IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr · Ivić, Milka, Pravci u lingvistici /2/, deveto, dopunjeno...

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Novije lingvističke teorije

Studij Hrvatski jezik i književnost (diplomski), jednopredmetni / dvopredmetni

Semestar 2. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 18.15-20.30, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku –

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Lada Badurina Kabinet 705

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 15,00–16,00 Telefon 051/265-661

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr. phil. Nikolina Palašić

Kabinet 718 Vrijeme za konzultacije srijedom 15,00–16,00

Telefon 051/265-688 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Strukturalizam i poststrukturalizam. Funkcionalizam u jezikoslovlju. Sistemska funkcionalna lingvistika (teorija). Gramatika i komunikacija: funkcionalna gramatika, gramatika teksta, lingvistika teksta. Kritička lingvistika. Analiza diskursa / kritička analiza diskursa / teorija diskursa / konverzacijska analiza. Sociolingvistika. Antropološka lingvistika. Psiholingvistika. Pragmalingvistika. Temeljne postavke transformacijsko-generativne lingvistike. Kognitivna teorija i kognitivna lingvistika. Kognitivna semantika. Primijenjena lingvistika. Feministička lingvistika.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: • usporediti i objasniti različite teorijske pravce u lingvistici • definirati novije lingvističke pojmove • pokazati poznavanje nazivoslovlja i ovladanost odgovarajućim metajezikom • kritički komentirati pristupe jeziku i jezičnoj djelatnosti

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 – Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 3 100

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana provjera znanja provodi se putem kolokvija (međuispita). Na kolokvijima se propituje poznavanje uglavnom primarnih izvora (tekstova). Tekstovi koji u knjižnici nisu zastupljeni u odgovarajućem broju primjeraka studentima će biti dostupni na portalu Mudri.

1. kolokvij – funkcionalizam u jezikoslovlju; analiza diskursa/kritička analiza diskursa 2. kolokvij – pragmalingvistika, kognitivna lingvistika, sociolingvistika Kolokviji donose najviše po 35 bodova (35 + 35 =70). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 20 ili više bodova. Broj ostvarenih bodova

odgovara broju ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 20 ili više bodova. Broj ostvarenih bodova

odgovara broju ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: – studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 19 ili manje bodova – studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 19 ili manje bodova – studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu – studentima kojima je termin nastave Novijih lingvističkih teorija kolidirao s drugim studijskim obvezama Termin se popravka kolokvija utvrđuje naknadno. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit pozitivno su ocijenjena oba kolokvija. Završni ispit Završni ispit je pismeni. Propituje se poznavanje cjelokupnog sadržaja kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova

na završnom ispitu je 30, a oni se raspodjeljuju prema ovoj ljestvici: za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova za ocjenu vrlo dobar 25 ocjenska boda za ocjenu dobar 20 ocjenskih bodova za ocjenu dovoljan 15 ocjenskih bodova za ocjenu nedovoljan pismeni ispit se ponavlja Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Glovacki-Bernardi, Zrinjka (priredila), Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 12001. ili 22007. (odabrana poglavlja).

2. Ivić, Milka, Pravci u lingvistici /2/, deveto, dopunjeno izdanje, Biblioteka XX vek, Beograd 2001. (odabrana poglavlja).

3. Škiljan, Dubravko, Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1985. (ili koje kasnije izdanje) (odabrani sadržaji).

Napomena: popis obvezne literature proširivat će se odabranim sadržajima s popisa izborne literature. Ti će se (u pravilu kraći) tekstovi (ako ne postoje u knjižnici) studentima učiniti dostupnima na portalu Mudri.

IZBORNA LITERATURA

1. Badurina, Lada, Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Izdavački centar Rijeka i Hrvatska sveučilišna naklada, Rijeka – Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja).

2. Cook, Guy, Applied Linguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 3. Halliday, M. A. K., On Language and Linguistics (ur. J. Webster), Continuum, 2003. 4. Ivanetić, Nada, Govorni činovi, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1995. 5. Pišković, Tatjana, „Feministički otpor rodnoj asimetriji jezika u jeziku i jezikoslovlju“, Otpor: Subverzivne

prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi, Zbornik radova 42. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb, 2014, str. 145–168.

6. Scovel, Thomas, Psycholinguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 7. Spolsky, Bernard, Sociolinguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 8. Tabakowska, Elżbieta, Gramatika i predočavanje: Uvod u kognitivnu lingvistiku, FF press, Zagreb, 2005. 9. Widdowson, H. G., Discourse Analysis, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 10. Yule, George, Pragmatics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). Na nastavi će se redovito provjeravati postignuća studenata.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• predavanja i seminari • konsultacije

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

• osobno na predavanjima i seminarima • konsultacije • elektronička pošta (prema dogovoru)

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit je pismeni.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4. i 18. veljače 2015. u 13

Proljetni izvanredni

8. travnja 2015. u 13

Ljetni 17. lipnja i 1. srpnja 2015. u 13

Jesenski izvanredni

4. i 11. rujna 2015. u 13

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

Strukturalizam i poststrukturalizam.

Funkcionalizam u jezikoslovlju. Sistemska funkcionalna lingvistika (teorija).

Gramatika i komunikacija: funkcionalna gramatika, gramatika teksta, lingvistika teksta.

Kritička lingvistika. Analiza diskursa / kritička analiza diskursa / teorija diskursa / konverzacijska analiza.

Sociolingvistika.

Antropološka lingvistika i etnolingvistika 1. kolokvij

Psiholingvistika.

Pragmalingvistika.

Temeljne postavke transformacijsko-generativne lingvistike.

Kognitivna teorija i kognitivna lingvistika.

Kognitivna semantika.

Primijenjena lingvistika.

Feministička lingvistika. 2. kolokvij

Lingvistički pravci u 20. stoljeću: sinteza.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska književna antropologija i rano novovjekovlje Studij HJK, diplomski jednopredmetni – nastavnički smjer Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 11,15 do 12,00 te od 12,15 do 13,00

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Na engleskom jeziku: Croatian Literary Anthropology and Early Modern Period

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra Kabinet F 715

Vrijeme za konzultacije utorkom od 14,00 do 15,30

Telefon 051 265-604 098 467 908

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju viši asistent-znanstveni suradnik dr. sc. Saša Potočnjak

Kabinet F 715 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 13,30 do 15,00

Telefon 051 265-686 e-mail [email protected]


Književna antropologija kao zasebna disciplina (teorijske i metodološke premise); hrvatska književnost ranoga novovjekovlja (od 16. do 18. stoljeća) kao antropološki dokument; filologija i književna antropologija; tematizacija antropoloških fundamentalija u književnim tekstovima (društveno djelovanje, mentalni svjetovi, tijelo, politički diskurz itd.); imagološka istraživanja hrvatske književnosti ranoga novovjekovlja (hrvatski imaginarij, ideologemi; vlastiti/tuđi prostor; kanoni i stereotipi; pitanja identiteta); oniričko kao književnoantropološki i poetički fenomen; umijeće pamćenja (ars memoriae) i kultura sjećanja; lieux de mémoire


Nakon odslušanoga kolegija i položenoga ispita očekuje se da će student: - ovladati terminologijom i metodologijom književne antropologije - moći primijeniti metodologiju književne antropologije u književnokritičkoj interpretaciji književnih tekstova hrvatskoga ranoga novoga vijeka

- moći analizirati književne tekstove iz 16., 17. i 18. st. te im pristupiti kao antropološkim dokumentima



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 Seminarski rad: 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 Međuispit: 1 40 ZAVRŠNI ISPIT Usmeni ispit: 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Burke, P. Što je kulturalna povijest? Izdanja antibarbarus, Zagreb, 2006. 2. Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, Ur. Ž. Benčić i D.

Fališevac,, Disput, Zagreb 2006. (odabrani tekstovi) 3. Gulin, V. 1996, ''Antropološka vizura povijesti: Držićev Dubrovnik'', Etnološka tribina 19, 151-170. 4. Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Priredili D. Dukić et al., Srednja Europa i Ibis grafika,

Zagreb 2009. (odabrani tekstovi) 5. Mrdeža Antonina, D. Drukčiji od drugih? Nacionalni prostor u hrvatskoj književnosti, Disput, Zagreb,

2009. (odabrani tekstovi) 6. Poetika renesansne kulture: novi historizam, Ur. David Šporer, disput, Zagreb 2007. (odabrani

tekstovi) 7. Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, Ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Disput,

Zagreb 2012. (odabrani tekstovi) 8. Rafolt, L., Drugo lice drugosti, Disput, Zagreb, 2009. (odabrani tekstovi)

IZBORNA LITERATURA

1. Dukić, D., 1998, Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. 2. Geertz, C., 1973, The Interpretation of Cultures, New York: Basic Books, Inc., Publishers. 3. Iser, W., 1989, Prospecting: From Reader Response to Literary Anthropology, The John Hopkins

University Press, Baltimore and London. 4. Iser, W., 1995, The Fictive and the Imaginary: Charting Literary Anthropology 5. Iser, W., 2000, ''What Is Literary Anthropology? The Difference between Explanatory and

Exploratory Fictions'', u: Revenge of the Aesthetic. The Place of Literature in Theory Today, edited by M. P. Clark, Berkeley / Los Angeles / London: University of California Press.

6. Kulturni bestijarij, Ur. S. Marjanić i A. Zaradija Kiš, Hrvatska sveučilišna naklada : Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2011-2012. (odabrani tekstovi)

7. Poyatos, F., 1988, Literary Anthropology. A New Interdisciplinary Approach to people, Signs and Literature, edited by F. Poyatos, Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Company

8. Kultura pamćenja i historija: izbor Pierre Nora, Jan Assmann, Steven Knapp, Mona Ozouf, Eric Hobsbawm, Jakob Vogel, John R. Gillis, James Young, Etienne Francois, Paul Boyer, Idith Zertal, priredile [i] prevele M. Brkljačić, S. Prlenda. Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.

9. Assman, J., Kulturno pamćenje: pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, prev. V. Preljević, Vrijeme, Zenica, 2005.

10. Zlatar, A., 1989, Istinito, lažno, izmišljeno. Filozofska istraživanja, Zagreb.


Studenti su obavezni prisustvovati na 70% predavanja i seminara. Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika. Vježbe na satovima seminara se ne ocjenjuju ocjenskim bodovima, već su kontinuirana priprema za međuispit.


preko mrežnih stranica fakulteta; MudRi - preko zajedničke e-pošte studenata

- na konzultacijama i nastavi - popis seminarskih tema: na prvom satu seminara


• u terminima konzultacija • preko e-pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.

1. Kontinuirana provjera znanja: Studenti su obavezni tijekom semestra napisati seminarski rad na jednu od tema priloženih na prvom nastavnom satu. Temu seminara student mora izabrati nakon prvoga nastavnoga sata i javiti se nastavniku na e-mail adresu. Pri izradi seminarskoga rada student je obavezan dolaziti na konzultacije tijekom semestra o čemu se vodi evidencija. Seminarski rad se piše prema dostupnim Uputama o pisanju seminarskoga rada. Izrađen seminarski rad student je obavezan predati 25. svibnja 2015. Književnoantropološka analiza odabranoga teksta iz korpusa rano novovjekovne književnosti. Seminarski rad nosi maksimalno 30 ocjenskih bodova raspodijeljenih na sljedeći način:

Formalni elementi seminara (Upute i literatura) i metodološko-sadržajni elementi: 10 bodova Analitički pristup: 20 bodova

2. Međuispit: Studenti su obavezni položiti 1 pismeni međuispit. Osim propisane literature priprema za međuispit zahtijeva aktivno sudjelovanje na nastavi. Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova ostvarenih seminarom i međuispitom. Svaka aktivnost se mora zadovoljiti u najmanje 50% ukupne ocjenske vrijednosti da bi joj se dodijelili ocjenski bodovi. Seminarski rad: 30 ocjenskih bodova Međuispit: 40 ocjenskih bodova:

Točni odgovori

Ocjenski bodovi

0-19 0 20-22 20 23-25 25 26-28 28 29-30 30 31-33 33 34-36 36 37-40 40

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C

Dovoljan ( 2 ) – D i E Napomena: Studenti koji ostvare 0 do 29,9% ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji ostvare 30 do 39,9% bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Studenti moraju ostvariti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu. Završni ispit usmeni je ispit na kojem student može ostvariti maksimalno 30 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Sve obveze studenti su dužni obaviti prema terminima navedenima u izvedbenom programu

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 23.6. i 7.7. 2014. u 14,00 sati

Jesenski izvanredni

1. i 8.9. u 14,00 sati


PREDLOŽAK / ODABRANI PRIMJER

NAPOMENE ZA IZRADU SEMINARSKOGA RADA

2.3. 2015.

