. Uzima.luci u obzirefektobnove Kompasa, broj realiziranrh soba 1e realno rastao 6% dok 1e prosjecna ctjena2o/omanja nego u 2015. godini. U konacnrci, rast prihoda u Dru5tvu izuzimajuci HotelKompas je rastao 4% u odnosu na proSlu godinu. Povecan broj nocenja je posljedicadobrih rezultata ostvarenih u predsezoni 2010. godine.

Osnovna zadaca Uprave tijekom 2016. godine je bila usmjerena prema povecanjuprihoda, pobolj5avajuci razinu kvalitete usluge te povecanju konacnog rezultataposlovanja.

1.2. Financijski pokazatelji poslovanja u 2016. godini

Dru5tvo je u 20'16. godini zabillelilo dobitak prije oporezivanja od '106,7 mil. kuna Stopredstavlja rast od 25o/o li 21 mll. kuna u odnosu na prethodnu godinu. Povecani dobitakprije oporezivanja je nastao zbog 13,3 mil kuna veceg operativnog rezultata poslovanjauglavnom uslijed efekta hotela Kompas otvorenog u kolovozu 2015 godine, te unatoc

knji2enju rashoda od otpisa neto knjigovodstvene vrijednosti nekretnina i opreme u iznosuod 8,5 mil. kuna zbog rekonstrukcije hotela Excelsior (ukljuceno u stavku ostali poslovnirashodi). Ukoliko bi anulirali utjecaj otpisa vrijednosti imovine, realni porast rezultataoperativnih aktivnosti bi iznosio 21,8 mil. kuna u odnosu na prethodnu godinu.Pored boljeg operativnog rezultata, u 2016. godinije ostvaren i7,B mil. kuna bolji rezultatiz financijskih aktivnosti uslijed niZeg tro5ka kamata i boljeg rezultata na poziciji tecajnihrazllka u odnosu na prethodnu godinu.Dru5tvo 1e u 2016. godini dobilo rjeSenje Ministarstva gospodarstva o odobrenju statusakorisnika potpore za projekt ulaganja pod nazivom Rekonstrukcija i dogradnja hotelaKompas u Dubrovniku te time ostvarilo koriStenje porezne povlastice u iznosu od 26,9 mil.kuna Sto je priznato u poslovnim knjigama kao odgodena porezna imovina Dru5tva.Dru5tvo je na kraju 2016. godine uskladenjem racunovodstvene dobiti i ucinka porezniholak5ica ipoticaja iskazalo neto porezni prihod u iznosu od 5,'1 mil. kuna Sto je dovelo docinjenice da je neto dobit druStva po racunovodstvenoj kategoriji iskazana u iznosu od'111,8 mil. kuna.

Stabilnost Druitva ocituje se kroz velicinu kapitala i rezervi u iznosu od769,2 mil. kuna,te iznosom visoko likvidnih oblikafinancijske imovine-deviznih depozita u iznosu od 159,4mil. kuna te cinjenicom da kratkorocna imovina prema5uje kratkorocne obveze za 122,2mil. kuna.

I.3. Rizici u poslovanju Dru5tva

1.3.1. e imbenici financijskog rizika

Aktivnosti koje DruStvo obavl.la izla2u ga raznim financijskim rizicima'. trZi5nom riziku(ukljucujuci valutni rizik, nzik fer vrijednosti kamatne stope kamatni rizik nov0anog toka i

cjenovni rizik), kreditnom riziku i riziku likvidnosti. DruStvo nema formalni programupravljanja rizicima, medutim clelokupno upravljanje rizicima obavlja Uprava Dru5tva.

(a) TrZiSni rizik

(ii) Valutni rizik

Valutni rizik proizlazi iz buducih komercijalnih transakcija, te priznate imovine i obveza.Vecina prihoda od prodaje u inozemstvu, dugorocnog duga i orocenih depozita iskazanaje u eurima. Stoga kretanja u tecajevima izmedu eura i kune mogu imati utjecaj na buduceposlovne rezultate i novcane tokove. Na dan 31. prosinca 2016. godine, kada bi kunaojadala/oslabila za 1 ok (2015.. loh) u odnosu na euro, a pod pretpostavkomnepromijenjenosti ostalih varijabli, dobit nakon oporezivanja za godinu bila bi 3.015 tis.kuna viSa/ni2a (2015.. 4.123 tis. kuna); uglavnom kao rezultat pozitivnih/negativnihtecajnih razlika nastalih preracunom posudbi izralenih u eurima.

(ii) Cjenovni rizik

Portfelj utrZivih vlasnickih vrijednosnica DruStva, koje se u bilanci vode po fer vrijednosti,cini DruStvo podloZnom cjenovnom riziku. Cjenovni rizik je rizik da ce se vrijednostfinancijskog instrumenta mijenjati kao rezultat promjena trZi5nih cijena, bez obzirajesu lipromjene nastale kao rezultat faktora specificnih za odredeni instrument ili njegovaizdavatelja ilifaktora koji utjecu na sve instrumente kojima se trguje na trZiStu. Dru5tvo nije

znacajno izlo2eno cjenovnom riziku obzirom da ima samo ogranicen broj kotiranih vlasnickihulaganja.

(iii) Kamatni rizik novianog toka i rizik fer vijednosti kamatne stope

Kamatni rizik Dru5tva proizlazi iz posudbi. Posudbe su uglavnom odobrene uz fiksnukamatnu stopu i izla2u druStvo riziku fer vrijednosti kamatne stope. Posudbe od banakasu odobrene uz promjenjive kamatne stope vezane uz EURIBOR i izlazu Dru5tvokamatnom riziku novcanog toka. Dru5tvo ima depozite kod banaka koji ostvaruje prihodod kamata po fiksnim stopama ali su oroceni na kratki rok, Sto umanjuje rizik kamatnestope novcanog toka.Primljeni kreditikojisu ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu izlaZu Dru5tvo kamatnomriziku novcanog toka u razdoblju do tri mjeseca.Na dan 3'1. prosinca 2016. godine, kada bi se kamatna stopa na posudbepovecala/smanjila za '1 postotni bod (2015.: '1 postotni bod), a pod pretpostavkomnepromijenjenosti ostalih varijabli, dobit nakon oporezivanja za godinu bila bi 505 tis. kunanilalvila (2015.'595 tis. kuna nilalviSa); kao rezultat vi5eg/niZeg tro5ka kamata naposudbe.Dru5tvo ne koristi derivativne instrumente za aktivnu za5titu od izlo2enosti kamatnog rizikanovcanog toka i rizika fer vrijednosti kamatne stope.

(b) Kreditni rizik

Kreditni rizik proizlazi iz novca, orocenih depozita te potraZivanja od kupaca. Drustvoprimjenjuje politike koje ogranicavaju visinu izlo2enosti kreditnom riziku prema bilo kojojfinancijskoj ustanovi. Novcane transakcije provode se putem nekoliko visoko kvalitetnihhrvatskih banaka koje nemaju kreditni rejting medutim njihove matice imaju kreditni rejtingBBB- prema Standard & Poor's (2015 BBB-).Prodajne politike DruStva osiguravaju da se prodaja vecim dijelom obavlja kupcima uzplacanje unaprijed, u gotovini ili putem znacajnijih kreditnih kartica (individuaini kupci,odnosno fizicke osobe), te onima koji imaju odgovarajucu kreditnu povijest (uglavnomagencije). Agencije iostala dru5tva imaju mogucnost odgode placanja 15 dana. trlaplata odagencija uglavnom nije sukladna ugovorenim rokovima. Dru5tvo ne odobrava kreditne limitekupcima. Uprava ne ocekuje gubitke od neizvr5avanja obveza za placanje drugih strana.Naplata potra2ivanja od kupaca djelomicno je osiguran a zadulnicama i mjenicama.

(c) Rizik likvidnosti

Razborito upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva odrZavanje dostatne kolicinelovga, osiguravanje raspoloZivostifinancijskih sredstava adekvatnim iznosom ugovorenihkreditnih linija i sposobnost podmirenja svih obveza. Uprava redovito prlti razinudostupnih izvora novcanih sredstava. Uprava svakodnevno prati priljeve i odljeve natemelju mjesecnih projekcija novcanih tokova. DruStvo uglavnom sve obveze p-taea podospijecu.

1.3.2. Upravljanje kapitalnim rizikom

Cilj Dru5tva prilikom upravljanja kapitalom je odrZavanje sposobnosti Dru5tva za nastavakdaljnjeg poslovanja kako bi se osigurali povrati i koristi drugim zainteresiranim strankama,kao i odrZavanje optimalne strukture kapitala kako bi se smanjio trosak kapitala.

