Iva Negro POTICANJE KONKURENTNOSTI EUROPSKIH MALIH Ioliver.efri.hr/zavrsni/989.B.pdf · 2006)....
Transcript of Iva Negro POTICANJE KONKURENTNOSTI EUROPSKIH MALIH Ioliver.efri.hr/zavrsni/989.B.pdf · 2006)....
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Iva Negro
POTICANJE KONKURENTNOSTI EUROPSKIH MALIH I
SREDNJIH PODUZEĆA FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA
EUROPSKE UNIJE
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, rujan 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
POTICANJE KONKURENTNOSTI EUROPSKIH MALIH I
SREDNJIH PODUZEĆA FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA
EUROPSKE UNIJE
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Mikrosustav EU
Mentor: doc.dr.sc. Igor Cvečić
Student: Iva Negro
JMBAG: 0081134608
Studijski smjer: Marketing
Rijeka, rujan 2015.
1. UVOD ............................................................................................................................................. 1
1.1. Problem i predmet istraživanja ................................................................................................ 1
1.2. Radna hipoteza ........................................................................................................................ 1
1.3. Ciljevi i svrha istraživanja ....................................................................................................... 2
1.4. Metode istraživanja ................................................................................................................. 2
1.5. Struktura rada .......................................................................................................................... 3
2. TEMELJNE ODREDNICE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU .......................... 4
2.1. Pojam poduzetništva ................................................................................................................ 4
2.2. Povijesni razvoj poduzetništva ................................................................................................ 5
2.3. Karakteristike malog poduzetništva ........................................................................................ 6
2.4. Pojam i važnost poduzetničke politike .................................................................................... 8
2.5. Zakonodavni okviri razvoja poduzetništva.............................................................................. 9
2.6. Značaj malog i srednjeg poduzetništva za razvoj konkurentnosti i inovativnosti ................. 11
2.7. Utjecaj globaliz acije i internacionalizacije na MSP ............................................................. 12
3. ANALIZA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU .................................................. 14
3.1. Značaj malog i srednjeg poduzetništva u EU ........................................................................ 14
3.2. Veličina malog i srednjeg poduzentništva u EU ................................................................... 16
3.3. Veličina malog i srednjeg poduzentništva u Njemačkoj ....................................................... 19
3.4. Analiza konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije .............................. 21
3.4.1. Produktivnost rada ......................................................................................................... 22
3.4.2. Izvoz .............................................................................................................................. 23
3.4.3. Pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva ..................................................... 24
3.4.4. Pristup tržištu prema pokazateljima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
(OECD) za regulaciju tržišta ......................................................................................................... 25
3.4.5. Vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća ...................................................................... 27
3.4.6. Inovativnost malog i srednjeg poduzetništva ................................................................ 28
3.4.6.1. Pregled rezultata Unije inovacija ........................................................................... 30
3.4.6.2. Istraživanje i razvoj koje provode poduzetnici ...................................................... 31
4. MJERE I INSTRUMENTI POTICANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU .. 33
4.1. Strategija Europa 2020 .......................................................................................................... 33
4.2. Inicijative EU ........................................................................................................................ 34
4.3. Kohezijska politika EU ......................................................................................................... 36
4.3.1. Europski fond za regionalni razvoj - ERDF .................................................................. 37
4.3.2. Europski socijani fond - ESF ......................................................................................... 37
4.3.3. Kohezijski fond ............................................................................................................. 38
4.4. Programi Europske unije ....................................................................................................... 38
4.4.1. Obzor 2020 .................................................................................................................... 39
4.4.2. COSME ......................................................................................................................... 41
4.4.2.1. CIP ......................................................................................................................... 45
4.4.2.2. EIP ......................................................................................................................... 46
5. DETERMINANTE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U EU ......................................................... 49
5.1. Interno okruženje ................................................................................................................... 51
5.2. Eksterno okruženje ................................................................................................................ 53
6. UČINCI KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA EUROPSKE UNIJE .................................................................................................................................................... 56
7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU ...................... 58
8. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 62
LITERATURA ...................................................................................................................................... 66
POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 71
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................................ 71
1
1. UVOD
Malo i srednje poduzetništvo smatra se ključnim čimbenikom za pokretanje gospodarskog
razvoja svake zemlje. U vrijeme globalnih promjena dinamičnost i sposobnost prilagodbe
čini ga jednim od najznačajnijih gospodarskih segmenata. Malo i srednje poduzetništvo
predstavlja izvor zapošljavanja i gospodarskog rasta.
Europska unija ima veoma važnu ulogu u promicanju razvoja i jačanju potencijala rasta malih
i srednjih poduzeća. Putem programa kao što su COSME odnosno njegovi prethodnici CIP/
EIP nastoji se potaknuti aktivnost i jačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva.
1.1. Problem i predmet istraživanja
Problem istraživanja je nedovoljno iskorištavanje sredstava od strane Europske unije koja su
na raspolaganju sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Mala i srednja poduzeća korištenjem
tih fondova imaju priliku ojačati svoju poziciju na tržištu implementiranjem novih ideja i
tehnologija, te povećati konkurentnost.
Predmet istraživanja su poticaji koji su na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima od
strane Europske unije, posebice njihovi učinci na konkurentnost i inovativnost malih i
srednjih poduzeća.
1.2. Radna hipoteza
Sukladno problemu i predmetu istraživanja diplomskog rada postavljena je radna hipoteza
koja glasi: Europska unija putem svoje poduzetničke politike doprinosi razvoju i rastu malog i
srednjeg poduzetništva te jača konkurentnost i inovativnost cjelokupnog gospodarstva.
2
1.3. Ciljevi i svrha istraživanja
Ciljevi istraživanja su: istražiti poticajne programe Europske unije koji su na raspolaganju
malim i srednjim poduzetnicima, analizirati pokazatelje konkurentnosti za mala i srednja
poduzeća Europske unije, te utvrditi izazove i perspektive koje donosi budućnost.
Svrha istraživanja je utvrđivanje pozitivnih efekata programa Europske unije na malo i
srednje poduzetništvo, na područjima inovacija i poticanja konkurentnosti, kako bi se
osigurao pametan i održivi rast gospodarstva.
Ključna pitanja na koja se odgovara tijekom istraživanja:
1. Koje su temeljne značajke malog i srednjeg poduzetništva?
2. Kakvo je stanje malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji?
3. Kojim mjerama i instrumentima se služi Europska unija u poticanju malog i srednjeg
poduzetništva?
4. Koje su determinante razvoja poduzetništva u Europskoj uniji?
5. Koji su učinci konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije?
6. Kakve su perpektive za europsko malo i srednje poduzetništvo?
1.4. Metode istraživanja
Kako bi se napravila kvalitetna statistička analiza konkurentnosti i inovativnost malog i
srednjeg poduzetništva Europske unije rad se oslanja na dostupne podatke o poslovanju malog
i srednjeg poduzetništva napisanih od strane institucija koje svake godine objavljuju podatke
o poslovanju malih i srednjih poduzeća u EU.
Kvalitetna obrada teme istraživanja za sobom povlači korištenje znanstvenih metoda i to
slijedećih: metoda deskripcije, analize i sinteze, metode dokazivanja, indukcije i dedukcije, te
komparativna metoda.
Na temelju dostupnih podataka, u radu se pristupa detaljnim empirijskim istraživanjem
konkurentnosti i inovativnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije te se
statističkim pokazateljima obrađuje malo i srednje poduzetništvo putem tablica i grafikona.
3
1.5. Struktura rada
Diplomski rad se sastoji od osam tematskih međusobno povezanih cjelina.
U prvoj cjelini, uvodu oblikuju se problem i predmet istraživanja, radna hipoteza, definiraju
se ciljevi i svrha istraživanja, znanstvene metode kao i struktura rada.
Drugo poglavlje, temeljne odrednice malog i srednjeg poduzetništva, odnosi se na odrednice
malog i srednjeg poduzetništva. Unutar poglavlja definira se: pojam poduzetništva, opisuje
povijesni razvoj malog i srednjeg poduzetništva, opisuje poduzetnička politika Europske unije
te određuje zakonodavni okvir sektora.
U trećem poglavlju, analiza malog i srednjeg poduzetništva u EU, analizira se stanje malog i
srednjeg poduzetništva Europske unije, te utjecaji globalizacije i internacionalizacije na mala i
srednja poduzeća.
Četvrto poglavlje, mjere i instrumenti poticanja malog i srednjeg poduzetništva u EU,
prezentira mjere i instrumente koji su dostupni malim i srednjim poduzetnicima, putem EU
fondova, programa, podprograma. Posebice se obrađuju program COSME te CIP i EIP.
Peto poglavlje, determinante konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva EU, odnosi se na
faktore koji direktno ili indirektno utječu na razvoj konkurentnosti poduzetništva. U ovom
poglavlju posebno se obrađuju interno i eksterno okruženje.
Šesto poglavlje predstavlja učinke konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske
unije.
Sedmo poglavlje obuhvaća izazove i perspektive s kojima se susreće malo i srednje
poduzetništvo u EU.
Posljednje poglavlje, zaključak objedinjuje rezultate istraživanja te dokazuje hipotezu rada.
4
2. TEMELJNE ODREDNICE MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA U EU
Mala i srednja poduzeća predstavljaju važan dio svih gospodarskih sustava. Trend
gospodarske globalizacije pogoduje sve većem broju malih i srednjih poduzeća koja
zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, visokom stupnju učinkovitosti, te brzom prilagođavanju
zahtjevima tržišta pridonose većoj stabilnosti gospodarstva te mobilnosti radne snage.
2.1. Pojam poduzetništva
Prema ekonomskoj teoriji poduzetništvo se definira kao ukupnost poduzetnikovih
inovacijskih, organizacijskih, usmjeravajućih, upravljačkih i nadzornih sposobnosti (Škrtić,
2006). Navedena definicija govori da sam poduzetnik ima ključnu ulogu pri uspjehu ili
neuspjehu poduzeća. Kako poslovni poduhvat ne bi završio neuspjehom nužno je konstantno
razvijanje organizacijskih, upravljačkih, inovacijskih vještina pojedinca kroz edukaciju,
savjetovanja sa stručnjacima, radionice.
Sama riječ poduzetnik (fra. entrepereneur) dolazi iz francuskog jezika te označava odvažnu,
nametljivu osobu koja ima namjeru nešto poduzeti ili učiniti
Poduzetništvo prestavlja temeljni proizvodni faktor svakog gospodarstva posebice u uvjetima
rizika i financijske nesigurnosti kada svaki poduzetnički podhvat predstavlja veoma odvažan
ali i neizvjestan čin. Može se reći kako poduzetništvo predstavlja proces ulaganja resursa,
vremena, energije u stvaranje nove vrijednosti, pri čemu se zauzvrat očekuje nagrada - profit.
Pojam poduzetništva obuhvaća širok spektar djelatnosti, tj. ne postoji jedna univerzalna
definicija poduzetništva.
Richard Cantillon, koji se smatra jednim od prvih teoretičara poduzetništva 1734. godine u
svom djelu "Rasprava o prirodi trgovine" prvi puta spominje riječ poduzetnik. Cantillon
prikazuje različite poslove kojima se bave poduzetnici: prijevoznici dovoze namirnice iz sela
u grad, trgovci ih kupuju i prodaju građanima, a svi nastoje postići višu ali neizvjesnu cijenu
pa se tako može dogoditi da im poduzeće bude unosno ili pak da bankrotiraju (Jelavić, Ravlić,
1993.). Svaki poduzetnik prilikom ulaska u poduzetništvo nalazi se u poziciji gdje je suočen s
rizikom koji rezultira dobiti ili gubitkom.
