IZVANEUROPSKE CIVILIZACIJE DO DOLASKA EUROPLJANAOPIS Tijekom srednjeg vijeka Europljani su tek povrno poznavali kinesku i indijsku civilizaciju, dok o Japanu nisu znali gotovo nita. Amerike su im kulture bile potpuno nepoznate. Mnoge su od tih kultura i civilizacija bile na viem stupnju razvoja od srednjovjekovne Europe. Tijekom slijedeih nekoliko stoljea europski e trgovci uspostaviti bolje odnose s Kinom i Indijom, dok e dolaskom Europljana amerike kulture bit u potpunosti unitene.

KINA Kinaje uzIndijuiIranzemlja s najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu s kontinuitetom od vie od 4.000 godina. Od211. pr. Kr.do1911.godine, bila je ujedinjena u golemoKinesko Carstvokojim su vladali svemoni vladari. Tijekom tog razdoblja mijenjale su se granice, glavni gradovi, a zemlju su napadala divlja plemena, meu njima iMongoli. Unato svojoj golemoj veliini, jedinstven sustav vladanja i snaan osjeaj nacionalnog identiteta pridonijeli su da Kina ostane ujedinjena. DINASTIJA SUI Dinastija Sui(kineski: ,pinyin:Su Cho) je bilakineska dinastijakoja je 581. godine zamijenilaSjeverni Zhoui osvojivi teritorij junedinastije Chen589. godine okonala razdoblje poznato kaoJune i Sjeverne dinastije, i nakon etiri stoljea ponovno ujedinilaKinupod jednom dinastijom. DINASTIJA T`ANG Kineska vojna i kulturna hegemonija naDalekom istokubila je za vrijeme dinastije T'ang (618.-907.) vrlo snana. Dinastija T'ang, sa sjeditem u graduChang'anu(dananjiXi'an) koji je bio najnapueniji grad na svijetu, smatra se vrhuncem kineske civilizacije i zlatnim dobom kozmopolitske kineske kulture. Teritorij Kine je za vrijeme dinastije T'ang, u brojnim vojnim pohodima ranih vladara, narastao vei od onog za vrijemedinastije Han, a populacija je (prema broju zabiljeenih kuanstava) prela 50 milijuna stanovnika. Njezinu vladavinu podravao je i Carski ispitni sustav, iji je zadatak bio izabrati obrazovane graane da slue carstvu; a odrao se do poetka 20. stoljea. itava je Kina bila povezana mreompotanskihputova, dok je prijevoz dobara izmeu podruja u dolini rijekeYangtze i sjevera bila omoguena uinkovitom mreomkanalai plovnih putova. Dinastije je djelimino prekinuta za vrijemeDruge Chou dinastije(16. rujna,690.3. oujka,705.) kada je caricaWu Zetianzauzela prijestolje, postavi tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala. Dinastiju je ipak znantno oslabio graniarski generalAn Lushankoji je755. god. pokrenuoAn Shi pobunukako bi se domogao vlasti. Iako je ipak na kraju izgubio763. god., brutalnigraanski ratodnio je ivote oko 33 milijuna Kineza. ak i kad je sredinja vlast postupno oslabila tijekom 9. stoljea i nije bila u mogunosti napraviti toan popis stanovnitva, ipak su procijenili da je broj stanovnika do tada narastao na otprilike 80 milijuna ljudi. Zahvaljujui tom velikom broju stanovnika, dinastija T'ang je mogla podizati profesionalne i unovaene vojske od stotina tisua vojnika da bi se nadmetala s nomadskim narodima za dominaciju nadsredinjom Azijomi unosnim trgovakim putovima duPuta svile. Mnoge drave i kraljevstva su plaale danak T'ang dvoru, a T'ang je ujedno i pokorio nekoliko pokrajina kojima je neizravno upravljano kroz sustavprotektorata. Izuzev politikog, Dinastija T'ang je imala i snaan kulturoloki utjecaj na susjedne drave poput onih na podruju dananjeKoreje,JapanaiVijetnama.PET DINASTIJA I DESET KRALJEVSTVA Pet dinastija i Deset kraljevstava je naziv za turbulentno razdoblje koje je zapoelo 907. godine padomdinastije Tang, a zavrilo uspostavomdinastije Song960. godine, odnosno formalnom obnovom politikog jedinstvacarske Kinepod njenom vlau 979. god. Ime je dobila po pet dinastija koje su predstavljale formalne nasljednike dinastije Tang, a koje su se brzo izmijenjivale na prijestolju od 907. do 960. god. kao i po 10 odmetnutih samostalnih drava (iji je broj u stvarnosti bio vei od 12). Iako je na njegovom kraju Kina izala kao obnovljena politika cjelina, neki od ranijih teritorija na sjeveru su potpali pod vlast tada osnovanekitanskedinastije Liao.DINASTIJA SUNG Dinastija Sung (960.-1279.), koja je naslijedila dinastiju T'ang, nije bila toliko vana meunarodna sila, ali je, sve domongolskeinvazije u 15. stoljeu, uvrstila poloaj Kine kao najrazvijenije drave svijeta. Tijekom vladavine dinastije Sung bili su esti sukobi sa suparnikim dinastijama, te se ono obino moe podijeliti na dva razdoblja:Sjeverni Sung(,960.-1127.), kada je dinastija Sung izKaifengavladala cijelom Kinom; iJuni Sung(,1127.-1279.), kada su sjevernu Kinu osvojiliDurdikoji su osnovali novudinastiju Jin, a dinastija Sung vladala junom Kinom iz prijestolnice uHangzhou. Naposlijetku su obje ove dinastije osvojiliMongolipodKublaj Kanom, koji su 1279. god. ponovno ujedinili Kinu pod mongolskomdinastijom Yuan. KINA POD MONGOLSKIM CARSTVOM Kublaj-kan Dinastija Yuan je naziv za razdoblje u kojem jeKinompo prvi put u povijesti vladala dinastija stranih osvajaa. Razdoblje dinastije Yuan bilo je relativno kratko, ali se pod upravom mongolskih careva Kina ponovno ujedinila, ekonomski oporavila i dola u dodir s cijelim nizom drugih naroda i kultura. U tom je periodu Kinu posjetioMarko Polo. Godine1368.istjerani iz Kine odTaizija, osnivaadinastije Ming. Ostaci dinastije Yuan su vladali Mongolijom, da bi u17. stoljeuformalno vlast predali mandurskojdinastiji Qing.

