Izvještaj sa Ljetnjeg zasijedanja PSSE · PRVI RADNI DAN, 24. jun 2013. godine Prvi radni dan...
Transcript of Izvještaj sa Ljetnjeg zasijedanja PSSE · PRVI RADNI DAN, 24. jun 2013. godine Prvi radni dan...
1
SKUPŠTINA CRNE GORE
Delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope
IZVJEŠTAJ
SA LJETNJEG ZASIJEDANJA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE
SAVJETA EVROPE
Strazbur, 24.- 28. jun 2013. godine
2
SADRŢAJ
UVOD…………………………………………………………………………………………. ….str. 3
PRVI RADNI DAN……………………………………………………………………………….str. 4
DRUGI RADNI DAN……………………………………………………………………………..str. 7
TREĆI RADNI DAN………………………………………………………………………… …. str. 9
ĈETVRTI RADNI DAN…………………………………………………………………………str. 11
PETI RADNI DAN………………………………………………………………………………str. 14
SUSRETI..............................................................................................................................str.16
PLANIRANE AKTIVNOSTI ................................................................................................str.16
FOTO GALERIJA...............................................................................................................str.17
TEKSTOVI REZOLUCIJA I DRUGIH DOKUMENATA ...................................................str.19
3
UVOD
Delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope u sastavu:
* poslanik dr Zoran Vukčević - šef Delegacije,
* poslanik dr Draginja Vuksanović- stalni član,
* poslanik Mladen Bojanić- stalni član,
* poslanik dr Predrag Sekulić- zamjenik stalnog člana,
* poslanik mr Damir Šehović- zamjenik stalnog člana,
* poslanik Sneţana Jonica- zamjenik stalnog člana,
* Slava Burić – sekretar Delegacije,
* Sonja Jokić- asistent u Delegaciji,
učestvovala je na Ljetnjem zasijedanju PSSE koje je odrţano od 24. do 28. juna
2013. godine u Strazburu.
Fokus interesovanja na Junskom zasijedanju PSSE bio je usmjeren na Izvještaj 13229
koizvjestilaca g-Ďe Kerstin Lundgren, iz Švedske i g-Ďe Jane Fisherove iz Češke u vezi Zahtjeva
za otvaranje monitoringa MaĎarskoj i Izvještaj 13223 izvjestioca g-dina Hakon Hauglija iz
Norveške na temu “Zabrana diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta”.
Na Ljetnje zasijedanje PSSE po hitnom postupku uvrštene su rasprave na teme:
”Situacija u Gruziji”, ”Narodni protesti i izazovi za slobodu okupljanja, medija i govora” i
“Miješanje drţave u privatnost na internetu”.
TakoĎe, na Junskom zasijedanju voĎene su rasprave o izvještajima: “Korupcija, kao
prijetnja vladavini prava”, “Situacija na Bliskom Istoku”, “Odvojenost političke i krivične
odgovornosti”, “Jednak pristup zdravstvenoj zaštiti”, “Sprečavanje prisilne sterilizacije i
kastracije”, “Post-monitoring sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom” i
“Ocjenjivanje partnerstva za demokatiju sa Parlamentom Maroka”.
PSSE se bavila i izborom sudija Evropskog suda za ljudska prava iz Irske i Litvanije i
razmatranjem Nacrta protokola br. 16 na Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Tokom Junskog zasijedanja poslanicima PSSE se obratio g-din Edward Nalbandian,
ministar spoljnih poslova Jermenije, predsjedavajući Komiteta ministara, kojem su poslanici
postavljali pitanja. TakoĎe, na Junskom zasijedanju PSSE poslanicima su se obratili ministarka
za prava ţena Francuske, g-Ďa Najat Vallaud- Belkacem i predsjednik Predstavničkog doma
Maroka, g-din Karim Ghellab.
4
PRVI RADNI DAN, 24. jun 2013. godine
Prvi radni dan počeo je Plenarnom sjednicom koju je otvorio predsjednik Parlamentarne
skupštine Savjeta Evrope, g-din Jean Claude Mignon. U svom obraćanju Predsjednik je istakao
da će u ţiţi interesovanja na Junskom zasijedanju PSSE biti Zahtjev za otvaranje monitoringa
MaĎarskoj. Ocijenio je da je Skupština duţna da reaguje kako bi ukazala na neophodnost
poštovanja demokratskih vrijednosti i standarda Savjeta Evrope, smatrajući da o svim
problemima treba razgovarati. Saopštio je da je Odbor za monitoring predloţio otvaranje
postupka monitoringa MaĎarskoj, dok je na sjednici Biroa u Jerevanu, predloţeno da se
postupak monitoringa ne otvori, zbog čega je debatu o ovom pitanju ocijenio veoma vaţnom.
Pitanja koja su u fokusu interesovanja odnose se na ustavne promjene u MaĎarskoj, koje, po
mišljenju Venecijanske komisije, izazivaju zabrinutost u pogledu poštovanja demokratskih
standarda i vrijednosti Savjeta Evrope.
Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope je posebno vaţnom ocijenio
saradnju izmeĎu Savjeta Evrope i Evropske unije, navodeći da su problemi sa kojima se drţave
suočavaju često veoma sloţeni i da je neophodan koordiniran odgovor svih evropskih
subjekata, posebno Savjeta Evrope i Evropske unije, koji predstavljaju stub jedinstvenog
evropskog projekta. Ocijenio je da ove dvije organizacije moraju govoriti jednim glasom kada je
u pitanju poštovanje standarda u oblasti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.
Podsjećajući da je saradnja i zbliţavanje Savjeta Evrope i Evropske unije jedan od
prioriteta tokom njegovog mandata, Predsjednik PSSE je izrazio zadovoljstvo do sada
postignutim. U svom obraćanju poslanicima PSSE, izrazio je ţaljenje što Martin Šulc,
predsjednik Evropskog parlamenta, neće biti u mogućnosti da se obrati poslanicima PSSE
tokom Ljetnjeg zasijedanja, kako je bilo najavljeno.
Predsjednik PSSE je izdvojio tri ključna primjera saradnje Parlamentarne skupštine
Savjeta Evrope i Evropske unije koji se odnose na praćenje demokratskih reformi širom Evrope.
