RR\1157385HR.docx PE618.224v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0228/2018

27.6.2018

IZVJEŠĆE

o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu

(2018/2028(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestitelj: Jill Evans

Izvjestiteljica za mišljenje (*):

Marisa Matias, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PE618.224v02-00 2/23 RR\1157385HR.docx

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 13

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU .................. 15

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU ............................................ 22

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM

ODBORU ................................................................................................................................. 23

RR\1157385HR.docx 3/23 PE618.224v02-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu

(2018/2028(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije (UFEU),

– uzimajući u obzir članak 21. stavak 1. i članak 22. Povelje Europske unije o temeljnim

pravima,

– uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine

iz 2003. godine,

– uzimajući u obzir Direktivu 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog

2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora1,

– uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja

2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora2,

– uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25.

studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za

europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA²) kao sredstva

modernizacije javnog sektora3,

– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji za

višejezičnost (2008/C 320/01)4,

– uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa

za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)

i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ

i 2006/975/EZ5,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), koju

je EU ratificirao 2010. godine,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2008. naslovljenu

„Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza” (COM(2008)0566),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2010. naslovljenu „Digitalna

agenda za Europu” (COM(2010)0245),

1 SL L 345, 31.12.2003., str. 90. 2 SL L 175, 27.6.2013., str. 1. 3 SL L 318, 4.12.2015., str. 1. 4 SL C 320, 16.12.2008., str. 1. 5 SL L 347, 20.12.2013., str. 965.

PE618.224v02-00 4/23 RR\1157385HR.docx

HR

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Skladan

okvir za uspostavu povjerenja u jedinstveno digitalno tržište za elektroničku trgovinu”

(COM(2011)0942),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija

jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o

komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i

socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenoj „Digitalna agenda za Europu”

(COM(2010)0245)1,

– uzimajući u obzir Preporuku o promicanju i korištenju višejezičnosti i univerzalnog

pristupa virtualnom prostoru, koju je donijela Opća konferencija UNESCO-a na svojem

32. zasjedanju u Parizu 15. listopada 2003.,

– uzimajući u obzir Posebno izvješće Eurobarometra br. 386 pod naslovom „Europljani i

njihovi jezici”, objavljeno u lipnju 2012.,

– uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća održanog u

Barceloni 15. i 16. ožujka 2002. (SN 100/1/02 REV 1),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 1988. o znakovnim jezicima za gluhe2,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2004. o očuvanju i promicanju

kulturne raznolikosti: uloga europskih regija i međunarodnih organizacija poput

UNESCO-a i Vijeća Europe3 te svoju Rezoluciju od 4. rujna 2003. o europskim

regionalnim i manje korištenim jezicima – jezicima manjina u EU-u – u kontekstu

proširenja i kulturne raznolikosti4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2009. o višejezičnosti: prednost

Europe i zajednička obveza5,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2013. o ugroženim europskim jezicima

i jezičnoj raznolikosti u Europskoj uniji6,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. Veljače 2018.o zaštiti i nediskriminaciji

manjina u državama članicama EU-a7,

– uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) i Odjela

za znanstvena predviđanja (STOA) naslovljenu „Jezična ravnopravnost u digitalnom

dobu – prema ljudskom jezičnom projektu”, objavljenu u ožujku 2017.,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

1 SL C 54, 19.2.2011., str. 58. 2 SL C 187, 18.7.1988., str. 236. 3 SL C 92 E, 16.4.2004., str. 322. 4 SL C 76 E, 25.3.2004., str. 374. 5 SL C 117 E, 6.5.2010., str. 59. 6 SL C 93, 9.3.2016., str. 52. 7 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0032.

RR\1157385HR.docx 5/23 PE618.224v02-00

HR

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za

industriju, istraživanje i energetiku (A8-0228/2018),

A. budući da jezične tehnologije mogu olakšati komunikaciju za gluhe i nagluhe, slijepe i

slabovidne osobe te osobe s disleksijom i da se za potrebe ovog izvješća „jezična

tehnologija” odnosi na tehnologiju koja ne podržava samo govorene nego i znakovne

jezike, čime se znakovni jezici priznaju kao važan element europske jezične

raznolikosti;

B. budući da razvoj jezičnih tehnologija obuhvaća mnoga istraživačka područja i

discipline, uključujući računalnu lingvistiku, umjetnu inteligenciju, računarstvo i

lingvistiku, u primjenama kao što su npr. obrada prirodnog jezika, tekstualna analitika,

govorna tehnologija i rudarenje podataka;

C. budući da prema posebnom izvješću Eurobarometra br. 386 pod nazivom „Europljani i

njihovi jezici” samo nešto više od polovine Europljana (54 %) može voditi konverzaciju

na barem jednom stranom jeziku, četvrtina njih (25 %) govori najmanje dva strana

jezika, a svaki deseti (10 %) aktivno se služi s barem tri strana jezika;

D. budući da u Europskoj uniji postoje 24 službena jezika i više od 60 nacionalnih,

regionalnih i manjinskih jezika, pored migrantskih jezika, a u skladu s Konvencijom

UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i različiti državno priznati znakovni

jezici; budući da višejezičnost predstavlja jedno od najvećih bogatstava kulturne

raznolikosti u Europi i, istovremeno, jedan od najvažnijih izazova za istinsku integraciju

EU-a;

E. budući da je potpora lokalnim zajednicama, kao što su autohtone, ruralne ili udaljene

zajednice, u prevladavanju geografskih, socijalnih i gospodarskih prepreka

širokopojasnom pristupu ključan preduvjet za učinkovitu politiku EU-a u području

višejezičnosti;

F. budući da je višejezičnost obuhvaćena nizom javnih politika EU-a, uključujući kulturu,

obrazovanje, gospodarstvo, jedinstveno digitalno tržište, cjeloživotno učenje,

zapošljavanje, socijalnu uključenost, konkurentnost, mlade, civilno društvo, mobilnost,

istraživanja i medije; budući da više pažnje treba posvetiti uklanjanju prepreka

međukulturnom i međujezičnom dijalogu te poticanju međusobnog razumijevanja;

G. budući da Komisija potvrđuje da jedinstveno digitalno tržište mora biti višejezično;

budući da nije predložena zajednička politika EU-a za rješavanje problema jezičnih

prepreka;

