IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU PRAVILA ZA …mpr.gov.ba/aktuelnosti/propisi/konsultacije/15 1...Izvještaj...

Bosna i Hercegovina MINISTARSTVO PRAVDE

Босна и Херцеговина МИНИСТАРСТВО ПРАВДЕ

IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU PRAVILA ZA

KONSULTACIJE U IZRADI PRAVNIH PROPISA

U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, marta 2014. godine

Izvještaj o provođenju Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa u institucijama BiH

Izradio: Sektor za strateška planiranja, koordinaciju pomoći i evropske integracije 2

S A D R Ž A J

SPISAK KORIŠTENIH SKRAĆENICA ................................................................................................... 3

PREDGOVOR ............................................................................................................................................ 4

1. UVOD ...................................................................................................................................................... 6

2. ZNAČAJ PROVOĐENJA KONSULTACIJA ....................................................................................... 6

3. METODOLOGIJA IZRADE IZVJEŠTAJA ......................................................................................... 7

4. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVOĐENJE KONSULTACIJA ............................. 7

5. PROVOĐENJE PRAVILA ZA KONSULTACIJE U INSTITUCIJAMA BIH ................................... 8

6. PROBLEMI U PROVOĐENJU PRAVILA ZA KONSULTACIJE ................................................... 11

7. PRIJEDLOG MJERA ZA PREVAZILAŽENJE PROBLEMA ......................................................... 13



SPISAK KORIŠTENIH SKRAĆENICA

ACIPS Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske

studije

BiH Bosna i Hercegovina

EK Evropska komisija

EU Evropska unija

Jedistvena pravila Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH

MCP Ministarstvo civilnih poslova

MFT Ministarstvo finansija i trezora

MKP Ministarstvo komunikacija i prometa

MLJPI Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

MO Ministarstvo odbrane

MP Ministarstvo pravde

MS Ministarstvo sigurnosti

MVP Ministarstvo vanjskih poslova

MVTEO Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

OCD Organizacija civilnog društva

OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

OESS Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju

Pravila za konsultacije Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa

RIA Procjena uticaja propisa

Ured za zakonodavstvo Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH

USAID - JSDP Agencija za međunarodni razvoj SAD - Projekt razvoja sektora

pravde



PREDGOVOR

Konsultacije su od ključnog značaja kao ulazna informacija pri pokretanju bilo kakve

zakonodavne inicijative. Relevantni učesnici, institucije vlasti i organizacije civilnog društva

ne samo da mogu pomoći predlagaču da uvede poboljšanja u javnu politiku, već svojim

argumentima mogu uvjeriti instituciju vlasti da predloženu politiku usvoji. Predlagači propisa

bi se, bilo u službenoj ili neslužbenoj formi, zavisno od toga što situacija nalaže, trebali

susresti sa svima onima koji na bilo koji način mogu zaustaviti usvajanje politike, odnosno

onima koji bi mogli biti od koristi u smislu pružanja podrške istoj i početi lobiranje za datu

politiku. Ove sastanke mogu pratiti nešto formalnije konferencije ili provođenje mjera obuke

javnosti, koje predstavljaju priliku za predlagača da objasni osnovu za donošenje određene

zakonodavne politike i predstavi koristi od iste, prikupljajući podršku za njeno usvajanje od

strane relevantne institucije vlasti. Prikupljeni komentari na prijedlog politike ili nacrt

propisa pomažu da se dođe do boljih zakonodavnih rješenja.

Konsultacije o zakonodavnim inicijativama nisu nepoznat koncept u BiH. Još bivša

Jugoslavija je imala tradiciju uključivanja javnosti u izradu propisa, definisanu kao javna

rasprava, ali ne formalizovanu. Članom 66. Jedinstvenih pravila po prvi put se propisuje

obaveza za provođenje konsultacija, ali se zadržava na konsultacijama između institucija.

Međutim, član 75. Jedinstvenih pravila vrlo konkretno od osoblja ministarstava zahtijeva da

konsultuju, ne samo druge institucije i upravne jedinice, već i javne organe, privatne osobe

koje predstavljaju udruženja građana, te relevantne međunarodne institucije.