Prvi se odnosi na Jermeniju, Azerbejdţan, Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu, koje su članice
Savjeta Evrope, a koje aktivno učestvuju i u pregovorima o pridruţivanju Evropskoj uniji. Istakao
je da će Savjet Evrope, u cilju pomoći ovim zemljama na njihovom evropskom putu, obezbijediti
ekspertsku podršku radi ubrzanja reformi koje ih čekaju.
Drugi primjer se odnosi na Gruziju i Azerbejdţan, u kojima će se na jesen odrţati
predsjednički izbori, koji će, po riječima Mignona, predstavljati lakmus test za demokratske
institucije ovih zemalja. Saopštio je da je tokom nedavnih posjeta ovim zemljama, pozvao vlasti i
sve političke snage da stvore uslove kako bi se izbori odrţali u pluralističkom kontekstu, u
skladu sa meĎunarodnim standardima. Nekoliko mjeseci prije izbora, Savjet Evrope i Evropska
unija treba da intenziviraju saradnju sa ovim zemljama, posebno kroz zajedničke programe,
čime će se doprinijeti pripremi dobrih uslova za odrţavanje izbora.
Treći primjer se odnosi na jugoistočnu Evropu, region u kojem je zajednička akcija
Savjeta Evrope i Evropske Unije takoĎe vaţna. Predsjednik PSSE je podsjetio na njegovu
nedavnu posjetu Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i ocijenio da je postignut napredak
u odnosu na dogaĎaje iz decembra 2012. godine. Ocijenio je da je neophodno nastaviti sa
5
aktivnostima u sprovoĎenju reformi u ovoj zemlji, posebno u pogledu funkcionisanja
parlamentarne demokratije. Izrazio je očekivanje da će Izvještaj “Postmonitoring dijalog sa
Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom”, koji je sačinio g-din Robert Walter
(Ujedinjeno Kraljevstvo) obezbijediti solidnu političku osnovu za pokretanje novih zajedničkih
programa saradnje sa Evropskom unijom, kako bi podrţali ovu zemlju u procesu evropskih
integracija.
Predsjednik PSSE je saopštio da mu je drago što će u radu na Junskom zasijedanju
PSSE učestvovati ministar spoljnih poslova Jermenije, predsjedavajući Komiteta ministara,
g-din Edward Nalbandian, ministarka za ţenska prava Vlade Republike Francuske,
g-Ďa Najat Vallaud-Belkacem i predsjednik Predstavničkog doma Maroka, g-din Karim Ghellab.
Prvog dana zasijedanja PSSE se bavila i proceduralnim pitanjima u vezi sa
verifikacijom mandata novim ĉlanovima nacionalnih delegacija, s tim što je posebnu paţnju
izazvala Delegacija Islanda koja ne zadovoljava uslove definisane pravilima PSSE u pogledu
zastupljenosti pripadnika manje zastupljenog pola, što je Odbor za procedure, imunitet i
institucionalne poslove naknadno razmotrio trećeg dana Junskog zasijedanja PSSE.
Na dnevnom redu plenarnog zasijedanja je bio Izvještaj o progresu Biroa i Stalnog
komiteta izmeĊu Aprilskog i Junskog zasijedanja PSSE, izvjestioca, g-dina Giancomo
Santinija iz Italije.
TakoĎe, na dnevnom redu prvog dana plenarnog zasijedanja PSSE bio je Izvještaj o
praćenju prijevremenih parlamentarnih izbora u Bugarskoj i ocijenjeno je da su izbori
odrţani u pluralističkom kontekstu, ali je Skupština zabrinuta zbog nedostatka povjerenja
javnosti u izborni proces i ukazano je na najniţi odziv birača u istoriji postkomunističke
Bugarske, svega 51,33%.
U izveštaju koji je sastavio g-din Andreas Gros (Švajcarska), šef Misije za posmatranje
izbora u Bugarskoj, a koji je Skupština usvojila, navodi se da je tokom kampanje bilo incidenata,
kao i da su postojali brojni navodi o izbornoj korupciji, posebno kupovini glasova i kontrolisanom
glasanju. Zbog toga su bugarske vlasti pozvane da, u cilju vraćanja povjerenja u izborni proces,
unaprijede izborni pravni okvir, uzimajući u obzir preporuke Venecijanske komisije iz 2011.
godine.
U popodnevnoj sesiji poslanicima PSSE se obratio g-din Edward Nalbandian,
ministar spoljnih poslova Jermenije i predsjedavajući Komiteta ministara koji je istakao da
su tokom jermenskog predsjedavanja Komitetom ministara prioriteti usmjereni na borbu protiv
mrţnje, rasizma, ksenofobije i netolerancije, odnosno na podsticanje dijaloga i razmjene
mišljenja. Poslanici PSSE su bili u prilici da postavljaju pitanja predsjedavajućem Komiteta
ministara. Ukupno je postavljeno 19 pitanja. Šef Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE je
takoĎe postavio pitanje predsjedavajućem Komiteta ministara.
Navodeći da izbegavanjem plaćanja poreza od strane političara i poslovnih ljudi, kao i
izbegavanjem poreza koje u praksi koriste multinacionalne kompanije na način što prikazuju
umanjen profit koji ostvaruju, vlade zemalja Evropske unije bivaju lišene prihoda u iznosu od
trilion eura, što u krajnjem podriva i povjerenje u demokratske institucije, Šef Delegacije
Skupštine Crne Gore, dr Zoran Vukčević je upitao predsjedavajućeg Komiteta ministara,
Edwarda Nalbandiana, koje mjere Komitet ministara predlaţe u cilju rješavanja ovog problema.
