Životni stil plavoperajne tune u Jadranu s posebnim ... · plave ribe pod svjetlom, a prisutne su...
Transcript of Životni stil plavoperajne tune u Jadranu s posebnim ... · plave ribe pod svjetlom, a prisutne su...
Životni stil plavoperajne tune u Jadranu s
posebnim osvrtom na interakciju sa sitnom
plavom ribom
I van Ka tavi ć , Leon G rub i š i ć , V j ekos lav Ti č i na , Tan ja Šegv i ć -Bub i ć
I n s t i t u t za o c e a n o g r a f i j u i r i b a r s t v o , 2 1 0 0 0 S p l i t , I v a n a M e š t r o v i ć a 6 7
Tunj (T. thynnus L., 1758.)
Epipelagična do mezopelagična vrsta
Visoko migratorna
Mrijesti se u proljeće (svibanj, lipanj), u
Sredozemlju (Balearski otoci, Tirensko more ...)
Bio-ekološke osobitosti plavoperajne tune (1)
Tunj (T. thynnus L., 1758.)
Proždrljiv karnivor, top predator; hrani se ribom, rakovima i
glavonošcima
Može narasti do 4 m u dužinu i oko 700 kg težine
Relativno stabilna temperatura tijela- “toplokrvna”
Životni vijek do 40 godina
Brzina plivanja do 40 milja /sat
Dnevne vertikalne migracije do 1000m
Fekunditet, ovisno o veličini ženke je do 30milijuna; ikra je pelagična
Prvu spolnu zrelost mužjak najranije doseže s oko 3 godine (oko 90
cm ili 15 kg), a ženka u 4. godini pri težini 20 do 25 kg
Lovi se najčešće plivaricama tunolovkama, ali i plutajućim
parangalima, udicama i klopkama tunarama
Tuna je u svemu “naj,
naj….”
Tunj (T. thynnus L., 1758.)
Bio-ekološke osobitosti
plavoperajne tune (3)
Mali, spolno nezreli primjerci, najčešće u velikim plovama se zadržavaju u Jadranu čitave godine (crveno), dok veći, spolno zreli primjerci odlaze iz Jadrana na mriješćenje u Sredozemno more krajem proljeća (plavo), da bi se nakon mrijesta dio stoka ponovno vratio u Jadran (smeđe)
Migracije uvjetovane trofičkim razlozima i reprodukcijom; zbog temperaturnih osobitosti, Jadran, prema dostupnim podacima nije područje prirodnog mrijesta tuna
Lov tuna u Jadranu
Propozicije ICCAT-a: 15-godišnji program obnove stoka plavoperajnog tuna određuje ograničene, drastično smanjene kvote, broj plovila, vrijeme ribolova (30 dana godišnje) i strogu kontrolu i nadzor (ROP)
Najmanja dozvoljena lovna težina je 30 kg, no za potrebe uzgoja u Jadranu dozvoljeno je loviti primjerke najmanje lovne težine 8 kg
U Republici Hrvatskoj ulov je dozvoljen plivaricama tunolovkama, odmetom, panulom i plutajućim parangalom
Najvažnije ribolovno područje je srednji Jadran
U daljnjem izlaganju su prikazani:
1) Agregiranost tuna tijekom komercijalnog tunolova u ribolovnoj sezoni 2011 (15 svibnja do 15 lipnja)
2) Rezultati praćenja tuna, posebno u interakciji s ulovom sitne plave ribe izvan sezone tunolova
Veličinska struktura tuna u Jadranu - povijesni podatci
1931 do 1998 (lijevo) i recentni ulov za potrebe uzgoja
(desno, plavi)
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
<10
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100
105
110
115
120
Body-weight (kg)
Fre
qu
en
cy
stocked (n=32543) harvested after 18 months (n=2333) harvested after 30 months (n=683)
Average weight of BFT specimens in some
catches (Adriatic Sea - purse-seine)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Jan Mar May Jul Sep Nov
Kilo
gra
ms
Uobičajena veličinska
struktura ulovljenih tuna
Prikaz rezultata tunolova (broj primjeraka) u
ribolovnoj sezoni 2011 (15. svibnja do 15. lipnja)
1576
2783
4846
1990
990
2263
1516
2337
1089
654
2839
1076
3057
2751
1212
2497
2031
1781
315
253
323
249
330
206
303
467
218
218
1420
269
437
550
202
357
406
254
2071,6376,5
0 1000 2000 3000 4000 5000
Srednja vrijednost
Brod 18
Brod 17
Brod 16
Brod 15
Brod 14
Brod 13
Brod 12
Brod 11
Brod 10
Brod 9
Brod 8
Brod 7
Brod 6
Brod 5
Brod 4
Brod 3
Brod 2
Brod 1
Srednji broj ulovljenih primjeraka po zapasuUkupno ulovljenih primjeraka u sezoni
Broj uspješnih zapasa i broj ulovljenih primjeraka
tijekom ribolovne sezone 2011 (18 brodova)
02468
1012141618
19
.5.2
01
1
20
.5.2
01
1
21
.5.2
01
1
22
.5.2
01
1
23
.5.2
01
1
24
.5.2
01
1
25
.5.2
01
1
26
.5.2
01
1
27
.5.2
01
1
28
.5.2
01
1
29
.5.2
01
1
30
.5.2
01
1
31
.5.2
01
1
1.6
.20
11
2.6
.20
11
3.6
.20
11
4.6
.20
11
5.6