H. budući da se jezične tehnologije rabe gotovo u svim digitalnim proizvodima i uslugama

u svakodnevnoj upotrebi, s obzirom na to da se većina njih u određenoj mjeri koristi

jezikom, a osobito u svim proizvodi povezanima s internetom, poput tražilica,

društvenih mreža i usluga e-trgovine; budući da njihova uporaba utječe i na sektore od

temeljne važnosti za svakodnevnu dobrobit europskih građana, kao što su obrazovanje,

kultura i zdravlje;

I. budući da je prekogranična e-trgovina vrlo slaba i da je 2015. godine samo 16 %

europskih građana kupilo proizvode iz drugih zemalja EU-a; budući da se jezičnim

PE618.224v02-00 6/23 RR\1157385HR.docx

HR

tehnologijama može doprinijeti budućoj europskoj prekograničnoj i međujezičnoj

komunikaciji, potaći gospodarski rast i socijalna stabilnost te da se njima mogu smanjiti

prirodne prepreke, pri čemu će se poštovati i promicati kohezija i konvergencija te jačati

konkurentnost EU-a diljem svijeta;

J. budući da se tehnološki razvoj sve više temelji na jeziku i ima posljedice za rast i

društvo; budući da postoji hitna potreba za većim brojem politika kojima se u obzir

uzimaju jezici te za tehnološkim, ali i istinski multidisciplinarnim istraživanjem i

obrazovanjem u području digitalnih komunikacija i jezičnih tehnologija te njihova

odnosa prema rastu i društvu;

K. budući da bi se ispunjavanjem cilja iz Barcelone, tj. omogućivanjem građanima

sposobnosti dobre komunikacije na materinjem jeziku i još dva druga jezika osim

pristupa jedinstvenom digitalnom tržištu pružile i veće mogućnosti pristupa kulturnom,

obrazovnom i znanstvenom sadržaju u digitalnom obliku i građanskog sudjelovanja;

budući da su dodatna sredstva i alati, prije svega oni koje pružaju jezične tehnologije,

ključni za dobro upravljanje europskom višejezičnošću i promicanje individualne

višejezičnosti;

L. budući da je došlo do bitnih otkrića u području umjetne inteligencije i da se jezične

tehnologije brzo razvijaju; budući da umjetna inteligencija usmjerena na područje jezika

nudi nove mogućnosti za digitalnu komunikaciju, digitalno unaprijeđenu komunikaciju,

komunikaciju koja se temelji na tehnologiji te suradnju na svim europskim jezicima (i

šire), na temelju kojih se govornicima različitih jezika pruža jednak pristup

informacijama i znanju te poboljšavaju funkcije informatičke mreže;

M. budući da bi zajedničke europske vrijednosti suradnje, solidarnosti, jednakosti,

priznavanja i poštovanja trebale značiti da svi građani imaju potpun i jednak pristup

digitalnim tehnologijama, čime se ne bi samo poboljšale europska kohezija i dobrobit

građana nego i uspostavilo višejezično jedinstveno digitalno tržište;

N. budući da je dostupnost tehnoloških alata kao što su video igre ili obrazovne aplikacije

na manjinskim i manje korištenim jezicima od ključne važnosti za razvoj jezičnih

vještina, osobito kod djece;

O. budući da govornici manje korištenih europskih jezika moraju imati mogućnost

izražavanja u kulturno smislenim oblicima te stvaranja vlastitog kulturnog sadržaja na

lokalnim jezicima;

P. budući da su pojavom metoda kao što je duboko učenje, utemeljenih na povećanju

računalne snage i pristupu golemim količinama podataka, jezične tehnologije postale

stvarno rješenje za prevladavanje jezičnih barijera;

Q. budući da jezične barijere bitno utječu na izgradnju europskog identiteta i budućnost

procesa europske integracije; budući da se građani o odlukama i politikama EU-a

trebaju obavještavati na njihovu materinjem jeziku, na internetu i izvan njega;

R. budući da je jezik vrlo velik dio sve veće riznice velikih podataka;

RR\1157385HR.docx 7/23 PE618.224v02-00

HR

S. budući da se golema količina podataka izražava jezicima; budući da bi upravljanje

jezičnim tehnologijama moglo omogućiti razvoj širokog spektra inovativnih IT

proizvoda i usluga u industriji, trgovini, upravi, istraživanju, javnim uslugama i

administraciji, uz smanjenje prirodnih prepreka i tržišnih troškova;

Trenutačne prepreke postizanju jezične ravnopravnosti u digitalnom dobu u Europi;

1. žali zbog toga što se zbog nedostatka odgovarajućih politika u Europi trenutačno

produbljuje tehnološki jaz između jezika koji imaju na raspolaganju adekvatne resurse i

onih bez njih, bilo da je riječ o službenim jezicima, drugim službenim jezicima ili

neslužbenim jezicima u EU-u; izražava žaljenje zbog činjenice da se više od 20

europskih jezika suočava s rizikom od digitalnog izumiranja; napominje da su EU i

njegove institucije dužni poboljšavati, poticati i čuvati jezičnu raznolikost u Europi;

2. ističe se da je digitalna tehnologija u posljednjem desetljeću znatno utjecala na razvoj

jezika i da je razmjere tog utjecaja i dalje teško procijeniti; preporučuje da tvorci

politika posebnu pozornost posvete studijama koje pokazuju da digitalna komunikacija

šteti pismenosti mladih odraslih osoba, čime se stvaraju međugeneracijske barijere u

području gramatike i pismenosti te općenito osiromašuje jezik; smatra da bi digitalna

komunikacija trebala služiti proširenju, obogaćivanju i unaprjeđenju jezika i da bi se ti

ciljevi trebali odražavati u nacionalnom obrazovanju u području pismenosti i politikama

pismenosti;

3. ističe da su manje korišteni europski jezici u vrlo nepovoljnom položaju zbog akutnog

nedostatka alata, resursa i financiranja za istraživanja, čime se ograničava i sužava

područje djelovanja istraživača, koji, čak i ako raspolažu potrebnim tehnološkim

vještinama, nisu u mogućnosti ostvariti punu korist od jezičnih tehnologija;

4. primjećuje produbljivanje digitalnoj jaza između široko korištenih i manje korištenih

jezika i sve veće digitalizacije europskog društva, što dovodi do nejednakosti u pristupu

informacijama, osobito za niskoobrazovane i starije osobe, osobe s malim primanjima i

one u nepovoljnom položaju; ističe da bi se nejednakost smanjila kad bi sadržaj bio

dostupan na različitim jezicima;