Značaj konsultacija među institucijama, kako horizontalno, tako i vertikalno, u planiranju i

pripremi propisa, ne može se dovoljno naglasiti. Državne, entitetske i lokalne aktivnosti

moraju se koordinirati, kao i uskladiti sa uslovima i promjenama u EU. Preporučuje se

iznalaženje instrumenata za rješavanje razlika, kao što je traženje neobavezujućih mišljenja.

Ako se rano počne s dobrom komunikacijom i saradnjom i tako nastavi tokom čitavog

postupka izrade propisa, to će dovesti do boljih rezultata i umanjiti potrebu za njegovim

izmjenama i dopunama.

Koliko god neformalna bila obaveza za konsultovanjem, koju propisuju članovi 66. i 75.

Jedinstvenih pravila, 2006. godine Vijeće ministara BiH je usvojilo Pravila za konsultacije u

izradi pravnih propisa, sveobuhvatna i dalekosežna, a pri tome dovoljno jednostavna za

primjenu. Pravila podrazumijevaju jednostavan, korak po korak opisan postupak za

konsultovanje sa javnošću i relevantnim učesnicima o nacrtima propisa, koje je u većoj ili

manjoj mjeri zavisno od značaja samog propisa.

Pravila za konsultacije nalažu da svaka institucija vlasti na državnom nivou vodi ažuriran

spisak relevantnih učesnika, institucija ili pojedinaca, zainteresovanih za propise ili na koje

utiču propisi iz nadležnosti te institucije. Potom, svaka institucija mora provesti minimum

konsultacija o svim prijedlozima propisa.

Minimum konsultacija se sastoji iz: (a) postavljanja prednacrta propisa na internet stranici

institucije, uz pružanje mogućnosti za dostavu komentara putem interneta i (b) slanja

primjeraka predloženog propisa svim pojedincima i organizacijama sa spiska, te pozivanja

istih na dostavu komentara.

Primjeri propisa koji nemaju značajan uticaj na javnost su ispravke pravopisnih ili drugih

gramatičkih grešaka u važećim propisima, izrada prečišćenih tekstova propisa ili kojima se

na drugi način objedinjuju ili reorganizuju odredbe ili se prebacuju u druge dijelove istog

propisa, bez izmjene suštine.

Ukoliko nacrt propisa ima značajan uticaj na javnost, on podliježe opsežnijim

konsultacijama. Za propise se procjenjuje da imaju značajan uticaj na javnost ukoliko:



a) dovode do promjene pravnog statusa;

b) dovode do promjene ekonomskog statusa;

c) podrazumijevaju usklađivanje propisa sa međunarodnim standardima;

d) imaju ekološki uticaj ili

e) predstavljaju novinu.

Za propise koji značajno utiču na javnost, institucija zadužena za izradu propisa obavezna je

zatražiti mišljenje od organizacija i pojedinaca koje će najvjerovatnije interesovati ili će na

njih uticati predmetni propis, odnosno koji mogu dati korisne komentare. U takve

organizacije i pojedince spadaju:

a) šira javnost i organizacije;

b) stručnjaci, uključujući i one iz akademske i istraživačke zajednice, kao i iz stranih

zemalja;

c) mediji;

d) organi vlasti;

e) pravna zajednica, uključujući advokate, tužioce, sudije i stručna udruženja.

Kod utvrđivanja interesnih strana, postavljaju se slijedeća pitanja:

a) Ko je dosad bio uključen u donošenje ove ili relevantnih politika u prošlosti?

b) Ko je potreban za ostvarenje ciljeva te javne politike?

c) Na koga bi ta javna politika mogla imati direktan uticaj?

d) Kako će ta javna politika uticati na posebne kategorije (žene, mlade, osobe s

invaliditetom, starije osobe, itd.)?

e) Ko bi se, najvjerovatnije, mogao aktivno usprotiviti toj javnoj politici?

f) Ko će se aktivno zalagati i podržavati tu javnu politiku?

g) Ko sve može uticati na mišljenje javnosti o toj politici?