Prvog radnog dana Ljetnjeg zasijedanja PSSE, odrţana je i sjednica Biroa na kojoj je
učestvovao dr Zoran Vukčević, šef Delegacije i potpredsjednik PSSE. Na sjednici je voĎena
6
rasprava o Nacrtu agende ljetnjeg zasijedanja PSSE i odlučeno da se predloţe Skupštini hitne
debate na teme: ”Situacija u Gruziji”, ”Narodni protesti i izazovi za slobodu okupljanja, medija i
govora” i “Miješanje drţave u privatnost na internetu”. TakoĎe, bilo je riječi i o postupku izbora
sudija Evropskog suda za ljudska prava iz Islanda, Litvanije i Slovačke. Članovi Biroa su
upoznati sa Progres izvještajem Biroa i Stalnog komiteta izmeĎu Aprilskog i Junskog
zasijedanja PSSE, kao i sa Izvještajem o posmatranju izbora u Bugarskoj. Diksusija o
Svjetskom forumu demokratije odloţena je za petak, 28. jun 2013. godine. Članovi Biroa su
upoznati i sa praktičnim informacijama vezanim za sastanak Biroa u Beču, 21. novembra
2013. godine.
Odrţane su i sjednice Odbora političke poslove i demokratiju, Odbora za pravna pitanja
i ljudska prava i Pododbora za obrazovanje, mlade i sport Odbora za kulturu, nauku,
obrazovanje i medije, na kojima su, u svojstvu člana, odnosno zamjene člana, učestvovali
poslanici, članovi Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE.
Članovi Delegacije učestvovali su u radu Grupe socijalista, kao i u radu Ţenske radne
grupe Grupe socijalista.
Prvog radnog dana u prijepodnevnim satima, neposredno pred plenarno zasijedanje
PSSE, odrţan je sastanak članova Delegacije, na kojem su dogovorene aktivnosti članova
Delegacije i platforma djelovanja Delegacije Skupštine CG u PSSE tokom Ljetnjeg zasijedanja.
Prvog radnog dana, u prijepodnevnim satima, sekretar Delegacije Slava Burić i asistent
u Delegaciji Sonja Jokić prisustvovale su sastanku Sekretara nacionalnih Delegacija koje su
učestovale na Ljetnjem zasijedanju PSSE. Sekretari i stručno osoblje delegacija su upoznati sa
temama koje su predmet razmatranja na Ljetnjem zasijedanju, procedurama za učešće u
raspravi na plenumu povodom razmatranja tačaka dnevnog reda, kao i brojem prijavljenih
poslanika i njihovih pitanja za svaku od tačaka Dnevnog reda, koje će biti razmotrene na
Plenarnom zasijedanju.
Na sastanku je bilo riječi o predstojećim aktivnostima PSSE, pa je, s tim u vezi,
sekretarima nacionalnih Delegacija sugerisano da za predstojeći sastanak Stalnog komiteta koji
će biti odrţan u Beču, 22. novembra 2013. godine, treba rezervisati hotel najkasnije do
20. septembra 2013. godine, a prijavni formular i dokumenta za sastanak biće dostavljeni
blagovremeno i objavljeni na extranetu PSSE.
Predstavnici Stručne sluţbe PSSE su podsjetili da se ţeli nastaviti saradnje PSSE sa
nacionalnim parlamentima, kao što već postoji saradnja sa Parlamentom Maroka, u okviru
Partnerstva za demokratiju. Već postoji nekoliko inicijativa za takvu saradnju.
Od 12. do 13. septembra 2013. godine u Strazburu biće odrţan seminar za stručne
sluţbe parlamenata u vezi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim
slobodama i odgovarajućim mehanizmima, s tim što neće biti uključeni predstavnici svih
zemalja.
U Briselu će 24. septembra 2013. godine biti odrţan seminar o transparentnosti i
medijima.
Seminar za poslanike o Parlamentarnim mehanizmima i strukturama za nadgledanje
izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava biće organizovan 14. oktobra 2013. godine
u Londonu.
7
Na seminarima će učestvovati predstavnici zemalja za koje se procijeni da je vaţno
upoznavanje i praćenje predmetne tematike, a ukoliko odreĎena zemlja ne bude uključena u
program od početka, ne znači da naknadno neće biti uključena.
Saopšteno je da je pripremljen Priručnik za parlamentarce na njemačkom jeziku, u 100
primjeraka i primjerci Priručnika su podijeljeni zainteresovanim subjektima.
DRUGI RADNI DAN, 25. jun 2013. godine
Drugog radnog dana u ţiţi interesovanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope bila je rasprava o Izvještaju 13229 koizvjestilaca g-Ďe Kerstin Lundgren iz Švedske i g-Ďe Jane Fischerove “Zahtjev za otvaranje monitoringa MaĊarskoj”.
U uvodnom dijelu, istaknuto je da je Odbor za monitoring 25. aprila 2013. godine preporučio Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope da otvori postupak monitoringa MaĎarskoj, dok Biro na sjednici, 30. maja 2013. godine, nije podrţao zahtjev za otvaranje monitoringa MaĎarskoj.
U Rezoluciji usvojenoj sa 134 glasa „za“, 38 „protiv“ i 24 „uzdrţana“ Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je odlučila da ne otvoriti postupak monitoringa MaĎarskoj, ali da paţljivo prati situaciju i aktivnosti koje će maĎarske vlasti preduzeti u ispunjavanju zadataka koji su im dati, jer je izraţena ozbiljna zabrinutost time koliko MaĎarska poštuje standarde Savjeta Evrope.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope se osvrnula i na Mišljenje Venecijanske
komisije o izmjenama Ustava MaĎarske i pozvala maĎarske vlasti da u bliskoj saradnji sa
Venecijanskom komisijom u potpunosti riješe probleme i sprovedu preporuke date u Mišljenju
Venecijanske komisije, ističući da ustavni okvir treba da bude stabilan i zasnovan na širokom
društvenom i političkom konsenzusu.
Skupština je izrazila zabrinutost zbog smanjenja sistema demokratske ravnoteţe (check
and balances) izmeĎu grana vlasti, što je rezultat novog ustavnog okvira u MaĎarskoj, kojim je
smanjena odgovornost i nadzor nad zakonitošću rada brojnih drţavnih institucija i regulatornih
tijela. Pozvala je MaĎarsku da nastavi sa reformama, imajući u vidu da se kao članica Savjeta
Evrope obavezala na poštovanje demokratskih vrijednosti i standarda, tako da će stepen
ispunjavanja preporuka sadrţanih u Mišljenju Venecijanske komisije i u usvojenoj Rezoluciji biti
predmet paţnje u narednom periodu.
