IzlaganjenaznanstvenomskupuUDK159.964.2Primljeno11.12.2006.

Snježan HasnašAnteJakšića32,HR-10000Zagreb 

s.hasnas@mail.inet.hr

Psihoanaliza – između filozofije i pozitivizma psihologizacije

SažetakPsihoanaliza kao teorija, praksa i interpretacija nije se pojavila kao samo još jedan »izam« na početku 20. stoljeća, već i kao jedan bitan pomak od doista tradicionalističkog poimanja onog unutarnjeg u čovjeku spram vanjskog. Sam Lacan, u suvremenosti jedan od najpozna-tijih teoretičara i interpreta psihoanalize, kaže da pristup koji bi odogonetnuo mjesto pola-zišta njenog istraživanja i definiranja »nije baš unutra, a ne zna se da li je izvana«. Ovim se željelo nagovijestiti da ona uporišta koje govore ne samo o psihoanalizi, već i o mogućem nalaženju (Lacan je nesklon pojmu istraživanje, smatrajući da psihoanalitička metoda ne istražuje, već nalazi) istih, iznose, pa i računaju s nekim nesigurnostima spram tradicije. U vrijeme nastanka i prvih aktualnosti psihoanalize i Freudovog učenja, u filozofiji se goto-vo istovremeno sve češće pojavljuju napori da se ljudska psiha i uopće psihologijsko oslo-bodi kauzalnosti i mehanicističkih određenja, s jedne strane, i da se istovremeno oslobodi predstave i kauzalnosti nečeg iracionalnog i beskonačnog, s druge strane. Nastojeći izbjeći nejasna određenja i suprotstavljanja duše i/ili psihe, filozofija sustavnije od E. Husserla na-stoji sve izrazitije naglasiti čovjekovu unutarnjost kroz reinterpretaciju transcendentalnih iskustva subjektivnosti i intersubjektivnosti. Individualna teorijska tvorba, međusobno teorijsko prožimanje, dodirne i razdvajajuće po-vijesno-teorijske i filozofijske točke ovih dvaju različitih, ali povremeno i komplementarnih ishodišta predmet su zanimanja i razmišljanja u ovom radu.

Ključne riječipsihoanaliza,SigmundFreud,JacquesLacan,filozofija,MauriceMerleau-Ponty,vidljivo-nevidljivo,pogledgaze

Psihoanalizanijesamojedanodpojmovakojiseneumitnoutisnuousvijestsuvremenosti,većjeriječipoduhvatuzazamašnimteorijskim,znanstvenimikulturnimtemeljem.SigmundFreud,njezin,činise,trajnoosporavanirevita-liziranzačetnik,previdiojeneštoodtogausvojemčestospominjanomtekstuBudućnost jedne iluzije. Iako u njemu većinom tematizira odnos religije ipsihoanalize,onnakrajunaglašujeznačajidometznanstvenosti,kakouopćetako iupsihoanalizi.Utimnjegovimrazmišljanjimaprividnojeprisutna iodređenaslutnjasudbinedisciplinekojujeutemeljio.Noipaksamoprividno.Jeripak,sdrugestrane,onjasnonaznačujeznačajpsihoanalize,ikaoznan-stvenemetodeikaopovijesnepojaveuproučavanjučovjeka.Uuvjerljivostpsihoanalizeonpolažetolikoizvjesnostidanakrajukažeda,iakoonanijeiluzija,bilabiiluzijavjerovatidamožemonegdjedrugdjedobititoštonamona(psihoanaliza)nemožepružiti.Što jeFreudapotaklona takorezolutanstavdapsihoanalizusituira i tamogdjeonanemožepomoći?Samapsihoanaliza,njezinarecepcijauFreudovojsuvremenostiprijesvegainoviproblemičovjeka.Freudjeprepoznaodauopćepovijesnomiistraživačkomkontekstupsihološkihfenomenanepostoji

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(21–26)