1. Uvod u antropologiju 2. Uvod u novu kulturalnu povijest 3. Literarni obrat 4. Mikro-povijest, prakse i reprezentacije

Ulomak: C. Ginzburg, Sir i crvi

Odabir predloška za čitanje (popis tekstova – ujedno i odabrani ulomak za analizu na satu)

9.3.

1. Književna antropologija (N. Rapport, F. Poyatos, W. Iser, L. Čale-Feldman)

2. Tematizacija antropoloških fundamentalija u književnim tekstovima

3. Sistemi u književnoj antropologiji 4. Književna antropologija kao metodologija

istraživanja (W. Iser, D. J. Sumara)

Ulomak: M. Cervantes, Don Quijote

16.3.

1. Grad: antropološka vizura povijesti: trgovina, Dubrovnik otvoreni i zatvoreni grad, grad kao kulturalni sistem (V. Gulin, D. Fališevac, L. Jardine)

2. M. Držić: Skup, Dundo Maroje

M. Držić: Skup M. Držić: Dundo

Maroje

23.3.

1. Žena, obitelj, brak: reprezentacija ženskoga identiteta (Euridika, Laura, Robinja, Tirena, Hekuba, Kate Kapuralica…) (V. Gulin, L. Čale-Feldman, D. Fališevac, S. Stojan, L. Rafolt)

2. Reprezentacije moći i renesansno samooblikovanje: hrvatska pastorala/pastorela (M. Držić, P. Zoranić)/(V. Turner); melodrama (J. Palmotić)

3. (Novi) historicizam / New Historicism (S. Greenblatt, L. Montrose)

M. Vetranović: Orfeo / Posvetilište Abramovo

H. Lucić: Robinja M. Držić: Tirena M. Držić: Hekuba P. Zoranić: Planine J. Palmotić: Pavlimir

30.3. 1. Tematologija: privatnost i mentaliteti (D.

Dukić) 2. Povijest mentaliteta (histoire des

Ulomak: F. Rabelais, Gargantua i

N. Nalješković: Komedije

mentalités) I. – odabrane teme (privatnost, egzorcizam i ritual)

3. N. Nalješković: Komedije 4. Hrana (tijelo): Držićev Pomet;

Nalješkovićeve godulje

Pantagruel

6.4. 6. BLAGDAN / NERADNI DAN Napomena: od 13. travnja do 4. svibnja predavanja će biti dostupna on-line te su studenti obavezni u navedenom periodu izraditi seminarski rad kako bi ga mogli predati 25. svibnja 2015.

13.4.

T7. (MUDRI) književno-antropološka analiza; reprezentacije moći

Odabrani tekstovi za navedenu temu dostupni na MudRi

Priprema i izrada seminarskoga rada:

M. Držić: Skup M. Držić: Dundo

Maroje M. Vetranović:

Orfeo / Posvetilište Abramovo

H. Lucić: Robinja M. Držić: Tirena M. Držić: Hekuba P. Zoranić: Planine N. Nalješković:

Komedije J. Baraković: Vila

Slovinka J. Palmotić:

Pavlimir P. Zrinski:

Adrianskoga mora Sirena

F. Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga

20.4. T8. (MUDRI) književno-antropološka analiza; tematizacija tijela i hrane


27.4. T9. (MUDRI) književno-antropološka analiza; tematizacija kazne i nasilja


4.5.

T10. (MUDRI) književno-antropološka analiza; tematizacija kulturnih stereotipa


11.5.

1. Reprezentacija nasilja (sistemsko nasilje): M. Držić, Hekuba; Profil ubojice u hrvatskoj renesansnoj tragediji (L. Rafolt)

2. Povijest mentaliteta (histoire des mentalités) II. – odabrane teme

18.5.

1. Oniričko kao književnoantropološki fenomen

2. J. Baraković: 9. pjevanje Vile Slovinke 3. P. Zrinski: oniričko u Adrijanskoga mora

Sireni

J. Baraković: Vila Slovinka

P. Zrinski: Adrianskoga mora Sirena

Gundulić: Osman Predati završnu verziju seminarskoga rada – na MudRi

25.5.

1. Politički spektakl; vlastiti/tuđi prostor, pitanje identiteta (Z. Blažević – S. Coha)

2. Lik Zrinskoga (reprezentacija) 3. I. Gundulić, Osman (prostori i granice)

1.6.

1. Imagologija – Drugi, nacionalni narativi, ideologemi, pogranični mentalitet (D. Dukić)

2. Kultura sjećanja – kanoni i kulturni stereotipi (J. Assmann, P. Nora, D. Oraić Tolić)

3. Od reprezentacije do konstrukcije – konstruiranje zajednica (P. Burke); nacionalni prostor (D. Mrdeža Antonina, D. Dukić)

4. F. Grabovac i A. Kačić Miošić

F. Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga

8.6. MEĐUISPIT




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 8.15 do 10.45 sati u predavaonici br. 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karol Visinko

Kabinet 609 Vrijeme za konzultacije srijedom od 11.30 do 13. sati

Telefon 265-669 e-mail [email protected] ; [email protected]

Suradnik na kolegiju / Kabinet /

Vrijeme za konzultacije / Telefon /

e-mail /


Motivacija i interes za poučavanje i učenje hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnik/učitelj hrvatskoga jezika i književnosti i učenici u osnovnoj i srednjoj školi. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnogai književnoga odgoja i obrazovanja. Učitelj i učenik u procesu jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja. Jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i prevođenje) u poučavanju, učenju i nastavi hrvatskoga jezika i književnosti. Usvajanje i učenje hrvatskoga jezika. Komunikacijska jezična kompetencija (u skladu sa zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike). Kompetencija komunikacije na materinskome jeziku i metodička kompetencija (učiti kako učiti – učiti kako slušati, govoriti, čitati i pisati). Suodnos dviju temeljnih kompetencija s ostalim ključnim kompetencijama, a to su komunikacija na stranim jezicima, matematička kompetencija i osnove kompetencije u prirodoslovlju i tehnici, digitalna kompetencija, međuljudska, međukulturna i društvena kompetencija, kompetencija inicijativnosti i poduzetnosti te kompetencija kulturne svijesti i kulturnoga izražavanja. Vrste čitanja. Strategije čitanja. Strategije poučavanja rječniku. Strategije pisanja. Pristupi poučavanja pisanju. Složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik – nastavna područja: hrvatski jezik (rječnik, gramatika, pravopis, pravogovor i povijest hrvatskoga jezika); jezično izražavanje (govorna i pisana uporaba hrvatskoga jezika); književnost (recepcija i interpretacija književnih tekstova svih rodova i vrsta, školska lektira); medijska kultura (kazalište, film, radio i televizija, tisak, strip, računalna tehnologija i knjižnica). Svrha i zadaće školskoga predmeta Hrvatski jezik. Ishodi učenja. Programska odnosno kurikulska određenja, standardi i kompetencije. S tim u poveznici nastavna načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti. Osnovne sastavnice nastavnikove/učiteljeve pisane pripreme za izvođenje nastave. Metodički sustavi poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti. Oblici poučavanja (čelni, individualni, individualizirani, suradničko učenje – rad u skupini i u paru).

Tipovi nastavnih sati i obilježja ustroja (struktura) nastavnih sati u pojedinome nastavnome području: u nastavi hrvatskoga jezika, u nastavi jezičnoga izražavanja, u nastavi književnosti i u nastavi medijske kulture.


Nakon odslušanoga predmeta i položenoga ispita student će moći: 1. primjenjivati osnovne pojmove metajezika struke (odnosno osnovne pojmove

primijenjene znanstvene discipline koja se bavi poučavanjem hrvatskoga jezika i književnosti)

2. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja

3. opisati i objasniti funkcionalnu uključenost jezičnih djelatnosti u svekoliki jezični i književni odgoj i obrazovanje, napose u ostvarivanje sadržaja školskoga predmeta Hrvatski jezik

4. opisati i objasniti funkciju i primjenu standarda, kurikula i kompetencija te načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti

5. funkcionalno primijeniti metodičke pristupe, sustave i postupke u zadatcima koji se odnose na sva nastavna područja školskoga predmeta Hrvatski jezik (na nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture)

6. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja njihova ustroja za svako nastavno područje školskoga predmeta Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi

7. navesti osnovne sastavnice u nastavnikovoj/učiteljevoj pisanoj pripremi za izvođenje nastave hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi

8. opisati i objasniti svaku od osam ključnih kompetencija s gledišta jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja

9. svjesnije zapažati aktualne zahtjeve i potrebe nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi.


Predavanja Seminar Konzultacije Samostalni radx x x x



Pohađanje nastave

0,5 -

Zadatak u vezi sa strategijama čitanja i strategijama poučavanja rječniku na predlošku književnoga i neknjiževnoga teksta (pisani rad)

0,5

20

Zadatak koji se odnosi na sadržaje nastave književnosti i nastave medijske kulture (izvedba)

0,5 20

Esej

0,5 30

Završni ispit (usmeni) 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Težak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga, 1996., Rosandić, D., Metodika književnog odgoja, Zagreb, Školska knjiga, 2005. Visinko, K., Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Zagreb, Školska knjiga, 12005., 22009. Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010. Visinko, K., Čitanje : poučavanje i učenje, Zagreb, Školska knjiga, 2014. Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Strasbourg, Vijeće Europe (Odjel za suvremene jezike) – Zagreb, Školska knjiga, 2005. IZBORNA LITERATURA

Češi, M. i Barbaroša-Šikić, M., ur., Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika : Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama : Radovi sa Simpozija učitelja i nastavnika Hrvatskoga ezika, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje i Naklada Slap, 2007, str. 9.-125. Češi, M., Cvikić, L. i Milović, S., ur., Inojezični učenik u okruženju hrvatskoga jezika, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2012. Diklić, Z., ur., Strip u nastavi hrvatskoga jezika, Suvremena metodika nastave hrvatskoga jezika – tematski broj 4, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Diklić, Z., ur., Hrvatski u školi, zbornik metodičkih radova, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Gudelj-Velaga, Z., Pristupi učenju hrvatskog kao drugog jezika u domovini, Rijeka,

Fluminensia 1/2, 185-200, 1991. Juričić, D., ur., Udžbenik i virtualno okruženje, zbornik radova sa znanstveno –stručnog skupa, Školska knjiga, Zagreb, 2004. Kajić, R., Povezivanje umjetnosti u nastavi, Školske novine, Zagreb, 1991. Kermek-Sredanović, M., Književni interesi djece i omladine, Školske novine, Zagreb, 1985. Kermek-Sredanović, M., Književno-scenski odgoj i obrazovanje mladih, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Kunić, I., Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Rosandić, D. i Rosandić, I., Riječ hrvatska u višejezičnom i višekulturnom ozračju, Školske novine, Zagreb, 1991. Stričević, Ivanka, ur., Pismenost – europske perspektive, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrčak, tematski broj 14, 2002. Stričević, Ivanka, ur., Pismenost – sposobnost bez koje se ne može, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrčak, tematski broj 17, 2003. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 21988.

