Ja TRGOVAC magazin - rujan 2013.

Broj 29 | Rujan 2013.

U fokusu

Logistika i SCM

Dossier

Asortiman vrijedan

pažnje

Eko proizvodi

Žvakaće gume

Žvakaće gume

FMCG & RETAIL ARENA

2013.

Broj 29 | Rujan 2013.

6 Srpanj - Kolovoz 2013. www.jatrgovac.hr

Neka egida

Od svake kune potrošene na Coca-Coline proizvode čak 90 % ostajeu Republici Hrvatskoj. Ukupan Coca-Colin godišnji doprinos hrvatskomu

gospodarstvu u 2012. godini iznosio je 2,164 milijarde kuna ili 0,7 % BDP-a. Coca-Cola izravno zapošljava 554 osobe, a ukupno osigurava

7 400 radnih mjesta. Već 45 godina volimo Hrvatsku!

www.coca-colahellenic.hr

Coca-Cola je hrvatska više nego što mislite.

45. obljetnicu poslovanja u Republici Hrvatskoj Coca-Cola obilježava poslovnim forumomkoji će se održati u zagrebačkome hotelu Westin 25. rujna 2013.

pokrovitelji suorganizator

7Rujan 2013. www.jatrgovac.hr

Nakon ugostitelja stigao je red i na trgovce. Porezna kontrola u punom je jeku. Tema je to kojom će se vjerujem puniti novinski stupci i narednih mjeseci. Nedavno predstavljajući podatke o pozitivnim

učincima fiskalizacije u prometu gotovinom, u Ministar-stvu financija naglasili su da se radi o jedinstvenom sus-tavu kontrole u svijetu koji funkcionira toliko dobro da

bi čak mogao postati izvoznim proizvodom. Naime, kako navode u Ministarstvu, interes za njegovim modelom pokazale su sve zemlje u regiji, no iako nije ni to loše čuti radije bih da se bavimo nekim drugim izvoznim pričama. Jednu takvu u perspektivi donosimo u opširnom prilogu o ekološkim proizvodima za kojima potražnja stalno raste, a Hrvatska ima odlične predispozicije da u tom području, kao uostalom i čitavoj poljoprivredi, napravi značajan iskorak.A da se određeni pomaci nabolje ipak rade najbolje poka-zuje ovomjesečni pregled vijesti. Otvorenje tehnološkog

centra za obradu mesa peradi Perutnine Ptuj - Pipo u Čakovcu, novi pogon Mlinara vrijedan 40 milijuna eura, ulaganje Adris grupe u razvoj Cromarisa od gotovo 400 milijuna kuna, nova linija za proizvodnju mliječnih de-serata i svježih krem sireva tvornice Vindija Vivis te novi objekt Tvornice za preradu proizvoda ribarstva tvrtke Sardina, samo su neki od naslova koje vrijedi istaknuti. Čak su i prva izvješća za prošlu godinu pozitivna prema kojima je tržište maloprodaje, unatoč nastavku potrošačke krize, ostvarilo rast od 2%. Rezultati trgovaca ohrabruju, kao i spomenute investicije, još da glavni akter u sektor-skim pričama ne bude Ministarstvo financija znat ćemo da se na tržištu uspostavlja red koji je svima potreban.

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Ines Kovačić, PressCLIPPINGMiloš Ryba, Planet RetailIvo Grgić, Agronomski fakultetAndrijana Čuljak, OkomitoMaja Ćuk, Ipsos PulsMilanka Ćorić, AC NielsenDanijel Koletić, Apriori komunikacijeAntonio Zrilić, Logiko

Siniša Dadić, Jones Lang LaSalleSrečko Debelak, A.T. KearneyZlatan Golub, Špica Sustavi d.o.o.Jana Blažević Marčelja, STePRiMladen Kožić, GfK CroatiaMirko Đukić, BMM savjetovanje

GRAFIČKI UREDNIK:Neža Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Daria Maroevićtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 29 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.020 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

[email protected]

Porezna kontrola

“Ministarstvo financija ostat će glavni akter u sektorskim pričama barem još neko vrijeme”

8 Rujan 2013. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

8 | VIJESTI Tržište raslo 2%, smanjena dominacija Konzuma

15 | PROMOCIJE U tri hrvatska grada predstavljen Pan Tamni

16 | MEDIJSKI BAROMETAR TRGOVAČKIH LANACA Porezni nadzor ljetna tema u trgovini

18 | FMCG & RETAIL ARENA 2013.Potrošači, tehnologija i održivost dikti-raju trendove

22 | VODEĆI TRGOVCI U CEE REGIJI Zvijezde godine su Auchan i Magnit

26 | EKO PROIZVODIProizvodnja na zdravim temeljima

30 | INTERVJU: IVKA SEVEREkološko poljoprivredno gospodarstvo Sever

38 | PRIMIJETILI SMO...Štrumpfajmo zajedno

40 | ŽVAKAĆE GUME – TRENDOVI I BRENDOVIMultifunkcionalne žvake

44 | KOMUNIKACIJSKI MENADŽMENTJesmo li spremni za krizno komunici-ranje?

46 | LOGISTIKA - TRENDOVILogistika jučer, danas, sutra

49 | LOGISTIKA – GOST KOMENTATORMaloprodaja glavni pokretač investicija

50 | INTERVJU: ZORAN KOVIĆHrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe

62 | POSLOVNI PLANŠto sve treba imati na umu pri otvara-nju trgovine?

64 | SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE KUĆANSTVA Suženi izbor širokog asortimana

68 | MALA ŠKOLA PRODAJE Mali moraju postati veći

71 | IZ REGIJE I SVIJETASmjena na čelu Delhaize grupe

72 | BRENDOVI NAŠEG DJETINJSTVA Kraš Express

73 | NOVO NA POLICI

74 | IZLOG

MALOPRODAJA U 2012.

Hrvatsko tržište maloprodaje mješovitom robom, pretežno

hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, u 2012. ukupno je poraslo 2% u odnosu na godinu prije, pri čemu je Konzum i nadalje najznačajniji trgovac, s tržišnim udjelom od 25 do 30%, no nastavljeno je smanjivanje njegove dominacije. Pokazalo je to istraživanje tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u 2012. koje je provela

TDR otvorio tvornicu u Iranu

TDR, vodeći hrvatski i regionalni proizvođač cigareta koji posluje u

sastavu Adris grupe, otvorio je tvornicu u Iranu i proširio poslovanje na tržište jugozapadne Azije. TDR je tvornicu u Sariju, glavnom gradu pokrajine Ma-zandaran, izgradio u suradnji s vodećim iranskim duhanskim proizvođačem, Iranian Tobacco Company. Investicija je vrijedna 30 milijuna eura, a kapacitet nove tvornice je 6 milijardi cigareta go-dišnje. Suradnja TDR-a s Iranian Tobacco Company započela je 2008. godine i od tada na ovo veliko tržište TDR izvozi najpoznatiju hrvatsku cigaretu Ronhill. Prošle je godine u Iranu prodaja Ronhilla porasla za tri puta u odnosu na pret-hodnu godinu. Na iranskom cigaretnom tržištu godišnja prodaja veća je od 70 milijardi komada cigareta.

Gavrilović prodao 42 trgovine Dione

Većinski vlasnik Dione Gavrilović odlučio je u sklopu restrukturiranja maloprodaje prodati trgovine u

Dalmaciji i središnjoj Hrvatskoj, koje čine približno čet-vrtinu prodajnih mjesta Dione. Dioninih 15 trgovina u Dalmaciji kupila je tvrtka Ribola iz Kaštel Lukšića, a 27 prodavaonica u središnjoj Hrvatskoj (Karlovac, Petrinja, Glina) preuzela je zagrebačka tvrtka Gavranović. “Ovim ugovorom prodajna mjesta Dione, zajedno s radnici-ma u navedenim regijama, preuzimaju Ribola d.o.o. i Gavranović d.o.o., a Diona će nastaviti s konsolidaci-jom poslovanja i fokusiranjem aktivnosti na područja najvišeg razvojnog potencijala”, izvijestili su iz Dione.

Tržište raslo 2%, smanjena dominacija Konzuma


Vijesti

MALOPRODAJA U 2012.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) na uzorku od 55 poduzetnika. Ostvareni prihod svih promatranih poduzetnika iznosio je 31,1 milijardu kuna, dok je vodećih 10 trgovaca na malo zajedno ostvarilo prihod od 24,6 milijardi kuna, što je rast od 3,8%. Četiri poduzetnika pritom bilježe prihod iznad dvije milijarde kuna (Konzum, Plodine, Lidl, Kaufland), a devet iznad milijardu kuna. Zajednički tržišni udjel 10 najvećih trgovaca je stabilan, iznosi 79%, a tržište je umjereno koncentrirano. Konzum je i dalje najznačajniji maloprodavač

u Hrvatskoj s udjelom od 25 do 30%. Međutim, zbog visokog rasta prihoda, odnosno tržišnih udjela njegovih konkurenata i u 2012. je nastavljen trend smanjivanja dominacije tog trgovačkog lanca, a rasta njegovih glavnih konkurenata. Tommy je, zahvaljujući preuzimanju dijela Kerumovih trgovina, imao i uvjerljivo najveći skok prihoda u prošloj godini - za jednu trećinu, odnosno za više od 400 milijuna kuna. Time je ostvario i najveći pomak na listi prvih 10 poduzetnika prema kriteriju ostvarenog prihoda u maloprodaji - s 8. je došao na

6. mjesto. Istraživanje je također pokazalo da su Lidl i Kaufland zajedno, kao članice Schwarz grupe, najjači Konzumov konkurent u Hrvatskoj s tržišnim udjelom koji iznosi od 15 do 20%. Pojedinačno pak Plodine su i u prošloj godini bile najveći Konzumov konkurent i na listi 10 najvećih poduzetnika po prihodu u maloprodaji zauzimaju drugo mjesto s udjelom od 5 do 10%. Slijede, također s udjelima od 5 do 10%, Lidl, Kaufland, Mercator i Tommy, dok se, s udjelima manjim od 5%, na listi od 7. do 10. mjesta nalaze Spar, Billa, Dinova-Diona i Studenac.

AZTN pokreće dubinsku analizu koncentracije Tiska i iNovina

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zaključila je da bi koncen-tracija Tiska i iNovina mogla imati značajan učinak na tržišno natjeca-

nje te je zbog toga otvorila drugu faza ocjene te koncentracije u kojoj se provodi dubinska pravna i ekonomska analiza učinaka provedbe koncen-tracije na tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu. Iz Agencije podsje-ćaju da su, zaključkom o pokretanju postupka, početkom kolovoza otvorili postupak ocjene dopuštenosti koncentracije Tiska i iNovina. Namjera je Tiska preuzeti udjel iNovina na mjerodavnom tržištu trgovine na malo pre-težito tiskom i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama na teritoriju Hrvatske. Tisak, koji raspolaže s najrazgranatijom mrežom takvih specijaliziranih prodavaonica u Hrvatskoj, na tom tržištu ostvaruje značajni tržišni udjel, dok su iNovine njegov najznačajniji tržišni takmac.

Tržište raslo 2%, smanjena dominacija Konzuma


Vijesti

Koncern Agrokor u brojne je projekte u Belju dosad investirao 2,3 milijarde

kuna, a do kraja ove godine uložit će se još oko 140 milijuna kuna, najavio je predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić. Među ostalim otvorit će se Mitrovac, najveća beljska farma kapaciteta 2000 muznih krava, bioplinsko postrojenje od dva megavata i staklenik za hidroponsku proizvodnju grapolo rajčice od 4,5 hekta-ra, koji bi s proizvodnjom trebao početi u siječnju 2014. godine. Riječ je o najvećim ovogodišnjim investicijama u poljoprivre-du u Hrvatskoj i regiji, ističu u Agrokoru te procjenjuju kako će nove investicije ostvariti godišnji prihod od 150 milijuna kuna. Iduće godine planiraju se ulaganja

u visini od oko 50 milijuna kuna – nasta-vak investicija u bioplinska postrojenja i rekonstrukcija farme Popovac.

Belje najavilo novu investiciju od 140 milijuna kuna

U Perutnini Ptuj – Pipo u Čakovcu

otvoren tehnološki centar

U Perutnini Ptuj – Pipo u Čakovcu sredinom je rujna otvoren novi,

suvremeni tehnološki centar za obradu mesa peradi, a riječ je o investiciji vri-jednoj 19 milijuna kuna. “Za investiciju smo se odlučili zbog potreba za većim kapacitetima i modernijom infrastruk-turom. Naime, ulaskom Hrvatske u EU i nama su se otvorila nova tržišta”, rekao je prigodom otvorenja novog centra Predrag Šegović, direktor Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec, dodajući da je i ova investicija, kao i brojne dosadašnje, sufinancirana sredstvima iz pretpris-tupnih fondova EU, odnosno programa IPARD. Zahvaljujući ulaganjima i uspješ-nom poslovanju Grupa Perutnina Ptuj, čija je članica i čakovečka Perutnina Ptuj – Pipo, lani je uspjela ostvariti sred-njoročni poslovni cilj – postati vodeći proizvođač mesa peradi i proizvoda od mesa peradi u široj regiji.

U srpnju blagi rast prometa u

maloprodaji

Kalendarski prilagođeni podaci pokazu-ju da je promet od trgovine na malo,

što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju nomi-nalno porastao za 3,6% u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno veći za 0,4%. Time je nastavljen rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini, no sporije nego u prethodna dva mjeseca. Naime, promet u trgovini na malo neprestano je padao od ožujka prošle godine, da bi u svibnju ove godine porastao za 1,3, a u lip-nju za 2,6%. U nespecijaliziranim prodava-onicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji imaju najveći, 38,4%tni udio, u srpnju je zabilježen nominalni rast prometa za 1,3%. Najviše je, za 23,7%, nominalno na godišnjoj razini porastao promet u specijaliziranim proda-vaonicama živežnim namirnicama.

KARIJERE

Dubravko Tomé novi direktor Logistike Zagrebačke pivovare

Dubravko Tomé

imenovan je direktorom Logistike Zagrebačke pivovare, a na toj poziciji bit će odgo-voran za primarnu i sekundarnu logistiku. Tomé je došao u Zagre-bačku pivovaru 2007. godine na poziciju menadžera logistike za sekundarnu distribuciju, na kojoj je sve do ovog imenovanja vođe-njem timova i različitih projekata dao velik doprinos u sekundarnoj distribuciji. Na novoj poziciji Du-bravko Tomé izravno će odgovara-ti Sergeyu Yeskovu, regionalnom predsjedniku Molson Coorsa za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Novim menadžerom sekundarne logistike Zagrebačke pivovare imenovan je Minja Karl, dosadašnji menadžer skladišnog poslovanja Zagrebačke pivovare.

Tvrtka Mlinar predstavila je svoj pro-izvodni pogon u Radničkoj ulici u Za-grebu, investiciju vrijednu 40 milijuna eura. Zagrebačka tvornica opremljena je prema najsuvremenijim tehno-logijskim standardima za pekarsku industriju, to je najveći i najmoderniji industrijski pogon te vrste, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, proizvod-nog kapaciteta od više od 95 milijuna proizvoda godišnje, navode iz Mlinara. Pekarska proizvodnja organizirana je na površini od 20.000 m2, a pogoni su certificirani za proizvodnju standar-diziranu u zemljama EU. Izgradnjom nove tvornice, ističu, uspješno se razvijaju i poslovni procesi koji rezul-tiraju izvozom zamrznutih pekarskih proizvoda u zemlje EU i prekoocean-ske zemlje.

Mlinar otvorio pogon vrijedan 40 milijuna eura • • •

U povodu 45. obljetnice

proizvodnje i postojanja Coca-Cole u Republici Hrvat-skoj punionicu i sjedište te tvrtke u Zagrebu posjetili su ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Tom su prigodom predstavljeni rezultati Studije o socio-ekonomskome utjecaju Coca-Cole u Republici Hrvatskoj u 2012. godini. Direktor Coca-Cole Adria Cle-mens Brugger istaknuo je kako je tijekom posljednjih 18 godina Coca-Cola pridonijela cjelokupnomu hrvatskom gospodarstvu s 33,8 milijarde kuna, što je oko 0,9 posto ukupnoga državnog BD-P-a u tome razdoblju. Od svake kune potrošene na Coca-Colu u Hrvatskoj ostaje čak 90 lipa. Uz to, tvrtka plaća 125 milijuna kuna poreza te zapošljava 554 radnika, a na svaku kunu Coca-Colina izravnoga doprinosa dolazi još 9 kuna neizravnoga doprinosa tvrtke BDP-u, dok za svako radno mjesto unutar Coca-Cole tvrtka osigurava dodatnih 12 radnih mjesta u širemu gospodarstvu.

Adris grupa u razvoj Cromarisa uložila gotovo 400 milijuna kuna

U razvoj Cromarisa, tvrtke za proizvodnju bijele ribe, Adris grupa je u posljednje četiri godine uložila gotovo 400 miliju-

na kuna. U sektor zdrave hrane Adris grupa je ušla 2008. i 2009. godine preuzimanjem tvrtki Cenmar, Marimirna, Marikultura Istra i Bisage te njihovim objedinjavanjem u Cromaris koji je danas vo-deći hrvatski te jedan od 15 najvećih svjetskih proizvođača bijele ribe. U posljednjih pet godina tvrtka je učetverostručila prodaju svojih proizvoda. Danas proizvodi oko 4.000 tona ribe, a prodaja mu u 2013. godini raste po stopi od 35 do 40%. “Više od 60% proizvodnje izvozimo, ponajviše u Italiju, najveće tržište brancina i orade u svijetu, a izvozimo i u Sloveniju, Poljsku, Češku, Austriju, Mađarsku, BIH, Srbiju i Crnu Goru”, rekao je predsjednik Uprave Cromarisa Goran Markulin.

Coca-Cola obilježila 45. obljetnicu proizvodnje u Hrvatskoj


Vijesti

KARIJERE

Marko Njavro preuzima nove pozicije u sustavu Molson Coorsa

Marko Njavro

imenovan je pred-sjednikom poslovne jedinice Bu-garska i čla-nom uprave Molson Coorsa za Europu. Na toj poziciji bit će odgovoran za ukup-no poslovanje i rezultate vodeće bugarske pivovare Kamenitza AD, koja zapošljava 700 ljudi i ima dvije tvornice u Bugarskoj, te će kao član sudjelovati u radu uprave Molson Coorsa Europe. Na novoj poziciji Marko Njavro odgovarat će predsjedniku Molson Coorsa Europe Marku Hunteru. Karijeru u Zagrebačkoj pivovari započeo je 2005. godine na poziciji višeg menadžera za ključne kupce, potom je bio brend menadžer za Beck’s te za Ožujsko, dok je 2008. preuzeo dužnost marketinškog menadžera za domaće brendove Zagrebačke pivovare. Prije dvije godine imenovan je marketinškim menadžerom Starbeva za AB In-Bev brendove za deset europskih tržišta. Lani je preuzeo poziciju direktora marketinga Molson Coorsa Rumunjske, a početkom 2013. imenovan je Brand Excel-lence direktorom za Molson Coors Europe te je postao odgovoran za cjelokupan portfelj Molson Coor-sovih brendova.

Premijer Zoran Milanović posjetio je Varaždin gdje je obišao najnoviju liniju

za proizvodnju mliječnih deserata i svježih krem sireva tvornice Vindija Vivis, u što je Vindija uložila 3,5 milijuna eura. Ta će investicija omogućiti proširenje asortimana i ojačati Vindijinu poziciju na prehrambe-nom tržištu u Hrvatskoj i regiji, a u tvrtki

očekuju i proboj te odličan rezultat i na zahtjevnim tržištima zapadne Europe. Vindija je jedna od naših najjačih prehram-benih industrija koja se već mnogo puta dokazala svojom kvalitetom, kao i druge tvrtke u Hrvatskoj iz prehrambene industri-je, istaknuo je premijer. Generalni direktor Vindije Dragutin Drk kazao je da je stalnim

ulaganjem u edukaciju, tehnologiju te korištenje najkvalitetnijih sirovina, Vindija osigurala ulazak na strana tržišta. Poslovni sus-tav Vindija među najvećim je hrvatskim prehrambe-nim industrijama, u grupi Vindija je 13 tvrtki, ima više od 4.000 radnika, a ukupni je prihod grupe prošle godine iznosio 411 milijuna eura.

Novom investicijom Vindija jača svoju poziciju na europskom tržištu

Novi Super Konzum u Đurđevcu

Financijski inspektori Ministarstva financija izvršili su tijekom rujna nadzor ispunjavanja obveza prema vjerovnicima u 26 najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, koji je poka-zao da se zakonski rokovi plaćanja dobrim dijelom nisu poštivali te da je iznos obveza za koje se kasni u plaćanju oko 884 milijuna kuna, izjavio je pomoćnik ministra financija

za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor Branko Šegon. On pojašnjava da su u nadzoru utvrđena i kašnjenja u izvršavanju obveza prema vjerovnicima i do 360 dana. Međutim, iznos obveza nakon 30 dana kaš-njenja iznosi oko 120 milijuna kuna, nakon 60 dana oko 150 milijuna kuna, a kako se kašnjenje povećava tako se iznos smanjuje.

Trgovački lanac Konzum otvorio je svoju prvu prodavaonicu Super Konzum

u Đurđevcu, što je ukupno 59. prodajno mjesto Konzumovog najvećeg formata u Hrvatskoj. Novi Super Konzum Đurđevac, koji se prostire na 1600 m² prodajne površine, zaposlio je ukupno 26 djelatnika. Kup-cima je na raspola-ganju ponuda s više od 15.000 artikala te pet blagajni, a dostupnost olakšava i parkiralište sa 65 parkirnih mjesta. Povodom otvorenja,

Konzum je donirao iznos od 25.000 kuna za izgradnju lifta u lokalnoj Gradskoj knjiž-nici, što će najviše olakšati pristup knjižnici za osobe s invaliditetom.

26 trgovačkih lanaca kasni s plaćanjem 884 milijuna kuna • • •

Usluga Zagrebačke banke m-kupi, koja omogućava plaćanje računa putem

mobilnog telefona na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska, predstavljena je početkom rujna u Zagrebu. Riječ je o usluzi koja je za-sad jedina takve vrste u Hrvatskoj, a omogu-ćava jednostavan na-čin plaćanja uz pomoć aplikacije na mobitelu. Proces se odvija tako da korisnik m-zabe prilikom kupnje u prodavaonicama Kon-zuma i kioscima Tiska

na blagajni najavi plaćanje mobitelom, pokrene m-zabu te odabere opciju m-kupi. Nakon što korisnik potvrdi suglasnost za plaćanje, pokazuje trgovcu barkod koji se generirao na zaslonu mobitela, a nakon

skeniranja barkoda uz račun dobiva potvrdu o plaćanju tereće-njem tekućeg računa. Usluga bezgotovin-skog plaćanja m-kupi dostupna je za gotovo 200 tisuća korisnika mobilnog bankarstva Zagrebačke banke.

Zagrebačka banka predstavila uslugu m-kupi

Trgovački lanac Billa Hrvatska predstavila je novouređeni prostor supermarketa na zagre-

bačkom Rotoru na adresi Jadranska avenija 2, kao i novi koncept svojih prodajnih mjesta. Prostor je veličinom i asortimanom prilagođen Billinom konceptu “kvartovskih” supermarketa te raspo-laže prodajnom površinom od 1460 m2 uz osam blagajni i dvije brze blagajne. Riječ je o prvom Billa supermarketu u Hrvatskoj koji je otvoren u studenom 1999. godine, a iz trgovca ističu kako je prodavaonica sada preuređena po najmodernijem konceptu kojim se naglašava novi izgled i novi način izlaganja proizvoda te se dodatno ističe svježina i prostranost supermarketa kako bi kupci u novom prostoru lakše uočili artikle i cjelokupnu ponudu. U novouređenom prostoru Bille na Roto-ru otvorena je i nova poslovnica Bipa drogerije.

Trgovački centar Joker prodan za 70

milijuna euraPoduzetnik i bivši gradonačelnik

Splita Željko Kerum prodao je trgo-vački centar “Joker” za 70 milijuna eura. Kako doznaju lokalni mediji iz pouz-danih izvora, centar “Joker” od 54.000 četvornih metara kupili su predstavnici njemačkog mirovinskog fonda. Detalji o kojem se fondu radi, kao i tko je prodao “Joker” Nijemcima, budući da se u dokumentaciji Željko Kerum nigdje ne navodi kao vlasnik popularnog split-skog trgovačkog centra, javnosti zasad nisu poznati. Realna je cijena centra “Joker”, koji u svojem nazivu krije neko-liko prvih slova imena Joška Keruma, sina bivšeg gradonačelnika, oko 108 milijuna eura. Izračun je, naime, 2000 eura po kvadratu luksuznog zdanja na Brodarici, no išlo se 30-ak milijuna ispod realne cijene, što se komentira općom gospodarskom krizom.

Preuređena Billa na zagrebačkom Rotoru


Vijesti

U Postirama na Braču otvoren je novi objekt Tvornice za preradu proizvoda

ribarstva tvrtke Sardina, koji se prostire na više od 15.000 m2 površine i u koji je investirano 250 milijuna kuna. U toj inves-ticiji Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) sudjelovala je sa 187 milijuna kuna, odnosno 70 posto, dok su preostalih 30 posto vlastita ulaganja, a investicija je realizirana u okviru IPARD programa. Novu je tvorni-cu početkom

rujna otvorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je istaknuo kako je ribarstvo važna strateška grana hrvatskog gospodarstva te da je tvornica na Braču najveća investicija u ribarstvo od osamos-taljenja Hrvatske. Sardina trenutno izvozi 70 posto svojih proizvoda, a izgradnjom

nove tvornice izvoz će se po-većati na više od 80 posto. Nova će tvorni-ca zaposliti oko sto novih radni-ka te će u tvrtki Sardina ukupno biti više od 330 zaposlenih.

Sardina: Kroz IPARD do 250 mil. kn vrijednog pogona za preradu ribe

Nastavlja se osjetan pad proizvodnje

mlijekaNastavlja se osjetan pad količina

prikupljenog mlijeka u Hrvatskoj i pad proizvodnje mlijeka za piće, pa je tako u srpnju ukupna količina prikup-ljenog kravljeg mlijeka bila 17,5 posto manja nego u srpnju prošle godine, a proizvodnja mlijeka za piće je pala za 35,9 posto. Po tim je podacima, u Hr-vatskoj u srpnju ove godine prikuplje-no 41.626 tona kravljeg mlijeka, što je 8.808 tona manje nego u srpnju prošle godine. Srpanj je tako 14. mjesec zaredom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka, a to je već 11. mjesec zaredom sa smanjenjem većim od 10 posto.

Rakija i liker Badela 1862 nagrađeni u

LondonuBadel Borovnica osvojila je srebrno, a

Premium Korlat Loza Barrique brončano odličje na najprestižnijim natjecanju jakih alkoholnih pića u svijetu – International Wine and Spirit Competition (IWSC) 2013 koji je održan u Londonu. Riječ je o natje-canju na kojem specijalizirani žiri na slijepo ocjenjuje pristigle uzorke kojima se dodaju ostali elementi ocjenjivanja. Uz organolep-tičke karakteristike, uzorci na natjecanju

prolaze i laboratorijske analize. Srebrna Badel Borovnica naj-noviji je liker u Badelovoj liniji tradicionalnih Hrvatskih rakija i likera lansiran u 2012. godini. Proizvedena je sljubljivanjem

crvenog vina i soka bo-rovnice po domaćem, tradicionalnom re-ceptu. U ponudi rakija Badela 1862 najnoviji proizvod je premium Korlat Loza Barrique. Radi se o proizvodu koji je lansiran povo-dom obilježavanja 150 godina kompanije. Proizvedena je od masulja svježih bobica grožđa te je potom njegovana u hrasto-vim barrique bačvama kroz godinu dana.

KARIJERE

Tomislav Čizmić predsjednik Uprave Mercatora-H

Tomislav Čizmić je

od 1. kolovoza 2013. godine preuzeo mjes-to predsjed-nika Uprave Mercatora-H. Čizmić je do-sad bio zamjenik predsjednika upra-ve Same Gorjupa koji je s 1. kolovo-za završio svoj dvogodišnji mandat i nastavlja s radom na poziciji pomoćnika člana Uprave Mercator Grupe za tržište Slovenije te člana Nadzornog odbora društva Mer-catora-H. Uz predsjednika, upravu društva sačinjavaju Tomislav Bagić, dugogodišnji direktor maloprodaje Mercatora-H, sada na mjestu člana Uprave, i Spomenka Bilić, prokurist tvrtke. Tomislav Čizmić došao je u Mercator-H početkom 2013. godine na mjesto člana Uprave i zamjeni-ka predsjednika društva s pozicije generalnog direktora tvrtke Auto-commerce koju je vodio od 2009. godine. Magistrirao je na poslijedi-plomskom studiju vanjske trgovine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatska gospodarska komora 4. put zaredom organizira zajednički nastup hrvatskih tvrtki na međunarodnom sajmu prehrambene industrije ANUGA koji će se održati u njemačkom Kölnu od 5. do 9. listopada ove godine. Sajam ANUGA 2011 okupio je 6596 izlagača iz 100 zemalja na ukupnoj izložbenoj površini od 284.000 m2, uz sudjelovanje više od 155.000 stručnih posjetitelja iz 180 zemalja. Na ovogodišnjem sajmu na zajedničkom štandu površine 159 m2 predstavit će se 14 hrvatskih izlagača: Po-dravka, Gavrilović, Pan Pek, Derma, Paška sirana, Sirana Gligora, Zigante tartufi, Stel-la Mediterranea, Paprenjak, PIP, Hermes International, Eko Vrelo, Dupin i Mygros.

Na sajmu ANUGA sudjeluje 14 hrvatskih izlagača • • •


Promocije

CARLSBERG CROATIA

Novitet bogate palete proizvoda

brenda Pan je Pan Tamni – novo vrhunsko tamno pivo sa specifič-nom aromom prženoga slada i laganije teksture u odnosu na uobičajena tamna piva. Carlsberg Croatia je novo pivo predstavila u čak tri hrvatska grada. Prva službena degustacija održana je za posje-titelje Špancirfesta u Varaždinu, potom u Koprivnici tije-kom Dana otvorenih vrata Carlsberga Croatia te na Pan Metropolis Ice Feveru u Zagrebu. Degustacije su pri-vukle rekordan broj ljubitelja piva kao primjerice na Danu otvorenih vrata

Poli paté ponovno u proizvodnji

Nakon dužeg izbivanja s polica trgo-vina zbog izgradnje novog tehno-

loškog centra za obradu mesa peradi Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec, pašteta Poli paté ponovno se vratila i nalazi se u redovnoj proizvodnji od sredine rujna. Poli paté je svježa, nesterilizirana pašteta s nižim sadržajem masti i kalorija (225 kcal), dok nova, inovativna ambalaža omogu-ćava ponovno zatvaranje i višednevnu upotrebu. Receptura proizvoda ostala je ista, dolazi u pakiranju od 120 g s rokom trajanja od 60 dana.

Spar predstavio Natur*pur liniju proizvoda

Trgovački lanac Spar Hrvatska predstavio je liniju eko proizvoda SPAR Natur*pur čije je zaštitno lice bivša hrvatska skijaška zvijezda

Ana Jelušić. U asortimanu ove eko marke nalazi se više od 350 artika-la, a novost u ponudi su svježi proizvodi kao što su pekarski i mliječni, te smrznuti i mesni artikli. Proizvodi nose europsku oznaku BIO – zeleni list sa zvjezdicama, BIO oznaku austrijskog kontrolnog centra AMA, oznaku “gen-frei” što znači da ne sadrže genetski manipulirane sastojke te je na proizvodima navedeno ime proizvođača koji svojim imenom garantira kvalitetu i ekološki uzgoj.