5
Alfred Marshall govori o poduzetništvu kao slobodnoj djelatnosti po izboru poduzetnika, ali
upozorava da u okviru izborne aktivnosti i njezine realizacije mora biti više smotrenosti i više
samopouzdanja (Škrtić, 2006.). Ova definicija također ukazuje na važnost pripremljenosti
poduzetnika pri ulasku u poslovni poduhvat. Prilikom odabira djelatnosti poduzeća izuzetno
je važno voditi računa o tržišnim prilikama, resursima kojima se raspolaže, potrebama i
željama kupaca, kako bi što lakše i kvalitetnije donijeli najpovoljniju odluku.
Daljnjim razvijanjem gospodarskih odnosa uočava se važnost inovativnosti, uvođenja novih
metoda proizvodnje, oblikovanja, kao i otkrivanja novih tržišnih prilika i resursa za poduzeće.
Upravo Joseph Schumpeter, jedan od najcjenjenijih ekonomista XX. stoljeća, naglašava da su
inovacije glavna pokretačka snaga poduzetništva na temelju koje se razvija inovacijska i
tehnologijska teorija profita (Škrtić, 2006.). Uvođenjem nove tehnologije te inovativnih
rješenja ostvaruje se prednost pred konkurencijom ali i veći profit. Schumpeter upozorava
kako zadatak poduzetnika nije samo organizacija procesa proizvodnje i poslovanja, on je
pokretač, akceptant i primjenjivač inovacijskih postignuća (Schumpeter, 1939.).
2.2. Povijesni razvoj poduzetništva
Od pamtivjeka je čovjek kao društveno i socijalno biće upoznat s određenom vrstom trgovine.
U početku težnja za preživljavanjem a postupno i želja za stvaranjem boljih životnih uvjeta
potakla je čovjeka na poduzimanje akcija kojima će zadovoljiti svoje potrebe. U začetku to se
odnosilo na lov, potragu za skloništem, no otkrivanjem oruđa i pronalaženjem novih metoda
rada čovjek je usvajao nova znanja i vještine (Sikavica, 1999.). Privređivanjem te stvaranjem
viška proizvedenih dobara te prodajom ili razmjenom istih nastaju prvi poduzetnici u smislu
današnjeg značenja te riječi i to između XI. i XIII. stoljeća. Ubrzo se razvijaju i prvi oblici
organiziranih poduzetničkih udruženja koji su nastali s ciljem efikasnijeg poslovanja te
ostvarivanja veće dobiti. Tijekom XII. stoljeća na području Italije se osnivaju prva trgovačka
poduzeća koja s vremenom poprimaju sve sličniji oblik današnjih trgovačkih društava.
Krajem XIV. stoljeća poduzeća poprimaju trajniji karakter, a bila su uglavnom usko vezana
uz obitelj ili rodbinsku zajednicu Odvajanjem privredne aktivnosti od poduzetnikova
domaćinstva u XV. stoljeću započinje razvoj poduzeća kao samostalnog gospodarskog
subjekta (Sikavica P., Novak M., 1992.) koji su se pod svojim imenom mogli pojaviti na
tržištu, a njihova se imovina mogla prodavati i kupovati (Kolaković, 2006.)
6
O uspješnosti malih i srednjih poduzeća u srednjem vijeku svjedoči bogata kulturna baština.
Na razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz srednjevjekovno razdoblje snažan utjecaj je
imala Crkva koja je po potrebi smatrala male poduzetnike griješnicima koji su bili spaljivani,
a njihova poduzeća uništena. Proširenju trgovačke djelatnosti pridonio je procvat obrta i
zanata u XVII. stoljeću a dok su XVIII. i XIX. stoljeće obilježili specijalizacija trgovine kao
djelatnosti stjecanje sve veće naklonosti i povjerenja među potrošačima te nastavak napretka
malog i srednjeg poduzetništva. Industrijskom se revolucijom donosi značajne promjene u
poslovanju, nastaju industrijski pogoni koji stvaraju velik broj novih radnih mjesta, a fokus je
na masovnoj proizvodnji. No sve te ekonomske i društvene promjene dovode do zastarjelosti
poduzetništva te smanjivanja uloge poduzetnika kao kreativnog i samostalnog pojedinca.
Promjenom tržišnih uvjeta, jačom konkurencijom, nemilosrdnijom borbom za što veći dio
tržišta dolazi do koncentracije kapitala u rukama multinacionalnih kompanija, korporacija čiji
je nastanak obilježio kapitalizam.
2.3. Karakteristike malog poduzetništva
Osnovne karakteristike malog poduzetništva u EU (efzg.hr, 2015.):
- mala poduzeća zadovoljavaju onaj dio potražnje za robama i uslugama koje velika
poduzeća teško mogu podmiriti.
- mala poduzeća zbog svoje veličine mnogo su fleksibilnija što im omogućuje vrlo
elastičnu ponudu i brzu prilagodbu
- mala poduzeća traže relativno univerzalni tip radnika i opreme koji mogu obavljati
raznorodne poslove u procesu proizvodnje.
- mala poduzeća pokazuju veću spremnost da staru tehnologiju zamjene novom te tu
zamjenu brže obavljaju.
- mala poduzeća pružaju šire mogućnosti inovativnosti i bržu primjenu novih znanja i
poslovnih modela
- ekonomska samostalnost i spremnost na snošenje rizika u poslovanju potiče mala
poduzeća da se povezuju i umrežavaju radi ostvarivanja uspješnijeg zajedničkog
poslovanja ali i lakšeg snošenja rizika.
7
S obzirom na činjenicu da su mala poduzeća daleko fleksibilnija od velikih poduzeća s širom
mogućnošću ulaganja u inovativna tehnološka rješenja i ekonomskom samostalnošću,
karakteriziraju ih sljedeće osnovne prednosti (Rajsman M., Petričević N., Marjanović V.,
2013.):
Neovisnost –ulazak u malo poduzetništvo omogućuje budućim poduzetnicima skoro u cjelosti
nezavisno djelovanje. Taj veliki stupanj nezavisnosti praćen je velikom dozom odgovornosti u
vođenju uspješnog poslovanja. Odgovornost prilikom uspjeha preuzima poduzetnik kao
osnivač malog poduzeća.
Tržišna prilagodljivost – razlika između mali i velikih poduzeća očituje se u tome što su
mala poduzeća prilagodljivija brzim tržišnim promjenama, i bez većih poslijedica imaju
mogućnost preorijentirati svoju djelatnost u skladu sa zahtjevima i potrebama potrošača.
Mogućnost ostvarenja financijskog uspjeha – prilikom osnivanja malog poduzeća jedan od
klučnih čimbenika je i mogućnost ostvarenja bolje zarade od samostalnog posla
Sigurnost posla –osnivaču malog poduzeća sigurnost posla je zagarantirana sve dok mu je
poslovanje pozitivno. Jedna od prednosti je zasigurno činjenica da je vlasnik, koji jeistodobno
je istovremeno menadžer sam odlučuje o svom radnom ritmu i rasporedu posla.
Obiteljsko zapošljavanje –kao jednu od prednosti možemo istakniuti i mogućnost
zapošljavanja i članova obitelji. Daljnjim prenošenjem iskustva omogućuje se stvaranje
tradicije te obiteljskog posla. Takav oblik suradnje pozitivno djeluje na produktivnost
zaposlenika zbohg osjećaja poštovanja i razumijevanja
Izazov –poduzetnici imaju izraženu potrebu za samoaktualizacijom, što označava svijesnost i
spremnost na uspijeh ali i potencijalni neuspjeh s kojim su se prisiljeni nositi.
S druge strane mala poduzeća imaju i određenih nedostataka, a to su:
Porast odgovornosti – raspon odlučivanja u malom poduzeću je veoma širok. Pritom je
poduzetnik sam odgovoran za uspjeh ali i neuspjeh u poslovanju.
Mogućnost propasti –poduzetnik mora donositi odluke o poslovanju i budućnosti poduzeća..
Rizik od propadanja je velik iz razloga što poduzetnik raspolaže nedostatnim financijskim te
kapitalnim resursima što dovodi do manje mogućnosti ublažavanja krivih poslovnih poteza.
Stoga loše poslovne odluke je potrebno što više smanjiti.
Podložnost fluktuacijama na tržištu – mala poduzeća su položnija sezonskim fluktuacijama
kao i uvjetima koji su uzrokovani oscilacijama u prodaji (npr. za mala poduzeća koja se bave
prodajom blagdani su veoma profitabilni, no siječanj donosi značajno opadanje prodaje
stoga je nužno predvidjeti takva razdoblja.)
8
Ovisnost o konkurenciji – Unatoč vrlo uspješnom početku uspjeh malog poduzeća naglo
može narušiti pojava konkurencije u okruženju. To je vrlo izraženo npr. u ugostiteljskoj
industriji, u trgovini na malo i sl.
Financijska slabost – bez obzira na uspješno upravljanje financijskim sredstvima mala su
poduzeća podložnija financijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, prisiljena prodavati
svoje proizvode i usluge po nižim cijenama ili uzimati nepovoljne kredite na tržištu.
Nedostatak znanja i stručnosti –uslijed limitiranih financijskih mogućnosti, malim
poduzećima često nedostaje kvalitetnog kadra, koji je stručan za pojedine funkcije u
poduzeću.
Nerazvijena pravna regulativa –u poticanju poduzetništva vrlo je bitno i dobro zakonsko
reguliranje pokretanja i poslovanja malih poduzeća jer o tome ovise i mogućnosti kreditiranja
to jest financijske pogodnosti, koje su nužne za malo gospodarstvo.
2.4. Pojam i važnost poduzetničke politike
Kako bi pridonijeli gospodarskom razvoju i stvaranju konkurentne ekonomije potrebno je
stvoriti povoljno okruženje koje će pogodovati poslovanju gospodarskih subjekata. To
podrazumijeva kreiranje pravednih i jednakih uvjeta trgovanja za sve sudionike na tržištu.
Provođenjem poduzetničke politike promovira se poduzetništvo te potiču marketinške
aktivnosti kojima se nastoji povećati konkurentnost proizvoda i usluga.
Osiguravanje financijske podrške je vrlo značajan čimbenik za sve poduzetnike, posebno kada
se govori o malim i srednjim poduzećima. Od strane Europske unije poduzetnicima su na
raspolaganju raznolike vrste financijskih potpora ovisno o ciljevima, životnoj fazi, te
djelatnosti kojom se poduzeće bavi. Osim financijskog oblika podrške postoji i onaj
savjetodavno-edukacijski, čija je svrha informiranje, savjetovanje i educiranje poduzetnika.
Kroz odgovarajuću poduzetničku infrastrukturu koju čine potporne institucije poput fondova,
banaka, agencija i poduzetničkih inkubatora, nastoji se olakšati teškoće s kojima se
poduzetnici susreću prilikom osnivanja poduzeća, poticati osnivanje novih poduzeća te
otvaranje novih radnih mjesta. Poduzetničkom politikom nastoji se otvoriti put ka korištenju
novih tehnologija, te dovođenju inovacija na tržište. Podrška poduzetnicima se temelji na
strukturalno investicijskim fondovima kao što su Kohezijski fond zatim Europski fond za
regionalni razvoj, Europski socijalni fond, te na programima Unije. Horizon 2020 je jedan od
9
instrumenata koji pruža podršku istraživanju i inovacijama sve s ciljem podizanja razine
konkurentnosti. Temeljem specificiranih kriterija odabiru se projekti koji zadovoljavaju
postavljene uvjete. No pritom se poduzetnici susreću s brojnim administrativnim,
financijskim, pravnim preprekama koje su najčešće nepremostive. Programom COSME će
osigurati bolji pristup financiranju, pružiti usluge podrške poslovanju i promicati
poduzetništvo. Putem Enterprise Europe Network (EEN) pružaju se informacije tvrtkama i niz
besplatnih poslovnih podrška kako bi se njihovo poslovanje učinilo što konkurentnijim.