Jednom kada su utvrđeni, predlagač odlučuje o tome koji je najefikasniji način da uspostavi

kontakt sa interesnim stranama i dobije njihove komentare. U metode traženja bilo pisanih ili

usmenih komentara spadaju:

a) obavijesti ili objavljivanja prednacrta propisa u štampanim medijima;

b) informisanja i obuke o prednacrtu propisa putem radija ili televizije;

c) obavijesti i objavljivanja prednacrta propisa na internetu;

d) direktno dostavljanje prednacrta propisa organizacijama i pojedincima;

e) javni sastanci ili okrugli stolovi sa odabranim organizacijama i pojedincima;

f) uključivanje stručnjaka;

g) uključivanje predstavnika organizacija i udruženja i

h) osnivanje radnih grupa.

Pravila za konsultacije zahtijevaju podnošenje komentara u roku od 21 dan od prijema

prednacrta propisa (odnosno 30 dana kada je riječ o pisanim komentarima).

Nadležna institucija je obavezna odgovoriti na komentare, bilo da ih usvoji ili odbaci, te

objasniti svoju odluku. Sama činjenica da su obavezne da evidentiraju i prouče komentare

omogućava institucijama da izbjegnu greške i izrade kvalitetnije nacrte propisa.

Institucija koja je predlagač propisa obavezna je izraditi pisani izvještaj u kom opisuje

provedene konsultacije, te aktivnosti koje su preduzete ili nisu preduzete u odnosu na

zaprimljene komentare i ovaj izvještaj se prilaže uz obrazloženje propisa. Ako ministarstvo

koje predlaže nacrt propisa ne priloži izvještaj o konsultacijama, generalni sekretar Vijeća

ministara BiH može takav nacrt vratiti ministarstvu.

Aktivnosti opisane u Pravilima za konsultacije jednako važe i u ranijim fazama postupka

izrade propisa, a dobra praksa upućuje da ih predlagači propisa primjenjuju i tokom faze

izrade politike.



1. UVOD

Vijeće ministara BiH je na 128. sjednici, održanoj 7.9.2006. godine, usvojilo Pravila za

konsultacije u izradi pravnih propisa1.

Pravila za konsultacije predstavljaju razradu člana 75. stav (2) i člana 76. stav (1)

Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine2, koje je

usvojila Parlamentarna skupština BiH na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 12.1.2005.

godine i sjednici Doma naroda, održanoj 26.1.2005. godine.

Predlagač Pravila za konsultacije bilo je Ministarstvo pravde BiH, u skladu sa nadležnostima

propisanim članom 13. stav (1), alineja 11) i članom 16. Zakona o ministarstvima i drugim

organima uprave BiH3, po kojoj je u nadležnosti Ministarstva pravde BiH obavljanje i drugih

poslova i zadataka koji nisu u nadležnosti drugih ministarstava BiH, a srodni su poslovima iz

nadležnosti Ministarstva pravde BiH.

Ministarstvo pravde BiH nastoji promovisati provođenje Pravila za konsultacije u

institucijama BiH i najširoj javnosti u BiH, kako bi se osiguralo direktnije učestvovanje

građana i OCD u procesima odlučivanja, čiji rezultat će biti bolje definisane politike i

usvajanje kvalitetnijih propisa, uključujući i praćenje njihovog provođenja.

Cilj ovog izvještaja je upoznati Vijeće ministara BiH, institucije BiH i širu javnost u BiH o

provođenju Pravila za konsultacije u institucijama BiH.

Na potrebu dosljednog provođenja Pravila za konsultacije u institucijama BiH ukazano je i u

konačnom revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH u Ministarstvu pravde BiH

za 2009. godinu.4

Ovim izvještajem popunjava se uočena praznina u praćenju i procjeni primjene Pravila za

konsultacije, koje bi u partnerstvu izvodili predstavnici vladinog i nevladinog sektora.5

Rezultati ovog izvještaja koristit će se za unaprjeđenje provođenja Pravila za konsultacije u

institucijama BiH i povećano učestvovanje građana i OCD u postupcima razvoja i izrade

javnih politika6 i propisa u BiH, te praćenja i procjene njihovog provođenja.