5. napominje da Europa, unatoč svojim snažnim znanstvenim temeljima u jezičnom

inženjerstvu i tehnologiji, u vrijeme kada se pred njom zahvaljujući jezičnim

tehnologijama otvaraju goleme gospodarske i kulturne mogućnosti, daleko zaostaje

zbog rascjepkanosti tržišta, neodgovarajućih ulaganja u znanje i kulturu, loše usklađenih

istraživanja, nedovoljnog financiranja i pravnih prepreka; nadalje, napominje da

tržištem trenutačno dominiraju neeuropski akteri koji ne uzimaju u obzir posebne

potrebe višejezične Europe; naglašava da je tu paradigmu potrebno promijeniti te da

stvaranjem projekta posebno prilagođenog potrebama Europe treba ojačati njezin vodeći

položaj u području jezičnih tehnologija;

6. napominje da su jezične tehnologije prvo dostupne na engleskom jeziku; svjestan je

činjenice da svjetski i europski proizvođači te poduzeća često razvijaju jezične

tehnologije i za veće europske jezike s relativno velikim tržištima: španjolski, francuski

i njemački (iako za te jezike nedostaju resursi u nekim potpodručjima); međutim ističe

da bi trebalo poduzeti opće mjere na razini EU-a (politike, financiranje, istraživanje i

obrazovanje) kako bi se zajamčio razvoj jezičnih tehnologija za službene jezike EU-a

PE618.224v02-00 8/23 RR\1157385HR.docx

HR

koji se manje koriste te da bi trebalo poduzeti posebne mjere na razini EU-a (politike,

financiranje, istraživanje i obrazovanje) kako bi se tim razvojem obuhvatili i poticali

regionalni i manjinski jezici;

7. inzistira na potrebi bolje primjene novih tehnoloških pristupa utemeljenih na povećanju

računalne snage i boljem pristupu znatnim količinama podataka kako bi se potakao

razvoj neuronskih mreža za duboko učenje na temelju kojih prirodnojezične tehnologije

postaju pravo rješenje problema jezičnih prepreka; stoga poziva Komisiju da osigura

dovoljno sredstava za podupiranje takvog tehnološkog napretka;

8. napominje da je za jezike s manjim brojem korisnika potrebna odgovarajuća potpora

dionika, uključujući tiskare za dijakritičke znakove, proizvođače tipkovnica i sustave za

upravljanje sadržajem, radi pravilne pohrane, obrade i prikaza sadržaja na tim jezicima;

traži od Komisije da procijeni kako se ta potpora može potaknuti i postati preporuka u

postupku javne nabave u EU-u;

9. poziva države članice da potaknu upotrebu većeg broja jezika u okviru digitalnih

usluga, kao što su mobilne aplikacije;

10. sa zabrinutošću primjećuje da je jedinstveno digitalno tržište i dalje rascjepkano zbog

brojnih jezičnih prepreka, između ostalog i jezičnih, koje predstavljaju smetnju

internetskoj trgovini, komunikaciji na društvenim mrežama i u drugim komunikacijskim

kanalima, razmjeni prekograničnog kulturnog, kreativnog i audiovizulanog sadržaja kao

i širem uvođenju sveeuropskih javnih usluga; ističe da bi kulturnoj raznolikosti i

višejezičnosti u Europi mogao pridonijeti prekogranični pristup sadržajima, posebno u

obrazovne svrhe; poziva Komisiju da izradi čvrstu i koordiniranu strategiju za

višejezično jedinstveno digitalno tržište;

11. primjećuje da jezične tehnologije trenutačno ne igraju ulogu u europskom političkom

programu, unatoč činjenici da je zaštita jezične raznolikosti sadržana u Ugovorima;

12. pozdravlja važnu ulogu prethodnih istraživačkih mreža koje su financirane sredstvima

EU-a, kao što su FLaReNet, CLARIN, HBP i META-NET (uključujući META-

SHARE), jer su dovele do iskoraka u izgradnji europske jezične tehnološke platforme;

Unaprjeđenje institucijskog okvira za politike jezičnih tehnologija na razini EU-a

13. poziva Vijeće da sastavi preporuku o zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti

u Uniji, uključujući u području jezičnih tehnologija;

14. preporučuje da bi radi postizanja veće vidljivosti jezičnih tehnologija u Europi Komisija

trebala dodijeli područje „višejezičnost i jezična tehnologija” portfelju jednog od svojih

povjerenika; smatra da bi s obzirom na važnost jezične raznolikosti za budućnost

Europe odgovorni povjerenik trebao biti zadužen za promicanje jezične raznolikosti i

jednakosti na razini EU-a;

15. predlože osiguravanje sveobuhvatne pravne zaštite na razini EU-a za 60 regionalnih i

manjinskih jezika, priznavanje kolektivnih prava nacionalnih i jezičnih manjina u

digitalnom okružju i podučavanje govornika službenih i neslužbenih jezika EU-a

njihovim materinjim jezicima;

RR\1157385HR.docx 9/23 PE618.224v02-00

HR

16. potiče države članice koje su već razvile vlastite uspješne političke strategije u području

jezične tehnologije na razmjenu iskustava i dobrih praksi kako bi pomogle drugim

nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima da razviju vlastite strategije;

17. poziva države članice da razviju sveobuhvatne jezične politike te da dodijele sredstva i

upotrijebe odgovarajuće alate radi promicanja i olakšavanja jezične raznolikosti i

višejezičnosti u digitalnoj sferi; ističe zajedničku odgovornost EU-a i država članica,

sveučilišta i drugih javnih ustanova da doprinose očuvanju svojih jezika u digitalnom

svijetu te razvoju baza podataka i tehnologija prevođenja za sve jezike EU-a,

uključujući jezike koji se manje govore; poziva na koordinaciju istraživanja i industrije

sa zajedničkim ciljem jačanja digitalnih mogućnosti za jezično prevođenje te otvorenim

pristupom podacima potrebnima za tehnološki napredak;

18. poziva Komisiju i države članice na razvoj strategija i političkih mjera namijenjenih

lakšem ostvarivanju višejezičnosti na digitalnom tržištu; u tom kontekstu zahtijeva da

Komisija i države članice odrede minimalna jezična sredstva kojima bi trebali

raspolagati svi europski jezici, kao što su skupovi podataka, leksikoni, govorni zapisi,

prevoditeljske memorije, označeni korpusi i enciklopedijski sadržaj, kako bi se

spriječilo digitalno izumiranje;

19. preporučuje da Komisija razmotri uspostavu centra za jezičnu raznolikost koji bi

povećavao razinu osviještenosti o važnosti manje korištenih, regionalnih i manjinskih

jezika, između ostalog, i u području jezičnih tehnologija;