U organizaciji tvrtke Valentić iz Sesveta, koja se bavi trgovinom i distribucijom

alkoholnih pića, Zagrepčani su sredinom rujna imali priliku provozati se po gradu u autentičnom Jim Beam Greyhound autobusu iz 1940. godine. Putnici koji su se ukrcavali na najfrekventnijim lokacijama noćnog života grada Zagreba imali su pri-liku kušati najnovija pića iz portfelja Beam korporacije i naravno njihov najpoznatiji whiskey Jim Beam. Promotivni autobus čiji je interijer uređen poput retro kafića posebnost je ovog proizvođača, a koji je

ove godine po prvi puta skrenuo sa svoje uobičajene europske turneje i posjetio Hrvatsku. U tvrtki Valentić ističu kako im je želja da Hrvatska postane stalna postaja ove jedinstvene Jim Beam promocije. “Izu-zetno smo zadovoljni reakcijom potrošača na ovaj događaj koji su objavljivanjem fo-tografija autobusa i ambijenta s promocije na Facebooku, uz naše hostese, stručne barmene i uniformiranog šofera doprinijeli u promoviranju ovog posebnog događa-ja kojeg se nadamo vrlo brzo ponoviti”, zaključuju iz tvrtke Valentić.

pivovare koji je ove godine posjetilo čak tisuću ljudi. Svi posjetitelji Pan Metropo-lis Ice Fevera uživali su u čak 1000 boca Pana Tamnog koje su im podijelili igrači Medveščaka Nathan Perkovich, Mitja Koren i Kenny MacAulay.

U tri hrvatska grada predstavljen Pan Tamni

Jim Beam autobus prvi put u Hrvatskoj


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Porezni nadzor ljetna tema u trgovini

Pet se trgovačkih lanaca spominjalo u vezi nadzora Porezne uprave: Konzum, Kaufland, Billa, Lidl i Mercator

Kolovoz su obilježile objave o nadzoru Po-rezne uprave te minis-tru financija Slavku

Liniću koji je postao jedna od najspominjanijih osoba u medijima. Prozivalo ga se, vezano za tematiku trgo-vačkih lanaca, da Porezna uprava ne šalje nadzor u ove velike porezne obveznike. Analiza medijskog publi-citeta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u kolovozu najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Kon-zum, Mercator i Kaufland zadržali su prošlomjesečne pozicije, a umjesto Lidla na četvrtom je mjestu Tommy kojem je ovo najbolji pla-sman od početka godine.

RAZNOLIKA TEMATIKANa poslovanje Konzuma odnosi se 46% od ukupnog broja objava zabilježenog za ovaj trgovački lanac, a gotovo trećina (32%) objava odnosi se na asortiman i cijene proizvoda. Posebno je zanimljiva nekolicina objava o postupanju trgovačkih lanaca oko proizvoda pred istekom roka trajanja. Kon-zum je jedna od trgovina koja svojim kupcima omo-gućuje kupnju proizvoda pred istekom roka trajanja po sniženoj cijeni. Iz Lidla su izvijestili da je kod njih količina prehrambenih pro-

izvoda s istekom roka traja-nja svedena na minimum, no ipak određene proizvode kojima se približava istek roka trajanja svojim kupci-ma nude po cijenama koje su 30% povoljnije. Pet se trgovačkih lanaca spominja-lo i u vezi nadzora Porezne uprave. Ministar financija Slavko Linić, odgovarajući na kritike da se ne šalje nad-zor u velike trgovačke lance, otkrio je da su inspekcije već bile u Konzumu, Kauflandu, Billi, Lidlu i Mercatoru.Objave o Mercatoru uglav-nom su se odnosile na poslovne rezultate. Dohoci su mu se u prva tri mjeseca

smanjili za 2,6%, a društvo je uknjižilo gubitak u visini 8,6 milijuna eura. Objavljivalo se i o preuzimanju od strane Agrokora, konkretno o ga-ranciji vrijednoj 18 milijuna eura koju je u ime Agrokora ruska Sberbank dala Mer-catoru, čime se jamči da će se planirano preuzimanje i provesti. Trgovački lanac Tommy, koji je u kolovozu dostigao najbolju poziciju do sada, najviše se spominjao u kontekstu sponzorstava. Naime, produžio je spon-

zorski ugovor s Hajdukom na dvije godine te će uložiti oko milijun eura. Igrači Haj-duka tako će sljedeće dvije sezone na dresovima nositi logo Tommyja. Osim spon-zorskog ugovora, Tommy je Hajduku najavio i pomoći oko kredita.

TISAK I INTERNET U EGALUUkupno gledajući, s udje-lom od 47% najveći se broj objava, kao i prošlih mjese-ci, odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Na drugom je mjestu s 23% objava te-matika koja se odnosi na asortiman i cijene proizvo-

da. U kolovozu gotovo da i nema razlike između tiskanih medija i internetskih por-tala kada se radi o izvješćivanju o

trgovačkim lancima. Portali su zauzeli 51%, a tiskani me-diji 49% od ukupnog broja zabilježenih objava. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i portala zabilježena je u objavama o asortimanu i cijenama proizvoda, gdje tisak uzima 75,5% udjela. Možemo pretpostaviti da na taj način trgovački lanci plasiraju svoju ponudu pro-izvoda i cijene istih popu-laciji (stariji, umirovljenici) koja tome možda pridaje i najveću važnost.

Tommy je četvrtim mjestom ostvario najbolji ovogodišnji rezultat

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

47%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

23%

17%

12%

1%

Konzum

239Mercator

Kaufland

Tommy

Lidl

Spar

Billa

Plodine

Getro

Diona

NTL

Kerum

137

92

87

54

52

52

50

29

11

8

6

Trgovački lanci - broj objavakolovoz 2013.


U današnje vrijeme svaki kupac je postao bitan i tvrtke su pred novim izazovom u planiranju

marketinških aktivnosti. Iako je internet predstavljen kao komunikacijski kanal koji će napraviti razliku i konačno omogućiti komunikaciju sa svakim korisnikom osob-no, tek razvojem mobilne tehnologije personalizirana komunikacija postaje efikasna na zadovoljstvo obje strane poslovnog procesa.Mobitel je prvi kanal komuni-kacije koji ljudi nose sa so-bom a upravo ta karakteristi-ka otvara nove mogućnosti u CRM (Customer Relationship Management) aktivnostima jer možete dopuniti profil svojih korisnika informaci-jama koje niste mogli otkriti uobičajenim putem. Kako bi doprijeli do dozvole za kontakt sa svojim kupcima

potrebno je dobiti njihovu samovoljnu privolu a najbolji način je upravo nagradna igra. Time je omogućena stalna komunikacija koja kao nusprodukt proizvodi bazu podataka koja je temelj za kvalitetno istraživanje trži-šta. Jednostavnom analizom primljenih SMS poruka ko-rištenih u sklopu određene promotivne akcije (analiza

sadržaja poruke, vremena sla-nja, frekvencije slanja) dobit ćete vrijedne informacije o aktivnosti korisnika.U većini slučajeva nagradne igre su vremenski ograničene, s ciljem kratkoročnog pove-ćanja prodaje, iako neki od mehanizama (npr. programi lojalnosti) mogu trajati duže i davati dugotrajnije rezultate. Nekoliko savjeta za organizira-nje uspješnih nagradnih igara: Planirajte dovoljno vremena prije početka promocije za njenu pripremu: smišljanje mehanizma, dizajn i produk-ciju promotivnog materijala, planiranje i pripremu oglaša-vanja, internu komunikaciju u tvrtki (marketing nije jedini odjel koji sudjeluje u imple-mentaciji!). Osigurajte da tip promocije, mehanizam i sadr-žaj odgovaraju i vašem brendu i vašoj ciljnoj skupini. Postavi-te mjerljive ciljeve i evaluirajte

rezultate promocije. Ustanovite što je funk-cioniralo a što nije, pa zadržite ono

što je bilo dobro i promijenite ono što nije. Budite inova-tivni! Nitko ne želi gledati identične promocije godinu za godinom. Ako uporno ponavljate iste stvari, kupci će sudjelovati sve manje i manje. Ako radite isto što rade i dru-gi, broj sudionika u promociji biti će nizak. Što ne znači da ne možete koristiti tuđe ideje, ali dogradite ih, učinite bolji-

ma. Kada planirate godišnji promotivni kalendar, nemojte zaboraviti provjeriti koje ste promocije i u kojim periodi-ma radili prethodne godine (a koje su dale pozitivan utjecaj na prodaju). Planirajte ih ponoviti ili zamijeniti drugim aktivnostima jer bi vam u pro-tivnom u tim periodima trend prodaje mogao biti negativan. Nagradne igre kao element unaprjeđenja prodaje daju dodatnu vrijednost kupovini, izdvajaju proizvod na polici, osvježavaju pakiranje, potiču word-of-mouth (u slučaju vri-jednih nagrada i inovativnog mehanizma nagradne igre), te privlače neodlučne kupce. Ako se nagradna igra čini kao prevelik ili nepotreban trošak u unaprjeđenju prodaje, raz-mislite koliki je trošak davanja popusta od 10% na određeni proizvod. Gubite relativno

veliki dio prihoda, a morate uložiti i dodatna sredstva u promociju kako bi o akciji informirali sve potencijalne kupce. Rezultat je količinsko povećanje prodaje i eventu-alno prihoda, ali i rušenje vrijednosti marke zbog per-cepcije kod korisnika o pro-izvodima koji su na popustu. Organizacijom nagradne igre poručujete da želite nagraditi svoje vjerne kupce pružajući im priliku da osvoje dodatnu nagradu uz samu korist koju im pruža proizvod koji su odabrali kupiti.Tvrtka GELD pouzdani je partner s dugogodišnjim iskustvom pružanja CRM us-luga. Posjeduje veliku eksper-tizu u području organizacije i tehničke izvedbe nagradnih igara u zemlji i regiji. Popis klijenata i više informacija saznajte na www.geld.hr.

Promo

Nagradom do kupacaNagradne igre kao element unaprjeđenja prodaje daju dodatnu vrijednost kupovini,

izdvajaju proizvod na polici, osvježavaju pakiranje, potiču word-of-mouth te privlače neodlučne kupce

Komunikacija putem mobitela otvara nove mogućnosti u CRM aktivnostima

GELD d.o.o.; Draškovićeva 55, 10000 Zagreb; Tel. +385(0)91/111-1007; Mail: [email protected]


FMCG & Retail Arena 2013.

Tržišta u regiji slijede europske i svjetske trendove u malopro-daji, kao što su porast

značaja prodajnog kanala tradicionalnih trgovina, rast udjela privatnih robnih marki u prodaji, internaci-onalizacija i koncentracija na tržištu, ali i sve veći zahtjevi potrošača, poruka je s regi-onalne konferencije o robi široke potrošnje, maloprodaji i upravljanju lancem opskrbe

(4th FMCG, Retail & SCM Arena) koja je, u organizaciji tvrtke Infoarena, održana 23. i 24. rujna u beograd-skom hotelu Metropol. Udio privatnih robnih marki u Srbiji trenutno je skroman i iznosi pet posto, ali je pri-

mjetan rast tog udjela koji u nekim razvijenim europskim zemljama iznosi i više od 50 posto, naveo je viši direktor A.T. Kearneya Srečko Debe-lak. On je naglasio da je po-

trošač danas sve zahtjevniji i informiraniji i upravo on “vodi igru”, a ne proizvo-đači i trgovci. U uvjetima smanjene kupovne moći i cjenovne osjetljivosti kupaca, prednost dobivaju privatne robne marke koje se mogu kupiti po nižim cijenama, a njihova kvaliteta je takva da idu i u premium segment, koji je nekada bio rezerviran za poznate brendove, kao što je “Coca-Cola”, naveo je

Debelak dodajući kako trži-šte obilježava i jačanje udjela diskontnih lanaca, odnosno jeftinijih prodavaonica, koji raste iz godine u godinu i u Njemačkoj iznosi preko 55 posto. Poručio je kako potrošača treba educirati i

ponuditi mu nešto kvali-tetno u rangu brendiranog proizvoda a jeftinije, i to je recept za

uspjeh. Uz to, trgovci mo-raju ići ukorak i s razvojem tehnologija i i naći načina da se dođe do kupca koji živi u virtualnom svijetu i sve više komunicira i prikuplja infor-

macije, pa i o tržišnoj ponu-di, putem društvenih mreža. Trgovci se moraju prilagoditi tim promjenama, potrošači sve brže žive, nemaju kao ranije vremena za šoping, pa pribjegavaju on-line kupovi-ni koja ima budućnost, ali je veoma zahtjevan posao, na-veo je Debelak. Programska direktorica Infoarena grupe Carmen Majetić Pavić ukaza-la je da je jedino “Coca-Cola”, od roba široke potrošnje, uspjela zadržati dominant-nu poziciju među vodećim globalnim robnim markama. Iza nje slijede Apple, IBM, Google i Microsoft, što nije bio slučaj prije 10 godina, jer su sada prisutni novi tren-

dovi koji se odnose na razvoj informacijskih tehnologija, društvenih mreža i gadgeta, navela je Majetić Pavić.

BRZE PROMJENE“Osnovno pitanje za kom-panije danas je kako odgo-voriti na potrebe potrošača. Problem je što se one stalno i brzo mijenjaju a brendovi se prave prema ukusima tih istih potrošača. Drugi važan čimbenik strategije kompa-nija koje žele biti uspješne na tržištu je sam kupac koji tra-ži da se odgovori na njegove zahtjeve i potrebe, a to po-drazumijeva i da budu ops-krbljeni kroz odgovarajuće kanale. Od velike je važnosti

Nužna je optimizacija svih procesa kako bi se povećala ukupna efikasnost poslovanja

Poslije višegodišnje vladavine distributera i proizvođača, i kratke vladavine trgovaca, na tržištu su

proizvođači i trgovci sada na istoj strani u borbi za potrošača

diktiraju trendovePOTROŠAČI, TEHNOLOGIJA I ODRŽIVOST


privatne robne marke sve više prijete brendovima

i kako se komunicira s njima pa su zbog toga za kompani-ju Coca Cola iznimno bitne društvene mreže koje danas postaju dominantan način komuniciranja i zadobivanja lojalnosti potrošača”, nagla-sio je Ramon Veidinger, ge-neralni direktor Coca-Cole za Srbiju. Važnim je pritom ocijenio uspostavljanje emo-cionalne povezanosti brenda i onih koji ga kupuju jer je to najbolja osnova za lojalnost potrošača koja osigurava stabilnu i sigurnu ponudu. “Emocionalna povezanost pomaže da se brend razvija. Važno je, naravno, i da ku-pac ima mogućnost napra-viti pravi izbor a kako bi to

bio u stanju neophodne su inovacije koje omogućavaju razvoj proizvoda koji odgo-varaju željama potrošača, kao i da im se takvi proizvo-di ponude kroz odgovarajuće kanale”, rekao je Veidinger.Osnivač i direktor Quick-

born Consulting iz SAD, Gábor Tőzsér, istaknuo je da je za kompanije važno kako koriste poslovne infor-macije koje imaju o tržištu ili one do kojih mogu doći.

“Društvene mreže danas nude mnoštvo podataka koji mogu biti korisni za unapre-đenje poslovanja, posebno oni s prodajnih mjesta, ali kompanije moraju imati jasnu strategiju i ciljeve kako prikupiti potrebne informa-

cije, ana-lizirati ih i dobivene rezultate upotrije-biti kako

bi adekvatno odgovorile na potrebe tržišta”, rekao je Tőzsér. Milan Grgurević, ge-neralni direktor Delta Agrar grupe, ocijenio je da su pos-lije višegodišnje “vladavine

distributera i proizvođača, i kratke vladavine trgovaca” na tržištu sada proizvođači i trgovci na istoj strani u borbi za potrošača. “Sada je na redu optimizacija svih procesa poslovanja kako bi se povećala efikasnost, bolje upravljalo zalihama i educi-rali potrošači, a sve s ciljem da se njihova naklonost pri-dobije te zadrži širom po-nudom i boljom kvalitetom. Zato poštivanje standarda kvalitete posebno dobiva na značaju. To pokazuje i primjer da se prije samo pet godina u maloprodajnim lancima u Srbiji prodavalo oko 10 posto voća dok se ostatak uglavnom kupovao na tržnicama. Danas je si-tuacija znatno drugačija pa posljednji podaci pokazuju kako je udio prodaje voća u lancima već prešao 50 posto”, naglasio je Grgurević.

Potrošač je danas sve zahtjevniji i informiraniji i upravo on “vodi igru”, a ne proizvođači i trgovci

diktiraju trendovePOTROŠAČI, TEHNOLOGIJA I ODRŽIVOST


FMCG & Retail Arena 2013.Na skupu je bilo riječi i o tome na kojim osnovama treba razvijati buduće odnose prodavača i dobavljača, a kao osnovni model navede-na je međusobna suradnja kroz razmjenu informacija o kupcima, zalihama i pla-novima za nove proizvode. Naglašeno je da će u predsto-jećem procesu konsolidacije i koncentracije opstati samo oni koji razumiju potrebu za investiranjem i inoviranjem, primjenom različitih kanala komunikacije i korištenja po-uzdanih informacija koje se dobivaju kroz procese kvali-ficiranih istraživanja ključnih procesa na tržištu. Naglašena je i potreba za sve većim korištenjem rezultata istra-živanja u procesu donošenja ključnih poslovnih odluka a koje trebaju biti dio ukupne poslovne i marketing strate-gije. Posebno važan segment marketing strategije treba biti stvaranje snažne potražnje za brendovima koje kompanije proizvode, ali i borba protiv sve snažnije uloge privatnih robnih marki i smanjene kupovne moći potrošača. U tom cilju, istaknuto je na konferenciji, važno je mak-simalno korištenje prednosti koje u komunikaciji s ciljnom grupom nude novi mediji, ali i inovativna pakiranja i dizajn kao marketinška sredstva.

LANAC OPSKRBESamo oni koji su brzi, ino-vativni, spremni na promje-ne, fleksibilni i spremni na

suradnju imat će uspjeha na sve zahtjevnijem i sve razvijenijem tržištu robe široke potrošnje, zaključak je konferencijskog bloka koji je u najvećoj mjeri bio po-svećen pitanjima vezanim za

upravljanje lancem opskrbe (Supply Chain Manage-ment – SCM). Upravljanje lancem opskrbe ozbiljno je shvaćeno tek u nekoliko naj-većih kompanija u regiji, dok većina manjih proizvođača, distributera i trgovaca i dalje ima samo voditelja nabave, a o SCM menadžeru i ne raz-mišlja, moglo se čuti na panel diskusiji, čija je tema bila “SCM danas i sutra”. Ipak, upravljanje lancem opskrbe je itekako važan segment us-pješnog funkcioniranja svake kompanije jer objedinjuje sve najbitnije točke poslovanja i praćenja artikala od tvornice do police – proizvodnju, pa-kiranje, logistiku, transport, distribuciju, merchandising.

To, svaka-ko, izisku-je ozbiljnu strategiju, kao i pla-niranje, realizaciju

plana, IT podršku, HR mo-gućnosti i organizaciju dos-tupnih alata.Kompanija Delhaize Srbija jedan je od svijetlih primjera u okruženju koja ima oz-biljno razvijen menadžment

lanca opskrbe. Ne može se taj lanac i dalje shvaćati kao jednostavni transfer robe, kako je istaknuo Miloš Ja-uković, potpredsjednik za lo-gistiku za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Delhaize Srbija, jer mnogo je važnih čimbenika koji na to utječu. “Delhaize je ulaskom na srpsko tržište donijela nove strategije i posljednje dvije godine bavimo se oz-biljnim analizama i plano-vima. Trenutno radimo na postizanju ciljeva zacrtanih u strategiji razvoja kompani-je do 2025. godine. U tijeku je i izgradnja jedinstvenog distributivnog centra koji će funkcionirati po najnovijim standardima i koji bi trebalo

zadovoljiti sve naše potrebe za narednih deset godina”, kazao je Jauković. Dva su osnovna modela, dodao je, koja se mogu koristiti kao parametar uspješnog poslo-vanja i jednako tako uspješ-no razvijenog SCM segmen-ta. Jedan od njih je mjerenje po grupama proizvoda na mjesečnoj razini i stvaranje akcijskih planova, a drugi je mjerenje zadovoljstva potro-šača. “S tim u vezi je poveza-na i iznimno značajna orga-nizacija promotivnih akcija u prodavaonicama u čemu upravljanje lancem opskrbe također igra značajnu ulogu. Radimo u okviru cjenovno osjetljivog tržišta, gdje po-trošači primijete svaku osci-

Opstat će samo oni koji razumiju potrebu zainvestiranjem i inoviranjem


laciju u cijenama, i pozitivnu i negativnu. U tom smislu, akcije su veoma značajne i mi ih organiziramo na tjednom nivou jer je to opti-malan period za organizaciju ugovaranja oko kategorije proizvoda, količine artika-la, proizvodnje, isporuke i

distribucije u sve objekte”, zaključio je Jauković.U ovom trenutku, međutim, jedino veliki svjetski trgovač-ki lanac, kakav je Delhaize, može si priuštiti tako ozbiljnu organizaciju lanca opskrbe, dok u drugim, manjim kom-panijama SCM nije još dos-tigao takvu razinu. O tome svjedoči i Zoran Ković, pred-sjednik Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe. “U Hrvatskoj, pa i u cijeloj regiji, još uvijek nema dovolj-no kompetentnih ljudi koji bi se mogli uspješno baviti SCM segmentom poslovanja. Zbog toga se naša udruga zasad najviše fokusira na razmje-nu iskustava, organiziranje prezentacija i edukaciju. A upravo edukacija i podizanje svijesti sada nam je najvažni-je, istaknuo je Ković.A gdje će SCM biti sutra? I dalje će, kako procjenjuje Ivan Guzelj, direktor kom-panije Symphony EYC iz

Slovenije, planiranje prodaje biti najvažnije. Kao primjer je naveo Tokio, gdje se zbog nedostatka prodajnog pros-tora otvaraju sve manje trgo-vine u kojima se planogrami rade čak dvaput dnevno, a sve kako bi se u prodavaonici našle drugačije kategorije

proizvoda kada ljudi idu na posao i kada se popodne vra-ćaju kući. “Slična je situacija i u skandinavskim zemljama. U njima se rade ozbiljne ana-lize trendova, demografskih

kretanja, razvoja gradova i naselja kako bi se maloproda-ja učinila što efikasnijom. O svemu tome moramo voditi računa i mi ovdje”, zaključio je Guzelj.

SURADNJA I ODRŽIVOSTNa temu upravljanja lancem opskrbe održana je posebna panel diskusija čiji je cilj bio definiranje uloge upravljanja lancem opskrbe u podizanju konkurentnosti i diferenci-jaciji na tržištu robe široke potrošnje i maloprodaje.

Dragana Škrbić, direktorica lanca opskrbe u kompaniji Nelt Co., izdvojila je SCM kao jedan od najvažnijih dijelova poslovanja. “Kao jedan od najvećih distribute-ra u Srbiji dnevno dostavimo robu na 7000 mjesta diljem zemlje. Od ukupnog broja zaposlenih u našoj kompaniji oko 40 posto čine djelatnici iz lanca opskrbe, što do-voljno govori o značaju tog segmenta. Smatram kako su ljudi najvažniji za razvoj, ali isto tako i tehnička podrška i tehnološka rješenja. Ona nam omogućavaju da u sva-kom trenutku znamo gdje je svako naše vozilo, što je od velikog značaja za uspješnu realizaciju svakodnevnog posla. Roba stiže na vrijeme, obujam zaliha se smanjuje i pravimo utilizaciju resursa, što je također jako bitno”, kazala je Škrbić.Sudionici panela složili su se da je suradnja među pro-izvođačima, dobavljačima i trgovcima od ključnog značaja za uspješan lanac opskrbe. Upravo zbog toga u kompaniji Nelt oformili su takozvane customer timove, odnosno timove koji će prati-ti kupca u svakom segmentu

poslovanja i tako suradnju činiti efikasni-jom. S druge strane, a s istim ciljem, kompanija

Delhaize, kako je istaknuo Dejan Virijević, direktor upravljanja lancem opskrbe za Srbiju, Crnu Goru i BiH u Delhaize Srbija, nedavno je započela projekt mjerenja performansi dobavljača kako bi zajednički rad bio što učin-kovitiji. A sve to, zaključili su panelisti, doprinosi kvalitet-nijem nastupu na tržištu robe široke potrošnje i maloproda-je te efikasnijem ispunjavanju zahtjeva potrošača.Osim lanca opskrbe, važna tema drugog dana konfe-

rencije bila je i energetska održivosti u prehrambenoj industriji, o čemu je održana i panel diskusija. Voda, kao jedan od prirodnih resursa kojem prijeti nestašica, po nekim procjenama već 2015. godine, važan je čimbenik u ostvarenju održivosti pro-izvodnje. Jedna od kompanija koja o tome vodi računa je Nestlé Adriatic. Prema ri-ječima Georga Galanosa, menadžera tvornice Nestlé Adriatic u Surčinu, ova kom-panija je u posljednjih deset godina za 15 posto povećala proizvodnju, a za 30 posto smanjila potrošnju vode. “Sve je stvar prioriteta, a naš fokus upravo je na održivosti i redukciji upotrebe vode. U 2012. godini smanjili smo potrošnju vode za 50 posto, što znači za 30.000 kubičnih metara, a slične ciljeve ima-mo i za ovu godinu”, pojasnio je Galanos.Korištenje obnovljivih izvora energije je, i dalje, skuplje od upotrebe fosilnih goriva, ali, kako se moglo čuti na ovoj diskusiji, upotreba toplotnih pumpi, odnosno geotermal-ne energije, kao i upotreba biomase za grijanje i stva-ranje bioplina od otpadnih materija organskog podrije-tla, znatno je pristupačnije. Kada je riječ o održivosti proizvodnje, panelisti su se složili i da je važna stalna edukacija potrošača i pro-izvođača, kao i transparent-nost u proizvodnji. Ivan Gu-zelj iz kompanije Symphony EYC pritom je predložio da bi ubuduće možda trebalo na deklaraciji proizvoda navoditi i energiju utrošenu za njegovu proizvodnju kako bi kupci znali što kupuju i tako lakše mogli napraviti izbor. Zasad još nisu sprem-ni platiti više za takav pro-izvod, ali važno je raditi na edukaciji i potrošače upoz-nati sa značajem održivosti u prehrambenoj industriji, zaključili su panelisti.

Održivost poslovanja postaje jedan od glavnih fokusa u razvoju tvrtki iz ovog sektora

potrebe potrošačapitanje svih pitanja je odgovoriti na


Vodeći trgovci u CEE regiji

Auchan i MagnitZVIJEZDE GODINE SU

Francuski Auchan lani je u ovoj regiji stekao više od 100 hipermarketa, dok

je ruski trgovac Magnit organskim

rastom udvostručio svoj profit


Godina 2012. za Središ-nju i Istočnu Europu (CEE regija) bila je mirna. Nije bilo veli-

kog vala preuzimanja i spa-janja poput onih zabilježenih u 2011. godini. Osim što su Magnit i Auchan zamijenili mjesta, poredak vodećih de-set igrača nije se promijenio. U ovoj regiji samo je Auchan poduzeo neke aktivnosti spa-janja i preuzimanja, a ruski trgovci na malo nastavili su svoj snažan organski rast. Tako su Magnit i X5 otvorili 1575 odnosno 800 novih tr-govina. Stagnacija gospodar-ske aktivnosti u Rusiji i Polj-skoj, najvećim ekonomijama ovog područja negativno se odrazila na prihode u dru-goj polovici 2012.

godine. Pla-net Retail predviđa

da će 2013. i 2014. donijeti prvenstveno

konsolidaciju poslovanja i nastavak poboljšanja odnosa s kupcima.

AUCHAN I MAGNIT U ZAMAHUAuchan je kupio sedam Cora hipermarketa u Mađarskoj te, što je još važnije, 91 Real hipermarket Metro Grupe i

13 šoping centara u Polj-skoj, Rumunjskoj, Rusiji i

Ukrajini za nizak iznos od 1,1 milijardu eura.

Ova dvostruka kupnja učvrstila

je njegov polo-

žaj u sektoru hipermarketa u Istočnoj i Središnjoj Europi kao i sektoru hipermarketa

na svakom pojedinom tržištu tog prostora. Zahvaljujući preuzimanju Reala, Auchan je znatno povećao svoj otisak u Varšavi i osvojio udjele na tržištu središnje i južne Rusije, područja na kojima je prethodno bio nedovolj-no zastupljen. Budući da do kraja 2012. neka od Auchanovih

preuzimanja Reala nisu bila dovršena, ti prihodi se nisu odrazili u njegovu prikazanom prome-tu. Francuski trgovac na malo u poretku Planet Retaila za 2012. godinu nije imao puni tržišni udjel pa je svoju po-ziciju među top 4 prepustio ruskom operateru Magnitu. Međutim, valja uzeti u obzir da su dosad ta preuzimanja dovršena, što znači da bi u 2013. Auchan mogao zauzeti prvo ili drugo mjesto. Njegov je uspjeh posljedica ne samo preuzimanja i spajanja već i izuzetno dobrog pozicioni-ranja trgovina i strategije niskih cijena pri čemu je koncept svakodnevno niske cijene već potpuno uveden u Rusiju. Uspjeh na ruskom tržištu potaknuo je Auchan da uspješne koncepte, kao što je hipermarket Auchan City,

prenese i na druga tržišta Sre-dišnje i Istočne Europe. Ovaj kompaktni hipermarket, koji

je Auchan prvo testirao u Moskvi, još nije uveden u Poljsku ili Rumunjsku, ali to bi se s

vremenom moglo promijeni-ti. Iako je Auchanovo četvrto mjesto iz 2011. pripalo ruskom operatoru Magnitu, naše je predviđanje da će u

slje-dećih pet

godina ovaj francuski trgovac

na malo zauzeti jednu od prve tri pozicije u Središnjoj i Istočnoj Europi te se natjecati direktno s Magnitom i Sc-hwarz grupom.Kao što je prošle godine Auc-han kraljevao spajanjima i akvizicijama, tako je Magnit pokazao da mu parira kad je u pitanju organski razvoj.

Ovaj ruski trgovac na malo udvostručio je svoj profit na 25 milijardi rublji (807 milijuna dolara) u usporedbi s 2011. i prijavio dojmljivu neto profitnu maržu od 5,57%, te EBITDA maržu od 10,56%. U fiskalnoj 2012. godini neto prihodi porasli su 33,6% odnosno na 448 milijardi rublji (14,5 milijardi dolara). Time je Magnit za-bilježio najbolje rezultate u Središnjoj i Istočnoj Europi i postao jedan od najprofitabil-nijih operatera robom široke potrošnje u Europi. A sve je to postigao uz otvorenje 2800 novih trgovina između 2010. i 2012. godine.

FRANŠIZE I INTERNETDok je razvoj maloprodaj-nog kanala u Rusiji obilježio organski razvoj, u Središnjoj Europi otvaranje novih trgo-vina potaknulo je franšizno poslovanje koje se kao trend na ovom tržištu pojavilo uz razvoj manjih formata. Tako je, primjerice, Carrefour otvorio

gotovo 140 fran-šiznih Carrefour Express trgovina u Poljskoj, sklopio nekoliko ugovora o franšiz-nom poslovanju u Rumunj-skoj te promijenio vlasništvo trgovina na Balkanu u franšizni format kad je pro-dao svoj udjel u združenom ulaganju Carrefour Marino-poulos u Grčkoj, Bugarskoj, Cipru i Albaniji. Zabka, vodeća poljska fran-šiza malih samoposluga, otvorila je rekordnih 366 trgovina u 2012. godini. Isto-vremeno, portugalski Jeróni-

mo Martins testira franšize Biedronke, a francuski Ca-sino navodno planira ulazak na tržište Bal-

kana (osobito Srbije) preko franšiznog partnera.Tržište internetske prodaje robe široke potrošnje za-bilježilo je širenje, a Tesco, Auchan i XP Retail Grupa uveli su i nove usluge. Tesco je svoju online prodaju pro-širio izvan Praga i Varšave te je pokrenuo probu click & collect (klikni i pokupi) usluga u Češkoj. U Rusiji je X5 Retail Grupa predstavila svoj neprehrambeni prodaj-ni internetski servis E5.ru i otvorila više od 500 punktova za preuzimanje proizvoda i to ne samo u Moskvi već i u 50 gradova na sjeverozapadu, u središnjoj Rusiji i Uralu.