Na taj način će javna tijela vlasti saznati za mišljenja građana i OCD i dobiti na korištenje

akumulirana znanja, čime se postiže veći legitimitet i povjerenje građana i OCD i stvara

kultura dijaloga javnih tijela vlasti, s jedne strane i građana i OCD, s druge strane.7

2. ZNAČAJ PROVOĐENJA KONSULTACIJA

Učesnici u konsultativnom postupku (engl. stakeholders) se definišu kao grupe ili pojedinci

koji mogu uticati na ostvarenje ciljeva organizacije ili na koje ostvarenje tih ciljeva utiče.

Cilj provođenja konsultacija je osigurati da se tijela javne vlasti u većoj mjeri usmjere na

zadovoljenje potreba građana, tako što će se ove potrebe uzeti u obzir u postupku razvoja i izrade

javnih politika i propisa u BiH, uključujući praćenje i procjenu njihovog provođenja u partnerskom odnosu

između institucija, različitih nivoa vlasti, kao i javnih, privatnih i nevladinih organizacija,

tako što će ustanoviti najbolji načini da se učesnici u konsultativnom postupku u ranoj fazi

uključe u ove postupke.

U priručniku OECD o konsultacijama8 navode se tri modela saradnje građana i tijela javne

vlasti: informisanje, konsultovanje i aktivno učestvovanje.

1 Objavljena u „Službenom glasniku BiH“, broj 81/06 2 Objavljena u „Službenom glasniku BiH“, broj 11/05 3 Objavljen u „Službenom glasniku BiH“, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06 i 88/07 4 Izvještaj o reviziji Ministarstva pravde BiH za 2009. godinu, internet stranica Ureda za reviziju institucija BiH 5 Zehra Kačapor i Selma Osmanagić – Agović: Primjena Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa – mrtvo slovo na papiru, studija ACIPS iz maja 2009. godine 6 „Javna politika je djelovanje koje provodi upravljačko tijelo koje ima legislativnu, političku i finansijsku vlast.“, Vodič za analizu politika,

projekt Podrška NVO sektoru u nadgledanju politika vlasti 7 OESS, Misija u BiH: Priručnik za organizovanje i vođenje javne rasprave: Konsultacije komisija sa građanima 8 Građani kao partneri: OECD priručnik o informiranju, konzultiranju i participiranju javnosti u kreiranju provedbene politike, izdanje

Oksimoron, Zagreb, 2006. godine



Danas gotovo nema međunarodne, multilateralne ili međuvladine organizacije koja nije

razvila neki instrument dijaloga ili učestvovanja građana i OCD u oblikovanju i provođenju

politika tih organizacija. Ujedinjene nacije, Svjetska banka, EU samo su neke od organizacija

koje imaju takve instrumente kojima se želi poboljšati postupak donošenja odluka i djelovanje

tih organizacija.

S ciljem poboljšanja instrumenata dijaloga i učestvovanja građana i OCD u oblikovanju i

provođenju politika EU, EK je izradila Bijelu knjigu o evropskom upravljanju, koja upućuje

na potrebu uključenja građana i OCD u postupak donošenja odluka tijela EU i ističe važnost

da se to pitanje uredi na jednoobrazan način.

Lisabonski ugovor jamči svakom građaninu pravo učestvovanja u demokratskom životu EU,

te propisuje da se odluke tijela EU donose što je moguće otvorenije i bliže građaninu. Navodi

se da će institucije EU na odgovarajuće načine građanima i OCD omogućiti izražavanje i

javne razmjene mišljenja na svim područjima djelovanja EU.

U Mađarskoj i Rumuniji pitanje učestvovanja građana i OCD u zakonodavnom postupku je

regulisano zakonom, a u Velikoj Britaniji Kodeksom dobre prakse o konsultacijama.9

I druge demokratske zemlje imaju razvijen neki od modela saradnje građana i tijela javne

vlasti u postupku odlučivanja i praćenja provođenja utvrđenih politika ili propisa.

3. METODOLOGIJA IZRADE IZVJEŠTAJA

Ovaj izvještaj je izrađen na osnovu prikupljenih podataka od ministarstava BiH, putem

upitnika i analiziranih tekstova i propisa koji se bave pitanjima dijaloga ili učestvovanja

građana i OCD u oblikovanju i provođenju javnih politika, koristeći stečena iskustva državnih

službenika Sektora za strateška planiranja, koordinaciju pomoći i evropske integracije

Ministarstva pravde BiH, kroz neposredan rad na izradi Pravila za konsultacije 2006. godine,

kao i njihovo provođenje u Ministarstvu pravde BiH.