U svrhu smanjivanja ili uskladenja strukture kapitala, Dru5tvo moZe uskladiti iznos zadrZanedobiti koji se placa vlasnicima, vratiti kapital vlasnicima, pove6ati temeljni kapital ili prodatiimovinu za potrebe smanjivanja duga.Na dan 31. prosinca 2016. godine, kapitalne izakonske rezerve iznose 5% dionickogkapitala DruStva.

l. 3.3. Procjena fer vrijednosti

Fer vrijednosti predstavlja iznos za koji se neka imovina mo2e zamijeniti ili obvezapodmiriti pod trZiSnim uvjetima. Financijska imovina po fer vrijednosti u racunu dobiti i

gubitka vrednuje se po fer vrijednosti. PotraZivanja od kupaca i ostala potraZivanjavrednuju se po amortiziranom tro5ku umanjenom za umanjenje vrijednosti. Financijskeobveze vrednuju se po amortiziranom troSku.Fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u racunu dobiti i gubitka temelji se nakotiranim trZi5nim cijenama na dan bilance. Kotirana trZi5na cijena koja se koristi zautvrdivanje fer vrijednosti financijske imovine predstavlja tekucu cijenu ponude.Knjigovodstvena vrijednost potraZivanja od kupaca umanjena za ispravak vrijednosti,depozita kod banaka i obveza prema dobavljacima uglavnom odgovara njihovoj fervrijednosti zbog njihove kratkorocne prirode. Fer vrijednost posudbi nije znacajnodrugacija od knjigovodstvene vrijednosti obzirom na rocnost primljenih kredita i visinuugovorene kamatne stope.

1.4. Ostalo

a

a

a

Dru5tvo nije ulagalo u istraZivanje i razvol tijekom 2016. godine.Dru5tvo nije trgovalo vlastitim dionicama u 2016. godini.U 2016. godini dionice Dru5tva ne kotiraju na uredenom trZi5tu vrijednosnih papira(ZSE) Dru5tvo se pridr2ava Kodeksa korporativnog upravljanja kojeg su izradiliHrvatska agencija za nadzor financijskih usluga iZagrebackaburza O.O. a kojijeobjavljen u travnju 2007. godine.U 2016. godini Dru5tvo ima dvije podruZnice-Excelsa usluge d.o.o., te Jadranskiluksuzni servisi d.o.o.. Dru5tvo ne izraduje konsolidirano izvje5ce na nivou Grupebuduci da podruZnice nemaju materijalni ucinak na poslovanje matice.Tijekom 2016. godine Drustvo je imalo prosjecno 877 zaposlenika (2015: 793zaposlenika). Dru5tvo ima relativno stabilnu kadrovsku strukturu s obzirom nanjegovu velidinu i nema znacajnijih promjena koje bi imale utjecaj na stabilnosti i

poslovanje DruStva.Drustvo permanentno ulale u zastitu okolisa u vidu gospodarenja otpadom kojegproizvodi na nacin da razdvaja otpad u za to predvidend odlagalista (papir,staklena i plasticna ambalaza, aluminijska ambala2a, biootpada iz kuhinje,otpadno jestivo ulje, baterije ielektronicki otpad isl.). DruStvo spada u niskorizicnegospodarske grane koje bi mogle ugroziti ekologiju u okru2enju.Pregled vlasni5tva i upravljanja Dru5tvom:

Struktura dionicara na dan 31 . prosinca 2016. godine:

Dionidar

Ukupanbroj

dionica

Nominalaniznos Udio u

temeljnog temeljnomkapitala kapitalu %

(u kunama)

Sutivan lnvestment Anstalt, LiechtensteinGrupa Jadranski luksuzni hoteli d.o.o., DubrovnikExcelsa nekretnine d.d., DubrovnikPlava laguna d.d , PorecRagusa Anstalt, LiechtensteinMali dioni6ari

9.806.79410.0'18.508

783.64610.329.507

119864,0'24

31.802 598

144.289.957147 404.89711.530 001

151.980.6801.872

12,711,96-6

467.919.373

Uprava Dru5tva sastoji se od jednog clana i to je Camilo Soza Valencia, direktor; dokNadzorni odbor Dru5tva broji pet clanova Nadzornog odbora.

l. 5. Poslovni model i politike Druitva

DruStvo upravlja portfeljem od 8 hotela (3 158 lelaja) od kojih je njih 5 visoke kategorijehotela sa pet zvjezdica (2.428 le2ala), 1 kategoriziran u klasi sa Letiri zvjezdice-(346le2a1a), te 2 hotela u kategoriji od tri zvjezdice (384 lezaja). Vrijednost imovine u portieljuDruStva iznosi viSe od 1,1 milijarde kuna ipredstavlja temelj uspjeha DruStva. poslovnimodel ukljucuje razvoj i odr2avanje strate5ke imovine Dru5tva koja ukljucuje poredspomenutih nekretnina, postrojenja i opremu, atraktivnu lokaciju i destinaciju,prepoznatljivost imena, oblikovani stav prema kupcima, visoko specijalizirano osoblje temre2u partnera. Takoder, model obuhvaca i upravljanje operativnim poslovanjem hotelakao i ostalim turistickim uslugama u destinaciji sa ciljem povecanja profiiabilnosti i

optimizacije povrata na ulaganje. Ulaganja su kljucan pokretac ostvarenog rastaposlovanja kroz povecanje udjela usluga i smjeStaja visoke dodane vrijednosti unutarportfelja. Od 2014. godine Dru5tvo je investiralo u unaprjedenje svog portfelja lg2 mil.kuna, dok za sezonu 2017. godine Dru5tvo ima predvidene investicije u iznolu od 90,7mil. kuna.

l. 6. Socijalna i kadrovska pitanja

Jadranskt luksuzni hoteli d d kao veliki poslodavac godiSnje zapoiljava preko tisucuradnika.

Na dan 31.12.2016. godine Jadranski luksuzni hoteli d.d. zapo5ljavali su 753 radnika odcega 612 na neodredeno vrijeme i 141 na odredeno (uglavnom sezonski radnici koji sutijekom prosinca koristili godi5nji odmor i slobodne dane i nastavili koristenje istih krozsijecanj 201 7. godine).

Sezonska narav poslovanja uvjetuje da se dio radnika zapo5ljava na odredeno vrijeme(sezonski). Prosjecno trajanja sezonskih ugovora o radu je pribli2no osam mjeseci.

Jadranski luksuzni hoteli d.d. potpisnik su Kolektivnog ugovora (zakljucen sa Sindikatomturizma i usluga 10.6.2014. godine na razdoblje od tri godine). Odredbama Kolektivnogugovora definirana su sva prava i obveze poslodavca i radnika Sto ukljuduje i prava nasolidarnu pomoc ijubilarnu nagradu, edukacije itd.

Povrh odredbi Kolektivnog ugovora koji ureduju placu i ostala materijalna prava radnika,Jadranski luksuzni hoteli d.d. kao poslodavac priznaje radnicima (odnosno odobrava) i

dodatna materijalna prava koja rmaju ili mogu imati utjecaj na standard radnika te na radnumotivaciju ipovezanost radnika stvrlkom. Tako npr. odlukom Uprave odobren jeza2016.

30,843'1,50

2,4632,48

0,002,72

1 00,00

godinu, a u budZetu za 2017. godinu planiran i posebni stimulativni dodatak na placu kojise isplacuje s placom za lipanj i srpanj. Cilj ovog dodatka na plaiu je nagraditi radniketijekom turisticke sezone tj. u razdoblju najintenzivnijeg rada. Pravo na ovaj stimulativnidodatak imaju radnici koji su radili tijekom svibnja, lipnla i srpnja, a nemaju upozorenjeposlodavca ili su se ogrije5ili o obveze u vezi s radom na neki drugi nacin i imaju netomjesecnu placu niZu od 10.000,00 kn.

Poslodavac je od 2016. godlne uveo i placanje police dopunskog zdravstvenog osiguranjaza sve radnike (radnicima na neodredeno tijekom cijele godine, a sezonskim radnicimaSest mjeseci godi5nje) Cilj ove mjere je prevenirati iznenadne tro5kove lijecenja kao i

smanjiti osobne izdatke radnike. Poslodavac je u svrhu ojacavanja komunikacije sazaposlenicima pokrenuo interno glasilo (ALH Novosti). ALH Novosti se tiskaju dva putagodiSnje i donose novosti iz poslovanja tvrtke te obraduju druge teme od interesa zaradnike, a vezane su uz Jadranske luksuzne hotele d.d.

Jadranski luksuzni hoteli d.d. imaju utemeljeno Radnicko vijeie sukladno odredbamaZakona o radu. Komunikacija s Radnickim vijecem i predstavnicima Sindikata redovita jei na visokoj razini medusobnog uvaZavanja i suradnje.

l. 7. Po5tovanje ljudskih prava

Sukladno odredbama Zakona o radu, Jadranski luksuzni hoteli d.d. kao poslodavacispunjavaju svoje obveze s osnova zaStite dostojanstva i privatnosti radnika kao i zaStituosobnih podataka.Uclanjivanje u sindikat je slobodno i poslodavac ga nicim ne opstruira.Jadranski luksuzni hoteli d.d. niti na koji nacin ne diskriminiraju kandidate/kandidatkinjeprilikom zapo5ljavanja i napredovanja. U odnosu na spolnu ravnopravnosti kao primjernavodi se da je na pozicijama vi5eg i visokog menadZmenta zaposleno 30% Zena (ceiiriod ukupno trinaest), dok je na poslovima tzv. srednjeg menadZmenta u Upravi zaposleno76% Zena (trinaest od ukupno sedamnaest).Buduci su Jadranski luksuzni hoteli d.d. tvrtka koja se bavi hotelskom djelatnoscu,posebna pozornost posvecuje se odnosima prema gostima. Kroz edukacije o komunikacijis gostima nagla5ava se obveza jednakog pristupa svim gostima bez obzira na naciju,vjeru ili spol.Godi5nje se redovito provodi edukacija usmjerena na prepoznavanje i prijavljivanjesl ucajeva zlostavljanj a djece.

l. 8. Borba protiv korupcije i pitanja u vezi s podmicivanjem

Jadranskr luksuzni hoteli d.d. promicu nultu toleranciju prema korupciji.Eventualna koruptivna pona5anja predstavljaju te2u povredu obveze rada. Svi bitniposlovni procesi u kojima je moguc slucaj korupcrje posebno se nadziru .