Promovirajući suradnju i partnerstvo EEN okuplja više od 600 organizacija za potporu
poduzećima iz preko 60 zemalja, uključujući gospodarske i industrijske komore, tehnološke
centre ili razvojne agencije (strukturnifondovi.hr, 2015.).
Europske poduzetničke mreže uključuje spružanje slijedećih usluga: odgovore na konkretne
upite gospodarstvenika, informacije o zakonodavstvu EU, pomoć pri uspostavi poslovnih
veza s partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu,
informacije o programima EU koji su otvoreni za i poticanje uključivanja malih i srednjih
poduzeća u te programe, pomoć u prijenosu tehnologije, znanja i inovacija (minpo.hr, 2015.).
2.5. Zakonodavni okviri razvoja poduzetništva
Važnost definicije malih i srednjih poduzeća očituje se u pristupu financijskim sredstvima te
u potpori iz europskih programa koji su posebno namijenjeni malim i srednjim poduzećima.
Preporuka Europske unije 2003/361 determinira ključne čimbenike prema kojima se određuje
da li neko poduzeće spada u skupinu malih i srednjih poduzeća (ec.europa.eu, 2015.):
1. broj zaposlenika
2. promet, ukupan iznos bilance.
10
U tablici 1 prikazano je kategoriziranje poduzeća prema broju zaposlenih, prometu i ukupnom
iznosu bilance.
Tablica 1: Čimbenici određivanja poduzeća u EU
Kategorija
poduzeća
Broj zaposlenika Promet ili Ukupan iznos
bilance
Srednje < 250 ≤ 50 mil. eura ≤ 43 mil. eura
Malo < 50 ≤ 10 mil. eura ≤ 10 mil. eura
Mikro < 10 ≤ 2 mil. eura ≤ 2 mil. eura
Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije
S ciljem poboljšanja pristupa poduzetništvu, pojednostavljenja zakonskih regulativa i
administrativnih barijera te stvaranja povoljnih uvjeta na tržištu za mala i srednja poduzeća
2008. godine usvojena je Europska povelja o malim poduzećima (Small Business Act for
Europe) (ec.europa.eu, 2008.). Europska povelja o malim poduzećima odnosi se na sva
poduzeća koja su neovisna i imaju manje od 250 zaposlenika, što znači 99% svih europskih
poduzeća. Dokument je usmjeren prema poboljšanju cjelokupnog pristupa poduzetništvu te
ističe načelo: "Prvo misliti na male" čime se nastoji stvoriti zakonodavstvo koje neće
predstavljati prepreku u razvoju malih i srednjih poduzeća naprotiv, savjetovanjem i
osluškivanjem potreba malih i srednjih poduzetnika poduprijeti njihov rast.
Kako bi se potakla konkurentnost i inovativnost poduzetništva Europska povelja navodi
poduzimanje sljedećih akcija (ec.europa.eu, 2015.):
- obrazovanje te educiranje za poduzetništvo
- jeftinije ali i brže osnivanje poduzeća
- bolje zakonodavstvo te regulativa
- unapređenje dostupnosti vještina
- jačanje elektroničkog pristupa
- bolja uporaba mogućnosti jedinstvenog tržišta
- prilagodba poreznim sustavima te financijskim pitanjima
- kvalitetniji tehnološki kapaciteti namijenjeni malim poduzećima
- razvijanje uspješnih načina elektroničkog poslovanja i podrške za male poduzetnike
- efikasnije zalaganje za interese malih poduzeća na razini Europske unije te na
nacionalnoj razini.
11
Industrijska politika Europske unije ima za cilj povećati konkurentnost vlastite industrije kako
bi se osiguralo da zadrži ulogu pokretača zapošljavanja i održivog razvoja u Uniji. Kako bi se
osigurali bolji uvjeti za industriju Unije, donesene su različite strategije, od kojih je najnovija
opisana u komunikaciji pod naslovom „Za europski industrijski preporod” iz siječnja 2014
(europa.eu, 2015.).
U skladu sa otvorenim i konkurentnim tržištima, njihovo je djelovanje usmjereno prema
(mvep.hr, 2015.):
- bržoj adaptaciji industrije prilikom strukturnih promjena
- poticanju okoline povoljne za razvoj poduzetnika, posebice onih malih malih diljem
Unije između poduzetnika
- učinkovitije korištenje industrijskog potencijala, te inovacija, istraživanja i
tehnološkog razvoja.
U suradnji s komisijom države članicese međusobno konzultiraju. U svrhu poticanje takve
suradnje među članicama komisija je u mogućnosti poduzeti inicijative koje su korisne za
utvrđivanje smjernica te organizaciju međusobne razmjene praksi koje su potrebne prilikom
periodičkog praćenja. Za što je zadužen Europski parlament.
2.6. Značaj malog i srednjeg poduzetništva za razvoj konkurentnosti i
inovativnosti
Tržišno orijentirana gospodarstava jedna su od najznačajnijih segmenata poduzetništva.
Stvaranjem novih radnih mjesta porastom proizvodnje, ukupne dobiti pridonose blagostanju i
boljem životnom standardu stanovništva. Upravo te brze i dinamične promjene obilježavaju
inovativno poduzetništvo te njihove nositelje - poduzetnike.
Posljednjih godina gospodarstvo Europske unije je obilježeno vrtoglavim rastom malog i
srednjeg poduzetništva, dok se broj velikih poduzeća povećava u znatno manjem opsegu. Za
otvaranje novih radnih mjesta najzaslužnija su mala poduzeća, prvenstveno mikropoduzeća.
Mala i srednja poduzeća iznimno su važna za Europsku uniju. Čine značajnu količinu
europske radne prakse i gospodarske aktivnosti. Nadalje, mala i srednja poduzeća značajno
doprinose dinamičnosti i inovativnosti ekonomije pospješujući istodobno gospodarski rast, što
je posebno vidljivo u srednjem i dugom roku (Bistričić, Agatić, Kuzman, 2011.).
12
Više od 99% (europski-fondovi.eu, 2015.) svih poduzeća u Europskoj uniji svrstavaju se u
grupu malih i srednjih poduzeća u kojima je zaposleno više od 65% svih zaposlenika
Europske unije što čini broj veći od 33 milijuna radnika. Od ukupnog broja svih malih i
srednjih poduzeća, u Europskoj uniji, 90% poduzeća je mikro tipa što znači da imaju manje
od deset zaposlenika.
S obzirom na činjenicu da mala i srednja poduzeća imaju jednostavnije izgrađene
komunikacijske kanale a odluke donose na znatno manje formalne načine od velikih
poduzeća, ona pokazuju znatno veći stupanj fleksibilnosti prilikom primjene inovativnih
rješenja u poslovanju. Razvojem inovacija mala i srednja poduzeća osiguravaju poslovni
uspjeh i razvoj uslijed kojih, s vremenom, prerastaju u velika poduzeća (Božić, Radaš, 2015.).
Implementacija inovativnih rješenja u takvim je poduzećima povezana s izgradnjom strateških
saveza putem kojih dolazi do međusobnog poslovnog povezivanja dva ili više mala ili srednja
poduzeća s ciljem ispunjavanja njihovih strateških ciljeva. Tako povezana poduzeća ostvaruju
znatno manje troškove poslovanja, a karakterizira ih tehnološki napredak povezan s većim
stupnjem istraživačkih projekata. „Razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva može
pomoći jačanju konkurentnosti i produktivnosti, a time i potaknuti rast ukupnih prihoda i
dohotka po stanovniku (Fathallah, 2012.).
2.7. Utjecaj globaliz acije i internacionalizacije na MSP
U posljednjih nekoliko godina značajan je utjecaj globalizacijskih procesa na
internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća uslijed čega dolazi do njihovog širenja na
inozemna tržišta i većeg gospodarskog razvoja kako poduzeća tako i zemlje unutar kojeg
poduzeće posluje. Internacionalizacija se definira kao jednostavno širenje ekonomske
aktivnosti izvan granica domicilne ekonomije, a to se reflektira kvantitativnim promjenama
koje dalje vode ekstenzivnoj zemljopisnoj organizaciji ekonomske aktivnosti.
Internacionalizacija je i jedan od osnovnih elemenata globalizacije, koja osim širenja
ekonomske aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije obuhvaća i funkcionalnu
integraciju takvih međunarodno dislociranih aktivnosti, a to se reflektira ponajprije
kvalitativnim promjenama u organizaciji ekonomskih aktivnosti (Škrtić, Mikić, 2009.).
S obzirom na činjenicu da su mala i srednja poduzeća znatno fleksibilnija, elastičnija i
inovativnija u svojem poslovanju ona se brže i jednostavnije mogu prilagoditi novim tržišnim
13
zahtjevima koji se javljaju na velikim internacionalnim tržištima. Kada jedno takvo poduzeće
svoje poslovanje nastoji proširiti na strano tržište u takvo je poslovanje vrlo važno uključiti
internetsku tehnologiju. Zajedničko ulaganje, strana licenca, poslovanje u obliku franšize,
izravni izvoz te osnivanje međunarodnih podružnica postojećeg poduzeća također su bitne
odlike internacionalizacije malih i srednjih poduzeća. Nakon što mala i srednja poduzeća
prošire svoje poslovanje na strano tržište, izvoznim strategijama, ulaganjima na stranim
tržištima te stvaranjem međunarodnih partnerskih odnosa nastoje ojačati svoj položaj na
međunarodnoj sceni. Pri plasmanu na takvo strano tržište, poduzeća trebaju uzeti u obzir
sljedeće (Škrtić, Mikić, 2009.):
- globalne razlike u uvjetima proizvodnje istražuju se znatno djelotvornije
- sposobnost uvođenja inovacija i mogućnost razvijanja i aporbiranja novih tehnologija
- poznavanje tržišta
- pristup kapitalu i
- dominantnog statusa u hijerarhiji poduzeća.
14
3. ANALIZA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU
Mala i srednja poduzeća (MSP) čine okosnicu gospodarskog rasta neke zemlje. Za razliku od
velikih poduzeća, nova mala i srednja poduzeća se otvaraju na rastućim inozemnim i
europskim tržištima. Razlog otvaranja upravo takvih oblika poduzeća leži u njihovoj lakšoj
prilagodbi potrebama tržišta uz znatno manja financijska ulaganja što je u recesijsko doba za
buduće poduzetnike izuzetno bitno. Mala i srednja poduzeća najzaslužnija su za gospodarski
razvoj neke zemlje i osnovica su smanjenja nezaposlenosti. Svako novootvoreno poduzeće
započinje svoje poslovanje kao malo i srednje, a tek nakon određenog broja godina
poslovanja može prerasti u veliko poduzeće.
3.1. Značaj malog i srednjeg poduzetništva u EU
Izazov poduzetnika je postati te ostati konkurentan. On treba odgovoriti na stalne promjene
koje se dešavaju u okolini. Europksa unija teži da stvori najkonkurentnije gospodarstvo na
svijetu, koje je temeljeno na znanju i inovacijama. Unija je svjesna uloge malih i srednjih
poduzeća, primarno kao glavnih inovatora i izvora zaposlenosti, EU stalno unaprjeđuje i
stavlja naglasak na politike koje pomažu razvoj poduzetništva. Upravo MSP reprezentiraju
samo srce ekonomije jer su poduzeća glavni izvor zapošljavanja, inovativnosti, dinamičnosti i
neprekidnosti i rasta općenito. MSP sektor u Uniji definiran je kao sektor koji ima manje od
250 zaposlenih, koji je samostalan od većih poduzeća.