Prilikom izrade izvještaja korišteni su nalazi i preporuke Dokumenta politike za unapređenje

postupka konsultacija sa zainteresovanom javnošću na nivou BiH, koji je sačinjen u okviru

projekta CBGI, finansiranog od strane EU.10

4. PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVOĐENJE KONSULTACIJA

Provođenje konsultacija i aktivno učestvovanje građana i OCD u postupku razvoja, izrade i

praćenja provođenja javnih politika na nivou BiH je uređeno Pravilima za konsultacije.

Pravila za konsultacije se odnose na propise koje donose Vijeće ministara BiH i druge

institucije na nivou BiH.

Pravilima za konsultacije se propisuje obaveza minimalnih konsultacija institucija BiH sa

javnošću, pravnim licima i građanima koji ne pripadaju vladinom sektoru u postupku

donošenja propisa koji nemaju značajan uticaj na javnost, te postupak konsultacija o

propisima koje imaju značajan uticaj na javnost.

Obaveza minimalnih konsultacija uključuje obavezu nadležne institucije BiH da prednacrt

propisa postavi na svoju internet stranicu, uz mogućnost dostavljanja komentara putem

interneta, poziv licima koja se nalaze na spisku za konsultacije nadležne institucije na

dostavljanje komentara, kao i informacije gdje mogu dobiti tekst prednacrta propisa.

Obaveza minimalnih konsultacija ne podliježe nikakvim izuzecima.

Za prednacrte propisa koji imaju značajan uticaj na javnost dodatne obaveze, osim navedenih

su: objavljivanje prednacrta propisa putem javnih medija; direktno dostavljanje prednacrta

„organizacijama i pojedincima”; mogućnost uspostavljanja radnih grupa, koje uključuju

„stručnjake i predstavnike organizacija te pojedince”.

9 Dragan Golubović: Suradnja države i civilnog društva u postupku donošenja zakona i drugih općih propisa, izdanje Ureda

za udruge Vlade RH 10 Projekt „Jačanje kapaciteta za učešće u političkom dijalogu sa civilnim društvom“.



Pravila za konsultacije ne predviđaju nikakve sankcije za povredu obaveze konsultacija. U

takvim slučajevima, Vijeće ministara BiH može odbiti uvrstiti nacrt propisa na dnevni red

sjednice Vijeća ministara BiH. Ukoliko Vijeće ministara BiH odbije staviti nacrt na dnevni

red, generalni sekretar Vijeća ministara BiH vraća nacrt propisa predlagaču kako bi postupio

u skladu s Pravilima za konsultacije, te određuje rok za otklanjanje nedostataka.

Sporazumom o saradnji između Vijeća ministara BiH i nevladinog sektora u BiH, Vijeće

ministara BiH se obavezalo da OCD više uključuje u postupke razvoja i izrade javnih politika

i propisa u BiH i finansijski pomaže njihov rad, dok su se OCD obavezale da rade i djeluju u

skladu sa važećim zakonima i da u svom djelovanju uspostave standarde i principe koji bi bili

garancija kvaliteta.

Usvajanjem Pravila za konsultacije i potpisivanjem Sporazuma o saradnji između Vijeća

ministara BiH i nevladinog sektora u BiH uspostavljen je pravni i institucionalni okvir za

saradnju građana i OCD sa organima javne vlasti na nivou BiH u postupku razvoja, izrade i

provođenja javnih politika, kao dijela učesničke demokratije, koja doprinosi poboljšanju

dobrog upravljanja javnim politikama i efikasnosti predstavničke demokratije.