Auchan bi u 2013. mogao zauzeti prvo ili drugo mjesto na ljestvici vodećih trgovaca

Magnit i X5 lani su otvorili 1575 odnosno 800 novih trgovina u Rusiji

Miloš RybaDirektor istraživanja

Auchan i MagnitZVIJEZDE GODINE SU


Vodeći trgovci u CEE regijiMeđutim, muke na kojima se našao Utkonos, ruski pionir online prodaje, pokazale su da je internetska trgovina robom široke potrošnje još uvijek neprofitabilan poslovni koncept i u Rusiji i u cijeloj regiji Središnje i Istočne Euro-pe. Tesco i Auchan možda prošire svoje e-poslovanje u nove gradove i zemlje, ali dugoročno ovaj kanal treba shvaćati kao dodatnu uslugu, a ne kao zasebnu jedinicu generiranja dobiti.

KONSOLIDACIJA I NOVI PROIZVODIStopa rasta potrošnje u regiji Središnje i Istočne Europe vjerojatno će se se smanjiti s

5,7% iz 2012. na 2,1% u 2013. godini, uvelike zbog uspora-vanja velikih gospodarstava kao što su Rusija i Poljska.

Međutim, u zemljama poput Mađarske i Rumunjske, gdje je BDP počeo rasti, buduć-nost je puno svjetlija. Dok

će ruski i poljski kup-ci postati oprezniji, malena po-boljšanja u sigurnosti

potrošača već su zabilježe-na u Mađarskoj, a do kraja godine moguće je da će ih se zapaziti i u Rumunjskoj.

S obzirom na gospodarske prognoze, 2013. i 2014. go-dina za većinu će operatera biti razdoblje konsolidacije, a ne velikog širenja. Potrošače očekuju nove proizvodne linije, bolji odnosi s kupcima i redizajnirane trgovine jer će sve viši troškovi neodrživih ratova cijena i stalnih promo-cija nagnati trgovce na malo da se za kupce bore sofistici-ranijim strategijama.Schwarz Grupa (Lidl i Ka-ufland), drugi najveći igrač,

Središnja i Istočna Europa: 20 vodećih trgovaca mješovitom robom, 2012. (procjena) – 2017. (predviđanje)

Promjena Poredak Tvrtka Broj prodajnih mjesta, 2012.

Promet 2012. (milijuna eura)


Isto 1. Metro Grupa 485 18.398 19.395

Metro Grupa je prodala svoj ogranak hipermarketa i u budućnosti će se koncentrirati na razvoj cash & carry formata. Jedan od stupova njezine razvojne strategije bit će sklapanje franšiznih ugovora s neovisnim trgovcima na malo.

Isto

2. Schwarz Grupa 2.057 15.682 23.665

Schwarz Grupa se proširila u gotovo svim zemljama Središnje i Istočne Europe te nastoji aktivno konsolidirati svoje poslo-vanje, koncentrirajući se na povećanje prometa pojedinih trgovina. Usprkos tomu, ovaj trgovac na malo priprema se za Lidlov ulazak na tržišta Litve i Srbije.

Isto

3. X5 Retail Grupa 3.802 14.177 22.332

X5 Retail Grupa prošla je kroz unutarnja previranja koja su dovela do podbacivanja njezine Pyaterochke. U prvoj polovici fiskalne 2013. ovaj trgovac na malo izgubio je svoj vodeći položaj na ruskom tržištu te je isti pripao Magnitu. X5 nastoji uskladiti svoju logistiku i odjel nabave te renovirati trgovine Pyaterochka.

Rast

4. Magnit 6.884 12.974 29.185

S 1575 novootvorenih trgovina i neto profitnom maržom od 5,6% Magnit je najuspješniji trgovac na malo u Središnjoj i Istočnoj Europi u 2012. godini. U budućnosti će nastaviti svoje širenje, ali preostaje mu pronaći pravi koncept za svoje drogerije Magnit Kosmetik.

Pad 5. Auchan 248 11.985 28.681

Auchan je kroz akvizicije učvrstio svoj položaj u sektoru hipermarketa u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Rusiji. Za razliku od Carrefoura, u Auchanu vjeruju u budućnost velikih formata i planiraju otvorenje novih trgovina, uz poseban fokus na Rusiju.

Isto

6. Tesco 1.174 9.002 9.214

Tesco je na području Središnje i Istočne Europe podbacio u svim svojim formatima. Učinivši domaće tržište prioritetom, zamrznuo je širenje u Središnjoj i Istočnoj Europi i usporio re-branding hipermarketa u Tesco Extra. Duža investicijska pauza mogla bi ugroziti Tescovu poziciju na tržištu. Buduće širenje odnosit će se samo na format trgovačkog centra.

Isto7. Jerónimo Martins 2.193 7.289 13.490

Ovaj trgovac na malo analizira mogućnosti e-trgovine u Poljskoj te testira franšizno poslovanje u manjim gradovima. Razmatra velik broj tržišta za širenje Biedronke, među kojima su Rusija, Ukrajina i Turska.

Isto

8. Carrefour 1.434 6.147 7.956

Carrefour je u Središnjoj i Istočnoj Europi napustio strategiju velikih formata i odlučio se koncentrirati na organski razvoj manjih trgovina te na franšizno poslovanje. Njegova će ključna tržišta biti Rumunjska i Poljska, a širenje u Grčkoj i Bugar-skoj sada je na franšizi Marinopoulosa.

Isto

9. Rewe Grupa 1.418 5.568 8.321

Udvostručavanjem troškova u 2012. Rewe Grupa nastavlja ulaganje u svoje bannere Penny i Billu, na strateškim tržištima Središnje i Istočne Europe, tj. u Češkoj i Rumunjskoj. Može se očekivati i da će ovaj njemački trgovac na malo uvesti i format male trgovine koji već neko vrijeme testira.

Isto

10. COOP EURO 11.506 4.300 4.577

Zbog teških uvjeta na tržištu, COOP EURO ima slabu poziciju za pružanje potpore svojim češkim, slovačkim, mađarskim i bugarskim članovima. Njegov razvoj privatnih robnih marki ostat će ograničen na liniju premium proizvoda gdje će tempo razvoja i dalje biti vrlo spor.

Schwarz grupa i Tesco u ovoj regiji planiraju usporiti tempo otvaranja novih trgovina


zajedno s Tescom vjerojatno će usporiti tempo otvara-nja novih trgovina. Tako će Tesco u Češkoj u 2013. godini svoje ukupno pro-dajno područje smanjiti za gotovo 2% te neke od svojih prostora dati u podnajam izvangradskim hipermarke-tima na koje je pad prometa neprehrambenih proizvoda negativno utjecao. Ovaj ma-loprodajni div identificirao je četiri tržišta u Središnjoj i Istočnoj Europi (Češka, Slo-

vačka, Slovenija i Mađarska) kao ona na kojima namjerava održavati položaj, a ne ulaga-ti u velika širenja.

Osim priprema za ulazak na tržišta Srbije i Litve, Lidl će se uglavnom usredotočiti na poboljšavanje prometa

u pojedinim trgovinama kroz razvijanje pekarnica u svojim prodavaonicama na području cijele regije te kroz

uvođenje novih proizvod-nih linija prilago-đenih pojedi-

nim zemljama (npr. pakirane ribe), ponudu ekskluzivnih proizvoda i intenziviranje svojih veza s kupcima preko

društvenih mreža poput Facebooka. U Poljskoj će Biedronka testirati, a možda i uvesti samonaplatne bla-gajne, prije nego što sljedeće godine uvede mogućnost mobilnog plaćanja. Delhaize grupa će u Grčkoj implemen-tirati My AB Touch Point samoposlužne kioske na kojima će kupci moći provje-riti svoje stanje na računima vjernosti i pristupiti digital-nim kuponima i personalizi-ranim ponudama.

2,1% očekivani rast potrošnje u CEE regiji u 2013.

Središnja i Istočna Europa: 20 vodećih trgovaca mješovitom robom, 2012. (procjena) – 2017. (predviđanje)

Promjena Poredak Tvrtka Broj prodajnih mjesta, 2012.



Rast

11. Dixy Grupa 1.498 4.254 9.657

Ruska Dixy Grupa integrirala je stečene Victoria lokacije u portfelj svojih trgovina. U planu je otvaranje 400 prodajnih mjesta, uglavnom supermarketa Dixy i kvartovskih trgovina, uvođenje formata velikog supermarketa i preuređenje trgo-vina na sjeverozapadu Rusije.

Rast

12. Eurocash 4.988 4.199 5.196

Nakon preuzimanja veleprodajne tvrtke (Tradis) od svog rivala Emperia Holdinga u 2012., poljski Eurocash nastavit će združivati svoje poslovne jedinice i logistiku te ugovarati nove cijene s dobavljačima, a u pregovaranju će se poslužiti svojom velikom kupovnom moći.

Rast13. Delhaize Grupa 951 3.922 5.060

Nakon uspjeha s grčkim kupcima niskog standarda, belgijska Delhaize Grupa istu strategiju namjerava uvesti u Rumun-jsku i Srbiju. U Srbiji planira ulaganja u logistiku, a u Rumunjskoj širenje portfelja trgovina.

Pad 14. CBA 5.008 3.552 4.091

CBA je poboljšao svoj već ionako jak položaj u Mađarskoj, zahvaljujući preuzimanju nekih od Profi i Match trgovina. Na svojim međunarodnim tržištima, koncentrirat će se na razvoj u Slovačkoj i Bugarskoj.

Pad

15. Ahold 541 3.461 1.982

Prodavši svoje većinske udjele u švedskoj ICA-i, trgovcu robe široke potrošnje, Ahold je napustio baltičko tržište te je njegov fokus u Središnjoj Europi usmjeren na Češku gdje namjerava povećati prihode, proširiti mrežu prodavaonica i dati nov oblik svojim hipermarketima. Slovačku ne vidi kao područje velikog rasta.

Rast 16. O'Key 83 3.353 6.653

O’Key je drugi najveći operator hipermarketa u Rusiji. Ovaj trgovac na malo nastavit će s razvojem svojih velikih trgovina, a u južnoj Rusiji, Uralu i Sibiru planira nova otvorenja. Osim toga planira proširiti svoje O’Key Express supermarkete.

Pad 17. SPAR (Austria) 641 3.220 4.145

SPAR (Austria) odmiče se od koncepta velikih trgovina. Proširit će svoje manje gradske trgovine kao što je SPAR To Go i male samoposluge Food in The City u cijeloj regiji.

Novo 18. Lenta 1.599 3.134 4.773

Tsuruha nudi više centara za uređenje doma u svojem hibridnom drogerijskom formatu.

Pad

19. Mercator 1.599 3.134 3.702

Izazovni uvjeti na tržištu Balkana, kao i promjene u vodstvu, pridonijele su lošem poslovanju Mercatora u 2012. Njegov rival Agrokor preuzeo je ovog slovenskog trgovca na malo u 2013. što će pomoći u konkuriranju stranim operaterima.

Pad

20. Maxima 504 3.019 4.109

U 2012. litvanska Maxima ostvarila je dobar rast prihoda u zemljama Baltika te se proširila u Poljsku. Nastavit će s otvaran-jem novih 10 trgovina godišnje na većini svojih tržišta i sa širenjem e-poslovanja u Litvi.

Izvor: Planet Retail Ltd

Za većinu operatera 2013. i 2014. će biti razdoblje konsolidacije, a ne velikog širenja


Eko proizvodi

Uz visoke potencijale za razvoj ekološke proizvodnje, Hrvatska je i među zemljama Europe s najvećim porastom potražnje za

ekološki proizvedenom hranom

Ekološka, organska, eko ili bio poljoprivreda zapravo su istoznačnice koje se rabe u gotovo

podjednakoj mjeri u sva-kodnevnoj komunikaciji. U Hrvatskoj je, posebno u području zakonodavstva, uvriježen i prihvaćen pojam ekološki, pri čemu za takvu poljoprivredu najjednos-tavnije možemo reći da je to proizvodnja zdravstveno sigurne, kvalitetne hrane na ekološki, održiv način. Kao glavno obilježje ekolo-ške proizvodnje uobičajeno se naglašava nekorištenje umjetnih materija u pro-izvodnji odnosno uporaba isključivo prirodnih materija koje se koriste kao gnojiva, zaštitna sredstva te dodaci u proizvodnji i preradi hrane.

Osim toga, ne manje značaj-na pretpostavka za ekološku proizvodnju je prostorna izolacija proizvodnih povr-šina, stočarskih objekata i pogona za preradu od svih mogućih izvora zagađenja. Kako proizvodne površine nisu hermetički zaštićene od onečišćenja, bitno je da je u poljoprivrednom zemljištu možebitna prisutnost štet-nih materija ispod najviše propisanih količina. Kako je današnja poljoprivreda, a naročito neke proizvodnje kao što su proizvodnja po-vrća i voća, teško zamislive bez navodnjavanja, bitno je

da se kod toga koristi kva-litetna voda. I na kraju, u poljoprivrednoj proizvodnji koja se zasniva na ekološkim principima nužno je uspos-taviti skladan razvitak biljne i stočarske proizvodnje.

ZA I PROTIV Već dugo su prisutne di-skusije za ili protiv ekološke poljoprivrede odnosno dvojba između ekološke i konvencionalne proizvod-nje. Argument zagovornika konvencionalne poljopri-vrede je njezina masovnost i kvantiteta proizvodnje pri čemu naglašavaju potrebe za hranom na globalnoj razini, zanemarujući pritom, na-mjerno ili ne, neravnomjer-nu distribuciju proizvedene hrane. S druge strane, zago-

vornici ekolo-ške proizvod-nje prednosti ovog načina proizvodnje uobličuju u četiri skupine

koristi: 1. Ekološka poljopri-vreda je održiva poljoprivre-da; 2. Značajne su koristi za poljoprivrednike koji se bave ekološkom proizvodnjom; 3. Ekološka proizvodnja potiče razvitak ruralnog područja, pridonosi ublažavanju de-populacije i deagrarizacije; 4. Ekološka proizvodnja je pretpostavka većeg jamstva da su proizvodi kvalitetniji i zdravstveno sigurniji. Kako bi se pojedinci ili skupine odlučile baviti ekološkom proizvodnjom potrebno je da ostvare trenutačnu ili dugoročnu korist koja je materijalne ili druge naravi.

U sustavu potpora ekološka poljoprivreda ima značajnije subvencije koje se transfe-riraju preko Ministarstva poljoprivrede RH, ali tu su i drugi projekti usmjereni na razvitak ekološkog sektora. Uz preduvjet uređenijeg tržišta, ali i značajnijeg po-vjerenja između potrošača i proizvođača, očekivano je veća cijena ekoloških pro-izvoda odnosno ona je još i izraženija kod proizvoda

više dodane vrijednosti (pre-rađevine nastale iz ekoloških proizvoda). Posljedica toga bi trebao biti viši dohodak te u konačnici i viši stan-dard proizvođača - poljopri-vrednika. Uz to, u mnogim, ekonomski i poljoprivredno razvijenim zemljama, pro-izvođači koji proizvode ekološke proizvode uživaju i viši društveni status. Tak-vi proizvođači dobivaju više medijskog prostora,

Ekološka poljoprivreda jedan je od načina poticanja ruralnog razvoja PROIZVODNJA

na zdravim temeljima


31.904 ha - površina pod eko-proizvodnjom u Hrvatskoj

U svijetu je pod ekološkom proizvodnjom blizu 37 milijuna hektara

sudjeluju u promidžbenim akcijama očuvanja zdrav-lja, navode se kao primjeri društveno odgovorne pro-izvodnje i slično. Važno je naglasiti kako se u posljed-nje vrijeme značajna pozor-nost posvećuje i ruralnom razvoju. Brzi gospodarski razvitak povećao je razlike između urbanih i ruralnih područja te se kao jedan od vidova zaustavljanja toga trenda vidi i poticanje eko-

loške proizvodnje. S druge strane, taj je “ispražnjeni” prostor još uvijek relativno “čist”, što je jedan od pre-duvjeta razvitka ekološke proizvodnje te povratkom proizvodnje možemo govo-riti i o ponovnoj agrariza-ciji i re-populaciji. Također vrijedi spomenuti kako se često neopravdano poisto-vjećuje proizvod proizveden na tradicionalan način s proizvodom iz ekološke proizvodnje. To nikako nije isto jer proizvod iz ekološke proizvodnje je: zakonski i na druge načine definiran, put od “polja do stola” je kontroliran te je vrlo važno da je ekološki proizvod jasno označen i certificiran odnosno mora imati potvrdnicu izdanu od strane ovlaštene institucije. Potvrdnica je znak da je cje-lokupni proizvodni proces kontroliran (proizvodnja, prerada, pakiranje, čuvanje i deklariranje) sukladno Zakonu i pravilnicima o ekološkoj poljoprivredi.

SVJETSKE TENDENCIJE U svijetu je pod ekološkom proizvodnjom blizu 37 mi-lijuna hektara pri čemu je 53% površina u kategoriji obrađenog zemljišta, a osta-tak su prirodne (divlje) po-vršine. U razdoblju od 1999. do 2011. godine zamjetan je porast površina namijenje-nih ekološkoj proizvodnji, a najveći je rast na području Oceanije i Europe koje ima-ju i najveći udio površina

za ekološku proizvodnju u ukupnim svjetskim ekolo-škim površinama (Oceanija 33%, Europa 29%). Gledano po zemljama, najznačajnije povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom bilježi Kina, a nešto manje Indija, Španjolska, Kanada i Francuska. Broj proizvođa-ča ekološke hrane u svijetu povećao se s oko 250 tisuća u 2000. na gotovo 1,8 miliju-na u 2011. godini. Paralelno

s time, vrijednost svjetskog tržišta ekoloških proizvoda za razdoblje od 2000. do 2011. godine povećana je sa 17,9 na 62,9 milijardi dolara pri čemu najveći vrijednosni udio u svjetskom tržištu ekoloških proizvoda ima SAD (44%), a zatim Europ-ska unija (41%). Vodeća država u maloprodajnom

prometu ekoloških proizvo-da je SAD s ukupnom vri-jednosti od oko 21 milijardu eura, a na drugom mjestu je Njemačka s oko 7 milijardi eura prometa. Po potrošnji eko proizvoda po stanov-niku, pak, u 2011. godini vodeća je bila Švicarska, a potom slijede Danska, Luk-semburg, Austrija, Lihten-štajn i Švedska. S obzirom na to da se radi redom o europskim zemljama ne

treba čuditi podatak da je u razdoblju od 2004. do 2011. godine vrijednost tržišta ekoloških proizvoda u Europi udvostručena uz porast s 10,8 milijardi eura na 21,5 milijardi eura u tom periodu.

STANJE U HRVATSKOJ Površina pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj porasla je s 2214 ha u 2004. na 31.904 ha u 2012. godini.

Najveći dio površina je u Osječko-ba-ranjskoj žu-paniji (24%), zatim Brod-sko-posavskoj

(8%) i Primorsko-goranskoj (7%). Najviše je oranica (55,8%), zatim slijede livade i pašnjaci (23,9%), dugogo-dišnji nasadi (13,6%), ljeko-vito bilje (3,6%) te povrće (0,5%). U Hrvatskoj je regis-trirano oko 1500 eko-pro-izvođača, a uz to smo i među zemljama Europe s najvećim porastom potražnje za eko-loški proizvedenom hranom. U društvima saturirane potražnje za hranom sve se veća pozornost posvećuje njenoj kvaliteti i zdravs-tvenoj ispravnosti. Kako bi ekološki proizvodi imali značajniji udjel u potrošnji bitne su dvije pretpostavke: da je proizvod označen/certificiran, što je jamstvo za već stvoreno povjerenje potrošača, te dovoljno visok dohodak potrošača jer su proizvodi iz ekološke pro-izvodnje (najčešće) značajno viših cijena nego iz npr. ko-nvencionalne proizvodnje. Pored toga, postoji mnoš-tvo drugih čimbenika koji motiviraju stanovništvo na kupnju ekoloških proizvoda. Jedan od najčešće spomi-njanih motiva za kupovinu i potrošnju ekoloških pro-izvoda je očuvanje zdravlja. Također, često se, zbog porasta ekološke svijesti

PROIZVODNJA na zdravim temeljima


Eko proizvodi

Površine pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj

Godina/ Površina (ha) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Oranice 2214 2957,92 2915,69 2800 9766 17066 22.156 17. 815,36

Voćnjaci 84 200,93 574,72 792 1264 1770 2.058 2.850,67

Vinogradi 30 31,93 74,84 212 191 400 614 633,96

Maslinici 26 36,98 82,83 100 228 322 600 860,2

Livade i pašnjaci 740 2620,1 3495,81 5603 1998 2452 4.943 7634,66

Ugar 27 101,8 40,15 100 84 156 452 720,29

Šume* 60 58,58 86,94 82 315 444 352 69,33

Povrće - - 92,17 95 68 284 143 160,09

Ljekovito bilje - - 214,14 226 279 388 718 1.159,03

SVEUKUPNO 3.184 6.008 7.577 10.010 14.193 23.282 32.036 31.903,59Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

potrošača, kao čimbenik potražnje navodi i zaštita životne sredine. Ne manje zanemariv je stil života pri čemu ubrzani, moderni stil često znači koristiti “hra-nu s nogu” odnosno brzo pripremljenu hranu koja nije ekološki proizvedena. Pritom je naglašen i utjecaj kupovne moći potrošača – zbog prosječno više cijene proizvodnje veće su i cijene ekoloških proizvoda na tr-žištu te ih kupuju potrošači višeg dohodovnog razreda.

Prodaju odnosno trženje ekološkim proizvodima obi-lježava određena kolebljivost pri čemu uočavamo čimbe-nike koji utječu pozitivno, ali i one koji imaju negativni utjecaj na potražnju. Kao pozitivne čimbenike može-mo navesti njihovu kvalitetu i sigurnost, estetiku, način distribucije, promociju, funkciju oznake. Nasuprot tome, najčešći ograničavajući čimbenici plasmana ekolo-ških proizvoda su visoke ci-jene, nedovoljna ponuda po količini i stalnosti, manjak proizvoda odnosno nedos-tatnost u kanalima distribu-cije, loše označeni proizvodi, običaji i kultura prehrane itd. U konačnici, možemo za-ključiti kako postoji obrnuta ovisnost ekonomske razvije-nosti i ekološke proizvodnje: niža gospodarska razvijenost često označava značajniju zastupljenost ekološke pro-izvodnje. S druge strane, gos-podarska razvijenost upravo je srazmjerna razvijenosti tržišta ekoloških proizvoda te u gospodarski razvijenim zemljama tržište ekoloških proizvoda razvija se brzo zahvaljujući porastu potraž-nje. U Hrvatskoj, kao i u ostalim državama jugoistoč-ne Europe, još uvijek imamo nedovoljno razvijeno tržište, kako inputa, tako i ekološki

certificiranih proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade. REGISTRACIJA PROIZVOĐAČA Obiteljsko gospodarstvo ili neki drugi gospodarski subjekt koji se želi baviti po-ljoprivrednom proizvodnjom za tržište mora biti upisano u Upisnik poljoprivrednih proizvođača u Republici Hr-

vatskoj, bez obzira u kojem će sustavu poljoprivredne pro-izvodnje gospodariti na svo-jim površinama (konvenci-onalni, integrirani, ekološki). U ovom potonjem slučaju, nakon toga je potrebno obra-titi se jednoj od Nadzornih stanica i zatražiti prvi stručni nadzor koji je preduvjet za upis u Upisnik ekoloških proizvođača pri Ministarstvu poljoprivrede. Ako je sve za-dovoljeno, Ministarstvo po-ljoprivrede upisuje obiteljsko gospodarstvo ili drugi gospo-darski subjekt u upisnik pod određenim rednim brojem, o čemu proizvođač dobije Rje-šenje, a upisni broj se navodi i u deklaraciji ekološkog pro-izvoda. Znak “eko-proizvod”

jamstvo je da je proizvod proizveden sukladno propi-sima o proizvodnji. Znak se dobiva na vrijeme od jedne godine ili jedne vegetacije i uz deklaraciju potvrđuje kva-litetu proizvoda. Dobivanje znaka povezano je s cijelim sustavom kako proizvodnje, tako i stručnog nadzora te certifikacije. Pravo na kori-štenje znaka “eko-proizvod”

na svojim proizvodi-ma imaju proizvođači koji su od prav-ne osobe

za postupak potvrđivanja ishodili dokument zvan pot-vrdnica (certifikat). Kako bi se svoj proizvod obiteljsko gospodarstvo ili drugi gos-podarski subjekt stavilo na tržište sa znakom “Eko pro-izvod”, odnosno deklariralo ga kao ekološki proizvod, od Ministarstva poljoprivrede mora tražiti da se za taj pro-izvod izda Rješenje o pravu korištenja znaka “Eko-pro-izvod”. Nakon toga svake se godine mora obnoviti zahtjev za dodjelom eko markice za svaki pojedini proizvod. BUDUĆNOST EKO-PROIZVODNJE Iako će konvencionalna proizvodnja i dalje biti do-minantna po proizvodnim

Europske države s najvećom potrošnjom ekološke hrane i pića po stanovnikugodišnja potrošnja per capita €

Belgija

40

Švicarska

177,4

Nizozemska

Francuska

Njemačka

Švedska

Lihtenštajn

Danska

Austrija

Luksemburg

46

58

81

94

100

161,9

127

134,3

Izvor: Research Institute of Organic Agriculture (FiBL)

Vrijednost svjetskog tržišta ekoloških proizvoda u 2011. godini iznosila je 62,9 milijardi $


ANKETA

Izbor potrošača: Zdravo i domaćeAnketno istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije

Hendal o poznatosti i prihvaćenosti ekoloških proizvoda među hrvatskim potrošačima, pokazalo je kako su ovi proizvodi sve prisutniji u svijesti građana kojima je također iznimno bitno da su eko proizvodi koje kupuju još i hrvatskog podrijetla.

Ekološki/bio proizvodi već su se etablirali kod domaćih potrošača. To potvrđuje i rezultat da gotovo tri četvrtine (74%) ispitanika ističe da su upoznati s ovom vrstom proizvoda. Da ne znaju što su to ekološki/bio proizvodi kaže 10% njih, a da su tek djelomično upoznati kao svoj odgovor navodi 16% sudionika ankete.

Na upit smatraju li da su ekološki/bio proizvodi zdraviji od standardnih, čak 71,7% ispitanih odgovara potvrdno, dok ih 21,9% smatra da ovako deklarirani proizvodi nisu zdravija opcija. Uz to, 6,4% je onih koji nisu znali odgovor na ovo pitanje.

Gledano prema učestalosti kupovine, ekološke/bio proizvode redovito kupuje 10,8% ispitanih, dok više od polovice konzumenata (54,4%) navodi da ih kupuje rijetko. Nešto više od trećine anketiranih (34,7%) ističe pak da eko proizvode nikad ne kupuje.

Kada je u pitanju mjesto kupovine, najveći broj ispitanika, njih 54,5%, ekološke/bio proizvode kupuje u trgovačkim lancima. Na tržnici eko proizvode kupuje 37% ispitanika, a s nešto manjim udjelima slijede specijalizirani bio dućani (17%) te drogerije (13,6%).

Iznimno je zanimljivo stajalište potrošača kada je riječ o podrijetlu proizvoda. Naime, čak 84,7% anketiranih građana ističe kako im je bitno da su ekološki/bio proizvodi koje kupuju hrvatskog podrijetla, dok za 15,3% ispitanih podrijetlo nije argument po kojem donose odluku za kupnju.

Istraživanje je provedeno tijekom rujna 2013. godine metodom telefonske ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

resursima, količini, prometu i potrošnji, ekološka pro-izvodnja treba biti putokaz odgovornijeg pristupa u uporabi ograničenih poljopri-vrednih proizvodnih resursa te proizvodnji zdravije hrane. Ekološka poljoprivreda, osim proizvodno-ekonomskih efekata, treba postati “pokret povratka korijenima” tj. pro-izvodnje i suživota čovjeka s prirodom. Poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane općenito područje su značajnog državnog in-tervencionizma i vrlo često nerazumljive i komplicirane zakonske regulative. Ekološka poljoprivreda nije izuzetak, nego je čak i pod još većim uplivom državne ili nad-državne regulative. Ipak, u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj je zapažen ra-zvitak ekološke proizvodnje. Razvija se svijest kod poljo-privrednih proizvođača, ali

i briga za zdravijom prehra-nom kod potrošača. I jedni i drugi moraju učiniti dodatni iskorak na proizvodno-pro-dajnom segmentu ekološke proizvodnje. Potrošači se u prvom koraku trebaju više informirati o prednostima uporabe ekološki proizvede-nih proizvoda te stvarati na-viku njihove veće potrošnje. Nezaobilazan su igrač pritom i proizvođači poljoprivrednih inputa. Proizvođači biljnog sjemena i sadnica trebaju vratiti u proizvodnju autoh-tone, zaboravljene vrste koje su bile otpornije na bolesti i štetočine te imale skromnije zahtjeve za hranjivima. Pro-izvođači hranjiva i zaštitnih sredstava trebali bi ponuditi rješenja koja su po efikasnosti slična agrokemikalijama, ali poljoprivrednicima značajno

cjenovno prihvatljivije nego što je to danas na tržištu. Hr-vatski poljoprivrednici mogu ponuditi veće količine horti-kulturnih proizvoda iz eko-loške proizvodnje, ali u da-našnjim proizvodno-tržišnim okvirima na svome gospodar-stvu će kombinirati ekološku i konvencionalnu proizvodnju. Na porast ukupne ponude odnosno proizvodnje ekolo-ških hortikulturnih proizvoda najveći utjecaj će imati tržište kroz veće cijene ekoloških proizvoda te niže cijene poljo-privrednih inputa. Ne smije se pritom zanemariti kako su prirodi kod ekološke pro-izvodnje najčešće niži od ko-nvencionalne, viši su troškovi gnojiva i zaštitnih sredstava, a otkupna cijena tih proizvoda je viša tek za oko 20%. Ali, pored prihoda ostvarenih prodajom, kod ekološke pro-izvodnje veće su subvencije, što pozitivno utječe na uku-

pan doho-dak pro-izvodnje. Međutim, u konačni-ci, ne mo-žemo eko-

lošku proizvodnju unaprijed prihvatiti kao profitabilniju u odnosu na konvencionalnu posebno na razini pojedinač-no male proizvodnje i prodaje preko posrednika. Proizvođa-či ekoloških proizvoda, kako bi povećali dohodovnu kon-kurentnost svoje proizvodnje, moraju koristiti prodajne kanale koji skraćuju put proizvoda “od polja do stola” odnosno gdje oni izravno komuniciraju s potrošačima. Ako se radi o pojedinačnom nastupu to su onda svi oblici izravne prodaje (na i izvan gospodarstva), a ako ne, po-trebno je njihovo međusobno jače poslovno povezivanje što su u prvom redu zadruge.

Visoka cijena glavni je ograničavajući faktor za uspjeh eko proizvoda na tržištu

prof.dr.sc. Ivo GrgićAgronomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

20%otkupna cijena eko proizvoda viša je za oko


Eko proizvodi – intervju

Osobni kontakt s našim kupcima omogućio nam je izravan uvid što tržište traži te smo tome prilago-dili i svoju proizvodnju te dostupnost proizvoda kroz otvaranje vlastitih malo-

prodajnih dućana, kaže Sever.