S.Hasnaš,Psihoanaliza–izmeđufilozofijeipozitivizmapsihologizacije22

metodaanalizekojabismislenoodgovorilanazahtjevevremena.Štojeonošto jeunjegovomvremenubilovrijednopoticajakojibidovelidopojavepsihoanalize,odnosnokojajetonovapovijesnasituacijaindvidualnihiso-cijalnihproblema?Uzpostojećepolitičkeprilikenjegovesuvremenosti,vre-menanastajanjapsihoanalize(razdobljepredPrvisvjetskirat),riječjevećogotovostoljećuekspanzijegrađanskeikapitalističkekulture.Riječje,sjednestrane,opojavinovihsociopsihološkihiindividualnihpsihološkihproblema.Sdrugestrane,dolaziidopojaveiznimnihotkrićatogdobainjihovautje-caja.DjeloCharlesaDarwina,tenpr. Psihologija gomileGustavaleBonea,dobrimsudjelomkaopoticajutjecalanaFreuda.No,Freudneželinastavitipsihologističkeiredukcionističkemetodenatopljenepozitivizmom,tesvestiosobniisocijalniživotnapsihizambezdodirasastvarnošću.Njegovametodaanalizenijedakleintrospekcijska,većobuhvatnauonomeunutariuonomeizvanljudskog,pričemuonnamećeshvaćanjanekihnovihmomenatakojeonuvodi.Pritomon,dakle,repozicioniraireinterpretiraneke,ponjemuza-postavljenemomenteosobnogisocijalnog,kaoštosutonesvjesnoilinagoni.Tisumomentiotpočetkaudarilitolikodubokpečatkaonoviirevolucionarniterminianalizedanesvjesno,naprimjer,vjerojatnovišenikadnećebitispo-minjano,adasepritomnedovedeuvezusFreudovimimenom.Uodnosunaosporavateljeipobornike,povijesnomjestopsihoanalize(zajednosFreudom)ostajestogajednanedovršenarasprava.Raspravajeto,kojajekrozvrijemeodkadjepsihoanalizanastala,samapreraslanovonastaludisciplinuipostalajednoodonihsuvremenihpitanjaosubjektukojejeteškozaobići.Svakakojedanodnajingenioznijihnastavljača(iakonebašpravovjeran)Fre-udovadjelajestJacquesLacan,francuskipsihoanalitičarčijekritičkočitanje,aliirazumijevanjesamogFreudauspijevaposuvremenomutjecajunadmašitiisamogocapsihoanalize.Njegovojedjelozapravotolikoispunjenonovimdvojbamaipitanjima,koliko je isvakipredmetkritikeštoseusmjerava izperspektiveimanentnogčitanjanjegovateksta.No,naLacanovuterenupsi-hoanalitičkogčitanjasuvremenogsubjekta,toinijetolikobezazlenzadatak,jerjednaodLacanovihnovostiuodnosunaFreudajestuvođenjeiintenzi-viranjekorelacijesubjektasaSimboličkimporetkom,pričemuonustrajeuistraživanju(nalaženju)njegovasimboličkogitraumatskogponiranja.Ontočinidabikaopsihoanalitičarspostojećimpojmovnimipraktičnimpsihoana-litičkiminstrumentarijemotkrio,kakoonsamkaže,nestvarnostvećistinu.AkoLacanovoučenjepromatramonaodređenojvremenskojskali,uočavasedaonojošvišeodudaraodduhaistraživanjapsihologije19.stoljeća.Tonesamodajenedvojbenorazličitoodintrospekcijskogkarakterapozitivističkogpsihologizmatogistogstoljećavećiodfilozofijatogdoba.No,Lacanovatu-mačenja,kolikogododbacujustarijupsihologiju,aliisuvremenupsihologijuipsihoanalizunjegovadoba,teodlučujućeoriginalnotumačeodnossubjek-tovaInnenweltaiUmwelta,onaipakuistojmjerineodustajuodfilozofije.Isto,doduše,neznačidabi seLacanhtioprozvati filozofom,većdanekefilozofsketemekoristiusvojimučenjimaiinterpretiraihnavlastitinačin.FilozofskihautorainačinanakojioniutječunaLacanaimanekolikoiovdjeihsenemožepobrojati,asamimtimirazlagati,stogaćuukazatinajedanmanjislučajinterferencijefilozofijeipsihoanalizenaslučajujednogpsiho-analitičara,dakleJacquesaLacana i jednogfilozofa,čiji je radpomogaounekimLacanovimtumačenjima,MauriceaMerleau-Pontyja.No,trebarećiitodanamjeraoveusporedbeprelazismisaoznačenjaštoihdjelaovedvojiceautoraimaju.Taistausporedbazapravoidezaodređivanjemvremenskih,od-nosnopovijesnihkoordinataismislatihistihkoordinatakojesumogleimati,ilijesuimaleujednomtrenutku.Smisaookojemjeriječ,sdrugestrane,nije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(21–26)