Pravilima za konsultacije predviđeni su instrumenti za njihovo provođenje, kroz slijedeće

aktivnosti institucija BiH:

1) Imenovati koordinatora konsultacija,

2) Izraditi spisak OCD i pojedinaca zainteresovanih za konsultacije,

3) Procijeniti uticaj propisa iz godišnjeg programa rada institucije na javnost i odrediti

oblik konsultacija,

4) Procijeniti finansijski uticaj provođenja konsultacija,

5) Objaviti spisak planiranih normativno-pravnih poslova na internet stranici institucije i

dostaviti ga zainteresovanim organizacijama i pojedincima sa spiska i onima koji to

zatraže pismenim putem,

6) Ispunjavati obaveze minimalnih konsultacija,

7) Ispunjavati obaveze u pogledu konsultacija o propisima koji imaju značajan uticaj na

javnost,

8) Razviti interne procedure koje će precizirati provođenje Pravila za konsultacije,

uključujući oblik izjave Vijeću ministara BiH o provedenim konsultacijama,

9) Po potrebi zaključiti sporazum sa OCD i pojedincima za konsultacije,

10) Odbijati uvrštavanje u dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH propisa, zbog

neprovođenja konsultacija.

5. PROVOĐENJE PRAVILA ZA KONSULTACIJE U INSTITUCIJAMA BIH

Na osnovu prikupljenih podataka od ministarstava BiH kroz popunjene upitnike, Ministarstvo

pravde BiH je sačinilo pregled preduzetih aktivnosti za provođenje Pravila za konsultacije u

institucijama BiH:



1) Imenovanje koordinatora konsultacija (čl. 4)

MCP MFT MKP MLJPI MO MP MS MVP MVTEO

da da djelimično

se provodi ne ne da ne ne ne

2) Izrada spiska OCD i pojedinaca zainteresovanih za konsultacije (čl. 3.)


da ne ne djelimično

se provodi ne da da ne ne

3) Procjena uticaja propisa na javnost i određivanje oblika konsultacija (čl. 8)

MCP MFT MKP MLJPI MO MP MS MVP MVTEO djelimično

se provodi ne ne da ne da ne ne ne

4) Procjena finansijskog uticaja provođenja konsultacija (čl. 19.)


ne ne ne da da da ne ne ne

5) Objavljivanje spiska normativno-pravnih poslova na internet stranici i dostavljanje

zainteresovanim organizacijama i pojedincima sa spiska i onima koji to zatraže pismenim

putem (čl. 5. i 7.)


djelimično

se provodi ne da da ne da ne da ne

6) Ispunjavanje obaveze minimalnih konsultacija (čl. 6. i 14.)


da ne da da ne da ne ne ne

7) Ispunjavanje obaveza konsultacija o propisima koji imaju značajan uticaj na javnost (čl.

8. i 15.-23.)


da ne ne da ne da da ne da

8) Razvoj internih procedura koje razrađuju provođenje Pravila za konsultacije (čl. 23.-27.)


da ne da ne ne da da ne da

9) Zaključivanje sporazuma sa OCD i pojedincima za konsultacije (čl. 28.)


ne ne ne ne ne ne ne ne ne

10) Odbijanje uvrštavanja u dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH propisa, zbog

neprovođenja konsultacija (čl. 29.)


ne ne ne ne ne ne ne ne ne


Izradio: Sektor za strateška planiranja, koordinaciju pomoći i evropske integracije

Da 3 Da 3

Da 2

Da 3

Da 4 Da 4

Da 5

Da 4

Da 0 Da 0

Ne 5 Ne 5

Ne 6

Ne 5

Ne 3

Ne 5

Ne 4

Ne 5

Ne 9 Ne 9

Djelomično

1

Djelomično

1

Djelomično

1

Djelomično

1

Djelomično

2

Djelomično

0

Djelomično

0

Djelomično

0

Djelomično

0

Djelomično

0

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Min

ista

rstv

a B

iH

Aktivnosti za provođenje Pravila za konsultacije u institucijama BiH

Grafički prikaz provođenja Pravila za konsultacije u institucijama BiH

Da

Ne

Djelomično



6. PROBLEMI U PROVOĐENJU PRAVILA ZA KONSULTACIJE

Iz podataka prikupljenih za potrebe izrade ovog izvještaja može se zaključiti da se u većini ministarstava,

ali i drugim institucijama BiH, Pravila za konsultacije i dalje samo djelimično provode. Popunjeni

upitnici koje su dostavila ministarstva BiH u velikoj mjeri se ne razlikuju od onih koji su dostavljeni za

potrebe izrade Izvještaja o provođenju Pravila za konsultacije u 2012. godini.