Nositelji ste prvog hrvatskog certifikata ekološkog poljoprivrednog gospodarstva i prvog hrvatskog znaka ekološkog pro-izvoda. Je li biti pionir u ekološkoj poljo-privredi za vas bila prednost ili teškoća?Na samim počecima, 2000. godine, bilo nam je izuzetno teško. Te je godine na snagu stupio Zakon o ekološkoj pro-izvodnji, a 2001. godine su doneseni pravilnici te je krenuo prvi upis u upis-nike. U tom trenutku na hrvatskom su tržištu već bili prisutni strani certifi-katori te smo svoju proizvodnju 2000. godine certificirali od strane francuske ekološke organizacije ECOCERT i počeli izvoziti proizvode na inozemna tržišta. U početku se radilo o jednos-tavnijim kulturama kao što su određene vrste začinskog bilja. Kada su doneseni hrvatski pravilnici proveden je nadzor od strane Udruge za organsko-biološku proizvodnju Biopa te smo, kao prvi u Hrvatskoj, za svoj proizvod dobili i do-maći certifikat. U tim prvim godinama bilo je iznimno teško poslovati jer se sustav tek uhodavao, informacije nisu bile dostupne, a morali smo se i do-datno educirati u Austriji i Njemačkoj koje su već imale visoko razvijen sustav ekološke proizvodnje. Zbog toga su u početku mnogi proizvođači i odustajali

od ovog načina proizvodnje jer je to iziskivalo velika ulaganja, a sustavna podrška proizvođačima nije bila na potrebnoj razini.

Što je bio glavni razlog da se odlučite baš za ekološku proizvodnju? Kakvu ste viziju imali na svojim počecima te jeste li zado-voljni s onim što ste dosad realizirali?Ja sam inače agronom po struci, a su-prug Mario je arhitekt. Godine 2000. smo ostali bez posla u istom trenutku, a ekološkom poljoprivredom smo se još od ranije bavili iz hobija. Tada smo odlučili hobi pretvoriti u posao. Sretna okolnost je da su te godine u Zagrebač-koj županiji na natječaj za koncesiju išle veće površine državnog zemljišta

koje je nama odgovaralo za ovaj način proizvodnje: bile su više od 10 godina neobrađivane, zarasle u šumu, što je jedan od glavnih preduvjeta za ekološki uzgoj. Kada se iz današnje perspektive osvrnemo na sve ono što smo nakon toga postigli možemo reći da smo izu-zetno zadovoljni i sretni. Posebno nam je drago što svaki dan vidimo zado-voljne kupce koji nam dođu na tržnicu ili dućan, a jednom godišnje imamo i dan otvorenih vrata na imanju pa se može doći i vidjeti kako se odvija sama proizvodnja. U ovom trenutku imamo ukupno 100 hektara površina koje se

nalaze u selu Lepšić kod Ivanić Grada. Od toga je oko 2,5 hektara pod plaste-nicima za uzgoj povrća, oko 10 hektara pod povrćem vanjskog tipa, osam hek-tara pod voćnjacima, a ostatak površina je pod žitaricama i travno-djetelinskim smjesama. Posjedujemo i mlin u kojem radimo integralna brašna te smo počeli i s uzgojem životinja tako da sada imamo oko 250 koza te uz našu glavnu pro-izvodnju radimo i popratne proizvode kao što su mlijeko, jogurt i kozje meso. Uz to, pojavio se problem šturog sjeme-na i otpada koji ostaje iz mlina pa smo to riješili tako što smo počeli uzgajati svinje i kokoši. Sve se vezalo jedno na drugo, a u tom širenju veliku su zaslugu imali i naši kupci koji su tražili kvalitet-no meso, jaja te se raspitivali za druge proizvode i kulture. Na taj smo način izravno vidjeli da postoji potražnja, a bili smo u mogućnosti to ponuditi te je širenje bilo logično.

Na koji način svoje proizvode plasirate na tržište te kako ste organizirali vlastitu maloprodaju?Svoje proizvode prodajemo na Zagre-bačkim tržnicama i kroz vlastite malo-prodajne dućane. Trgovine se nalaze u sklopu Tržnice Dolac, na Trešnjevci u ulici Tratinska 57, zatim u Vlaškoj 61, a uskoro se otvara i trgovina u Vlaškoj 94a blizu Kvaternikovog trga. Poku-šavamo na taj način pokriti sve dije-love Zagreba pa tako imamo u planu otvaranje trgovina u Novom Zagrebu i na Jarunu. Uz to, kupcima je na ras-polaganju i internetska trgovina koja je dostupna na području Zagreba, Dugog

PIONIRI KOJI TO VIŠE NISU

Nakon skromnih početaka ekološka proizvodnja je danas iznimno dobro prihvaćena kod potrošača, a sve bolje razumijevanje nalazi i kod državnih i akademskih institucija,

ističe Ivka Sever, suvlasnica Ekološko poljoprivrednog gospodarstva Sever

“Trenutno imamo tri dućana u Zagrebu, a u planu je otvaranje još tri”


OPG Sever ima ukupno poljoprivrednih površina

Sela, Velike Gorice, Samobora i Zapre-šića. Trgovinu putem interneta pokre-nuli smo još davne 2001. godine te smo zadovoljni i ovim kanalom prodaje.

Ostvarujete li suradnju s maloprodajnim lancima?Ranije smo radili s velikim centrima kao što su Konzum, Mercator i dm, no danas smo fokusirani na razvoj vlastite maloprodajne mreže i izravan kontakt s našim kupcima. Problem poslovanja s velikim lancima je u tome što proizvo-đač mora imati količinu i konstantu tako da smo suradnju mogli ostvariti samo u segmentu brašna i žitarica.

S povrćem je drukčija situacija jer ga nikada nemamo dovoljno.

Zašto biste potrošačima preporučili kon-zumaciju ekoloških proizvoda? Koje su glavne prednosti ovih proizvoda u odnosu na konvencionalne?Prije desetak godina ekološkim pro-izvođačima je bilo teško probiti se na

tržištu. Međutim, iz godine u godinu situacija se poboljšavala, a dobrim dijelom to možemo zahvaliti i podršci medija. Potrošači su danas znatno

informiraniji i osvješteniji te si žele priuštiti kvalitetnu hranu. Struktura kupaca se u tijeku tog vremena znatno promijenila. U početku je to bio sred-nji sloj, dok danas prevladavaju mladi, visoko obrazovani ljudi te obitelji s

malom djecom i umirovljenici. Što se tiče cijena, kod određenih eko pro-izvoda cijene su više za 10 do 20 posto, dok su za veći dio proizvoda cijene u rangu istovjetnih konvencionalnih proizvoda. To tako-đer ovisi i o sezoni proizvodnje jer je određene kulture na ekološki način znatno teže pro-izvesti izvan sezone pa se to odražava i na njihovu cijenu. Kada govorimo o prednostima eko-loških u odnosu na konvencionalne proizvode, važno je naglasiti kako je ekološka proizvod-nja sporija, odnos-no potrebno je u prosjeku 20 dana više da kulture saz-ru za berbu. Zbog toga ne povuku previše vode i imaju više suhe tvari te su samim time pro-

izvodi kvalitetniji i mogu se duže ču-vati. Izgledom ne možete razlikovati eko proizvode od konvencionalnih, ali njihov okus je sasvim drugačiji, izvoran i sočan. Također, mi svaki dan kupcima donosimo svježe proizvode, dok one koje taj dan eventualno nismo prodali koristimo za preradu u različite pripravke kao što su ajvar, pinđur, ki-

sele paprike, kiseli krastavci, cikla, sok od rajčice itd. Iz slatkog programa ove godine ćemo imati pekmez i džem od maline, jabuke i kruške. Znači, sve ono što nije prva klasa i što nije pogodno za prodaju ide u preradu.

Od samih početaka ostvarivali ste surad-nju s inozemnim partnerima. Kako danas stojite u dijelu izvoza svojih proizvoda?Izvan Hrvatske plasiramo začinsko bi-lje preko našeg partnera, tvrtke Terra Magnifica. Najviše se izvozi u Švicarsku, Njemačku, Austriju i Francusku. Uz to, sudjelujemo već nekoliko godina na najvećem svjetskom ekološkom sajmu Biofach koji se održava u Nuernbergu. Ove godine najviše smo interesa imali kod partnera iz Austrije i Slovenije za povrće s obzirom da tih kultura nemaju dovoljno na vlastitom tržištu. Činjeni-ca da je Hrvatska od 1. srpnja članica Europske unije uvelike nam olakšava poslovanje na tržištima ovih zemalja te smo samim time postali i zanimljiviji potencijalnim partnerima.

Neupitno je da Hrvatska ima veliki po-tencijal za razvoj ekološke poljoprivrede. Neki čak idu toliko daleko da kažu kako je to jedina grana poljoprivrede s kojom se možemo natjecati na otvorenom trži-štu. Kako vi gledate na budućnost eko-proizvodnje u našoj zemlji? Idemo li u pravom smjeru?Ekološka proizvodnja jedan je od glav-nih trendova u europskoj poljoprivredi i mišljenja sam kako će se i u našoj zemlji stvari sve više okretati u tom smjeru i da će, shodno tome, ekološki proizvođači imati veću podršku. Eko proizvodi zahtijevaju nešto više ručnog rada, ali donose i višu cijenu te veću zaradu, a to je interes kako proizvođa-ča, tako i države u cjelini. Najveća pre-preka razvoju hrvatske poljoprivrede je neriješeni problem državnog zemljišta. Ima ljudi koji bi htjeli raditi, ali ne mogu doći do zemljišta na kojem bi pokrenuli proizvodnju bez obzira radi li se o ekološkom ili konvencionalnom uzgoju. S druge strane, posljednjih godina suradnja s resornim minis-tarstvom je sve bolja. Jednako tako i akademska zajednica sve više vidi po-tencijale u ovoj proizvodnji pa tako na Agronomskom fakultetu već nekoliko godina postoji i smjer ekološke poljo-privrede, što će svakako pomoći dalj-njem napretku cijelog sektora.

“Potencijali ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj sve se više prepoznaju”

Ivka SeverEkološko poljoprivredno gospodarstvo Sever

100 ha


Eko proizvodi – ponuda

ASORTIMAN vrijedan pažnjeVrijeme smanjene kupovne moći svakako ne pogoduje proizvodima više cjenovne

pozicioniranosti. Međutim, iskustva trgovaca koji su poklonili veliku pažnju razvoju ponude eko proizvoda pokazuju kako im se trud isplatio i da investicija

nikako nije uzaludna

Potrošnja eko proizvo-da usko je povezana s rastućom populaci-jom ekološki osvije-

štenih građana koji s jedne strane postaju sve zabrinu-tiji u vezi očuvanja prirode a s druge u sve većoj mjeri razmišljaju o onome što ku-puju i konzumiraju vodeći računa o porijeklu i zdrav-stvenoj kvaliteti proizvoda. Riječ je o specifičnom seg-mentu tržišta kroz koje se profilira novi društveni sloj prozvan eko građani kojima briga o okolišu na određeni način postaje životni stil i opredjeljenje. Međutim, svaki životni stil ima svoju cijenu koja je umnogome priječila jači prodor eko proizvoda na tržištu u vri-jeme krize koja u Hrvatskoj traje već godinama. Ipak, prema istraživanju GfK, ukupno 15 posto urbane populacije često kupuje robu s oznakom bio ili eko odnosno organsku hranu. Lani objavljeno istraživanje ove agencije za istraživanje tržišta pokazalo je također da oko dvije trećine po-trošača u Hrvatskoj zna za postojanje organske hrane u našim trgovinama, a pre-ostala trećina nije vidjela

takvu hranu i ne pozna ju, dok približno petina po-trošača u zemlji kupuje bar neki od eko proizvoda.

SPECIJALIZIRANE TRGOVINEPristup asortimanu eko proizvoda razlikuje se od trgovca do trgovca. Neki maloprodajni lanci u svojoj ponudi tome ne pridaju preveliku pažnju ocjenju-jući kako potrošačka klima nije naklonjena ulaganju u ovu vrstu asortimana. Oni lanci, pak, koji su se strateški posvetili razvoju asortimana eko proizvo-da zabilježili su više nego dobre prodajne rezultate u ovoj godini. Pored velikih maloprodajnih lanaca, u kategoriji eko proizvoda snažno su se profilirali

drogerijski lanac dm, a tu su i specijalizirane trgovine organskih proizvoda među kojima se posebno ističu lanci bio&bio i Garden. Trenutačno posluje 12 bi-o&bio trgovina te bio&bio

web shop. Unutar brenda bio&bio može se pronaći 120 proizvoda, zatim 50 proizvoda pod kućnom robnom markom Zrno te 150 ostalih brendova. Gle-dano prema porijeklu asor-timana, zasad oko 20 posto proizvoda dolazi iz domaće proizvodnje kroz suradnju s

četrdesetak ekoproizvo-đača iz cijele Hrvatske, no u Biovegi kažu kako očekuju da

će taj udio rasti jer su kao svoj poslovni imperativ postavili poticanje lokalne eko proizvodnje. “Trgovine bio&bio imaju kao osnovu poslovanja dinamičnu po-litiku u asortimanu birajući

po kriteriju ekološkog i cjelovitog te uvodeći u po-nudu proizvode sa samog vrha trendova prirodne prehrane, dodataka prehra-ni i kozmetike. Ponuda se širi mjesečno te dopunjuje asortiman, što osim aktual-nih trendova ovisi naravno i o potražnji naših kupaca”, ističe Sanja Lugomer Ćuk, voditeljica ključnih kupaca, te dodaje kako do kraja go-dine planiraju uvođenje još desetak novih proizvoda. U suradnji s Konzumom Biovega je razvila ekološku robnu marku Ekozona sa stotinjak proizvoda koja je posebno osmišljena za supermarkete te je eksklu-zivno dostupna u prodava-onicama Konzuma. Unutar brenda Organica, pak, nala-

Konzum u svojoj ponudi nudi ekološke proizvode u više od 100 trgovina diljem Hrvatske


2/3Eko proizvode poznaje potrošača

ASORTIMAN vrijedan pažnje

zi se 130 proizvoda koji su prisutni na policama Mer-catora, Bille i Plodina.Garden je tvrtka koja se bavi maloprodajom i veleprodajom proizvoda europskih i domaćih eko-loških proizvođača. U svo-joj maloprodaji nudi više od 3300 proizvoda čija je kvaliteta garantirana eko certifikatom i nosi oznaku 100% organski proizvod. Tvrtka posjeduje tri tr-govine u Zagrebu te na svojim policama, uz pre-hrambene proizvode, nudi i kozmetiku, proizvode za djecu, dodatke prehrani te ekološka sredstva za održavanje kućanstva. Iz tvrtke ističu kako je lani uvedena linija proizvoda privatne marke Garden,

a sastoji se od cijele pale-te organskih proizvoda, podijeljenih u nekoliko skupina: začini i čajevi, žitarice i mahunarke, suho voće i orašasti plodovi, sjemenke, tofu i seitan, zobene pahuljice i zobene mekinje, brašna te ajvar.

Uspostavljena je i suradnja s hrvatskim proizvođači-ma te se u ponudi doma-ćih organskih proizvoda premium kvalitete nalaze Garden češnjak te brašna od heljde, prosa i zobi. U veleprodajnom dijelu

poslovanja Garden je eks-kluzivni zastupnik europ-skih proizvođača eko pro-izvoda za hrvatsko tržište – Ecor, Sonnentor, An-dechser Natur i Hollinger koji se, zajedno s robnom markom Garden, mogu pronaći u dm trgovinama, trgovačkim lancima Spar, Plodine i Kaufland te pro-davaonicama zdrave hrane širom Hrvatske.

EKO PONUDA dm-aU dm-u kažu kako se velika pažnja poklanja razvoju asortimana eko proizvoda pri čemu posebno mjesto u ponudi zauzimaju i pro-izvodi hrvatskih ekoloških proizvođača, kao što su proizvodi robne marke

Garden, ekološki džemovi i sokovi Dida Boža, ekološki med OPG Majnarić, bučino ulje Uljare Hladnić te eko-loška brašna Granolio. Eko proizvodi su izloženi na zasebnim policama, a među njima se naročito izdvajaju

proizvodi robnih marki Alnatura i Alnavit koji su u Hrvatskoj

dostupni samo u dm-u. U kategoriji osviještene pre-hrane na policama dm-a nalazi se 430 eko proizvoda. Osim toga, u svom asorti-manu dm nudi i ekološke proizvode u kategorijama dječje hrane, kozmetike i proizvoda za domaćinstvo. “U dm-u posebnu brigu vodimo o kreiranju asor-timana za djecu te u kate-goriji dječje hrane nudimo širok spektar eko proizvoda među kojima se izdvajaju proizvodi babylove EKO dječje hrane: čajevi za bebe i rodilje, voćne i povrtne kašice, gotovi obroci te po-četna i zamjenska mlijeka. Za najmlađe u dm-u se mogu kupiti i babylove na-ture ekološke pelene koje su u potpunosti biorazgradive te je upijajući sloj izbijeljen bez upotrebe klora”, ističe Tanja Hrvojević, asortiman menadžerica zadužena za asortiman osviještene prehrane. U kategoriji pro-izvoda za domaćinstvo dm u asortimanu nudi Den-kmit sredstva za čišćenje bez dodanih mirisa, bojila i konzervansa, a u ponudi je i pribor za njegu lica, kose i tijela te praktični higijenski artikli dm-ove robne mar-

Mercator je ove godine prodaju eko proizvoda povećao za 20%, a Spar za čak 40%

EU logo za eko proizvode

poznatiji kao "Euro-list" obavezan je

za sve ekološki uzgojene proizvode zapakirane unutar Europske

unije počevši od 1. srpnja 2010.


Eko proizvodi – ponuda

ke ebelin nature koji su u potpunosti biorazgradivi i ekološki prihvatljivi.

TRGOVAČKI LANCI Konzum u svojoj ponudi nudi ekološke proizvode u više od 100 trgovina diljem Hrvatske. Ovaj maloprodaj-ni lanac 2009. je godine u suradnji s Biovegom u svoju ponudu uveo prvu hrvatsku ekološku robnu marku pod nazivom Ekozona, čime je postao prvi nespecijalizirani trgovački lanac u Hrvatskoj s posebno pozicioniranom i izdvojenom kategorijom ekološki certificiranih pro-izvoda. Ekozona u svojoj ponudi ima preko 100 eko-loških proizvoda iz asorti-mana svježeg i pakiranog programa, brašna i krupice, žitarica, pahuljica, suhog voća, sjemenki i orašastih plodova, mahunarki, so-kova, ulja, octeva i začina, tjestenine, zimnica, čajeva i šećera. Također, u ponudi se nalaze i eko proizvodi koji su prepoznati na tržišti-ma drugih zemalja. “Trend

potražnje za proizvodima iz ekološkog uzgoja već je nekoliko godina u uzlaz-noj putanji te upravo stoga ponuda eko proizvoda predstavlja neizostavan dio Konzumovog asortimana. Ovaj segment zadovoljava zahtjeve kupaca koji imaju specifične prehrambene potrebe, bilo da se radi

o izboru stila života ili o zdravstvenim stanjima koja diktiraju način prehrane”, navodi Ana Mitrović, vodi-teljica odnosa s javnošću.I u Mercatoru Hrvatska eko proizvodi su značajno zas-tupljeni tako da kategorija ovih proizvoda na policama Mercatora i Getroa ukup-no broji oko 600 različitih proizvoda. Glavne linije eko proizvoda su Mercatorova linija M BIO, Organica i Garden. Osnovne katego-

rije koje su zastupljene u asortimanu su tjestenina, brašno, žitarice, suho voće, namazi, mlijeka, ulja, keksi, sokovi, začini, napici, šećer i dr. U hipermarketima Mercatora eko prehrana je s cjelokupnim asortimanom pozicionirana na zasebnoj polici, a u nešto manjem obimu zastupljena je i u

trgovinama Mercator i Getro. Iz tvrtke na-vode kako surađuju s 11 do-

bavljača eko prehrane te u sklopu svoje trgovačke mar-ke M BIO nude tridesetak proizvoda. Eko voće i povr-će odvojeno je od konven-cionalnih proizvoda te se u asortimanu nudi oko 80 proizvoda, dok se u okviru robne grupe BIO proizvodi u ponudi nalazi 500 artika-la. “Eko prehrana zauzima sve veću važnost u prehrani građana, te je u prvih se-dam mjeseci ove godine, u odnosu na isti period lani,

prodaja eko namirnica po-rasla za 20 posto”, ističe Lea Marcijuš, voditeljica odnosa s javnošću Mercatora-H. Od ostalih trgovačkih lana-ca u okviru ovog asortima-na posebno je aktivan Spar Hrvatska koji je početkom rujna predstavio novosti u okviru linije eko proizvoda SPAR Natur*pur koju prati i nova reklamna kampanja s poznatom skijaškom zvijez-dom Anom Jelušić. Ukupno se u asortimanu nalazi više od 350 eko artikala, a no-vost u Natur*pur asortima-nu su svježi proizvodi kao što su pekarski i mliječni, te smrznuti i mesni artikli. Uz Natur*pur liniju, Spar Hrvatska dao je priliku i hrvatskim proizvođačima koji svoje eko proizvode mogu ponuditi kupcima pod oznakom “Proizvod prirode”. Iz tvrtke su pritom objavili kako su u prvih osam mjeseci ove godine zabilježili porast prodaje eko proizvoda od 40 posto u odnosu na prošlu godinu u istom razdoblju.

U svojoj eko ponudi dm je posebnu brigu poklonio kreiranju asortimana za djecu


Eko proizvodi - trendovi

Potrošači postaju oprezniji što konzumiraju. Njihova bojazan, prvenstveno izazvana sve većim medijskim pritiskom na prisut-

nost GMO-a u namirnicama, zagađi-vanju tla i vode, narušavanju delikat-nih eko-sustava, pojavu salmonele i slično, navodi ih da postaju sumnjičavi što njihove obitelji konzumiraju. Sigur-nost u porijeklo i kvalitetu namirnica, te sastav proizvoda za osobnu njegu, higijenu i održavanje kućanstva, plat-forma je razvoja tržišta certificiranih organskih, eko odnosno bio proizvoda. Na zapadno-europskim tržištima eko-loški proizvodi nisu više trend predvo-đen eko-aktivistima, nego takvi pro-izvodi prerastaju u mainstream, vjerno imitirajući konvencionalne proizvode. Primjetan je trend povećanog broja supermarketa s ponudom isključivo certificiranih eko proizvoda te afirma-cija eko privatnih robnih marki velikih konvencionalnih maloprodajnih la-naca (Sparov brend “Spar Natur*pur”, Reweov “Ja! Natürlich”, Hoferov “Zurück zum Ursprung”). Predvodnik trenda je njemačko tržište gdje je ka-tegorija eko proizvoda u 2012. iznosila 7,04 milijarde eura ili 3,9% ukupne potrošnje prehrambenih proizvoda. U

Hrvatskoj je pionir eko pokreta tvrtka Biovega s maloprodajnim lancem bi-o&bio i brendovima bio&bio i Zrno te robnom markom Ekozona koja je ra-zvijena u suradnji s Konzumom. Lanac dm drogerija odigrao je ulogu vodećeg edukatora šireg segmenta potrošača s ponudom raznovrsnog i brojnog port-felja povoljnijih certificiranih eko pro-izvoda, prvenstveno brenda Alnatura. Uskoro i Kozmo, najveća hrvatska dro-gerija, planira lansirati asortiman eko proizvoda. Ukupan promet ekoloških

prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj je 2010. godine iznosio 69 milijuna eura. Potrošnja certificiranih ekoloških prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj je u 2011. bila u porastu 20% te je pro-sječna potrošnja takvih proizvoda po stanovniku iznosila 19 eura.

VIŠA CIJENACertificirani eko proizvodi u prosjeku su 20-50% skuplji od konvencional-nih te je njihova viša cijena još uvijek

prepreka mnogim potrošačima da se priključe trendu. Većini hrvatskih potrošača to je nepremostiva razlika tako da se kategorija ekoloških pro-izvoda još uvijek razumljivo svodi na tržišnu nišu. Međutim, potražnja je sve prisutnija pa se povećava izbor povoljnijih eko proizvoda u konvenci-onalnim lancima, posebno kao privat-ne robne marke inozemnih malopro-dajnih lanaca. Povećanu potražnju za eko proizvodima izaziva i promjena potreba. Naime, situacija ekonomske krize dovodi potrošače u situaciju da mijenjaju preferencije i ustaljene nači-ne kupovine. Tako neke potrebe pos-taju odgodive kao što su, primjerice, privatne zdravstvene usluge, putova-nja i slično. Međutim, potreba za sa-morealizacijom, unaprjeđenjem život-nog stila i samonagrađivanjem ostaje prisutna kod potrošača, samo su promijenjeni načini zadovoljenja tak-

vih potreba. Tako se u krizi bilježi rast prodaje certifi-ciranih eko proizvoda jer, neovisno što su u prosjeku 20-50% skuplji od konven-cionalnih, predstavljaju

idealnu platformu samonagrađivanja i unaprjeđenja životnog standarda. Sto-ga se širi segment potrošača sprem-nih platiti više za kvalitetniju brigu o obitelji pa se stoga može reći kako zdravlje postaje novi statusni simbol potrošača. Termin wellthy (izvedenica od wealth – bogatstvo, health – zdrav-lje, well – dobro), predstavlja novu kategoriju proizvoda usmjerenih na poboljšanje kvalitete života i zdravlja. Ekološki certificirani proizvodi u ka-

ZDRAVLJE KAO NOVI statusni simbol potrošača

Andrijana ČuljakOkomito

Čak se i u krizi bilježi rast prodaje certificiranih eko proizvoda jer, neovisno što su u prosjeku 20-50% skuplji od konvencionalnih, predstavljaju idealnu platformu samonagrađivanja i unaprjeđenja životnog standarda

Kategorija eko proizvoda u Njemačkoj čini 3,9% ukupne potrošnje prehrambenih proizvoda


tegorijama hrane, dodataka prehrani, osobne njege, kozmetike, sredstava za čišćenje i održavanje kućanstva, pre-dvodnici su wellthy kategorije.

OZNAKE KAO JAMSTVOPotrošači uvijek traže sigurnost uz garanciju okusa, postaju educiraniji i traže dodatne informacije o sigur-nosti i podrijetlu proizvoda. Počinju razlikovati “zdrave” od “organski certificiranih/eko/bio” proizvoda, pa se i police velikih maloprodajnih lanaca počinju razdvajati na one koje nude eko proizvode i one s konvenci-onalnim ali zdravijim proizvodima (s manjim udjelom šećera, bez glutena i slično), što zbog niže potražnje done-davno nije bio slučaj. Potrošači u kon-tinuiranom stresu posebno urbanog okruženja imaju i sve veću emotivnu potrebu za “domaćim” proizvodima,

onako kako su se nekada radili. Potro-šač pored informacije treba i identitet, neku potvrdu podrijetla. Dokaz tradi-cionalnosti kao da potrošaču omogu-ćuje da lakše tolerira nekad pretjeranu modernost ili procesiranost. Tako su u EU razvijene i prihvaćene oznake izvornosti (PDO), zemljopisnog po-drijetla (PGI) i oznaka tradicionalnog ugleda (TSG) s ciljem podizanja vri-jednosti poljoprivrednim i prehram-benim proizvodima s posebnim svoj-stvima koji proizlaze iz tradicionalnih načina njihova spremanja ili imaju tradicionalna obilježja. Standardiziran je i certifikat za ekološke proizvode

što će donijeti dodatan kredibilitet već certificiranim hrvatskim proizvodima. Budući da su oznake važne potrošaču, dolazi i do hiperprodukcije oznaka na nekim hrvatskim proizvodima koje nisu održive u kontekstu EU. Opće-nito, dolazi i do hiper označavanja proizvoda, kako bi se kreiralo “instant povjerenje” kod potrošača. Oznake “Održivost”, “Fair Trade”, “CO2 ušte-

da”, sve se više pojavljuju na pakiranji-ma prehrambenih proizvoda, posebno na certificiranim eko proizvodima (dobar primjer je privatna robna mar-ka “Zurück zum Ursprung” diskont-nog lanca Hofer). Potrebno je pronaći

mjeru koja neće kreirati suprotan učinak sumnje kod potrošača u “prek-valificirane” proizvode. Oznake su kao zajednički strani jezik proizvodima jer svi potrošači razumiju što predstavlja i garantira eko certifikat. Oznake i certifikati su važni za internacionalni uspjeh proizvoda jer kulturološki i povijesni kontekst oznaka pruža po-trošaču potvrdu identiteta kvalitete koju traže.

PRILIKA ZA PROIZVOĐAČEHrvatski Zakon o ekološkoj pro-izvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10) unaprijeđen

je 2010. godine i ujednačen s regula-tornim okruženjem Europske unije. Ekološki certifikat stoga može biti prilika proizvođačima i predstavljati “putovnicu” proizvodnom portfelju za olakšani ulazak na tržišta EU. Važno je biti svjestan činjenice da eko portfelj ne može često dati i do-bar profit i visoku obrtajnost. Stoga je ključna ekonomija obujma koju

mogu pružiti velika inter-nacionalna tržišta razvijene potražnje i posebnih ma-loprodajnih kanala za eko proizvode. Dobar primjer je mađarsko tržište, gdje

je kategorija eko proizvoda u povo-jima a s druge strane postoje brojni kvalitetni lokalni eko proizvođači koji prodaju svoje proizvode isklju-čivo na njemačkom i austrijskom tržištu (BioBerta, Viragoskut, Solio, BioHungaricum itd.), a na vlastitom tržištu su prisutni tek sporadično zbog nedostatka potražnje i razvije-nije maloprodajne infrastrukture za eko kategoriju. Kod kreiranja pro-izvodnog portfelja nameće se pitanje kako osigurati konkurentnost i diver-sificirati se od moćne konkurencije, posebno kod manjih lokalnih pro-izvođača. Često se pribjegava kreira-nju nišnih proizvoda što nije održivo u uvjetima malog hrvatskog tržišta, pa niti u uvjetima internacionalnih tržišta, ukoliko ne postoji jasno vid-ljiva razlikovnost u pozicioniranju i dodanoj vrijednosti portfelja. Visoke cijene proizvoda čine se neodrživim u masovnoj distribuciji, neovisno što su realna projekcija kvalitete sasto-jaka. Ulazak u maloprodajne lance izazovan je i financijski zahtjevan neovisno konkuriraju li proizvodi cijenom ili premium kvalitetom. Međutim, eko portfelj omogućuje marketing strategiju tržišne niše koja je gotovo jedino izvediva manjim proizvođačima ukoliko se natječu na internacionalnoj razini jer se obraća velikom segmentu potrošača koji di-jele zajedničku potrebu i preferencije za certificiranim eko proizvodima. Tako se i pozicioniranje određuje unutar tog segmenta koji tako postaje geografski, demografski i psihograf-ski neutralan jer je pokretač i zajed-nički nazivnik njihove potrošnje eko certifikat i zdravlje kao sve traženiji statusni simbol.

Zbog znatno više cijene kategorija eko proizvoda još uvijek se svodi na tržišnu nišu

- potrošnja na eko proizvode po stanovniku Hrvatske u 2011.19 eura


Primijetili smo...

Riječ je o vrlo slojevitom i strateški osmišljenom projektu koji kroz razrađeni

media mix, program nagrađivanja potrošača, zabavna događanja, proizvode te integriranu marketinšku komunikaciju donosi Štrumpfove u domove ljubitelja

plavih čovječuljaka

Otkad ih znamo Štrumpfovi su uvijek bili rado prihvaćeni kod svih generacija

pa stoga niti ne čudi da su i današnji mališani odušev-ljeni plavim simpatičnim crtanim likovima koji su ove godine doživjeli drugu filmsku ekranizaciju te se trenutno u kinima prikazu-je film Štrumpfovi 2. Poseb-nost Štrumpfova, za razliku od ostalih suvremenih cr-tanih likova, je to što su oni miroljubivi, dobroćudni, domišljati, duhoviti te nose u sebi sve moralne vrijed-nosti koje bi i odrasli voljeli usaditi svojim mališanima. Istovremeno, upravo zbog sentimentalnih razloga, roditelji i stariji poklonici

Štrumpfova mlađim će na-raštajima bez razmišljanja približiti plava stvorenja jer su nekoć i sami obožavali Papa Štrumpfa, Vicka, Mr-guda, Lumena, Štrumpfetu i druge likove iz vesele dru-

žine. Ledo, PIK Vrbovec i Konzum prepoznali su sna-gu brenda Štrumpfovi te su odlučili zajednički kreirati i pokrenuti projekt “Štrum-pfajmo zajedno“ koji je započeo krajem kolovoza u prodavaonicama Konzuma kroz program nagrađivanja Štrumpforija, zatim lansira-njem novog Ledo sladoleda Štrumpfovi te promjenom vizuala popularnog mesnog obroka PIKO u štrumpfas-tično novo ruho.