U ovom trenutku, od ukupno 47 drţava članica Savjeta Evrope, njih deset (Albanija,
Jermenija, Azerbejdţan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Rusija, Srbija i
Ukrajina) je u postupku monitoringa, dok su četiri predmet post-monitoringa (Bugarska, Monako,
Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija i Turska).
Pored ove teme, rasprava na plenumu PSSE je voĎena o Izboru sudija Evropskog suda
za ljudska prava iz Islanda i Litvanije, Situaciji na Bliskom Istoku i Evaluaciji partnerstva za
demokratiju Parlamenta Maroka.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je za sudije Evropskog suda za ljudska
prava izabrala Robert Ragnar Spanoa iz Islanda i Egidijus Kurisa iz Litvanije. Oni su dobili
apsolutnu većinu glasova i izabrani su na mandat od devet godina, sa početkom od
1. novembra 2013. godine .
U raspravi o Izvještaju “Situacija na Bliskom Istoku” i izraelsko-palestinskom sukobu,
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope izrazila je podršku uspostavljanju dvije demokratske i
8
pluralističke drţave. Skupština smatra, da pored statusnih pitanja, na Bliskom Istoku treba
stvoriti uslove u kojima će svi ljudi, Arapi i Jevreji, izraelski i palestinski graĎani, u potpunosti i
ravnopravno uţivati sva prava, u skladu sa principima demokratije i vladavine prava.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope na osnovu Izveštaja cg-dina Pietra Marcenaro
(Italija, Grupa socijalista), usvojila je sa 135 glasova „za“, jednim „protiv“ i tri „uzdrţana“
Rezoluciju o situaciji na Bliskom Istoku, kojom je pozvala izraelske vlasti da garantuju ista lična
prava za sve izraelske graĎane, uključujući i pripadnike arapske manjine, kao i da okončaju
hapšenja i pritvaranja Palestinaca. TakoĎe, PSSE je pozvala Izrael da zaustavi izgradnju novih
naselja i proširenje postojećih ukoliko se njima stvaraju tzv.”zidovi razdvajanja”, što je potrebno
zamijeniti bezbjednim granicama.
Istovremeno, PSSE je pozvala sve palestinske snage da zaključe primirje izmeĎu
Fataha i Hamasa, da organizuju predsjedničke i parlamentarne izbore i da se uzdrţe od
primjene nasilja nad izraelskim graĎanima.
TakoĎe, parlamentarci su izrazili zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava počinjenih u
pojasu Gaze i pozvali Hamas da dovede počinioce pred lice pravde i da se uvede moratorijum
na pogubljenja.
Na kraju, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je pozvala Hamas da prizna pravo
Izraela da postoji, da podrţi arapski mirovni plan, zaustavi lansiranje raketa i sve vrste napada
protiv Izraela.
U Rezoluciji se navodi da će PSSE nastaviti da promoviše dijalog izmeĎu predstavnika u
Knesetu, zakonodavnom domu Izraela, i Palestinskom nacionalnom savjetu, što će PSSE
nastojati da ostvari putem Pododbora za Bliski Istok.
U raspravi o Izvještaju Evaluacija partnerstva za demokratiju Parlamenta Maroka,
ocijenjeno je da je nakon odobravanja statusa partnera za demokratiju Parlamentu Maroka, u
skladu sa Rezolucijom PSSE 1818 (2011), radi podrške sprovoĎenju reformi u ovoj zemlji, u
proteklom dvogodišnjem periodu postignut vaţan korak na putu demokratskih reformi,
usvajanjem novog Ustava kojim su utvrĎeni osnovni principi, kao što su posvećenost ljudskim
pravima, zabrani svih oblika diskriminacije, sistem podjele vlasti i jačanja drţavnih institucija,
posebno Parlamenta.
Oslanjajući se na zaključke g-dina Luke Volontea (Italija), izvjestioca za Izvještaj
“Evaluacija partnerstva za demokratiju sa Parlamentom Maroka”, PSSE je konstatovala da je na
ovaj način značajno poboljšana saradnja izmeĎu Savjeta Evrope i Maroka, a sve u cilju
podsticanja procesa demokratske tranzicije u Maroku. PSSE se osvrnula i na aktivno učešće
delegacije Maroka u radu PSSE i njenih radnih tijela.
Istovremeno, parlamentarci su naglasili vaţnost nastavka reformskih procesa kroz
usvajanje neophodnih ustavnih zakona i uspostavljanje planirane upravljačke strukture, kako bi
se u potpunosti implementiralo sve što je novim Ustavom definisano. TakoĎe, pozvali su
Parlament Maroka da ukine smrtnu kaznu i da se proglasi moratorijum na pogubljenja. Sloboda
okupljanja i udruţivanja, kao i sloboda izraţavanja takoĎe moraju biti garantovani. Zaključeno je
da će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope za dvije godine opet napraviti novu procjenu
partnerstva.
Drugog radnog dana PSSE je usvojila:
- Rezoluciju 1940 (2013) “Situacija na Bliskom Istoku”;
9
- Rezoluciju 1941 (2013) “Zahtjev za otvaranje monitoringa MaĊarskoj”;
- Rezoluciju 1942 (2013) “Evaluacija Partnerstva za demokratiju sa Parlamentom
Maroka”
Članovi Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope
podrţali su ove rezolucije.
Drugog radnog dana, odrţane su sjednice Odbora za migracije, izbjeglice i raseljena
lica, Odbora za političke poslove i demokratiju, Odbora za pravna pitanja i ljudska prava, kao i
zajednički sastanak Mreţe kontakt parlamentaraca za borbu protiv seksualnog nasilja nad
djecom sa Odborom za društvena pitanja i Odborom za kulturu, na kojima su, u svojstvu člana,
odnosno zamjene člana, učestvovali poslanici, članovi Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE.
*****
Članovi Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope
prisustvovali su prijemu koji je organizovala Delegacija Slovenije u PSSE, povodom 20 godina
članstva Slovenije u Savjetu Evrope.
