Izgradnja Mira - Trauma i Pomirenje

7/29/2019 Izgradnja Mira - Trauma i Pomirenje

1/20

IZGRADNJA MIRA

TRAUMA I POMIRENJE


2/20


3/20

1

IZGRADNJA MIRA - TRAUMA I POMIRENJE

IZGRADNJA MIRA

Whaley i Piazza-Georgi (1997) navode da je izgradnja mira termin koji je postao iroko prihvaen u meunarodnojpolitici i razvoju 1992. kad je generalni tajnik UN-a objavioAgendu za mir.

Izgradnja mira je akcija prepoznavanja i podravanja onih dijelova drutva koji ojaavaju i utvruju mir kako se(nasilni) sukob ne bi ponovio.

Kalendar mira 1992, Boutros Boutros-Ghali, Generalni tajnik UN

Izgradnja mira ukljuuje izgradnju institucija zakona i ljudskih prava, pravinog i uinkovitog upravljanja te

sistema rjeavanja (a ne izbjegavanja) sukoba.Ona pokriva iroko podruje i dug vremenski period.

Njen cilj je promjena drutvenih odnosa koji su u korijenu samog sukoba, te promjena stavova kod sukobljenihstrana.

to je izgradnja mira Catherine Morris

Izgradnja mira u dananjim sukobima trai dugotrajnu predanost uspostavljanja veza i odnosa peko svihdrutvenih razina: odnosa koji osnauju resurse pomirenja unutar drutva i uinkovito iskoritavaju doprinoseizvan njega.

Izgradnja mira Odrivo pomirenje u podijeljenim drutvima 1997, John Paul Lederach

Izgradnja mira nije samo rad na spreavanju povratka u sukob nekad sukobljenih strana, ve se usmjerava naprave uzroke ne samo netom zavrenog rata, ve svih potencijalnih sukoba. U tom smislu, moemo razlikovati

negativan mir, odnosno, izostanak oruanog sukoba te pozitivan mir koji ukljuuje pravdu, jednakosti i ostalatemeljna socijalna i politika dobra. (Barnett et al., 2007.).

U uem znaenju, izgradnja mira je proces koji olakava uspostavu dugoronog mira te koji pokuava preveniratiponavljanje nasilja time to se usmjerava na uzroke i posljedice sukoba kroz pomirenje, izgrad nju institucija,politiku te ekonomsku transormaciju (Maiese, 2003).

Izgradnja mira je nepotpuna zanemare li se psiholoki i emocionalni slojevi sukoba. S obzirom da nerijetko rtve

kasnije tijekom ivota reproduciraju nasilje u nekim drugim ivotnim situacijama, veoma je vano raditi na


4/20

2


psihosocijalnoj podlozi sukoba. Na taj nain, osnaivanjem i davanjem potpore rtvama nasilja kroz psiholokoosnaivanje i obrazovanje mogue je prekinuti krug nasilja (Maiese, 2003).

STRES

Stres je odgovor na zbivanja koja pojedinac sa svojim sposobnostima prilagodbe ne moe svladati. (Dohrenwendi dr.prema Ajdukovi, 1996.)

Prema modelu autora Richard S. Lazarusa (Arambai, 2000), stres se denira kao sklop emocionalnih, misaonih,

tjelesnih i ponaajnih reakcija do kojih dolazi zbog procjene dogaaja kao opasnog ili uznemirujueg, odnosnozbog zahtjeva iz okoline kojima ne moemo udovoljiti.

Dogaaj koji uzrokuje stanje stresa naziva se stresor.

Stresor - uzronik stresa, vanjski dogaaj koji procjenjujemo opasnim

Stres - unutranje stanje ili doivljaj koje predstavlja reakciju na stresor

Svi ljudi kvalitativno jednako reagiraju na stres, no kvantitativno postoje znatne razlike. Isti stresor nee jednako

pogoditi svakog pojedinca, jer je pri tome bitna osobna procjena ugroenosti.

Ovisno o reakciju kojustresoriizazovu stres moe biti pozitivan (eustres)i negativan (distres).Dobar stres pozitivno djeluje On je pokretaka iskra, poticaj za rast, za uenje, za produktivnost, zauspostavljanje veza.

Lo ili negativan stres se prije svega prepoznaje po osjeaju zapletenosti u prekomjerna optereenja. Ako

negativni stres postane ivotnim stilom, on poinje izgledati normalno.STRESOR - Svaki vanjski ili unutarnju podraaj koji od organizma trai udovoljavanje odreenim zahtjevima,rjeavanje problema i pojaanu aktivnost ili jednostavno neki novi oblik prilagodbe.

Postoje razliite klasikacije stresora, bilo na osnovi njihova trajanja (kratkotrajni, dugotrajni), intenziteta (slabi,umjereni, jaki) ili reakcija koje izazivaju (zioloki, psiholoki, socioloki).


5/20

3


S obzirom na opi cilj koji elimo postii, naini suoavanja sa stresom mogu se podijeliti u tri skupine:

Strategije pomou kojih nastojimo PROMIJENITI STRESOR (djelujemo na tijek odvijanja nekog dogaajaili na to kako e zavriti neka situacija, npr. poinjemo govoriti tie kad netko na nas vie, na drugi nainobjanjavamo ono to smo rekli, jer smo pogreno shvaeni, itd.)

Strategije pomou kojih nastojimoPRIHVATITI SITUACIJUkakva jest (jer je ne moemo izmijeniti), trudei seda je vidimo u boljem svjetlu nego u poetku (traenje makar neeg dobrog u situaciji, gledanje situacije izdrugog, npr. tueg ugla itd.)

Strategije pomou kojih nastojimo IZBJEI STRESNE SITUACIJE i dogaaje to vie moemo (npr.

prestajemo itati novine i pratiti vijesti, jer nas to uznemirava, izbjegavamo osobu s kojom obinodolazimo u sukob itd.).

AKUMULIRANI STRES - Prolongirana izloenost brojnim dnevnim zahtjevima, ak i onim manjim koji stvarajupritisak i dovode do nervoze, depresije i duboke emocionalne krize.

Stres doivljavamo u svakodnevnom, osobnom ivotu, ali ne smijemo zaboraviti da smo na poslu svakodnevnoizloeni dogaajima koji nas uznemiruju i koje procjenjujemo ugroavajuim u razliitom smislu te rijei. Tada

govorimo o PROFESIONALNOM STRESUkoji je izazvan stresorima vezanim za posao.

UZROCI STRESA NA POSLU

Neke od situacija uzronika stresa na poslu:

Raditi vie nego to na um, tijelo i srce mogu podnijeti ili u dugom periodu raditi prekovremeno Raditi neto to nam ne donosi zadovoljstvo Nedostatak jasnog opisa poslova i zadataka Baviti se rutinskim poslom koji vremenom postaje dosadan Loi odnosi s kolegama, nadreenima ili podreenima Raditi s ljudima koji su nesretni Raditi prvenstveno da bismo zadovoljili druge


6/20

4


Preslabo sudjelovanje u donoenju odluka Potiskivati emocije kao to su bijes, tuga, ali i naklonost Nejasnoa uloge, nedostatak razumijevanja o pravima i obvezama koje osoba ima za obavljanje svoga posla

Simptomi stresa ili razliiti znakovi upozorenja na stres:

Tjelesna slabost Nedostatak koncentracije Drhtanje

Stalan nemir Depresija Napadi amnezije (zaboravljanje) Osjeaj bijesa Poremeaj ishrane (gubitak apetita ili prederavanje) Bol (npr. glavobolja)

Socijalno povlaenje Nesanica (problemi spavanja)

Ako su zahtjevi stresora vei od resursa pojedinca, osoba e doivaljavati stres za stresom i doi edo PREGORJEVANJA (Burnout)

Burnout predstavlja psiholoki pojam za stanje dugorone emocionalne i zike iscrpljenosti, smanjeneunkcionalnosti i umanjenog interesa za posao uslijed dugotrajne izloenosti stresu.


7/20

5


KAKO PREPOZNATI PREGORJEVANJE?

TJELESNI / SOMATSKI SIMPTOMI: Iscrpljenost este glavobolje i bolovi u leima Nesanica Munina Dugotrajna laka bolest Smetnje u gastro-intestinalnom traktu

PONAAJNI SIMPTOMI:

Laka iritiranost i/ili rustracija Sklonost bijesu i predrasudama Zloupotreba PAS

Problemi u braku i vezi Rigidnost u rijeavanju problema Impulsivnost ili agresivnost (acting out) Izraen moralizatorski i kritiarski stav Povlaenje od svih onih koji nisu kolege

KOGNITIVNI I EMOCIONALNI SIMPTOMI:

Slaba koncentracija Zbunjenost i dezorganizirane misli Zaboravljanje Oteano donoenje odluka (neodlunost) Negativistiko miljenje prema radnim obavezama (negativizam, pesimizam) smanjeno zadovoljstvo

poslom


8/20

6


Negativna procjena sopstvene linosti Filozoranje Dosada i cinizam Depresija i osjeaj neuspjeha Bespomonost i beznadenost Osjeaj da mi je dosta svega ili da ne mogu ovo vie podnijeti Emocionalna tupost, ravnodunost Iritiranost Promjene raspoloenja Hipersenzitivnost / osjeaj preosjetljivosti Razdraljivost Bol i tuga

STRATEGIJE ZA KONTROLIRANJE STRESA I PREGORJEVANJA

Osoba sa zdravim granicama

Dobro i pravovremeno brine o sebi Ne prebacuje drugima odgovornost za brigu o sebi, a potuje tue granice titi vlastite granice prema drugima bez osjeaja neugode Poznavanje i zatita vlastitih granica je odraz proesionalnosti

Principi samopomoi

Razvijanje realnih oekivanja od sebe i drugih Nalaenje ravnotee izmeu proesionalnog i privatnog ivota Razvijanje svijesti o linim emocionalnim reakcijama Pronalaenje novih naina podrke i njegovanja sebe

Prepoznavanje pozitivnih aspekata rada


9/20

7


Osobne strategije za kontroliranje stresa i pregorjevanja

Razvijanje zdrave ivotne navike (dovolja koliina sna, optimalno 8 sati, zdrava ishrana, dovoljno tekuine/

vode, ograniiti konzumaciju alkohola, duhana i kae, redovno vjebanje / kretanje) Humor Njegovanje socijalnih kontakata Odravanje sustava podrke (porodica i prijatelji) Razgovor Pisanje, slikanje i sl. Filmovi, knjige, muzika Fokusiranje na prioritete Realna oekivanja Tehnike meditacije i relaksacije Preuzimanje kontrole, nedoputanje da se problemi nagomilaju Duhovne strategije (molitva/meditacija) Socijalne strategije (meuljudski odnosi) Porodine strategije Strategije odvraanja panje

Osobne strategije stres menadmenta na radnom mjestu:

Realan raspored rada, tj. realno rasporeeno radno vrijeme, odreivanje prioriteta, postavljanje kratkoronih

i dugoronih ciljeva Dobra organizacija radnog mjesta Izbjegavanje donoenja vanih odluka neposredno nakon stresnog dana Uspostavljanje rutine i normalnosti Kontinuirana edukacija i supervizija Pripadanje mree suradnika u kojoj se dijele emocionalna iskustva


10/20

8


Traiti nain kako u dnevni raspored ugraditi neto ugodno Smisao za humor i pozitivan stav

TRAUMA

Psiholoka trauma - Dogaaj izvan uobiajenog ljudskog iskustva, a koji je neoekivan, i ukljuuje neki oblikgubitka, povrede ili prijetnje povredom, bilo stvarne bilo pretpostavljene. Traumatski dogaaj iskljuujeuobiajene sisteme reagiranja, koji ljudima daju osjeaj kontrole, povezanosti i smisla.

OBINI STRES I TRAUMATSKI STRES Obini Postepen Pohaba se postepeno kao odjea koja je noena veoma dugo Akumulira se - taloi se, kao posljednja slamka koja lomi lea kamile Razliito utie na ljude Traumatski Iznenadan Prodornog intenziteta, kao tanak materijal odrezan noem Iznenadni dogaaji mogu imati dugotrajne eekte Prepadne skoro svakoga

Zna da je trauma kada je...

neoekivana pojavi se iz vedra neba okantna, nepripremljeni smo bila sam totalno nepripremljena uzrokuje osjeaj bespomonosti nisam mogao nita da uinim

AKUTNI STRESNI POREMEAJ

Ukoliko se dogodi iznenadni gubitak voljene osobe, teka bolest ili povreda (psihika ili fzika) osobe prolaze kroz

krizu koja traje oko jednog mjeseca. Osobe imaju osjeaje straha, izgubljenosti ili strave kao i neke fzike simptome.


11/20

9


Ukoliko su simptomi prisutni due od mjesec dana prikladnija je dijagnoza Posttraumatskog stresnog poremeaja,naravno ako su zadovoljeni kriteriji za tu dijagnozu.

POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ (PTSP)

Psihiki poremeaj koji se ubraja u anksiozne poremeaje, a dijagnosticira se na temelju skupa simptoma ietiologije, tj. postojanja izuzetnog traumatskog dogaaja. U izuzetne traumatske dogaaje ubraja se izravna ilipotencijalna ivotna ugroenost ili mogunost ranjavanja, prisustvovanje smrti, ranjavanju ili ugroavanju drugihljudi, zatoenitvo u koncentracijskim logorima, silovanje, prirodne katastroe, teke automobilske nesree i dr.PTSP je proizvod nemogunosti mozga da procesira traumatsko iskustvo. Uz PTSP pojavljuje se i anksioznost,depresija, osjeaj krivnje zbog preivljavanja, a esti su i problemi na radnom mjestu i u obiteljskom ivotu.

Neki od opih simptoma su:

Ponovno preivljavanje traumatskih dogaaja Izbjegavanje i/ili otupljenost Konstantno prisutna poviena pobuenost

PTSP: Reakcije na traumatske dogaaje traju due od mjesec dana i odgovaraju kriterijima PTSP-a.PTSP nije jedina psiholoka posljedica na traumatske dogaaje. Drugi simptomi mogu se pojaviti samostalno alii kao dio PTSP-a: anksioznost, depresivnost, zloupotreba droge i alkohola.

Traumatske reakcije se ne pojavljuju odmah. Pojave se nakon nekoliko dana, mjeseci ili godina.

Simptomi koji se javljaju su normalna reakcija na nenormalnu situaciju kao na primjer:

Simptomi ponovnog proivljavanja (intruzivni nametljivi simptomi)Nametljive misli - ponovno preivljavanje traumatskog dogaaja kao da je stvaran (kroz razne slike, misli,zike reakcije i percepciju). Izgleda kao da su nametljive misli zaglavljene u vremenu i prostoru i na mozak nijeu stanju staviti ih u prolost.

Flashbacks (blic memorija) sjeanja na traumu koja se stvaraju slinim zvukom, mirisom i dogaajem kojisu isti ili slini s traumom koja se dogodila u prolosti.


12/20

10


Za djecu su karakteristine repetitivne (ponavljajue) igre, one igre koje djeca stalno ponavljaju i putem kojihpokuavaju shvatiti to se zapravo desilo. Za razliku od omiljenih igara u kojima uivaju, repetitivnu igru prekidaju

u momentu kada je strah najintenzivniji.Simptomi izbjegavanja traume

Gubitak djelominog ili potpunog pamenja koji je povezan s traumom kada je trauma bila veomaintenzivna i osobe izgube sjeanja (mozak se iskljui da bi mogao preivjeti)

Depresija ukoliko ne osjeam ne mogu misliti (praznina i izgubljenost)

Osjeaj nerealnosti osoba se osjea da je u drugoj dimenziji ili da nije uope vie ljudsko bieProblemi sa stvaranjem prijateljstava ili ostajanjem u ve postojeim vezama osjeaj da su svi ljudineprijatelji i da se nikome ne moe vjerovati (izoliranje je uobiajena reakcija).

Seksualna disfunkcija osjeaji su totalno iskljueni i seksualna elja ne postoji

Osjeaj da nema budunosti osoba se nema emu nadati i kao da postoji u jednom vremenu totalnogbeznaa.

Sram i krivica osjeaj odgovornosti da se trauma mogla sprijeiti ili da je ponaanje tijekom traumatskogdogaaja bilo pogreno (osjeaj straha, plakanje, drhtavica, itd.).

Simptomi pojaane pobuenosti

Nesanice kao na primjer none more (snovi koji su vezani za odreen traumatski dogaaj), noni terori(fashbacks koji se sanjaju) i gubljenje redovnog ritma za spavanje.

Napetost, strepnja, iritabilnost i hiperpobuenost male stvari nas uznemire i ne moemo podnijetinikakav stres. Obian odgovor na stres je plakanje i vritanje iznenada nema sredine, samo krajnosti uizraavanju emocija.

Plaljivost, osjeaj nesigurnosti gdje je osoba na stalnom oprezu od mogueg napada iako nema razlogaza takav osjeaj. Tijelo je u gru i nervi su izuzetno napeti. Mali zvukovi, pokreti ili sjenke mogu pokrenuti dubokiosjeaj straha i nesigurnosti gdje je osoba spremna da se bori ili bjei.


13/20

11


Agresivnost i razjarenost veoma intenzivne emocije gdje osoba razmilja o povreivanju ili ubijanjunapadaa. Ove emocije su zastraujue, jer su veoma jake i obino nikada prije ih osoba nije imala.

Problemi sa koncentracijom, itanjem i pisanjem nemogunost izgovaranja kompletnih reenica, osobase ne sjea to je rekla prije minutu i nemogunost sluanja. Jedna ogromna nestrpljivost.

PRIMARNA TRAUMATIZACIJA - Primarna trauma je ona koja se nama dogodila. Podrazumijeva reakcijem natraumatine dogaaje koji izazivaju intenzivan osjeaj straha, ukljuuju znaajne gubitke, ugroavaju ivot ilizdravlje i naruavaju odnos prema samome sebi, drugima i svijetu. Otupjelost emocija, none more, sjeanja nadogaaj/uzrok i nemogunost komuniciranja s okolicom tek su neki od indikatora. Posttraumatski poremeaj

mogu se javiti i nekoliko godina nakon traumatskog iskustva, osobito ako je osoba trajno izloena traumi.Prvotnu reakciju mogue je potisnuti, ali se ona uvijek iznova javlja kasnije ukoliko nije svladana kada se pojavila.

SEKUNDARNA TRAUMATIZACIJA - Sekundarna trauma je rezultat promatranja traumatskih dogaaja ilisluanja o tim dogaajima. Termin koji se odnosi na utjecaj izloenosti traumatskim iskustvima drugih ili nadubok stres to proizlazi iz kompleksnih veza s preivjelima koji iznova prolaze osobno traumatsko iskustvo.Sluanje svjedoenja izravnih svjedoka, tjeenje onih koji su bili izloeni ekstremnim traumatskim situacijama

moe izazvati posrednu traumatizaciju po simptomima ponekad vrlo slinu primarnoj.POVIJESNA TRAUMA; MEUGENERACIJSKA ILI VIEGENERACIJSKA ILI POSTTRAUMATSKI SINDROM ROBOVANJA(Joy DeGruy Leary)

Meugeneracijska ili vie-generacijska trauma dogaa se kada eekti traume nisu otklonjeni u jednoj generaciji.Kada se trauma ignorira i ne postoji elja za rjeavanjem iste, trauma e prelaziti s jedne generacije na slijedeu.Ono to smo nauili da vidimo kao normalno, kada smo djeca, prenosimo na nau djecu. Djeca koja ue da

je ziko i seksualno zlostavljanje normalno i koja se nikada nisu suoila s osjeajima koji proizlaze iz ovoga,mogu ziki i seksualno zlostavljati svoju vlastitu djecu. Nezdravi naini ponaanja koje ljudi koriste da se zatitemogu prei na djecu ak da oni i ne znaju da oni to rade.


14/20

12


IZVJETAVANJE O TRAUMATSKIM DOGAAJIMA

Korisne inormacije o kojima bi trebalo pisati nakon traumatinih dogaaja i u periodu oporavka; o emu voditirauna:

Vrsta pomoi i usluga koje se pruaju odreenim kategorijama ljudi Na koji nain im se pomae Gdje se mogu obratiti za pomo Piite o pozitivnim primjerima koje su se dogodile za vrijeme traumatinih dogaaja (rat ili prirodne

katastroe) Izvjetavajte o dobrim djelima u vaoj zajednici O dogaajima iz konfiktnog perioda pisati na nain koji potie kritiko razmiljanje, bez unkcionalnih

interpretacija O spornim dogaajima izvjetavajte bez napada i osude Bez etiketiranja i marginalizacije

Uvijek vodite rauna o utjecaju koji imate na javnostUkoliko intervjuirate osobe koje su doivjele traumu vodite rauna o sljedeem:

Osoba je pretrpjela gubitak. Priite osobi obazrivo i osjeajno, odnosei se prema njoj sa potovanjem,uvaavajui i nju i njenu bol.

Ponite razgovor time to ete rei osobi kako biste jako voljeli da njezina hrabrost noenja s traumom izieu javnost i na taj nain pomogne drugim ljudima.

Ukoliko osoba nije zainteresirana za razgovor nemojte insistirati, nego se povucite. Recite tko ste, za koga radite i zbog ega ste doli. Ne pitajte osobu kako se osoba osjea, ve kako je sad, kako sada gleda na taj traumatski dogaaj. Razgovor sa osobom nemojte zapoinjati sa najuznemirujuim pitanjima, ve prvo postavljajte uopena

pitanja u vezi onog to pokuavate doznati i pitanja koja nee izazvati navalu bolnih osjeaja. Nemojtegovoriti: Znam kako se osjeate ili Razumijem kako vam je.

Intervju vodite vie kao prijateljski razgovor, a ne kao neko sudsko ispitivanje.


15/20

13


Ukoliko naiete na otro odbijanje ostavite svoj kontakt i recite da vas moete nazvati ukoliko bude htjelada razgovara s vama.

Prema osobi koja je pretrpjela gubitak ili doivjela teku povredu uvijek pokaite iskreno potovanje. Nikada ne uzvraajte otrim reakcijama na bilo kakvu uvredu ili odbijanje, imajte na umu kako se osoba

osjea. Paljivo sluajte i nemojte puno priati niti komentirati. Ako osoba sama govori o svojim osjeajima vezanim za traumatski dogaaj ne postavljati pitanja da bi se to

vie saznalo, ve pararazirajte i kako bi se utvrdilo jesmo li dobro razumjeli to osoba govori.

Nakon intervjua nemojte objavljivati razgovor u izvornom obliku, ve ga prilagodite da bude to manjebolan za intervjuiranu osobu.

Korisne napomene za pisanje o stradalim ili preivjelim osobama:

1. Ukoliko piete o osobama koje su doivjele traumu potrudite se da doznate to vie detalja o toj osobi, a kojinisu vezani za taj dogaaj.

2. Ukoliko niste neto dobro razumjeli ili vam neto vam neki podatak nije jasan provjerite s osobom koja vam

daje inormacije.3. Izraavajte se na jednostavan, prikladan i jasan nain bez suvinih komentara i dramatinih opisa.

4. Ukoliko su detalji o smrti osobe pretjerano neugodni ili zastraujui nemojte pisati o tome. Uvijek se pitajtekoliko je potrebno da javnost zna i hoete li svojim pisanjem suvie uznemiriti svoje itatelje.

5. U prii uvijek navedite i jake strane i prednosti osobe o kojoj piete.

NARATIVI

Pria ili narativ spajaju ili stvarne ili zamiljene dogaaje koji se povezuju na takav nain da tvore lanac dogaajakoje onda prepriavaju drugi.

Sve kulture i drutva imaju sopstvene prie (narative) o svojoj prolosti i sadanjici, a ponekad i o vienjubudunosti.


16/20

14


Ljudi nisu samo oni koji priaju prie (story tellers), ve i oni koji ive u priama (story dwellers) - oni su oblikovani iive u priama koje priaju... Oni ive u priama koje se prenose, prepisuju, i uvaju dugom kulturnom tradicijom.

(Darrell Fasching)Svaka grupa/pojedinac:

Naslijedi narativ Ispria isti narativ sebi Interpretira narativ Prilagodi narativ sebi Narativ postane dio grupe pria grupe Grupa ivi narativ narativ postane stvarnost Grupa postane narativ Grupa daje narativ kao naslijee iduoj generaciji (transgeneracijsko prenoenje)

Narativi o traumi:

Refektiraju uvjerenje koje grupa/pojedinac imaju o dogaaju koji se dogodio Utjeu na to kako se grupa/pojedinac sjeaju, priaju ili piu o traumatskom dogaaja Formiraju miljenje grupe o dogaaju koji se dogodio Odreuju na koji nain grupa/pojedinac trae pomo Utjeu na koji nain grupa/pojedinac rade na lijeenu trauma Formiraju oekivanje o tome kako se oporaviti ili ne oporaviti Dogaaju se u svakoj kulturi i jedan su od naina stvaranja odreenog znaenje koje daje odreenu svrhu

patnjiPostoje razliite vrste narativa, kao to su: narativi o naim obiteljima, narativi grupi/naciji (tko smo mi), narativio drugim grupama/nacijama, narativi o traumi (traumatizirana osoba traumatizira druge), narativi o budunosti,narativi o religiji. Zajednika karakteristika svih narativa je da kreiraju distancu izmeu nas i njih, osjaajpripadnosti jednoj grupi i mogu da postanu izabrana trauma i/ili izabrana slava.


17/20

15


Narativi, kao ni naini suoavanja sa stresom ili traumom nisi sami po sebi ni dobri ni loi. Stoga u ovisnosti nakoji nain ih pojedinac/grupa koristi i pria, mogu biti od pomoi u procesu prevazilaenja traumatskog iskustva.

Dok sa druge strane narativi mogu poveati tenzije, pomoi da se jo vie dehumanizira neprijatelj i motivirati datraumatizirana osoba dalje nanosi bol drugima, to dovodi do vie nasilja.

Ipak narativ moe biti i povezujui za nasilnika i rtvu. U kontekstu bh drutva mogu se stvarati narativi kojipovezuju narode. Takvi narativi u svojoj osonovi imaju prepoznavanje osobnog gubitka, upoznavanje kulturedrugih, prhvaanja individualne i kolektivne odgovornosti za zlodjela, pratanje, kritiko savladavanje prolostii svejsnot o postojanju razliitih tumaenja prolosti. Ovakav narativ jedan je korak blie u proceu prevladavanjatraume, ponovne igradnje povjerenja i procesa opratanja.

DRUTVENA UVJERENJA KOJA DELEGITIMIZIRAJU PROTIVNIKA

Delegitimizacija neprijatelja slui da napravi razliku izmeu lanova sopstvenog drutva i protivnika.

Delegitimizacija - klasikovanje protivnike grupe u socijalne kategorije s izuzetno negativnim karakteristikama,na nain da porie ljudskost pripadnicima druge grupe.

Najee koritene metode delegitimizacije:Dehumanizacija ukljuuje predstavljanje grupe kao nehumane ili izjednaavanje sa nehumanim stvorenjima(npr. ivotinjama) ili sa negativnim neljudskim biima (npr. udovitima).

Klevetnitvo je svrstavanje protivnika u kategorije koje se smatraju prekriocima osnovnih drutvenih normi (npr.ubice, psihopate, zlotvori)

Negativna karakterizacija se ostvaruje pripisivanjem karakternih crta koje su procijenjene kao izuzetno negativne

i neprihvatljive za dato drutvo (npr. agresori, idioti).Upotreba politikih naziva sa negativnom konotacijom ukljuuje svrstavanje u politike grupe koje se smatrajutotalno neprihvatljivim od strane lanova drutva (npr. nacisti, aisti)

Delegitimizacija poreenjem grupa sastoji se od dodjeljivanja delegitimizovanoj grupi imena druge grupe kojapredstavlja simbol negativnosti za dato drutvo (npr. Varvari) ili dodjeljivanjem imena koja slue kao epitetimrnje, zla ili grenosti (npr. zloinci, agresori, povampirene aveti iz prolosti, itd).


18/20

16


Dehumanizacija neprijatelja je liavanje drugih punog ljudskog statusa. Ukoliko se rtva dehumanizirauobiajene moralne norme na nju se vie ne odnose.

Da li je dehumanizacija u sukobu izmeu naroda individualni ili kolektivni fenomen?Dr Raael Moses smatra da u osobi mora postojati unutarpsihika spremnost da bude dehumaniziran (lienljudskosti) kako bi dehumanizirao drugog, a to se, meutim, ne moe dogoditi dok odreeni procesi u velikoj grupi(esto naciji) ne prokre put tome.

Dehumanizatora karakteriziraju psiholoke odlike poput: prihvaanja ideologije, identikacije sa (prvenstvenokarizmatinim) voom, identikacija sa nekim naim stvari. On stvara ubjeenje da se neprijatelja treba plaiti,

da on moe da uradi loe stvari, ili gore nego to je dehumanizator i sam spreman da uradi.Dehumanizacija rtve se vri i nakon poinjenih nedjela, u cilju odbrane pojedinca od posljedica ponaanjanjegove ili njene grupe.

Jedne od brojnih strategija koje olakavaju ispoljavanje nemoralnog ponaanja su moralno opravdavanje,euemistiko etiketiranje, izmjetanje odgovornosti, itd.


19/20


20/20

Odgovorni smo za prie koje e priati budui narataji!

Mir koji nema oslonac u drutvu kao cjelini uvijek e biti u opasnosti da propadne.

Da bi se osiguralo pomirenje razliiti pogledi na konfikt moraju da se prilagode i znaajno priblie.

Odnosi meu ljudima, meu pojedincima, su temelj jedne drave.

Ljudi veoma dobro znaju tko su njihovi ugnjetai, ali u veini sluajeva su slijepi na injenicu da i oni

ugnjetavaju druge. (Fra Michael Lapsley)

HKO Kruh sv. Ante- Trauma centar | Zagrebaka 18, Sarajevo | [email protected] | [email protected]

Izgradnja Mira - Trauma i Pomirenje

Documents

Transcript of Izgradnja Mira - Trauma i Pomirenje