Poslodavac planira tijekom 201712018 donijeti interni akt o eticnom poslovanju.

l. 9. Odekivanja za 2017. godinu

Sinergije razvijene tijekom ranijih godina ie nastaviti ostvarivati rezultate u ukupnomfinancijskom poslovanju tvrtke i u narednom razdoblju.Glavni izazovi za DruStvo u 2017. godini se ocituju u ocuvanju prihoda u okru2enjupojacane konkurencije te koncentraciji snaga za ocuvanje konkurentnih prednosti u vidu

kvalitete usluge i usluZnosti osoblja, te maksimiziranju prihoda i efikasnosti. Druitvoplanira zapodeti i nove rekonstrukcije i adaptacije hotela u cilju ocuvanja konkurentnosti i

zamjene tehnicke dotrajalosti kapaciteta.

Ocekujemo da ce EBITDA tvrtke biti ne5to manja od ostvarenja iz 2016. godine zbogmanjeg broja dana otvorenosti hotela Excelsior uslijed rekonstrukcije te utjecaja vecestope poreza na dodanu vrijednost na ugostiteljske usluge.

Camilo Soza ValenciaClan Uprave-DirektorJADRANSKI LUKSUZNI HOTELI D DDatum: 25. travnja 2017.

&dmmki luhuzni Hoteli d.d.

Dubrovnrk

14

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

31. PROSINCA 2016.


IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI

ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. PROSINCA 2016.

Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

15

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) Bilješka 2016. 2015.

Prihodi od prodaje 5 438.505 388.253

Ostali poslovni prihodi 4.867 1.819

Troškovi materijala i usluga 6 (126.331) (113.505)

Troškovi zaposlenih 7 (132.692) (115.148)

Amortizacija (33.753) (30.184)

Ostali poslovni rashodi 8 (26.647) (20.538)

Ostali dobici - neto 696 654

Dobit iz poslovanja 124.645 111.351

Financijski prihodi 9 9.503 6.450

Financijski rashodi 9 (27.409) (32.123)

Financijski rashodi – neto (17.906) (25.673)

Dobit prije oporezivanja 106.739 85.678

Porez na dobit 10 5.051 (17.848)

Neto dobit za godinu 111.790 67.830

Ostala sveobuhvatna dobit 12 2.452 -

Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu 114.242 67.830


BILANCA

NA DAN 31. PROSINCA 2016. GODINE


16

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) Bilješka 31. prosinca

2016.

31. prosinca

2015.

IMOVINA

Dugotrajna imovina

Nematerijalna imovina 1.622 2.290

Nekretnine, postrojenja i oprema 11 1.181.293 1.208.292

Financijska imovina 611 484

1.183.526 1.211.066

Kratkotrajna imovina

Zalihe 5.421 5.170

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 13 169.817 61.046

Novac u banci i blagajni 6.126 1.857

181.364 68.073

Ukupna imovina 1.364.890 1.279.139

KAPITAL

Temeljni kapital 14 467.919 467.919

Kapitalne rezerve 14 4.735 4.735

Zakonske rezerve 14 18.663 16.421

Ostale rezerve 14 100.463 98.011

Zadržana dobit 177.378 67.830

769.158 654.916

OBVEZE

Dugoročne obveze

Posudbe 15 528.910 551.735

Odgođena porezna obveza 12 6.827 14.330

Rezerviranja 870 925

536.607 566.990

Kratkoročne obveze

Posudbe 15 21.304 21.909

Dobavljači i ostale obveze 16 37.821 35.324

59.125 57.233

Ukupne obveze 595.732 624.223

Ukupno kapital i obveze 1.364.890 1.279.139


IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA



17

(svi iznosi izraženi

su u tisućama

kuna) Bilješka

Temeljni

kapital

Kapitalne

rezerve

Zakonske

rezerve

Ostale

rezerve

Zadržana

dobit Ukupno

Stanje 1. siječnja

2015. 954.080 4.736 16.421 (426.214) 38.064 587.087

Smanjenje

temeljnog kapitala 14 (486.161) (1) - 486.161 - (1)

Prijenos zadržane

dobiti - - - 38.064 (38.064) -

Ukupna

sveobuhvatna

dobit

- - - - 67.830 67.830

Stanje 31.

prosinca 2015. 14 467.919 4.735 16.421 98.011 67.830 654.916

Prijenos zadržane

dobiti - - 2.242 - (2.242) -

Ukupna

sveobuhvatna

dobit

- - - 2.452 111.790 114.242

Stanje 31.

prosinca 2016. 467.919 4.735 18.663 100.463 177.378 769.158


IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA



18

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) Bilješka 2016. 2015.

Novčani tok iz poslovnih aktivnosti

Dobit prije poreza 106.739 85.678

Amortizacija 33.753 30.184

Vrijednosna usklađivanja 8 1.050 1.788

Financijski rashodi - neto 9 17.906 25.673

Otpis materijalne i nematerijalne imovine 8.784 208

Ostali dobici - neto (696) (654)

Ostalo (smanjenje)/povećanje novčanog toka (127) 52

Povećanje obveza prema dobavljačima i ostalih obveza 2.559 1.339

Smanjenje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja 1.774 1.902

Povećanje zaliha (251) (426)

Novac generiran poslovanjem 171.491 145.744

Plaćene kamate (25.139) (27.663)

Povrat poreza na dobit 469 1.367

Neto povećanje novčanog toka iz poslovnih aktivnosti 146.821 119.448

Novčani tok iz investicijskih aktivnosti

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine (14.870) (121.608)

Neto (izdaci)/primici po danim depozitima (110.072) 100.589

Neto smanjenje novčanog toka iz investicijskih

aktivnosti (124.942) (21.019)

Novčani tok iz financijskih aktivnosti

Primici od posudbi - 67.115

Novčani izdaci za otplatu posudbi (17.610) (167.489)

Neto smanjenje novčanog toka iz financijskih

aktivnosti (17.610) (100.374)

Ukupno povećanje/(smanjenje) novčanog toka 4.269 (1.945)

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 1.857 3.802

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 6.126 1.857


BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE


19

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Društvo Jadranski luksuzni hoteli d.d. osnovano je i registrirano u Republici Hrvatskoj pod nazivom

Hotel Dubrovnik Palace d.o.o.. U prosincu 2012. godine društvo s ograničenom odgovornošću Hotel

Dubrovnik Palace d.o.o. preoblikovano je u dioničko društvo Hotel Dubrovnik Palace d.d.. Rješenjem

Trgovačkog suda od 31. svibnja 2013. godine, Društvo mijenja naziv u Jadranski luksuzni hoteli d.d..

Sjedište Društva nalazi se u Dubrovniku, Masarykov put 20.

Osnovna djelatnost Društva je hotelijerstvo i ugostiteljstvo.

Vlasnici Društva na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine su prikazani u bilješci 14. Krajnji vlasnik

Društva je Vallum Foundation, Vaduz, Liechtenstein.

BILJEŠKA 2 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih izvještaja.

Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje,

osim tamo gdje je drugačije navedeno.

2.1 Osnove sastavljanja

Financijski izvještaji sastavljena su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji

su usvojeni u Europskoj uniji („MSFI“) primjenom metode povijesnog troška.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Uprave zahtijeva da

se služi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Društva. Područja koja uključuju

viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za

financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

Promjene računovodstvene politike i objava

(a) Novi i dopunjeni standardi koje je Društvo usvojilo:

Europska unija je usvojila nove i dopunjene standarde za izvještajna razdoblja koja započinju 1. siječnja

2016. godine ali isti nemaju utjecaja na tekuće razdoblje Društva, kao ni na prethodna razdoblja te

vjerojatno neće imati utjecaja na buduća razdoblja.

(b) Standardi i tumačenja koji su objavljeni, ali još nisu na snazi:

Objavljeno je nekoliko novih standarda i dodataka MSFI-jevima te smjernica Odbora za tumačenje

međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) koji još nisu na snazi za izvještajna razdoblja koja

završavaju 31. prosinca 2016. godine i koje Društvo nije ranije usvojilo. Ne očekuje se da će ove

promjene imati značajan utjecaj na buduće financijske izvještaje Društva, osim sljedećih standarda:

MSFI 9 Financijski instrumenti i povezani dodaci raznim drugim standardima (na snazi za

godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine)

MSFI 9 regulira klasifikaciju, mjerenje i prestanak priznavanja financijske imovine i financijskih obveza

i uvodi nova pravila za računovodstvo zaštite. U prosincu 2014. godine, Odbor za Međunarodne

računovodstvene standarde unio je daljnje promjene u pravila klasifikacije i mjerenja te je uveo novi

model umanjenja vrijednosti. Uvođenjem ovih promjena, MSFI 9 je sada dovršen.