Time je građanima i OCD uskraćena mogućnost potpunog, blagovremenog i odgovarajućeg

informisanja, konsultovanja ili učestvovanja i izostanak njihovog doprinosa u oblikovanju i provođenju

javnih politika, te propuštena prilika poboljšanja povjerenja javnosti u rad institucija BiH.

I dalje je izuzetak Ministarstvo pravde BiH, koje je većim dijelom ispunilo obaveze koje proističu iz

Pravila za konsultacije.

Primjer Ministarstva pravde BiH bi trebao poslužiti drugim institucijama u BiH kao inicijativa za

uspostavljanje dijaloga sa građanima i OCD.11

Provođenje Pravila za konsultacije karakteriše niz problema koji se mogu podijeliti u dvije grupe.

Prva grupa problema su funkcionalne prirode i odnose se na uspostavljanje i funkcionisanje

instrumenata za provođenje Pravila za konsultacije.

Kao ključne probleme ističemo:

1) Većina institucija BiH nije ispunila obaveze na uspostavljanju i funkcionisanju instrumenata za

provođenje Pravila za konsultacije, niti ih je planirala u svojim strateškim planovima ili programima

rada.

2) Opredijeljenost institucija BiH za provođenje Pravila za konsultacije i dalje ostaje nedovoljno

izražena. Glavni uzrok ovakvog stanja je nedostatak osoblja u najvećem broju institucija BiH, ali i

nedostatak volje za njihovo provođenje. Preraspodjelom postojećeg osoblja, uz efikasnije planiranje i

koordinaciju unutar institucije, nedostaci se mogu kratkoročno prevazići, ali se to neće nužno

odraziti na stepen provođenja Pravila za konsultacije, ukoliko se ne promijeni odnos prema

provođenju.

3) Nedostatak znanja državnih službenika, zainteresovanih pojedinaca i OCD za konsultacije u

postupku razvoja, izrade i praćenja provođenja javnih politika.

4) Izostanak promovisanja Pravila za konsultacije među državnim službenicima, građanima i OCD.

Druga grupa problema su sadržajne prirode i odnose se na sadržaj provedenih konsultacija.

Kao ključne probleme ističemo:

1) Većina institucija BiH ne provodi obaveze konsultacija o propisima, kroz različite oblike konsultacija

prilagođene konkretnim prilikama i potrebama, a iste se najčešće provode formalno. Ne postoji

metodologija za prikupljanje komentara od strane zainteresovanih pojedinaca i OCD, pa su dobiveni

komentari najčešće slabije kvalitete i stoga neupotrebljivi.

2) Šest od devet ministarstava BiH još uvijek nije razvilo interne procedure za provođenje Pravila za

konsultacije.12

3) Nijedna institucija BiH nije sklopila sporazume sa OCD i pojedincima za konsultacije.

4) Vijeće ministara BiH nijednom nije odbilo uvrštavanje u dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH

propisa, zbog neprovođenja konsultacija prilikom njegove izrade.

5) Pravila za konsultacije, u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama

BiH, regulišu konsultacije u fazi izrade prednacrta propisa, a ne u ranoj fazi oblikovanja javnih

politika.

Iz dosadašnjeg iskustva na provođenju Pravila za konsultacije čini se da cijeli postupak, koji su

usaglasile i usvojile domaće institucije, ne može biti od njih samostalno vođen i da je i dalje neizbježno

intervenisanje i angažovanje međunarodnih institucija ili donatora, kako bi se postupak održao.

11 Zehra Kačapor i Selma Osmanagić – Agović: Primjena Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa – mrtvo slovo na papiru,

studija ACIPS iz maja 2009. godine 12 Interne procedure za provođenje Pravila za konsultacije razvili su Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo civilnih

poslova i Ministarstvo komunikacija i prometa.



Ističemo da odgovornost za napredak i zastoje u provođenju Pravila za konsultacije snose sve institucije

BiH. Od ključne je važnosti uložiti dodatne napore koji će omogućiti efikasno provođenje Pravila za

konsultacije, kako bi se građanima i OCD omogućilo potpuno, blagovremeno i odgovarajuće

informisanje, konsultovanje ili učestvovanje, a time i davanje njihovog doprinosa u oblikovanju i provođenju javnih politika, čime se poboljšava povjerenje javnosti u rad institucija BiH.