.20
11
6.6
.20
11
7.6
.20
11
8.6
.20
11
9.6
.20
11
10
.6.2
01
1
Broj uspješnih zapasa
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
19
.5.2
01
1
20
.5.2
01
1
21
.5.2
01
1
22
.5.2
01
1
23
.5.2
01
1
24
.5.2
01
1
25
.5.2
01
1
26
.5.2
01
1
27
.5.2
01
1
28
.5.2
01
1
29
.5.2
01
1
30
.5.2
01
1
31
.5.2
01
1
1.6
.20
11
2.6
.20
11
3.6
.20
11
4.6
.20
11
5.6
.20
11
6.6
.20
11
7.6
.20
11
8.6
.20
11
9.6
.20
11
10
.6.2
01
1
Broj ulovljenih jedinki Broj ulovljenih jedinki po zapasu
Ponašanje tuna u Jadranu nakon sezone tunolova... u
interakciji s plivaričarskim lovom sitne plave ribe
Tune na površini
nedaleko od broda
Metode rada
(Projekt MP/IOR, 2011: “Procjena utjecaja tuna na
obavljanje ribolova plivaricom srdelarom”
Snimanje i memoriranje eho - znakova u realnom
vremenu korištenjem ehosondera ES 60 koji su
ugrađeni na plivaričare nove generacije omogućava:
identifikaciju krupnih predatora na ehogramu, uz evidentirani
slučajni ulov
praćenje intenziteta predacije tijekom različitih faza ribolovnih
operacija na sitnu plavu ribu
dokumentirano praćenje ponašanja predatora i sitne plave ribe
(plijena) prije, tijekom i poslije poduzetih ribolovnih operacija
prikupljanje video zapisao o interakciji tuna s ribolovnim
operacijama na sitnu plavu ribu
Shematski prikaz tumačenja ehograma
Source: Fish finding with echosonder, FAO, Rome 1985
Plova sitne plave ribe
Tuna
Hidroakustička oprema nove
generacije plivaričara -
Simrad ES 60
GPT 38 kHz
Color
printerPC with ER60 &
BI500 software
High resolution LCD
color monitor
SIMRAD EK-60
ES 38B
Ehogram koji pokazuje okupljanja sitne
plave ribe pod svijetlom, ispod broda
Scenarij 1. Tune razbijaju pod svjetlom okupljenu
sitnu plavu ribu i ona bježi prema dnu - nema ribolova
00:24
Tune
Scenarij 2. Djelomično razbijene plove sitne plave
ribe – smanjena učinkovitost ribolova
Tuna
Uljez je u mreži – a
„ribar plete mrižu svoju....”
“NEŽELJENI” ULOV
tijekom ribolova sitne plave ribe
Tune u “akciji”... i nakon ribolovne
operacija na sitnu plavu ribu (v.anim)
Rupe na mreži – bit će posla kad brod
pristane u luku
Oštećenja treba
vidljivo označiti
Štete na ribolovnim alatima za ulov sitne plave ribe
% udio ometenosti ribolova uslijed
vremenskih nepogoda ili prisutnosti tuna
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
A B C D E G
Ribolovne zone
No
ći b
ez r
ibo
lov
a (
%)
Loši vremenski uvjeti
Prisutnost tuna
Učestalost pojave predatora i učinkovitost ulova sitne plave
ribe u promatranom razdoblju (srpanj –prosinac 2011)
A
42%
29%
14%
15%
Odsustvo tuna
1 - 10 jedinki
11 - 50 jedinki
> 50 jedinki
Odsustvo tuna 1 - 10 kom 11 - 50 kom > 50 kom
Prisutnost predatora (tuna)
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
Sre
dn
jak u
ku
pn
og
ulo
va
(kg
)
Zaključna razmatranja
Istraživanja pouzdano ukazuju da je tuna glavni predator na sitnu
plavu ribu, te da je ona glavni uzročnik ometanja ribolovnih
operacija; tune se pojavljuju tijekom početnog agregiranja sitne
plave ribe pod svjetlom, a prisutne su tijekom same operacije
zaokruživanja i izvlačenja ulova
Štete na ribolovnim alatima uslijed interakcije s tunama mogu se
izraziti u zamjenskom materijalu potrebnom za krpanje mreža i
uloženom radu
Zapisi na ehogramima i video zapisi po prvi put daju jasan uvid u
izraženi predatorski instinkt i specifično ponašanje tuna tijekom
predacije.
Zaključna razmatranja (2)
Dokumentiran je i “strateški odgovor” sitne plave ribe na predaciju kojega karakterizira disperzija plova i bježanje prema dnu
Evidentirana su, i dokumentirana znatna oštećenja na mrežama plivaricama, što osim materijalne štete zahtjeva i ne mali dodatni trud ribara na saniranju nastalih oštećenja
Daljnja istraživanja i praćenja interakcije tuna i sitne plave ribe trebala bi se nastaviti s ciljem utvrđivanja eventualnih sezonalnih promjene ponašanja predatora i plijena (npr. proljetno/ljetni aspekt) te daljni napor u kvalifikaciji i kvantifikaciji šteta po uspješnost obavljanja ribolova na sitnu plavu ribu
Zahvaljujem na pozornosti
Još trenutak, molim !
Animacija:
- tune tijekom završne operacije izvlačenja sitne plave ribe -