Stručna sluţba Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE odrţala je sastanak sa gĎom
Sylvijom Affholder, sekretarom Odbora za monitoring na kojem joj je dostavljena Informacija o
aktivnostima koje je Crna Gora preduzela na ispunjavanju ključnih preporuka sadrţanih u
Rezoluciji 1890 (2012) „Poštovanje duţnosti i obaveza od strane Crne Gore”, a koja je
pripremljena za predstojeću posjetu koizvjestilaca Crnoj Gori, koja će se odrţati od 8. do
10. jula 2013. godine. TakoĎe, sa sekretarom Odbora za monitoring postignut je dogovor oko
izmjena Predloga programa posjete koizvjestilaca Crnoj Gori, na način što je planirani sastanak
sa članovima Delegacije Skupštine CG u PSSE zamijenjen Radnim ručkom, a dogovoreni su
odvojeni sastanci sa predstavnicima parlamentarnih političkih partija i dogovoreno je da se
odrţe sastanci koizvjestilaca sa potpredsjednicima DPS-a i SDP-a, budući da će sa
predsjednicima ove dvije partije, sastanci biti odrţani u svojstvu predsjednika Vlade i Skupštine
Crne Gore. Na zahtjev Odbora za monitoring, u Predlog programa posjete, uvršten je i sastanak
sa savjetnikom predsjednika Vlade za antidiskriminaciju i ljudska prava.
TREĆI RADNI DAN, 26. jun 2013.godine
Trećeg dana Ljetnjeg zasijedanja Parlamentarna skupština Savjeta Evrope razmatrala je
sledeće teme: Status Delegacije Islanda u PSSE, Korupcija kao prijetnja vladavini prava,
Okončanje prisilne sterilizacije i kastracije i Jednak pristup zdravstvenoj zaštiti.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je odlučila da ratifikuje akreditive islandske
Delegacije, koji su osporeni prvog dana Ljetnjeg zasijedanja, ističući da je neophodno da se što
prije ispoštuju pravila koja se tiču ravnopravnosti polova, shodno pravilima Savjeta Evrope.
Naglašeno je da je Delegacija duţna da se, što je prije moguće, oformi tako da najmanje jedna
ţena bude član Delegacije. U Rezoluciji usvojenoj na osnovu Izvještaja predsjednika Odbora za
poslovnik, imunitet i institucionalna pitanja, g-Ďe Nataše Vučković iz Srbije, Skupština je odlučila
da na oktobarskom zasijedanju PSSE suspenduje pravo glasa islandskoj Delegaciji ukoliko do
10
tada ne zadovolji kriterijum rodne ravnopravnosti, po kojem nacionalne delegacije u
Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope treba da imaju u svom sastavu ţene članove, bar u
istom procentu kao u svojim parlamentima, odnosno, najmanje jednu ţenu imenovanu za člana.
Govoreći na debati o ovoj temi, šef islandske Delegacije, g-din Karl Gardarson je objasnio da
su interne procedure u okviru islandskog parlamenta dovele do toga da nije bilo dovoljno
vremena da se struktura Delegacije promijeni prije početka ljetnje sesije PSSE i dao garancije
da će sastav Delegacije uskoro biti usklaĎen sa pravilima Savjeta Evrope.
U raspravi o Izvještaju 13228 “Korupcija kao prijetnja vladavini prava” naglašeno je
da Savjet Evrope, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope i drţave članice treba da budu u
prvim redovima u borbi protiv korupcije. U Preporuci usvojenoj sa 117 glasova “za”, jednim
“protiv” i jednim “uzdrţanim”, na osnovu Izveštaja koji je pripremila g-Ďa Mailis Reps iz Estonije,
PSSE poziva zemlje članice da pojačaju meĎunarodnu saradnju i da preispitaju svoje
zakonodavstvo koje se odnosi na borbu protiv korupcije. Navodi se da je Skupština odlučna da
nastavi sa otkrivanjem novih trendova koji se odnose na transparentnost i borbu protiv
koruptivnih rizika u parlamentima.
Komitet ministara i Parlamentarna skupština Savjeta Evrope godinama pokazuju snaţnu
političku odlučnost u borbi protiv korupcije. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je
preporučila Komitetu ministara da pozove drţave članice i drţave posmatrače u Savjetu Evrope
da preispitaju postojeće zakonodavstvo o borbi protiv korupcije i njegovu primjenu, sa ciljem da
se procijeni usaglašenost sa vodećim principima navedenim u Rezoluciji 1943 ( 2013 ). Da bi se
efikasno odgovorilo na današnje i sjutrašnje izazove, neophodno je da drţave imaju i strategije
za borbu protiv korupcije. PSSE je preporučila da Komitet ministara sačini skup smjernica za
pravila etičkog ponašanja drţavnih sluţbenika, u skladu sa principima i smjernicama navedenim
u Preporuci o lobiranju u demokratskom društvu iz 2010. godine.
TakoĎe, Skupština je pozvala Komitet ministara da preporuči drţavama članicama da
bez odlaganja realizuju preporuke Grupe drţava protiv korupcije (GRECO) i Komiteta eksperata
za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEIVAL).
U okviru treće debate na plenumu, o Izvještaju 13215, “Okonĉanje prisilne
sterilizacije i kastracije”, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je pozvala drţave članice
da izmijene svoje zakone i politike kako bi se obezbijedilo da niko ne moţe biti prisiljen na
sterilizaciju ili kastraciju na bilo koji način i iz bilo kojeg razloga. Navedeno je da postoji mali, ali
značajan broj sterilizacija i kastracija koje se mogu smatratii iznuĎenima i uglavnom su
usmjerene protiv transrodnih osoba, Romkinja i osuĎenih seksualnih prestupnika. Svakako da
se to u XXI vijeku ne smije dozvoliti, što je naglašeno u Rezoluciji, usvojenoj na osnovu
Izvještaja g-Ďe Liliane Mauri-Paskuier iz Švajcarske. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je
pozvala na adekvatno obeštećenje ţrtava prinudne sterilizacije ili kastracije, uključujući zaštitu i
rehabilitaciju ţrtava, krivično gonjenje počinilaca, kao i novčane naknade. Naglašeno je da
prinudna sterilizacija i kastracija predstavljaju teška kršenja ljudskih prava i ljudskog
dostojanstva i ne smiju biti prihvaćene u drţavama članicama Savjeta Evrope.