20. traži od Komisije da preispita svoju okvirnu strategiju za višejezičnost i da predloži

jasan akcijski plan za promicanje jezične raznolikosti i prevladavanje jezičnih barijera u

digitalnom području;

21. poziva Komisiju da kao prioritetni interes jezične tehnologije odredi manje države

članice koje imaju vlastiti jezik, kako bi se pažnja usredotočila na jezične izazove s

kojima se one suočavaju;

22. naglašava da će razvoj jezične tehnologije olakšati podnaslovljavanje, sinkroniziranje i

prevođenje video igara i softverskih aplikacija na manjinske i manje korištene jezike;

23. ističe potrebu da se smanji tehnološki jaz među jezicima poboljšanjem prijenosa znanja

i tehnologija;

24. poziva države članice da osmisle učinkovite načine za učvršćivanje položaja svojih

materinjih jezika;

Preporuke za istraživačke politike EU-a

25. poziva Komisiju da uspostavi opsežni i dugoročni koordinirani program financiranja za

istraživanja, razvoj i inovacije u području jezičnih tehnologija na europskoj, nacionalnoj

i regionalnoj razini, posebno prilagođen europskim potrebama i zahtjevima; naglašava

da bi taj program trebao služiti dubokom razumijevanju prirodnog jezika i povećanju

učinkovitosti na temelju razmjene znanja, infrastrukture i resursa s ciljem razvoja

inovativnih tehnologija i usluga odnosno postizanja sljedećeg znanstvenog otkrića u

tom području kao i doprinosa smanjivanju tehnološkog jaza između europskih jezika;

PE618.224v02-00 10/23 RR\1157385HR.docx

HR

ističe da bi to trebalo učiniti uz sudjelovanje istraživačkih centara, akademske zajednice,

poduzeća (posebno MSP-ova i novoosnovanih poduzeća) i ostalih relevantnih dionika;

nadalje, naglašava da bi taj projekt trebao biti otvoren, u oblaku i interoperabilan te da

bi trebao pružati vrlo prilagodljive osnovne alate visokih performansi za veći broj

aplikacija jezičnih tehnologija;

26. smatra da bi IKT integratorima u EU-u trebalo dati ekonomski poticaji za brže pružanja

usluga u oblaku kako bi se omogućila nesmetana integracija prirodnojezičnih

tehnologija u njihove aplikacije e-trgovine, posebno kako bi se osiguralo da MSP-ovi

koriste pogodnosti automatiziranog prevođenja;

27. ističe da Europa mora osigurati vodeći položaj u području umjetne inteligencije

usmjerene na jezik; podsjeća da su poduzeća iz EU-a u najboljem položaju za

pronalaženje rješenja prilagođenih našoj specifičnoj kulturi te društvenoj i ekonomskoj

potražnji;

28. smatra da bi se posebnim programima u okviru postojećih programa financiranja, kao

što je Obzor 2020, ali i budućih programa financiranja, trebalo potaknuti dugoročno

temeljno istraživanje kao i prijenos znanja i tehnologije među državama i regijama;

29. preporučuje stvaranje europske tehnološke platforme s predstavnicima svih europskih

jezika koja bi omogućavala razmjenu resursa, usluga i paketa s otvorenim izvornim

kodom povezanih s jezičnom tehnologijom, posebno između sveučilišta i istraživačkih

centara, istodobno osiguravajući da svi programi financiranja funkcioniraju unutar

zajednice otvorenog koda i da u zajednici postoji pristup tim programima,

30. preporučuje uspostavljanje ili proširenje projekata, kao što je projekt digitalne jezične

raznolikosti, između ostalog, i za provedbu istraživanja o digitalnim potrebama svih

europskih jezika, uključujući one s vrlo malim i vrlo velikim brojem govornika, kako bi

se riješilo pitanje digitalnog jaza i pomoglo u pripremi tih jezika za održivu digitalnu

budućnost;

31. preporučuje ažuriranje serije bijelih knjiga META-NET, paneuropske ankete objavljene

2012. o statusu jezičnih tehnologija, o resursima za sve europske jezike, o

informacijama o jezičnim barijerama i o politikama povezanima s tim temama, s ciljem

omogućavanja ocjene i razvoja politika o jezičnim tehnologijama;

32. potiče Komisiju da uspostavi platformu za financiranje prirodnojezičnih tehnologija

oslanjajući se na provedbu 7. okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj

Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF); osim toga, smatra da bi

Komisija trebala staviti naglasak na istraživačka područja potrebna za dubinsko

razumijevanje jezika, kao što su računalna lingvistika, lingvistika, umjetna inteligencija,

jezične tehnologije, računalna znanost i kognitivna znanost;

33. ističe da jezik može biti prepreka za prijenos znanstvenih spoznaja; napominje da se

većina priznatih znanstvenih časopisa objavljuje svoje sadržaje na engleskom jeziku, što

dovodi do velikih promjena u stvaranju i distribuciji akademskog znanja; ističe potrebu

da se ti uvjeti stvaranja znanja odraze u europskim politikama i programima istraživanja

i inovacija; potiče Komisiju da traži rješenja kako bi se osiguralo da znanstvene

spoznaje osim na engleskom budu dostupne i na ostalim jezicima te da se podupire

RR\1157385HR.docx 11/23 PE618.224v02-00

HR

razvoj umjetne inteligencije za prirodni jezik;

Obrazovne politike za poboljšanje budućih jezičnih tehnologija u Europi

34. smatra da bi s obzirom na aktualnu situaciju u kojoj neeuropski akteri dominiraju

tržištem jezičnih tehnologija, europske obrazovne politike trebale biti usmjerene na

zadržavanje talenata u Europi te bi u sklopu njih trebalo analizirati postojeće obrazovne

potrebe povezane s jezičnom tehnologijom (uključujući sva relevantna područja i

discipline) i na temelju toga pružiti smjernice za provedbu koherentnog zajedničkog

djelovanja na europskoj razini; također bi trebale povećati razinu svijest među

učenicima i studentima o mogućnostima napredovanja u sektoru jezičnih tehnologija,

uključujući sektor umjetne inteligencije usmjerene na jezik;

35. smatra da digitalni nastavni materijali također moraju biti razvijeni i na manjinskim i

regionalnim jezicima, što je važno u kontekstu nediskriminacije, tj. ako želimo ostvariti

jednake mogućnosti i postupanje;

36. ističe potrebu za poticanjem sve većeg sudjelovanja žena u europskim istraživanjima o

jezičnim tehnologijama, kao odlučujućeg čimbenika u razvoju istraživanja i inovacija;