S.Hasnaš,Psihoanaliza–izmeđufilozofijeipozitivizmapsihologizacije23

dakleutomedabiseodredilainterpretacijajedneklime,jednogzeitgestakojijeodredioovekoordinate,negoželimnaglasitijedanpečat,jedanmogućido-metdanihinterpretacijaLacanaiMerleau-Pontyja.Naime,psihoanalizaseudobarazvojaLacanovadjelakretalauusporednimpovijesnimkoordinatamasrastućimutjecajembiheviorizmaiGestalt-psihologije(skojimaLacanbašinemanekepozitivnedodire),dokjezaMerlau-Pontyjabilopunovišedodir-nihkoordinatnihtočakasfilozofijom(egzistencijalizam,fenomenologija,po-sebnonjezinzačetnikHusserl).No,dokserecimospomenutepsihologijskeškolekrećuuodređenimtočkamakoordinatnogsustava,tvorećijasanpravackretanja,Merlau-PontyiLacankaodasupomiješalivertikaleihorizontaleistogsustavaiizašliiznjega,amoždasemožerećiidasugaprobili.Tobibiosmisaonjihovadometaukoordinatnomsustavupovijestikojegnadilaze,jeronneoznačavasigurnetočkeštosuihusidrilenekimjasnimukrštavanjemvertikalnogihorizontalnog.Kaoštojevećnaglašeno,dajeLacansvojupo-sebnupozicijutumačapsihoanalizeizgradionesamokritičkimtumačenjimaFreudavećipodutjecajemfilozofije,aliišireghorizontakulture,istosemorautvrditiizaMerleau-Pontyja.Iakopovokacijiprvenstvenofilozof,riječjeoautorukojidubokozalaziupodručjaizučavanjapodručja,nesamofilozofijevećinapodručjepsihologijeilipsihoanalize,kaoinapodručjakojasenužnonevežuzafilozofa–primjerice,slikarstvo.Onnpr.naoriginalannačintuma-čifilozofskiproblemtjelesnostiusvojemnajpoznatijemdjeluFenomenolo-gija percepcije.Unjemu,kaoikasnije,Merleau-Pontyspajaujednucjelinupodručja izfilozofije,psihologije,psihoanalize, teorijegovora,fiziologije idrugihpodručja,stvarajućijednuodprvihkomplementarnihknjigaoodnosutjelesnostiisubjekta.Reći,dakle,zadjelaLacanaiMerlau-Pontyjadasusu-protstavljenisustavimamišljenja,bilobiistovremenoiprevišeipremalo,jerseobojicanalazeiunutariizvannjega,utjecajimakojisuimpomoglidaseizgrade,alidateisteutjecajuiprevladaju.ČinisedajesmisaoovogtraženjanakoordinatamapsihoanalizeifilozofijevećuočioisamLacan.UnjegovojknjiziČetiri temeljna pojma psihoanalize onnaznačujeključnepojmovebezkojihsepsihoanalizanemožerazumjeti.Tosunesvjesno, ponavljanje, prijenos i nagon.Akoseusredotočimonadrugiodovihpojmova,ponavljanje,vidjetćemodagaLacannastojitumačitikrozjednospecifičnotumačenjepogleda,odnosnovidljivog.Pogled,uLacanovutumačenju,naspramokakao funkcijenastoji istražiti bitonog štoonzoveskopičkopolje.Skopičkinagon,kaosamojedanodnagonakojisepojavljujeutompoljuzaLacana,specifičanje,jersenajpostojanijenastojioduprijetiponoru skojimse subjekt susrećeuodnosu sokolinom.Na temeljunjegaslijedidaljnjarazradalacanovskogpojmasubjekta.No,onoštojezanimljivojestdaonsvojetumačenjegradinauvidimaizMerleau-Pontyjevadjela Vid-ljivo i nevidljivo.AnalizaovihdvajugledištaoviđenjuočiglednajerazlikaizmeđuLacanovaiMerleau-Pontyjevastajališta.Paipak,LacanneidezatimdasenabilokojemmjestuutumačenjupogledaupsihoanalitičkomključusuprotstavigledištuMerleau-Pontyja izanjeganijepredmetkritike ilipri-mjedbe.Zaštojetotako,akoevidentnarazlikapostoji?Razlozisuvjerojatnou tome štoLacanuviđa,možemo reći, dvostrukuvrijednostdvajugledištaoviđenju,dvanovanačinakojasumubliskapovijesnoikojapredstavljajudvostrukirazlazstradicijom.OnnaglašavadajeMerleau-PontyuokuprepoznaozačetakPlatonovetra-dicije,kojaidejuvidikaovoditeljakojijevodi,atajjevoditelj,dakle,okosamo.Ontuukazujenazanemarenuzavisnostvidiocaodvidljivog.IzovesituacijeLacanuočavaonoštoonzoveshizmaokaipogleda,ukojojseza-pravoočitujeonoštoonzoveskopičkinagonkojitvoriinašusvijest,analazi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(21–26)