U sklopu debate o Izvještaju na temu “Jednak pristup zdravstvenoj zaštiti”, u cilju
smanjivanja nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti koja je naročito izraţena u periodu
ekonomske krize i kod pripadnika ranjivih grupa, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je
pozvala drţave članice da smanje procenat troškova liječenja koje plaćaju socijalno
11
najugroţenije kategorije stanovništva i da osiguraju dostupnost zdravstvenih usluga širom
zemlje, kao i informacije o zdravstvenom sistemu.
U Rezoluciji koja je usvojena jednoglasno na osnovu izvještaja g-dina Ţan- Luj Lorraina
iz Francuske, Skupština je preporučila da zemlje članice Savjeta Evrope razdvoje imigracionu
od zdravstvene politike i da ukinu obavezu zdravstvenih radnika da prijave ilegalne migrante i
uvedu mjere za borbu protiv korupcije u zdravstvenom sektoru, u skladu sa GRECO
preporukama. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je takoĎe preporučila da Komitet
ministara osnaţi ulogu Evropskog komiteta za socijalna prava u zaštiti prava na zdravlje.
Trećeg radnog dana Ljetnjeg zasijedanja PSSE je usvojila:
- Rezoluciju 1943 (2013) „Korupcija kao prijetnja vladavini prava”;
- Rezoluciju 1944 (2013) „Izazovi zasnovani na proceduralnoj osnovi za ratifikaciju
akreditiva islandske delegacije u PSSE”;
- Rezoluciju 1945 (2013) „ Okonĉanje prisilne sterilizacije i kastracije”;
- Rezoluciju 1946 (2013) „Jednak pristup zdravstvenoj zaštiti”;
- Preporuku 2019 „Korupcija kao prijetnja vladavini prava”;
- Preporuku 2020 „Jednak pristup zdravstvenoj zaštiti”.
Usvajanje navedenih dokumenata je podrţano od strane članova crnogorske
Delegacije.
ĈETVRTI RADNI RAD, 27. jun 2013. godine
Četvrtog dana Ljetnjeg zasijedanja na plenumu Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope
voĎena je rasprava o temama uvrštenim po hitnom postupku: “Narodni protesti i izazovi za
slobodu okupljanja, medija i govora” i “Miješanje drţave u privatnost na internet”, a takoĎe,
rasprava je voĎena o Izvještaju “Suzbijanje diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije i
rodnog identiteta” i “Postmonitoring sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom”.
U raspravi o Izvještaju Narodnim protesti i izazovi za slobodu okupljanja, medija i
govora, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je osudila nedavne slučajeve prekomjerne
upotrebe sile u Turskoj i ponovila poziv turskim vlastima da osiguraju da akcije policije i
upotreba sile kada je to neophodno budu srazmjerne.
Nakon hitne debate o ovoj temi na osnovu Izvještaja g-dina Arcadio Diaz Tejera iz
Španije, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je usvojila Rezoluciju 1947 (2013) kojom je,
izmeĎu ostalog, pozvala vlade drţava članica da daju jasne instrukcije o upotrebi suzavca i da
zabrane njegovu upotrebu u zatvorenom prostoru. TakoĎe, naglašeno je da drţave treba da
istraţe korišćenje prekomjerne ili nesrazmjerne sile i da kazne odgovorne za to, kao i da se
uzdrţe od nametanja sankcija medijima koji prate tok narodnih protesta. Slobodu okupljanja i
demonstracija treba garantovati u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska
prava.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je izrazila ţaljenje zbog smrti četiri osobe,
uključujući jednog policajca i povrede oko četiri hiljade ljudi tokom nedavnih demonstracija u
Turskoj. U Izvještaju je navedeno: “Na desetine turskih gradova i stotine hiljada graĎana je
izrazilo svoje neslaganje sa vlašću i učestvovalo u demonstracijama." TakoĎe, izvjestilac je
12
podsjetio na demonstracije protiv istopolnih brakova u Parizu i nerede u predgraĎu Stokholma
poslije ubistva imigranta od strane policije.
Istaknuto je da sloboda okupljanja i udruţivanja predstavljaju osnovno ljudsko pravo,
garantovano članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koje
potvrĎuje i Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi. Svako ograničenje ovog prava mora
biti predviĎeno zakonom, a vlast treba da garantuje ostvarivanje prava na slobodu izraţavanja
i demonstracija.
PSSE je pozvala drţave članice Savjeta Evrope da pojačaju obuku o ljudskim pravima
za pripadnike snaga bezbjednosti, kao i za tuţioce, u partnerstvu sa Savjetom Evrope. TakoĎe,
pozvala je Generalnog sekretara Savjeta Evrope da razmotri ideju o izradi smjernica o
poštovanju ljudskih prava od strane policije prilikom odrţavanja demonstracija.
Govoreći o Izvještaju “Zabrana diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije i
rodnog identiteta”, ministarka za prava ţena Vlade Republike Francuske, Najt Vallaud
Belkacem, je istakla da gdje god zakoni sprečavaju LGBT osobe se slobodno okupljaju i
odrţavaju paradu za svoja prava i gdje god dva muškarca ili dvije ţene ne mogu da se poljube u
javnosti, a da ne dovedu sopstveni ţivot u rizik, tu se ne moţe smatrati da su ljudska prava na
zadovoljavajućem nivou.