Europska unija promiče inovativnost kao osnovu zdravih MSP-a te konkurentske prednosti
istih, naglašava razvojne politike, kao i razvoj poduzetničkog kapaciteta ovog sektora. Unija
ima plan za stvaranje konkurentnog, dinamičnog, inovativnog i zdravog poduzetništva
temeljenog na znanju i osbosobljenog za održiv ekonomski rast i razvoj.
Male tvrtke izvor su novih radnih mjesta, inovacija, gospodarske dinamičnosti i jačega
društvenog uključivanja u Uniju. Iz tablice 2 je vidljivo da mala i srednja poduzeća činie
99,8% svih tvrtki u EU, nasuprot 43.008 velikih poduzeća koja čine samo 0,2% ukupnog
broja poduzeća. U 2015. godini u Europskoj uniji (EU-27) poslovalo je skoro 21 milijun
malih i srednjih poduzeća (MSP) koja su zapošljavala nešto manje od 88 milijuna ljudi.
15
Tablica 2: Mala i srednja poduzeća: broj poduzeća i zaposlenih u EU-27 u 2015. godini
Mikro Mala Srednja Ukupno
MSP
Velika Ukupno
Broj
poduzeća
19,387,563 1,376,638 225,209 20,989,410 43,008 21,032,415
% 92,2% 6,5% 1,1 % 99,8% 0,2% 100%
Broj
zaposlenih
37,547,794 27,313,037 23,073,918 87,934,749 43,945,333 131,880,091
% 28,5% 20,7% 17,5% 66,7% 33,3% 100%
Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije: SME Performance Review
Politika EU na području malog i srednjeg poduzetništva može se svesti na osam osnovnih
ciljeva (europa.en.int, 2015.):
- otklanjanje prepreka administrativnog, financijskog i pravnog karaktera
- poticati integraciju malih i srednjih poduzeća u jedinstveno tržište
- pružati pomoć malim i srednjim poduzećima u cilju korištenja programa EU-e
- pružati podršku svim uslugama koje su u funkciji razvoja malih i srednjih poduzeća
- promovirati zajedništvo, suradnju i partnerstvo
- pružati pomoć pri nabavi kapitala
- unaprijediti kvalitetu menadžerskog djelovanja u malim i srednjim poduzećima
- prilikom formimanja novih normi uzeti u obzir iskustva malih i srednjih poduzeća.
Mala i srednja poduzeća važna su za stvaranje gospodarskog rasta te za stvaranje novih radnih
mjesta, što su dva najvažnija cilja Lisabonske strategije. MSP predstavljaju najveći izvor
radnih mjesta, poduzetničkih vještina, inovacija kao i ekonomske i socijalne kohezije u Uniji.
Povećanom učinkovitošću i inovacijama u poduzećima na području organizacije, procesa,
proizvoda, usluga ili tržišta jača se konkurentna snaga gospodarstva. Ovaj proces potrošačima
donosi prednost u vidu povećanog izbora i nižih cijena proizvoda i/ili usluga (Škrtić, Mikić,
2006.).
Europska unija je malom i srednjem poduzeništvu dala ulogu fundamentalnog izvora novog
zapošljavanja i inovacija, pokretača rasta, nositelja strukturnih promjena i napretka.
16
Da bi se ta očekivanja mogla ispuniti, valjalo bi ukloniti tri problema. To su (Švaljek S.,
2007.):
- troškovi regulacije i administracije
- neprikladno financiranje razvitka poduzetništva
- nepostojanje skupa politika usmjerenih obrazovanju i izgradnji poduzetničkih
svjetonazora od najranije dobi.
3.2. Veličina malog i srednjeg poduzentništva u EU
U tablici 3 prikazani su podaci o broju poduzeća MSP-a u EU-27 po godinama, potrebni za
izračunavanje verižnih i baznih indeksa sa ishodištem u 2010. godini. Prema podacima
vidljivo je da broj poduzeća MSP-a u prvoj godini promatranja je u porastu, dok je u ostalim
godinama u blagom padu, izuzev 2015. godine, gdje je zabilježen porast broja MSP-a od
0,47% (stopa promjene za 2015. godinu) u odnosu na prethodnu godinu što je prikazano
verižnim. Baznim indeksom vidljiv je rast boja poduzeća MSP-a u 2011., 2012. i 2015.
godiniu odnosu na ishodišnu 2010. godinu, dok je u 2013. godini vidljiva stagnacija te u
2014. blagi pad u odnosu n ishodišnu godinu. Broj poduzeća u 2015. godini poveća se za 0,34
% u odnosu na 2010. godinu.
Tablica 3: Broj MSP-a u EU 27 u razdoblju 2010-2015.
Godina Broj poduzeća
MSP
Verižni
indeksi
Stopa
promjene
Bazni indeksi
(2010.)
2010. 20,917,112 - - 100
2011. 21,094,839 100.85 0.85 100.85
2012. 21,067,801 99.87 - 0.13 100.72
2013 20,917,416 99.28 - 0.72 100
2014. 20,891,443 99.88 - 0.12 99.88
2015. 20,989,410 100.47 0.47 100.34
izvor: izrada studentice prema podacima SME Performance Review
U tablici 4 prikazani su podaci o broju MSP-a unutar članica Europske unije u 2015. godini.
Italija ima najveći broj malih i srednjih poduzeća 3.540.858, slijede ju Francuska sa 2.598.355
17
MSP-a te Njemačka sa 2.316.660 MSP-a. Najmanji broj malih i srednjih poduzeća imaju
Luksemburg 30.154, Malta 31.960 i Cipar 38.917.
Tablica 4: Broj MSP-a po državama članicama EU u 2015. godini
Država Broj MSP-a Država Broj MSP-a
Austrija 313.654 Italija 3.540.858
Belgija 518.717 Litva 142.429
Bugarska 308.107 Luksemburg 30.154
Cipar 38.917 Latvija 94.126
Češka 1.025.829 Malta 31.960
Njemačka 2.316.660 Nizozemska 808.794
Danska 215.148 Poljska 1.454.145
Estonija 59.859 Portugal 757.159
Grčka 613.561 Rumunjska 441.206
Španjolska 2.226.978 Švedska 704.409
Finska 220.821 Slovenija 111.722
Francuska 2.598.355 Slovačka 455.997
Hrvatska 149.575 Ujedinjeno
Kraljevstvo
1.760.727
Mađarska 520.611 Irska 144.374
izvor: izrada studentice prema podacima SME Performance Review
U tablici 5 prikazani su podaci o broju zaposlenika u MSP-ima u EU-27 po godinama. Prema
podacima vidljivo je da broj zaposlenih u MSP-ima u porastu u prvoj godini promatranja, dok
je u 2012. i 2013. godini vidljiv pad broja zaposlenih, odnosno porast u 2014. i 2015. godinu
u odnosu na prethodnu godinu.Vidljiv je rast broja zaposlenih u MSP-u u 2011. u odnosu n
2010. godinu, u 2014. u odnosu na 2013. godinu i 2015. u odnosu na 2014. godinu, dok je pad
u preostale dvije godine promatranja. Baznim indeksom vidljiv je pad broja zaposlenih u
MSP-u u odnosu na ishodišnu 2010. godinu, u svim godinama izuzev 2011. i 2015. godine.
Vidljivo je da je u 2015. godini povećanje broja zaposlenih u MSP-ima bilo za 0,74 % u
odnosu na prethodnu 2014. godinu, odnosno 0,18% u odnosu na 2010. godinu.
18
Tablica 5: Broj zaposlenih u MSP-ima u EU-27 u razdoblju 2010-2015.
Godina Broj zaposlenih
u MSP-u
Verižni indeksi Stopa promjene Bazni indeksi
(2010.)
2010. 87.774.748 - - 100
2011. 88.031.372 100.29 0.29 100.29
2012. 87.426.427 99.31 - 0.69 99.60
2013 87.086.334 99.61 - 0.39 99.22
2014. 87.288.643 100.23 0.23 99.45
2015. 87.934.749 100.74 0.74 100.18
Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije: SME Performance Review
Na grafikonu 1 prikazani su podaci o broju novootvorenih i zatvorenih poduzeća u Europskoj
uniji, uključujući i Republiku Hrvatsku za 2012. godinu. Najveći broj novootvorenih
poduzeća je u Francuskoj (preko 300 000, dok najveći broj zatvorenih poduzeća je u Italiji
(316.282). Najveći pozitivan omjer između novonastalih i zatvorenih poduzeća je primjer
Litve gdje je u 2012. godini nastalo oko 37.000 novih dok je oko 6.000 poduzeća zatvoreno.
15 od 25 država koje su uzete za primjer novootvorenih i zatvorenih poduzeća imaju veći broj
novootvorenih poduzeća što je vrlo važno za otvaranje novih radnih mjesta, dok ostale zemlje
nisu u mogućnosti trenutno pronaći adekvatan odgovor na pritiske iz okruženja.
Grafikon 1: Broj novonastalih i zatvorenih poduzeća u EU u 2012. godini
Izvor: Izrada studentice prema podacima s Eurostata
0
50
100
150
200
250
300
350
B
BG CZ
DK D
ES
T
IRL E
FR
HR I
CY
LV LT
LUX H
MT
NL A P
RO
SLO S
K S
UK
Broj novonastalih poduzeća Broj zatvorenih poduzeća
19
3.3. Veličina malog i srednjeg poduzentništva u Njemačkoj
Bez obzira mjeri li se broj poduzeća ili ukupna zaposlenost u tim poduzećima, Njemačka s
obzirom na ukupnu veličinu sektora maloga gospodarstva u 2014. godini ne pokazuje znatne
razlike u odnosu na EU. U Njemačkoj ima ukupno 2,289,508 subjekata maloga gospodarstva.
Od ukupnog broja, 81,9% su mikropoduzeća (do devet zaposlenika), zatim 15,1% su mala
poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika poduzeća čine 2,5%. Zbroj ovih
postotaka pokazuje da u Njemačkoj posluje 99,5% subjekata maloga gospodarstva.
U tablici 6 vidljivo je da zaposlenost u malom i srednjem poduzetništvu u Njemačkoj 2014.
bila 16,794,348 ili 62,3% ukupne zaposlenosti. Mikropoduzeća zapošljavala su 18,6%
ukupnog broja zaposlenih, mala poduzeća 23,2%, a srednje velika 20,5%. Podaci za EU-27
iznose 66,7% za cijelo malo gospodarstvo, a 20,7% za mala poduzeća. Dok 99,8 % od
ukupnog broja poduzeća začinjava MSP.
Tablica 6: Mala i srednja poduzeća: broj poduzeća i zaposlenih u Njemačkoj u 2014. godini
Mikro Mala Srednja Ukupno
MSP
Velika Ukupno
Broj
poduzeća
1,883,503 346,479 59,526 2,289,508 11,418 2,300,926
% 81,9% 15,1% 2,5% 99,5% 0,5% 100%
Broj
zaposlenih
5,000,440 6,250,038 5,543,870 16,794,348 10,145,771 26,940,118
% 18,6% 23,2% 20,5% 62,3% 37,7% 100%
Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije: SME Performance Review
Na grafikonu 2 vidljivo je kako Njemačka pokazuje vrlo slične karakteristike onima u EU kad
je riječ o udjelu maloga gospodarstva u ukupnom broju poduzeća. U Europskoj uniji postoji
nešto veći broj poduzeća mikro tipa u odnosu na sveukupan broj poduzeća, dok je u
Njemačkoj taj udio manji. S druge strane vidljivo je da Njemačka ima nešto više udjela malih
poduzeća u ukupnom broju poduzeća, u odnosu na EU.