Pravila za konsultacije općenito predstavljaju zadovoljavajući pravni okvir za provođenje

konsultacija prilikom izrade propisa, ali, obzirom na činjenicu da su ista donesena i usvojena 2006.

godine, da je praksa pokazala nezadovoljavajuću primjenu Pravila prilikom izrade propisa, te da je

korištenje interneta i internet stranica postao standard za sve institucije u BiH, ukazala se potreba za

odgovarajuće izmjene i dopune istih.

U tom smislu, u okviru projekta „Jačanje kapaciteta za učešće u političkom dijalogu sa civilnim

društvom“(CBGI), finansiranog od strane EU, Ministarstvo pravde BiH pokrenulo je aktivnosti za

izmjene i dopune Pravila za konsultacije. Uporedno s tim, u okviru istog projekta, inicirana je

aktivnost izrade internet aplikacije „e-Participacija“, koja bi civilnom društvu omogućila aktivno

uključivanje u proces izrade propisa, strateških i operativnih dokumenata institucija BiH, kao i, u

krajnjem, u proces oblikovanja javnih politika. Kroz ovu aplikaciju, civilnom društvu bit će

omogućeno praćenje rada institucija vlasti BiH.



7. PRIJEDLOG MJERA ZA PREVAZILAŽENJE PROBLEMA

Za prevazilaženje problema u provođenju Pravila za konsultacije u institucijama BiH, Vijeće

ministara BiH, na ___ sjednici održanoj ____ 2014. godine, usvojilo je slijedeće:

Z A K LJ U Č K E

1) Usvaja se Izvještaj o provođenju Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa u institucijama

BiH, izrađen od strane Ministarstva pravde BiH,

2) Sve institucije BiH dužne su u svojim programima rada za 2014. godinu planirati uspostavljanje

predviđenih instrumenata za provođenje Pravila za konsultacije (imenovati koordinatora

konsultacija, izraditi spisak OCD i pojedinaca zainteresovanih za konsultacije, izvršiti procjenu

uticaja propisa na javnost i odrediti oblik konsultacija za propise predviđene programom rada

institucije za 2014. godinu, izvršiti procjenu finansijskog uticaja provođenja konsultacija za

propise predviđene programom rada institucije za 2014. godinu, objaviti spisak normativno-

pravnih poslova iz programa rada institucije za 2014. godinu na internet stranici i dostaviti ga

zainteresovanim organizacijama i pojedincima sa spiska i onima koji to zatraže pismenim

putem),

3) Rukovodioci institucija BiH će državnim službenicima institucije BiH kojom upravljaju ukazati

na značaj provođenja Pravila za konsultacije i zadužiti ih da ih provode,

4) Zadužuju se sve institucije BiH da tokom 2014. godine primjene metodologiju davanja

komentara koju je izradilo Ministarstvo pravde BiH,

5) Oslanjajući se na primjer Ministarstva pravde BiH, sve institucije BiH će tokom 2014. godine

razviti interne procedure koje preciziraju provođenje Pravila za konsultacije,

6) Zadužuje se Ministarstvo pravde BiH da nastavi aktivnosti na izradi Pravila o izmjenama i

dopunama Pravila za konsultacije, te da prijedlog istih, nakon obavljenih konsultacija, dostavi

Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje,

7) Vijeće ministara BiH će u 2014. godini, kroz izmjene i dopune Poslovnika o radu Vijeća

ministara BiH, detaljnije propisati obavezu provođenja Pravila za konsultacije, za što zadužuje

Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH,

8) Zadužuje se Ministarstvo pravde BiH da jednom godišnje podnosi Vijeću ministara BiH izvještaj

o provođenju Pravila za konsultacije, koje sadrži i podatke o provođenju ranijih zaključaka

Vijeća ministara BiH.

IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU PRAVILA ZA …mpr.gov.ba/aktuelnosti/propisi/konsultacije/15 1...Izvještaj...

Documents

Transcript of IZVJEŠTAJ O PROVOĐENJU PRAVILA ZA …mpr.gov.ba/aktuelnosti/propisi/konsultacije/15 1...Izvještaj...