Ministarka za ţenska prava je pozvala drţave članice Savjeta Evrope da nastave sa
svojim aktivnostima na poboljšanju poloţaja LGBT populacije. Neophodno je od malih nogu
naučiti djecu da poštuju sve ljude, zaštiti prava LGBT osoba i omogućiti im da u porodici i u
društvu ostvare svoj puni potencijal. Istakla je da je Francuska ponosna time što se pridruţila
grupi od osam evropskih zemalja koje su u poslednjih 10 godina omogućile sklapanje brakova
za sve parove. Zakonom su uvrĎene mjere i obezbijeĎena sredstva za borbu protiv nasilja i
diskriminacije na terenu. Svi ljudi, bez obzira na seksualnu orjentaciju i rodni identitet treba da
imaju ista prava, zaključila je Ministarka za prava ţena Francuske.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope pozvala je Ruski Savjet Federacije da odbaci
zakon o takozvanoj "Propagandi netradicionalnih seksualnih odnosa meĎu maloljetnicima", a
Skupštinu Ukrajine da ne razmatra Nacrt zakona o zabrani takozvane "homoseksualne
propagande". PSSE je posebno osudila jednoglasnu saglasnost Ruske Dume oko Nacrta
zakona koji bi, u slučaju da bude odobren i od strane Savjeta Federacije, bio prvi zakonodavni
akt o zabrani homoseksualne propagande, uveden na nacionalnom nivou u Evropi.
Usvajanjem Izvještaja o borbi protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i
rodnog identiteta, na osnovu Izvještaja g-dina Hakon Hauglija iz Norveške, članovi PSSE su
izrazili jasan stav da su ovi nacrti zakona u suprotnosti sa slobodom izraţavanja i zabranom
diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta i dodatno bi podstakli klimu
mrţnje prema LGBT osobama.
U Preporuci koja je usvojena povodom Izvještaja o sprječavanju diskriminacije po
osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta, PSSE naglašava duboku zabrinutost zbog
homofobičnih izjava političara i drugih javnih ličnosti.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope poziva drţave članice da uvedu zabranu
diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, organizuju javne kampanje
protiv podsticanja uznemiravanja ili nasilja po bilo kom osnovu, kao i da uspostave mehanizme
za podršku ţrtvama homofobičnog nasilja.
13
U raspravi o miješanju drţave u privatnost na internetu naglašeno je da neke drţave
filtriraju internet sadrţaje, krše zakone i koriste privatne podatke, a to, uglavnom, opravdavaju
argumentima bezbjednosnog karaktera, prvenstveno borbom protiv terorizma. Te drţave
najčešće guše slobodu izraţavanja na način što pokušavaju da kontrolišu sve i da ograničavaju
ili sprječavaju ono što same ne mogu da kontrolišu, saopštio je g-din Srećko Gvozden Flego iz
Hrvatske, kao izvjestilac za temu “Miješanje drţave u privatnost na internetu”. Na kraju rasprave
je zaključeno da su sloboda izraţavanja i informisanja osnovna ljudska prava i moraju se stvoriti
uslovi da drţavni aparat ne krši, već štiti ova prava graĎana.
U Rezoluciji usvojenoj na osnovu Izvještaja g-dina Roberta Valtera iz Velike Britanije u
vezi sa post-monitoringom u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, PSSE
naglašava da se Makedonija suočava sa brojnim izazovima u pogledu obezbjeĎivanja političke
stabilnosti i socijalne kohezije. PSSE podstiče makedonske vlasti da nastave efikasno
sprovoĎenje Ohridskog okvirnog sporazuma koji ima za cilj poboljšanje prava manjinskih
zajednica nakon meĎuetničkog sukoba 2001. godine, kao i da promovišu kulturna i jezička
prava manjina i nastave proces decentralizacije.
Konstatujući da je javni ţivot i dalje veoma podijeljen po političkim i etničkim linijama,
PSSE je pozvala političke stranke da se uključe u konstruktivan dijalog. PSSE je pozdravila
reforme koje je Makedonija realizovala, prvenstveno izmjene i dopune odreĎenih zakona i
primjenu novousvojenog Zakona o krivičnom postupku, a pozvala je da se promoviše
uspostavljanje nepristrasnog pravosudnog sistema, kako bi se povratilo povjerenje javnosti u
pravdosudne organe. Vlast je pozvana da pojača napore za smanjenje korupcije, zabranu
diskriminacije (posebno prema Romima) i da garantuje punu slobodu medija.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je predloţila da se saradnja sa vlastima Bivše
Jugoslovenske Republike Makedonije intenzivira i proširi, posebno kroz otvaranje kancelarije
Savjeta Evrope u Skoplju, kako bi se podstakle aktivnosti ove zemlje u procesu demokratizacije.
PSSE je odlučila da nastavi post-monitoring dijalog sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom
Makedonijom.
Nakon rasprave usvojene su:
- Rezolucija 1947 (2013) ”Narodni protesti i izazovi slobode okupljanja, medija i
govora”;
- Rezolucija 1948 (2013) ” Sprjeĉavanje diskriminacije po osnovu seksualne
orjentacijei rodnog identiteta”;
- Rezolucija 1949 (2013) ”Post-monitoring dijalog sa Bivšom Jugoslovenskom
Republikom Makedonijom”;
- Preporuka 2021 ”Zabrana diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije i
rodnog identiteta”;
- Preporuka 2022 ”Post-monitoring dijalog sa Bivšom Jugoslovenskom
Republikom Makedonijom”.
Usvajanje ovih dokumenata je podrţano od strane članova crnogorske Delegacije.
Četvrtog radnog dana odrţane su sjednice Odbora za društvena pitanja, zdravlje i
odrţivi razvoj, Odbora za kulturu, nauku i obrazovanje, Odbora za migracije, izbjeglice i
raseljena lica, Odbora za političke poslove i demokratiju i Odbora za pravna pitanja i ljudska
prava na kojima su, u svojstvu člana, odnosno zamjene člana, učestvovali poslanici, članovi
Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE.
14
PETI RADNI DAN, 28. jun 2013. godine
Završnog dana Ljetnjeg zasijedanja Parlamentarna skupština Savjeta Evrope razmatrala
je Nacrt protokola broj 16 na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Izvještaj “Odvajanje
političke i krivične odgovornosti“.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je odobrila Nacrt protokola broj 16 na
Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koji moţe biti usvojen od strane Komiteta ministara
i otvoren za potpisivanje i ratifikaciju. Na osnovu Izvještaja g-dina Kristofera Chopa iz Velike
Britanije, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je usvojila Mišljenje u kojem se navodi da
Nacrt protokola broj 16 na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koji će stupiti na snagu
nakon ratifikacije od strane deset drţava, potpisnica Konvencije, predviĎa mogućnost da najviši
sudovi u drţavama članicama Savjeta Evrope dobiju mišljenja od Evropskog suda za ljudska
prava o pitanjima koja se odnose na tumačenje ili primjenu prava i sloboda definisanih
Konvencijom i njenim protokolima. Nacrt protokola broj 16 na Evropsku konveciju o ljudskim
pravima će ojačati vezu izmeĎu Evropskog suda za ljudska prava i drţava, stvarajući platfomu
za sudski dijalog, što će omogućiti i bolju primjenu prakse Evropskog suda za ljudska prava u
nacionalnim sudovima drţava članica Savjeta Evrope. Zaključeno je da će to značajno
doprinijeti unapreĎenju sudske prakse i brţem rješavanju odreĎenih slučajeva na nacionalnom
nivou.