20
Grafikon 2: Sektor malog i srednjeg poduzetništva Njemačke u odnosu na EU (27) prema broju poduzeća
izvor: izrada studentice prema podacima iz Europske komisije: SME Performance Review
U tablici 7 prikazani su podaci o broju poduzeća MSP-a u Njemačkoj po godinama. Prema
podacima vidljivo je da broj poduzeća MSP-a je u konstantnom rastu od ishodišne do 2014.
godine. Tako je rast u 2014. u odnosu na 2009. godinu iznosio velikih 13,41. Vidljiv je rast
broja MSP-a u svim godinama. Najveći rast se dogodio u 2011. kada se broj poduzeća
povećao za 4.08% u odnosu na predhodnu godinu.
Tablica 7: Broja poduzeć MSP-a u Njemačkoj u razdoblju 2009-2014.
Godina Broj poduzeća
MSP
Verižni indeksi Stopa promjene Bazni indeksi
(2010.)
2009. 2.018.855 - - 100
2010. 2.053.601 101.72 1.72 101.72
2011. 2.137.323 104.08 4.08 105.87
2012. 2.147.569 100.48 0.48 106.38
2013. 2.201.715 102.52 2.52 109.06
2014. 2.289.508 103.99 3.99 113.41
izvor: izrada studentice prema podacima SME Performance Review
U tablici 8 prikazani su podaci o broju zaposlenika u MSP-ima u Njemačkoj po godinama.
Broj zaposlenih u MSP-ima u konstantnom je rastu od ishodišne do 2014. godine. Tako je rast
2.5
14.1
81.9
99.5
1.1
6.5
92.2
99.8
Srednji
Mali
Mikro
MSP ukupno
0 20 40 60 80 100 120
EU 27
Njemačka
21
u 2014. u odnosu na 2010. godinu iznosio velikih 10,2%, što se može povezati s rastom broja
MSP-a u tim godinama. Najveći rast broja zaposlenih se dogodio u 2011. u odnosu na 2010.,
kada je rast iznosio 3,95%.
Tablica 8: Broj zaposlenih u MSP-ima u Njemačkoj u razdoblju 2009-2014.
Godina Broj zaposlenih
u MSP-u
Verižni indeksi Stopa promjene Bazni indeksi
(2010.)
2009. 15.239.874 - - 100
2010. 15.680.005 102.89 2.89 102.89
2011. 16.298.685 103.95 3.95 106.95
2012 16.348.724 100.31 0.31 107.28
2013. 16.426.604 100.48 0.48 107.79
2014. 16.794.348 102.24 2.24 110.20
izvor: izrada studentice prema podacima SME Performance Review
3.4. Analiza konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije
Analizom konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije nastoji se prikazat
ključni pokazatelji konkurentnosti i usporedit ih s Njemačkom i Finskom, kao ekonomski
stabilnijim članicama, Italijom i Portugalom kao ekonomski nestabilnijim članicama i sa
SAD-om, kao najjačom svijetskom ekonomijom, kako bi se na kraju prikazalo cijelokupno
stanje konkurentnosti u EU. Da bi odnos pokazatelja bio pregledniji i jasniji, za obradu
podataka koristi se statistička analiza.
U ovom dijelu rada analiziraju se samo izabrani pokazatelji, budući da je konkurentnost vrlo
opsežan pojam koji uključuje brojne pokazatelje, to su: produktivnost rada, izvoz, inovacije,
pristup financiranju, pristup tržištu te vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća, kao ključni
pokazatelji konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva.
22
3.4.1. Produktivnost rada
Produktivnost se definira kao odnos količine učinaka i bilo kojeg elementa koji sudjeluje u
procesu proizvodnje. Tako postoji produktivnost radne snage, produktivnost kapitala,
produktivnost predmeta rada, produktivnost opreme i slično.
Među raznim mišljenjima prevladava ono po kojem se produktivnost rada izračunava na
temelju tekućeg rada, koji se izražava u količinskim jedinicama, kao što su: radnik-sat,
radnik-mjesec, radnik-godina i slično.
Produktivnost rada može se definirati kao jedan od mjerila uspješnosti i konkurentnosti koje
predočava učinkovitost rada izražen odnosom između ostvarene količine učinaka i količine
ljudskog rada upotrjebljenog za njeno ostvarenje (Jelavić A., Ravlić P., Starčević A.,
Šamanović J., 1993.).
Produktivnost rada izračunava se po osobi zaposlenoj u proizvodnji i po satu rada. Bruto
domaći proizvod (BDP) je mjera za gospodarsku aktivnost. Ona se definira kao vrijednost
svih dobara i usluga proizvedenih u odnosu na manje vrijednosti dobara i usluga koje se
koriste u njihovu stvaranju (Nestić D., 2005.). BDP po zaposlenom namjerava dati ukupni
dojam o produktivnosti nacionalnih ekonomija izražena u odnosu na prosjek Europske unije
(EU28). Ako indeks zemlje viši od 100, razina BDP-a po zaposlenom države je veći od
prosjeka EU i obrnuto. Osnovni podaci su izraženi u PPS, odnosno zajedničkoj novčanoj
jedinici koja eliminira razlike u razinama cijena između zemalja, omogućujući značajne
usporedbe BDP-a između zemalja (europa.eu, 2015.).
U tablici 9 prikazani su podaci o produktivnosti rada po satu rada. Ona se izračunava kao
output po jedinici inputa rada (mjereno po ukupnom broju odrađenih sati). Mjerenje
produktivnosti rada po satu rada daje bolju sliku o zbivanjima produktivnosti u gospodarstvu
nego produktivnosti rada po zaposlenom, jer eliminira razlike između honorarnog posla i
posla s punim radnim vremenom. Vidljivo je da je indeks Njemačke, Finske, Italije i SAD-a
veći od indeksa EU i Portugala, što znači da razina BDP-a po zaposlenom je veća U
Njemačkoj, Finskoj, Italiji i SAD-u od prosjeka EU odnosno manja u slučaju Portugala.
Podaci za SAD nisu dostupni za zadnje 3 godine promatranja. Usporede li se prve dve godine
promatranja, vidljivo je da Njemačka i SAD bilježe rast indeksa u odnosu na prosjek EU,
23
Portugal također bilježi rast iako je daleko ispod prosjeka EU, dok Finska i Italija su u padu
no i dalje su iznad prosjeka EU.
Tablica 9: Produktivnost rada po osobi zaposlenoj u proizvodnji i po satu rada u EU (EU-28=100) i
odabranim zemljama
Godina EU-28 Njemačka Finska Italija Portugal SAD
2009. 100 104.3 110.2 112.6 76.1 144.9
2010. = 106.8 109.4 111.6 76.7 146.5
2011. = 108.2 109.7 110.4 74.5 -
2012. = 107.1 109.1 109.4 76.1 -
2013. = 107.1 107.2 108.9 76.8 -
Izvor: izrada studentice prema podacima s eurostata
3.4.2. Izvoz
Na tablici 10 prikazani su podaci za ukupan izvoz kao % BDP-a za Europsku uniju (EU-28),
Njemačku, Finsku, Italiju, Portugal i SAD po godinama. Vidljivo je da Europska unija, Italija
i Portugal imaju tendenciju porasta ukupnog izvoza u postotku BDP-a u svim godinama
promatranja. Njemačka bilježi rast do 2013. godine, gdje nastupa pad od 0.3 postotna poena u
odnosu na prethodnu godinu, dok SAD bilježi rast u prve dvije godine promatranja, nakon
toga nastupa stagnacija, te lagani pad. Ukupan izvoz kao % BDP-a u Njemačkoj nešto veći u
odnosu na prosjek Europske unije, Finska, Italija i Portugal imaju nešto manji ukupan izvoz
izražen u postotku BDP-a, dok je taj postotak kod SAD-a znatno manji u odnosu na prosjek
EU.
24
Tablica 10: Ukupni izvoz kao postotak BDP-a u EU 28 i odabranim zemljama
Godina EU-
28
Verižni
indeksi
Bazni
indeksi
(2009.)
Njemačka Finska Italija Portugal SAD
2009. 34.9 - 100 37.8 36.3 22.5 27.1 11
2010. 38.5 110.32 110.32 42.3 38.7 25.2 29.9 12.4
2011. 41.4 107.53 118.62 44.8 39.2 27.0 34.3 13.6
2012. 42.5 102.66 121.78 45.9 39.5 28.6 37.3 13.6
2013. 42.8 100.71 122.64 45.6 38.4 28.8 39.3 13.5
2014. 42.9 100.23 122.92 45.7 37.3 29.4 39.7 13.4
Izvor: izrada studentice prema podacima s eurostata
3.4.3. Pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva
Pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva izražava se u SMAF (SME Access to
Finance) indeksu. SMAF indeks daje naznaku promjenjivim uvjetima pristupa financijama
MSP-u kroz razdoblje, za EU i njezine države članice. Indeks se izračunava primjenom
osnova za EU 2007 = 100, pa omogućuje usporedbu između zemalja i kroz vremensko
razdoblje. Bazna 2007. godina namjerno je odabrana za osnovicu jer označava vrijeme prije
početka financijske krize.
Indeks se sastoji od dva glavna elementa ili podindeksa (ec.europa.eu, 2015):
- pristup financijama duga
- pristup kapitalu financiranja.
Ovi podindeksi se izračunavaju na temelju podataka iz sljedećih izvora: Europska središnja
banka (ECB) za dug, European Venture Capital Association (EVCA) i European Business
Angel Network (EBAN) za glavnicu i anketa Europske komisije i Europske središnje banke
za pristup financiranju malih i srednjih poduzeća za oba pod-indeksa.
25
Cjelokupni SMAF indeks i pojedinačni pod-indeksi prikazuju sadašnji rezultat za svaku
zemlju. U tumačenju rezultata, važno je imati na umu sljedeće:
- referentna točka u indeksu odgovara prosjeku EU-a u 2007 (100 = EU 2007)
- niske vrijednosti u ukupnom indeksu i pojedinih pod-indeksa pokazuju loše rezultate u
odnosu na pristup pokazatelja financiranja u odnosu na EU razini u 2007. godini, i
obratno za visoke vrijednosti
- u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje pokazuje relativno poboljšanje
u odnosu na vrijeme za taj određeni pod-indeks ili ukupan indeks.
U tablici 11 prikazani su podaci za SMAF indeks za Europsku uniju (EU-28), Njemačku,
Finsku, Italiju i Portugal po godinama. U 2013. godini Europska unija, Njemačka i Finska su
iznad prosjeka referentne točke dok su Italija i Portugal ispod prosjeka.
Tablica 11: SMAF (SME Access to Finance) indeks Europske unije, Njemačke, Finske, Italije i Portugala
(2007=100)
Godina EU-28 Njemačka Finska Italija Portugal
2009. 102.0 113.5 114.8 107.5 97.4
2010. 105.4 114.9 124.4 111.0 99.2
2011. 105.3 114.8 122.3 105.8 92.2
2012. 106.0 123.0 120.0 96.0 87.0
2013. 108.0 119.0 122.0 107.0 97.0
Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije
3.4.4. Pristup tržištu prema pokazateljima Organizacije za ekonomsku suradnju i
razvoj (OECD) za regulaciju tržišta
OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) pokazatelji regulacije tržišta proizvoda
su sveobuhvatan i međunarodno usporediv skup indikatora koji mjere stupanj do kojeg
politike promiču konkurentnost u područjima tržišta proizvoda gdje je konkurencija izvediva.