20

BILJEŠKA 2 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)

2.1 Osnove sastavljanja (nastavak)

Uprava smatra da izmjene standarda neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje. Uprava će

navedeni standard usvojiti s datumom stupanja na snagu i nakon usvajanja od strane Europske unije.

MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima i povezani dodaci raznim drugim standardima (na snazi

za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2018. godine)

Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde izdao je novi standard za priznavanje prihoda. On

će zamijeniti MRS 18 koji pokriva ugovore za robu i usluge i MRS 11 koji pokriva ugovore o izgradnji.

Novi standard temelji se na načelu da se prihodi priznaju kada se kontrola nad dobrima ili uslugama

prenosi na kupca – tako da pojam kontrole zamjenjuje postojeći pojam rizika i koristi.

Uprava smatra da izmjene standarda neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje. Uprava će

navedeni standard usvojiti s datumom stupanja na snagu i nakon usvajanja od strane Europske unije.

MSFI 16 Najmovi (objavljen u siječnju 2016. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju

na dan ili nakon 1.siječnja 2019. godine)

Novim se standardom utvrđuju pravila priznavanja, mjerenja, prezentiranja i objave najmova. Uprava

smatra da izmjene standarda neće imati značajan utjecaj na financijske izvještaje.

2.2 Strane valute

(a) Funkcionalna i izvještajna valuta

Stavke uključene u financijske izvještaje Društva iskazane su u valuti primarnog gospodarskog okruženja u kojem Društvo posluje (‘funkcionalna valuta’). Financijski izvještaji Društva iskazani su u kunama, koja predstavlja funkcionalnu i izvještajnu valutu Društva.

(b) Transakcije i stanja u stranoj valuti

Transakcije u stranim sredstvima plaćanja prevode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po tečaju na dan transakcije. Dobici ili gubici od tečajnih razlika, koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija i preračuna monetarne imovine i obveza izraženih u stranim valutama, priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Korišteni tečaj za preračunavanje pozicija bilance iskazanih u EUR-ima na datum bilance iznosi

7,557787 HRK/EUR (31. prosinca 2015.: 7, 635047 HRK/EUR).




21


2.3 Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja, oprema i ostala dugotrajna materijalna imovina iskazani su u bilanci po

povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti, ako je potrebno.

Povijesni trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao

zasebna imovina samo ako će Društvo imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako

se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Knjigovodstvena vrijednost zamijenjenog dijela prestaje se

priznavati. Svi ostali troškovi investicijskog i tekućeg održavanja terete račun dobiti i gubitka u

financijskom razdoblju u kojem su nastali.

Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Amortizacija ostale imovine obračunava se

primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog

vijeka uporabe do rezidualne vrijednosti kako slijedi:

Zgrade 50 godina

Postrojenja i oprema 4 – 10 godina

Rezidualna vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Društvo trenutno dobilo od prodaje

imovine umanjen za procijenjeni trošak prodaje u slučaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se

očekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Rezidualna vrijednost imovine je nula ako Društvo očekuje da

će ju koristiti do kraja njenog vijeka trajanja. Rezidualna vrijednost imovine i korisni vijek uporabe

pregledavaju se na svaki datum bilance i po potrebi usklađuju.

U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se

otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 2.5).

Dobici i gubici nastali prodajom određuju se usporedbom prihoda i knjigovodstvene vrijednosti sredstva

i uključuju se u stavku 'Ostali (gubici)/dobici - neto' u račun dobiti i gubitka.

2.4 Nematerijalna imovina

Nematerijalnu imovinu čine licence za softver koje se kapitaliziraju na temelju troškova koji nastaju

dovođenjem softvera u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka

uporabe od 4 godina.

2.5 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Godišnje se ispituje umanjenje vrijednosti za imovinu koja ima neograničen korisni vijek uporabe i koja

se ne amortizira (kao što su zemljište). Imovina koja se amortizira pregledava se zbog umanjenja

vrijednosti kad događaji ili promijenjene okolnosti ukazuju na to da knjigovodstvena vrijednost možda

nije nadoknadiva. Gubitak od umanjenja vrijednosti priznaje se kao razlika između knjigovodstvene

vrijednosti imovine i njenog nadoknadivog iznosa. Nadoknadivi iznos je fer vrijednost imovine

umanjena za troškove prodaje ili vrijednost imovine u uporabi, ovisno o tome koji je viši. Za potrebe

procjene umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najniži nivo kako bi se pojedinačno utvrdio

novčani tok (jedinice stvaranja novca). Nefinancijska imovina provjerava se na svaki datum

izvještavanja radi mogućeg ukidanja umanjenja vrijednosti.




22


2.6 Financijski instrumenti

Društvo klasificira financijske instrumente u sljedeće kategorije: zajmovi i potraživanja, financijska

imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, te ostale financijske obveze. Klasifikacija ovisi o

svrsi za koju je financijska imovina stečena. Uprava klasificira financijske instrumente kod početnog

priznavanja i procjenjuje tu klasifikaciju na svaki datum izvještavanja.

(a) Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja predstavljaju nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili odredivim

plaćanjem koja ne kotira na aktivnom tržištu. Iskazana je u okviru kratkotrajne imovine, osim imovine

s dospijećem dužim od 12 mjeseci nakon datuma bilance. Takva se imovina klasificira kao dugotrajna

imovina. Zajmovi i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po

amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope, umanjena za ispravak vrijednosti.

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca provodi se kada postoje objektivni dokazi da Društvo neće

moći naplatiti sva svoja potraživanja u skladu s dogovorenim uvjetima. Značajne financijske poteškoće

dužnika, vjerojatnost dužnikovog stečaja te neizvršenje ili propusti u plaćanjima (365 dana nakon

dospijeća), smatraju se pokazateljima umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca. Iznos ispravka

vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa

potraživanja, a predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih novčanih priljeva diskontiranih korištenjem

efektivne kamatne stope. Iznosi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca i prihodi od naplaćenih

ranije otpisanih potraživanja iskazuju se u računu dobiti i gubitka u okviru 'Ostalih rashoda'.

(b) Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka

Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka se početno priznaje po fer vrijednosti, a

troškovi transakcije se priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Ulaganja se prestaju priznavati kada

isteknu ili su prenesena prava na primitak novčanih tokova od ulaganja ili kada je Društvo prenijelo sve

bitne rizike i koristi vlasništva. Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po

fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, uključujući prihode od kamata i dividendi, iskazuju se u izvještaju

o sveobuhvatnoj dobiti u okviru stavke “Ostali (gubici)/dobici – neto” u razdoblju u kojem su nastali.

Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekućim cijenama ponude. Ako tržište za

neko financijsko sredstvo nije aktivno (kao i za vrijednosnice koje ne kotiraju), Društvo utvrđuje fer

vrijednost pomoću tehnika procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne transakcije pod

uobičajenim trgovačkim uvjetima, usporedbu s drugim sličnim instrumentima, analize diskontiranog

novčanog toka, modele vrednovanja opcija, uz maksimalno iskorištavanje informacija na tržištu i

minimalno oslanjanje na informacije proizašle od samog poslovnog subjekta.

(c) Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze uključuju financijske obveze koje se ne vode po fer vrijednosti kroz račun

dobiti i gubitka. Početno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku

korištenjem metode efektivne kamate. Ostale financijske obveze uključuju obveze prema dobavljačima

i povezanim poduzetnicima, te ostale kratkoročne obveze.

2.7 Zalihe

Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno

o tome koja je niža. Trošak se određuje po metodi ponderiranih prosječnih cijena. Neto ostvariva

vrijednost predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne

troškove prodaje.




23


2.8 Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčane ekvivalente čini novac u banci i blagajni, depozite po viđenju kod banaka i ostale

kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraće.

2.9 Dionički kapital

Dionički kapital sastoji se od redovnih dionica koje čine fer vrijednost onoga što su ulagači unijeli u

društvo, umanjeno za pripadajuće troškove transakcije, a registrirano je na Trgovačkom sudu.

2.10 Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju ako Društvo ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu kao posljedicu prošlog

događaja, ako je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa radi podmirivanja obveze te ako se iznos

obveze može pouzdano procijeniti. Gdje postoje određene slične obveze, vjerojatnost da će za njihovo

podmirenje biti potreban odljev sredstava određuje se razmatranjem kategorije obveza u cjelini.

Rezerviranje se priznaje čak iako je vjerojatnost odljeva sredstava u odnosu na bilo koju stavku koja se

nalazi u istoj kategoriji obveza mala.

Rezerviranja se mjere po sadašnjoj vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za

podmirenje obveze, korištenjem diskontne stope prije poreza, koja odražava tekuće tržišne procjene

vremenske vrijednosti novca kao i rizike koji su specifični za navedenu obvezu. Iznos rezerviranja

povećava se u svakom razdoblju da se odrazi proteklo vrijeme. Ovo se povećanje prikazuje kao rashod

od kamata.