37. predlaže da Komisija i države članice promiču upotrebu jezičnih tehnologija u

kulturnim i obrazovnim razmjenama među europskim građanima, kao na primjer u

okviru programa Erasmus+ i njegove mrežne jezične potpore, s ciljem smanjenja

barijera koje jezična raznolikost može predstavljati za međukulturni dijalog i

međusobno razumijevanje, naročito u području pismenog i audiovizualnog izražavanja;

38. preporučuje da države članice razviju i programe digitalne pismenosti za europske

manjinske i regionalne jezike te uvedu obuku u području jezičnih tehnologija i alata u

programe svojih škola, sveučilišta i visokih strukovnih škola; nadalje, ističe činjenicu da

je pismenost i dalje bitan čimbenik i apsolutni preduvjet za ostvarivanje napretka u

digitalnoj uključenosti zajednica;

39. ističe da bi države članice trebale pružati potrebnu potporu obrazovnim ustanovama

kako bi se bi unaprijedila digitalizacija jezika u EU-u;

Jezične tehnologije: koristi za privatna poduzeća i javna tijela

40. naglašava potrebu za podupiranjem razvoja instrumenata za ulaganja i programa

ubrzavanja razvoja čiji je cilj veća primjena jezične tehnologije u kulturnom i

kreativnom sektoru te koji su prije svega usmjereni na zajednice s manje resursa i potiču

razvoj kapaciteta jezične tehnologije u područjima u kojima je taj sektor slabije

razvijen;

41. potiče razvoj mjera i odgovarajućeg financiranja kako bi se europskim MSP-ovima te

novoosnovanim poduzećima omogućio jednostavan pristup i korištenje jezičnim

tehnologijama s ciljem širenja njihova poslovanja na internetu na temelju pristupa

novim tržištima i razvojnim mogućnostima, a tako i njihove veće inovativnosti i

otvaranja više radnih mjesta;

42. poziva institucije EU-a da povećaju razinu osviještenosti o prednostima dostupnosti

PE618.224v02-00 12/23 RR\1157385HR.docx

HR

internetskih usluga, sadržaja i proizvoda na različitim jezicima, uključujući i one manje

korištene, regionalne i manjinske za poduzeća, javna tijela i građane, kako bi se

prevladale jezične barijere i pomogla očuvati kulturna baština jezičnih zajednica;

43. podržava razvoj višejezičnih javnih e-usluga u europskim, nacionalnim te, po potrebi,

regionalnim i lokalnim upravama uz pomoć inovativnih, uključivih i potpornih jezičnih

tehnologija, zahvaljujući čemu će se smanjiti nejednakost među jezicima i jezičnim

zajednicama, promicati ravnopravan pristup uslugama, poticati mobilnost poslovanja,

građana i radnika u Europi te zajamčiti ostvarivanje uključivog višejezičnog

jedinstvenog digitalnog tržišta;

44. poziva uprave na svim razinama da poboljšaju pristup internetskim uslugama i

informacijama na različitim jezicima, posebno za usluge u prekograničnim zonama i za

pitanja povezana s kulturom, te da upotrebljavaju postojeće slobodne tehnologije

otvorenog koda, uključujući strojno prevođenje, prepoznavanje govora, pretvaranje

teksta u govor i inteligentne jezične sustave, poput onih za višejezično pretraživanje

informacija, sažimanje/rezimiranje i razumijevanja govora, kako bi se poboljšala

dostupnost tih usluga;

45. naglašava važnost tehnika rudarenja teksta i podataka za razvoj jezičnih tehnologija;

ističe da je potrebno ojačati suradnju između tog sektora i vlasnika podataka; ističe

potrebu za prilagodbom regulatornog okvira i jamčenjem otvorenije i interoperabilnije

upotrebe i prikupljanja jezičnih resursa; napominje da se osjetljive informacije ne bi

trebale prosljeđivati trgovačkim poduzećima niti bi smjele biti pohranjene u njihovim

slobodnim softverima jer nije jasno na koji bi se način ona mogla koristiti tim

informacijama, primjerice zdravstvenim podacima;

°

° °

46. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

RR\1157385HR.docx 13/23 PE618.224v02-00

HR

OBRAZLOŽENJE

EU je jedinstveni projekt kojim je obuhvaćeno više od 500 milijuna građana koji govore oko

80 različitih jezika. Iako je višejezičnost jedna od najvrjednijih značajki Europe, ona

predstavlja i jedan od najvećih izazova za stvaranje kulturno i socijalno integriranog EU-a kao

i prepreku za ostvarenje ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta.

Jezične su tehnologije u pozadini velikog broja digitalnih proizvoda koje svakodnevno

upotrebljavamo jer se većina njih u određenoj mjeri koristi jezikom. Mobilne komunikacije,

društvene mreže, inteligentni sustavi za asistenciju i sučelja koja funkcioniraju na temelju

prepoznavanja govora mijenjaju način interakcije među građanima, poduzećima i javnim

upravama u digitalnom svijetu. Osim toga, jezične tehnologije također su korisne u području

razvoja višejezičnih resursa i sadržaja izvan digitalne sfere. Unatoč činjenici da su jezične

tehnologije ključne za digitalnu revoluciju, one nisu dostatno zastupljene na dnevnom redu

europskih tvoraca politika.

Jezične tehnologije doprinose ravnopravnosti svih europskih građana u njihovoj svakodnevici,

bez obzira na jezike koje govore.

Iako manji ili manjinski jezici imaju najviše koristi od jezičnih tehnologija, alata i resursa,

često njima ne raspolažu u dostatnoj mjeri, a u nekim slučajevima uopće. Naime, sve je veći

jaz između velikih jezika koji imaju mnogo resursa i ostalih službenih, drugih službenih i

neslužbenih jezika EU-a, od kojih su neki možda već suočeni s digitalnim izumiranjem.

Kako bi se premostio taj tehnološki jaz, politika bi se trebala usredotočiti na poticanje

tehnološkog razvoja za sve europske jezike. Očuvanje jezika, a time i kulture koja se razvila

oko njega, strogo je vezano uz mogućnost njegova funkcioniranja i korisnosti u modernom

okruženju podložnom promjenama, točnije, u digitalnom svijetu. Zato su kulturna i jezična

raznolikost usko povezane s njegovim kapacitetima i resursima.