OECD pokazatelji mjere regulaciju cijeloga gospodarstva i tržišno okruženje u 34 države
OECD-a 1998., 2003., 2008. i 2013. godine, te u drugim državama koje nisu članice OECD-a
u 2013. Oni su u skladu kroz vrijeme i države. Korisnici podataka moraju biti svjesni da
podaci više ne odražavaju u potpunosti trenutnu situaciju u zemljama brzog oporavka. Podaci
nisu dostupni u svim državama za sve godine.
26
Tablica 12 prikazuje pokazatelje koji pokrivaju formalne propise u sljedećim područjima:
državnu kontrolu poslovanja poduzeća; pravne i administrativne prepreke za poduzetništvo;
prepreke u međunarodnoj trgovini i investicijama u Njemačkoj. Regulacija ukupnog
gospodarstva Njemačke u prosjeku je OECD-a. Državna kontrola i pravne i administrativne
prepreke u poduzetništvu i podsektor prepreke za trgovinu i investicije su također u prosjeku
OECD-a.
Tablica 12: Njemačka- profil države
Regulacija ukupnog gospodarstva
2
Državna kontrola
2
Društveno vlasništvo
2
Sudjelovanje u
poslovanju
1
Pravne i administrativne
prepreke u poduzetništvo
2
Složnost postupka
2
Administrativne prepreke na
start up-u
2
Zaštita namještenika
2
Prepreke za trgovinu i
investicije
2
Izričite prepreke u trgovini i
investicijama
2
Ostale prepreke u trgovini i
investicijama
2
Izvor: izrada studentice prema podacima OECD-a
Regulacije tržišta 2013:
1= više sklonije konkurentnosti
2= OECD prosjek
3= manje sklonije konkurentnosti
Na grafikonu 3 prikazan je indeks OECD-a za reguliranje tržišta proizvoda unutar odabranih
država Europske unije, vidljivo je da Njemačka ima indeks 1,29 dok najmanji ima
Nizozemska 0,92, a najveći Hrvatska 2,08. Slijedom navedenog može se zaključiti da je
hrvatski indeks znatno iznad ostalih što upućuje na probleme pri regulaciji tržišta proizvoda i
usluga. Dok je Njemačka u prvih 10 zemalja članica Europske unije po regulaciji tržišta
proizvoda i usluga.
27
Grafikon 3: Indeks OECD-a za reguliranje tržišta proizvoda / usluge (2013.)
Izvor: izrada studentice prema podacima organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
3.4.5. Vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća
Vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća obuhvaća srednju vrijednost trajanja da odvjetnici
naznače koliko je potrebno za dovršenje postupka s minimalnom kontrolom od strane vladinih
agencija i bez dodatnih plaćanja. Pretpostavlja se da je minimalno vrijeme potrebno za svaki
postupak 1 dan (doingbusiness.org, 2015.). Iako se postupci mogu odvijati istodobno, ne
mogu početi istog dana. Postupak se smatra završenim nakon što je tvrtka dobila zadnji
dokument, kao što su potvrde o registraciji tvrtke ili porezni broj. Ako se postupak može
ubrzati uz dodatni trošak, najbrži postupak je izabran. Pretpostavlja se da poduzetnik ne gubi
vrijeme i da se obvezuje izvršiti svaki preostali postupak bez odgode. Vrijeme koje
poduzetnik potroši na prikupljanje informacija se ignorira. Pretpostavlja se da je poduzetnik
svjestan svih propisa ulaska regulativa i njihovog redoslijeda od samog početka, ali nije imao
prethodnog kontakta s bilo kojim dužnosnikom. Postupak se definira kao bilo koja interakcija
tvrtke osnivača s vanjskim strankama (primjerice vladine agencije, odvjetnici, revizori ili
bilježnika). Interakcije između tvrtke osnivača ili tvrtke službenika i namještenika ne računaju
se kao postupci.
0
0.5
1
1.5
2
2.5
2013
Hrvatska
Belgija
Finska
Francuska
Grčka
Italija
Nizozemska
Njemačka
Slovenija
Španjolska
Švedska
UK
28
Grafikon 4 prikazuje prosječno vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća u Europskoj uniji,
Njemačkoj, Finskoj, Italiji, Portugalu i SAD-u. Vidljivo je da prosječno vrijeme potrebno za
osnivanje poduzeća u EU od 2011. do 2014. godine ima tedenciju smanjivanja. Tako je u
2011. godini prosječno vrijeme iznosilo 14.5 dana dok je u 2014. godini iznosilo 11.5 dana,
dok Njemačka i Finska bilježe stagnaciju prosječnog vremena za osivanje poduzeća u svim
godinama promatranja, te iznosi 14,5 odnosno 14 dana. Njemačka i Finska zaostaju za
prosjekom EU, te ne slijedi njenu tendenciju smanjenja dana potrebnih za osnivanje
poduzeća. Najveća razlika je vidljiva u 2014. godini gdje iznosi 3 odnosno 2.5 dana. S druge
strane, SAD ima tendenciju porasta prosječnog vremena za osnivanje poduzeća u zadnje dvije
godine promatranja u odnosu na prethodne godine iako je to vrijeme znatno kraće od
europskog, dok Italija i Portugal bilježe smanjenje vremena u 2014. godinu u odnosu na 2010.
godinu. Italija i Portugal su daleko ispod prosjeka EU, te je u njima potrebno puno manje
vremena za osnivanje poduzeća. U EU je potrebno 5.5 dana više prosječnog vremena za
osivanje poduzeća od SAD-a u zadnjoj godini promatranja.
Grafikon 4: Prosječno vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća u Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU-28)
Izvor: izrada studentice prema podacima Svjetske Banke
3.4.6. Inovativnost malog i srednjeg poduzetništva
Osnovna pretpostavka, od koje se polazi u pristupu proučavanju uloge malih i srednjih
poduzeća u ekonomskom razvoju, je da u vrijeme velikih tehnoloških pomaka, mala
poduzeća imaju prirodnu prednost nad velikim, hijerarhijskim poduzećima. Zbog izuzetne
fleksibilnosti, mala poduzeća bi trebala biti brža u eksploataciji potencijala i prednosti novog
pretpostavljenog okvira.
0
2
4
6
8
10
12
14
16
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
EU-28
Njemačka
SAD
Finska
Italija
Portugal
29
Međutim, ako se uloga MSP u tehnološkim promjenama analizira koristeći uobičajene
indikatore R&D aktivnosti: izdvajanja, patenti i inovacije, u odnosu na veličinu poduzeća,
većina istraživačkih rezultata ne podržava tezu da MSP pokazuju natprosječne stope
inovativnosti (Habibović Š., 2014.). Rezultati empirijskih istraživanja o odnosu veličine
poduzeća i inovativnosti su kontroverzni, zavisno od: nivoa agregacije (gospodarstvo, sektor,
grupe poduzeća ili pojedinačno poduzeće), razine analize (malo, srednje, veliko), vrste
pokazatelja ekonomske i tehnološke sposobnosti MSP-a (R&D izdvajanja, profitabilnost,
patenti, neto zapošljavanje), načina promatranja problema (statički ili dinamički) i tretmana
veličine poduzeća.
U vremenu pomaka, optimalna gospodarska struktura je sastavljena iz poduzeća različite
veličine. Postoji relativno mali broj velikih poduzeća, koja posjeduju potencijale za skup,
rizičan, kontinuiran i sustavni R&D, dok MSP imaju značajnu ulogu u procesu difuzije nove
tehnologije unutar sustava koji je određen novom tehnoekonomskom pretpostavkom.
Ekonomske koristi od tehnološkog napretka se, prema istraživanjima OECD-a o odnosu
malog poslovanja, zaposlenosti i rasta, ostvaruju prvenstveno putem inovativnog poduzeća.
Od svih inovativnih poduzeća, MSP imaju važnu i drugačiju ulogu i značaj u preskakanju
specifičnih teškoća u ekonomskom rastu u odnosu na velika poduzeća. To objašnjava zašto
vlade pojedinih država daju veći značaj MSP u prioritetima ekonomske politike i razvoja, kao
i njihov rastući značaj u promociji inovacija i tehnološkoj raspostranjenosti.
Poduzeća se, prema obilježjima inovativnosti, mogu grupirati u nekoliko kategorija: od
niskotehnoloških MSP-a, preko MSP-a koja imaju minimum tehnoloških sposobnosti, zatim
tehnološki konkurentnih, do onih koje mogu biti izvođači istraživanja (Habibović Š., 2014.).
Inovativnost se analizira:
- rezultatom unije inovacija
- istraživanjem i razvojem koje provode poduzetnici.
30
3.4.6.1. Pregled rezultata Unije inovacija
Pregledom rezultata Unije inovacija daje se godišnja usporedba rezultata država članica
Europske unije u području inovacija. Rezultati Unije inovacija pomažu državama članicama
da procjene područja u kojima je potrebno usmjeriti svoje napore kako bi poboljšali svoje
inovacije (europa.eu, 2015.)
Pregled rezultata Unije inovacija temelji se na 25 različitih pokazatelja koji su podijeljeni na
tri široka područja (europa.eu, 2014.):
- čimbenici: osnovni elementi kojima se omogućuju inovacije (ljudski resursi, otvoreni,
izvrsni i privlačni istraživački sustavi te financijska sredstva i potpora).
- aktivnosti poduzeća: njima se u obzir uzimaju nastojanja u području inovacija u
europskim poduzećima (ulaganja poduzeća, povezivanje i poduzetništvo te
intelektualno vlasništvo).
- rezultati: pokazatelji pozitivnog utjecaja nastojanja na gospodarstvo u cijelosti
(inovatori i gospodarski učinci).
U tabeli 13 prikazan je pregled rezultata Unije inovacija za Europsku uniju, Njemačku,
Finsku, Italiju i Portugal. Kroz promatrano razdoblje od 2008. do 2013. godine vidljivo je da
rezultati Europske unije bilježe konstantan rast. Tako je 2008. godine Europska unije bilježila
rezultat od 0.504, dok je 2013. taj rezultat bio 0.554, dok s druge strane Njemačka bilježi rast
rezultata od 2008. do 2010. godine, u slijedećoj godini bilježi pad, da bi u zadnje dvije godine
promatranog razdoblja zabilježila rast. Finska bilježi konstantan rast osim u zadnje dvije
promatrane godine gdje dolazi do stagnacije, odnosno pada u posljednjoj godini. Italija i
Portugal bilježe rast kroz godine promatranja, ali još uvijek zaostaju za prosjekom EU. EU
zaostaje drastično po rezultatima Unije inovacija za Njemačkom i Finskom, što je posljedica
loše poduzetničke klime i brojnih administrativnih prepreka pri realizaciji inovacija u nekim
državama članicama poput Italije i Portugala.
31
Tablica 13: Pregled rezultata Unije inovacija Europske unije, Njemačke, Finske, Italije i Portugala
Godina: EU-28 Verižni
indeksi
Bazni
indeksi
(2008.)
Njemačka Finska Italija Portugal
2008. 0.504 - 100 0.671 0.660 0.394 0.374
2009. 0.516 102.38 102.38 0.687 0.670 0.406 0.396
2010. 0.531 102.91 105.36 0.701 0.676 0.427 0.420
2011. 0.532 100.19 105.56 0.694 0.685 0.427 0.415
2012. 0.545 102.44 108.13 0.708 0.685 0.446 0.402
2013. 0.554 101.65 109.92 0.709 0.684 0.443 0.410
Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije: IUS 2014 database
3.4.6.2. Istraživanje i razvoj koje provode poduzetnici
Istraživanje i razvoj imaju za cilj stvoriti novu tehnologiju ili informacije koje mogu
poboljšati učinkovitost proizvoda ili učiniti proizvodnju proizvoda učinkovitijim. Ono
uključuje sustavan stvaralački rad usmjeren povećanju znanja o prirodi, čovjeku, kulturi i
društvu te primjeni nastalih otkrića u praksi. Dijeli se na temeljna, primijenjena i razvojna
istraživanja (europa.eu, 2015.)