2.11 Tekući i odgođeni porez na dobit

Iznos poreza na dobit za tekuću godinu obračunava se na temelju poreznog zakona koji je na snazi u

Republici Hrvatskoj na dan bilance. Uprava povremeno procjenjuje pojedine stavke u poreznim

prijavama s obzirom na situacije u kojima su primjenjive porezne odredbe podložne tumačenju te

razmatra formiranje rezerviranja, gdje je to prikladno, na temelju očekivanog iznosa koji treba platiti

Poreznoj upravi.

Iznos odgođenog poreza obračunava se metodom bilančne obveze, na privremene razlike između

porezne osnovice imovine i obveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti u financijskim izvještajima.

Međutim, odgođeni porez se ne priznaje ako proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveza u

transakciji koja nije poslovno spajanje i koje u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit

niti na oporezivu dobit (porezni gubitak). Odgođena porezna imovina i obveze mjere se poreznim

stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti nadoknađena ili

obveza podmirena, na temelju poreznih stopa koje su, i poreznih zakona koji su, na snazi ili se

djelomično primjenjuju na datum bilance.

Odgođena porezna imovina priznaje se do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti

raspoloživa za iskorištenje privremenih razlika.




24


2.12 Primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Društvo u ime svojih zaposlenika koji su članovi

obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni

mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Društvo nema

dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama zaposlenika.

Nadalje, Društvo nema obvezu osiguravanja bilo kojih drugih primanja zaposlenika nakon njihova

umirovljenja.

(b) Otpremnine

Obveze za otpremnine priznaju se kad Društvo prekine radni odnos zaposlenika prije normalnog datuma

umirovljenja. Društvo priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni

odnos sa sadašnjim zaposlenicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega

odustane. Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon datuma bilance,

diskontiraju se na sadašnju vrijednost.

(c) Kratkoročna primanja zaposlenih

Društvo priznaje rezerviranje za bonuse kada postoji ugovorna obveza ili praksa iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza. Nadalje, Društvo priznaje obvezu za akumulirane naknade za odsustvo s posla na temelju neiskorištenih dana godišnjeg odmora i prekovremenih sati na dan bilance.

2.13 Priznavanje prihoda

Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode, robu ili

usluge tijekom redovnog poslovanja Društva. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez

na dodanu vrijednost.

Društvo priznaje prihode kada se iznos prihoda može pouzdano mjeriti, kada će Društvo imati buduće

ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifični kriteriji za sve djelatnosti Društva koje su opisane u

nastavku.

(a) Prihodi od prodaje robe i usluga

Prihodi od prodaje robe i usluga ostvaruju se iz poslovanja vlastitog hotela, uključujući najam soba, te

prodaju hrane i pića. Prihodi od prodaje robe i usluga priznaju se u razdoblju u kojem su usluge

obavljene. Prodaja individualnim gostima uglavnom se plaća gotovinom ili kreditnim karticama (provizija

se priznaje kao trošak). Prodaja agencijama i ostalim društvima obavlja se na temelju propisanih tarifa

prema ugovorima s fiksnim cijenama i trajanjem uglavnom do godine dana.

(b) Prihodi od kamata

Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristeći metodu efektivne kamatne

stope. Kada je vrijednost potraživanja umanjena, Društvo umanjuje knjigovodstvenu vrijednost

potraživanja na njegovu nadoknadivu vrijednost, što predstavlja procijenjenu vrijednost očekivanih

novčanih priljeva diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi instrumenta. Ravnomjerno

ukidanje diskonta u budućim razdobljima, priznaje se kao prihod od kamata.




25


2.14 Posudbe

Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim

razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za

troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja

posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope. Troškovi posudbi koji se mogu direktno dovesti u

vezu sa stjecanjem ili izgradnjom kvalificirane imovine kapitaliziraju se tijekom vremenskog razdoblja

koje je potrebno da se sredstvo dovrši i pripremi za namjeravanu uporabu. Ostali troškovi posudbi terete

račun dobiti i gubitka. Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Društvo ima

bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma bilance.




26

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM

3.1 Čimbenici financijskog rizika

Aktivnosti koje Društvo obavlja izlažu ga raznim financijskim rizicima: tržišnom riziku (uključujući

valutni rizik, rizik fer vrijednosti kamatne stope, kamatni rizik novčanog toka i cjenovni rizik),

kreditnom riziku i riziku likvidnosti. Društvo nema formalni program upravljanja rizicima, međutim

cjelokupno upravljanje rizicima obavlja Uprava Društva.

Računovodstvene politike za financijske instrumente primijenjene su na sljedeće stavke:

(u tisućama kuna) 2016. 2015.

Financijska imovina

Potraživanja od kupaca 6.645 7.253

Depoziti kod banaka 159.469 48.101

Dani zajmovi 136 114

Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka 436 330

Novac i novčani ekvivalenti 6.126 1.857 172.812 57.655

Financijske obveze

Posudbe 550.214 573.644

Dobavljači i ostale obveze 15.007 14.821 565.221 588.465

(a) Tržišni rizik

(i) Valutni rizik

Valutni rizik proizlazi iz budućih komercijalnih transakcija, te priznate imovine i obveza. Većina

prihoda od prodaje u inozemstvu, dugoročnog duga i oročenih depozita iskazana je u eurima. Stoga

kretanja u tečajevima između eura i kune mogu imati utjecaj na buduće poslovne rezultate i novčane

tokove.

Valutna struktura financijskih instrumenata iz djelokruga MRS-a 39 za Društvo na dan 31. prosinca

2016. i 2015. godine prikazani su u nastavku:

(u tisućama kuna) EUR HRK Ostalo Ukupno

2016.

Financijska imovina

Potraživanja od kupaca 5.117 1.528 - 6.645

Depoziti kod banaka 159.469 - - 159.469

Dani zajmovi 136 - - 136

Ulaganja u dionice - Financijska imovina po fer

vrijednosti u računu dobiti i gubitka - 436 - 436

Novac i novčani ekvivalenti 5.233 881 12 6.126 169.955 2.845 12 172.812

Financijske obveze – po amortiziranom trošku

Posudbe 546.152 4.062 - 550.214

Dobavljači i ostale obveze 639 14.368 - 15.007

546.791 18.430 - 565.221




27

BILJEŠKA 3 – UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM (nastavak)

3.1 Čimbenici financijskog rizika (nastavak)

(u tisućama kuna) EUR HRK Ostalo Ukupno

2015.

Financijska imovina

Potraživanja od kupaca 5.666 1.587 - 7.253

Depoziti kod banaka 48.101 - - 48.101

Dani zajmovi 114 - - 114

Ulaganja u dionice - Financijska imovina po fer

vrijednosti u računu dobiti i gubitka - 330 - 330

Novac i novčani ekvivalenti 1.039 778 40 1.857 54.920 2.695 40 57.655

Financijske obveze – po amortiziranom trošku

Posudbe 569.582 4.062 - 573.644

Dobavljači i ostale obveze 673 14.148 - 14.821

570.255 18.210 - 588.465

Na dan 31. prosinca 2016. godine, kada bi kuna ojačala/oslabila za 1 % (2015.: 1%) u odnosu na euro,

a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, dobit nakon oporezivanja za godinu bila bi

3.015 tisuća kuna viša/niža (2015.: 4.123 tisuća kuna); uglavnom kao rezultat pozitivnih/negativnih

tečajnih razlika nastalih preračunom posudbi i depozita kod banaka izraženih u eurima.

(ii) Cjenovni rizik

Portfelj utrživih vlasničkih vrijednosnica Društva, koje se u bilanci vode po fer vrijednosti, čini Društvo

podložnom cjenovnom riziku. Cjenovni rizik je rizik da će se vrijednost financijskog instrumenta mijenjati

kao rezultat promjena tržišnih cijena, bez obzira jesu li promjene nastale kao rezultat faktora specifičnih

za određeni instrument ili njegova izdavatelja ili faktora koji utječu na sve instrumente kojima se trguje na

tržištu. Društvo nije značajno izloženo cjenovnom riziku obzirom da ima samo ograničen broj kotiranih

vlasničkih ulaganja.

(iii) Kamatni rizik novčanog toka i rizik fer vrijednosti kamatne stope

Kamatni rizik Društva proizlazi iz posudbi. Posudbe su uglavnom odobrene uz fiksnu kamatnu stopu i

izlažu društvo riziku fer vrijednosti kamatne stope. Posudbe od banaka su odobrene uz promjenjive

kamatne stope vezane uz EURIBOR i izlažu Društvo kamatnom riziku novčanog toka. Društvo ima

depozite kod banaka koji ostvaruje prihod od kamata po fiksnim stopama (od 0,15% do 0,40% godišnje,

2015.: od 1,20% do 2,30% godišnje) ali su oročeni na kratki rok, što umanjuje rizik kamatne stope

novčanog toka.

Pregled posudbi obzirom na ugovorene kamatne stope je kako slijedi:

(u tisućama kuna) Kamatna stopa 2016. 2015.

Posudbe s fiksnom kamatnom stopom 4,68% 487.089 499.286

Posudbe s varijabilnom kamatnom stopom

3m euribor +2%,

3m euribor +1,5%,

2,8%

63.125 74.358

550.214 573.644

Primljeni krediti koji su ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu izlažu Društvo kamatnom riziku

novčanog toka u razdoblju do tri mjeseca.