SLOJEVITI PROJEKT Jedan od najvećih projekata u ovoj godini za članice Agrokor koncerna, točnije Konzuma, Leda i PIK-a Vrbovec, zasigurno je kam-panja sa Štrumpfovima u

koju su ulo-žena velika financijska sredstva, trud i kreativnost. Riječ je o vrlo slojevitom i

strateški osmišljenom pro-jektu koji kroz razrađeni media mix, program nagra-đivanja potrošača, zabavna događanja, proizvode te integriranu marketinšku komunikaciju donosi

Štrumpfove u domove lju-bitelja plavih čovječuljaka na jedan vrlo zanimljiv i zabavan način. Turneja Štrumpfajmo zajedno već je posjetila mnoge hrvatske gradove poput Karlovca, Zagreba, Šibenika, Splita, Zadra, Slavonskog Broda i Osijeka, a u planu su i nova događanja u Poreču i Rijeci i drugim gradovima te je u svakom gradu izazvala pravu Štrumpf senzaciju. Najveća atrakcija je defini-tivno Štrumpf selo koje se prostire na čak 150 m2 te se sastoji od brojnih Štrumpf radionica u kojima naj-

Štrumpfajmo zajedno

Najveća atrakcija kampanje je Štrumpf selo koje se prostire na čak 150 m2


prvog dana kampanje prodano je više od albuma Štrumpfovi

mlađi mogu crtati, bojati i razmjenjivati sličice, zatim Štrumpf plesa, bojanja lica likovima Štrumpfova te igre memorije i edukativnih slagalica s likovima Štrum-pfova. Ukratko, riječ je o animaciji za cijelu obitelj.

ŠTRUMPF PROIZVODI Istovremeno, svaka od tri kompanije Agrokor kon-cerna sudjeluje u projektu na više različitih razina. Tvornica sladoleda i smrz-nutih proizvoda Ledo pri-ključila se projektu s novim sladoledom okusa vanilije i

žvakaće gume Štrumpfovi koji već svojim izgledom plijeni pažnju malih i ve-likih Štrumpfoljubaca. Ta-kođer, riječ je o proizvodu koji sadrži dodatnu vrijed-nost za potrošače, slagalicu sa slovom abecede te može poslužiti djeci kao didak-

tička igračka pri učenju sastavljanja vlastitog imena, dok oni malo stariji poklo-nici Štrumpfova mogu sla-gati imena omiljenih likova, prijatelja ili simpatija. Do-datna vrijednost i zanimlji-

vost sladoleda Ledo Štrum-pfovi je nagradna igra u kojoj je moguće osvojiti brojne vrijedne nagrade po-

put putovanja u Gardaland, poklon bonova za kupnju u Konzumu u vrijednosti 1000 kuna, plišanih igrača-ka ili seta figurica. PIK Vrbovec, najveći pro-izvođač mesa u Hrvatskoj i regiji, lansirao je novi PIKO u atraktivnom “štrumpfas-

tičnom” plavom omotu i praktičnoj gramaži od 300 g. Naime, želja kompanije je bila nagraditi najmlađe potrošače za vjernost kroz novi vizual sa Štrump-fovima koji će djeci biti

zabavan i simpati-čan. Jed-nako tako, osmišljena je i na-gradna

igra na službenoj Facebook stranici PIK-a u kojoj fa-novi iskazivanjem svojih vještina i znanja o crtanim likovima mogu osvojiti kino ulaznice upravo za film Štrumpfovi 2.

ŠTRUMPFORIJA U KONZUMU Nakon dolaska dugo oče-kivanog drugog nastavka filma o popularnim malim stvorenjima prava Štrump-forija zavladala je i proda-vaonicama Konzuma, koje su sada obojene u plavo. U više od 700 prodavaonica Konzuma, likovi Štrumpfo-va smiješe se s plakata, ku-ćica za kolica za kupovinu, podne grafike, posebnih samostojećih figura, raz-djelnika na blagajnama i policama. U sklopu komu-nikacijskog mixa snimljeni su i tv i radio spot, kreirana je oglasna kampanja za tiskane medije i internet portale, a redovni akcijski katalozi također su dobili Štrumpf dizajn. Kao naj-veći maloprodajni lanac u Hrvatskoj i pokretač novih trendova na tržištu, Kon-zum je za svoje potrošače osmislio i poseban program nagrađivanja. Kupnjom u Konzumu za svakih 75

kuna ili kupnjom posebno označenih proizvoda, ku-pac osvaja jednu besplatnu Štrumpf 3D karticu koju može pohraniti u album. Kartice nisu samoljepljive, nego se umeću u album te su stoga pogodne za igranje i razmjenu, a album atrak-tivnog dizajna sadrži do-datno mnoštvo priča, igara, zagonetki i bojanki za čita-nje i zabavu. Uz program lojalnosti na policama Kon-zuma moći će se pronaći i K plus proizvodi s likovima Štrumpfova poput čarapa s motivima Štrumpfova, pisanki, crtančica, bilježni-ca, zatim kupki i šampona te slasnih krafni, krem namaza od mlijeka i lješ-njaka, slanih štapića i flipsa. Zanimljiva je informacija kako je već prvog dana kampanje Štrumpforija u Konzumu prodano više od 5000 albuma Štrumpfovi, što dodatno potvrđuje za-nimanje potrošača za cijeli projekt.

HUMANITARNI KARAKTER Kako su Štrumpfovi bića s dobrim srcima koji prepoz-naju kada je nekom po-trebna pomoć, ovaj projekt ima i humanitarni karakter. Vesele maskote: Trapavi, Štrumpfeta i Ledo Medo posjetit će odabrane dje-čje bolnice te mališanima pokloniti “štrumpfastične” poklon pakete koji će ih razveseliti i oraspoložiti. U dosadašnjoj fazi projekt “Štrumpfajmo zajedno“, zahvaljujući odličnoj kreativnoj ideji, praćenju svjetskih trendova, odličnoj komunikaciji kroz online i offline kanale, vizualnoj pokrivenosti na prodajnim mjestima i vanjskom ogla-šavanju te sveopćoj Štrumpf ludnici, polučio je velik us-pjeh, a koji će se vjerujemo nastaviti sve do njegovog zaključenja sredinom listo-pada ove godine.

Štrumpfajmo zajednoSvaka od tri kompanije Agrokor koncerna sudjeluje u projektu na više različitih razina

5000


Žvakaće gume – trendovi i brendovi

MULTIFUNKCIONALNE žvakeIako su žvakaće gume dominantno proizvod namijenjen mlađoj populaciji, nove

trendove diktirat će generacija koja polako stari te je za očekivati kako će se i na našem tržištu uskoro pojaviti raznovrsne funkcionalne gume za žvakanje

Već stoljećima ljudi žvaču prirodne tvari. U prošlosti su najčešće odabirali zgusnutu

smolu različitih vrsta drveća, slatke trave, lišće, zrnje ili vosak. Stari Grci su primjeri-ce žvakali aromatičnu smolu mastiksa i zimzelenog sredo-zemnog grma. Slično tome, indijanski narodi su tisućama

godina žvakali razne vrste biljaka. Svi iz istih razloga, uglavnom onih zbog kojih se i danas žvaču gume za žvaka-nje – kako bi se zavarala glad ili žeđ, kao zubna higijena, za osvježenje usta i daha.

“GUMENA” KRONOLOGIJASuvremene gume za žvakanje razvile su se iz guma s osno-vom soka drveta sapodilla koje su se u SAD-u pojavile u 19. stoljeću. Kada stabla u Srednjoj Americi više nisu mogla pokrivati potražnju za sirovinom, proizvođači su počeli upotrebljavati sintetič-ku osnovu za žvakaće gume. Alternativna mogućnost bio je i parafin budući da je bez boje, mirisa i okusa i uz to ga se često nalazi u prirodi. Američki zubar iz savezne dr-žave Ohio, William F. Semple, u svom je proizvodu od gume koji se upotrebljavao za vjež-

be čeljusti i stimulaciju desni prvi upotrijebio kaučuk, a za svoj rad je 1869. godine dobio prvi patent za izradu guma za žvakanje. Po završetku Drugog svjetskog rata, kemi-čari su naučili kako osnovnu gumenu bazu zamijeniti sin-tetičkim polimerima. Javljaju se žvakaće raznih oblika, boja i okusa, s ekstraktima mente

i raznog voća, sa i bez šećera, one koje izbje-ljuju zube i one koje pomažu odvikavaju od pušenja tako

da se samo u SAD-u danas proizvodi i kupuje više od tisuću vrsta žvakaćih guma.

PROFIL POTROŠAČAU okviru BRANDpuls istra-živanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspje-ha za kategoriju guma za žva-kanje i brendove unutar nje, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Marketinški pokazatelji su važni za uspješ-no vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočava-nja mogućih problema i prili-ka. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovini 2013. godine na teritoriju Hrvatske i Srbije te u drugoj polovini 2011. godine za Bosnu i Hercegovinu. Više od 70% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira gume za žvakanje.

Sličnu razinu korištenja u kategorijama slatkiša imaju bomboni i čokoladice (pru-tići), za razliku od primjerice čokolada koje se konzumiraju češće od guma za žvakanje ili pralina koje se konzumiraju prigodno i nešto rjeđe. Gume za žvakanje konzumiraju go-tovo podjednako žene i mu-škarci, a osobito im je sklona mlađa populacija u dobi od 15 do 29 godina. Sukladno tome, među korisnicima češće pronalazimo “single” osobe bez vlastitih osobnih prihoda. Skloniji su konzumaciji interneta kao medija, a svoje slobodno vrijeme provode aktivno i sadržajno u druženju i zabavi s prijateljima, odlascima u kino, kazalište ili na koncerte. Oni izgrađuju sebe i vlastite vidike kroz čitanje knjiga i polaženje tečajeva i teže mnogo putovati. Aktivnosti koje nemaju dodatan sadržaj manje su im privlačne kao dio slobodnog vremena.

RAZINA KORIŠTENJA U susjednoj se Bosni i Herce-govini gume za žvakanje kon-zumiraju jednako učestalo, dok je u Srbiji postotak koris-

Gume za žvakanje konzumiraju gotovo podjednako žene i muškarci


70% odrasle populacije konzumira žvakaće gume

MULTIFUNKCIONALNE žvakenika kategorije nešto manji (konzumira ih 65% populaci-je u dobi od 15 do 64 godine). I u ostalim zemljama regije profil potrošača kategorije vrlo je sličan - nešto češće od prosjeka radi se o potrošači-ma mlađe životne dobi. Više od polovice (52%) korisnika kategorije guma za žvakanje kaže da im je malo važan ili uopće nije važan brend pri-likom odabira koje će gume za žvakanje kupiti. U odnosu na druge slatkiše (npr. kekse, bombone, praline, čokolade, čokoladne prutiće…), kod guma za žvakanje je zami-jećena najviša razina potro-šača lojalnih brendu među korisnicima brendova - 38% potrošača je lojalno nekom od brendova, dok ostali konzumiraju više različitih.

Nadalje, više od dvije trećine korisnika

kategorije sma-tra da gume

za žvakanje nisu samo za mlade, već za sve dobne skupine, a gotovo polovina korisnika kaže da preferiraju one bez šećera. Kao raz-lozi za korištenje kategorije potrošači-

ma je važno njihovo svoj-

stvo osvježa-vanja daha

i korisnost u situ-

acijama

kada nisu u prilici oprati zube. Razina korištenja (“Usage”) je marketinški in-dikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procje-nu potrošačke mase na koju u određenom trenutku mo-žemo računati. Za povećanje baze potrošača potrebno je voditi računa o njihovim po-trošačkim potrebama i navi-kama (Usage&Attitude) kako bismo brend mogli dodatno marketinški pozicionirati bliže potrebama potrošača.

LIDERI KATEGORIJEOrbit je vodeći brend guma za žvakanje u Hrvatskoj, a kon-zumira ga 57% populacije u dobi od 15 do 64 godine. Dru-gi brend prema učestalosti ko-rištenja je Airwaves (koristi ga 42% populacije), a značajno manje razine korištenja bilježe redom Winterfresh, Wrigley’s i Trident. Svi najčešće korište-ni brendovi (osim Tridenta) dio su asortimana velikog proizvođača u industriji guma za žvakanje – Wrigleya. U Srbiji Orbit također bilježi

visoku razinu korištenja - ko-risti ga 60% populacije, dok Winterfresh i Airwaves koristi oko 20% tamošnjih potrošača. U Bosni i Hercegovini vodeću poziciju u kategoriji prema razini korištenja dijele Orbit i Airwaves (koristi ih 50% populacije), dok Winterfresh koristi dvostruko manje po-trošača. Na temelju marketin-ških indikatora performansi brenda koji se kontinuirano

prikupljaju u BRANDpulsu dobivena je jedinstvena mjera koja omogućava usporedbu brendova u okviru kategori-je - BRANDscore. Prilikom izračuna, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realiziranom odnosu potro-šača prema brendu (iskustvo, kupnja, korištenje...), dok

emocionalni govori o kvaliteti i intenzitetu per-cepcije brenda u svijesti potrošača (image, lojal-nost…). Pozicije

brendova u kategoriji guma za žvakanje, gledajući njihovu snagu, jasno su definirane. Prema BRANDscore-u naj-snažniji brand u kategoriji je Orbit koji svoju snagu duguje visokim vrijednostima koje postiže na svim brend indi-katorima (i bihevioralnim i emocionalnim). Airwaves je drugi brend prema snazi, a prate ga Winterfresh, Wri-gley’s i Orbit za djecu. Tržište

guma za žvakanje je unazad nekoliko godina fokusirano na gume za žvakanje bez še-ćera koje su mu dale dodatan zamah. Iako se radi o indus-triji koja je tradicionalno us-mjerena na djecu i mlade, čini se da populacija koja polako stari utječe na smjer budućih inovacija. Tako se na policama u zapadnim zemljama sve češće mogu naći funkcionalne gume za žvakanje, one s me-dicinskim svojstvima, kao i žvake koje pomažu u održava-nju idealne tjelesne težine. Za očekivati je da će sličnih pro-izvoda sve više biti i kod nas.

Maja ĆukProduct Manager, Ipsos Puls

Pozicija brendova guma za žvakanje prema

BRANDscore-u, 2013.

Brend BRAND score

Orbit 76

Airwaves 61

Winterfresh 44

Wrigley’s 38

Orbit za djecu 32

Čak 38% potrošača lojalno je nekom od brendova žvakaćih guma

Primarno korištenje

Lojalnost

Korištenje

Razmatranje

Iskustvo

Prepoznavanje

Orbit

76,1%

41,1%

85,6%

84,3%

72,8%

94%

68%

57%

49%

37%

15%

Airwaves

65,1%

42,8%

80%

65,8%

72,2%

89%

65%

42%

34%

22%

9,4%

TOP 2 brenda guma za žvakanje, 2013.

42

Žvakaće gume

U zadnjih 12 mjeseci prodano je 70,5 milijuna pakiranja žvakaćih guma

Milanka ĆorićAnalitičar, AC Nielsen

Štedljivost potrošača reflektira se i na kategoriji žvakaćih guma s obzirom da je u posljednjih 12 mjeseci zabilježen količinski

pad (-2,7%) kao i po ukupnoj vrijednosti prodaje (-3,3%)

GODINA blagog pada

www.jatrgovac.hr Rujan 2013.

0

0

20.000

50.000

40.000

100.000 150.000 200.000 250.000 300.000

60.000 80.000

284.113

70.36770.367

274.728

Količinska prodaja / 1000L

Vrijednosna prodaja / 1000kn

kolovoz 2012. - srpanj 2013.




Izvor: Nielsen

-3,3%

-2,7%

Bilo da ih žvačemo iz čistog zadovoljstva, navike ili nekih funk-cionalnih razloga kao

što je održavanje zdravlja zubi ili osvježavanje daha, žvake su impulsni proizvod koji u svakoj prilici dobro dođe imati pri ruci. Malo je koji proizvod danas toliko dostupan u maloprodaji kao žvakaće gume; ima ih posvuda, u svim formatima, od najvećih hipermarketa do svakog kioska, a odnedavno se žvake mogu kupiti čak i u vozilima pojedinih taksi operatera u Hrvatskoj. Za-nimljivo je stoga da u jednoj tako opće popularnoj kate-goriji imamo vrlo izraženog, čak dominantnog tržišnog lidera. Iako je Trident, koji se pozicionirao na svim prodajnim mjestima Tiska i Konzuma, bacio rukavicu izazova Wrigleyu ostaje

za vidjeti kako će na ovaj Mondelezov brend reagirati domaći potrošači te hoće li uspjeti ostvariti značajniji tržišni udio u kategoriji žva-kaćih guma u budućnosti.

VRSTE, PRODAJA, FORMATIPrema Nielsenovoj definiciji, ova kategorija uključuje sve vrste žvakaćih guma. Mogu

biti različitih okusa i oblika: dražeje, listići, u rolama, ku-glice, loptice... U proteklih je godinu dana (kolovoz 2012. – srpanj 2013.) kroz prodajne kanale pokrivene Nielse-novim mjerenjem (koje ne uključuje Cash&Carry, vele-prodaju, ljekarne, diskontere,

kao ni ostale nespecifične ka-nale poput kina, ugostiteljstva i sl.) prodano 70,5 milijuna pakiranja u vrijednosti od 274,7 milijuna kuna. Rezultat je to koji ipak reflektira odre-đenu štedljivost potrošača s obzirom na to da, u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne, kategorija bilježi pad i u količinskom pogledu (-2,7%)

i po ukupnoj vri-jednosti prodaje (-3,3%). Proma-tramo li tržište s uključenim kana-lom diskontera, pad kategorije je

blaži, (količinski -2,0%, vri-jednosno 2,1%) što proizlazi iz rasta tog kanala (+12%). Za ovu kategoriju najvažniji kanal prodaje su srednje tr-govine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 22% udjela, zatim slije-de kiosci s 20%,

dok po 16% tržišta uzimaju supermarketi (301 – 2500 m2) i velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2). Kroz male trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) plasira se 13% prodaje kategorije, a listu zaključuju hipermarketi (iznad 2500 m2) s 8% te trgo-vine na benzinskim postaja-ma s 5% udjela.

PREDSTAVNICI KATEGORIJEVodeći proizvođači s pripa-dajućim robnim markama su Wrigley (Orbit, Airwaves, Hubba Bubba, 5, Winter-fresh, Dunkin), Evropa Dooel (Čunga Lunga), Mon-delez International (Trident, Fresh Bol, Toy Box), Concord (Cry Baby, Tongue Splashers) te Perfetti (Center Shock, Chupa Chups, Mentos). Spo-menuti proizvođači ukupno prodaju više od 95% ukupnih količina kategorije. Uz sav iz-bor okusa koji danas postoje, već duži niz godina najpro-davanije su žvakaće gume s metvicom i mentolom. Osim navedenih, potrošači u ovoj kategoriji mogu uistinu birati između velikog broja različi-tih okusa i pakiranja, a koji će brend i varijantu odabrati umnogome ovisi o kvalitet-nom marketinškom nastupu samih proizvođača. Na kraju, riječ je o impulsnim pro-izvodima kojima nepce nije jedini argument za kupnju,

nego je nerijetko važnije koji je brend potroša-

ču zapeo za oko na nekoj zanimljivoj

reklami.


Komunikacijski menadžment

Danas je termin ‘’kriza’’ postao toliko uvriježen da na pros-torima naše regije gotovo nema osobe koja tu riječ ne

spominje. Najveći izazov s kojim se u ovom trenutku suočava svaka robna marka (brend) je kriza na društvenim mrežama. Kada je na tržištu tek započela priča o Facebo-oku i komuniciranju na društvenim mrežama, mnoge kompanije i nji-hov menadžment nisu imali pozi-tivno mišljenje o tom, danas toliko neizostavnom marketinškom komu-nikacijskom alatu. Facebook s jedne strane na financijski najisplativiji način čini čuda, a s druge, kao i sve ostale društvene mreže, predstavlja prijetnju svake minute. Velik broj “decision makera” danas još uvijek smatra da ih online komunikacije mogu učiniti ranjivima. Uz to, veliki broj njih strepi da će imati krizu na društvenim mrežama. Razlog tome je činjenica da se kriza na društve-nim mrežama može dogoditi dok ‘’brend menadžeri’’ spavaju te za vri-jeme praznika ili vikenda. Također, to vrijedi i za ostale komunikacijske kanale i medije poput tiska, radija i televizije. Međutim, prema njima ipak možete “kupiti malo vremena”

kako bi definirali svoje komunika-cijske poruke.

DRŽATI SE PRIRUČNIKABilo bi zanimljivo napraviti istraži-vanje u kojem bi ključno pitanje za tvrtke i njihove brendove bilo jesu li u svojim godišnjim planovima financijskih budžeta izdvojili rezerv-na sredstva za krizno komunicira-

nje? A još bi zanimljiviji bili podaci koji bi nam otkrili koliko tvrtki ima priručnik kriznog komuniciranja. Priručnik kriznog komuniciranja trebao bi biti jedan od standardnih dokumenata koji će jasno precizi-rati metodologiju i postupke plana kriznog komuniciranja. Za izradu i nastajanje priručnika za krizno komuniciranje treba vremena. To je proces u kojem se prije svega moraju definirati elementi moguće krize unutar jedne organizacije, a samim time i određenih brendova ukoliko ih ona zastupa. Svakako da

će rječnik kriznog komuniciranja sadržavati i plan u kojem će se defi-nirati tko su članovi kriznog stožera i koji su njihovi zadaci. Također, bit će definirano tko je glasnogovornik, zatim, na koji način komuniciramo za vrijeme krize s internom javnoš-ću, koje su glavne komunikacijske poruke i niz drugih detalja koji ovise o specifičnosti organizacije i postojećim standardima tijeka informacija. Jer, sigurno je jedno. U praksi postoje temeljne postavke kriznog komuniciranja, ali je njihov sadržaj različit. Stoga, usudio bih se reći, 40% plana kriznog komunici-ranja skrojeno je po mjeri. Priruč-nik kriznog komuniciranja treba nam naznačiti što ćemo poduzeti

u slučaju krize. U očima menadžmenta takav pri-ručnik možda izgleda kao trošak, međutim, radi se o jednoj od najboljih investicija za tvrtku. Na-ime, u današnje vrijeme,

u sustavu menadžmenta, najviše se vrednuje poznatost robne marke (brenda) koja je, u konačnici, usko povezana s emocijama. Međutim, to je priča za sebe.

KRIZA I ETIKAEtička načela krize veoma su jas-na - govoriti istinu, govoriti istinu. Krizno komuniciranje pred svakom organizacijom, ali i pred odnosima s javnošću, postavlja veliki broj etičkih pitanja. U skladu s etičkim standardima, koji su jasno defini-rani od strane Američke organiza-

JESMO LI SPREMNI za krizno komuniciranje?

Danijel KoletićApriori komunikacije

Tvrtke moraju imati pripremljene scenarije za reagiranje u situacijama krize, s jasno određenim procedurama tko, što, kada i kako radi te strateškim smjernicama kako iz nastale krize izaći

Brojni menadžeri u komunikaciji putem društvenih mreža još uvijek vide samo prijetnju


cije za odnose s javnošću (PRSA), moralnost svakog pojedinca nalaže da se kaže istina o uzrocima i pos-ljedicama krize. Uvriježena rečenica glasi da se povjerenje javnosti teško dobiva, ali se može lagano izgubiti. Zato je primjena etičkih načela jedi-ni ispravan način za komuniciranje u kriznim situacijama. Ne polu-is-tinama i lažima, već istinom. Stoga ne tražite alternativu, ne dozvolite da vas kriza iznenadi, nego se za nju pripremite. Želio bih podsjetiti da etika dolazi od grčke riječi etos što na hrvatskom znači ‘’običaj’’. To je dio filozofije koji proučava i procje-njuje moralne vrijednosti, podrije-tlo i načela moralnosti. Međutim,

ne postoje univerzalna pravila, budući da svaka profesija ima svoje specifičnosti i kao takva zahtijeva posebna znanja i vještine, ali i po-sebna načela moralnosti. U skladu s time, kad govorimo o upravljanjima komunikacijama, postoje brojne kompanije koje imaju etičke kodek-se potpisane od strukture menadž-

menta na svim razinama.Modeli glavnih etičkih kodeksa Sjedinjenih Američkih Država, koje se uz Veliku Britaniju smatraju glav-nim pokretačem trendova, inovacija i usluga u sustavima upravljanja komunikacijama, uzimaju se kao

temelj za stvaranje nacionalnog kodeksa udruženja nastalog 1954. godine. “Kodeks profesionalne etike Američke Udruge za Odnose s Jav-nošću (PRSA)”, revidiran je 1959.,

1963., 1977., 1983. i 1998. godine. Pripremajući se za ovaj članak nedavno sam razgovarao s profe-sorom dr. Don Winslow Stacksom, profesorom s američkog Sveučilišta u Miamiju, koji mi je potvrdio da se krajem ove ili početkom iduće godine očekuje ponovno revidiranje spomenutog Kodeksa.

ULOGA AGENCIJEKao što sam naveo, priručnik kriz-nog komuniciranja definirat će mnogo detalja, a ured za odnose s javnošću, uz potporu profesional-ne agencije za odnose s javnošću, definirat će operativne postupke u

kriznoj situaciji. Možda će se neki od vas pitati da ako imamo priručnik kriznog komuniciranja te vlastiti odjel za odno-se s javnošću, zašto nam

povrh svega treba i angažman agen-cije? Odgovor je veoma jednostavan. Angažman agencije za odnose s jav-nošću može stvoriti određeni ‘’vaku-umski’’ prostor u vremenu. Možete kupiti malo vremena, a, osim toga, agencija ima svoje kanale odnosa s medijima te svoja komunikacijska rješenja, savjete i ideje koji će nado-graditi vaš pristup općoj javnosti. U kriznim situacijama stvara se velika potreba za informiranjem. Preno-seći vijesti, mediji osim službenih informacija traže i informacije ‘’ispod žita’’, stoga je veoma važno imati dobar sustav internog komu-niciranja na kojem se treba sustav-no raditi. Taj rad ponekad uključuje i simulaciju krize kako bi se, kao i kod požara, znalo ne samo kako ga pogasiti dok ne dođu stručnjaci, već i kako svaki pojedinac mora djelovati za vrijeme trajanja krize. Ne zaboravite da neke krize mogu izazvati i zaposlenici - nezado-voljni, izrevoltirani ili nedovoljno motivirani. Strategija rješavanja krize ovisi o tome na koji se način kriza pojavila. Zatim, jesmo li krizu očekivali ili nas je iznenadila. Po-javljuju li nam se krize konstantno te ih ne rješavamo nego jednostav-no čekamo da mediji pronađu neku novu senzacionalnu temu. Kriza je izazov na koji moramo biti sprem-ni. Postoje procedure i pravila. Ako smo se dobro pripremili, lakše ćemo upravljati krizom, ali to ne znači da nas kriza neće iznenaditi. Svi se mi osobno i u svakodnevnom životu suočavamo s krizama. Ras-tava braka, gubitak voljene osobe ili kućnog ljubimca, a u današnje vrijeme najviše nas pogađaju krize kućnih budžeta. No, postoje i one krize na koje nikada nismo spremni i uvijek nas iznenade.

Primjena etičkih načela jedini je ispravan način za komuniciranje u kriznim situacijama

kriza je na koji moramo biti spremniizazov

Nedavno sam pro-čitao u jednom članku izjavu kako je Republika Hr-

vatska predodređena da se pozicionira kao logistička zemlja - kao svojevrsno logističko središte u ovom dijelu Europe. Tome pri-donosi činjenica da ima-mo dvije najdublje luke na Jadranu, odličnu osnovnu infrastrukturu, sedam međunarodnih zračnih luka... Jedino bi još treba-lo popraviti željezničku infrastrukturu. E sad, što se tiče željeznice, ona se spominje u kombinaciji s Lukom Rijeka. U jednoj sam kolumni naveo činje-nicu da, što se tiče pomor-skog prometa, riječkoj luci nije konkurencija luka u Kopru ili Trstu. Prava je konkurencija na sjeveru Europe. Nama je trebalo dvadesetak godina da to shvatimo – i sada je kasno! Pitate se zašto je kasno? Pa eto, nedavno sam pročitao da kineski brodari zbog

topljenja leda sve više koriste put preko sjever-nog ledenog mora prema Europi, koji je puno bliži nego okolo Afrike. Bliži

je i od rute preko Sueskog kanala preko Mediterana koji nama ide na ruku, a koji je skraćivao put za šest dana. Toliko o tome kako globalne konstelacije mogu utjecati na lokalnu razinu, pogotovo ako se ne

reagira na vrijeme.

KONKURENTSKA PREDNOSTKao što vidimo logistika

je vrlo važna gospodarska grana. Istina je i to da se

njezina važnost mije-njala kroz vrijeme.

Guru menadžmenta Peter Drucker u jednom članku iz 60-tih godina napisao je da o logistici znamo malo više nego što je Napoleon znao o unutraš-njosti Afrike: znamo da postoji, znamo da je velika i to je ot-prilike to. Početkom 20. stolje-ća bila je


jučer, danas, sutraLOGISTIKAI danas u ovo recesijsko vrijeme svaki dan se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i

na povećanje zadovoljstva kupaca

Logistika - trendovi sve je zastupljeniji logističkih operacija

živa ideja lanca opskrbe (ili Supply Chain Mana-gementa) kada je Henry Ford, svjestan važnosti tog lanca, odlučio ga kon-trolirati tako da je kupio sve sudionike u lancu od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distri-butera. On je to nazvao “Transcontinental materi-al flow”. Inače, prije nego što smo mi kupci postali jako razmaženi i važni, isti onaj Henry Ford kada je proizveo poznati T model, postao je poznat po svojoj izreci: “Dat ću vam koju god boju želite, dok god

je to crna”, i svako vo-zilo koje je sišlo s trake bilo je isto. Koliko je bilo

teško organizirati logistiku u to vrijeme?! Međutim, mnogo se toga od tada promijenilo i s vremenom se logistika pretvorila u samo još jednu od funkci-ja u poduzeću. I to ne baš pretjerano važnu. Logisti-ka se svela na skladištenje i transport. O logistici se ozbiljnije počelo raz-govarati kada su tržišta postala zasićena i strašno diversificirana tako da je jedina konkurentska pred-nost koja je preostala bila logistika - odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu. Čak je i gene-ral William Pagonis, koji je uspješno organizirao logistiku i opskrbu u Za-ljevskom ratu devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon rata ponudio svoje

usluge svjetski poznatom lancu Sears i postao direk-tor lanca opskrbe.

VIŠESTRUKE FUNKCIJEPostoji brdo definicija logistike i vjerujte ne želite ih vidjeti, ali nedavno sam pročitao jednu rečenicu koja bi možda najbolje opisala što je logistika, a kaže: “Ako nema zaliha

koje treba premještati uokolo, onda nema potre-be za logistikom.” U stvari, svaku funkciju koja na bilo koji način ima veze sa

zalihama možemo nazvati logističkom funkcijom. Tako, na primjer, naba-va dobavlja materijale, skladište ih pohranjuje, proizvodnja ih pretvara u nove proizvode koje pro-daja i otprema dostavljaju kupcu itd. Možda se neki i dalje neće složiti s tim i žele ostati pri onoj defi-niciji logistike kao skladi-štenja i/ili transporta, ali

velika većina će se složiti da je shva-ćanje

logistike ograničene s četiri zida poduzeća koja se više-manje bavi mate-rijalima i zalihama unutar poduzeća, stvar prošlosti. Dakle, ne samo da je lo-gistika bila važna u bližoj i daljoj povijesti nego se logističko zanimanje našlo

na top listi među zani-

manjima budućnosti.