DINASTIJA MING Dinastija Ming je vladalaKinomod1368.do1644.Bila je posljednja dinastija iji su vladari porijekom biliHan Kinezi. Najpoznatiji vladari:Hung Wu(1368.-1398.),Yung-lo(1402.-1424.) iWan-Li(1573.-1619.). Grobnice ovih vladara nalaze se krajPekingaiNanjinga. Nastala je kao posljedica pobune domaeg stanovnitva protiv mongolskih vladara izdinastije Yuan.Zhu Yuanzhang, zvan Taizi, uspio je otjeratiMongolei okruniti se za prvog cara dinastije. Na svom poetku dinastija Ming je Kinu ne samo oslobodila, nego uinila i velikom vojnom silom. U doba dinastije Ming podignut je, kao zatita od provale naroda iz unutranje Azije, uveni Kineski zid. Dri se da je poetkom15. stoljeaKina bila najciviliziranija, najbogatija, najprosvjeenija i najnaprednija drava na svijetu. U to je doba je uveni moreplovaceng Hekrenuo u svoje ekspedicije. U16. stoljeuzapoinje i afirmacijaeuropskihutjecaja i prisutnosti u Kini, a istodobno se razvijaju trgovake veze sindijskimprostorima. U kasnijim periodima dinastija Ming jeKinusve vie izolirala od ostatka svijeta, to je dovelo do stagnacije i pada koji je godine 1644. Kinu doveo pod vlastdinastije Qing. U 19. i 20. stoljeu, pod snanim dojmom stranih osvajanja, kolonizacije i bezbrojnih ponienja,Kinezisu esto dinastiju Ming idealizirali kao zlatno doba vlastite povijesti.VREMENSKA TABLICAGodina Vani povijesni dogaaji

618.-906. Dinastija Tangdonosi Kini veliki napredak; cvjetaju umjetnost i trgovina.

960.-1279. U vrijemedinastije Song dolazi do industrijske revolucije.

1279. Mongolipod vodstvom Kublaj-kana zauzimaju Kinu; duPut svilecvjeta trgovina sa Europom.

1368.-1644. Poddinastijom MingKina postaje svjetska sila.

