IZVJEŠTAJNO PROGNOZNI POSLOVI U ŠUMARSTVU ZA 201 … · Analiza količina oborine za jesen 2017....

IZVJEŠTAJNO PROGNOZNI POSLOVI U

ŠUMARSTVU ZA 201


ŠUMARSTVU ZA 2017/18. GODINU


. GODINU

IPP u šumarstvu 2017/2018.

2 Hrvatski šumarski institut

Sadržaj Uvod ..................................................................................................................................... 3

Opća ocjena klime za 2017. godinu ................................................................................... 5

NAJZNAČAJNIJI BIOTSKI I ABIOTSKI ČIMBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U 2017. I PROGNOZA

POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2018. GODINU ............................................................................ 16

ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI .............................................................................................. 16

Biljne bolesti ................................................................................................................... 16

Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides) ........................................................... 16

Štetni kukci...................................................................................................................... 23

Gubar (Lymantria dispar) ............................................................................................. 23

Prognoza populacije gubara za 2018. godinu ............................................................... 24

Mrazovci ..................................................................................................................... 26

Prognoza populacije mrazovaca za 2017. godinu ......................................................... 28

Rezultati analize hrastovih grana za 2018. godinu ....................................................... 34

Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa) ................................................................ 46

Potkornjaci .................................................................................................................. 48

Jelovi potkornjaci ........................................................................................................ 48

Smrekovi potkornjaci-situacija u Gorskom kotaru 2017. godine .................................. 49

Prognoze kretanja populacije potkornjaka i preporuke ................................................ 55

Situacija sa mediteranskim potkornjakom (Orthotomicus erosus) na području Dalmacije

.................................................................................................................................... 57

2017. godine ............................................................................................................... 57

Ostali štetnici............................................................................................................... 63

OSTALI ŠTETNI BIOTIČKI ČIMBENICI ................................................................................. 64

Korovi .......................................................................................................................... 64

Glodavci ...................................................................................................................... 68

ŠTETNI ABIOTIČKI ČIMBENICI ........................................................................................... 75

Vjetroizvale, vjetrolomi, snjegolomi ............................................................................ 75

Mraz ............................................................................................................................ 80

Sušenje šuma .............................................................................................................. 82

Rekapitulacija štetnih čimbenika u šumama Hrvatske u 2017. godini .............................. 89

Zaključak ......................................................................................................................... 93

Pojava biljnih bolesti i štetnika u 2017. godini ............................................................. 93

Prognoza pojave biljnih bolesti i štetnika za 2018. godinu ........................................... 94



UvodUvodUvodUvod

Globalno je 2017. godinabila je treća uzastopna najtoplija godina u povijesti mjerenja

temperature na Zemlji i rekordna po ekstremnim vremenskim događajima koji su prouzročili

društvene i gospodarske poremećaje i gubitke. Iako pojedinačno malene, kronične promjene

u temperaturi i količini padalina kumulativno dovode do promjene okolišnih uvijeta u mjeri

koja za posljedicu ima poremećaje ekološkim u odnosima koji vladaju u šumskim

ekosustavima određenog područja. Ekspanzija populacija mediteranskog borovog

potkornjaka koja je zabilježena u 2017. godini na području Dalmacije mogao bi biti jedan od

primjera takovih posljedica. S druge strane, ekstremne klimatske pojave mogu uzrokovati

drastične poremećaje i akutne posljedice za zdravstveno stanje šuma bilo izravnim

abiotskim djelovanjem ili posljedičnim koje se očituju u populacijskim ekspanzijama

autohtonih štetnih organizama. Jedan od takovih scenarija je i pojava potkornjaka na

području Gorskog kotara nakon jakog ledoloma u proljeće 2014. godine.

Invazivne vrste i dalje predstavljaju realnu i veliku opasnost za šumske ekosustave. Poznate

su posljedice nedavne pojave kestenove ose siškarice, čija je populacija uspješno

kontroliranabiološkim sredstvima kontrole u vidu specijaliziranog parazitoida.Najnoviji

primjerinvazivnog štetnika u Hrvatskoj je hrastova mrežasta stjenica koja se i 2017. godine

uspješno širilaprema zapadnim dijelovima Hrvatske. Ne manje važno, promjene okolišnih

uvjeta uzrokovane klimatskim primjenama dovode i ekspanzije areala autohtonih štetnih

organizama. Dokaz takovih posljedica već je zabilježen na području Europe na primjeru

širenja areala borovog četnjaka od juga prema sjeveru: Znanstvena istraživanja predviđaju i

pomicanje populacija gubara od juga prema sjeveru, a takav se razvoj događanja vjerojatno

može očekivati i za druge termsenzitivne vrste autohtone u Europi.

Tijekom 2017. godine na vrijeme su odrađeni svi planirani poslovi Izvještajno prognoznih

poslova u šumarstvu uz odličnu suradnju Hrvatskog šumarskog instituta i Ministarstva

poljoprivrede, Uprave za šumarstvo.



Ovo izvješće sastoji se iz dva segmenta: analize pojave štetnih čimbenika i poduzetim

mjerama zaštite u šumama Hrvatske tijekom 2017. godinete prognoza pojave najznačajnijih

šumskih štetnika za 2018. godinu.



Opća ocjena klime za 2017. godinu

Preliminarna analiza Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da 2017. spada

među tri najtoplije godine u povijesti mjerenja, sa rekordnim ekstremnim klimatskim

prilikama (tropski cikloni, poplave, suše, veliki toplinski valovi, šumski požari, snažne

hladnoće). Prosječna globalna temperatura u 2017. bila je oko 0,5 °C viša u odnosu na

tridesetogodišnji prosjek od 1981. do 2010. godine.Time je nastavljen niz (nakon 2015. i

2016.) najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Ugljični dioksid, koji se i ove godine nastavio

povećavati, stoljećima se zadržava u atmosferi, a u oceanima još i duže, gdje podiže kiselost

vode. Njegova koncentracija u atmosferi prešla je simboličku značajnu razinu od 400 dijelova

po milijun (ppm). U 2017. godini dogodili su se brojni vremenski događaji s velikim

utjecajem kao što su katastrofalni uragani i poplave, iscrpljujući toplinski valovi i suše.

Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena kao što su rastuće koncentracije ugljičnog

dioksida, porast razine mora i zakiseljavanje oceana ne jenjavaju. Pokrivenost Arktičkog

mora ledom i dalje je ispodprosječna, a dosad stabilna površina antarktičkog leda dosegnula

je rekordno niske razine ili im se približila.

I u Hrvatskoj je 2017. godina svrstana u kategoriju ekstremno tople na većini područja uz

nešto višu količinu oborine od prosjeka. Ekstremne vremenske prilike kao npr. rekordne

količine oborine u rujnu 2017. uzrokovale su veliku materijalnu štetu. Tijekom ljeta

zabilježeno je nekoliko toplinskih valova s rekordno visokim temperaturama.

Srednja godišnja temperatura zraka za 2017. godinu na području Hrvatske bila je iznad

višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Anomalije srednje godišnje temperature zraka nalaze

se u rasponu od 0,6 °C (Komiža) do 2,1 °C (Bjelovar i Zagreb-Grič).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za 2017. godinu opisane su

dominantnom kategorijom ekstremno toplo dok je šire područje Daruvara te dio srednjeg i

južnog Jadrana svrstano u kategoriju vrlo toplo.



Slika 1: Odstupanje srednje godišnje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) za 2017. godinu.

Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka

(1961. - 1990.) pokazuje da je u 2017. godini u Hrvatskoj na većem broju analiziranih postaja

količina oborine bila viša od prosjeka dok je u Varaždinu bila jednaka prosjeku.

Usporedba s navedenim višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za 2017.

godinu nalaze u rasponu od 66 % (Split- Marjan) do 130 % (Mali Lošinj) spomenutog

prosjeka. Šire područje Splita nalazi se u kategoriji ekstremno sušno dok se dio južnog

Jadrana nalazi u kategoriji vrlo sušno. Šire područje Bjelovara i Knina nalazi se u kategoriji

sušno. Dio sjevernog Jadrana nalazi se u kategoriji vrlo kišno dok je šire područje Zadra,

Zavižana, dio Istre i Kvarnera te šire područje Slavonskog Broda svrstano u kategoriju kišno.

Preostali dio Hrvatske nalazi se u kategoriji normalno.



Slika 2: Odstupanje godišnje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) za 2017. godinu.

Temperatura

Srednja sezonska temperatura zraka (zima) bila je većinom niža od višegodišnjeg prosjeka

(1961. - 1990.) dok je na nekoliko postaja (Poreč, Rijeka, Split-Marjan i Dubrovnik) bila

jednaka prosjeku. Odgovarajuće temperaturne anomalije za zimu 2016/2017. (prosinac

2016., siječanj i veljača 2017.) bile su u rasponu od -1,4 °C (Daruvar) do 0,9 °C (Zavižan).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za zimu 2016/2017. godine opisane

su dominantnom kategorijom normalno izuzevši šire područje Daruvara koje se nalazi u

kategoriji hladno.



Slika 3: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u zimi 2016/2017. godine

Srednje proljetna temperatura zraka za proljeće (ožujak, travanj, svibanj) 2017. godine je na

svim analiziranim postajama bile viša od višegodišnjeg prosjeka 1961. - 1990. Anomalije

srednje proljetne temperature zraka bila su u rasponu od 1,0 °C (Daruvar i Komiža) do 2,9 °C

(Parg). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2017. godine

opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo (dio sjeverne Hrvatske te dio sjevernog

i srednjeg Jadrana), toplo (dio istočne Hrvatske te dio srednjeg i južnog Jadrana) i vrlo toplo

(preostali dio Hrvatske).



Slika 4: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u proljeće 2017. godine

Srednja temperatura zraka na sezonskoj skali (ljeto) u Hrvatskoj bila je na svim analiziranim

postajama iznad višegodišnjeg prosjeka 1961. - 1990. godina. Odgovarajuće temperaturne

anomalije za ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz) 2017. bile su u rasponu od 2,4 Â°C (Komiža) do 4,0

Â°C (Bjelovar, Gospić i Zagreb-Grič). Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u

Hrvatskoj za ljeto 2017. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo

(cijela Hrvatska).



Slika 5: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u ljeto 2017. godine

Srednje temperature zraka na sezonskoj skali (jesen) bile su na većem broju analiziranih

postaja iznad višegodišnjeg prosjeka 1961 - 1990. dok je u Rijeci srednja jesenska

temperatura zraka bila jednaka prosjeku. Odgovarajuće temperaturne anomalije za jesen

(rujan, listopad, studeni) 2017. godine bile su u rasponu od -0,6 °C (Zavižan i Šibenik) do 0,9

°C (Bjelovar). Prema raspodjeli percentila toplinske prilike u Hrvatskoj za jesen 2017. godine

opisane su sljedećim kategorijama: toplo (dio sjeverozapadne i središnje Hrvatske) i

normalno (preostali dio Hrvatske).



Slika 6: Odstupanje srednje sezonske temperature zraka u jesen 2017. godine

Oborina

Analiza zimskih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961. - 1990.) pokazuje

da su količine oborine bile većinom ispod višegodišnjeg prosjeka. Količine su se kretale od 44

% zimskih količina oborine u Bjelovaru do 109 % u Rijeci. Prema raspodjeli percentila

oborinske prilike u Hrvatskoj za zimu 2016/2017. opisane su sljedećim kategorijama:

normalno (dio sjevernog Jadrana, šire područje Knina, dio južnog Jadrana te istočna

Hrvatska), vrlo sušno (šire područje Bjelovara, Zagreba, Gospića i Splita) i sušno (preostali

dio Hrvatske).



Slika 7: Odstupanje količine oborine u zimi 2016/2017. godine

Analiza proljetnih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1961. - 1990.)

pokazuje da su na većem broju analiziranih postaja količine oborine bile niže od prosjeka

dok je u Malom Lošinju bila jednaka prosjeku. Količine su se kretale od 48 % proljetnog

prosjeka u Zagrebu (Grič) do 162 % prosjeka u Slavonskom Brodu. Prema raspodjeli

percentila oborinske prilike za proljeće 2017. godine svrstane su u sljedeće kategorije:

normalno (dio sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana te dio središnje i istočne Hrvatske), vrlo

kišno (šire područje Slavonskog Broda), vrlo sušno (dio sjeverne Hrvatske) i sušno (preostali

dio Hrvatske).



Slika 8: Odstupanje količine oborine u proljeće 2017. godine

Analiza ljetnih količina oborine izraženih u % ljetnih vrijednosti (1961. - 1990.) pokazuje da

su količine oborine u Hrvatskoj bile ispod prosjeka. Količine su se kretale od 2 % ljetnih

količina oborine u Dubrovniku do 74 % spomenutog prosjeka na postaji Zagreb-Grič. Prema

raspodjeli percentila oborinske prilike u Hrvatskoj za ljeto 2017. godine svrstane su u

sljedeće kategorije: ekstremno sušno (šire područje Bjelovara i Pazina, dio srednjeg i južnog

Jadrana i zaleđa), vrlo sušno (dio sjeverozapadne, središnje i istočne Hrvatske te dio

srednjeg i južnog Jadrana) i sušno (preostali dio Hrvatske).



Slika 9: Odstupanje količine oborine u ljeto 2017. godine

Analiza količina oborine za jesen 2017. godine, izražena u % višegodišnjeg prosjeka 1961 -

1990, pokazuje da su količine oborine bile većinom iznad prosjeka. Odgovarajuće količine

oborine za jesen 2017. godine bile su u rasponu od 84 % na postaji Split-Marjan do 214 %

višegodišnjeg prosjeka za ovu sezonu u Malom Lošinju. Prema raspodjeli percentila, količine

oborine za jesen 2017. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno kišno (šire

područje Varaždina i Malog Lošinja), kišno (šire područje Bjelovara, dio istočne Hrvatske te

dio sjevernog i južnog Jadrana ), normalno (dio srednjeg i južnog Jadrana i zaleđa) i vrlo

kišno (preostali dio Hrvatske).



Slika 10: Odstupanje količine oborine u jesen 2017. godine

Sve slike i analize klimatskih podataka preuzete su od Državnog hidrometeorološkog zavoda

(http://klima.hr/ocjene_arhiva.php i http://meteo.hr/index.php ).



NAJZNAČAJNIJI NAJZNAČAJNIJI NAJZNAČAJNIJI NAJZNAČAJNIJI BIOTSKBIOTSKBIOTSKBIOTSKI I ABIOTI I ABIOTI I ABIOTI I ABIOTSSSSKI ČIKI ČIKI ČIKI ČIMBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U MBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U MBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U MBENICI U ŠUMAMA HRVATSKE U

2017201720172017. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2. I PROGNOZA POPULACIJE ŠTETNIKA ZA 2018018018018. GODINU. GODINU. GODINU. GODINU

ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI

Biljne bolesti

Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides)

Hrastova pepelnica i 2017. godine je bila najznačajnija biljna bolest u hrastovim šumama.

Najčešće se javlja na mladim biljkama pod zastorom u naplodnim sjekovima i kod jakog

intenziteta napada značajno utječe na vitalitet biljaka. U starijim sastojinama štetna je kada

napadne drugi list koji prolista nakon golobrsta defolijatora ili uništenja prvog lista zbog

mraza. Topla i vlažna proljeća i ljeta pogoduju razvoju ove bolesti.

U 2017. godini zabilježena je zaraza hrastovom pepelnicomna površini od oko 9115 ha, što

je povećanje u odnosu na 2016. godinu, dok je tretirana površina gotovo identična kao u

2016. godinu (Grafikon 1). Zaraza je bila različitog intenziteta, no vidljivo je da su u 2017.

godini najviši intenziteti zabilježeni na području UŠP Bjelovar (Slika 11, Tablica 1). Na

tretiranje je u 2017. godini utrošeno preko 5.450 litara zaštitnih sredstava.