Kad smo kod buduć-

nosti možemo razmotriti neke nove

trendove koji se tiču i logistike. Trgo-

vačka industrija se počela mijenjati. Mnogi trgovci se nalaze usred

promjena ponašanja ku-paca i sve više prelaze na on-line prodaju, kao samo jednog od trendova. Na jednoj sam konferenciji

prošle godine čuo zanimljivu a istinitu priču koja bi se mogla nazvati Kupo-vanje 2.0. Priča kaže: U Koreji se

na stanicama podzemne željeznice nalaze izlozi s uobičajenom robom širo-ke potrošnje koju kupci na povratku s posla svojim pametnim telefonima preko QR koda mogu skenirati i on-line platiti. U vrijeme svojeg povratka kući sva kupljena roba ih već čeka dostavljena. E sad mi recite da to nije prava logistika!

NOVI KANALI PRODAJEOvaj novi kanal prodaje predstavlja sasvim nove i drugačije izazove. Logisti-ka je prisiljena pratiti sve promjene u novim kanali-ma prodaje koji se pojav-


jučer, danas, sutraLOGISTIKA

Uspješna logistika znači ostvariti ravnotežu između troškova poslovanja i zadovoljstva kupaca

Rast on-line trgovine logistiku vraća pod okrilje matičnih kompanija

sve je zastupljeniji logističkih operacija outsourcing


ljuju. To su veliki izazovi za sektor trgovine koji je tradicionalno bio vezan uz stvarne kupce koji su do-lazili u klasične trgovine od cigli i betona. Logistič-ki gledano, veleprodaje i skladišta koja su opskrb-ljivala realne dućane (reta-ilere) radile su većinom na principu izdavanja punih kutija i paleta, a transport se obavljao kamionima. Narudžbe koje danas do-laze on-line preko web-tr-govina (e-tailera) i direk-tno opskrbljuju potrošače isporučuju se komadno i transportiraju se pojedi-načno kombi vozilima. Prije 10-15 godina većina maloprodajne industrije bila je fokusirana na tra-dicionalne dućane (cigla i beton). S pojavom e-trgo-vine mnoge su kompanije počele koristiti usluge 3PL kompanija (Third Party Logistics) kako bi odgo-vorile na nove transportne i skla-

dišne izazove. U to vrije-me svega se 5% trgovine odvijalo on-line. Sada je u Europi ovaj kanal pro-daje obuhvatio čak 30% trgovine i neke kompanije

ponovno vraćaju logistič-ke aktivnosti vezane uz e-trgovinu in-house (tj. natrag pod okrilje svoje organizacije). To naravno zahtijeva nešto drugači-ji pristup logistici kao i nešto drugačije resurse i stupanj tehnologije (auto-matizacija procesa, WMS sustavi i sl.).

RAVNOTEŽA EFIKASNOSTITrendovi promjene po-našanja kupaca u smjeru kupovanja on-line već su vidljivi i kod nas. Mnoge kompanije u hrvatskoj

prepoznale su ovaj relativ-no novi kanal te otvaraju web-shopove i to naravno polako utječe na logistič-ke operacije. Inače, trend outsourcinga logističkih

operacija sve je zas-tupljeniji i to ne samo u malo-prodajnom sektoru.

Naime, poduzeća se okre-ću onome što znaju najbo-lje raditi, a to su njihove temeljne kompetencije pa ako logistika i skladi-štenje nije jedna od njih onda trebaju porazmisliti o alternativama. Dodatni razlog za outsourcing jesu i troškovi. Većina tvrtki skladište trpi kao nužno zlo, a ako se prema njemu tako odnosi onda im se tako i vraća kroz troškove. Postoje zato i profesionalci koji znaju to raditi pa je lo-gično da se logističke ope-racije daju njima. I danas u ovo recesijsko vrijeme

svaki dan se sve više potvr-đuje važnost

logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na sma-njenje troškova i na pove-ćanje zadovoljstva kupaca. Jako je važno pronaći pra-vu ravnotežu između ova dva cilja jer su oni pove-zani kao kod zakona o spojenim posudama. Ako smanjite troškove logistike to može značiti da će neki kupci postati nezadovoljni. I obrnuto, ako želite pove-ćati zadovoljstvo kupaca, to znači da morate uložiti u logistiku. U više podu-zeća kojima sam pomagao da ustroje efikasnu logisti-ku morali smo se suočiti s ovim istinama i dok nismo shvatili koliko je bolno povezana logistika i proda-ja te da se bez zajedničkih napora ne mogu postići spomenuti ciljevi nije moglo doći do napretka u kompaniji. Bez razumije-vanja ovih postulata konti-nuirano je dolazilo i dolazi do konflikata unutar tvrtke i nema održivog rasta.

Antonio ZrilićLogiko

Logistika je prisiljena pratiti sve promjene u novim kanalima prodaje koji se pojavljuju

Logistika - trendovi


Logistika – gost komentator

Maloprodaja glavni pokretač investicija

Siniša Dadić, direktor odjela za skladišne prostore u tvrtki Jo-nes Lang LaSalle, iz

različitih kuteva komentira kretanja i anticipira tren-dove u hrvatskom sektoru logistike.

O promjenama na tržištu logističkih usluga ulaskom Hrvatske u EU:Ne očekujemo ve-like promjene na kratki rok. Ulazak u EU rezultirat će pojavom nekoliko novih logističkih tvrtki koje će poku-šati izboriti svoju poziciju. Vrlo je izvjesno i da će neke tvrtke po-kušati objediniti hrvatsko i slovensko tržište pružanjem usluge iz jednog skladišno - distribucijskog centra. Zagreb i okolica su za takvu reorganizaciju poslovanja zemljopisno dobro pozicionirani, a i ponuda skladišta je bogati-ja i raznovrsnija. Na dugi rok sve će ovisiti o stanju u gospodarstvu, odnosno proizvodnji, potrošnji i dis-tribuciji.

O prodajnim centrima malo-prodajnih lanaca – vlasniš-tvo ili zakup:Vlastite trgovačke centre gradi Lidl, budući da je to njihova poslovna politika, a čini se da i Kaufland ide u tom smjeru. Svi ostali veliki trgovački lanci uzimaju ove prostore u zakup ili ih prodaju investitorima i za-kupljuju na duži rok (sale & leaseback) kao što je slučaj s Konzumom.

O koristima logističko-dis-tributivnih centara malopro-dajnih lanaca:Potpunom kontrolom ulaza i izlaza proizvoda ostvaruju se znatne uštede vremena, greške se svode

na minimum, a neiskori-šteni je skladišni prostor u dobro organiziranom skladištu rijetka pojava. Glavni je motiv efikasnija odnosno jeftinija distribu-cija robe te na koncu pove-ćanje profita. Zahvaljujući izgradnji cestovne infras-trukture nestala je potreba za manjim skladištima u svakom većem regional-

nom centru pa

se veliki broj tvrtki iz sektora malo-prodaje odlučio za central-na skladišta odnosno logis-tičko-distributivne centre. Troškovi su time drastično smanjeni.

O stanju u gospodarskim zonama i potražnji za skla-dišnim prostorima:Zbog loših gospodarskih trendova potražnja je na najnižoj razini u zadnjih pet godina, ali bi do manjih pozitivnih pomaka uskoro moglo doći. Postojeći trgo-vački lanci svoje su potrebe u većoj mjeri zadovoljili i do znatnog povećanja kapaci-teta može doći samo zbog porasta obima poslovanja, što zasad nije izgledno. Vjerojatnije je da će se po-tražnja povećati zbog ulaska na tržište novih trgovačkih kuća, ne nužno iz segmen-ta prehrane i robe široke potrošnje. Zbog potreba da se bude relativno blizu pro-dajnih mjesta sumnjam da će se distribucija obavljati direktno iz velikih centara u matičnim zemljama trgo-vačkih lanaca budući da je to nepraktično i skupo.

O problematici visokih ko-munalnih i vodnih doprinosa pri izgradnji LDC-ova u Hr-vatskoj:Do stanovitog smanjenja vodnih doprinosa je došlo, no način obračuna i jednih i drugih prema obujmu objekta nije prikladan za logističke prostore i mora se izmijeniti i razlikovati od načina obračuna za stambene i ostale poslovne nekretnine. Na lokalnoj ra-zini izuzeci dakako postoje. Kao protutežu argumentu da je trošak infrastrukture veoma visok i da su stoga doprinosi skupi, napomi-njemo da se suvremeni logistički centri nalaze vrlo blizu postojeće infrastruk-ture (npr. blizu autocesta) pa stoga visok trošak za gradnju infrastrukture ne može biti realan.Takav je argument i u suprotnosti sa situacijom na tržištu, gdje je komunalni doprinos puno veći u blizini većih urbanih centara u odnosu na periferne lokacije gdje je infrastruktura slabije razvijena.

O maloprodajnim kompa-nijama koje su i dalje glavni pokretači investicija u logis-tičkom sektoru:Nažalost, uistinu se može konstatirati kako malopro-daja daje zamah cijelom sektoru. Zasigurno bi bilo bolje da je pokretač poveća-nje proizvodnje u bilo kojem segmentu, što bi poslužilo kao temelj za stabilniji rast svih oblika potrošnje.

O razvoju regionalnih logis-tičkih centara:Preduvjet razvoja regionalnih centara je, ponavljam, rast gospodarstva i potrošačke moći na razini cijele zemlje, a zatim i u pojedinim regijama koje su bitno nerazvijenije od Zagreba i okolice. Pokretač potražnje za ovom vrstom prostora na regionalnoj razini u manjoj bi mjeri moglo biti povećanje turističke potrošnje na obali koje je problema-tično zbog svoje sezonske naravi i u nešto većoj mjeri razvoj i ulaganje u infras-trukturu trgovačkih luka, prvenstveno Rijeke.


Logistika - intervju

Osim internacionalnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj i koje su sa sobom donijele “know how”, vrlo je malo hr-vatskih kompanija koje imaju organizirani ops-

krbni lanac do razine koja mu jamči dovoljnu težinu da može utjecati na promjene u ukupnom poslovanju, smatra Ković.

Predstavite nam Hrvatsku udrugu za upravljanje lancem opskrbe. Kada je osnovana te koje su osnovne smjernice djelovanja Udruge?Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe osnovana je 2007. godine s ciljem okupljanja stručnjaka za opskrbni lanac koji bi svojim djelo-vanjem utjecali na razvoj upravljanja lancem opskrbe u Hrvatskoj, a time i na podizanje konkurentnosti do-maćeg gospodarstva. U tom cilju već dvije godine organiziramo regionalnu Supply Chain Management Arenu, konferenciju na kojoj kao predavače dovodimo ugledne stručnjake iz zem-lje i inozemstva, te otvaramo teme za koje mislimo da mogu utjecati na razvoj opskrbnog lanca. Ujedno, sura-đujemo s fakultetima koji podučavaju o lancu opskrbe ili logistici kako bi-smo spojili gospodarstvo i znanost na način da studenti po završetku studija odgovaraju potrebama gospodarstve-nika i lakše nađu posao u kompani-jama koje su naše članice. Redovito organiziramo sastanke članova te

predavanja u kompanijama iz kojih dolaze članovi, što je ujedno odlična prigoda za networking i razmjenu ideja s kolegama iz struke te nerijetko i prilika za poslovne dogovore i una-pređenje međusobne suradnje. Naši članovi dolaze iz velikih hrvatskih kompanija kao što su Kraš, Podravka, Dukat, TDR, Nestlé, Konzum, Ka-ufland, Metro itd.

Kako biste ocijenili razvoj logističkog sektora u Hrvatskoj u proteklih dese-tak godina? Koje su najveće investicije realizirane u tom periodu te kakvo je sadašnje stanje?U zadnjih deset godina svjedoci smo ubrzanog razvoja logistike u Hrvat-skoj. U Zagrebu i okolici izgrađeno je više od 700.000 m2 modernih skladišnih kapaciteta. Danas hrvatska logistika u infrastrukturnom i teh-

nološkom smislu te kompetencijama ljudskih potencijala ne zaostaje puno za zapadnim zemljama. Glavni nosi-telji razvoja logistike u zadnjih deset godina bili su maloprodajni lanci, dis-tributeri, uslužne logističke kompanije te u manjoj mjeri hrvatske proizvodne kompanije, što u nekoj mjeri i kroz

logistiku pokazuje uvoznu orijentira-nost hrvatskog gospodarstva. Izostala su ulaganja državnih kompanija koje su, po mom mišljenju, trebale i mo-gle napraviti puno više u logističkom razvoju. Dobar primjer je Luka Rijeka koja je potpisivanjem ugovora s tvrt-kom ICTSI iz Filipina osigurala ula-ganje u proširenje lučkih terminala, što je jedna od najbitnijih logističkih investicija u zadnjem desetljeću koja bi trebala biti okidač razvoja logistič-kih i prijevozničkih kompanija. Kao najveće logističke investicije mo-žemo izdvojiti izgradnju Konzumovog logističkog centra od 80.000 m2 u Du-gopolju te Logističkog parka Zagreb u Svetoj Nedelji na oko 70.000 m2. Nadalje, Dukat je prvi u jugoistočnoj Europi još 1995. izgradio prvo pot-puno automatizirano skladište, što je tada bio veliki logistički iskorak u teh-nološkom smislu. Nakon toga u slične projekte investiraju Kraš i Franck. Od projekata koji su u tijeku, mogu iz-dvojiti izgradnju skladišnog prostora tvrtke Immorent u Jastrebarskom od oko 66.000 m2.

Hrvatska dosad nije u najboljoj mjeri iskoristila svoj povoljan geostrateški položaj kako bi postala logistička baza za uvoz robe u srednju Europu. Možemo li očekivati da će članstvo u Europskoj uniji donijeti jačanje investicija u logis-tičkom sektoru Hrvatske?Iskreno se nadam, no nisam u pot-punosti uvjeren u to. S logističkog aspekta na ulazak u EU gledam kao

RAZVOJ KOJI NE PRATI POTENCIJALE

Geoprometni položaj Hrvatske može pomoći razvoju logistike, ali ako to želimo iskoristiti trebamo s nečim privući prometne tokove te ne smijemo biti najskuplja

zemlja u okruženju za izgradnju skladišta zbog vodnih i komunalnih doprinosa, ističe Zoran Ković, predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe

“Na zagrebačkom području u zadnjih je 10 godina izgrađeno više od 700.000 m2 modernih skladišnih kapaciteta”


Opskrbni lanac upravlja s do svih troškova tvrtke

na priliku, ali i prijetnju. Prilika je to što preko naših luka možemo biti ulaz u Europu. Kako bismo to postali po-trebno je ne samo investirati u često spominjani pravac Rijeka – Zagreb, koji nam otvara tranzit prema Ma-đarskoj ili Srbiji, nego u ono što se ne spominje tako često - spojiti Rijeku s Trstom, te Zagreb s Grazom preko Slovenije. Ta infrastruktura nam može otvoriti tranzit za srednju Europu: Austriju, Češku, Slovačku i druge zemlje. To nisu prioritetni pravci za naše susjede Slovence koji ih vjerojat-no neće tako skoro izgraditi, no mis-lim da bi naša Vlada preko EU trebala više inzistirati na izgradnji prometnih

koridora na tim pravcima. Geoprometni položaj Hrvatske je iz-nimno značajan, no vrlo često i preci-jenjen u izjavama političara. Moramo biti svjesni da je Hrvatsku, ako se to želi, vrlo lako zaobići. Primjer za to je plinovod Južni tok koji nas je u lije-pom luku zaobišao preko Mađarske.

Teretni promet iz Turske prema Europi još uvijek ide preko Srbije i Hrvatske, ali samo stoga što je prometna infras-truktura kroz Bugarsku i Rumunjsku

loša. Nedavno je kod mjesta Vidin izgrađen novi most preko Dunava što će sigurno imati utjecaja na prometne tokove. Napominjem to iz razloga što nam geoprometni položaj može pomo-

ći, ali ako to želimo iskoristiti i razvijati logistiku trebamo s nečim privući prometne tokove. Tako ne smijemo biti najskuplja zem-lja u okruženju za izgradnju skladišta zbog vodnih i ko-munalnih doprino-sa. Dakle, optimist jesam, ali smatram da trebamo biti svjesni konkurent-skih prednosti i raditi na uklanjanju nedostataka kako bismo adekvatno valorizirali ulazak u EU.

Koliki je značaj us-pješnog upravljanja lancem opskrbe u današnjem poslo-vanju tvrtki? Koje se uštede mogu ostvariti s dobro or-ganiziranim lancem opskrbe?Opskrbni lanac upravlja s do 70 posto svih troškova tvrtke te je očito da

kvalitetno upravljanje lancem opskrbe može imati veliki utjecaj na ukupan poslovni rezultat. Rekao bih da je kvalitetan lanac opskrbe kompetitiv-na prednost svake tvrtke. U svijetu postoje istraživanja koja dovode u korelaciju uspješnost kompanija sa stupnjem razvoja njihova opskrbnog

lanca. Dokazano je da kompanije s kvalitetnijim opskrbnim lancem brže rastu i imaju bolji poslovni rezultat u odnosu na one s manje kvalitetnim. Teško mi je govoriti o postotku ušteda jer to ovisi o startnoj točki i razvoju svake tvrtke, no uvjeren sam da te uštede nisu manje od 5 do 15 posto ukupnih troškova. Bitno je naglasiti da kvalitetno uprav-ljanje lancem opskrbe ne utječe samo na troškove već i povećava prihode, kvalitetom usluge utječe na zado-voljstvo kupaca te time i na ukupan imidž kompanije. Ukratko, imajući pravi proizvod, u pravo vrijeme, u točnoj količini i kvaliteti, na pravom mjestu tijekom cijelog lanca opskrbe povećavate raspoloživost proizvoda, smanjujete zalihu, oslobađate obrtni kapital, smanjujete otpad, povećavate produktivnost i uslužnost te na kraju i prihode. U normalnim okolnostima neki od tih ciljeva su u koliziji i jedna od ključnih uloga upravljanja lancem opskrbe je pronaći optimalan omjer među njima kako bi se pozitivno utje-calo na poslovni rezultat.

Dolazite iz prehrambene industrije koja predstavlja poseban izazov u logistič-kom smislu s obzirom na hranu koja se mora držati u hladnom lancu i druge specifične zahtjeve. Kako se hrvatske prehrambene tvrtke nose s izazovima lanca opskrbe? Jesmo li već dostigli europske standarde ili ostaje još posla koji se treba napraviti?Većina velikih prehrambenih i tr-govačkih hrvatskih tvrtki svoju je logistiku dovela do razine koja je usporediva sa zapadnoeuropskom. Standardi sustava kvalitete, HACCP, IFS i drugi zahtjevi striktno se po-štuju i certificiraju. Međutim, nismo još ni blizu europskim standardima

kada je u pitanju kvaliteta upravljanja opskrbnim lancem. Usudio bih se reći kako dio nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva leži u toj činjenici. Osim internacionalnih kompanija koje pos-luju u Hrvatskoj i koje su sa sobom

“Uspješnost kompanija usko je povezana sa stupnjem razvoja njihova opskrbnog lanca”

“Po kvaliteti upravljanja lancem opskrbe hrvatske su tvrtke daleko od europskih standarda”

Zoran KovićHrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe

70%


Logistika - intervjudonijele “know how”, vrlo je malo hrvatskih kompanija koje imaju orga-nizirani opskrbni lanac do razine koja mu jamči dovoljnu težinu da može utjecati na promjene u ukupnom poslovanju. Kada bismo napravili anketu koliko hrvatskih kompanija prati ključne pokazatelje uspješnosti opskrbnog lanca kao što su točnost planiranja prodaje ili ispunjenje na-rudžbi, mislim da bi rezultati bili po-ražavajući. A kada bismo o tome pitali visoki menadžment naših kompanija, tek bismo tada dobili pravu sliku. Sve u svemu, upravljanje lancem opskrbe je novi pojam za većinu hrvatskih tvrtki i tu kao Udruga vidimo veliki prostor za svoje djelovanje. No, tu se mogu navesti i pozitivni primjeri poput Podravke ili TDR-a koji su pre-poznali potrebu unutar organizacije i intenzivno rade na razvoju upravlja-nja lancem opskrbe.

U posljednjim godinama otvoreno je nekoliko logističko-distributivnih centara od strane maloprodajnih lanaca u različitim dijelovima zemlje. Kako gledate na te investicije te koji je njihov značaj?U zadnjih 10 godina većina malopro-dajnih lanaca je intenzivno ulagala u logističku infrastrukturu, što govori koliko je kvalitetna logistika važan čimbenik uspješnosti i fokus malopro-dajnih lanaca. Na primjeru konsolida-cije hrvatskog maloprodajnog tržišta

možemo zaključiti da su lanci, koji su ulagali u razvoj logistike, u pravilu rasli i širili kvadrate na tržištu, dok su oni drugi u pravilu bili prodani onim prvima. Osim, naravno, nekoliko iz-nimki koji potvrđuju pravilo.

Kao direktor logistike Dukata možete li nam reći nešto više o organizaciji pos-lovanja na primjeru vaše kompanije? Početkom ove godine izdvojili ste dos-tavnu djelatnost iz vlastitog poslovanja i opredijelili se za outsourcing. Koji su

bili osnovni razlozi za takav poslovni potez te jeste li za-dovoljni ovom pro-mjenom? Dukat je primjer kompanije koja je tijekom zadnjih 20 godina intenzivno radila na tehnič-kom i tehnološkom unapređenju logis-tike. Primjer je već spomenuto potpu-no automatizirano skladište iz 1995., u vrijeme kada još mnogi nisu niti razmišljali o mo-dernim skladišnim rješenjima. Od 2007. godine, kada je Dukat postao dio Lactalisa, najvećeg svjetskog proizvo-đača mliječnih pro-izvoda, intenzivno se radi na razvoju logistike i opskrb-nog lanca. Inves-tirali smo više od 5 milijuna eura u moderna skladišta u našim centrima u Zagrebu, Karlovcu i Splitu. I dalje radimo na uvođenju najmodernijih informatičkih rješenja za upravljanje skladišnim i transport-nim procesima, te procesom planira-nja potražnje, zaliha i proizvodnje. U proteklih 20 godina jedna od vrlo bit-nih kompetitivnih prednosti Dukata je logistika, a unutar nje vrlo razvijena distribucija, što je osiguravalo bolju prodaju i kvalitetnu dostavu naših proizvoda do krajnjeg kupca. Već spomenutim razvojem logističkih ka-paciteta maloprodajnih lanaca, te pos-tupnim prelaskom dostave na njihova centralna skladišta, prestaje potreba za razvojem dostavnog segmenta. Zbog toga nismo sretni, ali u tom dijelu moramo pratiti trendove na tržištu. Fokus daljnjeg razvoja lanca opskrbe je skladištenje, planiranje te LA LOG, najveća i najkvalitetnija prijevoznička kompanija u Hrvatskoj i naše poveza-no poduzeće, u čiju smo obnovu flote u zadnje tri godine investirali 30 mili-juna kuna kako bismo spremni doče-kali ulazak u EU i otvaranje granica.

Upravljanje lancem opskrbe postala je nezaobilazna tema na brojnim konfe-rencijama u proteklim godinama. Čini se da i stručna javnost prepoznaje zna-čaj i potencijale SCM-a kada je riječ o postizanju ušteda i općenito učinkovitoj organizaciji poslovanja? Koliko je važna edukacija kadrova u ovom sektoru?Raduje me činjenica da stručna jav-nost prepoznaje SCM kao bitnu kom-ponentu učinkovitosti poslovanja. U tome vidim i rezultate djelovanja Hr-vatske udruge za upravljanje lancem opskrbe. Edukacija kadrova je vrlo važna i zbog toga nam je kao udruzi, ali i poslodavcima koje predstavljamo, izuzetno važna suradnja s fakultetima koji su “proizvođači” kadrova koje trebamo. Osim fakultetske edukacije, ključni čimbenici za razvoj kadrova su praksa i iskustvo pa mislim da bi student trebao što više vremena pro-voditi na praksi u tvrtkama, umjesto u klupi. Primjer nam može biti Francu-ska gdje studenti po nekoliko mjeseci rade na projektima, za što ih plaćaju tvrtke, ali i subvencionira država.

“Dobro organiziranim lancem opskrbe ostvaruju se uštede koje nisu manje od 5 do 15 posto ukupnih troškova”


AD

V 41

1/20

13 H

R

Je li vaš protok robe pregledan, a rokovi isporuke optimalni? Mogu li se smanjiti vaše zalihe u skladištu ili fi ksni i ostali troškovi?U mreži nabave, proizvodnje, skladištenja i distribucije pokrećemo skupa s vama ljude, robu i podatke prema jasnom cilju: poboljšanju vaše logistike radi ostvarivanja prednosti u odnosu na konkurenciju – i to diljem svijeta. Jer je svako logističko rješenje individualno poput naših klijenata. Uvjerite se i sami u pokretačku snagu GW-a: gw-moves.com

Servisni telefon +385.1.3436926 www.gw-world.hr

Bezgranično kombiniranje. Ciljano optimiziranje.

GW_411_JAtrgovac_208x297+3.indd 1 07.04.13 23:15


Logistika – lanac opskrbe

Učinkovitost lanca opskrbe mjera je neposredne i dugoročne kon-kurentske prednosti. Ne tako davno, život rukovoditelja lanca

opskrbe činio se jednostavnim: glavni ciljevi bili su isplativost i usluge visoke kvalitete. Alati i koncepti kojima su se podržavali ti ciljevi bili su relativno jednostavni - od dostave na vrijeme i zaliha kojima upravlja prodavatelj do zajedničkog planiranja, predviđanja i mehanizma nadopunjavanja. Tada su se rezultati lanca opskrbe neprekid-no poboljšavali, a većina pokazatelja bilježila zadovoljavajuću ili bolju razinu u vezi s troškovima, uslugom i zalihama. Zatim su uvedene razne inovativne tehnologije, ideje i koncep-ti, a sve s ciljem poboljšanja rezultata. Poduzeća su centralizirala svoje or-ganizacije lanca opskrbe, uvela skupi softver za planiranje resursa poduzeća (ERP) te angažirala veće i sposobnije treće strane za proizvodnju i distribu-ciju. Unatoč tim i drugim mjerama, rezultati lanca opskrbe u pogledu troškova i usluga bili su u zastoju ili

bilježili tek minimalni napredak. Ča-sopisi i novine obiluju prijedlozima za poboljšavanje izvedbe lanca opskrbe. Predlaže se veća usmjerenost na ko-risnike, odgovornost te agilnost. To su lijepe riječi, ali malo ljudi zaista zna njihovo značenje ili kako ih pretvoriti u djela. Iako se procesi u opskrbnom lancu mijenjaju, svijet oko nas mijenja se još brže. Direktori i rukovoditelji lanca opskrbe i danas postavljaju važna pitanja:

- Kako kontrolirati povećanu kom-pleksnost?- Kako usuglasiti količinu i učinkovi-tost s prilagodljivosti i reaktivnosti? - Je li moguće planirati volatilnost potražnje?- Od mnogih poduzeća u našem lancu opskrbe, tko bi trebali biti naši najbliži

i najpovjerljiviji partneri?Odgovori na ova pitanja zahtijevaju bliži pogled na poteškoće s kojima se danas suočavaju lanci opskrbe, na razne dostupne mjere unaprjeđenja i razloge zbog kojih poduzeća često ne poduzimaju primjerene mjere.

UPRAVLJANJE MEGATRENDOVIMASvijet se mijenja. Zbog neprekidne konsolidacije konkurencija i potroša-či - klijenti sve su brojniji i moćniji, zemlje u nastajanju razvile su se u atraktivna područja razvoja, tehno-logija je pretvorila obične klijente u informirane klijente koji paze na cije-nu, a nedostatna roba i prirodni izvori podižu cijene te potiču ekološku za-brinutost. Kad se navedenome dodaju novi kanali, novi proizvodi i usluge, kraće vrijeme trajanja proizvoda i vrijeme do tržišta, učinak na svjetska

poduzeća i indus-trije ubrzo postaje značajan. Gotovo svi sektori postaju volatilniji i slože-niji, a njihovi lanci opskrbe moraju se

mijenjati u skladu s tim. Sviđali nam se megatrendovi ili ne oni pridonose poteškoćama u izvedbama lanaca ops-krbe. Slijedi nekoliko problema:Globalizacija: Učinci globalizacije nalaze se svuda oko nas, od povećanja temelja ekonomske moći i političke integracije do poboljšanja umreženos-

LANAC dugoročnog uspjeha

Srečko DebelakA.T. Kearney

Usklađivanjem ciljeva lanaca opskrbe s općim ciljevima poslovanja, poduzeća poboljšavaju rezultate i konkurentsku prednost te stvaraju lanac opskrbe koji će ih odvesti u budućnost

Iako se procesi u opskrbnom lancu konstantno i brzo mijenjaju, svijet oko nas mijenja se još brže


ti i povezanosti te bržeg širenja znanja koje pruža tehnologija.Demografija: Zemlje u nastajanju do-življavaju nagli rast stanovništva baš kao što razvijene zemlje doživljavaju “demografske potrese” jer njihovo sta-novništvo stagnira ili stari. Više ljudi se seli, posebice u gradove.Novi uzorci ponašanja potrošača: U zemljama u nastajanju jača novo ma-sovno tržište zato što su potrošači sve različitiji, a novostečeni novac mijenja živote i životne stilove. U razvijenim zemljama kupci imaju veću kupovnu moć, zainteresirani su samo za kupnju zahtjevnije potrošne robe.Prirodni izvori i okoliš: Kako se ra-zvijaju nova tržišta, nestaju prirodni izvori koji su se u prošlosti uzimali zdravo za gotovo i na taj način stvara-ju sukob te povećavaju konkurenciju. Klimatske promjene i ekološka pitanja

aktualne su teme, a takve će i ostati.Zakonodavstvo i aktivizam: Nape-tost koja vlada između tehnološkog napretka i zakonskih odredbi (pri-mjerice, kloniranje) raste baš kao što raste i napetost između korporacija i

građana aktivista. Potrošači traže više od poduzeća te organiziraju bojkote kako bi potaknuli promjene. Mogući nepredvidivi događaji, pri-rodni i oni koje je izazvao čovjek: Globalne epidemije, tsunamiji i po-tresi događaju se na jednom mjes-

tu, a stvaraju razne posljedice na drugom mjestu; ratovi i teroristički napadi čine se kao svakodnevna pojava u svijetu.

ODGOVOR NA TRENDOVEPrimjereni odgovor na ove trendove obično zahtijeva poduzimanje akcija

na tri razine: popravljanje temelja, preoblikovanje lanca opskrbe i pos-tavljanje pozornice. Popravljanje temelja je za one koji žele stalna poboljšanja i koji će provoditi inkre-mentalne promjene te stvarati vještine

relativno umjerenim tempom. Uobi-čajene inicijative usmjerene su na po-dručja poput upravljanja inventarom, proizvodnje bez zaliha te planiranja poslovanja i prodaje. Ovisno o okol-nostima, opća ušteda troškova varira od 5 do 10 posto. Preoblikovanje

lanca opskrbe postaje potrebno kada tržišna volatilnost i složenost počne narušavati pos-lovne planove i tržišni položaj. Tada u igru najčešće ulaze alati

nove generacije koji su usmjereni na optimizaciju mreže, složenost uprav-ljanja i suradnju između opskrbljivača i kupaca. Poboljšanja u tim podru-čjima često vode do sveobuhvatne promjene koja zadire duboko iza kor-porativne fasade, uvodeći strategije naprednog razmišljanja, dizajnirajući nove strukture upravljanja i orga-niziranja te zahtijevajući promjene organizacijske kulture. Pogodnosti su obično vrijedne dodatnog truda jer preoblikovanje može dovesti do poboljšanja od 10 do 25 posto rasta prihoda ili rasta profita, ili do oba poboljšanja. Postavljanje pozornice namijenjeno je predvodnicima na tr-žištu. Ove glavne igrače pokreće unu-trašnja volatilnost i složenost sektora (primjerice, moda) ili njihova vlastita kultura, ambicija ili težnja (Google). Predvodnicima je najvažnija priprema za budućnost. Održavaju jaku viziju i strateški cilj, razvijaju duboke orga-nizacijske vještine i razumiju rizike i nagrade povezane s novim tehnologi-jama, procesima i strukturama. Neki predvodnici djeluju unutar tekuće tržišne strukture, dok drugi pokuša-vaju preoblikovati strukturu tržišta u svoju korist. Poduzeća se uglavnom služe metodom popravljanja temelja za poboljšanje rezultata lanca opskr-be. No kako se povećavaju volatilnost i složenost, tako će se povećavati i potreba za djelovanjem na većoj razini od one bazične.