JAPAN Najraniji arheoloki nalazi ljudskih tragova stari su oko 30,000 godina. U to vrijeme japansko otoje je jo uvijek bilo kopnenom masom povezano s Istonom Azijom, stvarajui prsten odSibiradoKoreje(Sahalinna sjeveru, i vjerojatno Kyushu na jugu) oko dananjegJapanskog morakoje je tada bilojezero, i omoguujui migracije (selidbu) ljudi, ivotinja i biljaka najapanski arhipelagiz prostora dananjeKineiKoreje. IZ KINESKIH ZAPISA Japan se prvi put spominje ukineskimzapisima iz3. stoljea. U njima se navodi da je otoje podijeljeno u niz malih kraljevstava, od kojih su neka odana kineskom caru, a veina ih priznaje duhovno vodstvo cariceHimiko. U slijedea tri stoljea carevi (vjerojatno potomci carice Himiko) su ujedinili veinu Japana (drava Yamato) pripajajui ili unitavajui ostale vodee obitelji, i dolazi do ak japanskog irenja u Koreji. Najdue su odolijevala plemena na krajnjem jugo-zapadu i sjevero-istoku Japana. Naposljetku manje dravice priznaju vlast Japana, a druge postaju njegovi saveznici. POD UTJECAJEM KINE(2. st. pr. Kr.-12. st.) U5. stoljeuJapan primakinesko pismo, a u6. stoljeudolazi ibudizam, koji osobito jaa za vrijeme cariceSuio-ko(593.-628.). Preko korejskog kraljevstvaBaekjeJapan je upoznao kineski sistem pisanja,budizami ostale tekovinekineske kulture, ime nastaje pisana japanska povijest. Pod kineskim utjecajem razvija se umjetnost i knjievnost. Oko900.Japan prekida svoje veze s Kinom (u kojoj je zavladala tunguskadinastija Liao) i japanska kultura se poinje razvijati samostalno. USPOSTAVLJANJE OGUNATA ogunat-dvovlae; car je i dalje vladao, no stvarnu je vlast imao nasljedni ogun(vrhovni vojni zapovjednik), koji je nadzirao cijelu zemlju i ubirao poreze; odnosi se na feudalne vojskovoe koje su ponekad imale vee ovlastiodcara. ogun je sastavljen od dvije rijei,sho- to znai "general" igunto znai "vojska". Puni naziv tog ina jesei-i-taishogunto oznaava "generala koji je pobijedio istone barbare". Pod nazivom istoni barbari podrazumijevali su se narodi koji jo nisu bili podvrgnuti carskoj vlasti. Naravno, to je bilo tijekom razdoblja Heian. Prvi japanski ogun jeMinamoto no Yoritomokoji je uspostavioogunati smjestio ga u grad Kamakura. Nakon smrti njegoveobitelji, ogun je postala nasljedna funkcija pojedinih vladarskih obitelji. Ipak, morali su ispuniti nekoliko uvjeta: Ujediniti Japan pod jednim daimyom, biti iskusan vojskovoa i biti u srodstvu s Minamotovom obitelji. Ako nije bilo srodstva, onda mu je bio dodijeljen naslovregenta. Posljedni ogun odstupio je1868. godine. I oguni i pokrajinska vlastela oslanjali su se pak na odane vojnike-samuraje.

DOLAZAK EUROPLJANA Razdoblje Muromachi je nazvano tako po etvrti u Kyotu u kojoj je bio smjeten glavni tab klana Ashikaga. Oni su ga ustoliili nakon 1333. godine kada su uli u Kyoto i nakon to su spaliliKamakuru, sjedite Kamakura ogunata. Poetak razdoblja Ashikaga (1392.-1573.) obiljeavaju duge borbe za carsko prijestolje izmeu tzv. sjeverne i june dinastije. Unutarnjim previranjima koristilo se pokrajinsko plemstvo koje sebi osigurava vlast nasljednih teritorijalnih knezova. U 16. stoljeuPortugalciotkrivaju Japan, a1549.god. dolaze i prvi katoliki misionari (sv. Franjo Ksaverski). Sredinom 16. stoljea trgovci izPortugala,panjolske,NizozemskeiEngleske(japanski: "Naban", Juni barbari) pokrenuli su period aktivne trgovine i kulturne razmjene izmeu Japana i Zapada. Japan je poeo upotrebljavati i proizvoditi zapadno oruje, koje postaje kljuan faktor za ujedinjenje drave sToyotomi Hideyoshijem(1536.-1598.) na elu. INDIJA Postojanje mnotva indijskih dravica na indijskom potkontinentu, esti ratovi koje su njihovi vladari meusobno vodili te kastinska podjela drutva pogodovali su od 8. stoljea prodoru muslimanskih vojskovoa u Indiju. DELHIJSKI SULTANAT U 13. i 14. stoljeusultaniizDelhijavladali su veim dijelomsjeverne Indije, odPunjabana zapadu doBiharana istoku. Meutim, to carstvo je bilo nestabilno. Sultani su stalno bili u sukobu sa hinduistikim dravama na jugu Indije i sMongolimakoji su zauzeli Delhi1398.godine. Delhijski su sultani do 16. stoljea vladali velikim dijelom sjeverne Indije. VJERA Na sjeveru se Indije pojavljivao i irio islam, na jugu su hinduski kraljevi doputali irenje budizma. DOLAZAK EUROPLJANA I MONGULSKOG CARSTVA Od kraja 15. stoljea na jugu Indije poele su se stvarati prve europske kolonije(najprije Portugalci, a zatim i ostale kolonijalne sile-kasnije najvei e utjcaj imati UK), dok na sjeveru Indije potomak slavnih mongolskih osvaljaa 1526. stvorio Mongulsko Carstvo, koje e se oko 1700. godine prostirati najveim dijelom indijskog potkontinenta, istodobno omoguujui tolerantnom vjerskom politikom hindusima i muslimanima da ive zajedno i stvaraju materijalna i duhovna dobra. AMERIKE UOI DOLASKA EUROPLJANA Veliki dijelovi Amerika(od Sjeverne do June) bili su u 2. tisuljeu slabo naseljeni, a mnogi su ameriki uroenici ivjeli na stupnjumlaeg kamenog doba-bavili su se lovom, sakupljanjem plodova i poljoprivrednim proizvodnjom, a nisu poznavali eljezo i pismo i nisu uzgajali teglee i jahae ivotinje. Najnaprednije civilizacije Amerika onoga doba bile su: Azteka i Inka u Srednjom Amerikci i u podruju Anda. U to se vrijeme ve raspadala mona drava Maya.