Škarić, I., Temeljci suvremenog govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

Titone, R., Primijenjena psiholingvistika: Psihološki uvod u didaktiku jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1977. Težak, S., Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine, Školska knjiga, Zagreb, 31979.


Student je obvezan redovito pohađati nastavu. U zadanim je rokovima obvezan riješiti zadatke kojima će potvrditi svoju organizacijsku, stručnu i stvaralačku sposobnost i vještinu u vezi s osnovama poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti. Student je obvezan proučiti sadržaje iz obvezne literature na koju ga upućuje nastavnik, na obavijesnoj razini poznavati izbornu literaturu iz koje je obvezan odabrati jedan naslov.


Predavanja Seminari

Elektronička pošta Mrežne stranice


Na predavanjima i tijekom seminara, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


U ovome se kolegiju provode i pisane i usmene provjere znanja, sposobnosti i vještina studenata. Kvalitet rada studenta proizlazi iz sastavnica koje se navode u opisu sustava ocjenjivanja (v. tablicu o sustavu ocjenjivanja). OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. i 25. 2. u 12 (U) Proljetni

izvanredni 8. 4. u 12 (U)

Ljetni 17. 6. i 1. 7. u 12 (U) Jesenski

izvanredni 4. i 11. 9. u 12 (U)


5.3.2015. Uvod u sadržaje i obveze kolegija Školski predmet Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi

12.3.2015. Jezične djelatnosti i osam ključnih kompetencija (pregled) Slušanje – Govorenje

19.3.2015 Čitanje – Pisanje

26.3.2015. Čitanje književnih i neknjiževnih tekstova (vrste i strategije čitanja)

2.4.2015. Školska interpretacija književnoga teksta

9.4.2015. Književni tekst u sustavu problemske nastave

16.4.2015. Komunikacijske vrijednosti ostalih metodičkih sustava

23.4.2015. Unutarpredmetna i međupredmetna korelacija, integracija i koordinacija

30.4.2015. Jednostavnost i složenost nastave jezičnoga izražavanja (oblici jezičnoga izražavanja)

7.5.2015. Različitost stilova u nastavnoj praksi (obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske vrijednosti)

14.5.2015. Nastava hrvatskoga jezika (rječnik, gramatika, pravopis i pravogovor)

21.5.2015. Nastavnikova/učiteljeva pisana priprema (osnovni pojmovi)

28.5.2015. Studentske izvedbe zadatka (ocjenjuje se)

4.6.2015. Studentske izvedbe zadatka (ocjenjuje se) – nastavak

11.6.2015. Pisanje eseja (ocjenjuje se)




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Starije hrvatsko jezikoslovlje Studij Dvopredmetni i jednopredmetni diplomski studij HJK Semestar II. i IV. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac

Kabinet F-603

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12,15 do 13 sati; četvrtkom od 10,15 do 11 sati i e-poštom


Suradnik na kolegiju dr. sc. Borana Morić Mohorovičić Kabinet F-615

Vrijeme za konzultacije četvrtkom 14.00-15.30 Telefon 051/265-676

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnova programa obuhvaća proučavanje hrvatskih jezikoslovnih priručnika do kraja 19. st. te značajki standardizacijskih procesa. Jezikoslovni se rad promatra kronološki i tematski. Analiziraju se jezikoslovni tekstovi različitih književnojezičnih koncepcija i namjena – rječnici, gramatike, slovopisni i pravopisni priručnici, rasprave, polemike, članci i sl. U toj se analizi problematizira razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv.OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Razvijanje kompetencije za provedbu egzaktne lingvostilističke interpretacije tekstova starije pismenosti te kompetencije za pristup izabranim jezikoslovnim djelima različitih standardoloških faza. Nakon odslušanih predavanja i seminara, vođenih analiza izabranih jezikoslovnih tekstova i proučene literature studenti će moći: - samostalno analizirati jezične i stilske značajke hrvatskih jezikoslovnih tiskanih i rukopisnih tekstova (posebice rječnika i gramatika); - biti sposobni samostalno provesti egzaktnu interpretaciju rječničkoga članka u starijim rječnicima; - protumačiti važnost programskih tekstova; - interpretirati standardizacijske procese, utvrditi korijene i okolnosti normiranja pojedinih jezičnih činjenica.NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Aktivnost u nastavi 0,5 20 Istraživanje 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. Nema završnoga ispita.UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Gabrić-Bagarić, D., Na ishodištu hrvatske leksikografije, Zagreb, 2010. Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Zagreb 1993. Vončina, J., Preporodni jezični temelji, Zagreb 1993. Vončina, J., Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, 1985, 7-88. Vončina, J., Vrančićev rječnik, Filologija, 9, 1979, 7-36.IZBORNA LITERATURA

Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011. Bićanić, A. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 17. i 18. stoljeće, knj. 3, Croatica, Zagreb, 2013. Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Farkaš, L., Od slovosloxnosti slavonske, Osijek, 2010. Ham, S., Jezik zagrebačke filološke škole, Osijek 1998. Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska riječ (Katalog izložbe), Zagreb 1996. Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, u: Rad JAZU 388, 1981, 5-129. Kurelac, F. – Šulek, B. – Pacel, V. – Veber Tkalčević, A., Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 1999. Moguš, M., Križanićeva hrvatska gramatika, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 19, 1984, 1-96. Nyomárkay, I., Kroatističke studije, Zagreb 2000. Sesar, D., Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Hrvatsko pomorsko nazivlje, Rijeka 1998. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Jezična baština, Split 1988. Pretisci hrvatskih jezikoslovnih djela od 16. do 19. stoljeća Zbornici radova (izbor); Časopisi (izbor)


• Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected], [email protected] • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanu obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. • Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • oglasna ploča.


• u vrijeme konzultacija • e-poštom • nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.NAČIN POLAGANJA ISPITA

1.Istraživački zadatak: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadataka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Student je tijekom pisanja istraživačkoga zadatka dužan redovito dolaziti na konzultacije s profesorom (najmanje troje konzultacije). Radovi u obliku PwPt-prezentacije trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. Bodove za rad studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 60): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 40; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada i poštivanje normi HSJ – 20 Istraživački zadatak u PwPt-prezentaciji mora sadržavati sljedeće dijelove:

sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature.

Pri ocjenjivanju se u obzir uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava, odnosno stručan

komentar rezultata analize). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Istraživački se radovi predaju u elektronskom obliku na e-adresu [email protected] i [email protected] te nakon konzultacija s profesorom na CD-u do kraja semestra. U slučaju prekoračenja zadanoga roka studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak (maksimalno 60) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 54 – 60 bodova Vrlo dobar (4) – 46 – 53 bodova Dobar (3) – 38 – 45 bodova Dovoljan (2) – 30 – 37 bodova KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je izložena, predana i pozitivno ocijenjena istraživačkoga zadatka te kontinuirane provjere znanja (testovi na nastavi i redovite konzultacije s profesorom). Pridruživanje se ocjena ostvarenim bodovima vrši nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

• A – 90 do 100% ocjenskih bodova • B – 80 do 89,9% ocjenskih bodova • C – 70 do 79,9% ocjenskih bodova • D – 60 do 69,9% ocjenskih bodova • E – 50 do 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: • Izvrstan ( 5 ) – A • Vrlo dobar ( 4 ) – B • Dobar ( 3 ) – C • Dovoljan ( 2 ) – D i E



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 16. 6. i 7. 7. u 9 (P); 18. 6. i 9. 7. u 9 (U)

Jesenski izvanredni

3. 9. i 10. 9. u 9 (P); 3. 9. i 10. 9. u 12 (U)


9. 3. Uvod u kolegij (program, literatura, obveze)

16. 3. Leksikografija (uvod); Rječnici (uvod i 16. st.) podjela istraživačkih zadataka; rad na tekstu

23. 3 Rječnici (17. i 18. st) rad na tekstu

30. 3. Rad na rukopisnim jezikoslovnim tekstovima (radionica) voditelj: doktorand

13. 4. Rječnici (19. st.) rad na tekstu

20. 4. Rasprave i polemike u 19. st. rad na tekstu

27. 4. Slovopis i pravopis rad na tekstu

21. 4. ispitni rok

28. 4. Gramatike (17. st.) rad na tekstu

4. 5. Gramatike (18. i 19. st.) rad na tekstu

11. 5. Konzultativna nastava

18. 5 Studentska izlaganja 25. 5. Studentska izlaganja 1. 6. Studentska izlaganja

8. 6. Zaključno predavanje; zaključivanje ocjena evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija POVIJESNA SINTAKSA

Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti (jednopredmetni i dvopredmetni)

Semestar 2. semestar Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 11,15 – 12,00 (P); 12,15 – 14,00 (S) (F – 232) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

–

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac Kabinet F – 603

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 12,15 – 13,00 i četvrtkom, 10,15 – 11,00 Telefon 265-668

e-adresa [email protected] Suradnik na kolegiju dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica

Kabinet F – 615 Vrijeme za konzultacije petkom 13,00 – 14,30

Telefon 265-683 e-adresa [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u studij povijesne sintakse. Metodologija istraživanja povijesne sintakse. Sintaktička dijakronija i sinkronija. Kontrastivna sintaksa. Sintaktičko nazivlje (17. – 20. st.). Morfosintaksa i sintaksa. Sintaksa sintagme i sintaksa rečenice. Izravni i neizravni opisi sintakse u starijim hrvatskim gramatikama (17. – 19. st.). Sintaktički opisi jezika pojedinih autora/djela (15. – 19. st.). Sintaktička sinonimija. Sintaktička polisemija. Odabrane sintaktičke funkcije (sinkronijske/dijakronijske analize: slavenski genitiv, partitivni genitiv, atribut…). Standardizacijski procesi na sintaktičkoj razini (opis, normativnost, preskriptivnost). Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv.


Razvija se uočavanje sintaktičke dijakronije i stilogenih elemenata na razini sintakse. Nakon odslušanih predavanja i seminara student će moći:

• definirati temeljne i specifične pojmove iz područja povijesne sintakse; • znati tumačiti metodologiju istraživanja povijesne sintakse; • usvojiti morfosintaktičke pristupe u starijim hrvatskim gramatikama; • znati na određenim tekstovima primijeniti metodologiju opisa tekstova starijega hrvatskog

jezikoslovlja s obzirom na morfosintaksu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 30

Istraživački zadatak 1 (0,4 + 0,6) a) Seminarski rad I. 0,4 30 b) Seminarski rad II. 0,6 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. - UKUPNO 3 100


1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njezinu tijeku. 2. Istraživački zadatak Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu (u akad. 2014./2015. godini to je izlaganje nakon pročitane zadane literature) te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Seminarski se radovi izrađeni u PwPt prezentaciji izlažu na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Seminar mora sadržavati sljedeće dijelove (ne moraju biti jasno odijeljeni):

• uvod • eksplikaciju • zaključak • studentov osvrt na zadanu temu • popis korištene literature.

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: • razumijevanje teme • odabir i interpretacija relevantne literature • struktura rada, pravopis i gramatika • izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 30, odnosno 40): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 25, odnosno 35; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Seminarski se radovi nakon izlaganja predaju u tiskanu obliku (ispis u obliku PwPt prezentacije) osobno na konzultacijama te u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje seminara studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

• Frančić, A. i Kuzmić, B., Jazik horvatski: jezične raščlambe starih hrvatskih tekstova, HSN, Zagreb, 2009.