Unaprjeđenje jezičnih tehnologija temelji se uglavnom na mogućnosti pristupa i zadržavanja

sve opsežnijih i preciznijih jezičnih podataka i resursa. Bliska suradnja među istraživačima,

sektorom te javnim i privatnim vlasnicima podataka postaje nužnost. Nadalje, uređenje

uporabe takvih podataka trebalo bi biti puno otvorenije, a glavni jezični resursi (korpusi,

leksikoni, ontologije itd.) trebali bi biti interoperabilni i dostupni u otvorenom okruženju.

Okvir iz Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (Direktiva 2003/98/EZ,

poznata kao Direktiva PSI ) omogućuje da se ogromne količine podataka i informacija

dobivene od javne uprave koristite kao vrijedni resursi za jezične tehnologije.

U višejezičnoj Europi očekuje se da će jezične prepreke imati dalekosežne i međusobno

isprepletene društvene i gospodarske posljedice kao što su: poticanje jezičnih podjela, (2)

otežavanje mobilnosti radnika, (3) ometanje pristupa prekograničnim javnim uslugama, (4)

ograničavanje angažmana građana i njihova sudjelovanja u političkim procesima, (5)

stvaranje rascjepkanosti tržišta za prekograničnu trgovinu i e-trgovinu, posebno za mala i

srednja poduzeća te (6) ograničavanje pristupa kulturnim i obrazovnim resursima.

Osim toga, europska zajednica jezičnih tehnologija potvrđuje manjak koordinacije između

napora koji se ulažu u istraživanja i tržišta aplikacija i usluga u području jezičnih tehnologija.

Međutim, nedavne inicijative kao što su META-NET, federacija za rušenje jezičnih barijera

„Cracking the Language Barrier”, LT-Innovate i Instrument za povezivanje Europe ostvarile

su velik napredak u pogledu povezivanja rascjepkane zajednice.

PE618.224v02-00 14/23 RR\1157385HR.docx

HR

Međutim, višejezičnost u Europi složena je tema koja uključuje mnoge dionike u različitim

zemljama čiji se interesi preklapaju. Navedeni se problemi ne mogu rješavati u okviru

zasebnih politika. Upravo suprotno, da bi se doista iskoristile mogućnosti višejezične Europe,

potrebne su zajedničke i usklađene mjere na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, koje

uključuju različite dionike.

Europa može postati svjetski predvodnik u području jezične raznolikosti i ravnopravnosti.

Alati i metodologije osmišljeni da bi se olakšala široka upotreba svih europskih jezika mogu

se proširiti na ostatak svijeta. Treba napomenuti da postoji oko 80 europskih jezika te 6000

jezika diljem svijeta: od tog ukupnog broja samo je 2000 pisanih jezika, a tek njih 300 ima

standardiziranu verziju. Alati i metodologije izrađeni u Europi bili bi korisni za najmanje 200

drugih jezika u cijelom svijetu.

Stoga se ovim izvješćem predlažu različite mogućnosti politike kojima bi se povećala

ravnopravnost jezika u Europi korištenjem novih tehnologija, (1) poboljšanjem institucijskih

okvira za politike jezične tehnologije, (2) stvaranjem novih istraživačkih politika u cilju

povećanja upotrebe jezične tehnologije u Europi, (3) korištenjem obrazovne politike kako bi

se osigurala budućnost jezične ravnopravnosti u digitalnom dobu te (4) povećanjem potpore

za privatna poduzeća i javna tijela kako bi mogla bolje upotrebljavati jezične tehnologije.

RR\1157385HR.docx 15/23 PE618.224v02-00

HR

25.4.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu

(2018/2028(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marisa Matias

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao

nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da su u Europskoj uniji službena 24 jezika te da se govori više od 60

nacionalnih, regionalnih, manjinskih i znakovnih jezika te jezika migranata;

B. budući da se više od 20 europskih jezika suočava s rizikom od digitalnog izumiranja;

budući da jezične tehnologije imaju temelju ulogu u zaštiti i promicanju jezične

raznolikosti, posebno u slučaju jezika koji se manje koriste;

C. budući da je prema podacima UNESCO-a samo 30 – 50 % internetskih sadržaja diljem

svijeta na engleskom jeziku; budući da će visokokvalitetno strojno prevođenje i

računalno potpomognuto prevođenje pomoći u prevladavanju jezičnih prepreka te će se

njime poboljšati međujezični pristup informacijama;

D. budući da je višejezičnost jedno od najvećih bogatstava Europe i temeljno načelo

Europske unije kojim se promiče približavanje građana Europe, ali je i jedan od njezinih

najvećih izazova, te da bi njome trebalo poboljšati razvoj gigabitnog društva;

E. budući da Komisija potvrđuje da jedinstveno digitalno tržište mora biti višejezično;

budući da nije predložena zajednička politika EU-a za rješavanje problema jezičnih

prepreka;

F. budući da su EU i njegove institucije dužni poboljšavati, poticati i čuvati jezičnu

raznolikost u Europi;

PE618.224v02-00 16/23 RR\1157385HR.docx

HR

G. budući da se prekogranična e-trgovina probija vrlo sporim tempom; budući da se

jezičnim tehnologijama može doprinijeti budućoj europskoj prekograničnoj i

međujezičnoj komunikaciji, poboljšati gospodarski rast i socijalna stabilnost te se njima

mogu smanjiti prirodne prepreke, pri čemu će se poštovati i promicati kohezija i

konvergencija te jačati konkurentnost EU-a diljem svijeta;

H. budući da će se zahvaljujući jezičnim tehnologijama olakšati komunikacija i suradnja na

ostalim jezicima, govornicima raznih jezika omogućiti jednak pristup informacijama i

znanju te poboljšati funkcije IT mreže;

I. budući da je jezik vrlo velik dio sve veće riznice velikih podataka;

J. budući da poteškoće pri pristupu jezičnim podacima (uključujući podatke na internetu i

skupove istraživačkih podataka) ograničavaju tehnološki razvoj jezičnih tehnologija;

K. budući da se golema količina podataka izražava jezicima; budući da bi upravljanje

jezičnim tehnologijama moglo omogućiti razvoj dugog niza inovativnih IT proizvoda i

usluga u industriji, trgovini, upravi, istraživanju, javnim uslugama i administraciji, uz

smanjenje prirodnih prepreka i tržišnih troškova;

L. budući da jezične tehnologije u Europi još znatno zaostaju zbog fragmentacije tržišta,

nedovoljnog ulaganja u znanje i kulturu, nekoordiniranog istraživanja, nedostatnog

financiranja i pravnih prepreka, no njihov trenutačni razvoj napreduje velikom brzinom

te postoji golem potencijal za daljnji napredak;