U okviru druge sesije završnog dana Ljetnjeg zasijedanja Parlamentarne skupštine
Savjeta Evrope voĎena je rasprava o odvajanju politiĉke i kriviĉne odgovornosti.
Usvajanjem Rezolucije1950 (2013) “Odvajenost političke i krivične odgovornosti”, na osnovu
Izvještaja g-dina Pieter Omtzigta iz Holandije, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je
zaključila da političari, po pravilu, treba da budu pozvani na krivičnu odgovornost za djela ili
propuste učinjene u vršenju funkcije kada djeluju za ličnu korist ili krše osnovna prava drugih,
ali da treba odvojiti njihovu političku odgovornost o kojoj mogu da sude samo birači.
Rezolucijom su uspostavljena načela za razlikovanje političke i krivične odgovornosti, sačinjena
na osnovu preporuka pravnih eksperata Venecijanske komisije. Konkretno, navedeno je da
krivični postupak ne bi trebalo da se koristi za kaţnjavanje "političkih grešaka ili neslaganja",
iako političari treba da budu odgovorni za obična krivična dela na isti način kao i ostali graĎani.
Parlamentarci PSSE su pozvali nadleţne organe drţava članica da preduzmu mjere da
se obezbijedi nezavisnost sudstva i sveobuhvatno izvrše relevantne presuda Suda koje se
odnose na član 18 Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno zabranu zloupotrebe vlasti
u ograničavanju prava i sloboda.
Nakon rasprave usvojeni su:
- Mišljenje 285 “Nacrt protokola br. 6 na Evropsku konvenciju o osnovnim
ljudskim pravima i slobodama”;
- Rezolucija 1950 (2013) “Odvojenost politiĉke i kriviĉne odgovornosti”.
Šef Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope,
dr Zoran Vukčević učestvovao je na sjednici Biroa, kojeg čine predsjednik i potpredsjednici
15
Parlamentarne skupstine Savjeta Evrope, predsjednici političkih grupa i predsjednici komiteta
PSSE. Na sastanku je bilo riječi o aktivnostima PSSE u narednom periodu.
IZVJEŠTAJ
SA LJETNJEG ZASJEDANJA ŠEF
SAĈINILA SEKRETAR DELEGACIJE SKUPŠTINE CG U PSSE
DELEGACIJE SKUPŠTINE CG U PSSE
Slava Burić dr Zoran Vukčević
16
SUSRETI ĈLANOVA DELEGACIJE TOKOM LJETNJEG ZASJEDANJA PSSE
Tokom Ljetnjeg zasijedanja PSSE:
- Članovi Delegacije u PSSE: dr Zoran Vukčević, dr Draginja Vuksanović- stalni član, Mladen Bojanić- stalni član, dr Predrag Sekulić- zamjenik stalnog člana, mr Damir Šehović- zamjenik stalnog člana i Sneţana Jonica- zamjenik stalnog člana, odrţali su više sastanaka u Misiji sa ambasadorkom Crne Gore pri Savjetu Evrope, Anom Vukadinovic-razmjena mišljenja. U toku Ljetnjeg zasijedanja Delegacija Skupštine Crne Gore imala je punu stručnu i tehničku pomoć od ambasadorke Ane Vukadinović.
- Šef Delegacije je prilikom boravka na Ljetnjem zasijedanju PSSE odrţao sastanak sa članovima Delegacije u vezi sa koordinisanim postupanjem Delegacije kako povodom stava crnogorske Delegacije u vezi izjašnjavanja o pojedinim tačkama Dnevnog reda, tako i ostalih aktivnosti.
PLANIRANE AKTIVNOSTI - Nastavak priprema Delegacije Skupštine Crne Gore u PSSE za monitoring posjetu
koizvjestilaca PSSE, g-Ďe Nursune Memecan i g-dina Kimmo Sasija Crnoj Gori, koja će se odrţati od 8. do 10. jula 2013. godine
17
FOTO GALERIJA
18
19
SASTAVNI DIO OVOG IZVJEŠTAJA SU:
1. NACRT AGENDE ĈETVRTOG REDOVNOG ZASIJEDANJA PSSE U
2013.GODINI. (30. SEPTEMBAR- 4. OKTOBAR 2013. GODINE)
2. MATERIJALI SA LJETNJEG ZASIJEDANJA (24.- 28. JUN 2013. GODINE) koji će biti proslijeĊeni nadleţnim radnim tijelima Skupštine Crne Gore:
- Rezolucija 1943 (2013) „Korupcija kao prijetnja vladavini prava”;
- Rezolucija 1945 (2013) „ Okončanje prisilne sterilizacije i kastracije”;
- Rezolucija 1946 (2013) „Jednak pristup zdravstvenoj zaštiti”;
- Rezolucija 1947 (2013) ”Narodni protesti i izazovi slobode okupljanja, medija i govora”;
- Rezolucija 1948 (2013) ” Sprječavanje diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije i
rodnog identiteta”;
- Rezolucija 1950 (2013) “Odvojenost političke i krivične odgovornosti”;
- Preporuka 2019 „Korupcija kao prijetnja vladavini prava”;
- Preporuka 2020 „Jednak pristup zdravstvenoj zaštiti”;
- Preporuka 2021 ”Zabrana diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije i rodnog
identiteta”;
- Mišljenje 285 “Nacrt protokola br. 6 na Evropsku konvenciju o osnovnim ljudskim
pravima i slobodama”.