• Hercigonja, E., Iz radova na istraživanju sintakse i stila nekih glagoljskih neliturgijskih

kodeksa XV stoljeća, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 7, 1965, str. 119-139.• Povijest hrvatskoga jezika (2. knjiga: 16. stoljeće), Croatica, 2011. • Povijest hrvatskoga jezika (3. knjiga: 17. i 18. stoljeće), Croatica, 2013. • Stolac, D., Sintaktičke funkcije genitiva u jeziku Tituša Brezovačkoga, Rasprave Zavoda za

hrvatski jezik, 18, 1992, str. 165-176. IZBORNA LITERATURA

• Glavan, V., Kongruencija u jeziku starih čakavskih pisaca, Južnoslavenski filolog, 7, 1928-1929, str. str. 111-159.

• Ham, S., Atributna uloga glagolskih pridjeva sadašnjih i prošlih u hrvatskom književnom jeziku 19. stoljeća, Riječ, 1-2, 1995, str. 17-26.

• Holjevac, Sanja; Vlastelić, Anastazija, "Kvaderna kapitula lovranskoga" kao izvor za istraživanje hrvatske jezične povijesti, Zbornik radova Lovran u riječi, riječ u Lovranu, Lovran, 2013., str. 77–98.

• Hudeček, L., Izricanje posvojnosti u hrvatskome jeziku do polovice. 19. stoljeća, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2006.

• Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, Rad JAZU 388, 1981, str. 5-129. • Kravar, Z., Sintaktička struktura opisa u hrvatskim baroknim tekstovima, u: Dometi 12,

1978, str. 41-52. • Pranjković, I., Fonološki i sintaktički opis u prvim slavonskim gramatikama, u: Radovi

Zavoda za slavensku filologiju, 27, 1992, str. 123-135. • Pranjković, I., Adolfo Weber Tkalčević, Zagreb 1993. • Pranjković, I., Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, Zagreb 2000. • Rišner, V., Odnosni konektor ča/č'/š`to/š`to ako/ča u Sanktoralu Hrvojeva misala, u:

Fluminensia, 1, 1995, str. 23-37. • Stolac, D., Sintaksa Bartola Kašića, u: Fluminensia, 3, 1-2, 1991, str. 77-81. • Stolac, D., Della Belline napomene o sintaksi, u: Filologija, 19, 1992, str. 45-48. • Stolac, D., Imenski predikati u kajkavskim dramskim tekstovima 18. i početka 19. stoljeća,

u: Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 21, 1995, str. 201-212. • Stolac, D. i Holjevac, S., Kašićeva sintaksa, Drugi hrvatski slavistički kongres, 1, 2001, str.

157-162. • Stolac, D., Metodološki problemi u istraživanju sintakse u starim hrvatskim gramatikama, u:

Fluminensia, 16, 1-2, 2004, str. 31-44. • Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Zagreb 1993. • Zima, L., Ńekoje, većinom sintaktične razlike između čakavštine, kajkavštine i štokavštine,

Zagreb 1887. • pretisci hrvatskih gramatika od 16. do 19. stoljeća • zbornici radova: Zbornik o Marijanu Lanosoviću, Osijek 1985; Vrijeme i djelo Matije Antuna

Reljkovića, Osijek 1991; Riječki filološki dani, I-IX, Rijeka 1996 – 2014; zbornici znanstvenoga skupa „Tihi pregaoci“, Šibenik–Zagreb 2000 – 2014...

• časopisi: Filologija, Fluminensia, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje…

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu izostati najviše 30% sa sati predavanja i seminara.Za više 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected] i [email protected]. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u

obliku izlaganja seminarskih radova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • elektronička pošta;

• oglasna ploča.


• u vrijeme konzultacija; • elektroničkom poštom

Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena. Nema završnoga ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni pismeni: 16. 6. i 7. 7.; usmeni:18. 6. i 9. 7.

Jesenski izvanredni

3. i 10. 9. (pismeni i usmeni)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. – (prijava na izborne kolegije)2. Uvod (program, literatura; obveze)

3. Uvod u studij povijesne sintakse; metodologija istraživanja povijesne sintakse

4. Sintaktičko nazivlje (17. – 20. st.)

5. Sintaktička sinkronija i dijakronija

6. Morfosintaksa i sintaksa

7. Sintaksa sintagme i sintaksa rečenice

8. --- (sudjelovanje na znanstvenom skupu)9. Sintaktička sinonimija

10. --- (Dan Fakulteta) 11. Odabrane sintaktičke funkcije

12. Standardizacijski procesi na sintaktičkoj razini (normativnost; preskriptivnost)

13. Zaključno predavanje

14. --- (Tijelovo)15. Zaključivanje ocjena




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz svjetske književnosti Studij Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij – nastavnički smjer Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak, 18,15-20,45; F-601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija doc. dr. sc. Dejan Durić

Kabinet F-712 Vrijeme za konzultacije utorak, 12,30-14,00


Suradnik na kolegiju - Kabinet -

Vrijeme za konzultacije - Telefon -

e-mail - II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Suvremena američka proza: 1980. – 2010. kolegij nudi presjek suvremene američke proze u razdoblju od osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća do danas. Razmatrat će se narativne strategije, reprezentacije obiteljskih vrijednosti, roda, seksualnosti, povijesti, toposa zapada, problematika cyberpunka, konzumerizma, medija, tehnologije, jezika i moći, sporta te subjektiviteta. Poseban naglasak bit će na analizama odabranih djela Thomasa Pynchona, Toni Morrison, Dona DeLilla, Williama Gibsona, Jane Smiley, Paula Austera, E. Annie Proulux, Breta Eastona Ellisa, Philipa Rotha, Michaela Cunninghama, Jeffreyja Eugenidesa, Jonathana Safrana Foera, Jonathana Frenzena, Cormaca McCarthyja, Michaela Chabona. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Student/ica će nakon ostvarenih obveza moći: 1. opisati trendove u suvremenoj američkoj prozi, 2. analizirati i uspoređivati djela i pisce istog razdoblja uz korištenje književnoznanstvenih izvora, 3. usprediti djela suvremene američke proze s ostalom suvremenom književnom produkcijom, 4. samostalno analizirati odabrana književna djela.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X



Pohađanje nastave 0.5 Kontinuirana provjera znanja 1 40 Seminarski rad 0.5 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100


Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome











Obvezna literatura:

1. Gjurgjan, Ljiljana Ina: Roman postmodernog konstruktivizma, Književna smotra, 127, 2003., str. 133-134. 2. Grgas, Stipe: Ispisivanje prostora: čitanje suvremenoga američkog romana, MD, Zagreb, 2000. 3. Grgas, Stipe: Teritorijalnost, književnost: najnoviji Pynchon, Glasje, 5, 1998., str. 118-126. 4. Radin-Sabadoš, Мirna: Nasljeđe osamdesetih – romani Dona DeLilla Bijeli šum i Vaga: uspon posredovanog

prostora i problem subjektiviteta, Književna smotra, 152, 2008., 75-85. 5. Solar, Milivoj: Moderna i suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja) 6. Vidan, Ivo: Pogovor u: Toni Morrison, Solomonova pjesma, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 375-392. 7. Bilješke s predavanja i seminara

Obavezna lektira: Paul Auster, Njujorška trilogija

Michael Chabon, Sindikat jidiških policajaca

Michael Cunningham, Sati

Don DeLillo, Bijela buka

Bret Easton Ellis, Američki psiho

Jeffrey Eugenides, Nevina samoubojstva

Cormac McCarthy, Krvavi meridijan

Toni Morrison, Voljena

Annie Proulux, Planina Brokeback, Obavijesti o kretanju brodova

Thomas Pynchon, Dražba predmeta 49

Philip Roth, Američka pastorala

Jonathan Safran Foer, Sve je rasvijetljeno

Jane Smiley, Tisuću jutara

IZBORNA LITERATURA 1. Baudrillard, Jean: Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. 2. Butler, Christopher: Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, 2007. 3. Fink, Bruce: Lacanovski subjekt: između jezika i jouisssance, Kruzak, Zagreb, 2009. 4. Čale-Feldman, Lada i Tomljenović, Ana: Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam international, Zagreb,

2012. 5. Eagleton, Terry: Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987. 6. Hutcheon, Linda: The Politics of Postmodernism, Routledge, London i New York, 2002. 7. Jameson, Frederic: Capitalism, or the Cultural Logic of Late Capitalism, Duke University Press, 2001. 8. Lyotard, Jean-Francois: Postmoderno stanje: izvještaj o znanju, Ibis-grafika, Zagreb, 2005. 9. Millard, Kenneth: Contemporary American Fiction: An Introduction to American Fiction since 1970, Oxford

University Press, 2000. 10. Peleš, Gajo: Tumačenje romana, ArTresor naklada, 1999. 11. Ruland, Richard i Bradbury, Malcolm: From Puritanism to Postmodernism: A History of American Literature,

Penguin Books, 1991. 12. Solar, Milivoj: Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, 1997. 13. Žmegač, Viktor: Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.


• Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. • U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove ne tolerira. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• mrežne stranice kolegija

• e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

• u vrijeme konzultacija

• e-mailom NAČIN POLAGANJA ISPITA

VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA / STUDENTICA:

• Seminarske aktivnosti Studenti su obavezni za seminarske sate pročitati odabrane lektirne naslove. Na nastavi aktivno sudjeluju u raspravama o odabranoj temi, postavljaju i odgovaraju na relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu. Studenti mogu sakupiti maksimalno 40 bodova za spomenute aktivnosti (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova da bi se isti priznavali).

• Seminarski rad

Studenti pišu jedan seminarski rad tijekom semestra. Seminarski rad treba imati minimalno 10 stranica teksta, font 12, times new roman, prored 1.5, te minimalno 10 bibliografskih izvora. Rok za predaju seminarskoga rada je zadnji tjedan nastave u semestru. Seminarski rad nosi 30 ocjenskih bodova.

• Usmeni ispit

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (50%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i takvi studenti mogu izaći na ispit ukupno triput, i to u redovitom i izvanrednom ispitnom roku te pritom mogu ostvariti najviše 10% ocjene. Nije moguće polagati završni ispit bez ostvarenih bodova na seminarskim aktivnostima i seminarskom radu. Završni ispit je usmeni i na njemu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Ispitom su pokrivena sva programska područja kolegija (kao i gradivo koje nije pokriveno međuispitima). Procjenjuje se poznavanje književnopovijesne i kritičke literature te umješnost usporedbe teorijskih aspekata iznesenih u propisanoj literaturi te tijekom predavanja. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove:

- za ocjenu izvrstan - 30 ocjenskih bodova - za ocjenu vrlo dobar - 20 ocjenska boda

- za ocjenu dobar - 15 ocjenskih bodova - za ocjenu dovoljan - 10 ocjenskih bodova - za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je pozitivno ocijenjenih seminarskih aktivnosti, seminarskoga rada i položenoga usmenog završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

- A – 90 – 100% ocjenskih bodova - B – 80 – 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 – 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 – 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 – 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

- izvrstan ( 5 ) – A - vrlo dobar ( 4 ) – B - dobar ( 3 ) – C - dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 18. 6. i 9. 7 u 11,00 Jesenski

izvanredni 2. i 9. 9. u 11,00


10. 3. P Uvod u suvremenu američku prozu

17. 3. P Thomas Pynchon S Dražba predmeta 49

24. 3. P Toni Morrison S Voljena

31. 3. P Don DeLillo S Bijela buka

7.4. P Cormac McCarthy S Krvavi meridijan

14.4. P Paul Auster S Njujorška trilogija

21. 4. P Jane Smiley S Tisuću jutara

28. 4. P Bret Easton Ellis S Američki psiho

5. 5. P Annie Proulux S Planina Brokeback, Obavijesti o kretanju brodova

12. 5. P Philip Roth S Američka pastorala

19. 5. P Jeffrey Eugenides S Nevina samoubojstva

26. 5. P Michael Cunningham S Sati

2. 6. P Michael Chabon S Sindikat jidiških policajaca

9. 6. P Jonathan Safran Foer S Sve je rasvijetljeno




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Interpretacija književnog teksta Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni diplomski studij Semestar 2. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom 10.15-13.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija dr. sc. Marina Biti, red. prof.