S.Hasnaš,Psihoanaliza–izmeđufilozofijeipozitivizmapsihologizacije24

napoljuvidljivog.PomoćuMerleau-Pontyjevihuvida,Lacanželi izdvojitirazlikuizmeđusubjektavidljivogisubjektaželje.TusezapravoželipokazatidasepsihoanalizazaLacananekonstituirakaoweltanschaung,većsebavijednomdaljnjomrazradompojma‘subjekt’usvojojspecifičnojpojmovnojipovijesnojmaniri.Atasespecifičnostkrećeodrazlikovanjamehaničkefunk-cijeokaidijalektikeželjekojasemanifestiraupogledu.UcjelovitojLacano-vojanaliziovajjenagonproizašaoizanalizeodnosaorgana(oka)isubjekta,atakođerjezahvaćenlacanovskimodređenjemmanjkakojijeorganiziranukompleksukastracije(odnosnooznačitelja).Merleau-Pontyposlužio jeLa-canu kao inspiracija, kao što je već i navedeno, svojom razradom odnosavidljivog i nevidljivog.Vidljivopredstavlja jednunovuontološku, optičkuperspektivuijednuspecifičnuontološkumoćbićadasekonstituirausvijetu.No,zaMerleau-Pontyjaonanemaodređenjapsihoanalitičkogznačenja,većjeriječomoćisubjektadasekonstituirausvijetuuodnosunatijeloibitaktjelesnosti.Općenitogovoreći,Merleau-PontyjevodnosprematijeluprividnopratijednatradicijazačetaukasnimradovimaEdmundaHusserla,međutim,riječjeonačinutematiziranjaproblematijelakojifilozofskitražinačinnje-govedeskripcije,suprotstavljentradicijisvakevrste.Tijelonijeskupfunkcijaili,pak,samodioprostora,većjedanskupznačenjaipostojanjabitka.Biva-jućivišeodfunkcijakojemudajurazličitetradicije,Merleau-PontyusvomtekstuOko i duh,kojigovorioslikarstvuitjelesnosti,kažedajetijelozapra-voprepletviđenjaikretanja.Toznačidatijelokojesekrećeimaznačenjetekuvidljivomsvijetu,čimeividljivopostajekretanje.Upravojeslikarstvopraviprimjerdabiseistaknuloonobitnoookuiviđenjukaonečemštojevišeodmehaničkefunkcijeorganaoka.Naime,zaslikarasekaoumjetnikanemožerećidausebiposjedujenekoposebno,umjetničkinadahnuto‘trećeoko’.Upravojeveličinaslikarstvautomedadokazujedasesluženjeovimdvama prisutnim osjetilnim očima pokazuje da su ona ipak više od prije-mnikazasvjetlost, linije iboje.Tražitidubinu izmeđuovihzadanosti jed-nogmehaničkog viđenja, suprotstavljeno je onome što slikarstvo izražavaizvangranicaprofanogvidljivog,aštotaistaprofanostsmatranevidljivim.OvajmehanicističkinazorogledanjupronalaziMerleau-Ponty,naravno,kodjednogodočevamehanicističkeparadigme,ReneaDescartesa.Nonijedo-voljno,poMerleau-Pontyju,mislitidabisevidjelo,jersprammisli,tijeloiviđenjejesujednotranscedentno,nepojmovnopredstavljanjeuniverzalnog.Onipredstavljaju,sjednestrane,jednuzasebnu,aliprisutnufilozofijuvidlji-vogzasnovanognarazmatranjuviđenjakaokrižanja,gdjesesrećusvividovibića.Merleau-Pontyironičnokarakteriziraklasičnupozitivističkupsihologi-jukaoonukojasovakvimmisterijamauodnosusubjektaitjelesnostibaratakaodijeteseksplozivom.Njezinanamjeradanaovajilionajnačinutemeljiodređenividpsihizma,pričemubiidealnostanjebilaodređenačistasvijestzaMerleau-Pontyja, ipakjesamojedannačinzauzimanjagledištauodno-sunasvijet idruge,anesamounutarnjepsihičkopostignuće.Stoga inijeneobičnoštojenjegovstavpremapsihoanalizinaklonjeniji.Psihoanalitičkatumačenjaontumačikaosugestijekojeakosenemogudokazatinemogusenitieliminirati.To,sdrugestrane,neznačidasuonanastaladabinamdala nužne odnose uzrok-posljedica, već da bi namnaznačila odnosemo-tivacijekoji sumogući.Nakraju,onpsihoanalizu razumije i kaoodređenvid subjektivacijekoji seočitujeu stvaralačkomosvajanjunas samih,bezdaodgovaranekimkonzistentnimzahtjevimastrogosti.OvomejeunekolikobliskanjegovainterpretacijafilmautekstuFilm i nova psihologija,gdjejesluženjefilmskimjezikomsličnočovjekukojigovoriislužisesintaksom,a