M. budući da se tehnološki razvoj sve više temelji na jeziku i ima posljedice za rast i

društvo; budući da postoji hitna potreba za većim brojem politika kojima se u obzir

uzimaju jezici te za tehnološkim, ali i istinski multidisciplinarnim istraživanjem i

obrazovanjem u području digitalnih komunikacija i jezičnih tehnologija te njihova

odnosa prema rastu i društvu;

N. budući da je dostupnost tehnoloških alata kao što su video igre i obrazovne aplikacije na

manjinskim jezicima od ključne važnosti za razvoj jezičnih vještina, posebno u djece;

O. budući da su europske prirodnojezične tehnologije golema priliku za Europsku uniju, i u

ekonomskom pogledu i iz perspektive kulture;

P. budući da najveći igrači u području jezičnih tehnologija nisu Europljani i ne bave se

konkretnim potrebama Europe;

Q. budući da se u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta samo kratko spominju

višejezične usluge;

R. budući da su ostvarena znatna dostignuća u području umjetne inteligencije; budući da su

jezične tehnologije nužne kako bi se osiguralo da umjetna inteligencija bude

višejezična;

1. ističe da se jedinstveno digitalno tržište ne može ostvariti bez tehnoloških rješenja

kojima će se prevladati jezične prepreke; traži od Komisije da izradi čvrstu i

koordiniranu strategiju za višejezično jedinstveno digitalno tržište;

RR\1157385HR.docx 17/23 PE618.224v02-00

HR

2. čvrsto podržava pokretanje koordinirane inicijative sa snažnim, održivim,

sveobuhvatnim i dugoročnim programom financiranja jezičnih tehnologija čiji je

znanstveni cilj pozabaviti se dubinskim razumijevanjem prirodnog jezika i povećati

učinkovitost razmjenom znanja, infrastrukture i resursa; ističe da se program

financiranja treba odvijati na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, uz

sudjelovanje istraživačkih centara, akademske zajednice, poduzeća, malih i srednjih

poduzeća, novoosnovanih poduzeća te drugih relevantnih dionika; ističe da bi taj

projekt trebao biti otvoren i interoperabilan te da bi trebao pružati vrlo prilagodljive

osnovne alate visokih performansi za nekoliko aplikacija jezičnih tehnologija;

3. prima na znanje napore i predanost u području lokalizacije utemeljene na volontiranju te

nastojanja u području internacionalizacije u razvoju softvera otvorenog koda;

preporučuje da se zajamči da svi programi financiranja prirodnojezičnih tehnologija

mogu surađivati sa zajednicama otvorenog koda i biti im dostupni;

4. ističe potrebu da se smanji tehnološki jaz među jezicima poboljšanjem prijenosa znanja

i tehnologija;

5. ističe da bi kulturna raznolikost i višejezičnost u Europi mogle imati koristi od

prekograničnog pristupa materijalima, posebno u obrazovne svrhe;

6. potiče razvoj mjera i odgovarajućeg financiranja kako bi se europskim malim i srednjim

poduzećima te novoosnovanim poduzećima omogućio jednostavan pristup i korištenje

jezičnim tehnologijama u cilju širenja njihova poslovanja na internetu pristupanjem

novim tržištima i razvojnim mogućnostima, pri čemu će se povećati razina njihove

inovativnosti i otvarati radna mjesta;

7. potiče Komisiju da uspostavi platformu za financiranje prirodnojezičnih tehnologija

oslanjajući se na provedbu 7. okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj

Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF); osim toga smatra da bi

Komisija trebala staviti naglasak na istraživačka područja potrebna za dubinsko

razumijevanje jezika, kao što su računalna lingvistika, lingvistika, umjetna inteligencija,

jezične tehnologije, računalna znanost i kognitivna znanost;

8. ističe doprinos EU-a, država članica, sveučilišta i ostalih javnih ustanova očuvanju

svojih jezika u digitalnom svijetu te razvoju baza podataka i tehnologija prevođenja za

sve jezike EU-a, uključujući jezike koji se manje govore; poziva na koordinaciju

istraživanja i industrije sa zajedničkim ciljem jačanja digitalnih mogućnosti za jezično

prevođenje te otvorenim pristupom podacima potrebnima za tehnološki napredak;

9. napominje da postoji sve veći jaz između engleskog jezika i ostalih jezika EU-a, što

dovodi do nejednakog pristupa informacijama među različitim dobnim skupinama,

različitim regijama i državama članicama, kao i među osobama s višim i nižim razinama

obrazovanja; ističe da bi se nejednakost smanjila kad bi sadržaj bio dostupan na

različitim jezicima EU-a;

10. ističe da jezik može biti prepreka za prijenos znanstvenih spoznaja; napominje da se

većina znanstvenih časopisa s velikim utjecajem objavljuju na engleskom jeziku, što

dovodi do velike promjene u stvaranju i distribuciji akademskog znanja; ističe potrebu

da se ti uvjeti stvaranja znanja odraze u europskim politikama i programima istraživanja

PE618.224v02-00 18/23 RR\1157385HR.docx

HR

i inovacija; potiče Komisiju da traži rješenja kako bi se osiguralo da znanstvene

spoznaje osim na engleskom budu dostupne i na ostalim jezicima te da se podupire

razvoj umjetne inteligencije za prirodni jezik;

11. napominje da sustavi i softveri otvorenog koda imaju prednosti za građane EU-a jer

komercijalni algoritmi nisu javno dostupni, dok su algoritmi otvorenog koda dostupni

svima koji žele dobiti uvid i sudjelovati u daljnjem razvoju tehnologije, što pak pomaže

u tome da se strojni jezici ažuriraju i dobro funkcioniraju;

12. konstatira da postoje osjetljivi aspekti nekih informacija koje se unose u sustave

prevođenja, a koje se zbog zaštite osobnih podataka i privatnosti ne mogu ustupiti

komercijalnim trgovačkim društvima i njihovu besplatnom softveru jer nije jasno kako

bi ona mogla iskoristiti znanje prikupljeno preko programa za prevođenje, na primjer u

slučaju zdravstvenih podataka;

13. napominje da su potrebni transverzalno istraživanje i studije o posljedicama davanja

manjinskog statusa jezicima u digitalnom svijetu i o njegovu utjecaju na jednakost i

pristup informacijama;

14. podržava razvoj višejezičnih javnih e-usluga u europskim, nacionalnim te po potrebi

regionalnim i lokalnim upravama preko inovativnih i uključivih jezičnih tehnologija

kojima se pruža pomoć, zahvaljujući čemu će se smanjiti nejednakost među jezicima i

jezičnim zajednicama, promicati ravnopravan pristup uslugama, poticati mobilnost

poslovanja, građana i radnika u Europi te zajamčiti ostvarivanje uključivog višejezičnog

jedinstvenog digitalnog tržišta;