Kabinet 709 Vrijeme za konzultacije nakon nastave i u vrijeme dogovorenih konzultacija

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Saša Stanić, prof.Kabinet 709

Vrijeme za konzultacije nakon nastave i u vrijeme dogovorenih konzultacija Telefon


SADRŽAJ KOLEGIJA

Interpretacija i povijest književnosti. Interpretacija i književna kritika. Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey). Predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta. Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja. Ecovi modeli interpretacije s osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji. Tijekom nastavnog procesa osobita se važnost pridaje radu na odabranim književnim predlošcima koji se interpretiraju na satu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanih predavanja i izvršenih svih obveza na kolegiju Interpretacija književnog teksta studenti će biti sposobni:

∗ analizirati književni predložak primjenom različitih interpretativnih paradigmi ∗ analizirati književni tekst s obzirom na različite kontekste čitanja (opus autora, razdoblje, povijesna

epoha, ideološki kontekst...)

∗ demonstrirati dosljednu primjenu određenog modela čitanja na odabranom predlošku NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome











1. Barthes, R., Kritika i istina, Algoritam, Zagreb, 2009. 2. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. (odabrani pojmovi) 3. Eco, U., Granice tumačenja, Paideia, Beograd, 2001. 4. Nöth, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja) 5. Škreb, Z., Stamać, A. Uvod u književnost, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. (poglavlje o

interpretaciji) IZBORNA LITERATURA

1. Barker, C., Galasinski, D., Cultural Studies and Discourse Analysis, London – Thousand Oaks, New Delhi 2001.

2. Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb 1991. 3. Biti, V., Upletanje nerečenog, Zagreb 1994. 4. Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo 1965. 5. Eco, U., Intentio lectoris: napomene o semiotici recepcije, Treći program Hrvatskog radija (1995), br.

47, str. 21-30. 6. Eco, U., Interpretacija i nadinterpretacija (ulomci), Književna smotra, god. 28 (1996), br. 100 (2), str.

189-200. 7. Frangeš, I. i Žmegač, V., Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 8. Franz, Marie-Louise von, Interpretacija bajki, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2007. 9. Gadamer, Hans-Georg, Istina i metoda: osnovi filozofske hermeneutike, Veselin Masleša, Sarajevo,

1978. 10. Hufnagel, E., Uvod u hermeneutiku, Zagreb 1993. 11. Kubinova, M., Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema, u: Umjetnost riječi,

god. 36 (1992), br. 3, str. 253-265. 12. Lehtonen, M., The Cultural Analysis of Texts, Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi 2000. 13. Mikulić, B., Rat interpretacija, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 40-47. 14. Pavletić, V., Kako razumjeti poeziju, Zagreb 1995. 15. Solar, Milivoj, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 16. Spivak, G. Ch., How to read a 'culturally different' book, u: Barker, F. – Hulme, P. – Iversen, M. (ur.),

Colonial Discourse/Postcolonial Theory, Manchester University Press, Manchester – New York, 1994. 17. Umijeće interpretacije: zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja akademika Ive Frangeša (priredili

Dunja Fališevac, Krešimir Nemec), Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 18. Izbor iz edicije Ključ za književno djelo (Školska knjiga)


• Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan izostanak je 30% od sveukupnih nastavnih sati). • Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Da bi mogli pohađati seminarsku nastavu, studenti se trebaju unaprijed pripremati (čitanje dogovorenih

predložaka) Tijekom semestra studenti trebaju pripremiti i izložiti seminarski rad


Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Studenti su obavezni položiti ispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 20 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora u seminarskim radovima kao i u svim drugim pisanim radovima smatrat će se intelektualnom krađom te će biti sankcionirano.

ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 19. 6. i 3. 7. 2015. u 11.00 sati

Jesenski izvanredni

4. i 11. 9. 2015. u 11.00 sati


1 Uvodno predavanje: sadržaj kolegija i obveze studenata.

2 Interpretacija i povijest književnosti; interpretacija i književna kritika.

3 Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey); predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur).

4 Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta.

5 Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja.

6 Ecovi modeli interpretacije s posebnim osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije.

7 Samostalna izrada pisanog zadatka (interpretacija).

8 J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija.

9 Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). 10 Kolokvij

11 Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji.

12 Zaključno predavanje

13 Izlaganje seminarskih radova






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz suvremene hrvatske književnosti Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti, jednopredmetni i dvopr. Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 16.15-18.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Milorad Stojević

Kabinet 710 Vrijeme za konzultacije srijedom 12.45-14.15




e-mail -


Strip kao „deveta umjetnost” od staroegipatskih vremena, predkolumbovskog vremena u Americi (Cortesovo „otkriće”), europskog ranokršćanskog i srednjovjekovnog razdoblja (tapiserija iz Bayeuxa) podjednako funkcionira i kao slikarska i kao neka vrst literarnog ostvarenja. Strip se literarno ostvaruje ponajprije u načinu fabulativnosti i konstruktibilnim elementima nalik priči, romanu, navlastito povjesnici/kronološkoj priči, u našim krajevima kao umjetnička obrada biblijskih tema u crkvenim i sličnim vitrajima, u slijedu tematski povezanih slika, i sl. Osim te prastare povijesti u tijeku izvedbe kolegija znatna će pozornost biti na razvitku suvremena stripa od W. Hogartha i R. Töpffera do današnjih dana. U tome će se nastojati dati podjednako opis individualnosti svakoga autora, kao i njihov prinos umjetnosti stripa. Bit će to usporedno povezano s opisom/propitivanjem umjetničke forme stripa, pitanjima što se sve tom formom može postići, potom kako definirati strip, koji su njegovi osnovni elementi, kako um procesira jezik stripa, itd. Stanovita pozornost bit će u kolegiju posvećena strukturnoj korespondenciji između beletrističke proze, ali i one historiografske, i stripa. U tome su, kao primjeri, dosta važne adaptacije tekstova glasovitih pisaca, a kolegij će govoriti i hrvatskim vezama književnosti i stripa a glede Šenoe, Zagorke i još nekih hrvatskih pisaca u „adaptaciji” A. Maurovića, Ž. Bekera, K. Zimonića, R. Devlića i drugih. U tijeku trajanja kolegija studenti će biti upoznati i sa žanrovskom slikom stripa, s jedne strane po tematskoj osnovi, po namjeni (npr. propagandni/reklamni strip, politički, industrijski, onaj sa strogim pedagoškim namjerama, itd.), a s druge strane po likovnoj osnovi, gdje u prvi plan dolazi kreativnost inovacije unutar definiranih granica što strip jest. Problem kolegija bit će i način recepcije značajnih djela stripa, uspoređujući ih s odnosom „teške” i „lake” književnosti, odnosno s kontinuitetom ambivalentnih protega ukusa. U svemu će za kolegij biti važne „digresije” povezane s likovnom umjetnošću i načinima na koji je suvremeni mediji promiču putem stripa, od pulp tiskovina do bibliofilskih izdanja za strip-fanove.


Produbljivanje znanja iz povijesti hrvatske i svjetske književnosti i likovnosti, kao i književnosti i likovne teorije, stjecanje temeljnih informacija o žanru općenito i o žanru kriminalističkoga romana posebno.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x



Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij)

1 50

Kontinuirana provjera znanja 2 (seminar)

1 50

ZAVRŠNI ISPIT - -

UKUPNO 3 100












1. Veljko Krulčić, Hrvatski poslijeratni strip (antologija), Istarska naklada, Pula 1984. 2. Slavko Draginčić i Zdravko Zupan , Istorija jugoslovenskog stripa I - do 1941 godine, Forum, Novi Sad 1986. 3. Scott McCloud, Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost, Mentor, Zagreb 2005. 4. Scott McCloud, Kako crtati strip, Pripovijedne tajne stripa i mange, Mentor, Zagreb 2005. 5. Will Eisner, Comics and Sequential Art, Poorhouse Press, 1985. i 1990

IZBORNA LITERATURA

1. Ivica Ivanišević, Sto mu jelenskih rogova!, VBZ, Zagreb 2004. 2. - internetski i slični download izvori (redukcijski izbor u dogovoru s profesorom)


Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira. Polažu pismeni ispit (kolokvij).


Usmeno, web fakulteta, mail, telefon


Usmeno, web fakulteta, mail, telefon


Pismeni ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 18. 6. i 2. 7.

Jesenski izvanredni

3. i 10. 9.


1. Uvod u teoriju stripa: osnovni elementi umjetničke forme stripa; moguća definicija



4. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme

5. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme i dodiri s ostalim umjetnostima; primjeri prožimanja

6. Povijest stripa i opći dodiri s književnošću

7. Povijesna “svijest” o naraciji i stripu: funkcionalnosti pripovijedanja

8. Razvitak svijesti o umjetnosti slijeda: XIX, stoljeće. Primjeri. Autori.

9. Hoghart i Töpffler: počeci suvremenog stripa; literarnost stripa, svijest o funkcionalnoj likovnosti

10. Svjetski strip od 16. 2. 1896. do danas: stilovi, autori, namjene, strukture razvitka žanra

11. Svjetski strip od 16. 2. 1896. do danas: stilovi, autori, namjene, strukture razvitka žanra

12. Hrvatski strip od 1935. do danas: autori, likovna rješenja, literarni izvori, žanrovska opredjeljenja, stajališta o stripu

13. Maurović i “ostali”: što je deveta umjetnost a što je u njoj književno

14. Strip i književnost: konvergencija i divergencija sa stajališta “teorije ukusa”

15. Detaljno upoznavanjem s obvezama glede kolegija Odabrane teme iz suvremene hrvatske knjiž. / Strip i književnost, što je sadržano u Izvedbenome planu




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljska kinematografijaStudij preddiplomskiSemestar ljetniAkademska godina 2014/2015Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak 15.15-18.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska

Kabinet 611Vrijeme za konzultacije Srijeda 15.30-17.00


Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnovni cilj kolegija je upoznanje studenata s povješću poljske kinematografije (najvažnji redatelji i glumci, najvažnija filmska djela) i, kroz prikazane filmove, približenje poljske povjesti i kulture. Sekundarni cilj kolegija je upoznanje studenata s osnovnom filmološkom terminologijom te osposobljenje studenata za korištenje navedenog znanja pri analizi gledanih filmova.

Sadržaj kolegija: - osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti, uvod u filmološku terminologiju; - uvod u povjest poljskog filma (periodizacija, poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća, važni redatelji i

glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade); - poljski film izvan poljske, poljski dobitnici Oscara, istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu; - Poljska filmska škola - Film «moralnog nemira» - Povjesni film - Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije - Književnost i filmske adaptacije - Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame

- Nezavisni i amaterski film


Nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza student će biti sposoban: - prepoznati i opisati bitne karakteristike djela važnih za poljsku kinematografiju - prepoznati i objasniti odabrane termine iz filmologije - primijeniti stečena teorijska znanja u analizi filmskog djela





Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 0

Kontinuirana provjera znanja 1* 1 50 Kontinuirana provjera znanja 2** 1 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnog ispita 0 UKUPNO 3 100

*pismeni rad **kolokvij Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Turković Hrvoje, Nacrt filmske genologije, Zagreb 2010. 2. Tymowski Marek, Kratka povjest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb 1999. 3. Filmski leksikon, (ur. Bruno Kragić i Nikica Gilić), Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb,

2003.

IZBORNA LITERATURA

1. Lubelski Tadeusz, Historia kina polskiego: Twórcy, filmy konteksty, Chorzów 2008.


Pohađanje nastave smatra se obaveznim.


Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta


Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.