Grafikon 1: Površine napadnute hrastovom pepelnicom od 2013 do 2017. godine



Slika 11: Intenzitet napada hrastovom pepelnicom u 2017. godini po gospodarskim jedinicama



Tablica 1: Površine po UŠP napadnute hrastovom pepelnicom u 2017. godini

ORJ Vrsta bilja Napadnuta

pov. (ha) Tretirana pov. (ha)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Vinkovci 984,48 984,48 0,00 625,85

Šumarija Cerna hrast lužnjak (Quercus robur),

150,91 150,91 41 - 60% Artea plus, 89

Šumarija Lipovac hrast lužnjak (Quercus robur),

142,69 142,69 81 - 100% Artea plus, 142

Šumarija Mikanovci

hrast lužnjak (Quercus robur),

70,52 70,52 41 - 60% Artea plus, 35,3

Šumarija Otok hrast lužnjak (Quercus robur),

228,35 228,35 41 - 80% Amistar extra 280SC, Artea plus,

156

Šumarija Strizivojna


99,43 99,43 41 - 60% Artea plus, 48

Šumarija Vinkovci



108,55

Šumarija Vukovar hrast lužnjak (Quercus robur),

15,07 15,07 21 - 40% Artea plus, 7

Šumarija Županja hrast lužnjak (Quercus robur),

79,79 79,79 41 - 60% Artea plus, 40

Osijek 81,11 81,11 0,00 193,00

Šumarija Darda hrast lužnjak (Quercus robur),

10,51 10,51 21 - 40% Amistar extra 280SC,

16

Šumarija Đakovo

hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),

50,60 50,60 1 - 20% Amistar extra 280SC, Artea plus, Total TF,

162

Šumarija Levanjska Varoš

hrastovi (Quercus sp.),

20,00 20,00 1 - 20% Amistar extra 280SC,

15

Našice 858,39 858,39 0,00 773,00

Šumarija Donji Miholjac


401,75 401,75 41 - 80% Artea plus, 388

Šumarija Đurđenovac


114,34 114,34 21 - 60% Artea plus, 93,5

Šumarija Koška hrast lužnjak (Quercus robur),

179,16 179,16 41 - 80% Artea plus, 179,5

Šumarija Slatina hrast lužnjak (Quercus robur),

163,14 163,14 21 - 80% Artea plus, 112

Požega 128,56 128,56 0,00 52,00

Šumarija Kamenska


11,91 11,91 1 - 20% Artea plus, 6

Šumarija Požega


116,65 116,65 41 - 60% Artea plus, 46





Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Bjelovar 1.614,61 1.614,61 0,00 938,71

Šumarija Bjelovar hrast lužnjak (Quercus robur),


294,26

Šumarija Čazma hrast lužnjak (Quercus robur),


188,38

Šumarija Daruvar hrast lužnjak (Quercus robur),

53,82 53,82 1 - 80% Amistar extra 280SC,

27

Šumarija Đulovac hrast lužnjak (Quercus robur),

3,00 3,00 41 - 60% Amistar extra 280SC,

1,5

Šumarija Garešnica


55,30 55,30 1 - 20% Amistar extra 280SC,

27,65

Šumarija Grubišno Polje


138,82 138,82 1 - 100% Artea plus, 69,41

Šumarija Ivanska


91,00 91,00 1 - 60% Amistar extra 280SC,

46

Šumarija Lipik


149,50 149,50 1 - 60% Artea plus, 75

Šumarija Sirač hrastovi (Quercus sp.),


4

Šumarija Suhopolje


53,97 53,97 41 - 80% Amistar extra 280SC,

27

Šumarija Velika Pisanica


65,52 65,52 1 - 100% Amistar extra 280SC,

31,25

Šumarija Veliki Grđevac



58

Šumarija Virovitica



7,26

Šumarija Vrbovec hrast lužnjak (Quercus robur),

163,91 163,91 21 - 60% Amistar extra 280SC,

82

Koprivnica 422,46 422,46 0,00 222,55

Šumarija Čakovec


22,97 22,97 1 - 20% Artea plus, 11,55

Šumarija Đurđevac


41,04 41,04 1 - 20% Artea plus, 20,5

Šumarija Kloštar Podravski


39,78 39,78 1 - 20% Artea plus, 20





Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Šumarija Koprivnica


27,95 27,95 1 - 20% Artea plus, 14

Šumarija Križevci


70,62 70,62 1 - 20% Artea plus, 35

Šumarija Pitomača


24,00 24,00 1 - 20% Artea plus, 12

Šumarija Repaš hrast lužnjak (Quercus robur),

107,14 107,14 1 - 40% Artea plus, 65

Šumarija Sokolovac


55,00 55,00 1 - 40% Artea plus, 27,5

Šumarija Varaždin


33,96 33,96 1 - 20% Artea plus, 17

Zagreb 1.044,32 1.009,08 0,00 796,60

Hortikultura Zagreb


1,00 1,00 61 - 80% Artea plus, 0,5

Šumarija Dugo Selo


33,76 1 - 20%

Šumarija Kutina


190,70 190,70 41 - 60% Artea plus, 95

Šumarija Lipovljani


271,12 271,12 21 - 60% Artea plus, 226,2

Šumarija Novoselec


105,20 105,20 1 - 80% Artea plus, 92

Šumarija Popovača


145,41 145,41 1 - 40% Artea plus, 73,1

Šumarija Remetinec


43,56 43,56 21 - 60% Artea plus, 57,2

Šumarija Velika Gorica


253,57 252,09 1 - 20% Artea plus, 252,6

Sisak 3.317,12 2.706,44 0,00 1.405,69

Šumarija Glina hrastovi (Quercus sp.),

171,19 109,98 1 - 20% Artea plus, 68,88

Šumarija Hrvatska Dubica


279,08 279,08 1 - 20% Artea plus, 111,66

Šumarija Kostajnica


86,71 86,71 1 - 20% Artea plus, 34

Šumarija Lekenik hrastovi (Quercus sp.),

118,00 118,00 1 - 20% Artea plus, 47





Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Šumarija Petrinja hrastovi (Quercus sp.),

260,00 260,00 1 - 20% Artea plus, 108,6

Šumarija Pokupsko


59,66 59,66 1 - 20% Artea plus, 38,63

Šumarija Rujevac hrastovi (Quercus sp.),

53,01 53,01 1 - 20% Artea plus, 21,2

Šumarija Sisak


1.179,00 1.179,00 1 - 40% Artea plus, 471,48

Šumarija Sunja hrast lužnjak (Quercus robur),

1.110,47 561,00 1 - 20% Artea plus, 504,24

Karlovac 274,26 274,26 0,00 136,24

Šumarija Draganić


58,00 58,00 21 - 40% Artea plus, 46,54

Šumarija Jastrebarsko


50,77 50,77 21 - 40% Artea plus, 20,3

Šumarija Karlovac


142,82 142,82 21 - 40% Artea plus, 60,34

Šumarija Krnjak hrastovi (Quercus sp.),

8,00 8,00 21 - 40% Artea plus, 3,2

Šumarija Ozalj hrast lužnjak (Quercus robur),

14,67 14,67 21 - 40% Artea plus, 5,86

Nova Gradiška 364,97 364,97 0,00 307,26

Šumarija Jasenovac


90,93 90,93 41 - 60% Artea plus, 63,79

Šumarija Nova Gradiška


30,59 30,59 61 - 80% Artea plus, 16,35

Šumarija Nova Kapela


129,28 129,28 61 - 80% Artea plus, 64,62

Šumarija Novska hrast lužnjak (Quercus robur),

68,36 68,36 1 - 40% Artea plus, Total TF,

142,5

Šumarija Trnjani hrast lužnjak (Quercus robur),

45,81 45,81 21 - 40% Artea plus, 20

Privatne šume 25,00 0,00 0,00 0,00

Koprivničko-Križevačka županija


20,00 1 - 20%

Varaždinska županija


5,00 1 - 20%

SVEUKUPNO 9.115,28 8.444,36 0,00 5.450,90



U šumama Hrvatske su se tijekom 2017. godine, osim pepelnice, javile biljne bolesti

prikazane u Tablici 2:

Tablica 2: Biljne bolesti prisutne u šumama Hrvatske tijekom 2017. godine

Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta


Napadnuta drvna masa (m³)

Intenzitet napada

Gljivične bolesti 6.303,05 85.158,28

upala kore američkog borovca (Cronartium ribicola)

američki borovac (Pinus strobus),

4,00 1.538,00 1 - 20%

rak kore pitomog kestena (Cryphonectria parasitica)

pitomi kesten (Castanea sativa),

579,31 16.448,00 1 - 60%

guba (Fomes sp) bukva (Fagus sylvatica),

321,04 492,00 1 - 20%

Phytophtora sp. bukva (Fagus sylvatica),

12.997,28 1 - 20%

venuće američkog borovca (Verticicladiella procera)


4,45 1,00 1 - 20%

rak bukove kore (Nectria ditissima)

bukva (Fagus sylvatica),

217,97 528,00 1 - 60%

Chalara fraxinea jasen (Fraxinus sp.),

5.176,28 53.154,00 1 - 100%

Phyllosticta ilicis hrast crnika (Quercus ilex),

21 - 40%

Detaljni podaci o lokalitetima na kojima su bile prisutne ostale biljne bolesti, površinama i

poduzetim mjerama zaštite mogu se pronaći na portalu https://stetnici.sumins.hr.



Štetni kukci

Gubar (Lymantria dispar)

Tijekom 2017. godine gubar se i dalje nalazio u fazi latence (mirovanja). Iako je u odnosu na

2016. godinu zabilježeno malo povećanje populacije na području mediterana, intenziteti

napada uglavnom su bili niski (Tablica 3, Slika 12).

Tablica 3. Površine po UŠP napadnute gubarom u 2017. godini

ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov.

(ha) Tretirana pov.

(ha) Napadnuta drvna masa

(m³) Intenzitet napada

Buzet 300,00 0,00 0,00

Šumarija Cres-Lošinj


300,00 1 - 20%

Split 2.834,55 0,00 0,00

Šumarija Split hrastovi (Quercus sp.),

299,90 41 - 60%

Šumarija Zadar hrastovi (Quercus sp.),

2.534,65 21 - 40%

SVEUKUPNO 3.134,55 0,00 0,00

Slika 12. Intenzitet napada gubara u 2017. godini po gospodarskim jedinicama



Prognoza populacije gubara za 2018. godinu

Istraživanje periodičnih pojava gradacija gubara u Hrvatskoj (Pernek i sur. 2008) pokazalo je

da se jake gradacije gubara javljaju prosječno svakih 10,6 godina, a povećanje gustoće

populacije (što ne isključuje štete u šumama) svakih 5,2 godine. Tijekom 2013. i 2014.

godine došlo je do kulminacije populacije gubara pa se 2018. godine ne očekuje pojava

gubara u Hrvatskoj.

Tablica 4: Prognoza površina zaraženih gubarom po Upravama šuma podružnicama za 2018. godinu

UŠP Kategorija zaraze (ha)

I II III

Vinkovci 55.343,61

Osijek 9.722,39

Našice 12.653,35

Požega 64,40 6.550,57

Bjelovar 15.892,34

Koprivnica 966,00

Zagreb 1,31 14.813,80

Sisak 1.909,72

Karlovac 4.488,50

Ogulin 88,00

Nova Gradiška 911,21

Privatne šume 9.387,91

UKUPNO: 65,71 132.727,40 Objašnjenje kategorija: I – obavezno planirati zaštitu; II – zaštita prema potrebi npr. zaštićeni objekti, sjemenske sastojine,

sastojine pod stresom i sl.; III – nisu potrebne mjere zaštite)



Tablica 5: Prognoza ukupnih površina zaraženih gubarom (ha) od 2011.-2018. godine u Hrvatskoj

Kategorija zaraze (ha)

Godina l lI III

2011. 76 137 121.619

2012. 672 382 93.500

2013. 15.826 6.362 98.344

2014. 21.423 4.862 131.700

2015. 259 234 92.268

2016. 0 22 72.455

2017. 0 0 65.132

2018 0 65 132.727

Iz tablica 4 i 5 vidljivo je da se da se prognoziraju manje površine u II kategoriji zaraze na

području UŠP Požega i Zagreb. Stoga se u 2018. godini ne očekuje značajnija pojava gubara u

šumama Hrvatske. I dalje će biti izuzetno važno redovito raditi prognozu populacije gubara

dokazanim metodama jer će se tako na vrijeme uočiti znakove nove gradacije. Istraživanja

su pokazala da može doći do pojave povećane gustoće populacije 5 godina nakon gradacije,

a taj vremenski period pada u 2018. godini. Detaljni podaci o broju jajnih legala po ha,

pregledanim odjelima i odsjecima mogu se preuzeti u bazi podataka Štetnici Hr

(https://stetnici.sumins.hr).



Mrazovci

Mrazovci je zajednički naziv za leptire iz porodice Geometridae čije gusjenice u proljeće,

istovremeno s otvaranjem pupova hrasta i graba, počinju oštećivati lišće. Tijekom 2017.

godine mrazovci su se pojavili u različitim intenzitetima napada na preko 6.700 ha,

atretirana je površina preko 6000 ha te je utrošeno više od 18.200 litara zaštitnih sredstava

(Tablica 6). Distribucija napada poklopila se sa prognozom za 2017. godinu( Slika 13).

Tablica 6. Površine po UŠP napadnute mrazovcima u 2017. godini

UŠP Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)

Tretirana pov. (ha)

Napadnuta drvna masa

(m³)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Vinkovci 2.019,27 2.019,27 0,00 0,00 6.060,00

Šumarija Lipovac


1.507,11 1.507,11 41 - 80% Foray 48B, 4520

Šumarija Vrbanja


512,16 512,16 41 - 60% Foray 48B, 1540

Našice 2.398,58 2.398,58 0,00 0,00 7.200,00



1.772,31 1.772,31 61 - 80% Foray 48B, 5320



275,78 275,78 61 - 80% Foray 48B, 830

Šumarija Koška


350,49 350,49 61 - 80% Foray 48B, 1050

Zagreb 1.671,26 1.656,29 0,00 0,00 4.976,22

Šumarija Novoselec


632,26 632,26 61 - 80% Foray 48B, 1899

Šumarija Popovača

hrast kitnjak (Quercus petraea),

215,89 215,89 41 - 60% Foray 48B, 647,67



808,14 808,14 61 - 80% Foray 48B, 2429,55

Šumarija Zlatar


14,97 1 - 20%




Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Karlovac 693,17 0,00 0,00 0,00 0,00

Šumarija Draganić

grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.),

575,17 0,00 0,00 21 - 40%

Šumarija Karlovac


118,00 1 - 80%

SVEUKUPNO 6.782,28 6.074,14 0,00 0,00 18.236,22

Slika 13. Intenzitet napada mrazovaca u 2017. godini po gospodarskim jedinicama



Napad mrazovaca u 2017. godini najveći je zabilježen u proteklih pet godina (Grafikon 2).

Grafikon 2: Površine napadnute mrazovcima od 2013. do 2017. godine

Prognoza populacije mrazovaca za 2017. godinu

Sinkronizacija između otvaranja pupova i listanja stabla te izlaska gusjenica iz jaja je jedan od

bitnih čimbenika, koji uz prirodne neprijatelje, utječu na gustoću populacije mrazovaca.

Nepovoljne vremenske prilike tijekom izlaska gusjenica, hladno vrijeme koje uzrokuje zastoj

u otvaranju pupova, mraz koji smanjuje lisnu masu i ostali nepovoljni klimatski čimbenici

utječu na gustoću populacije mrazovaca i intenzitet štete.

Prognoza populacije mrazovaca za sljedeće vegetacijsko razdoblje u okviru IPP-a radi se na

dva načina:

1. praćenjem brojnosti ženki na ljepljivim prstenima postavljenim u hrastovim

sastojinama tijekom rojenja mrazovaca (najčešće od studenog do siječnja),

2. analizom uzoraka hrastovih grana na kojima se broje gusjenice mrazovaca i daje se

orijentacijska prognoza napada.

3. Na temelju dobivenih podataka postavlja se prognoza populacije mrazovaca za

promatrane lokalitete, ali se točan intenzitet napada i defolijacija mogu utvrditi

samo redovitim terenskim obilascima tijekom listanja hrasta i razvoja gusjenica.



Prema podacima dobivenim praćenjem brojnosti ženki mrazovaca na ljepljivim prstenima u

jesen/zimu 2017/18. godine, povećana brojnost mrazovaca, a time i mogućnost šteta treba

se očekivati na lokalitetima navedenim u Tablici 7.

Tablica 7: Rezultati praćenja brojnosti ženki/cm opsega stabla jesen/zima 2017/18. (najveće vrijednosti po UŠP)

GOSPODARSKA JEDINICA ODSJECI BR.ŽENKI / cm MJERE ZAŠTITE

POTREBNE OPREZ

VINKOVCI

ŠUMARIJA LIPOVAC

NARAČE 16 1,776

X

TOPOLOVAC 9 1,109

X

30 1,079

X

ŠUMARIJA OTOK

SLAVIR 146a 1,061

X

ŠUMARIJA STROŠINCI

DEBRINJA 60c 1,203

X

11a 1,177

X

ŠUMARIJA ŽUPANJA

KRAGUJNA 61, 65 2,653 X

OSIJEK

ŠUMARIJA VALPOVO

VALPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 50A 2,787 X

6A 1,043

X

NAŠICE

ŠUMARIJA DONJI MIHOLJAC

ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL 11a 1,375

X

39a 1,103

X

ŠUMARIJA ĐURĐENOVAC

DJURĐENOVAČKE NIZINSKE ŠUME

6a 6,258 X

124a 3,535 X

ŠUMARIJA SLATINA

SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 11b 2,012 X

40a 1,448

X

46a 2,055 X



GOSPODARSKA JEDINICA ODSJECI BR.ŽENKI / cm MJERE ZAŠTITE

POTREBNE OPREZ

49a 1,999

X

53a 2,120 X

54c 1,961

X

KOPRIVNICA

ŠUMARIJA REPAŠ

REPAŠ GABAJEVA GREDA 31f 2,933 X

34a 1,210

X

37b 1,077

X

39a 1,211

X

30g 1,252

X

23b 1,157

X

ZAGREB

ŠUMARIJA POPOVAČA

POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 110a 2,710 X

ŠUMARIJA VELIKA GORICA

ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 2 32a 1,626

X

44a 1,475

X

75a 1,104

X

78a 1,728

X

95a 1,193

X

KARLOVAC

ŠUMARIJA KARLOVAC

REČIČKI LUGOVI 67c 2,180 X

ŠUMARIJA PISAROVINA

PISAROVINSKI LUGOVI 31a 1,299

X



Slika 14. Prikaz prognoze napada mrazovaca po gospodarskim jedinicama u 2018. godini

Svi ostali uzorci uneseni u bazu Štetnici Hr dobiveni kontrolom populacije mrazovaca

ljepljivim prstenovima u kontinentalnim UŠP su pokazali nisku brojnost ženki. Svi podaci

mogu se provjeriti na portalu https://stetnici.sumins.hr.

Usporedbom prognoze populacije mrazovaca metodom ljepljivih prstena 2017. i 2018.

godine primijećen je kontinuirani porast populacije mrazovaca na lokalitetima prikazanim u

Tablici 8.



Tablica 8: Odjeli i odsjeci u kojima je broj ženki/ cm opsega stabla u prognozi za 2018. veći od prognoze za 2017. godinu

GOSPODARSKA JEDINICA ODSJECI BROJ ŽENKI / cm

VINKOVCI 2017 2018

ŠUMARIJA LIPOVAC

NARAČE 16 0,69 1,78

ŠUMARIJA OTOK

SLAVIR 146a 0,608 1,06

ŠUMARIJA STROŠINCI

DEBRINJA 60c 0,089 1,2

DEBRINJA 11a 0,604 1,18

ŠUMARIJA ŽUPANJA

KRAGUJNA 61, 65 0,535 2,65

OSIJEK

ŠUMARIJA VALPOVO

VALPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 50A 0,243 2,79

VALPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 6A 0,377 1,04

NAŠICE

ŠUMARIJA SLATINA

SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 46a 1,596

2,06

SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 53a 1,578

2,12

SLATINSKE NIZINSKE ŠUME 54c 1,323

1,96

KOPRIVNICA

ŠUMARIJA REPAŠ

REPAŠ GABAJEVA GREDA 31f 0,651 2,93

REPAŠ GABAJEVA GREDA 34a 0,477 1,21

REPAŠ GABAJEVA GREDA 37b 0,424 1,08

REPAŠ GABAJEVA GREDA 39a 0,662 1,21

REPAŠ GABAJEVA GREDA 30g 0,29 1,25

REPAŠ GABAJEVA GREDA 23b 0,113 1,16

ZAGREB

ŠUMARIJA POPOVAČA

POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 110a 0,691 2,71


ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 2 32a 1,071 1,63





KARLOVAC

ŠUMARIJA KARLOVAC

REČIČKI LUGOVI 67c 0,775 2,18

ŠUMARIJA PISAROVINA

PISAROVINSKI LUGOVI 31a 0,259 1,3



Na temelj podataka prikazanih u Tablici 7 vidljivo je da je u gospodarskim jedinicama na

području UŠP Vinkovci, Osijek, Našice, Koprivnica, Zagreb i Karlovac osim prelaska kritičnih

brojeva u 2018. godini došlo i do porasta broja ženki/cm opsega, što bi moglo ukazivati na

povećanu mogućnost šteta od mrazovaca. Zato se svakako savjetuje da se na tim

lokalitetima redovito prati tijek defolijacije i da se postave kontrolne ploče za praćenje

količine ekskremenata kako bi se mogla donijeti točna odluka o potrebi primjene zaštitnih

mjera.