POTEŠKOĆE PRI PREOBLIKOVANJURukovoditelji znaju da trebaju una-prijediti izvedbu opskrbnog lanca i da jednostavno rezanje troškova i pobolj-šanje usluga više nije održiva opcija. Međutim, oni koji svoje djelovanje šire izvan temelja kako bi napravili veću promjenu u preoblikovanju često

Uspješni lanci opskrbe integriraju današnje sposobnosti lanca opskrbe s budućim ciljevima

25%preoblikovanje lanca opskrbe donosi i do veće prihode i profit


Logistika – lanac opskrbe

nisu uspješni. Slijedi nekoliko razloga:Što slijedi nakon odabira lako ostva-rivih ciljeva? Recimo da ste direktor poduzeća koje je stalo s rastom ili se njegov rast značajno usporio, cijene robe se povećavaju, a vaši kupci su neaktivni. Što ćete učiniti? Smanjite troškove i počnite s racionalnom pro-izvodnjom. Teško je pronaći poduzeće koje nije primijenilo stratešku pro-izvodnju, upravljanje zalihama, načela racionalne proizvodnje i programe Six Sigma ili pokrenulo logističke ili pro-izvodne inicijative. Problem je što se ova načela bave samo lako ostvarivim ciljevima. Daljnji koraci i nove mo-gućnosti nisu prepoznati ni istraženi.Uspoređivanje s najboljima analogno je postavljanju ciljeva. U redu je uspo-ređivati izvedbu svog lanca opskrbe s izvedbom lanca opskrbe svojih kolega, ali nije u redu ako je to konačna težnja pri postavljanju budućih ciljeva. Malo bolja izvedba u odnosu na vaše kolege može izgledati dobro na papiru, ali ne rješava važna pitanja i ne donosi pra-va rješenja, posebice ako svi na tržištu bilježe otprilike jednake rezultate.Poteškoće u nadilaženju neispunjenih obećanja. Svatko tko posjeduje lanac opskrbe vjerojatno je mnogo uložio u sustave ERP koji su hvaljeni kao lijek za većinu problema opskrbnog lanca. Ali obećani uravnoteženi proces, op-širne baze podataka i potpuna transpa-

rentnost nikada nisu ostvareni. Teško je priznati da je tako veliko ulaganje propalo i skupiti energiju (i volju) kako bi se došlo do sljedećeg otkrića.Mjerenje koje nadilazi troškove i us-luge. Na koncu, transformacijska pro-mjena zahtijeva mjerenje vrijednosti. Poduzeća znaju mjeriti trošak, usluge i možda radni kapital, ali još nisu pronašla način za mjerenje aspekata diferencijacije i konkurentske pred-nosti koji nastaju zbog lanca opskrbe. Vrijednost lanca opskrbe mora biti izmjerena i povezana s općom strate-gijom poslovanja.

U odnosu na svaki lanac opskrbe koji ne ostvari svoj puni potencijal, drugi lanac uspije u tome. Što poduzeća s uspješnim lancima opskrbe znaju, a drugi ne znaju? Uspješni lanci opskr-be integriraju današnje sposobnosti lanca opskrbe s budućim ciljevima.

POSTAVLJANJE POZORNICECiljevi u vezi s lancem opskrbe moraju biti blisko povezani s općim ciljevima poslovanja, posebno ako je cilj stjeca-nje konkurentne prednosti. Na ovoj

je razini važno da vas sposobnosti vašeg lanca opskrbe mogu odvesti u budućnost. Kako bi se to omogućilo, A.T. Kearney razvio je ocjenu izvrs-nosti lanaca opskrbe (AESC), analizu stvorenu za dosezanje u budućnost. Umjesto analiziranja troškova, us-luge i pokazatelja radnog kapitala ili korištenja klasičnih etapa razvoja u procesima, sustavima i organizacijskoj strukturi, analiza AESC-a usmjere-na je na sposobnosti lanca opskrbe. Omogućava “jezik” za komunikaciju o poslovnoj vrijednosti lanca opskrbe koja nije povezana samo s troškom i

uslugama te poma-že u postavljanju prioriteta lanca opskrbe u svjetlu budućih ciljeva.Lanci opskrbe uve-like su se promije-

nili u nekoliko godina. Od jednostavnih postali su složeni, a alati za poboljšanje njihove izvedbe radikalno su se promije-nili. Ipak, ocjene izvedbe lanaca opskrbe rijetko su bile u skladu s obećanjima. To je zato što se lanci opskrbe i dalje mje-re prema troškovima i uslugama, a ne prema sposobnostima koje vode prema uspjehu. Usklađivanjem ciljeva lanaca opskrbe s općim ciljevima poslovanja, poduzeća poboljšavaju rezultate i kon-kurentsku prednost te stvaraju lanac opskrbe koji će ih odvesti u budućnost.

Ciljevi u vezi s lancem opskrbe moraju biti blisko povezani s općim ciljevima poslovanja

Promo

Tvrtka Ricardo, sa 160 zaposlenih, nastavlja s daljnjim pozitivnim rastom. Glavni oslonac pozitivnog rasta i pozicioniranja su prije svega proaktivan stav rukovodstva,

stabilna mreža partnera te investicijska ulaganja

PREPOZNATLJIV i pouzdan partner

Podizanje kvalitete je trajno opredje-ljenje ove tvrtke koja zahvaljujući

financijskim rezultatima i poslovnoj politici značaj-nije investira u dugotraj-nu imovinu.Gradnjom distribucij-sko-poslovnog kompleksa u skladu sa standardima čuvanja i manipulacije hrane osnažena je tržišna pozicija tvrtke te su ostva-reni preduvjeti za pružanje vrhunskih logističkih us-luga prilagođenih svakom pojedinačnom zahtjevu, što u tvrtki smatraju oso-bito važnim jer očekuju da će se trend “outsourcinga“

logističkih usluga nastaviti. Raspolaže s ukupno 8.000 paletnih mjesta skladišnog prostora, od čega je 500 paletnih mjesta s tempera-turnim režimom. Ricardo u ovom trenutku vrlo uspješno pruža cjelovitu uslugu za svoje kupce koja obuhvaća organizaciju i obavljanje svih faza kre-tanja robe od transporta, skladištenja i manipulacije do komisioniranja i distri-bucije. Međutim, prvens-tveno im je cilj biti partner velikim logističkim kućama za koje bi obavljali opera-tivnu logistiku za područje istočne Hrvatske. Prošle kao i tijekom ove godine naglasak je na ula-ganjima u vozni park. Tvrt-

ka posjeduje vlastiti vozni park

sa 120 voznih jedinica od kojih je većina opremljena za prijevoz robe pod kon-troliranim temperaturnim režimom i povezana satelit-skim sustavom praćenja. „Naši rezultati nisu plod rada zadnjih godina, iza nas je 21 godina poslovanja i danas možemo reći da smo izrasli u prepoznatlji-

vog i pouzdanog partnera. Međutim, za sve ove rezul-tate koji su, na žalost, ovih godina izuzetak, možemo prvenstveno zahvaliti kvalitetnim dugoročnim poslovnim odnosima. In-dividualan pristup svakom

poslovnom partneru uz pošten i kvali-

tetan odnos i međusobno povjerenje na obostrano zadovoljstvo, svih ovih godina bio nam je impe-rativ. Ako se tome doda jasna poslovna vizija, strik-tno provođenje strategija, promišljeno investiranje i dinamičan stručni tim, rezultat ne može izostati“, ističu u Ricardu.

Rješavanje kompleksnih zadataka i daljnji razvoj temelje na prilagodbi i standardizaciji, ulaganju u zaposlenike i njihovu edukaciju, na cjelovitoj tehnološkoj i informatičkoj potpori, inovativnosti i aktivnom praćenju trendo-va i zahtjeva tržišta. Tvrtka Ricardo svoju kvalitetu po-tvrđuje HACCP i ISO 9001

certifikatima.

Ricardo raspolaže s 8.000 paletnih mjesta skladišnog prostora, od čega je 500 s temperaturnim režimom

Ricardo d.o.o.,Kudeljara 1a, 31326 Darda, Tel: +385 (31) 562 255, Fax: +385 (31) 741 934; Web: www.ricardo.hr, Mail: [email protected]


Logistika – tehnologijaUvođenje novih

IT rješenja i tehnologija u cilju

poboljšanja internih procesa u logistici danas je imperativ

za opstanak u svijetu sve veće konkurencije u lancu opskrbe

KOMUNIKACIJA između ljudi i računala

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju javlja se povećan interes stranih kom-

panija za odabir Hrvatske kao logističkog središta za opskrbu jugoistočne Euro-pe s naglaskom na opskrbu zemalja bivše Jugoslavije. Naime, Hrvatska je zbog svog zemljopisnog položa-ja, u logističkom i distribu-tivnom smislu vrlo intere-santna svim kompanijama koje svoju distributivnu i maloprodajnu mrežu šire na području Zapadnog Balkana te je postala dio regionalnog tržišta s popu-lacijom većom od 15 mili-juna stanovnika. S druge strane, poduzeća u regiji sada su u ravnoprav-nom položaju na tržištu Europske unije, što znači da imaju jednake prilike plasirati svoje proizvode na to veliko tržište, ali se u toj nakani istodobno susreću s konkurencijom poduzeća

koja tu posluju jako dugo vremena. Hrvatske kom-panije tako moraju imati

bolju optimizaciju i ma-nje troškove u odnosu na znatno veće kompanije koje imaju veće resurse i upliv u to tržište. DOSTUPNE TEHNOLOGIJE Uspješna logistika temelji se na što većoj i bržoj obra-

di materi-jala uz što manje tro-škove i po-greške. Za provedbu tih ciljeva,

logistika mora, kao malo koja djelatnost, unaprije-diti poslovanje uvođenjem

automatizacije poslova-nja s ciljem smanjenja gre-šaka i troškova baziranih na ljudskom radu. U ovom trenutku postoji niz tehnologija i rješenja za ovu namjenu:

• Papir: pod ovom teh-nologijom ne podrazu-mijevamo samo papir nego i alate za ručni unos i obradu podataka (npr. Microsoft Excel). Ovaj način vođenja logistike je prihvatljiv za mala podu-zeća koja npr. imaju samo jedan logistički centar i vjeruju u ručni unos i obradu podataka njihovih zaposlenika a pri tome im

nije bitna brzina rada i optimizacija grešaka.• Barkod: su rješenja koja uključuju uporabu ručnih računala i barkod čitača koji automatiziraju unos putem barkod oz-naka. Ova je tehnologija prisutna u većini logistič-kih rješenja u našoj regiji. Prednosti ove tehnologije su relativno male investi-cije koje se mogu primi-jeniti na razna softverska rješenja, od lokalno ra-zvijenih rješenja u surad-nji s ERP dobavljačima do složenih WMS (Wa-rehouse Management) skladišnih rješenja.

Što više obrađenog materijala uz što manje troškova čine uspješnu logistiku


sustav glasovnog upravljanja razvijen je godine1989.

KOMUNIKACIJA između ljudi i računala

• RFID: ova je tehno-logija puno obećavala u sektoru logistike jer omogućava beskontaktno očitavanje i obradu poda-taka o materijalima. Iako ova tehnologija na tržištu postoji već duže vrijeme i omogućava puno više automatizacije u odnosu na npr. barkod rješenja, zbog svoje cijene (RFID oznaka) i tehnoloških ograničenja (udaljenost očitanja) nije do sada us-pješno primijenjena osim u slučajevima specijalnih kontrola.• Automatizacija: ova tehnologija podrazumi-jeva niz

automatiziranih rješenja (pokretne trake, automatske sortirnice, ro-bote ...). Kao i RFID, riječ je o tehnologiji koja nije zaživjela u našoj regiji jer ne može opravdati povrat investicije za naša, ipak mala tržišta budući da se radi o cjenovno skupim rješenjima s malom flek-sibilnosti kod promjene poslovnog programa ili procesa. Ipak, ova teh-nologija ima primjenu u specifičnim djelatnostima kao npr. farmaceutika.• Glasovno upravlja-nje: ova tehnologija omogućava znatno veću produktivnost i brži po-vrat investicije u odnosu

na papir, barkod i RFID rješenja, a u odnosu na automatizirana rješenja je znatno jeftinija i fleksibil-nija. Tako ćemo u nastav-ku teksta predstaviti više informacija o toj tehnolo-giji koja je najprimjerenija za naše tržište.

GLASOVNO UPRAVLJANJE Bez obzira koliko je pa-žljivo industrija pokuša-vala informatizirati svoje poslovanje, postojao je jaz komunikacije između čo-vjeka i stroja. Većina naše komunikacije s računalima se svodi na pretežno ručni unos poda-

taka u računalo, proces koji je inherentno neefikasan i podložan greškama te go-tovo jamči da će produktiv-nost i profitabilnost patiti. Taj proces se znatno može ubrzati i pojednostaviti uvođenjem sustava komu-nikacije između računala

i ljudi a koji je ljudima najprirodniji: putem glasa. Ovom metodom komuni-kacije s računalima opera-teri jednostavno obavljaju svakodnevne aktivnosti, bez suvišne uporabe mo-bilnih računala ili papira, slobodnih ruku, uz znat-

no bolju fokusiranost na posao, sa znatno većim zadovoljstvom. Glasovnim komandama, uz odgova-rajuće softversko rješenje, jednostavno se obavlja ko-misioniranje, prijem, prije-nos i otprema robe. Ovaj sustav izum je ame-ričke tehnološke kompanije Vocollect koja i danas drži oko 70% svjetskog tržišta ovih rješenja. Sustav nije nova tehnologija; prva ins-talacija datira iz 1989. godi-ne a namjenski je razvijena za proizvođača vozila Ford koji je trebao jednostavan način za praćenje pro-izvodnje i radnih naloga. Puna ekspanzija glasovnog upravljanja dogodila se 1997. godine nakon imple-mentacije u logistici vode-ćeg svjetskog trgovačkog lanca Walmart koji i danas koristi ovaj sustav. Od tada većina trgovačkih lanaca robe široke potrošnje u Sje-vernoj Americi i zapadnoj Europi koristi ovo rješenje

koje se sada širi i na kom-panije iz područja distribu-cije robe široke potrošnje, uslužne logistike i paketne dostave.

NAČIN FUNKCIONIRANJA Kao što ime kaže, kontrola i unos podataka u sustavu

se vrši pu-tem glasa. Neophod-no za rad sustava za skladištenje podataka s

glasovnom kontrolom jest da čitav prostor skladišta mora biti pokriven kvalitet-nim radio signalom. Rad-nik u skladištu opremljen je glasovnim terminalom, koji je postavljen oko struka i slušalicama s mikrofonom. Poslovni sustavi (WMS ili ERP) šalju instrukcije ope-raterima koje se u glasov-nom terminalu pretvaraju u ljudski glas. Operateri izvršavaju instrukcije i govorom ih potvrđuju ili daju nove komande koje glasovni terminal pretvara u računalima poznat jezik. Specifičnost ovih sustava je poseban algoritam za prepoznavanje glasa koji omogućava da npr. operater može koristiti sustav i kada je prehlađen zbog čega mu može biti izmijenjen glas ili da dva ili više operatera mogu raditi jedan pored drugog a da sustav ne za-mjenjuje njihove komande. Server prosljeđuje radni-ku u skladištu glasovnom komandom uputu s koje lokacije je potrebno pre-uzeti robu. Radnik glasom, putem mikrofona, potvr-đuje dolazak na lokaciju izgovarajući kontrolni broj lokacije. Sustav prepozna-je izgovorene riječi i daje daljnje upute o poziciji, šifri artikla i količini koju je potrebno preuzeti. Radnik zatim potvrđuje poziciju i šifru artikla, bilo glasom,

9.000

8.000

7.000

6.000

5.000

4.000

3.000

2.000

1.000

Vrijeme utrošeno kod komisioniranja robe (min.)

po artiklu

papir barkod glasovno

po paketima miješano: po paketima i

artiklima

komisioniranje više narudžbi istovremeno

Pomoću glasovnih komandi obavlja se komisioniranje, prijem, prijenos i otprema robe


Logistika – tehnologijabilo skeniranjem barkod oznake. Kada je preuzeo potrebnu količinu artikla, radnik glasom potvrđuje količinu. Dalje, sustav pro-sljeđuje podatke o sljedećoj lokaciji i ponavlja se pret-hodni korak. Zanimljivo je također spo-menuti da se brzina glasa na glasovnom terminalu može regulirati. Dok se korisnici obučavaju, brzina glasovnih komandi se može smanjiti, a zatim se može postepeno povećavati kako se korisnici budu navikavali na ovakav način rada.

PITANJE KOMPATIBILNOSTI Sustav upravljanja glasom je neovisno rješenje koje se putem komunikacijskog su-čelja povezuje s postojećim WMS i ERP rješenjima. Povezivanje ovog sustava može se izvesti putem suče-lja gdje glasovni terminali komuniciraju direktno s WMS/ERP sustavima ili putem među-softverskog rješenja (eng. Middleware), koje omogućava rad gla-sovnih rješenja neovisno

o postojećim WMS i ERP rješenjima te mogućim pro-blemima zbog brzine rada lokalne mreže, infrastruk-ture ili brzine odaziva pos-tojećih WMS/ERP sustava. Glasovni terminali su laga-ni, ergonomično oblikovani i robusni i, što je najvažnije, jednostavni za upotrebu. Osim specijaliziranih gla-sovnih terminala za ove sustave se mogu koristiti i ručna računala velikih pro-izvođača robusnih ručnih računala (npr. Motorola, Psion) koja podržavaju glasovne sustave. Najvaž-nija komponenta glasovnih

sustava su slušalice koje su dovoljno kvalitetne da mogu podržati rad profesi-onalnih poslovnih rješenja.

TROŠAK I ISPLATIVOST Nezaobilazno pitanje koje se na kraju postavlja jest: “Koliko to onda košta? Is-plati li se?“. Iskustvo iz brojnih insta-

lacija govori sljedeće. Vrijeme po-vrata uložene investicije (ROI) je iz-razito kratko

i, što je važno, jednostavno se može izračunati - naj-češće je to period od 9 do 13 mjeseci. Prikaz na grafikonu, koji usporedno prikazuje utrošeno vrijeme kod komisioniranja robe na tri različita načina rada u skladištu (papir, barkod ter-minali i glasovno) najbolje ilustrira zašto je to tako. Uporaba glasovnih koman-di pri obavljanju poslova u skladištu, odnosno uprav-ljanje glasom, odlično je rješenje u situacijama gdje postoji mogućnost da ljudi slobodnih ruku obavljaju svoje aktivnosti, što dopri-

nosi povećanju efikasnosti i optimizaciji procesa skla-dištenja. Najbolje efekte uvođenje upravljanja gla-som pokazuje u primjerima srednjih i velikih skladišta u kojima se nalazi roba raz-ličite veličine. Po potrebi, upravljanje glasom može se koristiti samo u određenim zonama skladišta. Uporaba glasovnih koman-di pri obavljanju poslova u skladištu također daje izuzetno dobre efekte kada se koristi u hladnim pros-torijama, poput hladnjača, jer sustav funkcionira u potpunosti efikasno i na temperaturama do -30°C. Na takvim temperaturama

uporaba ručnih terminala postaje znatno teža (ruka-vice, ekran, brža potrošnja baterije), dok pri obavljanju poslova glasovnim koman-dama radnik može imati rukavice i raditi svoj posao uz maksimalnu efikasnost. Upotrebom kvalitetnijih slušalica, glasovna tehno-logija se lako može im-plementirati i u uvjetima povišene buke. Sustav je izuzetno fleksibilan, što najviše dolazi do izražaja u skladištima gdje se često mijenja raspored polica ili asortimana.

Zlatan GolubŠpica Sustavi d.o.o.

Upravljanje glasom je rješenje koje se povezuje s postojećim WMS/ERP sustavima

1. Povećanje produktivnosti2. Smanjenje vremena potrebnog za obavljanje poslova3. Smanjenje operativnih troškova skladišta4. Povećanje sigurnosti na radu (slobodne ruke)5. Najprirodniji način komunikacije6. Mogućnost uporabe različitih jezika Pritom vrijedi sljedeće:Slobodne ruke => Veća produktivnostVeća fokusiranost => Manje grešakaBolji način komunikacije => Vrlo kratak rok obavljanja poslova

Ključne prednosti obavljanja poslova glasovnim komandama:

Promo

Novo na hrvatskom tržištu BACARDI OAKHEART!

Bacardi se potrudio da svojim fanovima malo začini život…

Bacardi Oakheart je alkoholno piće na bazi Bacardi ruma, napravljen od raznih začina te odležan u hrastovim bačvama.

Prednost Oakheart-a su iznimno ugodno ukomponirane arome, što ovaj proizvod čini savršenim za mije-šanje s cola pićima. Proizvod je kreiran za avanturiste i za društvo koje se osjeća slobodno, spontano i ne boji se izazova. Bacar-di Oakheart razumije prijateljstvo i uživanje u dobrom društvu, s njim se stvaraju dobre priče među pravim prijateljima. Novi začinjeni Bacardi, okus rođen u bačvi!

1862. godine Doña Amalia, Don Facundova supruga (utemeljitelj Bacardi kompanije) otkrila je da im pod krovom destilerije živi kolonija šišmiša – koji su bili iznimno važni u lokalnoj tradiciji i predaji prema ko-joj su se smatrali posjednicima svih kulturnih dobara. U Španjolskoj, za šišmiše se smatralo da su donosioci dobrog zdravlja, bogatstva i sreće, pa je tako šišmiša predložila za simbol Bacardi ruma. Taj vizualni simbol odmah je Bacardi rumu osigurao prepoznatljivost, te se na Kubi počelo pričati o ‘el Ron del Murcielago’ (rum šišmiša).

Jeste li znali?

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.


Poslovni plan

Mali ste poduzetnik i namje-ravate otvoriti trgovinu robe široke potrošnje? Ostali ste bez posla i odvažili ste se ući

u poduzetničke vode? Jeste li svjesni o čemu sve trebate razmišljati? Kroz rad s malim poduzetnicima i s onima koji to namjeravaju postati uvidjela sam koje su osnovne cjeline o kojima trgovci moraju razmišljati kod za-počinjanja poduzetničkog pothvata. Pogreške u osnovnim koracima i ne-dovoljna informiranost mogu narušiti poslovanje prije nego je ono u stvari i započelo.

1. KAKO ODREDITI CIJENU PROIZVODA?Kod robe široke potrošnje najlakše je krenuti od troškova. Uzmite komad papira i nabrojite sve troškove koje ćete imati na mjesečnoj razini. Iako se to čini jednostavno, lako je zabo-raviti neki od ključnih troškova kao što su npr. plaće djelatnika (“Ja ću i tako raditi sam pa mi to nije trošak”), davanja državi (porez i prirez, dopri-nosi na plaću….) ili davanja lokalnoj upravi ili samoupravi (spomenička

renta, komunalna naknada…). Vo-dite računa o tome da postoje fiksni troškovi (koji ne ovise o proizvodnji/prodaji - zakup, troškovi osiguranja, plaće, komunalije - voda, struja, mjesečna rata za kredit) i varijabilni troškovi (koji ovise o proizvodnji/prodaji - trošak nabave robe). Nakon što ste naveli sve varijabilne i fiksne troškove podijelite ih s planiranim brojem proizvoda koje ćete prodati u mjesec dana. Planiranu prodaju treba realno procijeniti jer ona utječe na kalkulaciju cijene - bolje je planirati manje pa imati određenu “rezervu”. Rezultat te kalkulacije je jedinični trošak odnosno trošak po jedinici proizvoda. Na trošak po jedinici

proizvoda dodaje se marža koja pred-stavlja vašu zaradu i o kojoj ovisi cije-na vašeg proizvoda, odnosno: Cijena = jedinični trošak + (jedinični trošak x % marže).

2. TKO JE MOJA KONKURENCIJA?Ulazak u poduzetničke vode znači sva-kodnevno sučeljavanje s konkurenci-jom i njenim cijenama. Bitno je dobro analizirati konkurenciju i vidjeti može li se s postojećim troškovima i cijena-ma konkurirati na tržištu. Poduzetnik koji u samom startu kaže da nema kon-kurenciju osuđen je na propast – svako tržište ima konkurenciju koja može biti i u vidu supstituta (npr. umjesto kruha iz pekare kupac će ispeći kruh kod kuće). Ako su cijene previsoke a njihovo snižavanje bitno narušava pro-fitabilnost poduzeća treba početi raz-mišljati o promjeni poslovnog modela, asortimana ili tržišne niše.

3. KAKO PRIVUĆI KUPCE U TRGOVINU?Postoje tri osnovna cilja svake pro-motivne aktivnosti: privlačenje novih kupaca, navođenje kupca da ponovi kupovinu i navođenje kupca da kupi više. Mjere za privlačenje novih ku-paca su npr. smanjenje cijena u odre-

đenom razdoblju (mora biti po-praćeno dobrom promocijom), ku-poni (popusti na

određene proizvode kako bi se privuk-li novi kupci) i dr. Osnovni cilj ovih mjera je da se potencijalni kupci upoz-naju s postojanjem trgovine i da ju posjete. Mjere za navođenje kupca na

ŠTO SVE TREBA imati na umu pri otvaranju trgovine?

Jana Blažević Marčelja STePRi

Pri pokretanju poslovanja novi trgovci moraju dobro osmisliti svoj poslovni plan i imati u vidu sve potencijalne troškove

Uspjeh trgovaca uvelike ovisi o ispravnom upravljanju i brizi o cijenama

ponov-nu ili veću

kupovinu su npr. popusti na količinu,

kupi dva treći je besplatan itd. Svaka promotivna akcija mora biti organizirana s određenim ciljem (npr. povećanje prodaje, prodaja profita-bilnijih proizvoda). Dobra praksa je uvođenje mjerenja rezultata promotiv-ne akcije kako bi se utvrdilo je li bila isplativa ili treba nešto mijenjati.

4. KAKO KOMUNICIRATI CIJENU?Mali trgovci obično ne razmiš-

ljaju o tome kako će komunicirati cijenu. Istraživanja su pokazala da se na ponašanje i percepciju potrošača može utjecati adekvatnom komunika-cijom cijene. Neki od primjera toga su

korištenje referentne cijene, korištenje top-down prodajne metode, oblikova-nje gubitak-dobitak itd. Referentna cijena: Marketinški struč-

njaci Mazumdar, Raj i Sinha kažu da je referentna cijena ona koju potrošač očekuje da će platiti prilikom kupnje promatranog proizvoda, a određena je prethodnim iskustvom potrošača kao i trenutnim kupovnim okruženjem. Dodavanjem potencijalnih referent-nih točaka kod oglašavanja može se utjecati na donošenje odluke o kupnji, npr. “Prije 999 kn, sada 799 kn!”“Njihova cijena 999 kn, naša cijena 799 kn!”Top-down prodajna metoda: možete prodati više jeftinih ali profitabilnijih proizvoda ako ih ne stavite na police u razini očiju već ako ih stavite tako da kupac vidi prvo skuplje proizvode a zatim one jeftinije. Oblikovanje gubitak-dobitak: Kod formiranja i komunikacije cijene kupac bolje percipira dobitak što znači da ima smisla formirati višu cijene proizvoda a zatim odobriti popust. Takvo postupanje utječe na percepciju kupca koji će lakše doni-jeti odluku o kupovini. U današnje doba kada kupovna moć potrošača pada, kada se tržište svakodnevno mijenja i kada smo suočeni sa sve više cjenovno osjetljivih kupaca

svaki bi poten-cijalni podu-zetnik trebao brinuti o sve-mu što smo

naveli i pomno složiti svoj poslovni model imajući u vidu da uspjeh uvelike ovisi o ispravnom upravlja-nju i brizi o cijenama.

ŠTO SVE TREBA imati na umu pri otvaranju trgovine?

Ulazak u poduzetničke vode znači svakodnevno sučeljavanje s konkurencijom

dobra praksa je promotivnih akcijamjerenje rezultata

KONFERENCIJAMODERNA RJEŠENJA U PROIZVODNJI

23.10.2013. od 9.00 do 16.00 / Hotel Antunović

Kotizacija: 880,00 Kn + PDV ; popust 10% za 3 i više polaznika (na osnovnu cijenu kotizacije)Više informacija na: tel/fax: +385 1 6602 557; email: [email protected]; www.logiko-edukacija.com


Sredstva za čišćenje kućanstva

Pojedine kategorije proizvoda robe širo-ke potrošnje zaista obiluju izumima i

inovacijama. Naročito je to slučaj kod neprehrambe-nih kategorija gdje postoji puno više prostora za ra-zvoj pa tako proizvođači, u nastojanju da potrošačima olakšaju male životne bri-ge, sa svojim razvojnim timovima unapređuju postojeće proizvode, ali i razvijaju posve nove. Ne-koć davno se pomoću octa,

pčelinjeg voska, medicin-skog alkohola (ili rakije) čistilo skoro sve, dok danas postoje proizvodi ciljano namijenjeni gotovo svim zonama ili vrstama nečis-toća u kućanstvu. Tako je i u Hrvatskoj ova kategorija proizvoda doživjela svoje-vrsni procvat u zadnjih šest do sedam godina, pojavom novih potkategorija i niš-nih (ciljanih) vrsta sred-stava za čišćenje, uz širenje palete postojećih.

BROJNE POTKATEGORIJEČest je slučaj različitog definiranja ove složene skupine potkategorija. Za

ovaj smo članak koristili podatke koji uključuju univerzalna sredstva za čišćenje, sredstva za čišće-nje kupaonica (kada, umi-vaonik, pločice...), sredstva za čišćenje u kuhinji (su-doper, štednjak, napa...), sredstva za čišćenje podova (čišćenje/poliranje lamina-ta i drvenih podova), abra-zivna sredstva za čišćenje te sredstva za uklanjanje kamenca. Sukladno tome, nisu uključena sredstva za čišćenje WC školjki,

sredstva za održavanje i osvježavanje WC školjki, sredstva za čišćenje i njegu namje-

štaja, sredstva za pranje tepiha, sredstva za čišćenje prozora i stakla, te proizvo-di za prevenciju plijesni (uključujući i višenamjen-ska sredstva za čišćenje s dodanim svojstvom za uklanjanje plijesni).

PRODAJNI REZULTATIPromatrajući količinsku prodaju ovako definirane kategorije sredstava za čišćenje kućanstva svje-doci smo blagog pada, suprotno trendu proteklih godina. U usporedbi zad-njih 12 mjeseci (srpanj 2012. – lipanj 2013.) s is-tim razdobljem prethodne

godine, količinska prodaja je manja za 1,3% i iznosi 8,2 milijuna litara. Vrijed-nosna prodaja, pak, iznosi 177 milijuna kuna, što je za 0,8% manje nego godi-nu prije. Najvažniji kanal prodaje za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) s 30%, zatim

drogerije s 21%, slijede hipermarketi (iznad 2500 m2) s 19%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 14%, srednje trgovine mješovitom ro-bom (41 - 100 m2) s 11% te male trgovine mješovi-tom robom (do 40 m2) s 5% udjela.

Trgovačke robne marke u zadnjih godinu dana bilježe rast od 5%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

30

21

19

14

11

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

srpanj 2012. - lipanj 2013.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

5

Izvor: Nielsen

Količinski udjeli prema namjeni proizvodasrpanj 2012. - lipanj 2013.Univerzalna sredstva za čišćenje kuć.