Nema završnog ispita.


Rok za predaju pismenih zadataka: predzadnji tjedan u semestru. Osobe koje ne donesu sve zadatke nemaju pravo na potpis.


ISPITNI ROKOVI

Zimski -


-

Ljetni 17.06, 1.07

Jesenski izvanredni

1.09, 8.09


1 Osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti. Uvod u povjest poljskog filma (I) – poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća.

2 Uvod u povjest poljskog filma (II) – važni redatelji i glumci, važni redatelji i glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade, poljski dobitnici Oscara. Uvođenje u filmološku terminologiju. Projekcija filma. Analiza filma

3 Uloga glazbe u filmu. Najznačajniji poljski skladatelji filmske glazbe Projekcija filma. Analiza filma

4 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje. Projekcija filma. Analiza filma

5 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma.

6 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje. Projekcija filma. Analiza filma.

7 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma.

8 Književnost i filmske adaptacije. Projekcija filma. Analiza filma.

9 Povjesni film. Projekcija filma. Analiza filma.

10 Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije. Projekcija filma. Analiza filma.

11 Književnost i filmske adaptacije. Projekcija Usavršavanje - dodatne aktivnosti, razni tečajevi, školovanja. Radne imenice. Pisanje CV, zamolbi i sl.

12 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma.

13 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma.

14 Istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu. Projekcija filma. Analiza filma.

15 Nezavisni i amaterski film. Projekcija filma. Analiza filma.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija književnosti u nastavi književnosti

Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnički modul

Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 12.15-14:00, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.00-12.00 sati




e-mail -


Pripremiti studenta za proces poučavanja učenika osnovnim pojmovima iz teorije književnosti u srednjoškolskoj nastavi književnosti. Studenta se uvodi u načine i metode poučavanja književnoteorijskih pojmova i njihovu primjenu na sve književne rodove i vrste.


Nakon odslušanoga predmeta i ostvarenih obveza student će moći: 1. opisati i objasniti pojmovni sustav teorije književnost; 2. opisati i objasniti složenost poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi o književnosti; 3. primijeniti metode poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi; 4. razumjeti suodnos između teorijskoga pristupa književnom djelu i doživljaja književnoga djela; 5. primijeniti književnoteorijske pojmove na književno djelo; 6. pripremiti književno djelo za književnoteorijsku analizu; 7. pripremiti učenike da doživljajni odnos prema književnom djelu povežu s književnoteorijskim pojmovima.





Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 40 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100












1. Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga Zagreb, 2012. 2. Dubravka Bouša-Slabinac, Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija književnosti (lirski, epski, dramski i

diskurzivni rod): teorija pisanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009. 3. Zvonimir Diklić, Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2009 4. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

IZBORNA LITERATURA

1. Leopoldina Veronika Banaš, Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Školske novine, Zagreb, 1991.

2. Marijana Češi, Mirela Barbaroša-Šikić (ur.), Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika: suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama, Naklada Slap i Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Jastrebarsko, 2008.

3. Zvonimir Diklić, Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti: metodički aspekti, Školska knjiga, Zagreb 1989. 4. Zvonimir Diklić, Osnove teorije i nastavne interpretacije lirske poezije, Školske novine, Zagreb, 2009. 5. Milivoj Solar, „Svrha nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.

Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 56-61. 6. Zdenko Škreb, „Pitanje nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.

Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 20-28. 7. Vlado Pandžić, Putovima školske recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2001. 8. Grigor Vitez, „Djetinjstvo i poezija“, Umjetnost i dijete, br. 3, II, 1969, Zagreb


• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.


• U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.


• Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.


Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) : • Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena kolokvija. Kriterij za dobivanje bodova je 50 posto

točno riješenih zadataka. Na prvom se kolokviju može ostvariti maksimalno 40 bodova. Ispit se sastoji od 4 zadatka esejskoga tipa. Drugi se kolokvij sastoji od tri zadatka i može se ostvariti maksimalno 30 bodova. U sadržaj oba kolokvija ulazi literatura koja se obrađuje u seminarskom dijelu nastave kolegija.

Napomena: Kolokviji se polažu tokom travnja i svibnja. Završni ispit:

• Završni ispit je pismeni. • Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje

50% ocjene. • Završni se ispit sastoji od tri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno dobiti 30 bodova.

Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 19. 6. i 3. 7. u 9 (P)

Jesenski izvanredni

4. i 11. 9. u 9 (P)


10. 3. Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti I

17. 3. Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti II

24. 3. Igra, imaginacija i estetski odgoj

31. 3. Poučavanje književnih rodova, književne vrste, klasifikacija unutar vrsta. Složenost pojma

7. 4. Poučavanje književne epohe, razdoblja i pravaca. Složenost pojma

14. 4. Poučavanje razlike između jezične i književne strukture

21. 4. Kontinuirana provjera znanja I

28. 4. Poučavanje stilskih figura I

5. 5. Poučavanje stilskih figura II

12. 5. Poučavanje osnovnih pojmovi teorije pripovijedanja: motiv, tema, ideja, pripovjedač, priča, fabula, siže, stil

19. 5. Primjena načela teksta u obradbi književnoteorijskih pojmova

26. 5. Kontinuirana provjera znanja II

2. 6. Uvođenje i položaj književnoteorijskih pojmova u strukturi nastavnoga sata obrade književnoga djela: književnoteorijski pojam u fazi motivacije za recepciju književnoga teksta, zadaci koji se odnose na analizu književnoga djela. Zadatci u vezi s književnoteorijskim pojmovima u sintezi sata.

9. 6. Ispitivanje i vrednovanje usvojenih književnoteorijskih pojmova: izrada zadataka objektivnoga tipa, izrada zadataka esejskoga tipa, izrada zadataka rješavanja problema.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanjaStudij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 13.15 do 16.30 sati u predavaonici br. 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karol Visinko

Kabinet 609 Vrijeme za konzultacije srijedom od 11.30 do 13. sati

Telefon 265-669 e-mail [email protected] ; [email protected]



e-mail /


Jezični odgoj i obrazovanje u školskome predmetu Hrvatski jezik. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnoga odgoja i obrazovanja. Usvajanje i učenje hrvatskoga jezika. Teorije učenja jezika. Sociolingvistička i psiholingvistička istraživanja. Učitelj i učenik u procesu jezičnoga odgoja i obrazovanja. Znanja o govornom razvoju. Tipovi nastavnih sati i specifičnost ustroja (struktura) nastavnih sati u nastavnom području hrvatski jezik i nastavnom području jezično izražavanje. Nastava hrvatskoga jezika: rječnik, slovnica, pravogovor i pravopis. Razvijanje jezičnih sposobnosti i vještina – jezične vježbe, zadatci i igre. Pitanja i zadatci u nastavi hrvatskoga jezika. Ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika. Nastava jezičnoga izražavanja – jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Komunikacijska jezična kompetencija (u skladu sa zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike). Povezanost jezičnih djelatnosti čitanja i pisanja u školi. Pristupi poučavanju pisanju. Oblici jezičnoga izražavanja u osnovnoj i srednjoj školi. Učenik u procesu poučavanja čitanja i pisanja. Učenički rječnik – pojam i rezultati istraživanja. Razine uvježbavanja u poučavanju pisanja. Istraživanja učenikova pisanja. Ocjenjivanje jezičnih djelatnosti učenika. Vrjednovanje i samovrjednovanje pisanih radova učenika (praćenje, provjeravanje, ispitivanje, ocjenjivanje). Učeničko literarno i novinarsko stvaralaštvo. Učeničko recitatorsko i scensko stvaralaštvo. Metodičke vježbe: radionice u nastavi hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja; ispravljanje učeničkih sastavaka; pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa; vođenje diktata; pripremanje lingvometodičkih predložaka.


Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći:

1. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnog odgoja i obrazovanja, napose složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik

2. navesti i primijeniti sastavnice govornoga razvoja te relevantna sociolingvistička i psiholingvistička istraživanja, osobito ona koja se odnose na učenički rječnik, čitanje i pisanje

3. opisati i objasniti specifičnosti usvajanja i učenja jezika i razlikovati teorije učenja i poučavanja jezika 4. opisati i objasniti pojavu različitih oblika jezičnoga izražavanja u obveznim nastavnim programima za osnovnu i

srednju školu (navesti odrednice kojima se navodi nužnost, važnost i vrijednost svakog oblika jezičnoga izražavanja)

5. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja ustroja nastavnih sati hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja u osnovnoj i srednjoj školi

6. razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe poučavanju jeziku i jezičnome izražavanju, osobito pristupe procesu poučavanju čitanju i pisanju, oprimjeriti i argumentirati nužnost i važnost razlika između osnovne i srednje škole

7. razlikovati i analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima; razumjeti njihovu primjenu u skladu s osobitostima jezičnih sadržaja i sadržaja jezičnoga izražavanja te sposobnostima učenika određene dobi

8. izraditi ispitne sadržaje za provjeravanje i vrjednovanje učenikovih znanja, sposobnosti i vještina u području hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja (putem organiziranih metodičkih vježbi)

9. sa sigurnošću vrjednovati učenički sastavak

10. znalački odabirati tekstove u funkciji lingvometodičkih predložaka; u vezi s tim pripremiti vježbe i zadatke za funkcionalno učenje i uvježbavanje gramatike, pravopisa, rječnika i oblika jezičnoga izražavanja.


Predavanja Metodičke vježbe Konzultacije Samostalni radx x x x



Pohađanje nastave (sudjelovanje u metodičkim vježbama)

0,5 -

Kolokvij: 1. poznavanje metodičke teorije

(obvezna literatura i ostali izvori)

2. sadržaj po izboru

2

30

20

Nastava jezičnoga izražavanja: Ispravak učeničkoga sastavka

1 25

Nastava hrvatskoga jezika (gramatika, pravopis, rječnik): Izvedba dijela nastavnog sata → motivacija, lingvometodički predložak, zapažanje i promatranje jezične pojave, najava cilja nastavnoga sata, te primjeri za vježbu jezične pojave (jezične vježbe i igre, diktati, stvaralački i istraživački zadatci).

0,5 25

UKUPNO 4 100












1. Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, Školska knjiga, 1998., odabrana poglavlja: • str. 461.-510. • poznavanje poglavlja: Utvrđivanje gramatičkoga znanja jezičnom analizom naslova (552.-566.);

Utvrđivanje gramatičkoga znanja govornom vježbom (574.-584.); Strip u nastavi Hrvatskoga jezika (585.-602.)

• izbor jednog od četiriju poglavlja: Jezik Augusta Šenoe u nastavi Hrvatskoga jezika (632.-639.); Riječ Tina Ujevića u nastavi Hrvatskoga jezika (640.-648.); Proučavanje pjesničkoga jezika Dobriše Cesarića i Dragutina Tadijanovića u nastavi Hrvatskoga jezika (649.-664.); Nonsensna i normativna gramatika Zvonimira Baloga u nastavi Hrvatskoga jezika (665.-676.)

2. Dragutin Rosandić, Od slova do teksta i metateksta, Zagreb, Profil, 2002., odabrana poglavlja: • str 113.-145. (leksičke vježbe)

3. Karol Visinko, Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika - Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010.

4. Karol Visinko, Čitanje: poučavanje i učenje, Zagreb, Školska knjiga, 2014.

IZBORNA LITERATURA

1. Preporučuje se kao izvor metodičkih vježbi u procesu pripremanja metodičkih vježbi: • Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga, 1996., str. 249.-

453. • Dragutin Rosandić i Irena Rosandić, Hrvatski jezik u srednjoškolskoj nastavi, Zagreb, Školske novine,

1996.