Novi dizajn i razvoj proizvoda je više nego često presudan faktor u opstanak poduzeća. Stoga
poduzeća moraju kontinuirano unaprijeđivati i modernizirati svoje proizvode kako bi i dalje
bila konkurentna. Tehnološki napredak i razvoja, kompetitivna tržišna okolina zahtijevaju
brzu i efikasnu reakciju na promjene.
Istraživanje i razvoj obično se odnosi na buduće orijentirane, dugoročne aktivnosti u znanosti
i tehnologiji, koristeći slične tehnike za znanstvena istraživanja, ali usmjerene prema željenim
rezultatima i sa širokim predviđanjem komercijalnih prinosa (europa.eu, 2015.)
U tablici 14 prikazani su podaci za istraživanje i razvoj (R&D) koje provode poduzetnici
izraženu u postotku BDP-a. EU, Njemačka i SAD bilježe konstantan porast R&D u postotku
BDP-a, dok Finska i Portugal bilježe konstantan pad kroz proatrano razdoblje. Njemačka,
Finska i SAD imaju puno veći % BDP-a koji se ulaže u R&D, a Italija i Portugal su ispod
prosjeka same Europske unije.
32
Tablica 14: Istraživanja i razvoj koje provode poduzetnici (% BDP-a) Europske Unije, Njemačke, Finske,
Italije, Portugala i SAD-a
Godina: EU-27 Njemačka Finska Italija Portugal SAD
2010. 1.60 2.80 3.90 1.26 1.59 2.74
2011. 1.63 2.89 3.80 1.25 1.52 2.76
2012. 1.66 2.92 3.55 1.27 1.50 2.79
Izvor: izrada studentice prema podacima Svjetske banke
Poduzetnici u Uniji su konfrontirani s brojnim barjerama. Kao najveći problemi ističu se:
limitirana i nedovoljna potražnja, razna administrativna ograničenja, nekvalificirana radna
snaga, manjak razvijene infrastrukture, ograničen pristup financiranju, problemi u primjeni
novih tehnologija, manjak kvalificiranog menadžmenta, neprofitabilnost sektora malog i
srednjeg poduzetništva, slaba koordiniranost politika pri stvaranju povoljnog poduzetničkog
okruženja, loše politiko okruženje, slaba razvijenost financijskih tržišta za zadovoljavanje
potreba malog i srednjeg poduzetništva, te mito i korupcija.
EU vrši poticanje rasta MSP-a kako bi potaknula razvoj njihovih potencijala u smjeru
primjene novih projekata, te na taj način potiče i sam rast i razvoj tog sektora. Financijska
kriza nije zaobišla ni ovaj sektor gospodarstva pa tako brojni izvještaji Europske komisije
govore o problemima s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća: manjak financijskih
sredstava, manjak informacija, loša upućenost u procedure javne nabavke, visoki troškovi
administracije te problemi s pronalaženjem inozemnih partnera i slično.
33
4. MJERE I INSTRUMENTI POTICANJA MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA U EU
U cilju postizanja pamentnog, održivog i uključivog rasta koji ujedno predstavljaju i osnovne
prioritete Unije, aktivnost malog i srednjeg poduzetnišva nastoji se potaknuti raznim
strategijama, inicijativama, politikama te programima.
4.1. Strategija Europa 2020
Strategija „Europa 2020“ je desetogodišnja strategija Europske unije kojom se nastoji
premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati
konkurentnost i zapošljivost. Strategija adresira nedostatke postojećeg modela rasta i nastoji
stvoriti uvjete za drugačiju vrstu rasta – rasta koji je pametan, više održiv i uključiv
(uzuvrh.hr, 2015.). Europska strategija donešena je 2010. godine u jeku gospodarske krize
koja je obilježena smanjivanjem bruto domaćeg proizvoda, povećanjem nezaposlenosti te
porastom deficita i javnog duga. Nadovezuje se na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine
koja ima za cilj da Europska unija postane najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo sa
zaposlenošću većom od 70% (ceahrvatska.worldpress.com, 2011.). Novom strategijom
revidirani su ciljevi iz Lisabonske strategije, ali su uvedeni i novi prioriteti i ciljevi te
predstavljene nove smjernice za rast i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i
inovacijama te za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje zapošljivosti
europske radne snage.
Ciljevi strategije Europa 2020. jesu (uzuvrh.hr,2015.):
- 75 % stanovništva u dobi između 20 i 64 godina mora biti zaposleno
- 3 % bruto domaćeg proizvoda Unija mora investirati u istraživanje i razvoj
- moraju se ispuniti klimatsko-energetski ciljevi „20/20/20“ (sadržavajući i povećanje
do 30 % smanjenja emisije ukoliko uvijeti dozvoljavaju)
- postotak osoba koji rano napuste školovanje treba svesti ispod 10 %, a najmanje
40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine moralo bi završiti tercijarni stupanj
obrazovanja
- u opasnosti od sirmomaštva trebalo bi biti 20 milijuna manje ljudi.
34
Prioriteti i ciljevi određeni ovom strategijom ugrađuju se u sve sektorske strateške i planske
europske dokumente te druge dokumente niže razine (Tufekčić, M., Tufekčić, Ž.,2013.).
Zemlje članice moraju biti usmjerene upravo ostvarenju zacrtanih ciljeva i prioriteta EU.
Podupiru ih instrumenti kohezijske politike, tj. strukturni fondovi, kohezijski fond, te razni
financijski programi izravno provođeni od strane Europske komisije.
U sklopu strategije Europa 2020 donesen je i plan Enterprise 2020. Osnovni cilj tog plana je
pružitanje perspektive poduzetništvu unutar Unije, olakšanje pristupa financiranju, pružanje
kvalitetne potpore poslovanju, razvijanje te pristupanje određenim skupinama. Ključni
elementi plana Enterprise 2020 su društvena odgovornost poduzeća i socijalne inovacije.
Društvena se odgovornost poduzeća, prema Svjetskom poslovnom savjetu za održivi razvoj,
definira kao predanost gospodarstva da pridonese održivom ekonomskom razvoju radeći s
ljudima, njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom i društvom općenito kako bi svi mogli
poboljšati uvjete u kojima žive.
Socijalne inovacije definiraju se kao nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koji istodobno
rješavaju društvene izazove, zadovoljavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne
odnose među skupinama društva (europski-fondovi.eu, 2015.).
4.2. Inicijative EU
Inicijative za pametan rast
Pametan rast podrazumijeva jačanje inovacija i znanja kao inicijator budućeg rasta EU-e
(mobilnost.hr, 2015.). Fokusiranjem na unaprjeđenje kvalitete obrazovanja, jačanje učinka
istraživanja, promoviranje transfera inovacija i znanja u EU, bolje iskorištenje
informacijskih i komunikacijskih tehnologija i osiguravanje transformacije inovativnih ideja
u nove proizvode i usluge koje će omogućiti rast i zapošljavanje. Da bi se potaknuo pametan
rast nužna su ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D), no troškovi za R&D u EU iznose
manje od 2%, za razliku od 2,6% u SAD-u i 3,4% u Japanu (worldbank.org, 2015.), što je
primarno rezultat niže razine ulaganja privatnika. Europska unija se mora fokusirat na
učinak i sastav troškova za istraživanje te popraviti uvjete za privatni sektor R&D-a.
Inicijative za pametan rast su Inovativna unija, Mladi na djelu i Digitalno doba za Europu.
35
Inicijativom Inovativna unija nastoji ojačati inovacijski lanac te usmjeriti istraživanje i
razvoj na društvene izazove kao što su klimatske promjene, energetska i resursna
učinkovitost, zdravlje i demografske promjene.
Obrazovanje, usavršavanje i cjeloživotno učenje čine važnu stavku pametnog rasta, stoga su
nužna poboljšanja i u tom segmetu. 25% učenika loše čita, svaka sedma mlada osoba
prerano napušta školovanje i usavršavanje. Otprilike 50% završava srednju razinu
obrazovanja, ali to često ne odgovara zahtjevima tržišta rada. Manje od svake treće osobe u
dobi između 25 i 34 godine ima fakultetsku diplomu, dok taj broj u SAD-u iznosi 40%, a u
Japanu preko 50% s ciljem povećanja kvalitete europskog visokoobrazovnog sustava i
institucija (Smoljić M., 2011.), podizanjem opće kvalitete obrazovanja, mobilnosti studenata
te zapošljavanja mladih stvorena je inicijativa Mladi na djelu.
Globalno tržište informacijskih i komunikacijskih tehnologija predstavlja tržište vrijedno
2 000 milijardi eura, a tek jedna četvrtina dolazi iz europskih tvrtki (Tufekčić, M., Tufekčić,
Ž.,2013.). Inicijativom Digitalno doba za Europu cilj je obezbijediti brže širenje brzog
interneta te korištenje prednosti unikatnog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke.
Inicijative za održiv i uključiv rast
Održivi rast podrazumijeva učinkovito iskorištavanje resursa, razvoj novih procesa i
tehnologija, računajući i zelene tehnologije, evoluiranje pametnih mreža korištenjem
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, korištenje mreža na razini Unije te jačanje
prednosti u poslovanju, najviše u proizvodnji MSP-a, kao i pomoći potrošačima da poštuju
efikasno iskorištavanje resursa. Inicijative za održiv rast su Efikasna upotreba resursa u
Europi, Industrijska politika za vrijeme globalizacije, Program za nove vještine i radna
mjesta te Platforma protiv siromaštva.
U sklopu inicijative Efikasna upotreba resursa u Europi potiče se efikasna upotreba resursa,
a smanjivanjem emisije CO2 promiče se konkurentnost i energetska učinkovitost. Da bi
poboljšali svoju stratešku poziciju na tržištu sektor industrije i malog i srednjeg
poduzetništva treba uvesti promjene u svoje proizvodne programe i procese te ih prilagoditi
ekonomiji s malo ugljika.
Inicijativom Industrijska politika za vrijeme globalizacije Europska unija nudi suradnju
svim zainteresiranim poslovnim subjektima kako bi im pomogla iskoristiti prilike i prednosti
36
koje donose globalizacija i zelena ekonomija.
Uključiv rast podrazumijeva povećanje stope zaposlenosti, ulaganja u razvoj vještina s
većom dostupnošću programima cjeloživotnog obrazovanja, modernizaciju tržišta rada,
borbu protiv siromaštva te pomoć ljudima u prilagođavanju promjenama. To se posebno
odnosi na one nerazvijenije regije gdje je nužno poboljšati socijalne i ekonomske uvjete
stanovništva kako bi se omogućilo stvaranje teritorijalne kohezije.
Inicijativom Program za nove vještine i radna mjesta omogućava se stvarnje održivog
socijalnog sustava, naglasak je na modernizaciji tržišta rada te stjecanji novih vještina
radnika čime će se povećati produktivnost.
Cilj inicijative Platforma protiv siromaštva je osigurati borba protiv siromaštva i socijalne
isključivosti te osiguravanje osnovnih prava siromašnima kako bi vodili dostojanstven
život.
4.3. Kohezijska politika EU
Kohezijskom politikom koja se naziva još i politikom solidarnosti, Europska unija osigurava
sredstva za manje razvijene regije, odnosno zemlje članice Europske unije.