AZTECI Azteci su bili lutalaki narod koji je u podruje dananjeg Meksika doao oko 1300. godine i na otoku jezera Texococo osnovao naselje Tenochtitlan. Stalno ratujui i pokoravajui okolna plemena, u 200 godina je Tenochtitlan postao sredite monoga Aztekog Carstva i istodobno najvee urbano sredite u svijetu(u 16. stoljeu imao je oko 5 milijuna stanovnika). DOLAZAK EUROPLJANA Pobijeena plemena zadravala su odreenu slobodu u zamjenu za hranu, materijalna bogatstva i zarobljenike koju se Azteci rtvovali svojim bogovima( u 16. stoljeu do 50 000 na godinu). Unato materijalnom bogatstvu, ta civilizacija nije poznavala kota i pismo. Uz pomo potlaenih i pokorenih plemena, malo konja(16), topova(10) i puaka(13), panjolski pustolov i konkvistador Hernan Cortes sruio je 1521. Azteko Carstvo. MAYA U ravnicama Srednje Amerike i poluotoka Yucatan, ivio je narod Maya. Maye su podignule nekoliko veih gradova(vjerskih sredita) okruenih seoskim imanjima. Dravna je zajednica Maya bio svojevrstan savez gradova, u kojemu su sveenici i ratnici bili vladajui sloj. KULTURA MAYA Gradom je dominirao piramidalni hram. Gradnja impozantnih hramova od kamena upuuje i na posjedovanje velikih tehnikih znanja. Za razliku od ostalih amerikih naroda, koristili su se pismom i dostigli su razvoj starih istonih naroda iako su vrlo kasno upoznalo metal. Njihovi su sveenici-astronomi izradili dva kalendara-jedan izuzetno precizan od 365 dana, a drugi vjerski za proricanje budunosti. Nestankom sredinje vlasti 1441. godine poela se raspadati drava Maya. CARSTVO INKA Na podruju Anda, koje se protezalo uz obale Tihog oceana u duini oko 4000 km, na vrhunscu moi bilo Carstvo Inka. Ono je od 13. stoljea okupljalo razliite kulture andskih dolina, s gradom Cuzco kao i politikim i kulturnim sreditem. KULTURA INKA Carstvo je bilo dobro organizirano i ispresijecano mreom puteva. Inke nisu poznavali pismo, ali su se u biljeenju sluili sustavom konopia s vorovima,tzv. quipu ili kipus. Inke nisu poznavali kota. Iako su poznavali bakar i broncu, ipak su se koristili preteno kamenim oruem. Gradili su fantastine gradove od velikih kamenih blokova tako precizno isklesanih da su meusobno prianjali bez veziva. Najvelianstveniji je primjer arhitekture Inka grad Machu Picchu. IVOT U CARSTVU I DOLAZAK EUROPLJANA Carstvo je bilo dobro organizirano i svatko je imao posla, a rad i plaanje poreza svakom su Indijancu u starosti i bolesti omoguavali skrb. Skupina panjolskih vojnika predvoenih konkvistadorom Franciscom Pizarrom 1533. godine unitila je Carstvo Inka.