2. Zdenka Gudelj-Velaga, Nastava stvaralačke pismenosti, Zagreb, Školska knjiga, 1990.

3. Karol Visinko, Diktati u nastavnoj teoriji i praksi, Zagreb, Profil International, 2015.

4. Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika : Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama : Radovi sa Simpozija učitelja i nastavnika Hrvatskoga ezika, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje i Naklada Slap, 2007, str. 9.-125.

5. Pismenost – europske perspektive: Zbornik radova s međunarodnoga seminara, Zagreb, 2002.


Student je obvezan prisustvovati svim predavanjima i metodičkim vježbama. Od studenta se očekuje aktivan odnos u nastavi. Tijekom nastave, poglavito tijekom metodičkih vježbi, student ostvaruje aktivnosti koje mu se boduju ocjenskim bodovima, što je prikazano u tablici o sustavu ocjenjivanja. Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi međusobno se isprepleću. U individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u skupinama ili u parovima student će tijekom trajanja izvedbe kolegija pripremiti i demonstrirati nekoliko metodičkih vježbi te će pristupiti kolokviju.


Predavanja Vježbe Elektronička pošta Mrežne stranice


Na predavanjima i tijekom vježbi, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Student polaže kolokvij i u pisanom radu prilaže dogovorene zadatke (v. tablicu o sustavu ocjenjivanja).



ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. i 25. 2. u 12 (U) Proljetni

izvanredni 8. 4. u 12 (U)

Ljetni 17. 6. i 1. 7. u 12 (U) Jesenski

izvanredni 4. i 11. 9. u 12 (U)


4.3.2015. Povezivanje nastave hrvatskoga jezika i nastave jezičnoga izražavanja s nastavom književnosti i nastavom medijske kulture Tipovi i ustroj nastavnih sati hrvatskoga jezika i nastavnih sati jezičnoga izražavanja

11.3.2015. Put spoznavanja jezika (nastavno područje: hrvatski jezik)Slušanje, govorenje, čitanje i pisanje (nastavno područje: jezično izražavanje)

18.3.2015 Različitost oblika jezičnoga izražavanja Poučavanje pisanja kao proces Uvježbavanje sastavljanja

25.3.2015. Školska zadaća Zadatci objektivnog tipa Diktati

1.4.2015. Učenički rječnik Učenički sastavak Vježba: ispravljanje učeničkih sastavaka

8.4.2015. U tjednu proljetnih rokova nema nastave.

15.4.2015. Vježba: ispravljanje učeničkih sastavaka(nastavak)

22.4.2015. Poučavanje hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja u srednjoj školiPovijest hrvatskoga jezika u srednjoj školi

29.4.2015. Nastava hrvatskog jezika (gramatika, pravopis, rječnik) – metodičke vježbe koju izvode studenti

6.5.2015. Nastava hrvatskog jezika (gramatika, pravopis, rječnik) – metodičke vježbe koju izvode studenti

13.5.2015. Literarno izražavanje učenika Vježba: analiza učeničkoga rječnika u uspjelim učeničkim literarnim radovima

20.5.2015. Novinarsko izražavanje učenikaVježba: analiza učeničkoga rječnika u uspjelim učeničkim novinarskim radovima

27.5.2015. Učenički sastavak u srednjoj školi – školski esej (državna matura)

3.6.2015. Zaključna ocjena iz školskog predmeta Hrvatski jezik (sastavnice ocjenjivanja)

10.6.2015. Kolokvij – provjeravanje znanja iz metodičke teorije




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Školska praksa – metodički praktikum iz predmeta Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja

Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+3

Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom na Filozofskom fakultetu i u vježbaonici ( u skladu s rasporedom)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Dr. sc. Sanja Grakalić-Plenković

Kabinet vanjski suradnik – Kroatistika – 6. kat Vrijeme za konzultacije U dogovoru sa studentima




e-mail /


Tijekom semestra studenti borave u školama vježbaonicama. Studenti prate nastavu Hrvatskoga jezika, i to za sljedeća nastavna područja: *HRVATSKI JEZIK * JEZIČNO IZRAŽAVANJE * KNJIŽEVNOST * MEDIJSKA KULTURA (samo u osnovnoj školi) U školama vježbaonicama nastavu izvode mentori, učitelji/profesori Hrvatskoga jezika. Pokazni su nastavni sati u skladu s nastavnim programima koje ostvaruju mentori. Budući da su studenti već upoznati s nastavnim programima, potrebno je da ih učitelji/profesori mentori upoznaju s onim nastavnim programima koji će im tijekom rada u vježbaonici biti potrebni (izvedbeni). To je moguće ostvariti u redovitim konzultacijama prigodom pripremanja studenata za izvedbu nastavnoga sata, koji je metodička vježba. Metodička se vježba opisno ocjenjuje da bi se vrjednovao rad studenta u procesu njegova metodičkoga obrazovanja. Ta ocjena nije konačna ocjena kolegija. Profesor (vanjski suradnik kojemu je povjerena nastava) vrjednuje sve radove studenata i donosi konačnu ocjenu uspješnosti studenta. U vježbaonicama studenti upoznaju osnovna nastavna sredstva za učenike i učitelje/profesore (udžbenike, priručnike za nastavu, učeničke bilježnice, pisane ispite znanja, zadaćnice u kojima učenici pišu školske zadaće, pripreme za nastavu, nastavne listiće, nastavne plakate, prezentacije i ostala sredstva koja

rabe u nastavi, tijekom pripremanja za nastavu ili u individualnome, individualiziranome, skupnome radu i radu u paru. Tijekom boravka u vježbaonicama, studenti susreću i načine praćenja i ocjenjivanja učenikova razvoja jezičnih i književnih (literarnih) sposobnosti i vještina, te načine ispitivanja i ocjenjivanja učenikova znanja o hrvatskome jeziku i književnosti. Kao osobito složeno, izdvaja se provjeravanje učenikova pisanja te ocjenjivanje školskih zadaća. Tijekom semestra student po dobivenim uputama prati nastavne sate hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti (u osnovnoj školi i medijske kulture). Na temelju spoznaja iz metodičke teorije koju sluša u metodičkim kolegijima na Fakultetu, student može dati metodički osvrt na praćene nastavne sate. Tijeko zimskoga semestra student priprema metodičku vježbu (izvedbu nastavnog sata) iz područja hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja ili književnosti za srednju školu, a tijekom ljetnoga semestra za osnovnu školu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon boravka u školama vježbaonicama i ostvarenih obveza student će moći: 1. pripremiti i samostalno izvoditi nastavni sat iz školskoga predmeta Hrvatski jezik 2. spremnije pratiti i analizirati izvedbe nastavnih u školskome predmetu Hrvatski jezik 3. temeljito i precizno izraditi pisanu pripremu za izvođenje nastavnoga sata iz školskoga

predmeta Hrvatski jezik.


Predavanja Metodičke vježbe Konzultacije Samostalni

rad u vježbaonici

x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski

rad Ostalo

x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ

BODOVA

Pohađanje nastave (sudjelovanje u metodičkim vježbama)

0,5 -

Praktični rad Izvedba nastavnoga sata iz školskoga predmeta Hrvatski jezik Pisana priprema Metodički osvrti

1,5

35

35

30

UKUPNO 2 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI

STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100

ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9

ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9

ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9

ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9

ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9

ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9

ocjenskih bodova


Udžbenici i priručnici za učitelje za nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi.

IZBORNA LITERATURA

Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature navedene za potrebe metodičkih kolegija (Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja, Metodika književnoga odgoja i obrazovanja i Uvod u poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti). Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature supstratnih disciplina.


Student je obvezan prisustvovati svim dogovorenim satima i konzultacijama u školama vježbaonicama. Tijekom boravka u školama vježbaonicama student bilježi važne pojedinosti o svim sastavnicama školske i nastavne prakse u koju je uključen.


Vježbe u vježbaonici Elektronička pošta Mrežne stranice


Tijekom vježbi, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


Nastavnu jedinicu prema svome izvedbenome programu a u skladu s utvrđenim terminima određuje učitelj/profesor mentor. Student uz pomoć učitelja/profesora mentora i sveučilišnoga nastavnika, asistenta (vanjskoga suradnika kojemu je povjerena nastava) priprema nastavni sat. Svoju pripremu student izlaže usmeno na konzultacijama uz potrebni pisani sadržaj (ustroj sata, plan ploče, metodički instrumentarij, nastavne listiće i sl.). Opširnu pisanu pripremu student predaje sveučilišnome nastavniku, asistentu (vanjskome suradniku kojemu je povjerena nastava), i to najkasnije tjedan dana nakon održanoga sata. Student je obvezan pridržavati se dogovorenih termina za izvođenje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi, te dogovorenih termina za konzultacije s mentorima i sa sveučilišnim nastavnikom.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. i 25. 2. u 12 (U)

Proljetni izvanredni 8. 4. u 12 (U)

Ljetni 17. 6. i 1. 7. u 12 (U)

Jesenski izvanredni 4. i 11. 9. u 12 (U)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM Hospitacije započinju u ožujku 2015. godine. Nakon hospitacija slijede pojedinačne metodičke vježbe studenata

NAPOMENA: ZBOG PREGOVORA SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA I MENTORIMA NIJE JOŠ MOGUĆE PRECIZIRATI RASPORED HOSPITACIJA I PREDVIĐENIH METODIČKIH VJEŽBI.

METODIČKI PRAKTIKUM ODRŽAVAT ĆE SE SVAKOG PETKA U VRIJEME DOGOVORENO SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA. DIO ĆE SE METODIČKIH VJEŽBI OSTVARIVATI NA FAKULTETU. NASTAVU ĆE IZVODITI ASISTENT, VANJSKI SURADNIK KOJEMU JE POVJERENA NASTAVA.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija književnosti u nastavi književnosti

Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnički modul

Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 12.15-14:00, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.00-12.00 sati




e-mail -


Pripremiti studenta za proces poučavanja učenika osnovnim pojmovima iz teorije književnosti u srednjoškolskoj nastavi književnosti. Studenta se uvodi u načine i metode poučavanja književnoteorijskih pojmova i njihovu primjenu na sve književne rodove i vrste.


Nakon odslušanoga predmeta i ostvarenih obveza student će moći: 1. opisati i objasniti pojmovni sustav teorije književnost; 2. opisati i objasniti složenost poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi o književnosti; 3. primijeniti metode poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi; 4. razumjeti suodnos između teorijskoga pristupa književnom djelu i doživljaja književnoga djela; 5. primijeniti književnoteorijske pojmove na književno djelo; 6. pripremiti književno djelo za književnoteorijsku analizu; 7. pripremiti učenike da doživljajni odnos prema književnom djelu povežu s književnoteorijskim pojmovima.





Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 40 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100












1. Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga Zagreb, 2012. 2. Dubravka Bouša-Slabinac, Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija književnosti (lirski, epski, dramski i

diskurzivni rod): teorija pisanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009. 3. Zvonimir Diklić, Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2009 4. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

IZBORNA LITERATURA

1. Leopoldina Veronika Banaš, Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Školske novine, Zagreb, 1991.

2. Marijana Češi, Mirela Barbaroša-Šikić (ur.), Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika: suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama, Naklada Slap i Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Jastrebarsko, 2008.

3. Zvonimir Diklić, Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti: metodički aspekti, Školska knjiga, Zagreb 1989. 4. Zvonimir Diklić, Osnove teorije i nastavne interpretacije lirske poezije, Školske novine, Zagreb, 2009. 5. Milivoj Solar, „Svrha nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.

Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 56-61. 6. Zdenko Škreb, „Pitanje nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.

Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 20-28. 7. Vlado Pandžić, Putovima školske recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2001. 8. Grigor Vitez, „Djetinjstvo i poezija“, Umjetnost i dijete, br. 3, II, 1969, Zagreb


• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.


• U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.


• Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.


Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) : • Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena kolokvija. Kriterij za dobivanje bodova je 50 posto

točno riješenih zadataka. Na prvom se kolokviju može ostvariti maksimalno 40 bodova. Ispit se sastoji od 4 zadatka esejskoga tipa. Drugi se kolokvij sastoji od tri zadatka i može se ostvariti maksimalno 30 bodova. U sadržaj oba kolokvija ulazi literatura koja se obrađuje u seminarskom dijelu nastave kolegija.

Napomena: Kolokviji se polažu tokom travnja i svibnja. Završni ispit:

• Završni ispit je pismeni. • Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje

50% ocjene. • Završni se ispit sastoji od tri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno dobiti 30 bodova.

Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 19. 6. i 3. 7. u 9 (P)

Jesenski izvanredni

4. i 11. 9. u 9 (P)


10. 3. Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti I

17. 3. Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti II

24. 3. Igra, imaginacija i estetski odgoj

31. 3. Poučavanje književnih rodova, književne vrste, klasifikacija unutar vrsta. Složenost pojma

7. 4. Poučavanje književne epohe, razdoblja i pravaca. Složenost pojma

14. 4. Poučavanje razlike između jezične i književne strukture

21. 4. Kontinuirana provjera znanja I

28. 4. Poučavanje stilskih figura I

5. 5. Poučavanje stilskih figura II

12. 5. Poučavanje osnovnih pojmovi teorije pripovijedanja: motiv, tema, ideja, pripovjedač, priča, fabula, siže, stil

19. 5. Primjena načela teksta u obradbi književnoteorijskih pojmova

26. 5. Kontinuirana provjera znanja II

2. 6. Uvođenje i položaj književnoteorijskih pojmova u strukturi nastavnoga sata obrade književnoga djela: književnoteorijski pojam u fazi motivacije za recepciju književnoga teksta, zadaci koji se odnose na analizu književnoga djela. Zadatci u vezi s književnoteorijskim pojmovima u sintezi sata.

9. 6. Ispitivanje i vrednovanje usvojenih književnoteorijskih pojmova: izrada zadataka objektivnoga tipa, izrada zadataka esejskoga tipa, izrada zadataka rješavanja problema.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Njegovanje kulturne baštine: izrada školskih dijalekatnih rječnika

Studij Diplomski HJK1 Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 9.15-11.00, dv. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Silvana Vranić

Kabinet 706 Vrijeme za konzultacije Utorak 11,00-12,30

Telefon 265-682 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Mirjana Crnić Novosel, prof. Kabinet 614

Vrijeme za konzultacije utorak 12,30-14,00 Telefon 265-787


SADRŽAJ KOLEGIJA

• U predavanjima se studenti upoznaju s važnim teorijskim leksikografskim pitanjima: položajem školskih dijalekatnih rječnika u leksikografskoj klasifikaciji, vrstama takvih rječnika, načelima i mogućim pristupima u analizi dijalekatnih leksikografskih djela i u izradbi samostalnih i aneksnih rječnika u hrvatskoj dijalektologiji, odnosno s načinom prikupljanja leksičke građe, izvorima korpusa, obradbom građe, organizacijom natukničkog članka i temeljnim pojmovima, primjerice: glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti.

• Na seminarima se izrađuju upitnici za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica, određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase, kao i nacrti obradbe građe, analizira se organizacija natukničkog članka odabranih dijalekatnih rječnika, uporaba ekvivalenta hrvatskoga standardnog jezika, rečenične potvrde natuknica, razlike u obradbi rječnika jednoga govora i više mjesnih govora. Nakon provedena istraživanja provjerava se obradba podataka. Uz obradbu leksikoloških podataka dobivenih vlastitim istraživanjem studenti se mogu odlučiti za ekscerpiranje, analizu i obradbu građe iz postojećih dijalektoloških opisa, ogleda govora ili dijalekatnih rječnika.

• Studenti se poučavaju u određivanju istraživačkih zadataka učenicima u sastavljanju školskih rječnika u okviru dijalektoloških izvannastavnih aktivnosti. Upućuje ih se na primjenu rječničkoga fonda u nastavi hrvatskoga jezika na satovima kojima se promiče načelo zavičajnosti i njeguje kulturna baštine te u okviru izvannastavnih aktivnosti (literarne, recitatorske, dramske družine itd.).


• razvijen senzibilitet za njegovanje kulturne baštine i promicanje načela zavičajnosti, a time i multikulturalnosti (bogatstvo supkultura Hrvatske – razlikuju se dijalektološkim kriterijima, kroz zavičajni jezik čuvaju i običaje i ostale vidove kulturne baštine)

• razvijen interes i svijest o potrebi prikupljanja i obradbi leksikografske građe zavičajnoga jezika u izvannastavnim aktivnostima

• objasniti važnost prikupljanja rječničkoga fonda zavičajnoga jezika kao dijela kulturne baštine

• objasniti ulogu zavičajnoga jezika u komunikacijskoj kompetenciji učenika • objasniti ulogu zavičajnoga jezika, pa tako i rječnika pojedinoga idioma, u očuvanju i

prenošenju kulturne tradicije • objasniti vrijednost izrade rječnika u komunikacijskoj kompetenciji učenika – razlikovanje

zavičajnoga idioma od standardnoga jezika • opisati i objasniti vrijednost prikupljenoga rječničkoga fonda u jezičnom izražavanju učenika

u osnovnoj i srednjoj školi (primjenu rječničkoga fonda u nastavi hrvatskoga jezika na satovima kojima se promiče načelo zavičajnosti i njeguje kulturna baština te u okviru izvannastavnih aktivnosti: literarne, recitatorske, dramske družine itd.).



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad OstaloX Multimedija i Internet X


Pohađanje nastave 1 - Međuispit 0,5 20Istraživanje (s rezultatima prezentiranim u pisanom obliku)

1,5 80

ZAVRŠNI ISPIT - UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovog teksta).











Lisac, J., Leksičke značajke čakavskih dijalekata, Hrvatski dijalekti i jezična povijest, 1996, str. 43-64.

Lukežić, I., Teorijske i metodološke postavke za izradbu rječnika grobničkog govora, Grobnički zbornik, 3, 1994, str. 64-70.

Lukežić, I., S. Zubčić, Grobnički govor 20. st., Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, Grobnik, 2007.

Menac-Mihalić, M., Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Moguš, M., Nacrt za rječnik čakavskoga narječja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 319-336.

Šojat, A., Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 337-361.

Vulić, S., O rječnicima izvornih čakavskih govora, Rječnik i društvo – Zbornik radova sa znanstvenog skupa o leksikografiji i leksikologiji održanog 11-13. X. 1989, str. 337-361.

Vulić, S., Struktura rječničkoga članka u rječnicima izvornih čakavskih govora, Filologija, 22-23, 1994., str. 185-191. IZBORNA LITERATURA

Maresić, J., Mali frazeološki rječnik govora Podravskih Sesveta, Podravski zbornik / Muzej grada Koprivnice, 21, 1995, str. 219-236.

Maresić, J. – Menac-Mihalić, M., Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008. Menac-Mihalić, Mira – Menac, Antica, Frazeologija splitskoga govora s rječnicima, Institut za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2011. Izbor samostalnih dijalekatnih rječnika (izbor će drugih samostalnih i aneksnih rječnika ovisiti o odabranoj temi istraživanja): Dulčić, J. i P., Rječnik bruškoga govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 2, 1985. Hraste, M. – Šimunović, P., Čakavisch-deutsches Lexikon, Teil I, Köln – Beč, 1979. Jurišić, B., Rječnik govora otoka Vrgade, Zagreb 1973. Kustić, N., Cakavski govor grada Paga s rječnikom, Zagreb 2002. Lipljin, T., Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora, Varaždin 2002. Moguš, M., Senjski rječnik, Zagreb – Senj 2002. Večenaj, I. – Lončarić, M., Rječnik Gole, Zagreb 1997.


• Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.

• Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati 15 dana prije završetka nastave.

• U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza


• Web stranice Fakulteta • e-pošta


• u vrijeme konzultacija

• e-pošta


1. Međuispit Studenti su obavezni tijekom semestra položiti pismeni međuispit koji se sastoji od 20 pitanja u obliku zaokruživanja točnoga odgovora, dopisivanja i sl., a provjerava se definiranje leksikoloških i leksikografskih pojmova. Minimalan se broj ocjenskih bodova (12) stječe sa 60% ukupno točno riješenih zadataka (12). Nakon toga svaki točan odgovor donosi jedan bod. Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na kolokviju u redovitom terminu ostvarili 4 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu.

Napomena: Međuispit se polaže sredinom travnja. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu svibnja 2015. 2. Istraživački rad Istraživanje studenta podrazumijeva izradbu upitnika za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica i određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase, kao i nacrta obradbe građe. Nakon provedena istraživanja provjerava se obradba podataka. Uz obradbu leksikoloških podataka dobivenih vlastitim istraživanjem studenti se mogu odlučiti za ekscerpiranje, analizu i obradbu građe iz postojećih dijalektoloških opisa, ogleda govora ili dijalekatnih rječnika. Rezultati istraživačkoga rada moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. U radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za istraživačke radove (maksimalno 80) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 80 bodova Vrlo dobar (4) – 65 bodova Dobar (3) – 50 bodova Dovoljan (2) – 38 bodova KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je položenoga kolokvija i provedena istraživanja (izrađenoga modela za terenska istraživanja pojedinih leksičkih činjenica i semantičkih polja i izrađenoga modela za obradbu prikupljenoga materijala te rezultata istraživačkoga rada u pisanu obliku). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

• A - 90 - 100% ocjenskih bodova • B - 80 - 89,9% ocjenskih bodova • C - 70 - 79,9% ocjenskih bodova • D - 60 - 69,9% ocjenskih bodova • E - 50 - 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

• izvrstan ( 5 ) – A • vrlo dobar ( 4 ) – B • dobar ( 3 ) – C • dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.



ISPITNI ROKOVI

Zimski


Ljetni 15. 6. i 29. 6. u 9,00 sati

Jesenski izvanredni 1. 9. i 8. 9. u 9,00 sati


10. 3. Načela dijalektološkoga istraživanja; Uloga jezika zavičajnosti u nastavi hrvatskoga jezika i u izvannastavnim aktivnostima

17. 3. Dijalekatna frazeologija; Zastupljenost i načini obradbe frazeologije u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

24. 3. Raščlanjivanje leksika u određena semantička polja; Izradba upitnika za određivanje pojedinih semantičkih polja po uzoru na upitnike za postojeće atlase

31. 3. Asimetrični odnosi; Utvrđivanje asimetričnih odnosa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

7. 4. Kontaktna sinonimija; Utvrđivanje sinonimije i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

15. 4. Višeznačnost; Utvrđivanje višeznačnosti i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

22. 4. Antonimija; Utvrđivanje antonimije i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

29. 4. Položaj dijalekatnih rječnika u leksikografskoj klasifikaciji; Upoznavanje s postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

5. 5. Vrste dijalekatnih rječnika; Analiza i komentiranje pojedinih hrvatskih dijalekatnih rječnika

12. 5. Načela i mogući pristupi u analizi dijalekatnih leksikografskih djela; Analiza načela i pristupa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

19. 5. Načela i mogući pristupi u izradbi samostalnih i aneksnih rječnika u hrvatskoj dijalektologiji; Analiza načela i pristupa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima

26. 5. Način prikupljanja leksičke građe i izvori korpusa; Izradba vlastitoga nacrta za obradbu građe

2. 6. Obradba građe, organizacija natukničkoga članka i temeljni pojmovi; Analiza organizacije rječničkoga članka odabranih dijalekatnih rječnika

9. 6. Sinteza: načela izrade školskih dijalekatnih rječnika

IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr · Ivić, Milka, Pravci u lingvistici /2/, deveto, dopunjeno...

Documents

Transcript of IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr · Ivić, Milka, Pravci u lingvistici /2/, deveto, dopunjeno...