Rezultati analize hrastovih grana za 2018. godinu

Prognoza populacije ranih defolijatora hrasta radi se na temelju uzoraka hrastovih grana.

Grane se uzimaju iz dominantne etaže stabala u onim odjelima i odsjecima u kojima se

očekuje napad štetnika tj. tamo gdje je terenskim promatranjem prethodne godine

utvrđena pojačana pojava štetnika. U laboratorijskim uvjetima se prati brojnost ranih

štetnika koji prezimljavaju u pupovima i na grančicama (hrastov savijač, mrazovci, hrastova

osa listarica, kukavičji suznik, hrastov četnjak). Metoda prognoze populacije ranih štetnika

na temelju hrastovih grana je orijentaciona metoda koja ukazuje na pojačanu pojavu

štetnika na određenim lokalitetima. Stvarno stanje i gustoću populacije štetnika moguće je

utvrditi jedino detaljnim obilascima terena tijekom izbijanja lista, praćenjem tijeka

defolijacije i postavljanjem kontrolnih ploča za praćenje količine ekskremenata. Na temelju

tih podataka se mogu planirati mjere zaštite. Na razlike u dobivenim rezultatima

laboratorijskom metodom i stvarnog stanja u šumama utječu razni čimbenici (abiotički

čimbenici, prirodni neprijatelji kukaca, kvaliteta uzoraka itd.). Na temelju obavljenih analiza

dobiveni su podaci za 2018. godinu. Na analizu je dostavljno ukupno 573 uzorka grana na

kojima je zabilježeno 2538 jedinki praćenih štetnika. Kvaliteta dostavljenih uzoraka je bila

zadovoljavajuća za provođenje potrebnih analiza.

UŠP Ukupno zaprimljenih uzoraka Ukupno pronađenih štetnika

PRIVATNE ŠUME 5 47

UŠP BJELOVAR 95 306

UŠP KARLOVAC 65 175

UŠP KOPRIVNICA 23 296

UŠP NAŠICE 48 515

UŠP NOVA GRADIŠKA 79 276

UŠP OSIJEK 14 97

UŠP POŽEGA 37 82

UŠP SISAK 49 159

UŠP VINKOVCI 61 190

UŠP ZAGREB 97 395

UKUPNO 573 2538

Potrebno je obratiti pozornost na pojavu hrastovog četnjaka (Thaumetopoea processionea)

na uzorcima hrastovih grana iz UŠP Bjelovar (šumarija Čazma), UŠP Karlovac (šumarije

Draganić, Jastrebarsko, Karlovac i Pisarovina), UŠP Nova Gradiška (šumarija Nova Kapela),



UŠP Sisak (šumarije Hrvatska Dubica, Sisak i Sunja) te UŠP Zagreb (šumarije Kutina,

Lipovljani, Popovača i Remetinec). Savjetuje se detaljno praćenje razvoja gnijezda hrastovog

četnjaka tijekom vegetacije na tim lokalitetima kako bi se na vrijeme primijetila povećana

populacija ovog štetnika koji, osim defolijacije, može izazvati i jake alergijske reakcije kod

ljudi.

U tablici 9. prikazani su rezultati po jedinicama upravljanja i gospodarenja kod kojih je na

uzorcima zabilježeno jedinki štetnika, a u tablici 10 nalazi se rekapitulacija značajno

zabilježenih štetnika po jedinicama gospodarenja sa indicijom potrebe za mjerema zaštite.

Tablica 9: Rezultati analize hrastovih grana za 2018. godinu po Upravama šuma podružnicama

UŠP / Šumarija Gospodarska jedinica Odsjek Štetnik Broj

jedinki UŠP BJELOVAR

ŠUMARIJA BJELOVAR

BJELOVARSKA BILOGORA

159c Hrastova osa listarica 1 Savijač 1

76a Hrastova osa listarica 1 Savijač 1

77a Savijač 3

BOLČ. ŽABLJAČKI LUG 57-63 Hrastova osa listarica 18 Savijač 1

ČESMA 27c Savijač 1

ŠUMARIJA ČAZMA

ČAZMANSKE NIZINSKE ŠUME

3a Savijač 1 51a Hrastova osa listarica 1 68a Savijač 1 73b Hrastova osa listarica 3

78a Mrazovac 4 Savijač 4

ČESMA 1a Jajno leglo hrastovog četnjaka

3

GARJEVICA-ČAZMA

14c Savijač 1

68d Mrazovac 2 Savijač 2

8b Mrazovac 2 Savijač 1

ŠUMARIJA ĐULOVAC BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA KLISA


19g Savijač 1 7b Savijač 1

VRANI KAMEN 33a Mrazovac 1

ŠUMARIJA GAREŠNICA

DIŠNICA-ZOBIKOVAC-PETKOVAČA

13c Savijač 1 66a Savijač 1 66b Savijač 2 9d Savijač 3

KRNJAČA - GRADINA - SJEČA 30d Savijač 1

31f Hrastova osa listarica 1 Savijač 3

ŠUMARIJA GRUBIŠNO POLJE GRUBIŠNOPOLJSKA BILOGORA 124a Savijač 2

ŠUMARIJA IVANSKA

DUGAČKI GAJ-JASENOVA-DRLJEŽ 74c Mrazovac 1

GARJEVICA-IVANSKA 100a Mrazovac 1 Savijač 3

IVANSKE PRIGORSKE ŠUME 57a Mrazovac 1




jedinki Savijač 1

ŠUMARIJA LIPIK LUGOVI 8d Hrastova osa listarica 1 ŠUMARIJA PAKRAC PAKRAČKA GORA-ZAPADNI PAPUK 12e Hrastova osa listarica 2

ŠUMARIJA SIRAČ JAVORNIK 188f Hrastova osa listarica 5 Savijač 1

ŠUMARIJA SUHOPOLJE

SUHOP. VIROVITIČKE NIZINSKE ŠUME 9d Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 2 Savijač 6

SUHOPOLJSKA BILOGORA 44g Savijač 3

58e Hrastova osa listarica 5 Savijač 2

ŠUMARIJA VELIKA PISANICA

DUGAČKI GAJ-JASENOVA-DRLJEŽ

1a Hrastova osa listarica 1 21a Savijač 2 33a Savijač 1 42a Savijač 1

PISANIČKA BILOGORA 109d Savijač 3

111c Mrazovac 3 Savijač 1

ŠUMARIJA VELIKI GRĐEVAC DUGAČKI GAJ-JASENOVA-DRLJEŽ 45e Savijač 7 TRUPINSKI-PAŠIJANSKI GAJ 6d Savijač 1

ŠUMARIJA VIROVITICA VIROVITIČKA BILOGORA 149b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 1

ŠUMARIJA VRBOVEC

BOLČ. ŽABLJAČKI LUG 1a Hrastova osa listarica 4 Mrazovac 1

BUKOVAC 8d Hrastova osa listarica 2 Savijač 1

ČESMA 83f Savijač 2 85c Savijač 1

NOVAKUŠA-ŠIKAVA 4b Savijač 2

VRBOVEČKE PRIGORSKE ŠUME 23e Savijač 2 8f Savijač 1

UŠP KARLOVAC

ŠUMARIJA DRAGANIĆ DRAGANIČKI LUGOVI

18b Mrazovac 1

32a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1

33a Hrastova osa listarica 1 Jajno leglo hrastovog četnjaka

1

35a Jajno leglo hrastovog četnjaka

1

Savijač 2 53a Savijač 1





77a Savijač 1


80c Savijač 1


1

85a Hrastova osa listarica 1

ŠUMARIJA JASTREBARSKO JASTREBARSKE PRIGORSKE ŠUME 17d Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 2




jedinki


21 e Mrazovac 2 21e Mrazovac 1

JASTREBARSKI LUGOVI

1b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 6 Savijač 1

25b Jajno leglo hrastovog četnjaka

1

37a Hrastova osa listarica 3 52a Mrazovac 2

ŠUMARIJA KARLOVAC REČIČKI LUGOVI


23a Savijač 1 26e Mrazovac 2

41a

Jajno leglo hrastovog četnjaka

1

Mrazovac 3 Savijač 1



4

48c Jajno leglo hrastovog četnjaka

2

50d Jajno leglo hrastovog četnjaka

5

Savijač 3


1

60c Mrazovac 1

68c Hrastova osa listarica 3 Mrazovac 6

75a Savijač 1 84c Hrastova osa listarica 1

ŠUMARIJA PISAROVINA PISAROVINSKI LUGOVI




37a


1



43d

Hrastova osa listarica 1 Jajno leglo hrastovog četnjaka

1

Mrazovac 1


1

UŠP KOPRIVNICA

ŠUMARIJA ĐURĐEVAC

ĐURĐEVAČKA BILOGORA 10b Savijač 3

ĐURĐEVAČKE NIZINSKE ŠUME

12d Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 4 Savijač 3

12e Hrastova osa listarica 1 33a Savijač 2





jedinki


ŠUMARIJA KLOŠTAR PODRAVSKI

SEČA 17a Mrazovac 4

SVIBOVICA

19e Mrazovac 27 Savijač 1

28e Mrazovac 15 Savijač 3


ŠUMARIJA KOPRIVNICA KOPRIVNIČKE NIZINSKE ŠUME



ŠUMARIJA PITOMAČA BANOV BROD 7c Mrazovac 4 Savijač 3

ŠUMARIJA REPAŠ REPAŠ GABAJEVA GREDA

10e Savijač 3 28f Savijač 3

30g Mrazovac 8 Savijač 7

31f Savijač 4



39a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 11 Savijač 2


6e Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 2

UŠP NAŠICE

ŠUMARIJA ČAČINCI DRENOVAČKA PLANINA 20a

Hrastova osa listarica 1 Savijač 5

PUŠINSKA PLANINA 37a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 15

ŠUMARIJA DONJI MIHOLJAC

ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL


26b Hrastova osa listarica 1 Savijač 1

39a Hrastova osa listarica 1 3a Savijač 2

KAPELAČKI LUG-KARAŠ

134b Mrazovac 3 37c Savijač 3 39a Hrastova osa listarica 5 45b Savijač 1




ŠUMARIJA ĐURĐENOVAC DJURĐENOVAČKE NIZINSKE ŠUME 129a






jedinki Savijač 5




ŠUMARIJA KOŠKA

BUDIGOŠĆE-BREZA-LUGOVI 59a Hrastova osa listarica 1 Savijač 2

LACIĆ-GLOŽĐE

111a Mrazovac 1




ŠUMARIJA NAŠICE KRNDIJA NAŠIČKA



KRNDIJA SEONSKA 16b Mrazovac 2 Savijač 1

ŠUMARIJA ORAHOVICA

DUZLUČKA PLANINA 38b


40a Savijač 3

OBRADOVAČKE NIZINSKE ŠUME

15b Savijač 7 4c Savijač 1 5a Savijač 1


ŠUMARIJA SLATINA SLATINSKE NIZINSKE ŠUME

11a Mrazovac 3 40a Hrastova osa listarica 1


49a Savijač 1



UŠP NOVA GRADIŠKA

ŠUMARIJA NOVA GRADIŠKA

GRADIŠKA BRDA

14b Savijač 1 20a Savijač 1 29a Savijač 3


53c Savijač 1 54c Savijač 1

JUŽNI PSUNJ

25a Savijač 3 43a Savijač 2


KLJUČEVI 19a Hrastova osa listarica 3 31b Savijač 1

ŠUMARIJA NOVA KAPELA JEŠEVIK BRIKNJEVAČA 10a Savijač 5 13a Savijač 1




jedinki



20a Savijač 6 22b Savijač 5

JUŽNA BABJA GORA


28a Savijač 2 30d Savijač 2


37a Hrastova osa listarica 1 40b Hrastova osa listarica 1



64b Savijač 1 65b Savijač 1

66b Hrastova osa listarica 1 Savijač 1


81b Savijač 2 89a Hrastova osa listarica 1

RADINJE


1

42a Savijač 1 44a Savijač 1


ŠUMARIJA NOVSKA RAJICKO BRDO


46a Mrazovac 1

ZELENIKA 32a Savijač 1 52a Mrazovac 1

ŠUMARIJA OKUČANI OKUČANSKA BRDA


53a Savijač 1

ZAPADNI PSUNJ 75e Hrastova osa listarica 2 Savijač 3

ŠUMARIJA ORIOVAC

MLADA VODICA - PUAVICA 24d


27b Savijač 1

STUPNIČKO BRDO - CERJE 1b Savijač 2


ŠUMARIJA SLAVONSKI BROD JUŽNI DILJ


86a Savijač 1 MRSUNJSKI LUG - MIGALOVCI 46d Hrastova osa listarica 3

ŠUMARIJA STARA GRADIŠKA LJESKOVAČA 30a Savijač 1 MEDJUSTRUGOVI

22b Mrazovac 1

PRAŠNIK Hrastova osa listarica 1

ŠUMARIJA TRNJANI BRATLJEVCI 16a Savijač 1 DOLCA 4b Savijač 2 ILIJANSKA JELAS 22b Hrastova osa listarica 2




jedinki Mrazovac 1 Savijač 1

UŠP OSIJEK

ŠUMARIJA BATINA ZMAJEVAČKO PODUNAVSKE ŠUME 58c Mrazovac 2 Savijač 3

ŠUMARIJA DARDA HALJEVO - KOZARAČKE 38a Savijač 1

ŠUMARIJA ĐAKOVO DJAKOVAČKI LUGOVI GAJEVI 105c Savijač 3 KUJNJAK-RAKOVAC-MAČKOVAC 89b Savijač 1

ŠUMARIJA OSIJEK OSJEČKE NIZINSKE ŠUME 77a Savijač 5

ŠUMARIJA TIKVEŠ-BILJE DVORAC - SIGET 63a Savijač 9 92b Hrastova osa listarica 1

ŠUMARIJA VALPOVO VALPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 28c Savijač 2 48a Savijač 1

UŠP POŽEGA

ŠUMARIJA ČAGLIN JUŽNA KRNDIJA ČAGLINSKA 26b Savijač 5 SJEVERNI DILJ ČAGLINSKI 30a Savijač 6

ŠUMARIJA KUTJEVO JUŽNA KRNDIJA KUTJEVAČKA 136b Savijač 2

ŠUMARIJA PLETERNICA POŽEŠKA GORA



SJEVERNI DILJ PLETERNIČKI 69a Hrastova osa listarica 2 Savijač 3

ŠUMARIJA POŽEGA

ISTOČNI PSUNJ 19b



SJEVERNA BABJA GORA 3f


56b Savijač 6

ŠUMARIJA VELIKA JUŽNI PAPUK 116c Savijač 3

POLJANAČKE ŠUME ? Savijač 2

27c Mrazovac 1 UŠP SISAK ŠUMARIJA DVOR ZRINSKA BRDA 25c Hrastova osa listarica 1

ŠUMARIJA GLINA

POKULE PEĆINE 13a Savijač 1

POPOV GAJ 7d Hrastova osa listarica 1 Savijač 1

PROLOM KOBILJAK-ŠAŠAVA 71b Hrastova osa listarica 1 Savijač 2

ŠUMARIJA HRVATSKA DUBICA

POSAVSKE ŠUME DUBICA

134b Hrastova osa listarica 14

157e


1


189a Savijač 1

ŠUMARIJA KOSTAJNICA ŠAMARICA 1 40c Mrazovac 1


ŠUMARIJA LEKENIK PEŠĆENICA CERJE 18b



ŠUMARIJA PETRINJA KOTAR STARI GAJ 20b

Hrastova osa listarica 3 Mrazovac 4 Savijač 6

PETRINJSKI LUG PIŠKORNJAČ 5c Hrastova osa listarica 1 VUČJAK TJEŠNJAK 13c Mrazovac 1

ŠUMARIJA POKUPSKO KLJUKA 17d Mrazovac 1




jedinki Savijač 1

POKUPSKE ŠUME 30c Mrazovac 1 Savijač 1

ŠUMARIJA RUJEVAC ČORKOVAČA-KARLICE



ŠUMARIJA SISAK

BELČIĆEV GAJ ŠIKARA 42c Mrazovac 1 9a Savijač 2

BREZOVICA

71c Mrazovac 5


1

Mrazovac 6

ŠUMARIJA SUNJA POSAVSKE ŠUME-SUNJA


2


72a Hrastova osa listarica 9 86b Hrastova osa listarica 2 8a Hrastova osa listarica 11

UŠP VINKOVCI

ŠUMARIJA GUNJA

DESIĆEVO 18c Mrazovac 1

SAVSKI LUGOVI 12a Savijač 1 15a Savijač 1

TRIZLOVI - RASTOVO 49a Savijač 1

ŠUMARIJA LIPOVAC TOPOLOVAC 15a


16a Savijač 1 ŠUMARIJA MIKANOVCI MUŠKO OSTRVO 6c Savijač 1

ŠUMARIJA OTOK SLAVIR 140a Savijač 1 153a Savijač 2 81a Savijač 1

ŠUMARIJA STRIZIVOJNA TRSTENIK 21a Hrastova osa listarica 1

ŠUMARIJA STROŠINCI DEBRINJA

11c Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1

20d Mrazovac 12 Savijač 1

44a Savijač 1 66a Savijač 1 68a Savijač 1

ŠUMARIJA VRBANJA VRBANJSKE ŠUME

113a Mrazovac 2 15a Mrazovac 1



74c Mrazovac 5 91a Mrazovac 5 98a Savijač 1

ŠUMARIJA ŽUPANJA KRAGUJNA 36b Mrazovac 1 Savijač 5

UŠP ZAGREB

HORTIKULTURA ZAGREB MAKSIMIR Maksimir


PARK ŠUME GRADA ZAGREBA 2h Hrastova osa listarica 1 Savijač 6




jedinki


6g Hrastova osa listarica 1 Savijač 9


ŠUMARIJA DONJA STUBICA GORA 11a Mrazovac 1

ŠUMARIJA DUGO SELO ČRNOVŠAK

25d Savijač 4

29c Jajno leglo kukavičjeg suznika

1

Mrazovac 4

DUBOKI JARAK 23f Mrazovac 4 Savijač 5

ŠUMARIJA KRAPINA MACELJ 22b Hrastova osa listarica 5 Mrazovac 1 Savijač 1

ŠUMARIJA KUTINA

KUTINSKA GARJEVICA 118b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 16 Savijač 1

KUTINSKE NIZINSKE ŠUME


1


KUTINSKE PRIGORSKE ŠUME 53a Hrastova osa listarica 38 Mrazovac 4 Savijač 1

ŠUMARIJA LIPOVLJANI

JAMARIČKO BRDO 15a Hrastova osa listarica 1 31a Hrastova osa listarica 1

JOSIP KOZARAC

126d Mrazovac 1

155b Hrastova osa listarica 5 Mrazovac 4

169b Savijač 1



4


4

Mrazovac 7


1

Savijač 1

ŠUMARIJA NOVOSELEC

ČRET VAROŠKI LUG 11b Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 3

VELIKI JANTAK 14c


20b Mrazovac 6

ŽUTICA


128b Mrazovac 1


ŠUMARIJA POPOVAČA POPOVAČKA GARJEVICA 13a


50a Savijač 3




jedinki

POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 35a


3

Savijač 2 69b Hrastova osa listarica 3

POPOVAČKE PRIGORSKE ŠUME 19a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 3

ŠUMARIJA REMETINEC

OBREŠKI LUG 41 b


1


41f Jajno leglo hrastovog četnjaka

2

STUPNIĆKI LUG 14a



1

VUKOMERIČKE GORICE 1 4 d Mrazovac 2


ŠILJAKOVAČKA DUBRAVA 2

4a Mrazovac 1 5a Mrazovac 3


TUROPOLJSKI LUG

127a Mrazovac 1 29c Mrazovac 1



VUKOMERIČKE GORICE 2 28c


61a Savijač 3

ŠUMARIJA ZAGREB

LIMBUŠ SAVA 5b Hrastova osa listarica 1 Savijač 1

MARKUŠEVAČKA GORA 19a


4a Savijač 2

SLJEME MEDVEDGRADSKE ŠUME 22d Savijač 3 35a Savijač 3

ŠUMARIJA ZLATAR ZLATARSKE PRIGORSKE ŠUME 10b Hrastova osa listarica 1 Savijač 2

PRIVATNE ŠUME

SUNČANE ŠUME

BREZNICA - BISKUPIJSKE ŠUME 53a Hrastova osa listarica 1 Mrazovac 1 Savijač 1

KUJNJAK - RAKOVAC - MAČKOVAC - BISKUPIJSKE ŠUME

23a Savijač 1

SJEVERNI DILJ - BISKUPIJSKE ŠUME 26a



VUKA - BISKUPIJSKE ŠUME 70a Savijač 2



Tablica 10. Rekapitulacija značajno zabilježenih štetnika u metodi grana po jedinicama gospodarenja sa okvirnim prijedlogom mjera zaštite

UŠP Šumarija gospodarska jedinica odjel / odsjek

štetnik broj legala /

jedinki

mjere zaštite

potrebne oprez

KARLOVAC

DRAGANIĆ DRAGANIČKI LUGOVI

33a četnjak 1 X

35a četnjak 1 X

81a četnjak 1 X

JASTREBARSKO JASTREBARSKI LUGOVI 25b četnjak 1 X

KARLOVAC REČIČKI LUGOVI

41a četnjak 1 X

46a četnjak 4 X

48c četnjak 2 X

50d četnjak 5 X

56b četnjak 1 X

PISAROVINA PISAROVINSKI LUGOVI

37a četnjak 1 X

43d četnjak 1 X

8a četnjak 1 X

SISAK

HRVATSKA DUBICA POSAVSKE ŠUME DUBICA

134b osa 14 X

157e osa 14 X

četnjak 1 X

SISAK BREZOVICA 97a četnjak 1 X

SUNJA POSAVSKE ŠUME-SUNJA 8a osa 11 X

44a četnjak 2 X

ZAGREB

KUTINA

KUTINSKA GARJEVICA 118b mrazovci 16 X

KUTINSKE PRIGORSKE ŠUME 53a osa 38 X

KUTINSKE NIZINSKE ŠUME 45a četnjak 1 X

LIPOVLJANI JOSIP KOZARAC

20a četnjak 4 X

51a četnjak 4 X

66b četnjak 1 X

POPOVAČA POPOVAČKE NIZINSKE ŠUME 35a četnjak 3 X

REMETINEC OBREŠKI LUG

41 b četnjak 1 X

41f četnjak 2 X

STUPNIĆKI LUG 26b četnjak 1 X

HORTIKULTURA ZAGREB

PARK ŠUME GRADA ZAGREBA 3a savijač

12 X

BJELOVAR BJELOVAR BOLČ. ŽABLJAČKI LUG 57-63 osa 18 X

ČAZMA ČESMA 1a četnjak 3 X

KOPRIVNICA

KLOŠTAR PODRAVSKI SVIBOVICA

19e mrazovci 27 X

28e mrazovci 15 X

6c mrazovci 10 X

KOPRIVNICA KOPRIVNIČKE NIZINSKE ŠUME

14b savijač 10 X

32b mrazovci 22 X

REPAŠ REPAŠ GABAJEVA GREDA 34a mrazovci 10 X

39a mrazovci 11 X

NAŠICE

ČAČINCI PUŠINSKA PLANINA 37a mrazovci 15 X

ĐURĐENOVAC DJURĐENOVAČKE NIZINSKE ŠUME 2a mrazovci

19 X

DONJI MIHOLJAC ČAĐAVAČKI LUG-JELAS-ĐOL 11a savijač 13 X

KOŠKA LACIĆ-GLOŽĐE 16a savijač 10 X

69a savijač 16 X

NOVA GRADIŠKA

NOVA KAPELA

RADINJE 20a četnjak 1 X

JEŠEVIK BRIKNJEVAČA 15a savijač 11 X

JUŽNA BABJA GORA 104a savijač 12 X

VINKOVCI STROŠINCI DEBRINJA 20d mrazovci 12 X



Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa)

Borov četnjak je štetnik koji je redovito prisutan u borovim šumama na kršu. Tijekom 2017.

godine borov četnjak javio se na gotovo 1900 ha i to je najviša zabilježena zaraza u

posljednjih pet godina (Grafikon 3). Suzbijanje je provedeno na 353 ha za što je utrošeno

590 L insekticida Foray 48B (Tablica 11).

Grafikon 3: Površine šuma na kršu u kojima je bio prisutan borov četnjak od 2013. do 2017. godine

Slika 15: Intenzitet napada borovog četnjaka u 2017. godini po gospodarskim jedinicama



Tablica 11: Površine na kojima je 2017. godine bio prisutan borov četnjak


Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Gospić 3,01 0,00 0,00 0,00 0,00 Šumarija Karlobag

crni bor (Pinus nigra),

3,01 1 - 20%

Split 1.506,91 353,00 0,00 0,00 590,00 Šumarija Benkovac

bor (Pinus sp.),

200,00 43,00 1 - 40% Foray 48B, 160

Šumarija Brač bor (Pinus sp.),

500,00 50,00 41 - 60% Foray 48B, 125

Šumarija Dubrovnik

bor (Pinus sp.),

7,09 21 - 40%

Šumarija Imotski

bor (Pinus sp.),

90,85 1 - 20%

Šumarija Knin bor (Pinus sp.), crni bor (Pinus nigra),

61,54 1 - 20%

Šumarija Korčula

alepski bor (Pinus halepensis),

363,93 41 - 60%

Šumarija Makarska

bor (Pinus sp.),

140,00 140,00 21 - 40%

Šumarija Obrovac

bor (Pinus sp.),

39,00 30,00 1 - 20% Foray 48B, 75

Šumarija Šibenik

bor (Pinus sp.),

4,50 1 - 20%

Šumarija Vrgorac

bor (Pinus sp.),

10,00 61 - 80%

Šumarija Zadar bor (Pinus sp.),

90,00 90,00 1 - 40% Foray 48B, 230

Privatne šume 390,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Privatno

alepski bor (Pinus halepensis), bor (Pinus sp.), crni bor (Pinus nigra),

390,00 1 - 100%

SVEUKUPNO 1.899,92 353,00 0,00 0,00 590,00



Potkornjaci

Potkornjaci predstavljaju jedan od glavnih uzročnika sušenja stabala u smrekovim i jelovim

šumama u Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama. Najznačajniji štetnici su jelovi

koraši (Pityokteines spinidens, P. curvidens, P. vorontzowi, Cryphalus piceae) i smrekovi

potkornjaci (Ips typographus, Pityogenes chalcographus).

Jelovi potkornjaci

Drvna masa koju su oštetili jelovi potkornjaci u 2017. godini iznosi gotovo 16.970 m3 (Tablica

12), što je najniža zabilježena šteta u posljednjih pet godina (Grafikon 4).

Tablica 12: Količina drvne mase koju su oštetili jelovi potkornjaci u 2016. godini


(ha) Tretirana pov.

(ha) Napadnuta drvna

masa (m³) Intenzitet napada

Zagreb 84,16 0,00 116,35

Šumarija Zagreb obična jela (Abies alba),

84,16 116,35 1 - 20%

Karlovac 746,95 0,00 1.564,00

Šumarija Rakovica obična jela (Abies alba),

746,95 1.564,00 1 - 20%

Ogulin 0,00 0,00 3.786,00

Šumarija Jasenak obična jela (Abies alba),

714,00 1 - 20%

Šumarija Josipdol obična jela (Abies alba),

496,00 1 - 20%

Šumarija Ogulin obična jela (Abies alba),

1.281,00 1 - 20%

Šumarija Saborsko - Plaški

obična jela (Abies alba),

1.295,00 1 - 20%

Delnice 599,98 0,00 1.366,00

Šumarija Fužine obična jela (Abies alba),

74,23 602,00 1 - 20%

Šumarija Prezid obična jela (Abies alba),

505,98 741,00 1 - 20%

Šumarija Tršće obična jela (Abies alba),

19,77 23,00 1 - 20%

Senj 0,00 0,00 5.913,35

Šumarija Crikvenica obična jela (Abies alba),

1.344,00 1 - 20%

Šumarija Krasno obična jela (Abies alba),

2.717,35 1 - 20%

Šumarija Novi Vinodolski

obična jela (Abies alba),

1.680,00 1 - 20%




(ha) Tretirana pov.



Šumarija Senj obična jela (Abies alba),

172,00 1 - 20%

Gospić 449,78 0,00 4.222,00

Šumarija Gospić obična jela (Abies alba),

1.570,00 1 - 20%

Šumarija Perušić obična jela (Abies alba),

449,78 2.652,00 1 - 20%

SVEUKUPNO 1.880,87 0,00 16.967,70

Grafikon 4: Drvna masa napadnuta jelovim potkornjacima od 2013. do 2017. godine

Smrekovi potkornjaci-situacija u Gorskom kotaru 2017. godine

Potkornjaci (Curculionidae, Scolytine) rasprostranjeni su po cijelom svijetu i obuhvaćaju

oko 6000 vrsta, od kojih samo neke od njih mogu uzrokovati štete i sušenje stabala. Njihove

populacije mogu uzrokovati promjene u strukturi, sastavu i funkcioniranju šumskih sastojina

s velikim ekološkim i ekonomskim posljedicama. Dok su populacije u niskim razinama žive i

razmnožavaju se u pojedinačnim oborenim i oslabljenim stablima. Štetni utjecaj abiotičkih

čimbenika, npr. suša, visoke temperature, vjetroizvale, ledolomi, povećavaju dostupnost

oštećenih i oslabljenih stabala pogodnih za razvoj potkornjaka što dovodi do naglog porasta

njihove populacije. Kod velike gustoće populacije (tijekom eksplozije populacije) napadaju i

zdrava stabla.



Smrekov pisar (Ips typographus) je jedan od najznačajnijih štetnih europskih potkornjaka

kojem je domaćin obična smreka (Picea abies). Odrasli oblici prezimljavaju pod korom ili u

okolnom tlu pod iglicama i počinju izlaziti u proljeće kada temperature kad se postigne

optimalna temperatura za njihov let. Potkornjaci, a posebno smrekov pisar (Ips

typographus) je dominantan potkornjak u prirodnim i umjetno podignutim šumama smreke

na području Hrvatske. Ta vrsta može naglo i eksponencijalno uvećati gustoću svoje

populacije, u kratkom vremenskom periodu oštetiti veliku količinu drvne mase i dovesti do

sušenja smrekovih stabala na velikim površinama. Imaju dvije generacije godišnje .Takav

nagli porast populacije povezan je s klimatskim ekstremima (dugotrajna suša, ledolomi i

vjetroizvale na većim površinama) i dostupnošću zrelih smrekovih stabala. Tijekom gradacije

postaje primarni šumski štetnik koji napada i zdrava smrekova stabla. Smrekov potkornjak

može u kratkom vremenu uzrokovati sušenje velikog broja stabla čime uzrokuje značajne

štete u cijelom ekosustavu smrekovih šuma.

Do naglog porasta populacije i šteta od smrekovog pisara na području Gorskog kotara došlo

je nakon ledoloma u veljači 2014. godine kada je oštećena velika količina drvne mase i

potkornjacima je postala dostupna velika količina resursa za hranu i razmnožavanje. To je

dovelo i još će dovesti do šteta i sušenja na smrekovim stablima na velikoj površini i jakim

intenzitetom. Posljednjih godina, u cijeloj Europi i u svijetu došlo je do naglog porasta

populacija i šteta od potkornjaka uzrokovanih klimatskim promjenama (prvenstveno

povećanim brojem ekstremnih vremenskih pojava kakav je bio i ledolom u Gorskom kotaru).

Važno je naglasiti da rizik da stablo smreke bude napadnuto ne ovisi samo o blizini

postojećem izvoru zaraze, nego ovisi i o gustoći populacije potkornjaka, i što je još važnije o

osjetljivosti samog stabla. No u stanju epidemije/masovnog napada potkornjaka, 90% novih

zaraza utvrđene su na udaljenosti do 100 m od već napadnutih stabala (Wichmann i Ravn

2001). Ekspozicija i starost smrekovih stabala utječe na njihovu osjetljivost na napad

potkornjaka. Stabla na južnim ekspozicijama i osunčana stabla su osjetljivija i češće

napadnuta. Čiste smrekove sastojine su osjetljivije kao i stabla starija od 70 godina (Becker i

Schröter 2000).

Znanstvena istraživanja su pokazala da od stabala oštenih ledolomom ili vjetroizvalama

vrhunac brojnosti populacije ovisi o stupnju suhoće kore. Na nižim nadmorskim visinama i

na prelomljenim i oštećenim stablima (kao kod ledoloma) vrhunac populacije javlja se



najčešće u drugoj godini nakon štete (to bi u ovom slučaju bila 2016. godina). U planinskim

šumama ili kod stabala kod kojih korijenje još uvijek ima kontakt sa zemljom i isušivanje kore

je sporije, vrhunac populacije može se očekivati treće godine nakon nastanka šteta (Forster

1993; Wermelinger i sur. 1999; Becker and Schroter 2000). Napad potkornjaka je jači na

starijim nego na mlađim stablima. Dinamika gradacije ovisi o vremenskim prilikama,

periodima suše, dodatnim oštećenjima na smrekovim stablima (novi vjetrolomi ili ledolomi)

kao i o dostupnosti i osjetljivosti smreke. Na brojnost populacije negativno utječu

unutarvrsna kompeticija i utjecaj predatora, parazitoida i patogena na populaciju

potkornjaka koji tijekom gradacije također povećavaju svoje populacije (Wermelinger 2002).

Na grafikonu 5 prikazane su štete od potkornjaka (oštećena drvna masa u m3) u šumama

kojima gospodare „Hrvatske šume“ u posljednjih pet godina. Vidljiv je stalni trend porasta

oštećene drvne mase od smrekovih potkornjaka i najveća šteta zabilježena je 2017. godine,

a distribucija oštećenja po upravama šuma podružnicama detaljnije je prikazana u tablici 13.

Grafikon 5: Drvna masa oštećena od smrekovog potkornjaka u Hrvatskoj od 2013. do 2017. godine

Slika 16. Intenzitet napada smrekovih potkornjaka u 2017. godini po gospodarskim jedinicama

Na grafikonu 6 prikazana je oštećena drvna masa od smrekovih potkornjaka na području

UŠP Delnice. Vidljiv je nastavak porasta šteta u 2017. godini.



Grafikon 6: Oštećena drvna masa od smrekovog potkornjaka na području UŠP Delnice od 2013. do 2017. godine

Na grafikonu 7 prikazana je oštećena drvna masa od smrekovih potkornjaka (m3) po UŠP

tijekom 2017. godine. Vidljivo je da se glavnina oštećenja odnosi na UŠP Delnice.

Grafikon 7: Oštećena drvna masa od smrekovog potkornjaka po Upravama šuma podružnicama u 2017. godini

Iz grafikona 5, 6 i 7 razvidno je da su štete od potkornjaka u porastu i da se šteta u 2017.

godini najviše može pripisati katastrofalnoj situaciji sa potkornjakom u Gorskom kotaru, a

što se odražava na zabilježenu štetu na području UŠP Delnice. Taj nagli porast populacije

potkornjaka bez sumnje je vezan uz ledolom u 2014. godiništo je i vidljivo u značajnom

porastu oštećene drvne mase u 2016. i sada u 2017. godini.

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Smrekovi potkornjaciUŠP Delnice

m3

0,00

20.000,00

40.000,00

60.000,00

80.000,00

100.000,00

120.000,00

140.000,00

160.000,00

180.000,00

Smrekovi potkornjaci 2017. po UŠP

m3



Nakon ledoloma u veljači 2014. godine prvi simptomi sušenja smrekovih stabala na području

UŠP Delnice bili su vidljivi već krajem 2014. godine. Tijekom 2015. vidljiv je bio porast

osušenih stabala, dok je 2016. godine zabilježen nagli porast i katastrofalno sušenje koje se

više nego udvostručilo 2017. godine.

Tablica 13: Drvna masa koju su oštetili smrekovi potkornjaci 2017. godine


(ha) Tretirana pov.



Požega 472,51 0,00 3.319,00

Šumarija Kamenska obična smreka (Picea abies),

472,51 3.023,00 1 - 20%

Šumarija Kutjevo obična smreka (Picea abies),

62,00 81 - 100%

Šumarija Pleternica obična smreka (Picea abies),

5,00 1 - 20%

Šumarija Velika obična smreka (Picea abies),

229,00 1 - 20%

Bjelovar 25,05 0,00 0,00

Šumarija Đulovac obična smreka (Picea abies),

22,55 1 - 20%

Šumarija Garešnica obična smreka (Picea abies),

2,50 1 - 20%

Koprivnica 72,47 0,00 4.662,00

Šumarija Čakovec obična smreka (Picea abies),

10,27 587,00 21 - 40%

Šumarija Koprivnica obična smreka (Picea abies),

10,00 210,00 61 - 80%

Šumarija Križevci obična smreka (Picea abies),

39,43 304,00 1 - 100%

Šumarija Varaždin obična smreka (Picea abies),

12,77 3.561,00 1 - 100%

Zagreb 375,95 0,00 1.779,01

Šumarija Krapina obična smreka (Picea abies),

16,09 47,61 1 - 20%

Šumarija Popovača obična smreka (Picea abies),

3,71 69,00 81 - 100%

Šumarija Remetinec obična smreka (Picea abies),

28,33 545,00 1 - 20%

Šumarija Samobor obična smreka (Picea abies),

273,95 825,00 1 - 20%

Šumarija Zagreb obična smreka (Picea abies),

53,87 292,40 1 - 20%

Karlovac 758,25 0,00 1.437,00

Šumarija Cetingrad obična smreka (Picea abies),

79,88 119,00 1 - 20%

Šumarija Duga Resa obična smreka (Picea abies),

280,39 593,00 1 - 20%




(ha) Tretirana pov.



Šumarija Karlovac obična smreka (Picea abies),

12,78 6,00 1 - 20%

Šumarija Krašić obična smreka (Picea abies),

83,79 279,00 1 - 100%

Šumarija Krnjak obična smreka (Picea abies),

18,42 5,00 1 - 20%

Šumarija Rakovica obična smreka (Picea abies),

242,09 100,00 1 - 20%

Šumarija Slunj obična smreka (Picea abies),

35,39 321,00 1 - 100%

Šumarija Topusko obična smreka (Picea abies),

5,51 14,00 1 - 20%

Ogulin 0,00 0,00 6.914,00

Šumarija Jasenak obična smreka (Picea abies),

4.141,00 1 - 20%

Šumarija Josipdol obična smreka (Picea abies),

326,00 1 - 20%

Šumarija Ogulin obična smreka (Picea abies),

1.421,00 1 - 20%


obična smreka (Picea abies),

1.026,00 1 - 20%

Delnice 8.713,23 0,00 164.378,00

Šumarija Crni Lug obična smreka (Picea abies),

342,98 7.003,00 1 - 20%

Šumarija Delnice obična smreka (Picea abies),

935,28 27.272,00 1 - 20%

Šumarija Fužine obična smreka (Picea abies),

479,99 7.858,00 1 - 20%

Šumarija Gerovo obična smreka (Picea abies),

1.031,58 25.930,00 1 - 20%

Šumarija Gomirje obična smreka (Picea abies),

301,06 2.496,00 1 - 20%

Šumarija Klana obična smreka (Picea abies),

449,21 1.441,00 1 - 20%

Šumarija Lokve obična smreka (Picea abies),

225,12 4.670,00 1 - 20%

Šumarija Mrkopalj obična smreka (Picea abies),

884,80 8.408,00 1 - 20%

Šumarija Prezid obična smreka (Picea abies),

1.253,34 15.045,00 1 - 20%

Šumarija Ravna Gora obična smreka (Picea abies),

52,14 209,00 1 - 20%

Šumarija Rijeka obična smreka (Picea abies),

88,92 177,00 1 - 20%

Šumarija Skrad obična smreka (Picea abies),

541,87 23.536,00 1 - 20%

Šumarija Tršće obična smreka (Picea abies),

1.395,49 34.935,00 1 - 20%




(ha) Tretirana pov.



Šumarija Vrbovsko obična smreka (Picea abies),

731,45 5.398,00 1 - 20%

Senj 0,00 0,00 2.338,10

Šumarija Crikvenica obična smreka (Picea abies),

920,00 1 - 20%

Šumarija Krasno obična smreka (Picea abies),

1.400,21 1 - 20%



4,89 1 - 20%

Šumarija Senj obična smreka (Picea abies),

13,00 1 - 20%

Gospić 258,25 0,00 1.385,00

Šumarija Perušić obična smreka (Picea abies),

258,25 1.193,00 1 - 20%

Šumarija Vrhovine obična smreka (Picea abies),

192,00 1 - 20%

Privatne šume 815,41 0,00 68.887,00

Međimurska županija obična smreka (Picea abies),

3,37 60,00 1 - 100%

Primorsko-Goranska županija


811,74 68.715,00 1 - 80%

Virovitičko-Podravska županija


0,30 112,00 81 - 100%

SVEUKUPNO 11.491,12 0,00 255.099,11

Prognoze kretanja populacije potkornjaka i preporuke

Za uspješno suzbijanje potkornjaka potrebna SU određena znanja o biologiji, etologiji I

ekologiji pojedinih vrsta. Za suzbijanje smrekovih potkornjaka treba provesti integriranu

metodu zaštite, što znači da se trebaju kombinirati sve raspoložive metode zaštite prema

situaciji na terenu. To je naročito važno naglasiti radi primjene feromonskih klopki, koje se

često pogrešno shvaćaju kao mjera koja je dovoljna za smanjenje populacije potkornjaka.

U mjere integrirane zaštite šuma od potkornjaka spadaju:

• izvoz zaraženog ili pogodnog materijala iz šume najkasnije prije početka rojenja (u

proljeće ovisno o temperaturi, do kraka ožujka)

• primjena lovnih stabala

• primjena lovnih debalca -monitoring feromonskim klopkama



• pretraživanje stabala u početku ubušivanja (curenje piljevine) u lipnju, doznaka

stabala i praćenje bijelog stadija te obaranje u ranom smeđem stadiju

• rušenje još zelenih stabala u krugu od 1 visine stabla u zaraženim plohama (skupina

stabala, ako je moguće i tu pratiti ubušivanje)

Feromonske klopke

Kod primjene feromonskih klopki treba znati kako ih pravilno primijeniti, da se koristi

propisno, intenzivno i u pravo vrijeme.

Propisnoznači da je razmak od najbliže zdrave smreke minimalno 20m, da je razmak od

klopke do klopke 100m i da se redovito prati i prazni. Praćenje broja uhvaćenih jedinki važno

je da nas informira u kakvom je stanju populacija potkornjaka.

Intenzivno znači-ako je broj uhvaćenih kukaca u klopki veći od 1.500 tjedno, mora se šuma

pregledati na ubušivanja (curenje smole, piljevina, ulazna rupica kad se skine ljuska) i

izdvajati stabla koja je potrebno obarati i poduzeti daljnje mjere (skidanje kore, prskanje

insekticidom ili spaljivanje kore, itd.). U ovakvom slučaju potrebno je zgušćivati mrežu

feromonskih klopki, a po mogućnosti koristiti sistem triju klopki.

U pravo vrijemeznači da se napadnuta stabla na vrijeme primijete i izdvoje, te izvezu iz

šume. Svako površno ophođenje sa feromonskim klopkama kao i loša higijena imaju

kontraefekt odnosno problemi se produblju.

Priroiriteti kod zaštite šuma

Budući da se može očekivati nedostatak ljudstva u procesu suzbijanja potkornjaka trebalo bi

u početku snimiti situaciju i odrediti prioritete suzbijanja .

Prioriteti bi bili sljedeći:

1. POJEDINAČNA ZARAŽENA STABLA - prije nego grupa 2. MANJA GNIJEZDA - prije velikih 3. LOMOVI - prije izvala 4. NIŽE NADMORSKE VISINE - prije viših 5. JUŽNE I ZAPADNE EKSPOZICIJE - prije sjevernih i istočnih



Situacija sa mediteranskim potkornjakom (Orthotomicus erosus) na području Dalmacije

2017. godine

Na području UŠP Split utvrđeno je intenzivno sušenje borova. Sušenja su zabilježena na

Marjanu, Korčuli i Pašmanu, a moguće je i na drugim lokalitetima na području Dalmacije. Sa

napadnutih stabala su uzeti uzorci kolutova bora koji su dostavljeni u entomološki

laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta (sa lokaliteta Ošjak, Postire (Brač)i Pašman). Svi

uzorci su stavljeni na kontrolirane laboratorijske uvjete te su evidentirani štetni organizmi.

Iz svih uzoraka izašli su potkornjaci vrste Orthotomicus erosus (Slika 17 i 18) i Pityogenes

calcaratus. Na nekim uzorcima i vidljiva je i piljevina strizibuba Monochamus

galloprovincialis. Na presjeku se vide znaci plavila (Slika 19) koji su povezani sa gljivama koje

su izolirane i precijepljene te se radi o nekoliko vrsta iz skupine Ophiostomatoidea.

Slika 17. Imago potkornjaka Orthotomicus erosus

Slika 18. Hodnički sustav potkornjaka Orthotomicus erosus



Slika 19. Tragovi gljiva plavila na presjeku debla

Kako se radi o potkornjacima za koje trebaju predisponirajući faktor za masovnu pojavu,

zasada se na temelju jedinih istraživanja u Hrvatskoj koje je pokrenula JU Park šuma Marjan

može zaključiti da su klimatke promjene odnosno aridifikacija stvorile uvjete za masovnu

pojavu ovog štetnika. Do sada još nije u potpunosti razjašnjeno koliko je potkornjak O.

erosus primarnog karaktera, odnosno dali i u kojoj mjeri napada zdrava stabla uzrokujući

sušenje borova širih razmjera. Takve situacije opisuju se u toplijim dijelovima Mediterana u

prošlosti (Izrael, Turska, Tunis).

Istraživanja na Marjanu pokazuju da se uslijed klimatskih promjena javljaju pogodniji uvjeti

za razvoj ovih potkornjaka (više generacija godišnje) što se dovodi u vezu sa agresivnošću

ovog do sada latentnog potkornjaka. U slamanju otpora živućih stabala pretpostavlja se da

veliku ulogu imaju gljive plavila (Ophiostomatoidea). Taj dio do sada nikada nije istraživan u

Hrvatskoj.

Sušenje borova u ovakvim razmjerima potpuno je nova pojava u Hrvatskoj te su potrebna

intenzivna i sveobuhvatna istraživanja kako bi se dobila potrebna saznanja u poduzimanju

mjera zaštite. Na temelju provedenog istraživanja u Park šumi Marjan gdje su simptomi

identični, predlažem sljedeće:



MJERE ZAŠTITE

Suzbijanje potkornjaka mora se provesti tzv. integriranom (sveobuhvatnom) zaštitom šuma,

koja uključuje intenzivan monitoring feromonskim klopkama, pravovremeno otkrivanje i

doznaku napadnutih stabala tj. još zelenih borova tijekom veljače uz praćenje generacija i

stabala požutjelih krošanja tijekom cijele godine, potom pravovremenim sječama i izradom

doznačenih stabala te primjenom insekticidne mreže.

MJERE INTEGRIRANE ZAŠTITE ŠUMA OD POTKORNJAKA

*Napomena: biologija mediteranskog potkornjaka nije istraživana u Hrvatskoj te postoje

mnoge nepoznanice o biologiji koje su izuzetno važne za mjere suzbijanja te se polazi od

iskustva sa drugim vrstama potkornjaka primjerice smrekovih. Promjene mjera zaštite sa

novim saznanjima su moguća i nadopunjavat će se sukladno tome.

Sve mjere koje treba provesti može podijeliti u 4 grupe:

A: Intenzivni monitoring feromonskim klopkama

B: Pravovremeno otkrivanje i doznaka napadnutih stabala

C: Pravovremeno rušenje doznačenih borova

D: Manipulacija posječenim napadnutim (doznačenim) borovima

E: Sadnja stabala u progalama nakon sječe

A: Intenzivni monitoring feromonskim klopkama

Treba se uspostaviti mreža feromonskih klopki na kojima se u tjednim razmacima obavlja

kontrola naleta potkornjaka kako bi se kvalitetno mogli uskladiti ostali segmenti aktivne

borbe protiv potkornjaka. U kontekstu ovog izvanrednog stanja i napora u zaustavljanju

gradacije potkornjaka ne radi se interventnoj mjeri, već je to orijentacija za provedbu ostalih

mjera (doznaka, rušenje, polaganje lovnih stabala, izvoz itd). Potrebno je pravovremeno

nabaviti dostatne količine feromona i klopki da se ne propusti početak prvog rojenja

potkornjaka. Preporuča se postavljanje klopki marke Theysohn.

Gustoća, raspored i vrijeme postavljanja feromonskih klopki:

• Mjesto postavljanja klopki treba biti u konzultaciji sa stručnjacima Hrvatskog

šumarskog instituta.

• Feromonske klopke treba postaviti (montirati klopke i opremiti feromonskim

dispenzerima namijenjenih ulovu mediteranskog potkornjaka (EROSOWIT) ili

smrekovog pisara (PHEROPRAX)) do 1. ožujka.

• Prilikom odabira mikrolokacije potrebno je klopke postavljati na udaljenosti

minimalno 20 m od prvih zdravih borova.



• Feromon se mora promijeniti prema uputama proizvođača, u pravilu kada se ampula

isprazni.

• Svaki tjedan klopke se moraju isprazniti te izbrojati ulovi. Broj uhvaćenih jedinki

unosi se u elektronski manual koji će se izraditi unutar IPP platforme

www.stetnici.hr.

B: Pravovremeno otkrivanje i doznaka napadnutih stabala

U potpunosti se fokusirati na sanaciju borova koje u sebi još sadrže populaciju potkornjaka

(koru koja ne otpada lako i teško se može oguliti golom rukom).

Doznaku treba provesti u tri faze sukladno vremenu i prioritetima suzbijanja :

B.1. DOZNAKA: veljača 2018.

SJEČA: ožujak 2018.

Doznačuju se stabla sa još zelenim dijelovima krošnje. Takva stabla imaju napadnute gornje

dijelove debla ili krošnju. Stabla treba rušiti, ispiliti zaražene dijelove koje se stavljaju pod

insekticidnu mrežu ili se njihova kora mora uništiti kako ne bi predstavljali opasnost širenja

potkornjaka.

Deblo ili preostali nezaraženi dio debla služi kao lovno stablo. Sukladno biologiji* lovno

stablo se okorava, stavlja pod insekticidnu mrežu tek nakon što tzv. bijeli stadij prelazi u

adultni (odrasli).

B.2. DOZNAKA: veljača 2018.

SJEČA: ožujak 2018.

Doznačuju se stabla bez zelenih dijelovima krošnje, ali sa još svježom korom. Takva stabla

imaju napadnute dijelove debla i izvor su zaraze, zbog čega ih treba rušiti, ispiliti zaražene

dijelove koje se stavljaju pod insekticidnu mrežu ili se njihova kora mora uništiti kako ne bi

predstavljali opasnost širenja potkornjaka.

B.3. DOZNAKA: ožujak 2018.

SJEČA: travanj/svibanj 2018. (sukladno novim saznanjima iz biologije*)

Doznačuju se stabla sa smeđom piljevinom vidljivo u donjim dijelovima stabla, okolnom

prizemnom rašću ili-ili u ljuskama kore. Takva stabla nalaze se u početnoj fazi napada. Stabla

treba rušiti tek kada bijeli stadij prelazi u adultni*. Nakon obaranja ispiliti zaražene dijelove

koje se stavljaju pod insekticidnu mrežu ili se njihova kora mora uništiti kako ne bi

predstavljali opasnost širenja potkornjaka.

Deblo ili preostali nezaraženi dio debla poslužiti će kao lovno stablo. Sukladno biologiji*

lovno stablo se okorava, stavlja pod insekticidnu mrežu tek nakon što tzv. bijeli stadij prelazi

u adultni. Budući da je biologija nepoznata u 1. godini trebat će se pratiti kroz čitavo

vegetacijsko razdoblje od sredine veljače pa do kraja listopada.



C: Pravovremeno rušenje doznačenih borova

C.1. Rušenje i daljnja manipulacija borova doznačenih na temelju znakova ubušivanja

(smeđa piljevina)

Nakon doznake zaraženih stabala mora se organizirati hitna sječa i privlačenje na pomoćna

stovarišta i dalje (razlog je vrijeme ovog tipa doznake). Od prvog proljetnog ubušivanja do

izlaska nove generacije potkornjaka iz kore prolazi između 4 i 5 tjedana. Svježe doznačeni

borovi moraju se srušiti, izvući iz sastojine i otpremiti kamionskim prijevozom na sigurnu

udaljenost (minimalno 10 km od najbližih borovih sastojina ili nekako drugačije sanirati). Za

proljetno razdoblje doznačivanja i sanacije dopušta se vremensko razdoblje od doznake do

potpunog uklanjanja borova iz sastojine od najviše 30 dana. Za doznaku (na temelju „ubušne

piljevine“) u proljeće i ljeto ovaj se rok mora skratiti radi viših temperatura na 20 dana.

C.2. Rušenje i daljnja manipulacija borova doznačenih na temelju znakova promjene boje

krošanja, osutosti i djelomičnog otpadanja kore

Borovi koji se naknadno pokažu (nakon što su „pobjegle“ ranoj detekciji po sipljenju smeđe

piljevine) kao napadnuti mogu biti sanirani (rušenje, izvlačenje i otprema) u znatno duljem

razdoblju, a najkasnije do 1. ožujka naredne godine.

D: Manipulacija posječenih napadnutih (doznačenih) borova

D.1. Šumski red

• nakon rušenja, kresanja i izvlačenja doznačenih stabala treba uspostaviti šumski red

slaganjem grana u hrpe s debljim dijelovima grana prema sredini hrpe na dnu koje

leži usitnjena ovršina

• hrpe je potrebno formirati u većim dimenzijama (više stabala) kako bi se učinak

„kompostiranja“ u središtu intenzivirao

• otkoravanje panjeva (iako prema najnovijim istraživanjima kod razvoj smrekova

pisara predstavljaju neatraktivan supstrat, kod mediteranskog potkornjaka to nije

poznato)

• otkoravanje srušenih napadnutih borova (kada je opravdano iz tehničkih razloga) na

licu mjesta, ali uz obavezno dodatno tretiranje kore u kojoj se nalaze razvojni stadiji

mediteranskog potkornjaka:

o ako je potkornjak u stadiju jajeta, ličinke ili kukuljice (bijela faza) dovoljno je

otkoravanje i izlaganje unutrašnjosti otkorane kore suncu

o ako je potkornjak pretežito u stadiju kukuljice, mladog imaga (svijetlosmeđe

boje) potrebno je spaljivanje kore ili strojno usitnjavanje sitnilicama uz

poštivanje sigurnosnih mjera



D.2. Prostorno izmicanje (uklanjanje) borova čija je kora prepuna potkornjacima

Doznačene i na vrijeme srušene borove, iz kojih će potkornjaci SIGURNO IZLETJETI, potrebno

je izmaknuti sa područja u kojem vlada njihova gradacija tako da nakon izlijetanja ne mogu

pronaći nove borove sastojine za razvoj novih generacija (skladištenje na udaljenim

lokacijama, prodaja van područja pridolaska borova...itd.). Važno je pritom strogo se držati

gore navedenih rokova (rušenje i daljnja manipulacija doznačenih stabala) pri čemu su

rokovi u proljetno-ljetnom razdoblju 30 odnosno 20 dan (krajnji rok za dovršetak izmicanja

stabala) dok su u jesensko-zimskom razdoblju produljeni do najkasnije 1. ožujka. Važnost i

smisao ove procedure je u tome da se borovi koji pod korom sadrže razvojne stadije

potkornjaka izmaknu iz zone rizika širenja gradacije PRIJE njihova IZLIJETANJA.

D.3. Skladištenje na stovarištima, ali uz prekrivanje insekticidnom mrežom

Insekticidna mreža se postavlja preventivno prije pojave štetnih kukaca od proljeća do

jeseni. Ima brzo kontaktno djelovanje na insekte obzirom da se aktivna tvar nalazi na samoj

površini mreže. U slučaju da su štetnici već prisutni u drvu, pokrivanjem mrežom

sprječavamo njihov izlazak i širenje napada. Učinak mreže traje do 6 mjeseci. Mreža se može

više puta upotrijebiti pod uvjetom da je ispravno skladištena. Veličina mreže može biti: a) 50

m2 za prekrivanje pojedinačnog debla; b) 100 m2 za stovarišta za trupce, hrpa drva do

najviše 19 m3; c) 200 m2 za stovarišta za trupce, hrpa drva do najviše 38 m3.

Na oborena debla zaštićena insekticidnim sredstvom obavezno se mora postaviti

upozoravajući natpis: “Mreža je tretirana insekticidnim sredstvom. Izbjegavati svaki dodir s

kožom i odjećom, ne zadržavati se u neposrednoj blizini.”, odnosno sukladno posebnom

propisu.

Prioriteti radova

S obzirom na veliku količinu osušenih i od potkornjaka napuštenih borova, vidljivo zaraženih

ali i borova s prikrivenim simptomima sanaciju uvijek provoditi u najkritičnijim dijelovima

prema manje kritičnim:

1. POJEDINAČNA ZARAŽENA STABLA - ispred grupe zaraženih stabala

2. MANJA zaražena površina - ispred velikih gnijezda

3. LOMOVI - ispred izvala

4. SJEČA ZARAŽENIH STABALA SA KOROM – ispred stabala sa kojih je otpala kora



Ostali štetnici

Osim štetnika opisanih u prethodnim poglavljima, u šumama Hrvatske su tijekom 2017.

godine bili prisutni i sljedeći štetnici:

Tablica 14: Ostali štetnici prisutni u šumama Hrvatske u 2017. godini

Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta



(m³)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (l)

Štetni kukci 131.002,49 437,66 45.268 827,8

hrastova osa listarica (Apethymus abdominalis)


49,73 1 - 40%

jelin moljac igličar (Argyresthia fundella)

obična jela (Abies alba), 1.260 1 - 20%

zlatokraj (Euproctys chrissorhoea)


0,5 1 - 20%

Hrastove štitaste uši hrast kitnjak (Quercus petraea),

10,68 10,68 1 - 20%

Ose šiškarice hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),

45 1 - 20%

bagremov lisnih miner (Paraectopa robiniella)

bagrem (Robinia pseudoacacia),

162 850 1 - 20%

Borovi potkornjaci bor (Pinus sp.), 93,32 1.917 1 - 80%

jasenova pipa (Stereonychus fraxini)

jasen (Fraxinus sp.), 3.898,75 1 - 100%

hrastov četnjak (Thaumetopoea processionea)


5.069,97 1 - 100%

hrastov miner (Tisheria ekebladella)

hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.),

10 1 - 20%

crna jasenova osa listarica (Tomostethus nigritus)

jasen (Fraxinus sp.), 34,8 1 - 20%

hrastov savijač (Tortrix viridana)

hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur),

54,59 10,68 1 - 20%

kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus)


1.113,43 41.010 1 - 100%

jasenov potkornjak (Leperesinus fraxini)

jasen (Fraxinus sp.), 36,92 228 1 - 20%

hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata)

hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),

120.352,47 416,3 1 - 100% Asset, 827,8

Bukova lisna uš (Phyllaphis fagi)

bukva (Fagus sylvatica), 70,33 41 - 60%

Mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus)

alepski bor (Pinus halepensis), bor (Pinus sp.),

0 0 3 1 - 20%



Iz prikazanih podataka uočavaju se dvije važne pojave štetnika:

1. hrastov četnjak koji se u 2017. godini javio na preko 5000 ha na područjima UŠP

Bjelovar, Zagreb, Sisak i Karlovac sa intenzitetima napada do 100%. Ovaj štetnik

uzrokovao je gubitak lisne mase i predstavlja javni zdravstveni problem zbog

alergijskih reakcija na dlake gusjenica.

2. hrastova mrežasta stjenica, invazivna vrsta u Hrvatskoj, u 2017. godini pojavila se na

preko 120.000 ha, što ukazuje na trend širenja na područje cijele Hrvatske.

OSTALI ŠTETNI BIOTIČKI ČIMBENICI

Korovi

Za potrebe pripreme staništa i njege pomlatka, tretiranje panjeva tijekom 2017. godine bilo

potrebno suzbijati drvenaste i zeljaste korove na 2.540 ha, a za to je utrošeno ukupno

13.286 L herbicida (Tablica 15). U usporedbi sa prethodnim godinama u 2017. je bilo manje

problema sa korovima (Grafikon 8).

Grafikon 8: Napadnute i tretirane površine protiv korova od 2013. do 2017. godine



Tablica 15: Površine na kojima su se javili korovi 2017. godine

ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)

Tretirana pov. (ha)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (l)

Vinkovci 1.022,12 1.022,12 5.848,75

Šumarija Cerna hrast lužnjak (Quercus robur), 130,99 130,99 41 - 80% Ouragan System 4, Total TF,

1114

Šumarija Gunja hrast lužnjak (Quercus robur), 83,90 83,90 21 - 60% Total TF, 604

Šumarija Ilok listače, 18,31 18,31 61 - 80% Total TF, 193

Šumarija Lipovac hrast lužnjak (Quercus robur), 154,46 154,46 21 - 40% Total TF, 206

Šumarija Mikanovci

hrast lužnjak (Quercus robur), 54,12 54,12 41 - 60% Ouragan System 4, Total TF,

323

Šumarija Otok hrast lužnjak (Quercus robur), 201,89 201,89 41 - 80% Total TF, 1615


hrast lužnjak (Quercus robur), 85,56 85,56 1 - 40% Ouragan System 4, Total TF,

404

Šumarija Strošinci hrast lužnjak (Quercus robur), 12,44 12,44 41 - 60% Ouragan System 4, Total TF,

78

Šumarija Vinkovci hrast lužnjak (Quercus robur), listače,

16,53 16,53 21 - 60% Ouragan System 4, Total TF,

39,75

Šumarija Vrbanja hrast lužnjak (Quercus robur), 121,20 121,20 41 - 60% Ouragan System 4, Total TF,

251

Šumarija Vukovar listače, 101,77 101,77 41 - 60% Ouragan System 4, Total TF,

794

Šumarija Županja hrast lužnjak (Quercus robur), 40,95 40,95 41 - 60% Total TF, 227

Osijek 170,22 170,22 518,58

Šumarija Batina listače, 29,06 29,06 1 - 40% Total TF, 72

Šumarija Darda listače, 6,28 6,28 1 - 20% Total TF, 29,58

Šumarija Đakovo hrast lužnjak (Quercus robur), 51,83 51,83 1 - 20% Total TF, 106


hrast kitnjak (Quercus petraea), 41,53 41,53 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,

177

Šumarija Osijek hrast lužnjak (Quercus robur), listače,

19,67 19,67 1 - 60% Total TF, 52

Šumarija Valpovo hrast lužnjak (Quercus robur), 21,85 21,85 1 - 20% Total TF, 82

Našice 397,29 397,29 1.208,30

Šumarija Ćeralije hrast kitnjak (Quercus petraea), 26,53 26,53 41 - 60% Total 480, 133


hrast lužnjak (Quercus robur), 128,97 128,97 41 - 80% Total 480, Total TF,

436



49,41 49,41 21 - 60% Total 480, Total TF,

96,8

Šumarija Koška hrast lužnjak (Quercus robur), 61,83 61,83 61 - 80% Total 480, 309




Tretirana pov. (ha)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (l)

Šumarija Slatina hrast lužnjak (Quercus robur), 50,51 50,51 1 - 60% Total 480, Total TF,

120,5

Šumarija Čačinci bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea),

69,23 69,23 21 - 60% Total TF, 71

Šumarija Voćin hrast kitnjak (Quercus petraea), 10,81 10,81 21 - 60% Total TF, 42

Požega 59,35 59,35 400,80

Šumarija Čaglin bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea),

14,70 14,70 1 - 20% Total TF, 277

Šumarija Kamenska

listače, 25,32 25,32 1 - 20% Total TF, 1,8

Šumarija Kutjevo hrast kitnjak (Quercus petraea), 1,70 1,70 61 - 80% Total TF, 17

Šumarija Pleternica

listače, 6,95 6,95 61 - 80% Total TF, 84

Šumarija Požega hrast kitnjak (Quercus petraea), 10,68 10,68 61 - 80% Ouragan System 4, Total TF,

21

Bjelovar 119,80 118,80 664,50

Šumarija Garešnica listače, 10,00 9,00 1 - 20% Ouragan System 4,

60

Šumarija Ivanska listače, 54,80 54,80 1 - 100% Ouragan System 4,

329


listače, 55,00 55,00 1 - 40% Ouragan System 4, Total TF,

275,5

Koprivnica 365,10 365,10 1.482,95

Šumarija Čakovec listače, 14,96 14,96 1 - 20% Ouragan System 4,

55

Šumarija Đurđevac listače, 128,31 128,31 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,

314



679,5



52

Šumarija Križevci listače, 45,36 45,36 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,

161,5

Šumarija Pitomača listače, 12,00 12,00 1 - 20% Ouragan System 4,

76

Šumarija Repaš listače, 8,74 8,74 1 - 20% Total TF, 43

Šumarija Sokolovac

listače, 20,59 20,59 1 - 20% Total TF, 101,95

Zagreb 308,59 308,59 1.789,88

Hortikultura Zagreb

listače, 1,10 1,10 61 - 80% Total TF, 7

Šumarija Dugo Selo

listače, 32,67 32,67 1 - 20% Total TF, 240

Šumarija Kutina listače, 2,00 2,00 61 - 80% Ouragan System 4,

12

Šumarija Lipovljani listače, 120,39 120,39 41 - 60% Total TF, 352

Šumarija Novoselec

listače, 33,52 33,52 1 - 60% Total TF, 300




Tretirana pov. (ha)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (l)

Šumarija Popovača

listače, 30,01 30,01 1 - 40% Total TF, 218

Šumarija Remetinec


284,1


listače, 60,48 60,48 1 - 60% Ouragan System 4,

376,78

Sisak 214,54 0,00 898,27

Šumarija Dvor listače, 10,00 1 - 20% Ouragan System 4,

100

Šumarija Glina listače, 24,66 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,

246,6


listače, 1,00 1 - 20% Total TF, 10

Šumarija Lekenik listače, 13,15 1 - 20% Total TF, 26,3

Šumarija Pokupsko

listače, 2,00 1 - 20% Ouragan System 4,

20

Šumarija Sisak listače, 163,73 1 - 20% Ouragan System 4, Total TF,

495,37

Karlovac 76,76 76,76 365,00

Šumarija Draganić listače, 12,75 12,75 21 - 40% Ouragan System 4,

56



219

Šumarija Karlovac listače, 18,00 18,00 21 - 40% Ouragan System 4,

90

Nova Gradiška 21,73 21,73 109,00


listače, 21,73 21,73 81 - 100% Total TF, 109

SVEUKUPNO 2.755,50 2.539,96 13.286,03



Glodavci

Glodavci su tijekom 2017. godine činili štete na 5061 ha i suzbijani su na 2262 ha pri čemu je

utrošeno 5333 kg rodenticida (Tablica 16). Napadnuta površina nešto je veća nego protekle

godine, dok je tretirana porvšina manja, a što je logično s obzirom da su i intenziteti napada

bili niži (Grafikon 9).

Grafikon 9: Napadnute i tretirane površine protiv glodavaca od 2013. do 2017. godine

Tablica 16: UŠP na čijem su području glodavci činili štete tijekom 2016. godine

UŠP Vrsta bilja

Napadnuta pov. (ha)

Tretirana pov. (ha)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Vinkovci 1.110,12 1.110,12 2.397,50 0,00

Šumarija Cerna listače, 41,00 41,00 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

20,00

Šumarija Gunja listače, 63,28 63,28 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

158,00

Šumarija Lipovac listače, 197,79 197,79 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

460,00

Šumarija Mikanovci listače, 19,58 19,58 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

40,00

Šumarija Otok listače, 323,02 323,02 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

660,00


listače, 139,40 139,40 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

450,00

Šumarija Strošinci listače, 42,18 42,18 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

63,00

Šumarija Vinkovci listače, 133,86 133,86 1 - 60% Detia Mäuse Giftkörner,

305,50

Šumarija Vrbanja listače, 85,53 85,53 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

141,00

Šumarija Županja listače, 64,48 64,48 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

100,00

Osijek 84,82 84,82 244,10 0,00

Šumarija Darda listače, 17,64 17,64 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

44,10



UŠP Vrsta bilja

Napadnuta pov. (ha)

Tretirana pov. (ha)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Šumarija Đakovo listače, 50,10 50,10 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

140,00



60,00

Našice 365,46 365,46 515,00 0,00 Šumarija Donji Miholjac


340,00

Šumarija Koška listače, 85,68 85,68 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,

95,00

Šumarija Slatina listače, 37,38 37,38 41 - 60% Detia Mäuse Giftkörner,

80,00

Požega 243,41 243,41 522,24 0,00

Šumarija Čaglin listače, 92,08 92,08 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

105,00

Šumarija Kamenska listače, 41,67 41,67 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

110,00

Šumarija Kutjevo listače, 33,67 33,67 1 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,

67,00

Šumarija Pleternica listače, 14,32 14,32 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,

71,60

Šumarija Požega listače, 52,92 52,92 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,

150,00

Šumarija Velika listače, 8,75 8,75 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

18,64

Bjelovar 173,71 0,00 0,00 0,00 Šumarija Bjelovar listače, 33,41 1 - 20% Šumarija Čazma listače, 102,65 1 - 20% Šumarija Garešnica listače, 37,65 1 - 20% Koprivnica 102,07 102,07 280,00 0,00

Šumarija Đurđevac listače, 15,58 15,58 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

20,00



125,00

Šumarija Križevci listače, 38,25 38,25 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

115,00

Šumarija Sokolovac listače, 5,10 5,10 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

20,00

Zagreb 2.536,71 153,47 232,63 0,00 Šumarija Donja Stubica

listače, 2.454,56 71,32 1 - 60% Detia Mäuse Giftkörner,

70,00



162,63

Sisak 309,85 67,85 930,00 0,00

Šumarija Lekenik listače, 67,85 67,85 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

205,00

Šumarija Sisak listače, 136,00 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

410,00

Šumarija Sunja listače, 106,00 1 - 20% Detia Mäuse Giftkörner,

315,00

Nova Gradiška 171,32 171,32 247,10 49,87

Šumarija Jasenovac listače, 51,49 51,49 61 - 80% Artea plus, Detia Mäuse Giftkörner,

34,10 49,87



96,00

Šumarija Novska listače, 46,61 46,61 21 - 40% Detia Mäuse Giftkörner,

47,00

Šumarija Slavonski Brod


70,00

SVEUKUPNO 5.097,47 2.298,52 5.368,57 49,87



Slika 20: Površine gospodarskih jedinica na kojima su se 2017. godine javili glodavci prema intenzitetu napada



UŠP

GLODAVCI ŠTETE NA POMLATKU I/ILI SJEMENU

UZORAK (n)

RB M V MV? INP1 INP2 INS

Vinkovci

Šumarija Cerna

22,80 94 20 0 0,00 0,00 0,00 5

Šumarija Gunja

31,08 116 8 0 0,33 0,00 0,00 4

Šumarija Lipovac

11,42 54 3 0 0,00 0,00 1,50 5

Šumarija Mikanovci

22,67 64 4 0 1,50 0,00 9,00

3

Šumarija Otok

15,00 84 6 0 0,00 0,00 0,38 6


13,50 54 0 0 0,00 0,00 0,00

4

Šumarija Strošinci

16,39 46 3 0 2,75 0,00 0,00 3

Šumarija Vinkovci

29,83 140 37 2 8,33 0,00 0,00 6

Šumarija Vrbanja

5,35 16 0 0 0,00 0,00 0,00 3

Šumarija Županja

23,03 91 20 3 14,50 5,67 6,00 5

Osijek

Šumarija Darda

14,00 12 2 0 3,00 0,00 3,50 1

Šumarija Đakovo

92,00 91 1 0 18,00 0,00 18,00 1


22,00 5 17 0 0,00 0,00 0,00

1

Šumarija Osijek

22,00 22 0 0 0,00 0,00 0,00 1

Šumarija Valpovo

52,00 48 4 0 0,00 0,00 42,50 1

Našice


44,30 176 33 1 0,00 0,00 25,80

5




60,47 170 9 0 1,33 0,00 16,83

3

Šumarija Koška

28,77 121 17 5 25,22 0,00 25,60 5

Šumarija Slatina

44,14 107 21 0 12,50 0,00 17,17 3

Požega

Šumarija Čaglin

14,00 13 1 0 8,50 0,00 11,00 1

Šumarija Kamenska

11,50 14 9 0 0,00 0,00 0,00

4

Šumarija Kutjevo

11,50 30 16 0 7,13 0,00 6,25 4


29,38 16 41 0 2,88 0,00 6,25

4

Šumarija Požega

14,00 59 11 0 4,44 0,00 3,69 5

Šumarija Velika

30,72 66 70 9 19,70 0,00 28,10 5

Bjelovar

Šumarija Pakrac

114,00 55 59 0 66,67 0,00 0,00 1

Koprivnica

Šumarija Čakovec

17,85 32 21 0 1,33 0,00 1,33 3


2,00 6 0 0 0,00 0,00 0,00

3


6,35 19 0 0 0,00 0,00 1,67

3

Šumarija Križevci

30,13 119 0 0 0,00 0,00 8,38 4

Šumarija Pitomača

21,67 48 17 0 0,00 0,00 0,00 3

Šumarija Repaš

1,00 3 0 0 0,00 0,00 0,00 3

Šumarija Sokolovac

20,00 59 1 0 0,00 0,00 0,00

3



Zagreb

Hortikultura Zagreb

6,56 15 1 0 0,00 0,00 0,00

5

Šumarija Donja Stubica

19,01 42 4 0 0,00 0,00 0,00

5

Šumarija Dugo Selo

16,00 8 0 0 0,00 0,00 0,00

1

Šumarija Krapina

2,58 11 7 0 1,30 0,00 0,00 7

Šumarija Kutina

39,59 172 3 0 0,00 0,00 0,00 5


36,40 163 18 1 3,00 0,00 0,00 5

Šumarija Novoselec

7,69 21 2 0 2,50 0,00 0,00

4

Šumarija Popovača

45,08 79 0 8 0,00 0,00 0,00

4

Šumarija Remetinec

14,88 22 14 0 3,17 0,00 13,33

3


18,85 33 2 1 0,00 0,00 0,00

4

Šumarija Zagreb

32,58 57 29 0 0,00 0,00 0,00 8

Šumarija Zlatar

10,10 10 0 0 0,00 0,00 0,00 1

Sisak

Šumarija Glina

41,21 71 73 53 20,10 0,00 11,40 5


13,45 37 2 0 7,50 12,50 0,00

3


18,46 55 0 0 2,67 0,00 7,67

3

Šumarija Lekenik

13,95 44 9 0 3,50 0,00 4,17 4

Šumarija Petrinja

23,69 55 11 2 0,00 0,00 0,00 3



Šumarija Rujevac

43,00 26 17 0 44,00 0,00 12,50 1

Šumarija Sisak

21,66 71 10 0 0,75 0,00 2,10 4

Šumarija Sunja

29,00 28 30 0 23,00 0,00 0,00 2

Karlovac

Šumarija Topusko

14,76 71 0 0 0,00 0,00 0,00 5

Nova Gradiška

Šumarija Jasenovac

31,54 87 6 1 0,00 0,00 0,00

3


29,10 80 7 0 0,00 0,00 0,00

3


31,00 40 22 0 0,00 0,00 0,00 2

Šumarija Novska

33,45 295 1 0 0,45 0,00 0,19 9

Šumarija Oriovac

35,67 70 36 1 0,00 0,00 0,00 3

Šumarija Stara Gradiška

37,31 117 26 1 2,25 0,00 3,50

4

Šumarija Trnjani

40,31 42 37 0 0,00 0,00 0,00 2



ŠTETNI ABIOTIČKI ČIMBENICI

Vjetroizvale, vjetrolomi, snjegolomi

Vjetroizvale, vjetrolomi i snjegolomi su tijekom 2017. godine oštetili 25.173 ha, odnosno

112.514 m3 drvne mase listača i četinjača (Tablica 17), što je smanjenje u odnosu na 2016.

godinu i nastavak smanjenja od ekstremne 2014. godine (Grafikon 10).

Grafikon 10: Drvna masa oštećena od ledoloma i vjeroloma od 2013. do 2017. godine

Tablica 17: Oštećena drvna masa od vjetroizvala, vjetroloma i ledoloma u 2016. godini


Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Osijek 0 0 2182

Šumarija Osijek listače, 2182 1 - 20%

Našice 2452,73 0 0

Šumarija Voćin četinjače, listače, 2452,73 0 0 61 - 80%

Požega 857,12 0 2665

Šumarija Čaglin bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies),

0 0 702 1 - 20%

Šumarija Kamenska

bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OMB, OTB,

428,83 0 215 1 - 20%

Šumarija Kutjevo

listače, 639 81 - 100%


listače, 168 1 - 20%




Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Šumarija Požega bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OMB, OTB,

428,29 0 649 1 - 20%

Šumarija Velika bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), OMB, OTB,

0 0 292 1 - 20%

Bjelovar 0 0 9632

Šumarija Bjelovar

listače, 1206 1 - 20%

Šumarija Čazma četinjače, listače, 607 1 - 20%

Šumarija Daruvar

listače, 216 1 - 20%

Šumarija Đulovac

listače, 544 1 - 20%


četinjače, listače, 319 1 - 20%


listače, 107 1 - 20%

Šumarija Ivanska četinjače, listače, 172 1 - 20%

Šumarija Lipik četinjače, listače, 815 1 - 20%

Šumarija Pakrac listače, 843 1 - 20%

Šumarija Sirač četinjače, listače, 1391 1 - 20%

Šumarija Suhopolje

listače, 102 1 - 20%


listače, 675 1 - 20%




listače, 556 1 - 20%

Koprivnica 0 0 9406

Šumarija Čakovec

grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,

0 0 870 1 - 20%



0 0 1041 1 - 20%



0 0 536 1 - 20%


američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa),

0 0 1040 1 - 20%

Šumarija Križevci

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

0 0 746 1 - 20%

Šumarija Pitomača

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB,

0 0 446 1 - 20%

Šumarija Repaš grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,

0 0 2747 1 - 20%

Šumarija Sokolovac

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OMB, OTB,

0 0 1760 1 - 20%

Šumarija Varaždin

američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), duglazija (Pseudotsuga menziesii), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OMB, OTB,

0 0 220 1 - 20%

Zagreb 2973,52 0 6854,5




Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada


američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), listače, OTB,

137,34 0 306 1 - 20%

Šumarija Dugo Selo

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,

170,7 0 762 1 - 20%

Šumarija Krapina

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), OTB,

173,47 0 110,5 1 - 20%

Šumarija Kutina bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.), OMB, OTB,

309,96 0 228 1 - 20%


bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,

237,36 0 317 1 - 20%

Šumarija Novoselec

bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), listače,

462,26 0 666 1 - 20%

Šumarija Popovača

hrast kitnjak (Quercus petraea), listače, OMB, OTB, 355,23 0 634 1 - 20%

Šumarija Remetinec

bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), listače, OMB, OTB,

128,33 0 280 1 - 20%

Šumarija Samobor

bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB,

569,34 0 1047 1 - 20%

Šumarija Zagreb bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), jasen (Fraxinus sp.), obična jela (Abies alba), OTB,

309,35 0 2312 1 - 20%

Šumarija Zlatar američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), listače, obična jela (Abies alba), OMB, OTB,

120,18 0 192 1 - 20%

Sisak 0 0 355


OTB, 129 1 - 20%

Šumarija Rujevac

listače, 226 1 - 20%

Karlovac 4916,84 0 16281

Šumarija Cetingrad

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OTB, pitomi kesten (Castanea sativa),

859,6 0 4332 1 - 20%

Šumarija Draganić

hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.),

509,3 0 1502 1 - 20%

Šumarija Duga Resa

američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), duglazija (Pseudotsuga menziesii), hrastovi (Quercus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

249,05 0 2123 1 - 20%

Šumarija Gvozd bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), OMB, OTB,

826,67 0 1397 1 - 20%


američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), duglazija (Pseudotsuga menziesii), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), obična smreka (Picea abies), OMB,

102,14 0 1515 1 - 20%

Šumarija Karlovac

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,

451,14 0 1253 1 - 20%

Šumarija Krašić bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OTB,

141,77 0 119 1 - 20%

Šumarija Krnjak

američki borovac (Pinus strobus), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

201,36 0 466 1 - 20%




Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Šumarija Ozalj bukva (Fagus sylvatica), obična smreka (Picea abies), 40,7 0 13 1 - 20%

Šumarija Pisarovina

bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,

555,35 0 1035 1 - 20%

Šumarija Rakovica

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.), obična smreka (Picea abies), OTB,

348,62 0 277 1 - 20%

Šumarija Slunj bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), obična smreka (Picea abies), OTB,

140,25 0 108 1 - 20%

Šumarija Topusko

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), OMB, OTB,

429,97 0 1855 1 - 20%

Šumarija Vojnić bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), 60,92 0 286 1 - 20%

Ogulin 0 0 2615

Šumarija Jasenak

četinjače, 1114 1 - 20%

Šumarija Josipdol

četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),

473 1 - 20%

Šumarija Ogulin bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),

178 1 - 20%


četinjače, 850 1 - 20%

Delnice 8607,96 0 42394

Šumarija Crni Lug

bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB, 275,32 1060 1 - 20%

Šumarija Delnice bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),

759,63 1285 1 - 20%

Šumarija Fužine ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

995,37 11186 1 - 20%

Šumarija Gerovo

američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), duglazija (Pseudotsuga menziesii), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

2791,21 18842 1 - 20%

Šumarija Lokve bukva (Fagus sylvatica), OTB, 324,66 1162 1 - 20%

Šumarija Mrkopalj

bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),

800,11 1334 1 - 20%

Šumarija Prezid bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), 567,89 557 1 - 20%

Šumarija Ravna Gora

bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

452,47 380 1 - 20%

Šumarija Rijeka bukva (Fagus sylvatica), OTB, 270,16 5207 1 - 20%

Šumarija Skrad ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB,

877,02 536 1 - 20%

Šumarija Tršće bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB, 442,09 827 1 - 20%

Šumarija Vrbovsko

bukva (Fagus sylvatica), 52,03 18 1 - 20%

Senj 0 0 1018,27

Šumarija Crikvenica


Šumarija Krasno četinjače, obična smreka (Picea abies), 383,27 1 - 20%



Gospić 360,36 0 780,76

Šumarija Korenica

crni bor (Pinus nigra), 22,07 20,76 1 - 20%




Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Šumarija Perušić četinjače, listače, 338,29 760 1 - 20%

Buzet 27,42 0 382,52

Šumarija Buje bor (Pinus sp.), 4,63 301 1 - 20%

Šumarija Poreč bor (Pinus sp.), OTB, 22,79 81,52 1 - 20%

Nova Gradiška 2428,5 0 2020

Šumarija Jasenovac

hrastovi (Quercus sp.), 47,34 15 1 - 20%


listače, 1322,45 1217 1 - 20%


četinjače, listače, 319,53 0 246 1 - 100%

Šumarija Novska listače, 165,9 63 1 - 20%

Šumarija Oriovac

listače, 350,64 365 1 - 20%


listače, 222,64 114 1 - 20%

Privatne šume 2549 0 15928

Primorsko-Goranska županija

bukva (Fagus sylvatica), četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

2549 0 15928 1 - 40%

SVEUKUPNO 25173,45 0 112514,05



Mraz

Štete od mraza u 2017. godini registrirane su na 4.179 ha, s intenzitetom do 100% oštećene

lisne mase (Tablica 18). To je smanjenje u odnosu na prošlu godinu (Grafikon 11).

Slika 21: Površine gospodarskih jedinica po UŠP u kojima su zabilježene štete od mraza 2017. godine

Grafikon 11. Površina zahvaćena mrazom od 2013. do 2017. godine



Tablica 18: UŠP u kojima su zabilježene štete od mraza 2017. godine

ORJ Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha) Intenzitet napada

Našice 528,99

Šumarija Donji Miholjac listače, 232,16 81 - 100%

Šumarija Koška listače, 296,83 41 - 60%

Bjelovar 27,60

Šumarija Đulovac listače, 27,60 1 - 40%

Koprivnica 267,28

Šumarija Koprivnica listače, 8,25 81 - 100%

Šumarija Pitomača listače, 40,98 21 - 40%

Šumarija Repaš listače, 162,85 21 - 100%

Šumarija Varaždin listače, 55,20 1 - 80%

Zagreb 632,70

Šumarija Lipovljani listače, 355,77 61 - 80%

Šumarija Velika Gorica listače, 75,74 21 - 40%

Šumarija Zagreb listače, 201,19 61 - 100%

Karlovac 1.760,08

Šumarija Draganić listače, 724,57 21 - 100%

Šumarija Duga Resa listače, 72,15 61 - 80%

Šumarija Jastrebarsko listače, 449,02 21 - 80%

Šumarija Karlovac listače, 430,76 81 - 100%

Šumarija Krnjak listače, 0,40 61 - 80%

Šumarija Ozalj listače, 5,00 41 - 60%

Šumarija Pisarovina listače, 38,47 61 - 80%

Šumarija Vojnić listače, 39,71 1 - 20%

Nova Gradiška 945,60

Šumarija Jasenovac listače, 251,38 1 - 100%

Šumarija Nova Gradiška listače, 506,65 21 - 80%

Šumarija Nova Kapela listače, 107,76 21 - 80%

Šumarija Oriovac listače, 44,09 1 - 20%

Šumarija Stara Gradiška listače, 35,72 21 - 60%

Privatne šume 16,50

Međimurska županija listače, 12,50 21 - 60%

Varaždinska županija listače, 4,00 41 - 60%

SVEUKUPNO 4.178,75



Sušenje šuma

Štete od „sušenja šuma“, kompleksnog i zajedničkog djelovanja štetnih biotičkih i abiotičkih

čimbenika, evidentirane su u 2017. godini na području 13 UŠP.Oštećeno je 468.290 m3

drvne mase listača i četinjača (Tablica 19), što je povećanje u odnosu na 2016. godinu, ali

nije najveći iznos u posljednjih pet godina (Grafikon 12). Od dominantnih čimbenika sigurno

se mogu izdvojiti izostanak oborina u vegetacijskom razdoblju (suša) i visoke temperature,

ekstremne vremenske pojave koje su zajedno s drugim abiotički i biotičkim čimbenicima

narušile zdravstveno stanje stabala što je dovelo do sušenja. Može se pretpostaviti da će i u

sljedećim godinama nastaviti trend porasta oštećene drvne mase, zbog sve češćih

nepovoljnih abiotičkih čimbenika uzrokovanih trendom porasta globalne temperature.