15. napominje da su jezične tehnologije prvo dostupne na engleskom jeziku; svjestan je

činjenice da svjetski i europski proizvođači i trgovačka društva često razvijaju jezične

tehnologije i za veće europske jezike s relativno velikim tržištima: španjolski, francuski

i njemački (iako za te jezike nedostaju resursi u nekim potpodručjima); međutim ističe

da bi trebalo poduzeti opće mjere na razini EU-a (politike, financiranje, istraživanje i

obrazovanje) kako bi se zajamčio razvoj jezičnih tehnologija za službene jezike EU-a

koji se manje koriste te da bi trebalo poduzeti posebne mjere na razini EU-a (politike,

financiranje, istraživanje i obrazovanje) kako bi se tim razvojem obuhvatili i poticali

regionalni i manjinski jezici;

16. inzistira na potrebi da se bolje iskoriste novi tehnološki pristupi utemeljeni na

povećanju računalne snage i boljem pristupu znatnim količinama podataka kako bi se

potaknuo razvoj neuronskih mreža za dubinsko učenje zahvaljujući kojima su

prirodnojezične tehnologije pravo rješenje problema jezičnih prepreka; stoga poziva

Komisiju da osigura dovoljno sredstava za podupiranje takvog tehnološkog napretka;

17. napominje da je za jezike s manjim brojem korisnika potrebna odgovarajuća potpora

dionika, uključujući tiskare za dijakritičke znakove, proizvođače tipkovnica i sustave za

upravljanje sadržajem, radi pravilne pohrane, obrade i prikaza sadržaja na tim jezicima;

traži od Komisije da procijeni kako se ta potpora može potaknuti i postati preporuka u

postupku javne nabave u EU-u;

18. ističe potrebu da se ojača suradnja između tog industrijskog sektora i vlasnika podataka;

ističe potrebu da se regulatorni okvir prilagodi i da se zajamči otvorenija,

RR\1157385HR.docx 19/23 PE618.224v02-00

HR

interoperabilna upotreba i prikupljanje jezičnih resursa;

19. smatra da bi IKT integratorima u EU-u trebalo dati ekonomski poticaji za ubrzavanje

pružanja usluga u oblaku kako bi se omogućila neometana integracija prirodnojezičnih

tehnologija u njihove aplikacije e-trgovine, posebno kako bi se osiguralo da mala i

srednja poduzeća iskoriste pogodnosti automatiziranog prevođenja;

20. ističe da Europa mora osigurati vodeći položaj u području umjetne inteligencije

usmjerene na jezik; podsjeća da su trgovačka društva EU-a u najboljem položaju da

pronađu rješenja prilagođena našoj specifičnoj kulturi te društvenoj i ekonomskoj

potražnji;

21. poziva Komisiju da financijski podrži titlovanje, sinkronizaciju i prevođenje videoigara

i sofverskih aplikacija na manjinske jezike;

22. napominje da aktualni digitalni alati i resursi za jezike koji se manje koriste, uključujući

digitalnu dostupnost svih pravopisa i sredstava za prevođenje i digitalizaciju znakovnog

jezika, nisu dovoljni; poziva Komisiju i države članice da financijski podupru projekte u

okviru kojih se razvijaju, prikupljaju i promiču najbolji resursi, uključujući izgled

tipkovnice, rječnike, softvere za prevođenje i najbolje prakse za korištenje jezika kojima

prijeti digitalno izumiranje.

PE618.224v02-00 20/23 RR\1157385HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 24.4.2018

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

61

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Zigmantas Balčytis, José Blanco López, David Borrelli, Jonathan

Bullock, Cristian-Silviu Buşoi, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek,

Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera,

Christian Ehler, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa

Griffin, Rebecca Harms, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Kaja Kallas,

Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Peter

Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri,

Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo,

Edouard Martin, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan

Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Julia

Reda, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Neoklis

Sylikiotis, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Claude Turmes,

Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina

Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Flavio Zanonato, Carlos

Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Pilar Ayuso, Cornelia Ernst, Francesc Gambús, Françoise Grossetête,

Werner Langen, Rupert Matthews, Răzvan Popa, Dominique Riquet,

Theodor Dumitru Stolojan

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Rosa D’Amato

RR\1157385HR.docx 21/23 PE618.224v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

61 +

ALDE Fredrick Federley, Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Dominique

Riquet, Lieve Wierinck

ECR Edward Czesak, Ashley Fox, Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski, Rupert

Matthews, Evžen Tošenovský

EFDD Rosa D’Amato, Dario Tamburrano

ENF Barbara Kappel

GUE/NGL Cornelia Ernst, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis

NI David Borrelli

PPE Pilar Ayuso, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler,

Francesc Gambús, Françoise Grossetête, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Werner Langen,

Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Angelika Niebler, Paul Rübig, Massimiliano

Salini, Algirdas Saudargas, Theodor Dumitru Stolojan, Vladimir Urutchev, Henna

Virkkunen, Hermann Winkler

S&D Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Adam Gierek, Theresa Griffin, Eva Kaili,

Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Edouard Martin, Csaba

Molnár, Dan Nica, Miroslav Poche, Răzvan Popa, Kathleen Van Brempt, Martina

Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Julia Reda, Claude Turmes

1 -

EFDD Jonathan Bullock

2 0

ENF Angelo Ciocca, Christelle Lechevalier

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

PE618.224v02-00 22/23 RR\1157385HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 19.6.2018

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

21

0

4

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Angel Dzhambazki,

Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert,

Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Rupert Matthews, Stefano

Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana

Toom, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej

Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Marlene Mizzi, Liliana Rodrigues, Algirdas Saudargas, Remo

Sernagiotto, Francis Zammit Dimech

RR\1157385HR.docx 23/23 PE618.224v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

21 +

ALDE María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom

GUE/NGL Curzio Maltese

PPE Andrea Bocskor, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Algirdas Saudargas,

Michaela Šojdrová, Bogdan Brunon Wenta, Francis Zammit Dimech, Bogdan Andrzej

Zdrojewski, Milan Zver

S&D Silvia Costa, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Marlene Mizzi, Luigi Morgano,

Momchil Nekov, Liliana Rodrigues, Julie Ward

VERTS/ALE Jill Evans

0 -

4 0

ECR Angel Dzhambazki, Rupert Matthews, Remo Sernagiotto

ENF Dominique Bilde

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani