Izgledni volumen lapora u grupi Sava područja Savske i zapadnoga dijela

Dravske depresije

Prof. dr. sc. Josipa Velić

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Malvić

Dr. sc. Marko Cvetković

Zagreb, 9. svibnja 2014.

Znanstveni skup Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta na temu

nekonvencionalnih ležišta ugljikovodika

Metode rada:

1. Izabrana smjestišta bušotina – tipični profili za svaku lf jedinicu

2. Načinjen litološki opis za stijene gornjega panona i ponta prema jezgrama i prema krivulji SP

3. Izračunata analizirana površina (km2)

4. Očitane debljine

5. Izračunat približni volumen (km3) prema dva različita polazišta

6. Načelno određena izgledna područja

Uvod

Analizirano 14 bušotina:IVA-4, Ok-1, Klo-77, Klo-133, Klo-154, IVA-1, Je-2, Pe-2alfa, Bre-1, IVA-7, IVA -11, Lip-48, Mo-3, MB-2

Ivanić-Grad, Okoli, Kloštar, Mramor Brdo, Lipovljani,Ježevo, Pepelana, Janja Lipa, Mosti

1. Gusti slabopropusni plinonosni pješčenjaci (tight gas sands – TGS)

2. Lapori i šejlovi s plinom ((gas shales – GS)

3. Naftonosni šejlovi i lapori (oil shales)

4. Nafta u slabopropusnim stijenama (low perm oil)

5. Teške, guste nafte (heavy oil)

6. Plinonosni ugljeni (coalbed methane)

7. Plinski hidrati (gas hydrates)

HRVATSKA:(1) slabopropusni plinonosni pješčenjaci,(2) lapori (i šejlovi – vezano i lisnato) s plinom,(4) nafta u slabopropusnim stijenama

Sedam tipova nekonvencionalnih ležišta

Položajna karta

Litostratigrafska podjela

Shematski prikazgrupe Sava s

posebno izdvojenimlaporima

Grupa Sava je litostratigrafska jedinica informalnoga

statusa, ustanovljena i izdvojena

u stupovima dubokih bušotina naftnoga polja

Ivanić Grad 1963. prema proceduri iz Sjevernoameričkoga

kodeksa stratigrafske nomenklature (1961.)

Tipski profil grupe SAVA za Savsku

depresiju, Iva-4

Tipski profil formacije Ivanić Grad, IVA-4

izmjena pješčenjaka i lapora

svijetlosivi vrlo tvrdi lapori

svijetlosivi vrlo tvrdi lapori

Tipski profil lapora Lipovec

(fm. Ivanić Grad), Klo-133

svijetlo sivi i bijeliveoma

tvrdi lapori, pri podini

s više kalcita150 m

Tipski profil lap. D. Šarampov, lap. G.

Šarampov (fm. Ivanić Grad), IVA-4

svijetlosivi vrlo tvrdi lapori, 56 m

svijetlosivi vrlo tvrdi lapori, 40 m

Tipski profil fm. Kloštar Ivanić, IVA-1

Graberski lapor, sivi,srednje tvrd, 112 m

Lepsički lapor, sivi,srednje tvrdoće, 18 m

Tipski profil lapor Kloštar Ivanić

(fm. Kloštar-Ivanić), IVA-7

sivi lapori srednje tvrdoće

186 m

Tipski profil lapor Brezine

(fm. Kloštar Ivanić), Bre-1

tamnosivi laporukupno 181,5 m

sivi do sivozelenkastilapor s proslojcimasivoga tinjčastogapješčenjaka

Tipski profil član Graberje

(fm. Kloštar-Ivanić)

sivi lapori u izmjeni slaporovitim pješčenjacima,u donjem dijelu tamnosivitankouslojeni tvrdi lapori,

udio lapora oko 100 m

Tipski profil fm. Kloštar Ivanić

lapor Cabuna, Pe-2a

sivi mekani lapor

Tipski profil fm. Bilogora, Mo-3

izmjena pjeskovitih,tinjčastih lapora,

slabovezanihsitnozrnatih pješčenjaka i

srednjotvrdihpjeskovitih lapora

600 m

Tipski profil fm. Široko Polje, IVA-11

pretežno lapori, sivi,s manjim udjelom

pješčenjačkih slojeva,II., IV., VI. i VII.

760 m

Tipski profil lap. Ježevo, lap. Kletište,

lap. Ciglenica

(fm. Široko Polje), MB-2

glinoviti lapori, 102 m

tamnosivi glinoviti lapori109 m

srednjotvrdi lapor, 41 m

Tipski profil lap. Torovi, lap. Krivaj

(fm. Široko Polje), Lip-48

svijetli i tamnosivi lapori74 m

sivi srednjotvrdi lapori24 m

Tipski profil fm. Glogovnica, Klo-154

prevladavaju sive glinei glinoviti lapori s

proslojcima sitnozrnatihtinjčastih pješčenjaka

400 m

…

opća shema litostratigrafskerazradbe lapora u grupi Sava

Savske i zapadnoga dijelaDravske depresije

-ukupna debljina laporagdje ima i pješčanih članova

iznosi 500 m,

-ukupna debljina lapora gdje prevladavaju je 445 m

-tamnosivi lapori u bušotinamaOk-1, Je-2, Pe-2a, Bre-1, MB-2

-volumen lapora u obuhvaćenom području od približno 6000 km2 uz prosječnu debljinu od 500 m prema tipskim profilima iznosi približno 3000 km3 , a prema kartama ukupnih debljina i debljina pješčenjaka u grupi Sava oko 9000 km3

-prema smještaju bušotina s tamnim laporima izgledna područja su više uz rubove depresija

Primjer izračuna u manjem prostoru, okonturenom

uglavnom samo proizvodnim poljima

Istraživački prostori*

Zapadni dio Savske depresije 312,38 km3

Zapadni dio Dravske depresije više od

148,12 km3

Istočni dio Dravske

depresije**

Površine: 929,7 km2 980,9 km2 571,7 km2

Fm. Ivanić Grad (tipska buš. Iva-4)km3 -

Fm. Vinkovci(tipska buš. Val-1)

km3

Lap. G. Šarampov

(56 m)52,06 -

Lap. D. Šarampov

(40 m)37,19 -

Fm. Kloštar-Ivanić (tipska buš. Iva-1)

km3

Fm. Kloštar-Ivanić (tipska buš. Pe-2alfa) km3

Lap. Ključ(4 m)

3,72Lap.

Cabuna (30 m)

29,43

Lap. Graberje(112 m)

104,13 - -

Lap. Lepsić(14 m)

13,02 - -

Fm. Široko Polje (tipska buš. Iva-11)km3

Fm. Bilogora(tipska buš. Mo-3) km3

Lap. Laslovo(162 m)

92,62

Jedinica IV

(19 m)17,66

Jedinica I(oko 121

m)118,69 - -

Jedinica II

(91 m)84,60 - - - -

* Istraživački prostori volumena lapora uglavnom okontureni položajem proizvodnih polja u odabranom prostoru** Nije bio dio pobližega ispitivanja tijekom ovoga rada

Karta smjestišta bušotina s tamnim laporima

-Što dalje?

-okonturiti cjelokupne lapore i ev. sitnozrnate pješčenjake

-okonturiti lapore s količinom organske tvari većom od 0,5 %, poglavito danas u fazi katageneze ili su već u ranoj metagenezi

- prva sljedeća istraživanja usmjeriti na jezgre, uzorkovati i načiniti cjelovitu geokemijsku raščlambu po izdvojenim jedinicama (14)

Zaključak

- ciljano izračunati volumen organske tvari koja je istaložena i očuvana do početka dijageneze u određenom dijelu depresije

-stoga treba načiniti za svako područje ciljani taložno-kompakcijski - erozijski model

-uz to treba ocrtati gdje su pelitni sedimenti uopće imali sadržaj organske tvari od 0,5 i više posto. Za to je neophodno prikupiti barem više desetaka točkastih podataka pravilno raspoređenih po kartiranom prostoru

Zaključak

American commision on stratigraphic monenklature. (1961): Code of

stratrigaphic nomenklature. AAPGB. 45/5, 644-665, Tulsa.

Malvić, T., Sučić, A., Cvetković, M., Resanović, F. & Velić, J. (2013): Low

permeabile Neogene lithofacies in Northern Croatia as potential

unconventional hydrocarbon reservoirs. Central European Journal of

Geosciences (prihvaćen za objavljivanje).

Šimon, J. (1963): Litostratigrafske jedinice polja Ivanić Grad. Fond stručne

dokumentacije. INA. Zagreb

Šimon, J. (1973): O nekim rezultatima regionalne korelacije litostratigrafskih

jedinica u Jugozapadnom području Panonskog bazena. 623-630, Nafta12,

Zagreb.

Literatura

Šimon, J. (1980): Prilog stratigrafiji u taložnom sustavu pješčanih rezervoara Sava-grupe naslaga mlađeg tercijara u Panonskom bazenu sjeverne Hrvatske. Disertacija. Str. 66 + 82 priloga. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Velić, J. (2007): Geologija ležišta nafte i plina / Zorić, Igor (ur.). Sveučilište u

Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 342+VI str.

Velić, J., Krasić, D. & Kovačević, I. (2012): Exploitation, reserves and transport

of natural gas in the Republic of Croatia. Tehnički vjesnik, 19, 3, 633-641.

Velić, J., Malvić, T., Cvetković, M. & Vrbanac, B. (2012): Reservoir geology,

hydrocarbon reserves and production in the Croatian part of the Pannonian

Basin System. Geologia Croatica. 65, 1, 91-101.

Literatura

Predavanje je načinjeno kao dio programa dvaju projekata:

1. “Stratigrafska i geomatematička istraživanja u Hrvatskoj”, voditeljice prof.

dr. sc. Josipe Velić, financirano od strane MZOŠ-a

(http://www.rgn.hr/ContentImages/file/MZOS%20Projekti/195-1951293-

0237.pdf );

2. „Razvoj geomatematičkih metoda za analizu neogenskih taložnih okoliša

hrvatskoga dijela Panonskoga bazenskog sustava“, voditelj izv. pro. dr. sc.

T. Malvić, odobren od strane Sveučilišta u Zagrebu kroz program „Potpora

istraživanjima 2“ tijekom 2013. godine

http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=6574&podaci=projekti&

sifprojekat=10622 ).

Završne napomene