66,1%Abrazivna sredstva za čišćenje

Sredstva za čišćenje podova

Sredstva za uklanjanje kamenca

Sredstva za čišćenje u kuhinji

Ostala sredstva za čišćenje

11,7%

7,6%

3,4%

2,8%

8,5%

Količinski udjeli prema formi proizvodasrpanj 2012. - lipanj 2013.Tekućina

73,7%Krema

Maramice

Gel

Prašak

Ostalo

9,5%

7,7%

5,6%

2,4%

1,1%

SUŽENI IZBORširokog asortimana

NAMJENA I FORMA Prema namjeni proizvoda, količinski se najviše pro-daju univerzalna sredstva za čišćenje koja čine 66,1% kategorije, dok im je vri-jednosni udio nešto manji (58,3%). Ovaj tip proizvoda

je stabilan jer u usporedbi s prošlom godinom i trend i cijena su mu ostali ne-promijenjeni, što se rijetko može vidjeti. Veličini udjela sigurno doprinosi i to što univerzalna sredstva za čiš-ćenje imaju nižu cijenu od ostalih sredstava sa speci-jalnom namjenom. Nakon univerzalnih slijede abra-zivna sredstva za čišćenje s 11,7% količinske prodaje, zatim sredstva za čišćenje podova sa 7,6%, sredstva za uklanjanje kamenca s 3,4% (koja u zadnjih godinu dana bilježe pad od 15%), sredstva za čišćenje kuhinje s 2,8% te ostala sredstva za čišćenje koja imaju 8,5% količinskog udjela. Prema formi proizvoda, najprodavanija su sredstva u tekućem obliku (73,7%), zatim u obliku kreme (9,5%), maramice (7,7%), gelovi (5,6%), praškasta sredstva za čišćenje (2,4%), te ostali oblici (1,1%).

BRENDOVI I TRENDOVIVodeći proizvođači (s pri-padajućim robnim marka-ma) u posljednjih godinu dana (srpanj 2012. – lipanj 2013.) su Unilever (Domes-

tos, Cif), Labud (Sanitar, Super Jon, Permetal), Sapo-nia (Arf, Vim), Colgate Pal-molive (Ajax), SC Johnson (Mr. Muscolo, Pronto). Dok spomenuti poznati brendovi bilježe blagi pad prodaje, trgovačke robne

marke, koje drže 15% ko-ličinskog udjela kategorije, u zadnjih

godinu dana bilježe rast od 5% što je, uz dominantan udio univerzalnih sredstava za čišćenje koja imaju nižu cijenu u odnosu na osta-la, dovoljno indikativno u kojem se smjeru kreću trendovi u ovoj kategoriji.


vrijednosna prodaja iznosi kuna

Suprotno trendu proteklih godina ova kategorija bogatog asortimana bilježi blagi pad prodaje uz

nastavak rasta udjela trgovačkih marki te stabilnu poziciju univerzalnih sredstava za čišćenje

Količinski se najviše prodaju univerzalna sredstva za čišćenje koja čine 66,1% kategorije

177 milijuna

SUŽENI IZBOR

Milanka ĆorićAnalitičar, AC Nielsen

Pojam proljetnog čiš-ćenja poznat je kako kućanicama, tako i industriji. No, rijetko

se govori o jesenskom čišće-nju koje, prema podacima GfK, po intenzitetu kupo-vine sredstava za čišćenje, stoji uz bok proljetnom čiš-ćenju. GfK Consumer Panel prati kupovine kućanstava

u Hrvatskoj posljednjih 13 godina. U najnovijem istra-živanju analizirali smo ku-povinu sredstava za čišćenje u razdoblju od srpnja 2012. do lipnja 2013. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Prvi jesenji mjesec, kao i prvi proljetni, do-nosi 30%-tni rast kategorije sred-stava za čišćenje (u odnosu na prodaju ostalih 10 mjeseci). U razdoblju od srpnja 2012. do lipnja 2013. ku-ćanstva u Hrvatskoj izdvojila su oko 150 milijuna kuna na ove proizvode. Iako smo količinski kupovali podjednako, potrošili smo 3% manje u od-nosu na prethodnih 12

mjeseci. Gledano pojedinač-no, segment univerzalnih sredstava za čišćenje pao je 3%, sredstva za čišćenje kupaonice i sredstva za ku-hinju zadržala su vrijednost, sredstva za čišćenje stakla bilježe pad od 4%, a sredstva za čišćenje drvenih površina ostvarila su minus od čak 8%. Kako se brendovi prila-

gođavaju sve zahtjevnijem, a sve racional-nijem kupcu? Izdvojili smo 16 najjačih imena i utvr-

dili da su Denkmit, Frosch, Permetal, W5 i Mr. Proper pobjednici kategorije jer su, unatoč povećanim cijenama, povećali volumene. S druge strane, velika imena poput Ajaxa, Cillit Banga, Arfa i

Domestosa bilježe pad volumena.

BITKA CIJENAMA U posljednjih godinu dana najavljivali smo Super Jon kao brend u strelovitom us-ponu. U čemu je tajna, kako Super Jon raste u kategoriji koja stagnira? Analizirali smo kupnju Super Jona u kategoriji univerzalnih sred-stava za čišćenje te saznali na čiji račun ovaj brend puni svoj budžet. Kupci Super Jona povećali su frekvenci-ju kupovine. Još je važnija činjenica da je on privukao nove kupce, najviše preuzi-majući od Arfa i Domestosa. Gornja dva kvadranta matri-

ce (napredak i uspjeh) prikazuju brendove od kojih Super Jon

uzima dio vrijed-

nosti. Me-

đutim, ni on nije pošteđen u bitkama brendova jer Frosch predstavlja potenci-jalnu opasnost i uzima dio vrijednosti Super Jonu. Ne tvrdimo da je sve u cijeni, ali dok je Super Jon 20%

jeftiniji od Arfa, a Frosch 25% jeftiniji od Super

Jona, teško da će se ishodi bitaka

između ovih brendova

značajnije promije-

niti.


Sredstva za čišćenje kućanstva

Jesensko čišćenjePrema intenzitetu kupovine sredstava za čišćenje nastupajući jesenski period stoji

uz bok onom proljetnom

Prvi jesenji mjesec, kao i prvi proljetni, donosi 30%-tni rast ove kategorije

0 80 100 12020 40 60 140 160 180 200-200

-100

0

100

200

300

400

500

Indeks lojalnosti

Mr Proper

Dax

ProntoW5

Domestos

Cilit Bangostali

Vim

AjaxDenkmit

Frosch

Arf

Mr Muscolo

Cif

Neto

dobi

tak/

gubi

tak

Napredak Uspjeh

AlarmUpozorenje

Ilustracija migracije kupaca u razdoblju srpanj 2012. – lipanj 2013. na primjeru Super Jon-a

Volumen raste, cijena raste

Volumen pada, cijena raste

Volumen raste, cijena pada

Volumen pada, cijena pada

AjaxCilit Bang

ArfDomestos

Mr Muscolo ClinProntoDaxSanitarSuper JonCif

DenkmitFroschPermetalW5Mr Proper

Top 16 brendova srpanj 2012. – lipanj 2013. vs

srpanj 2011. - lipanj 2012.

Mladen KožićSales Manager, GfK Croatia


Mala škola prodaje

Tržišna utakmica prevagnula je odavno na stranu velikih, dobro organiziranih lanaca. Selekcija je učinila svoje i danas na našem

tržištu vrijedi više od 100 godina poz-nata “Pareto raspodjela”, s tim da se granica od 20% tržišta koje bi Pareto “ostavio” malima sada već opasno pri-bližava. Takva kretanja na tržištu pred male trgovce postavljaju nove zahtjeve i tržišne izazove koji iziskuju otvorena promišljanja i prilagođene reakcije. Većina poruka svodi se na potrebu udruživanja u veće i jače asocijacije kako bi mala trgovina povećala svoju snagu i stabilizirala tržišnu poziciju.

CASH POOLING Danas nekoliko Udruga malih trgo-vaca sve jasnije formulira zajednički nastup kroz različite oblike udruženog nastupa na tržištu i objedinjavanjem određenih segmenata poslovanja. Tako su u Cash Pooling, program objedinjenog vođenja računa za čla-nice saveza, kod Privredne banke Zagreb ušli: Savez udruga malih trgo-

vaca Republike Hrvatske (Čakovec), Udruga malih trgovaca Zagreb (Za-greb), Udruga trgovaca “051” Rijeka (Rijeka), Udruga trgovaca Međimurja (Čakovec), Udruga trgovaca Sisak (Sisak) i Udruga trgovaca Zadarske županije (Zadar). Pod okriljem Save-za udruga malih trgovaca Republike Hrvatske djeluje 331 poslovni subjekt s oko 600 prodajnih mjesta. Između ostalih poduzetih aktivnosti, i na ovaj način Udruge formiraju i jačaju Savez

Udruga te pokušavaju deklarirati svo-ju tržišnu snagu. U analizi djelovanja različita su polja koja vode ili udalja-vaju od uspjeha. Sva su važna tako da je teško prioritizirati, valja djelovati simultano. Lista je poduža.

SMISAO, MISIJA, VIZIJAUdruge su nastale iz potrebe preživlja-vanja. Razvoj će ovisiti o tome kojom

brzinom i intenzitetom će prepoznati i naglasiti svoju tržišnu ulogu. Formira-nje poruke kroz misiju / viziju više je od modernog komuniciranja s potro-šačima. Jasno formulirana poruka u sebi ima i osnove poslovne strategije. Objedinite svijest o smislu postojanja, formirajte misiju i viziju, dobit ćete svjetionik koji ukazuje kojim putem treba ići a koji valja izbjeći.

FINANCIRANJEU procesu profesionalizacije Udruge zapošljavaju operativu, što je bitan po-mak u odnosu na dosad većinom do-brovoljni rad vlasnika poduzeća-čla-nica. Uz gore navedeni cash pooling (koncentriranje računa, obračunski ili stvarno) to stavlja sasvim novi nagla-sak na koristi i odgovornosti članica. Potom, formiranje jasnih pokazatelja

uspješnosti, o čemu smo već pisali, odgovorit će na pitanje kako ulagati u posao i s

kojim očekivanim povratom na ulože-ni kapital. Elementi koje treba pratiti su ukupan obrt roba uparivanjem prodaje i zaliha. Na to valja izmjeriti profitabilnost mjerenjem prosječnih marži. No, taj osnovni model valja produbiti praćenjem tzv. KPI poka-zatelja (Key Performance Indicators) svake grupe proizvoda. Tek tad uka-zuje se odgovor gdje uložiti a gdje

Mali moraju POSTATI VEĆI

Mirko ĐukićBMM savjetovanje

Udruživanje malih trgovaca na temelju svih poslovnih aktivnosti koje se mogu objediniti postao je imperativ na današnjem tržištu maloprodaje

Mali trgovci trebaju iskoristiti sve svoje komparativne prednosti na tržištu


reducirati, i financijski, no kasnije će biti vidljivo, i logistički i asortimanski.

NABAVANa ovaj zadatak Udruge stavljaju naj-veći naglasak. Dobivenom snagom udruživanja pokušavaju direktno pre-govarati s proizvođačima i uvoznici-ma, u želji smanjivanja ovisnosti o po-srednicima, tj. veleprodajama. Svaki direktan dobavljač, svaki postotak više dobiven u teškim pregovorima čini ih sposobnijima opstati. Naravno, ovim modelom i veleprodaje imaju “težeg” kupca. U ovom su sve uspješniji. Po-vezivanje nabave sa standardima unu-tarnjeg uređenja prodajnih prostora otvara nove mogućnosti povezivanja u zajedničkom nastupu s najvažnijim dobavljačima.

LOGISTIKA U ovom broju možete dodatno saznati standarde koji vrijede za ovaj dio posla. Konkurentska borba smanjivanjem troškova čini logisti-ku najzanimljivijim dijelom posla. Kvalitetna programska rješenja do-nose ogromnu prednost, dok im-

provizacija erodira stvorenu maržu. Skladištenje i prijevoz roba i dalje su raspršena djelatnost Udruga. Dio dobavljača ovo i voli, obzirom na slobodu koju time dobiva prodajna

sila. U skoroj budućnosti Savez će zasigurno vrlo ozbiljno protresti mogućnosti zajedničke logistike, barem za dio asortimana visoko voluminoznih roba male vrijednosti po jedinici.

IDENTITET I UREĐENJEDanas je većina članica vizualno “osvojeno” nekim od veleprodajnih

programa. Uspjeh u budućnosti ovisi o spretnosti kojom ćemo mi potrošači dobiti jasnu pozivnicu u prodajne prostore ovih većinom “trgovina u susjedstvu”. Što je to posebno u poslo-vanju Udruge malih trgovaca? Morat će nam odgovoriti na pitanje: “Zašto bih ušao ovdje?”

Navedene sistematike relativno je teško jasno formulirati na malim for-matima do 100 m2, uz to i regionalno različitih potrošačkih afiniteta. No, kostur unutarnjeg ure-

đenja Udruge će morati sugerirati, ako ne i namet-nuti članicama, obzirom je danas

još uvijek previše prostora za pobolj-šanje (čitati – propusta u unutarnjem uređenju). Osnovna pravila raspore-đivanja grupa roba u prostoru, BTL osnaživanja prodaje, elastičnosti u “akcijanju”, vode članice u konku-rentsku prednost u odnosu na velike, teške i krute konkurente.

PRIVATNA MARKA I PRODAJAPogledajte teme iznad i vidjet ćete što sve treba napraviti prije realizaci-je vlastite robne marke. A sad evo i osnovnog razloga ovom tekstu. Udruge su tek dijelom svjesne snage prodaje. Spomenuti “teški” konkurenti nemaju prodaju na prodajnom mjestu. Usluga kupcu takoreći ne postoji, dodatna pro-daja vrši se “voblerima, hengerima, duopakovima” itd. Rijetkost je čuti glas prodavača osim kad ga priupi-tamo gdje se što nalazi, a i tad nam je velika šansa dobivanja odbojnog komunikološkog stila. Udruge pak imaju više od Paretovih 80% pozna-tih kupaca. Smiješak je češći nego u velikim formatima, no još uvijek daleko od potrebnih 100%, ako već mjerimo potrebnu količinu. Dodatne prodaje je zasigurno vrlo malo. Pro-davači zaposleni u članicama trebaju dobiti dodatnu pomoć u savlada-vanju naprednih prodajnih znanja i vještina. Interni Priručnik prodaje te zajedničko treniranje podiglo bi ra-zinu usluge i prodaje na višu stepeni-cu. Na koncu, tu i jest osnovni razlog ulasku u malu trgovinu u susjedstvu – ne preširok asortiman, ne preniske cijene, ne kopiranje snažnih konku-renata, već najjednostavnije rečeno - ugoda kupovanja. Parafrazirat ću: “Tu sam susjed, tu me znaju”.Time smo dobrim dijelom i odgovo-rili na pitanje kupca “Zašto bih ušao ovdje?”. Zaključak svega navedenog ide u prilog smislu postojanja ovakve asocijacije. No, od postojanja do us-pješnosti dug je put. Držim palčeve.

U maloj trgovini sve se svodi na uštede, ali ne treba štedjeti na osmjehu

udruživanje jača pregovaračku moć trgovaca


Iz regije

Srpska Kompanija Carnex izvezla je prvi kontingent proizvoda za Sloveniju čime je započela svoj prodor na tržište EU. U Sloveniji će se tako uskoro moći kupiti Carnex proizvodi kao što

su njihove poznate paštete i gotova jela. Istovremeno, ova kompanija nastavlja s isporukom proizvoda i na tr-žištima Carinske unije (Rusija, Bjelorusija i Kazahstan).

Prosječna mjesečna raspo-loživa sredstva po doma-ćinstvu u Srbiji su u drugom kvartalu ove godine iznosila oko 475 eura, a najviše novca (43%) građani troše za hranu i bezalkoholna pića. Za vodu,

stan, struju odnosno sve komunalije odvaja se oko 15% svih prihoda, dok se za prijevoz (automobili, gradski prijevoz) troši upola manje.

Carnex izvozi u Sloveniju • • • Srbija: Najviše se troši na hranu • • •

VINDIJA

Otvoren novi pogon u Vojvodini

Prehrambena industrija Vindija otvorila je u mjestu Plandište, na

jugoistoku Vojvodine, novi pogon za proizvodnju mesnih prerađevina u koji je uložila 2,66 milijuna eura i gdje pla-nira otvoriti 50-ak novih radnih mjesta. Novim pogonom Vindija osigurava dodatne količine peradarskih proizvoda za izvoz u zemlje Cefte, Europsku uniju i Rusiju. Kako je rekao generalni direktor Vindije Dragutin Drk, Vindija je ukup-nim ulaganjima u Srbiji od 34 milijuna eura uspješno premostila prepreke pri izvozu u zemlje članice Cefte. Uz to, kaže Drk, Vindija je osigurala kvalitetnu podlogu za osvajanje stabilnog mjesta u proizvodnji pilećeg mesa na tržištu

Mercator grupa smanjila gubitak

Mercator Grupa je u prvom polugodi-štu 2013. ostvarila 1,36 milijardi eura

čistih prihoda od prodaje što je za 3,3,% manje u odnosu na isto razdoblje lani, dok je gubitak u tom periodu smanjen za petinu i iznosi 15,1 milijuna eura. U objašnjenju rezultata se ističe kako su niži prihodi prvenstveno rezultat zaoštrenih gospodarskih uvjeta i strukturnih promje-na u ponašanju potrošača slijedom pada kupovne moći. Pad prodaje rezultat je povlačenja s tržišta Bugarske i Albanije, daljnjeg zatvaranja poslovnih jedinica, a ostvaren je pad prihoda na najvećem tržištu Grupe – Sloveniji (3,8%), pri čemu je relativno najveći pad prihoda zabilje-žen u Hrvatskoj.

Nestlé u Sloveniji prelazi na direktni model poslovanja

Nakon 17 godina Nestlé je odlučio da će svoje poslove u Sloveniji voditi

preko svoje centrale a ne preko ovlaštenog zastupnika i distributera. Promjena distri-bucijskog modela i neposredna suradnja sa slovenskim trgovcima Nestléu će omogući-ti da se bolje posveti potrebama i željama slovenskih potrošača, misle u kompaniji.

Neuspješan natječaj za privatizaciju

NDKP-aNatječajna komisija na sjednici sredi-

nom rujna nije prihvatila zahtjev kon-zorcija kupaca za novo produženje roka za uplatu kupoprodajne cijene od 7,1 milijuna eura za Novi duvanski kombinat

Srbije te veće prisutnosti na tržištima EU-a i Ruske Federacije. Iz Vindije ističu i kako je taj hrvatski poslovni sustav u Srbiji uspješno objedinio farmu za tov, tvornicu stočne hrane UNIP u Valjevu, industriju mesa u Plandištu i tri distribucijska centra i tako osigurao potpunu kontrolu nad svim fazama proizvodnje.

Podgorica (NDKP) te će uputiti prijedlog da se natječaj za privatizaciju proglasi neuspjelim. Na natječaj za privatiza-ciju crnogorske duhanske kompanije prijavio se konzorcij koji čine Partner Company iz Danilovgrada, Primat iz Užica i Jaz Express iz Budve s kojima su predstavnici Crne Gore u lipnju potpisali Ugovor o kupoprodaji dionica NDKP-a.


Iz svijeta

Francuski trgovac Auchan objavio je kako mu je ukupni promet u prvom polugodištu, ne računajući prodaju naftnih derivata, porastao za 4% na 29,8 milijardi eura. U proma-tranom je razdoblju EBITDA

porasla 4,4% u odnosu na prvih šest mjeseci 2012. i to na 1,15 milijardi eura. Isto-dobno, operativna dobit veća je za 14,8% te je iznosila 583 milijuna eura.

FTSE Grupa je izvijestila kako je tvrtki Nestlé još jednom potvrđeno uvršta-vanje na listu FTSE4Good indeksa. Riječ je o indeksu odgovornog ulaganja koji mjeri učinke kompanija koje

posluju u skladu sa standar-dima globalne korporativne odgovornosti, a odnose se na ekološku održivost, ljudska prava, radne norme, borbu protiv korupcije, klimatske promjene i dr.

Auchanu prodaja rasla 4% • • • Nestlé u FTSE4Good indeksu • • •

PHILIP MORRIS

Širenje poslovanja

u GrčkojMeđunarodni proizvođač cigareta

Philip Morris najavio je osnivanje europskog distributivnog centra u Grčkoj, u okviru svojih planova za širenje poslo-vanja u toj prezaduženoj zemlji. “Nakon sporazuma koji smo potpisali u veljači, naše skladište u Agriniju sada ćemo pre-tvoriti u distributivni centar Philip Morrisa za čitavu Europu”, izjavio je generalni direktor kompanije u Grčkoj Nikos The-ofilopoulos. Krajem veljače, Philip Morris se obavezao na kupovinu polovice grčke proizvodnje cigareta u naredne tri godi-ne. Područje Agrinio, nekada poznato po

Norveška i Švicarska najskuplji u Europi

Podaci Eurostata pokazuju da su u prošloj i početkom ove godine hrana,

piće i duhanski proizvodi u cijeloj Europi bili najskuplji u Norveškoj i Švicarskoj. Norvežani tako moraju platiti čak 84% više od prosjeka EU, a Švicarci 54% za hranu i bezalkoholna pića. U EU su alko-holna pića najskuplja u Finskoj, a cigarete u Irskoj. Rekorder po cijenama alkoholnih pića i duhana u Europi je Norveška, gdje su ovi proizvodi gotovo tri puta skuplji u odnosu na prosjek u EU. Hrana je za oko 40% skuplja u Danskoj, za 25% u Šved-skoj, dok za prehranu manje od prosjeka u EU trebaju dati Portugalci, Slovenci i Irci, a znatno jeftinija hrana je u Češkoj, Slovačkoj, Turskoj i Hrvatskoj.

Slaba prodaja Carlsberga i Heinekena

Danski proizvođač piva Carlsberg zabilježio je pad prodaje na europskim

tržištima a Europa je bila uteg i za poslovne rezultate nizozemskog Heinekena. Carl-sberg je tako u drugom kvartalu ostvario nešto nižu operativnu dobit (EBIT) od 3,44 milijarde danskih kruna. Heinekenu je, pak, dobit u prvoj polovici godine smanjena za 17%, na 639 milijuna eura.

proizvodnji cigareta, suočeno je u proteklih nekoliko godina s gubitkom svoje repu-tacije. “Za Philip Morris Grčka je zemlja od strateškog značaja u pogledu orijentalnog duhana. Tijekom proteklog desetljeća naše investicije u Grčkoj premašile su 600 mili-juna eura”, izjavio je Theofilopoulos nakon sastanka s grčkim premijerom Antonisom Samarasom i ministrom za poljoprivredni razvoj Athanasiosom Tsaftarisom.

KARIJERE

Belgijska Delhaize grupa ime-novala je Fransa Mullera za

novog generalnog direktora koji će na dužnost stupiti 8. stude-nog te na toj poziciji naslijediti

Pierre-Olivier Beckersa. Beckers će ostati na raspolaganju do konca godine u funkciji savjetni-ka novog generalnog direktora nakon čega odlazi u nadzorni odbor kompanije. Kako bi se osigurala lakša tranzicija Muller će se pridružiti Delhaizeu već

14. listopada. Pedeset dvogo-dišnji Muller ima 15 godina iskustva na pozicijama višeg menadžmenta u maloprodaji. U Delhaize grupu dolazi s pozicije člana upravnog odbora Metro grupe te generalnog direktora Metro Cash & Carryja.

Smjena na čelu Delhaize grupe


Kraševa “slatka” povijest počinje 1911. godine kada je tvornica Union u Zagrebu započela s

radom kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugois-točnoj Europi. Već od samog početka, slastice proizvedene u ovoj tvornici primaju najve-će priznanje - Union postaje carski i kraljevski dobavljač bečkog dvora. Godine 1923. u Zagrebu, na Savskoj cesti, tvrtka Bizjak započinje pro-izvodnju dvopeka, keksa i vafla. Do 1950. godine dolazi do ujedinjenja Uniona, Bizjaka i osta-lih manjih proizvođača konditorskih proizvoda iz Zagreba. Te godine tvrtka dobiva ime Josip Kraš po antifašističkom borcu i istaknutom rukovodiocu tadašnjeg sindikalnog po-kreta. Od trenutka ujedi-njenja kompanija počinje svoj razvoj kao proizvođač sve tri grupe konditorskih proizvoda: kakao pro-izvoda, keksa i vafla i bom-bonskih proizvoda. Godine koje dolaze obilježene su ulaganjima u modernizaciju proizvodnje. Nove genera-cije Kraševih stručnjaka na

temeljima originalnih kon-ditorskih receptura primje-njuju nova znanja u izradi slastica, zahvaljujući kojima se sustavno povećava ponuda asortimana i dalje zadržava vodeća pozicija na prostoru regije. Društveno poduzeće se 1992. godine transformira u dioničko društvo Kraš te se od tada razvija kao tržišno orijentirana kompanija čiji su proizvodi prisutni na svjet-skim tržištima.

NENADMAŠNI VLAKIĆJedan od najpoznatijih Kra-ševih brendova je Kraš Ex-press. Prepoznatljiva teglica oblika dimnjaka lokomotive

skriva fini kakao napitak još od davne 1978. godine. Ime je dobio po uzoru na poznati vlak Orient Express i po svojoj ekspresnoj dozi 8 vitamina (A, B1, B2, B3, B5, B6, C, D) i kalcija, jer šalica mlijeka s Kraš Expressom zadovoljava 15% dnevnih potreba za njima. Pakiranje u teglicu nadopunjavalo je veće pakiranje u vrećici. Negdje do sredine devedese-tih godina u teglicu su, osim instant napitka, bile prilo-

žene i igračke – plastični elementi

željezničke kompozicije i šablone za crtanje. Mnogi će se, danas već odrasli potro-šači, zasigurno sjetiti kako su isipavali čitav sadržaj ne bi li što prije vidjeli što ih čeka na dnu. Od samih

početaka maskota brenda bila je vlak, no s ciljem mo-dernizacije brenda 1999. godine vlak je zamijenjen Kraš Express superjunakom. Pa ipak, ma koliko pratio svjetske trendove i ukus modernih potrošača, on nije mogao nadmašiti slavu poz-natog vlakića.

OSVJEŽENI IDENTITETU želji da se brend revitali-zira 2010. godine započeo je proces rebrandinga Kraš Expressa, a vlakić je ponov-no postao važan element komunikacije, zajedno s uvijek prepoznatljivim sloganom “Ujutro za dobar dan, uvečer za dobar san!”. U skladu s ciljevima projek-ta modernizirana je amba-laža teglice (tzv. sleeve) te su uvedena nova pakiranja u samostojećim vrećicama, kao i nove gramature (200 g i 500 g). Redizajn amba-laže povjeren je francuskoj agenciji CB’a, a rezultat je prepoznatljiva crvena am-balaža na kojoj dominiraju logotip i nova-stara ma-skota Kraš Express vlakić. Ovakav razigrani vizualni identitet prije svega će privući pažnju djece, ali na svakom proizvodu postoji i dio namijenjen majkama - “Mama zna” - u kojem su navedene dodatne informa-cije o koristima vitamina i minerala koji se nalaze u ovom napitku. Kraš Express

je do danas zadržao lider-sku poziciju u kategoriji instant kakao napitaka, a teglica je vodeći proizvod u kategoriji. Za očekivati je da se trend konzumacije potrošača neće mijenjati jer Kraš Express je bio i ostao neizostavan dio odrastanja.

Brendovi našeg djetinjstva - Kraš Express

Kraš Express je bio i ostao neizostavan dio života svojih potrošača, a upravo tradicionalne vrijednosti čine i osnovu nove

vizualne komunikacije brenda s prepoznatljivim sloganom

Ujutro za dobar dan, uvečer za dobar san!

Instant kakao napitak Kraš Express na tržištu je već punih 35 godina


Vindija obogatila svoj asortiman Freska voćnih

jogurta

Novo izdanje Vindijinog jogurta Freska s okusom šumskog voća dolazi u

praktičnom obiteljskom pakiranju od 1 l u višeslojnoj kartonskoj ambalaži pod na-zivom Tetra Rex. Zbog profinjene tekuće konzistencije Freska jogurt sa šumskim voćem idealan je u kombinaciji sa žita-ricama ili mueslijem. Njegova posebna aroma, mješavina šumskog voća - malina, kupina, borovnica i jagoda - čini ga osvježavajućim užitkom za sve ljubitelje mliječnih napita-ka. Tekući jogurt Freska šumsko voće proširu-je asortiman jogurta u obiteljskom pakiranju (natur + šum-sko voće). Višeslojna kartonska ambalaža moderno je TREX pakiranje s inovativnim dizajnerskim rješenjem, a trajnost proizvoda je 35 dana u rashladnom lancu.

Novo na polici

Tri Podravka juhe i dvije Talianette pro-izvodi su blagog okusa prilagođenog

djeci. Podravka juhica pričalica je bistra pileća juha iznimno bogata tjesteninom u obliku svih slova abecede koja potiču djecu na igru “slovkanja” i čini obrok zabavni-jim. Podravka juhica zvjezdica je bogata povrtna juha koja nudi povrće sjedinjeno sa sitnom tjesteninom u obliku zvjezdica. Po-dravka juhica okruglica je vesela, lagana juha blagog po-vrtnog okusa sa zelenim i narančastim

gris okruglicama. Talianetta špageti mljac-keti su pripremljene od kvalitetnih špageta u karakterističnom umaku od rajčice, gove-đeg mesa, povrća te mirisnih mediteranskih začina. Talianetta tjestenina smazolina je jelo pripremljeno od spiralne tjestenine u kremastom i hranjivom umaku od sira s

odabranim začinima. Marketinška podrška: TV (spot 30” i 15”), tisak, ra-dio, internet, oglašavanje na prodaj-nim mjesti-ma i dr.

Nakon što je ovog proljeća predstavljen Pileći toast narezak za narezivanje na

delikatesi, Perutnina Ptuj - Pipo Čakovec predstavlja novi Pileći toast narezak u pakiranju od 400 g namijenjen za police trgovina. Toast narezak je polutrajni, obareni pro-izvod od pilećeg mesa s malo masti - u 100 g ima samo 4,2 g masti. Toast narezak pakiran je u

predštampani ovitak dimenzije 60 mm i egaliziran je, ne sadrži svinjetinu i proizve-den je prema halal standardu. Broj komada u kutiji: 8. Težina kutije: 3,2 kg. Rok trajanja: 75 dana od datuma proizvodnje.

Podravka dječje juhe i Talianetta

Pileći Toast narezak 400 g Perutnine Ptuj - Pipo

Perutnina Ptuj - Pipo: Novo pakiranje Exclusive šunki

Exclusive pileća i pureća šunka Perutnine Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec na tržištu su predstavljene prošle godine, a od ove

jeseni dostupne su u novom pakiranju od 400 g namijenjenom za police. Receptura i okus proizvoda ostali su isti. Promijenjena je ambalaža i težina proizvoda koji se sada pakira u predštampani ovitak dimenzije 60 mm. Exclusive šunke proizvodi su slim&fit linije Perutnine Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, linije zdravih proizvoda prilagođenih suvremenom načinu života. Broj komada u kutiji: 8. Težina kutije: 3,2 kg. Roktrajanja: 75 dana od datuma proizvod-nje.

Vitalis 7 žitarica muesli

Dr. Oetker, kao vodeći brend na tržištu mueslija, predstavlja nove Vitalis 7 žitarica muesle u tri visokovrijedna okusa:

Integralni muesli, Voćni muesli i Orašasto i šumsko voće muesli u prozirnoj vrećici od 700 g. Raznolikost ži-tarica, visokovrijedni sastojci, nova i atraktivna ambalaža te kvaliteta vrećice, samo su neke od prednosti Dr. Oetker mješovitih mueslija. Vitalis 7 žitarica savršena je novost za sve potrošače mješovitih mueslija i najbolji poticaj prodaji. Prepoznajte mogućnost rasta segmenta i osigurajte dodatnu prodaju.

PREPORUKA

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!

Izlog

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata

Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:[email protected]

www.frkaplus.hr

Ja TRGOVAC magazin - rujan 2013.

Documents

Transcript of Ja TRGOVAC magazin - rujan 2013.