Grafikon 12: Drvna masa oštećena zbog „sušenja šuma“ od 2013. do 2017. godine



Slika 22. Površine gospodarskih jedinica po UŠP u kojima su zabilježene štete od sušenja šuma 2017. godine



Tablica 19: : Drvna masa oštećena zbog „sušenja šuma“ 2017. godine



(m³)

Intenzitet napada

Vinkovci 25455,76 43917

Šumarija Cerna hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.),

521,51 2189 1 - 20%

Šumarija Gunja hrastovi (Quercus sp.), 598,04 4893 1 - 20%

Šumarija Lipovac

grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.),

442,4 3407 1 - 20%

Šumarija Mikanovci

hrast lužnjak (Quercus robur), 158,76 1683 1 - 20%

Šumarija Otok hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OTB, 11201,33 10775 1 - 20%



Šumarija Strošinci

hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), 666 5891 1 - 20%

Šumarija Vinkovci


Šumarija Županja

hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OTB, 6868,56 7670 1 - 20%

Osijek 0 8100

Šumarija Darda hrastovi (Quercus sp.), 271 1 - 20%

Šumarija Đakovo

listače, 1438 1 - 20%


hrastovi (Quercus sp.), 346 1 - 20%

Šumarija Tikveš-Bilje

hrastovi (Quercus sp.), 2321 1 - 20%

Šumarija Valpovo

hrast lužnjak (Quercus robur), 3724 1 - 20%

Požega 583,2 2623

Šumarija Čaglin bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OTB,

0 788 1 - 20%

Šumarija Kutjevo

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), listače, OTB, 0 603 81 - 100%


bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB, 135 1 - 20%

Šumarija Požega ariš (Larix decidua), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), OTB, topola (Populus sp.),

583,2 816 1 - 20%

Šumarija Velika bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB,

0 281 1 - 20%

Bjelovar 0 72154

Šumarija Bjelovar


Šumarija Čazma četinjače, listače, 7787 1 - 20%

Šumarija Daruvar


Šumarija Đulovac






Šumarija Ivanska






(m³)

Intenzitet napada

Šumarija Lipik četinjače, listače, 1503 1 - 20%

Šumarija Pakrac četinjače, listače, 2693 1 - 20%

Šumarija Sirač četinjače, listače, 593 1 - 20%

Šumarija Suhopolje

listače, 1803 1 - 20%


listače, 6581 1 - 20%





Šumarija Vrbovec


Koprivnica 0 34706

Šumarija Čakovec

ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB, topola (Populus sp.),

0 1151 1 - 20%


ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB,

0 6046 1 - 20%

Šumarija Ivanec bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

0 394 1 - 20%


ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB, topola (Populus sp.),

0 4164 1 - 20%


američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa), topola (Populus sp.),

0 1549 1 - 20%

Šumarija Križevci

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB,

0 1947 1 - 20%

Šumarija Ludbreg

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB, topola (Populus sp.),

0 2281 1 - 20%

Šumarija Pitomača

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OTB,

0 1870 1 - 20%

Šumarija Repaš bor (Pinus sp.), grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

0 9565 1 - 20%

Šumarija Sokolovac

američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

0 2790 1 - 20%

Šumarija Varaždin

američki borovac (Pinus strobus), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, topola (Populus sp.),

0 2949 1 - 20%

Zagreb 5975,01 47100


bor (Pinus sp.), obična smreka (Picea abies), 19,1 184 1 - 20%





(m³)

Intenzitet napada

Šumarija Dugo Selo

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB,

871,33 5085 1 - 20%

Šumarija Krapina

hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), 8,48 6 1 - 20%

Šumarija Kutina bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

987,11 10005 1 - 20%


bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB,

1611,02 18454 1 - 20%

Šumarija Novoselec

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

1345,21 6900 1 - 20%

Šumarija Popovača

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, topola (Populus sp.),

300,48 4562 1 - 40%

Šumarija Remetinec

bor (Pinus sp.), četinjače, hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), obična smreka (Picea abies), OTB,

137,22 824 1 - 20%

Šumarija Samobor

bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), OTB, 446,83 729 1 - 20%

Šumarija Zagreb američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), obična jela (Abies alba), OTB,

248,23 351 1 - 20%

Sisak 4987,3 33055,1

Šumarija Dvor ariš (Larix decidua), obična smreka (Picea abies), pitomi kesten (Castanea sativa),

231,77 3069 21 - 40%

Šumarija Glina bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), listače, obična smreka (Picea abies), OTB,

388,14 2770 1 - 100%


hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), 1025,1 16417 1 - 80%


hrastovi (Quercus sp.), pitomi kesten (Castanea sativa), 209 516,1 21 - 40%

Šumarija Petrinja

hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), pitomi kesten (Castanea sativa),

474,86 2585 1 - 40%

Šumarija Pokupsko

hrast kitnjak (Quercus petraea), 40,93 107 1 - 20%

Šumarija Rujevac

hrast kitnjak (Quercus petraea), 65,06 791 1 - 20%

Šumarija Sisak bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OTB,

460,24 6800 1 - 40%

Šumarija Sunja hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), 2092,2 0 81 - 100%

Karlovac 4036,03 65853

Šumarija Cetingrad

obična smreka (Picea abies), 79,88 119 1 - 20%

Šumarija Draganić

grab (Carpinus betulus), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OTB,

505,88 44604 1 - 20%

Šumarija Duga Resa

američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

551,09 2187 1 - 20%

Šumarija Gvozd hrast kitnjak (Quercus petraea), 36,5 12 1 - 20%


grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OMB, OTB,

387,27 8277 1 - 20%





(m³)

Intenzitet napada

Šumarija Karlovac

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

561,99 4331 1 - 20%

Šumarija Krašić američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OTB,

144,08 876 1 - 80%

Šumarija Krnjak bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

97,27 176 1 - 20%

Šumarija Pisarovina

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), OTB,

222,69 1555 1 - 20%

Šumarija Rakovica

američki borovac (Pinus strobus), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

989,04 1964 1 - 20%

Šumarija Slunj bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), obična smreka (Picea abies), OTB,

112,3 1106 1 - 20%

Šumarija Topusko

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), joha crna (Alnus glutinosa), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa),

324,77 620 1 - 20%

Šumarija Vojnić bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), 23,27 26 1 - 20%

Ogulin 0 5162

Šumarija Jasenak

četinjače, obična jela (Abies alba), 923 1 - 20%

Šumarija Josipdol

obična jela (Abies alba), 220 1 - 20%

Šumarija Ogulin američki borovac (Pinus strobus), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, obična jela (Abies alba),

3804 1 - 20%



Delnice 10210,38 54614

Šumarija Crni Lug

obična jela (Abies alba), 268,09 2153 1 - 20%

Šumarija Delnice

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

1084,75 2564 1 - 20%

Šumarija Fužine ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

988,63 11747 1 - 20%

Šumarija Gerovo bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

1505,32 10805 1 - 20%

Šumarija Gomirje

obična jela (Abies alba), 246,37 2060 1 - 20%

Šumarija Klana ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

1461,04 6438 1 - 20%

Šumarija Lokve bukva (Fagus sylvatica), četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

429,68 3190 1 - 20%

Šumarija Prezid bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB, 821,72 1430 1 - 20%

Šumarija Ravna Gora

bor (Pinus sp.), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), 1337,36 4289 1 - 20%

Šumarija Rijeka obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), 240,4 436 1 - 20%

Šumarija Skrad ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), obična jela (Abies alba), 371,98 1035 1 - 20%

Šumarija Tršće bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), 302,61 478 1 - 20%

Šumarija Vrbovsko

ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), četinjače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies),

1152,43 7989 1 - 20%

Senj 0 1409





(m³)

Intenzitet napada

Šumarija Senj bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), listače, OTB, 0 1409 1 - 20%

Gospić 1732,05 20430,66

Šumarija Karlobag

bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), OTB, 3630,66 1 - 40%

Šumarija Otočac bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), 1167,24 10558 1 - 20%

Šumarija Perušić bukva (Fagus sylvatica), listače, OTB, 564,81 1355 1 - 20%

Šumarija Vrhovine

bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), hrastovi (Quercus sp.), obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OTB,

4887 1 - 20%

Split 35,33 0

Šumarija Zadar bor (Pinus sp.), 35,33 1 - 20%

Nova Gradiška 9168,45 79167

Šumarija Jasenovac

grab (Carpinus betulus), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), 1025,87 28222 1 - 80%


bukva (Fagus sylvatica), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, topola (Populus sp.),

648,41 4890 1 - 20%


bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), obična smreka (Picea abies), OTB,

1198,91 13450 1 - 100%

Šumarija Novska

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), listače, OTB,

3077,14 9933 1 - 20%

Šumarija Okučani

bukva (Fagus sylvatica), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), listače, obična smreka (Picea abies),

977,94 786 1 - 20%

Šumarija Oriovac

bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.), listače,

507,16 706 1 - 20%


četinjače, listače, 871,58 1077 1 - 20%

Šumarija Stara Gradiška

hrast lužnjak (Quercus robur), jasen (Fraxinus sp.), OMB, OTB, 651,84 18077 1 - 20%

Šumarija Trnjani listače, 209,6 2026 1 - 20%

SVEUKUPNO 62183,51 468290,76



Rekapitulacija štetnih čimbenika u šumama Hrvatske u 2017. godini

U Tablici 20 prikazana je rekapitulacija svih štetnih čimbenika prisutnih u šumama Hrvatske

u 2017. godini.

Tablica 20: Rekapitulacija štetnih čimbenika u Hrvatskoj u 2017. godini

Štetni čimbenik Vrsta bilja Napadnuta pov. (ha)

Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Gljivične bolesti 15418,33 8444,36 85175,28 0 5450,9

upala kore američkog borovca (Cronartium ribicola)


4 1538 1 - 20%

rak kore pitomog kestena (Cryphonectria parasitica)


579,31 16448 1 - 60%

guba (Fomes sp) bukva (Fagus sylvatica), 321,04 492 1 - 20%

hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides)


9115,28 8444,36 17 1 - 100%

Amistar extra 280SC, Artea plus, Total TF,

5450,9

Phytophtora sp. bukva (Fagus sylvatica), 12997,28 1 - 20%

venuće američkog borovca (Verticicladiella procera)


4,45 1 1 - 20%

rak bukove kore (Nectria ditissima)

bukva (Fagus sylvatica), 217,97 528 1 - 60%

Chalara fraxinea jasen (Fraxinus sp.), 5176,28 53154 1 - 100%

Phyllosticta ilicis hrast crnika (Quercus ilex), 21 - 40%

Štetni kukci 156191,23 6864,8 317334,81 0 19654

hrastova osa listarica (Apethymus abdominalis)


49,73 1 - 40%

jelin moljac igličar (Argyresthia fundella)


zlatokraj (Euproctys chrissorhoea)


0,5 1 - 20%

mrazovci (Geometridae)

grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),

6782,28 6074,14 0 1 - 80% Foray 48B, 18236,2

Hrastove štitaste uši


10,68 10,68 1 - 20%

gubar (Lymantria dispar)

hrastovi (Quercus sp.), 3134,55 1 - 60%




Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

Ose šiškarice hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),

45 1 - 20%

bagremov lisnih miner (Paraectopa robiniella)

bagrem (Robinia pseudoacacia),

162 850 1 - 20%

Smrekovi potkornjaci


11491,12 255099,11 1 - 100%

Jelovi potkornjaci obična jela (Abies alba), 1880,87 16967,7 1 - 20%

Borovi potkornjaci

bor (Pinus sp.), 93,32 1917 1 - 80%

jasenova pipa (Stereonychus fraxini)


borov četnjak (Thaumetopoea pityocampa)

alepski bor (Pinus halepensis), bor (Pinus sp.), crni bor (Pinus nigra),

1899,92 353 1 - 100% Foray 48B, 590

hrastov četnjak (Thaumetopoea processionea)


5069,97 1 - 100%

hrastov miner (Tisheria ekebladella)

hrast kitnjak (Quercus petraea), hrastovi (Quercus sp.),

10 1 - 20%

crna jasenova osa listarica (Tomostethus nigritus)


hrastov savijač (Tortrix viridana)


54,59 10,68 1 - 20%

kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus)


1113,43 41010 1 - 100%

jasenov potkornjak (Leperesinus fraxini)

jasen (Fraxinus sp.), 36,92 228 1 - 20%

hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata)

hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.),

120352,47 416,3 1 - 100% Asset, 827,8

Bukova lisna uš (Phyllaphis fagi)

bukva (Fagus sylvatica), 70,33 41 - 60%

Mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus)

alepski bor (Pinus halepensis), bor (Pinus sp.),

0 0 3 1 - 20%

Ostali biotički čimbenici

8309,63 4838,48 391 5368,57 13336

divljač četinjače, listače, 291,51 26 1 - 100%

glodavci (miševi, voluharice, puhovi)

listače, 5097,47 2298,52 1 - 80%

Artea plus, Detia Mäuse Giftkörner,

5368,57 49,87

konji, krave, svinje

listače, 87,95 1 - 20%




Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

korovi

bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), listače,

2755,5 2539,96 0 1 - 100%

Ouragan System 4, Total 480, Total TF,

13286

žuta imela (Loranthus europaeus)


77,2 56 1 - 20%

bijela imela (Viscum album)


Štetni abiotički čimbenici

92714,15 0 590449,9 0 0

ledolomi, snjegolomi, vjetrolomi, vjetroizvale

američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), crni bor (Pinus nigra), četinjače, duglazija (Pseudotsuga menziesii), grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), listače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa),

25173,45 0 112514,05 1 - 100%

mraz listače, 4178,75 1 - 100%

sušenje šuma

američki borovac (Pinus strobus), ariš (Larix decidua), bor (Pinus sp.), bukva (Fagus sylvatica), četinjače, grab (Carpinus betulus), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), jasen (Fraxinus sp.), joha crna (Alnus glutinosa), listače, obična jela (Abies alba), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB, pitomi kesten (Castanea sativa), topola (Populus sp.),

62183,51 0 468290,76 1 - 100%

suša

bukva (Fagus sylvatica), četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), obična smreka (Picea abies), OMB, OTB,

581,3 0 1306,93 1 - 100%

mehanička oštećenja

listače, 44,71 64 1 - 20%

požar četinjače, listače, 183,03 0 2716,58 1 - 100%

šumska šteta listače, 369,4 5557,58 0 - 20%

Štetni abiotički čimbenici

189 0 0 0 0




Tretirana pov. (ha)


(m³)

Intenzitet napada

Mjere suzbijanja

Sredstvo suzbijanja

Utrošena kol. (kg)

Utrošena kol. (l)

nedeterminirano

četinjače, hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast lužnjak (Quercus robur), hrastovi (Quercus sp.), listače,

189 0 0 1 - 60%

SVEUKUPNO 272822,34 20147,64 993350,99 5368,57 38441



Zaključak

Pojava biljnih bolesti i štetnika u 2017. godini

Na temelju analize podataka o pojavi štetnih čimbenika u šumama Hrvatske u 2017. godini

može se zaključiti sljedeće:

• Hrastova pepelnica je tijekom 2017. godine bila najznačajnija biljna bolest u šumama

Hrvatske. Pojavila se i suzbijana je na oko 9.115 ha.

• Populacija gubara u hrastovim kontinentalnim šumama i dalje je u fazi mirovanja i

tijekom 2017. nije bilo šteta od gubara.

• U 2017. godini zabilježen je napad hrastovog četnjaka u centralnoj Hrvatskoj na

površini većoj od 5.000 ha.

• Hrastova mrežasta stjenica, nova invazivna vrsta u hrastovim šumamanastavila se

širiti prema zapadu i u 2017 je bila zabilježena naviše od 120.000 ha.

• Tijekom 2017. zabilježene porast šteta od smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru

u odnosu na 2016.sa oštećenih više od 255.000 m3 drvne mase smreke.

• U 2017. godini zbilježena je značajnija pojava šteta od mediteranskog potkornjaka na

području Dalmacije i poduzete su prve mjere za ublažavanje posljedica. Težište se

stavlja na daljnji monitoring i istraživanja ovog potkornjaka s obzirom da kao

autohtona vrsta do sada nije radio značajnije štete na području Hrvatske.

• Mraz je 2017. značajno oštetio listopadne šume na preko 4.178 ha.

• „Sušenjem šuma“ oštećeno je više od 468.290 m3 drvne mase listača i četinjača, što

je tren povećanja u odnosu na prethodnu godinu.

Detaljni podaci o svim štetnim čimbenicima prisutnima u šumama u šumama Hrvatske

tijekom 2017. godine dostupni su na portalu https://stetnici.sumins.hr.



Prognoza pojave biljnih bolesti i štetnika za 2018. godinu

Na temelju dostavljenih podataka, obrađenih uzoraka i obavljenih analiza može se donijeti

sljedeća prognoza populacije pojave biljnih bolesti i štetnika za 2018. godinu:

1. Tijekom 2018. ne prognozira se pojava gubara na području Republike Hrvatske jer se

njegova populacija i dalje nalazi u fazi mirovanja.

2. Rezultati analize

2.1. ljepljivih prstenova indiciraju moguće povećanje populacije mrazovaca u pojedinim

gospodarskim jedinicama na području UŠP Karlovac, Sisak, Zagreb, Koprivnica,

Našice i Vinkovci;

2.2. hrastovih grana indiciraju moguće povećanje populacije, hrastovog četnjaka,

mrazovaca, ose listarice i hrastovog savijača u pojedinim gospodarskim jedinicama

na području UŠP Karlovac, Koprivnica, Sisak, Zagreb, Bjelovar, Našice, Nova Gradiška

i Vinkovci;

2.3. Savjetuje se detaljna kontrola na terenu tijekom listanja i praćenje tijeka razvoja

defolijatora i primjena mjera zaštite u skladu s preporukama Hrvatskog šumarskog

instituta, pazeći pri odlučivanju da se ne planiraju dvostruka tretiranja istih površina

po osnovi različitih, a u smislu provedbi mjera zaštite kompatibilnih štetnika.

3. Detektirana je prisutnost jajnih legala hrastovog četnjaka tijekom analize hrastovih grana

na području UŠP Bjelovar, Karlovac, Nova Gradiška, Sisak i Zagreb. Svakako se savjetuje

praćenje pojave i razvoja gnijezda hrastovog četnjaka na terenu i planiranje mjera

zaštite.

4. Tijekom 2018. godine nastavit će se praćenje populacije smrekovog potkornjaka u

Gorskom kotaru i mjere sanacije šteta u skladu s Naredbom o poduzimanju mjera za

sprječavanje širenja i suzbijanje šetnog organizma Ips typographus-osmerozubi smrekov

pisar.

5. Tijekom 2018. biti će potrebno pratiti razvoj šteta od gradacije mediteranskog

potkornjaka na području UŠP Split.

6. Pojava hrastove pepelnice ovisit će o klimatskim prilikama koje pogoduju njezinom

razvoju, a posebnu pažnju treba obratiti u područjima kojima se eventualno pojave štete

od kasnog proljetnog mraza.



7. Pojavu abiotskih šteta kao posljedice klimatskih čimbenika nemoguće je prognozirati, ali

se kao posljedica globalnog zagrijavanja stalno naglašavaju učestalije pojave ekstremnih

vremenskih pojava koje mogu značajnije utjecati na štete u šumama (vjetrolomi,

ledolomi, suša, ekstremne oborine itd.).

Za sva dodatna pitanja, savjete i upute molimo Vas da se obratite u:

Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje

Hrvatski šumarski institut

Cvjetno naselje 41

10450 Jastrebarsko

Tel: 01 6273 000, Fax: 01 6273 035

http://stetnici.sumins.hr

www.sumins.hr

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]



Literatura:

Becker, T., Schroter, H., 2000. Ausbreitung von rindenbrutenden Borkenkafern nach

Sturmschaden. Allg. Forstztg. 55, 280–282.

Forster, B., 1993. Entwicklung der Borkenkafersituation in den Schweizer

Sturmschadengebieten. Schweiz. Z. Forstwes. 144, 767–776

Wermelinger, B., Seifert, M., 1999. Temperature-dependent reproduction of the spruce bark

beetle Ips typographus, and analysis of the potential population growth. Ecol. Entomol. 24,

103–110.

Wermelinger, B., 2002. Development and distribution of predators and parasitoids during

two consecutive years of an Ipstypographus (Col., Scolytidae) infestation. J. Appl. Entomol.

126, 521–527

Wichmann, L., Ravn, H.P., 2001. The spread of Ips typographus (L.) (Coleoptera, Scolytidae)

attacks following heavy windthrow in Denmark, analysed using GIS. For. Ecol. Manag. 148,

31–39.

IZVJEŠTAJNO PROGNOZNI POSLOVI U ŠUMARSTVU ZA 201 … · Analiza količina oborine za jesen 2017....

Documents

Transcript of IZVJEŠTAJNO PROGNOZNI POSLOVI U ŠUMARSTVU ZA 201 … · Analiza količina oborine za jesen 2017....