28



Na dan 31. prosinca 2016. godine, kada bi se kamatna stopa na posudbe povećala/smanjila za 1 postotni

bod (2015.: 1 postotni bod), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, dobit nakon

oporezivanja za godinu bila bi 505 tisuća kuna niža/viša (2015.: 595 tisuća kuna niža/viša); kao rezultat

višeg/nižeg troška kamata na posudbe.

Društvo ne koristi derivativne instrumente za aktivnu zaštitu od izloženosti kamatnog rizika novčanog

toka i rizika fer vrijednosti kamatne stope. Obzirom da je krajnje dospijeće većine posudbi s fiksnom

stopom ugovoreno do najkasnije 2022. godine, Društvo može prijevremenom otplatom ublažiti rizik fer

vrijednosti kamatne stope.

(b) Kreditni rizik

Kreditni rizik proizlazi iz novca, oročenih depozita i potraživanja od kupaca.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku na dan bilance je kako slijedi:


Potraživanja od kupaca 6.645 7.253


Dani zajmovi 136 114

Novac i novčani ekvivalenti 6.126 1.857

172.376 57.325

Analiza kreditne kvalitete na dan bilance

(u tisućama kuna) Potraživanja

od kupaca

Depoziti

kod banaka

Dani

zajmovi

Novac i

novčani

ekvivalenti

Ukupno

2016.

Nedospjela i neispravljena 1.361 159.469 136 6.126 167.092

Dospjela, ali neispravljena 5.284 - - - 5.284

Ispravljena 2.485 - - - 2.485

Rezerviranje za umanjenje

vrijednosti (2.485) - - - (2.485)

6.645 159.469 136 6.126 172.376

2015.

Nedospjela i neispravljena 839 48.101 114 1.857 50.911

Dospjela, ali neispravljena 6.414 - - - 6.414

Ispravljena 2.485 - - - 2.485

Rezerviranje za umanjenje

vrijednosti (2.485) - - - (2.485)

7.253 48.101 114 1.857 57.325




29



Depoziti kod banaka obuhvaćaju depozite kod banaka koje nemaju kreditni rejting ali su u vlasništvu

stranih banaka čiji je kreditni rejting prema Standard & Poor's kako slijedi:


BBB- 66.130 26.723

Bez rejtinga 93.339 21.378

Stanje 31. prosinca 159.469 48.101

Društvo primjenjuje politike koje ograničavaju visinu izloženosti kreditnom riziku prema bilo kojoj

financijskoj ustanovi. Novčane transakcije provode se putem nekoliko visoko kvalitetnih hrvatskih

banaka koje nemaju kreditni rejting međutim njihove matice imaju kreditni rejting BBB- prema

Standard & Poor's (2015.: BBB-).

Starosna struktura dospjelih a neispravljenih potraživanja od kupaca je kako slijedi:


Dospjela do 2 mjeseca 1.763 1.532

Dospjela od 2 do 12 mjeseci 2.821 4.754

Dospjela preko 12 mjeseci 700 128

Stanje 31. prosinca 5.284 6.414

Prodajne politike Društva osiguravaju da se prodaja većim dijelom obavlja kupcima uz plaćanje

unaprijed, u gotovini ili putem značajnijih kreditnih kartica (individualni kupci, odnosno fizičke osobe),

te onima koji imaju odgovarajuću kreditnu povijest (uglavnom agencije). Agencije i ostala društva imaju

mogućnost odgode plaćanja 15 dana. Naplata od agencija uglavnom nije sukladna ugovorenim

rokovima. Društvo ne odobrava kreditne limite kupcima. Uprava ne očekuje gubitke od neizvršavanja

obveza za plaćanje drugih strana. Naplata potraživanja od kupaca djelomično je osigurana zadužnicama

i mjenicama.

Potraživanja od kupaca koja se smatraju nenaplativima ili djelomično naplativima iznose 2.485 tisuće

kuna (2015.: 2.485 tisuće kuna) i otpisana su do nadoknadivog iznosa. Ostala potraživanja, iako su

dospjela, smatraju se naplativima i Društvo nije napravilo rezerviranja.

(c) Rizik likvidnosti

Razborito upravljanje rizikom likvidnosti podrazumijeva održavanje dostatne količine novca,

osiguravanje raspoloživosti financijskih sredstava adekvatnim iznosom ugovorenih kreditnih linija i

sposobnost podmirenja svih obveza. Uprava redovito prati razinu dostupnih izvora novčanih sredstava.

Uprava svakodnevno prati priljeve i odljeve na temelju mjesečnih projekcija novčanih tokova. Društvo

uglavnom sve obveze plaća po dospijeću.




30



Tablica u nastavku prikazuje financijske obveze Društva na datum bilance prema ugovorenim

dospijećima. Iznosi iskazani u tablici predstavljaju ugovorne nediskontirane novčane tokove. Obzirom

da je dospijeće najvećeg dijela zajmova dogovoreno do najkasnije 2022. godine, stvarne buduće otplate

mogu se razlikovati od prikazanih.

(u tisućama kuna) Do 1 godine Između 1 i

5 godine

Preko 5

godina

Ukupno

Na dan 31. prosinca 2016.

Posudbe 45.359 127.164 518.047 690.570

Dobavljači i ostale obveze 15.007 - - 15.007

60.366 127.164 518.047 705.577

Na dan 31. prosinca 2015.

Posudbe 55.502 144.771 558.387 758.660

Dobavljači i ostale obveze 14.821 - - 14.821

70.323 144.771 558.387 773.481

3.2 Upravljanje kapitalnim rizikom

Cilj Društva prilikom upravljanja kapitalom je održavanje sposobnosti Društva za nastavak daljnjeg

poslovanja kako bi se osigurali povrati i koristi drugim zainteresiranim strankama, kao i održavanje

optimalne strukture kapitala kako bi se smanjio trošak kapitala.

U svrhu smanjivanja ili usklađenja strukture kapitala, Društvo može uskladiti iznos zadržane dobiti koji

se plaća vlasnicima, vratiti kapital vlasnicima, povećati temeljni kapital ili prodati imovinu za potrebe

smanjivanja duga.

Društvo nadzire kapital u skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske koji zahtijevaju minimalni

uplaćeni kapital od 200.000 kuna i formiranje zakonskih rezervi kao najmanje 5% dobiti za godinu do

trenutka kad ukupni iznos zakonske i kapitalne rezerve ne dostigne 5% dioničkog kapitala društva.

Zakonske rezerve nisu raspodjeljive. Na dan 31. prosinca 2016. godine, kapitalne i zakonske rezerve

iznose 5% dioničkog kapitala Društva. Vlasnici ne zahtijevaju nikakve posebne mjere u pogledu

upravljanja kapitalom.

3.3 Procjena fer vrijednosti

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može zamijeniti ili obveza podmiriti pod

tržišnim uvjetima. Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka vrednuje se po fer

vrijednosti. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja vrednuju se po amortiziranom trošku

umanjenom za umanjenje vrijednosti. Financijske obveze vrednuju se po amortiziranom trošku.

Fer vrijednost financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka temelji se na kotiranim

tržišnim cijenama na dan bilance. Kotirana tržišna cijena koja se koristi za financijsku imovinu Društva

predstavlja tekuću cijenu ponude.

Knjigovodstvena vrijednost potraživanja od kupaca umanjena za ispravak vrijednosti, depozita kod

banaka i obveza prema dobavljačima uglavnom odgovara njihovoj fer vrijednosti zbog njihove

kratkoročne prirode. Fer vrijednost posudbi nije značajno drugačija od knjigovodstvene vrijednosti

obzirom na ročnost primljenih kredita i visinu ugovorene kamatne stope.




31


3.3 Procjena fer vrijednosti (nastavak)

Hijerarhija fer vrijednosti

MSFI 7 utvrđuje hijerarhiju tehnika procjene vrijednosti na temelju vidljivosti ili nevidljivosti inputa.

Vidljivi inputi odražavaju tržišne podatke iz neovisnih izvora; nevidljivi inputi odražavaju tržišne

pretpostavke Društva. Ove dvije vrste inputa stvaraju sljedeću hijerarhiju fer vrijednosti:

Razina 1 – Kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze.

Razina 2 – Inputi koji ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o vidljivim

inputima za imovinu ili obvezu, bilo izravno (tj. kao cijene) ili neizravno (tj. izvedeni iz cijena).

Razina 3 – Inputi za imovinu ili obvezu koji se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima

(nevidljivi inputi).

Na dan 31. prosinca 2016. godine imovina koja se mjeri po fer vrijednosti u iznos od 436 tisuća kuna

(2015.: 330 tisuće kuna) raspoređena je u razinu 1.

BILJEŠKA 4 – KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE

Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju se na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući

očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Društvo

izrađuje procjene i stvara pretpostavke vezane za budućnost. Proizašle računovodstvene procjene su, po

definiciji, u rijetkim slučajevima izjednačene sa stvarnim rezultatima. U nastavku se navode procjene i

pretpostavke koje bi mogle uzrokovati značajan rizik usklađivanja knjigovodstvenih iznosa imovine i

obveza u sljedećoj financijskoj godini.