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(21–26)

S.Hasnaš,Psihoanaliza–izmeđufilozofijeipozitivizmapsihologizacije25

dananjupritomneutječeidanijeuvijekumogućnostiizvestipravilakojihsespontanopridržava.IakoovdjenijemogućeiznijetisvevidoveMerlau-Pontyjevafilozofije,uoč-ljivojedajezapsihoanalizu,kakojerazumijeitumačiLacan,bilavišenegopoticajna.Lakomožemodakleutvrditidajeodređenatvorbaizmeđupsiho-analize i filozofije,kadsuovajpsihoanalitičar iovajfilozofupitanju,bilaiostalavidljiva imoguća.Pa ipakdo toganesamodanijedošloveć inepostojinidovoljnoutemeljujućirazlogkojibiovakvutvorbuopravdao,većevidentnedodirnetočke.Analizirajućinjihoverazličitenačinekakorazumijujedanspecifičanvidbićausituiranjuvidljivogkrozpsihoanalitičkoifilozof-skorazumijevanjetogingenioznoiznađenogproblema,moglibismootkritizašto ikakodoćidodubljihuvida,kako je toMerleau-Ponty rekao, jednefilozofijevidljivog.Sasvimsigurno to inijebesmislenposao.No,ono štoseposebno ističe i štovrlovjerojatnopotiče iLacanadakoristi filozofskeuvide,adapritomkritičkineocjenjujeupotpunostiznačajidometMerleau-Pontyjevefilozofskemeditacijeovidljivom,jestsvijestojednomnovompo-tencijalutefilozofije.Onajesuprotstavljenosttradicijisnjezinimzasadamapsihologizma,pozitivizmailibiologizma,kaoipsihoanaliza.UsvomgotovonajznačajnijemdjeluorazumijevanjuLacanovepsihoanalize,SlavojŽižekuSublimnom objektu ideologijenaznačujedubinuprosvjetiteljskognakraju20.stoljeća.OstavljajućiŽižekapostrani,za‘prosvjetiteljstvo’semožerećidajejedanpojamzakojegseusuvremenostivišeneznadaliuopćejošpostojirazinakritikekojaganijedotakla.Instruktivnobibilorazmislitiznačilitodajezaprosvjetiteljstvoboljedaganijenibilo,inijelistogabilojoškorisnijedanijeustaloprotivčegajeustalo?Ilipakjeonosdrugestranepoduhvatkojijošnijenašaosvogistinskogkritičkognastavljača?Najednomnikadčvrstomkoordinantnomsustavupovijestiimisli,uvidiJacqu-esaLacanaiMauriceaMerleau-Pontyjareflektirajuseujednommanjemdije-lukrozekskursovidljivom,aliiucjelininjihovihdjelariječjeopozicijamaštosuihzauzelidabipermanentnoprobijaligranicesustava.Njihovetočkeutomsustavusvijetlesu.No,kolikogodbilesvijetleikolikogodovatrivijalnametaforaželiponovnoukazatinaprosvjetiteljstvo,ogriješilibismosekadsenebismospustilidotihsvjetlećihtočakaipokušalividjetidubinukretanjanakojusepokušaloukazatiizasvjetlaitmineitimeihboljerazumjeti.

