7/21/2019 Jackson, The Heritage of Cultural Geography

http://slidepdf.com/reader/full/jackson-the-heritage-of-cultural-geography 1/3

 Jackson: the heritage of cultural geography

- K.G je u hitnoj potrebi za rekonstrukcijom, njezin koncept je prilično zastario i

njezin interes fzičkog izražavanja je nepotrebno ograničen- autor traži opsežniji pogled na geografju, i ističe važnost manje opipljivih

aspekta koji su utjelovljeni u simboličkom obliku i u svakodnevnoj socijalnoj

praksi- istražuje dosege geografje bez ograničenja samo na krajolik!

The Berkeley School

arl auer " dominira sjeverno-američkom kulturnom geografjom kroz cijeli svoj

životni vijek te posebno kroz niz godina koje je proveo na čelu utjecajne #erkele$

%kole.

- smatrao je bitnim rad na terenu i učenje jezika ljudi koje se proučava- njegov utjecaj se nastavio kroz njegove učenike- smatra da se subjekt geografje snažno odupire svim vrstama akademskog

cjepidlačenja- ograničio je svoje komentare i veliku ve&inu svog truda na materijalne

aspekte izražene u 'kulturalnom krajoliku(- ovakvo pretjerano )okusiranje na materijalne elemente kulture i njihove

reprezentacije u krajoliku je imalo dubok utjecaj na američku geografju- odbacivao je okoli%ni determinizam i tražio je alternativne perspektive

proučavanja ljudskog utjecaja na okoli%

The cultural landscape

- auer je do%ao u sredi%te svjetske javnosti svojim djelom '*he morpholog$ o)

landscape(- auer smatra da geografju ne čini samo krajolik+landscape kao osnovni dio

geografje, ve& ljudsko djelovanje na prostoru u kojem živi npr. iste pustinje i

%ume su i u merici i u /eksiku, me0utim ljudi i njihovi običaji se razlikuju- isto fzičko okruženje je proizvelo prilično različite kultrune krajolike zbog

različitih kulturalnih procesa u svakom području- kulturalni krajolik je u kontrastu s fzičkim krajolikom

Cultural history and human agency

- auer gleda na krajolik kao na mjesto koje bilježi ljudske aktivnosti radije

nego kao na dru%tveni sistem kroz koji je ljudski učinak aktivno izražen- učinak+agenc$ defnira kao ljudsku sposobnost da izmjeni svoje prirodno

okruženje

7/21/2019 Jackson, The Heritage of Cultural Geography

http://slidepdf.com/reader/full/jackson-the-heritage-of-cultural-geography 2/3

- iako je o učinku govorio u terminima 'povijesno kulturalnih djelovanja(

njegova se rasprava koncentrirala na fzičke i biolo%ke procese smje%tene

unutar ljudskog djelovanja radije nego na dru%tvene procese per se- postoji dokaz o značajnoj dvosmislenosti u njegovim promi%ljanjima ljudskog

učinka

- u početku stavlja naglasak na mor)ologiju i popratni pasivni koncept u okviruljudskog učinka- zatim prelazi na aktivno priznavanje socijalne trans)ormacije krajolika- model koji je auer prihvatio za kulturalnu geografju bio je onaj geologije i

znanosti o zemlji, a ne onaj humanističkih i povijesnih znanosti- auer je mislio da je njegov pristup krajoliku esencijalno sličan onom kult.

povjesničara, bilo je jasno da je uzeo povjesno gledi%te- za auera je najzanimljiviji intelektualni problem bio potraga za korijenima

institucija ili kulture, a ne dinamičke dru%tvene promjene- sa žaljenjem je gledao tendenciju modernog svijeta ka homogenizaciji- na urbano, industrijsko dru%tvo nije gledao sa odobravanjem

Cultural antropology: Boas, Lowie, Kroeber

- auer je pisao o antropologiji kao o 'najnaprednijoj od dru%tvenih znanosti(- to je bilo usmjereno prema fzičkim , a ne dru%tvenim aspektima antropologije

tj. prema sjeverno američkoj antropologiji, čija je tradicija počela sa #oasom

koji je prvo učio za geogra)a- na auera su najvi%e utjecali #oasovi učenici 1o2ie i Kroeber- od 1o2iea je preuzeo zanimanje za pripitomljavanje biljaka i životinja,

oslobodio se od konceptualnog shva&anja okoli%nog determinizma- auer smatra da je kultura vlasni%tvo ljudskih grupa, a ne pojedinaca te da je

utjelovljena u običajima i tradiciji

- preuzeo je vjerovanje u(super-organic( karakter kulture

The superorganic

- Kroeber je razlikovao super-organski nivo dru%tvene organizacije od

organskog i ne-organskog nivoa- super-organski pristup prihva&a pogled da je kultura entitet na vi%em nivou i

da je od pojedinca, vo0ena svojom logikom i defnitivno ograničava ljudsko

pona%anje- auer je prihvatio ovo mi%ljenje, za njega geografja nema nikakve veze s

pojedincima ve& s ljudskim institucijama i kulturam- prema super-organskom pristupu kultura se može objasniti samo u svojim

terminima, ne može biti reducirana na djelovanje pojedinca ili obja%njavana u

terminima dru%tvenih sila- kultura odgovara sama svojim zakonima- prihva&anje super-organskog pristupa kulturi samo po sebi ograničava broj

pitanja koji može biti postavljen- nekoliko generacija kult. geogra)a nastavilo je i podržalo super-organski

pogled na kulturu

7/21/2019 Jackson, The Heritage of Cultural Geography

http://slidepdf.com/reader/full/jackson-the-heritage-of-cultural-geography 3/3

- posljedica tog pristupa bila je golema opsjednutost fzičkim ili materijalnim

elementima kulture radije nego njenim dru%tvenim dimenzijama- to je doprinijelo velikom broju knjiga koje su se bavile zgradama, grobljima,

stajama, a puno manje nematerijalnim i simboličkim kvalitetama kulture ili

drugim dimenzijama koncepa koji ne može biti isčitan direktno iz krajolika

- Kulturalna geografja se ne bavi obja%njavanjem unutarnjih zbivanja kulture iliopisivanjem svih obrazaca ljudskog pona%anja, čak i kad utječu na zemlju,

ve& se bavi tehnolo%kim potencijalom ljudskih zajednica za upotrebi i

mjenjanje okoli%a

Cultural geography and the new humanism

- tijekom 34ih nekoliko je geogra)a počelo proučavati subjekt iz aspekta

humanističkih znanosti- bili su zabrinuti zbog očitog negiranja ljudskog učinka u suvremenoj

dru%tvenoj znanosti te su se okrenuli humanističkoj znanosti za suosje&ajnije

postupanje s ljudskom individualno%&u, subjektivno%&u i kreativno%&u