(a) Procjena korisnog vijeka uporabe nekretnina, postrojenja i opreme

Društvo korištenjem nekog sredstva troši ekonomske koristi sadržane u tom sredstvu, a koje se

intenzivnije smanjuju uslijed ekonomskog i tehnološkog starenja. Stoga je prilikom utvrđivanja

korisnog vijeka uporabe sredstva, pored razmatranja očekivane upotrebe temeljem fizičkog korištenja,

potrebno uvažiti promjene potražnje na turističkom tržištu koje će potencirati bržu ekonomsku

zastarjelost kao i brži intenzitet razvoja novih tehnologija. S te osnove suvremeno poslovanje u hotelskoj

industriji nameće potrebu za sve učestalijim ulaganjima što predstavlja argumentaciju činjenici da se

korisni vijek uporabe sredstva smanjuje.

Rukovodeći se povijesnim činjenicama, a sukladno mišljenjima tehničkog odjela, za građevinske

objekte usuglašen je stav menadžmenta o korisnom vijeku upotrebe od 50 godina. Korisni vijek

upotrebe preispitan je i za opremu i ostala sredstva kako je prikazano u bilješci 2.5.

Korisni vijek uporabe nekretnina, postrojenja i opreme bit će periodično preispitan da li postoje

okolnosti za izmjenu procjene u odnosu na prethodno utvrđenu. Promjene u procjeni, ako ih bude,

prikazat će se u budućim razdobljima kroz promijenjeni trošak amortizacije tijekom preostalog,

promijenjenog korisnog vijeka uporabe.

Kada bi korisni vijek uporabe nekretnina bio 10% duži/kraći (2015.: 10% duži/kraći), a pod

pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, neto dobit za godinu i neto knjigovodstvena

vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme bila bi viša za 2.833 tisuća kuna/niža za 3.462 tisuća kuna

(2015.: neto dobit za godinu i neto knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme bila bi

viša za 2.683 tisuća kuna/niža za 3.279 tisuća kuna).




32

BILJEŠKA 5 – PRIHODI OD PRODAJE


Smještaj 304.321 269.422

Hrana i piće 107.911 94.969

Ostali prihodi od prodaje 26.273 23.862

438.505 388.253

BILJEŠKA 6 – MATERIJALNI TROŠKOVI


Sirovine i materijal

Sirovine i materijal 39.432 34.306

Energija 12.056 12.347

Rezervni dijelovi i sitni inventar 5.893 6.404

57.381 53.057

Vanjske usluge

Direktni troškovi prodaje /i/ 24.720 20.461

Troškovi promidžbe 7.759 8.019

Komunalne usluge 6.883 6.054

Popravci i održavanje 9.999 8.197

Usluge pranja 5.486 4.496

Usluge glazbe 2.246 1.878

Usluge zakupa 3.064 2.538

Studentski servis 3.200 3.049

Usluge telefona, prijevoza i slično 1.251 1.257

Ostalo 4.342 4.499

68.950 60.448

126.331 113.505

/i/ Direktni troškovi prodaje uključuju troškove izleta, transfera te provizija agencija.

BILJEŠKA 7 – TROŠKOVI ZAPOSLENIH


Neto plaće 73.713 63.364

Doprinosi za mirovinsko osiguranje 19.956 17.780

Doprinosi za zdravstveno osiguranje 17.297 15.397

Porez i prirez 10.682 9.728

Ostali troškovi zaposlenih /i/ 11.044 8.879

132.692 115.148

Na dan 31. prosinca 2016. godine Društvo je imalo 877 zaposlenika (2015.: 793 zaposlenika).

/i/ Ostale troškove zaposlenih čine prigodni pokloni djeci, naknada za prijevoz na posao, otpremnine,

pomoći obiteljima zaposlenih i slične naknade.




33

BILJEŠKA 8 – OSTALI POSLOVNI RASHODI


Komunalne i slične naknade 9.160 9.870

Osiguranje 1.862 1.871

Bankovne naknade 498 550

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine - neto 1.050 1.788

Reprezentacija 1.962 1.677

Članarine i ostali porezi 859 888

Troškovi dnevnica 927 901

Naknade članovima Nadzornog odbora (bilješka 17) 519 430

Rezerviranja - 54

Neotpisana vrijednost rashodovane dugotrajne imovine /i/ 8.784 209

Ostalo 1.026 2.300

26.647 20.538

/i/ U 2016. godini, Društvo je zbog rekonstrukcije i adaptacije hotela izvršilo otpis neto

knjigovodstvene vrijednosti imovine (bilješka 11).

BILJEŠKA 9 – FINANCIJSKI PRIHODI I RASHODI


Financijski prihodi

Prihodi od kamata 788 1.566

Pozitivne tečajne razlike 8.715 4.873

Ostalo - 11

9.503 6.450

Financijski rashodi

Trošak kamata po kreditima (25.136) (29.164)

Negativne tečajne razlike (2.273) (2.959)

(27.409) (32.123)

(17.906) (25.673)




34

BILJEŠKA 10 – POREZ NA DOBIT


Tekući porezni trošak - -

Odgođeni porezni (prihod)/trošak (bilješka 12) (5.051) 17.848

Porez na dobit (5.051) 17.848

Tablica u nastavku prikazuje usklađenje računovodstvene dobiti i poreznog troška:


Dobit prije oporezivanja 106.739 85.678

Porez po stopi od 20% 21.348 17.136

Učinak porezno nepriznatih troškova 561 746

Učinak neoporezivih prihoda (48) (34)

Porezni poticaji (bilješka 12) (26.912) -

Porez na dobit (5.051) 17.848

Efektivna stopa poreza - 20,83%

U skladu s važećim propisima, Porezna uprava može u bilo koje doba pregledati knjige i evidencije

Društva u razdoblju od tri godine nakon isteka godine u kojoj je porezna obveza iskazana te može uvesti

dodatne porezne obveze i nametnuti kazne. Upravi Društva nisu poznate nikakve okolnosti koje bi

mogle dovesti do potencijalnih značajnih obveza glede toga.

Tijekom 2016. godine, Društvo je iskoristilo porezne gubitke (za koje je bila priznata odgođena porezna

imovna) u iznosu od 48.858 tisuća kuna. Na dan 31. prosinca 2016. godine, Društvo nema poreznih

gubitaka za prijenos u naredna razdoblja.




35

BILJEŠKA 11 – MATERIJALNA IMOVINA

(u tisućama kuna) Zemljište Zgrade Postrojenja i

oprema

Imovina u

pripremi Ukupno

Stanje 1. siječnja 2015.

Nabavna ili revalorizirana

vrijednost 321.258 1.187.272 205.917 17.071 1.731.518

Akumulirana amortizacija i

umanjenje vrijednosti - (448.163) (164.766) - (612.929)

Neto knjigovodstvena vrijednost 321.258 739.109 41.151 17.071 1.118.589

Za godinu koja je završila 31.

prosinca 2015.

Neto knjigovodstvena vrijednost

na početku godine 321.258 739.109 41.151 17.071 1.118.589

Povećanja - 105.627 26.189 - 131.816

Smanjenja - - (261) (12.339) (12.600)

Amortizacija - (20.974) (8.539) - (29.513)

Neto knjigovodstvena

vrijednost na kraju godine 321.258 823.762 58.540 4.732 1.208.292

Stanje 31. prosinca 2015.


vrijednost 321.258 1.292.898 225.463 4.732 1.844.351




Za godinu koja je završila 31.

prosinca 2016.


na početku godine 321.258 823.762 58.540 4.732 1.208.292

Povećanja - 2.056 7.961 4.676 14.693

Smanjenja - (7.296) (1.488) - (8.784)

Amortizacija - (22.521) (10.387) - (32.908)


na kraju godine 321.258 796.001 54.626 9.408 1.181.293

Stanje 31. prosinca 2016.


vrijednost 321.258 1.282.091 213.320 9.408 1.826.077




Na dan 31. prosinca 2016. godine neto knjigovodstvena vrijednost zemljišta i zgrada založenih za

osiguranje kredita od banaka (bilješka 15) iznosi 428.814 tisuće kuna (2015.: 435.169 tisuće kuna).

Tijekom 2016. godine Društvo je zbog rekonstrukcije i adaptacije hotela izvršilo otpis neto

knjigovodstvene vrijednosti imovine u iznosu 8.496 tisuća kuna.




36

BILJEŠKA 12 – ODGOĐENA POREZNA IMOVINA I OBVEZE

(u tisućama kuna) 31. prosinca

2016. 31. prosinca

2015.