Literatura:

Freud,Sigmund:Budućnost jedne iluzije i drugi spisi,Naprijed,Zagreb1986.

Husserl,Edmund:Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija,Globus,Zagreb1990.

Lakan,Žak:Spisi,Prosveta,Beograd1983.

Lacan,Jacques:Četiri osnovna pojma psihoanalize,Naprijed,Zagreb1986.

Merlo-Ponti,Moris:Oko i duh,»VukKaradžić«,Beograd1968.

Merleau-Ponty,Maurice:»Filminovapsihologija«,u:Nova filozofija umjetnosti,odabraoipredgovornapisaoDaniloPejović,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1972.

Merleau-Ponty,Maurice:Fenomenologija percepcije,»VeselinMasleša«,Sarajevo1990.

Žižek,Slavoj:Sublimni objekt ideologije,Arkzin–Edicijaužitak,Zagreb2002.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(21–26)

S.Hasnaš,Psihoanaliza–izmeđufilozofijeipozitivizmapsihologizacije26

Snježan Hasnaš

Psychoanalysis – Between Philosophy and Positivism of Psychologization

SummaryPsychoanalysis as a theory, practice and interpretation did not occur like another -ism on the begining of the twentieth century, but also as one important step ahead from truly traditional understanding of inside of the man which is confronted with his outside existence. Jacques La-can himself, today one of the most known theoritician and interpreter of psychoanalysis, says that approach which could figure out where is the starting point of its exploring and defining isn’t really inside, and it’s not sure if it’s outside. Saying this, one wants to foreshow that those foundations which speak not only of psychoanalysis, but also about possible findings (Lacan is not willing to use the notion researching, because he thinks that psychoanalytic method does not research, but rather finds) of them.That is why there are some uncertainties about tradition in these considerations. At the time when psychoanalysis and Freud’s learnings became actual and new, in philosophy almost simultaneously more and more often are present efforts which human psyche and psycho-logy in general were slowly making free of causalities and mechanistic charachteristics on one side. On the other side, in the same time, there have been efforts which would make the psyche free of such images that would define it as irational and infinte entity. Trying to avoid uncle-ar definitions and confrontations in understanding of psyche and/or soul, philosophy is more sistematical with this problem since philosophy of Edmund Husserl. He’s trying to emphasize more utterly the world inside the man through the reinterpretation of transcedental experience of subjectivity and intersubjectivity. Individual philosophical creation, mutual theoretical coming between, connecting and separa-ting historically-theoretical and philosophical standpoints of these two different, but occasio-naly also complementary outcomes are the object of interest and reflections in this work.

Key words psychoanalysis,SigmundFreud,JacquesLacan,philosophy,MauriceMerleau-Ponty,visible-invisi-ble,gaze