Odgođena porezna imovina 15.225 10.174

Odgođena porezna obveza (22.052) (24.504)

(6.827) (14.330)

- Odgođena porezna imovina

(u tisućama kuna) Privremene

razlike

Preneseni

gubici

Porezni

poticaji

Ukupno

Stanje 1. siječnja 2015. 403 27.619 - 28.022

Iskorišteno (bilješka 10) - (17.848) - (17.848)

Stanje 31. prosinca 2015. 403 9.771 - 10.174

Povećanje priznato u računu dobiti i

gubitka (bilješka 10) - - 26.912 26.912

Iskorišteno (bilješka 10) - (9.771) (12.090) (21.861)

Stanje 31. prosinca 2016. 403 - 14.822 15.225

Društvo koristi porezne poticaje na temelju Zakona o poticanju ulaganja u ukupnom iznosu od 26.912

tisuća kuna. U 2016. godini, iskorišteni poticaj iznosi 12.090 tisuća kuna, a preostali iznos od 14.822

tisuća kuna iskoristiv je do 2024. godine. Društvo je priznalo odgođenu poreznu imovinu za ukupan

iznos preostalog poticaja.

- Odgođena porezna obveza

Odgođena porezna obveza iznosi 24.504 tisuće kuna i nastala je u 2008. godini revalorizacijom zemljišta

i zgrada. U 2016. godini umanjenja je 2.452 tisuće kuna što predstavlja učinak smanjenje stope poreza

na dobit s 20% na 18%. Umanjenje je priznato u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.




37

BILJEŠKA 13 – POTRAŽIVANJA OD KUPACA I OSTALA POTRAŽIVANJA


2016. 31. prosinca

2015.

Potraživanja od kupaca u zemlji 2.421 2.300

Potraživanja od kupaca u inozemstvu 6.709 7.438

Usklađenje sumnjivih i spornih potraživanja (2.485) (2.485)

Neto potraživanja od kupaca 6.645 7.253


Potraživanje za više plaćeni porez na dobit 52 521

Ostala potraživanja 3.651 5.171

169.817 61.046

Kretanje ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca:


Stanje 1. siječnja 2.485 2.407

Povećanje ispravka vrijednosti tokom godine 1.062 1.977

Otpisi (1.037) (1.888)

Naplaćena prethodno vrijednosno ispravljena potraživanja (25) (11)

2.485 2.485

Tijekom 2016. godine Društvo je umanjilo vrijednosti potraživanja od kupaca u iznosu od 1.062 tisuća

kuna (2015.: 1.977 tisuća kuna) za dužnike koji imaju značajne financijske poteškoće.




38

BILJEŠKA 14 – KAPITAL I REZERVE

Temeljni kapital

U rujnu 2015. godine, na Trgovačkom sudu je registrirano smanjenje temeljnog kapitala odlukom

Skupštine društva sa iznosa od 954.080.440,00 kuna za iznos od 486.161.067,35 kuna na iznos od

467.919.372,65 kuna radi pokrića negativnih rezervi nastalih pripajanjem. Kapital je podijeljen na

31.802.598 redovnih dionica na ime bez nominalne vrijednosti.

Struktura dioničara na dan 31. prosinca 2016. i 2015. godine:

Dioničar

Ukupan

broj

dionica

Nominalan

iznos temeljnog

kapitala

(u kunama)

Udio u

temeljnom

kapitalu %

Sutivan Investments Anstalt, Liechtenstein 9.806.794 144.289.957 30,84

Grupa Jadranski luksuzni hoteli d.o.o., Dubrovnik 10.018.508 147.404.897 31,50

Excelsa nekretnine d.d., Dubrovnik 783.646 11.530.001 2,46

Ragusa Anstalt, Liechtenstein 119 1.872 0,00

Plava laguna d.d., Poreč 10.329.507 151.980.680 32,48

Mali dioničari 864.024 12.711.966 2,72

31.802.598 467.919.373 100,00

Ostale rezerve

Ostale rezerve u iznosu od 98.011 tisuće kuna su nastale prijenosom revalorizacijskih rezervi i nisu

raspodjeljive. U 2016. godini, uvećane su za 2.452 tisuće kuna što predstavlja učinak smanjenje stope

poreza na dobit s 20% na 18% (bilješka 12).




39

BILJEŠKA 15 – POSUDBE


2016. 31. prosinca

2015.

Dugoročne posudbe:

Povezane strane 476.371 481.241

Banke 52.539 70.494

528.910 551.735

Kratkoročne posudbe:

Tekuće dospijeće dugoročnih posudbi - banke 17.242 17.847

Vlada Republike Hrvatske 4.062 4.062

21.304 21.909

Ukupno posudbe 550.214 573.644

Povezane strane

Dugoročne posudbe odnose se na posudbe od jednog od vlasnika Društva. Posudbe su denominirane u

EUR-ima uz fiksnu kamatnu stopu od 4,68% godišnje i nisu osigurane. Glavnica dospijeva najkasnije

31. prosinca 2022. godine. Kamate dospijevaju polugodišnje.

Banke

Dugoročni krediti od banaka denominirani su u eurima uz kamatne stope mjesečni EURIBOR + 2% i

2,8% godišnje, promjenjivo. Krediti se vraćaju u mjesečnim i polugodišnjim anuitetima do 2017.

odnosno 2024. godine. Kao osiguranje povrata kredita, banka ima založno pravo nad nekretninama

(bilješka 11).

Vlada Republike Hrvatske

Posudbe Vlade Republike Hrvatske odnose se na plaćanja po garancijama banaka koje je Vlada izvršila

u prethodnim godinama. Dospjele su do 2009. godine i odobrene su uz eskontnu stopu+3%. Društvo

trenutno ne otplaćuje glavnicu ni kamate jer je u tijeku sudski spor (bilješka 18). Dospijeće dugoročnih posudbi je kako slijedi:

31. prosinca

2016.

31. prosinca

2015.

(u tisućama kuna)

Između 1 do 2 godine 11.639 17.418

Između 2 do 5 godina 22.309 26.783

Preko 5 godina 494.962 507.534

528.910 551.735




40

BILJEŠKA 16 – DOBAVLJAČI I OSTALE OBVEZE


2016. 31. prosinca

2015.

Obveze prema dobavljačima 7.568 7.265

Obračunate kamate na primljene zajmove 7.439 7.556

15.007 14.821

Obveze za predujmove 6.962 7.630

Obveze prema zaposlenicima 11.375 8.068

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 3.548 3.630

Ostale kratkoročne obveze 929 1.175

37.821 35.324




41

BILJEŠKA 17 – TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANKAMA

Za potrebe ovih financijskih izvještaja, stranke se smatraju povezanima ako jedna od stranaka ima

mogućnost kontrolirati drugu stranku, ako su pod zajedničkom kontrolom, ili može značajno utjecati na

drugu stranku u donošenju financijskih i poslovnih odluka. Prilikom razmatranja svakog mogućeg

odnosa među povezanim strankama, pažnju treba usmjeriti na suštinu tog odnosa, a ne samo na pravni

oblik. U redovnom poslovanju, Društvo ostvaruje transakcije s povezanim strankama. Povezane stranke

su podružnice, vlasnici i ostala društva pod kontrolom Vallum Foundation, Vaduz, Liechtenstein.

U 2016. i 2015. godini Društvo nije imalo transakcije s krajnjim vlasnikom.

Potraživanja i obveze, te prihodi i rashodi koja su rezultat transakcija s vlasnicima su kako slijedi:


Posudbe (bilješka 15) 476.371 481.241

Dobavljači i ostale obveze - obveze iz poslovanja 1 6

Potraživanja od kupaca 16 -

Rashodi iz poslovanja 395 378

Prihodi iz poslovanja 141 -

Rashodi od kamata 22.573 26.625

Potraživanja i obveze, te prihodi i rashodi koji su rezultat transakcija s podružnicama su kako slijedi:


Potraživanja od kupaca (bilješka 13) 2 1

Ostali prihodi - 1

Potraživanja i obveze, te prihodi i rashodi koja su rezultat transakcija s ostalim povezanim društvima su

kako slijedi:


Potraživanja od kupaca (bilješka 13) - 6

Dobavljači i ostale obveze (bilješka 16) 85 180

Poslovni rashodi 854 857

Naknade članovima administrativnih, upravnih i nadzornih tijela je kako slijedi:


Plaće 7.378 5.098

Naknade Nadzornom odboru 519 430

7.897 5.528

Na dan 31. prosinca 2016. godini, ključni management čini 6 zaposlenika Društva (2015.: 6

zaposlenika). Nadzorni odbor ima 5 članova.




42

BILJEŠKA 18 – POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Društvo kao pravni slijednik društva Hoteli Croatia d.d. vodi sudski spor s Republikom Hrvatskom u

vezi kreditnih jamstava (bilješka 15). Prvostupanjska presuda bila je u korist Društva. Međutim, do

datuma izdavanja financijskih izvještaja, sudski spor nije okončan, jer je druga strana uložila žalbu

protiv ove prvostupanjske presude.

Društvo ima potencijalne obveze vezane za sudske sporove tijekom redovnog poslovanja. Prema

mišljenju Uprave i pravnog savjetnika Društva, ovi sudski sporovi neće rezultirati značajnim gubicima,

pa nisu učinjena rezerviranja.

Na dan 31. prosinca 2016. godine ugovorene investicije za materijalnu imovinu koje nisu priznate u

financijskim izvještajima Društva iznose 70 milijuna kuna (2015.: 3 milijuna kuna).

JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d., Dubrovnikjadranski luksuzni hoteli d.d., dubrovnik godiŠnje...

Documents

Transcript of JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d., Dubrovnikjadranski luksuzni hoteli d.d., dubrovnik godiŠnje...