Osnovna svrha kohezijske politike jest smanjivanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih
razlika koje postoje između EU regija, te jačati globalnu konkurentnost europskog
gospodarstva. Pri tome Europska unija nastoji djelovati po takozvanom principu „catching
up“ sukladno kojem stope rasta slabije razvijenih regija trebaju dostići stope rasta
natprosječno razvijenih regija, međutim pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija.
Okvir za Kohezijsku politiku EU-a u razdoblju od 2014. do 2020. godine, prihvaćen je od
Europske komisije 2011. godine. Tada su predložene promjene i preoblikovanja nužna u
provedbi kohezijske politike, a odnose se na fokusiranje na pametan, održivi i sveobuhvatan
rast iz strategije Europa 2020; nagrađivanje uspješnosti; fokusiranje na rezultate; jačanje
teritorijalne kohezije i neki drugi prijedlozi (europski-fondovi.eu, 2015.).
Ciljeve i prioritete pojedinih sektorskih politika, kao i tematski ciljevi pojedinih područja kao
što su istraživanja i razvoj, inovacije, zaštita okoliša, obrazovanje Europska unija realizira te
financira putem europskih fondova, programa, inicijativa. Svaki od EU fondova, programa,
inicijativa ima svoje područje primjene, prioritete i aktivnosti koje pomaže. Europski fondovi
37
su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske
unije u zemljama članicama. Funkcioniranje Europskih fondova određeno je jasnim i
strogim pravilima. Da bi određeni projekt dobio potporu europskih fondova mora biti
usklađen s europskim i nacinalnim prioritetima i postizati postavljene ciljeve programskih
dokumenata.
Postoje dva osnovna tipa Europskih fondova:
1. fondovi čije je upravljanje podijeljeno između Europske unije i zemalja članica kada
ovlaštene institucije zemlje članice su zadužene za pripremu i provedbu natječaja
2. fondovi izravno upravljani od strane Europske komisije.
4.3.1. Europski fond za regionalni razvoj - ERDF
Europski fond za regionalni razvoj strukturni je fond namijenjen državama članicama EU za
ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, proizvodnju, jačanje turističke ponude, ulaganja u
informatičko društvo te regionalnu i lokalnu infrastrukturu (eu-projekti.info, 2015.). ERDF je
specifičan po tome što je jedini fond koji financira projekte i aktivnosti u svih jedanest
prioritetnih područja, stoga se očekuje da će upravo ERDF najviše doprinijeti prioritetima
Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast (zagreb.hr, 2015.).
Područja ulaganja Europskog fonda za regionalni razvoj su slijedeća:
- ulaganje u proizvodne investicije kojima se stvara dodana vrijednost, te se čuva radna
mjesta
- infrastrukturne investicije kako bi se građanima osigurala dostupnost usluga u
sektorima energije, zaštite okoliša, prometa te tehnologije
- investicije u društvenu, zdravstvenu, obrazovnu strukutru
- podrška lokalnom i regionalnom razvoju, istraživanjima i inovacijama.
4.3.2. Europski socijani fond - ESF
ESF je namijenjen reduciranju razlika u napretku i standardu između zemalja članica
Europske unije i njihovih regija, te time doprinosi promociji gospodarske i socijalne kohezije
(safu.hr, 2015.). ESF financira aktivnosti kojima se promovira zapošljavanje u Uniji te
38
pomaže poduzećima i radnoj snazi u uspješnoj konfrotaciji s globalnim izazovima. Poseban
naglasak je na ulaganju u ljudske potencijale pri čemu se podupiru ugrožene skupine kao
dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, migranti, etničke manjine.
U nadolazećem programskom razdoblju fond ima četiri osnovna cilja:
- Poticanje zapošljavanja i podupiranje pokretljivosti radne snage
- Investiranje u obrazovanje, cjeloživotno učenje, te razvoj vještina
- Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave
- Poticanje socijalne sigurnosti i uključenosti te borba protiv siromaštva.
4.3.3. Kohezijski fond
Kohezijski fond pomaže državama članicama čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda
(BNP) po stanovniku manja od 90 % prosjeka EU-a. Osim u smanjivanju gospodarskih i
socijalnih razlika. Kohezijskim fondom promiče se održivi razvoj te se financiraju veliki
infrastrukturni projekti na području prometa, energetike i zaštite okoliša u cilju postizanja
gospodarske i socijalne kohezije EU.
Prioriteti ulaganja Kohezijskog fonda su (europski-fondovi.eu, 2015.):
- potpore ekonomijama s niskom razinom ugljičnog dioksida
- sprječavanje rizika te prilagodbe klimatskim promjenama
- zaštita okoliša i promicanje učinkovitog korištenja resursa
- promicanje održivog prijevoza i uklanjanje uskih grla u ključnim infrastrukturnim
mrežama.
4.4. Programi Europske unije
Programi EU prezentiraju integrirani niz djelatnosti koje određuje Unija u cilju promocije
suradnje među država članica Unije u raznim područjima spojenim sa zajedničkim politikama
EU. Programi EU su namijenjeni državama članicama Unije, ali nekolicina od njih je
otvorena i državama koje se nalaze u procesu priključivanja Uniji. Kao takvi programi se
smatraju jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja
država kandidatkinja s metodama rada Unije te njihovu integraciju u sektorske politike u
39
očekivanju pristupanja. Države koje nisu u članstvu i koje ne doprinose zajedničkom
proračunu, dužne su plaćati članarinu za participiranje u tim programima, a iznos članarine
razlikuje se od programa do programa. U kontekstu razvoja poduzetništva, najvažniji
programi Europske unije su Obzor 2020 te COSME.
4.4.1. Obzor 2020
Obzor 2020 (Horizon 2020) novi je program Europske unije za istraživanje i inovacije za
razdoblje od 2014. do 2020. godine, koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog
programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU
doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) (obzor2020.hr, 2015.).
Fokusiranjem na područje inovacija ovim programom nastoji se osigurati pomak u
konkurentnosti i rastu Europe na svjetskom tržištu. Kroz temeljne ideje ovog programa nastoji
se riješiti pitanje gospodarske krize, potaknuti investiranje u buduće poslove, što uključuje
suradnju s privatnim sektorom te međunarodnu suradnju, razvoj rješavanja pitanja građana
Unije o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, jačanju globalne pozicije
Unije u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama.
Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: Izvrsna znanost, Industrijsko
vodstvo i Društveni izazovi.
Budući da Europa teži stvaranju dugoročne konkurentnosti, izvrsnost u znanosti će se
osigurati porastom sredstava namjenjenim upravom tom području djelovanja.
Omogućavanjem pristupa vrhunskoj tehnologiji, razvijanjem novih talenata i ideja,
stvaranjem povoljnih uvjeta za istraživače, Europa želi postati atraktivnom lokacijom za
nauspješnije svjetske znanstvenike.
Prioritet industrijsko vodstvo osigurava posebnu podršku ICT sektoru, nanotehnologiji,
biotehnologiji proizvodnji i preradi. Cilj je povećati broj ulaganja u istraživanje i inovacije tj.
u ključne industrijske tehnologije, te omogućiti lakši pristup potrebnim sredstvima putem
fondova rizičnog kapitala što je osobito važno za male i srednje poduzetnike koji su u ranoj
fazi inovacijskog razvoja.
40
Kako bi se pridonijelo rješavanju najvažnijih društvenih problema kao što su klimatske
promjene učinkovitost korištenja resusa i sirovina, povećana dostupnost obnovljive energije,
kontrola sigurnosti i ispravnosti hrane, te zdravlje i demografske promjene.
Grafikon 5: Proračun Obzora 2020.
Izvor: http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020
Za razliku od kohezijskih fondova Obzor 2020. je usmjeren ka izvrsnosti u istraživanjima i
inovacijama, rješavanju društvenih izazova i povećanju konkurentnosti industrije s osobitim
naglaskom na mala i srednja poduzeća, dok su kohezijski (strukturni i investicijski) fondovi
usmjereni na širenje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, na rješavanje pitanja regionalnog
društvenog i gospodarskog razvoja financiranja i povezivanja istraživanja, te stvaranja
povoljnog poslovnog okruženja za inovacije.
Iako predstavljaju dva različita okvira politika EU za financiranje razvoja i rasta oba su
posvećena realizaciji zajedničkih strateških ciljeva a to su: izvrsnost, konkurentnosti i
inovacije, pametan, održiv i uključiv rast.
41
4.4.2. COSME
Program za konkurentnost MSP-a novi je program Europske unije za financijsko razdoblje
2014. - 2020. kojim će se poticati konkurentnost europskih malih i srednjih poduzeća
(minpo.hr, 2015.). COSME je nasljednik programa CIP (obradit će se u podnaslovu 4.4.2.1.)
koji je bio proveden u razdoblju od 2007.-2013. godine. Osim malim i srednjim poduzećima
COSME je namijenjen i velikim poduzećima, jedinicama lokalne i područne samouprave,
udrugama, ministarstvima, razvojnim agencijama koje putem ovog programa imaju priliku
unaprijediti te poboljšati svoje poslovanje. Unutar 7 godina program COSME će raspolagati
budžetom od 2,3 milijarde eura čime će poticati rast konkutentnosti i održivosti europskih
poduzeća. Budžet za 2014. godinu iznosio je 275 miliona eura te će rast progresivno do 2020.
godine u kojoj bi trebao iznositi 430 miliona eura (minpo.hr, 2015.).
Grafikon 6: Proračun COSME-a
Izvor: izrada studentice prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta
Kao osnovni ciljevi programa navode se poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost
poduzeća i osiguravanje povoljnog okruženja za rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva
kroz pojednostavljenje administrativnih procedura, promoviranje ideje i kulture
poduzetništva, poboljšanje pristupa financijama te olakšavanje izlazaka MSP na strana
tržišta.
EUR ~ 1.38 mlrd
EUR ~ 260 mil
EUR ~ 163 mil
EUR ~ 61 mil
EUR ~ 10 mil
EUR ~ 25 mil
COSME
Financijski instrumenti koji
provode efikasnot
Program rada
Pristup financijama
Internacionalizacija MSP-a
Promocija poduzetništva
Smanjenje administrativnih
barijera
42
Aktivnost i projekti koji će biti financirani imaju za cilj :
- Poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja kako bi se ojačala konkurentnost i održivost
europskih poduzeća: Stvaranje povoljnih uvjeta poslovanja jedan je od nužnih
preduvjeta za realizaciju veće razine konkurentnosi i održivosti. Razmjenom iskustava
te praksi kroz održavanje seminara, konferencija, radnih grupa, potiče se komunikacija
i suradnja me poduzetnicima ali različitim gospodarskim sektorima što u konačnici
dovodi do stvaranja politike koja je suvremena te prati trendove razvoja u segmentima
poduzetništva i inovacija.
- Promoviranje poduzetništva: Ova komponenta poseban naglasak stavlja na pomoć
svim mladim, novim poduzetnicima ali i poduzetnicama. Putem Europske mreže za
promociju ženskog poduzetništva (WES) i Europske mreže ambasadorica ženskog
poduzetništva (minpo.hr, 2015.) podržava se ideja ravnopravnosti te pruža jednaka
prilika za uspjeh svima. Erasmusom za poduzetnike, potiče se društveno odgovorno
poslovanje a značajnu ulogu imaju i školame te sveučilišta gdje se promiče
poduzetničko učenje i samozapošljavanje.
- Pobljšavanje pristupa financiranju malih i srednjih poduteća u obliku kapitala i duga:
COSME omogućava poboljšava pristup financiranju za poduzeća u fazi rasta. Ova
pomoć nadopunjavat će se s drugim financijskim instrumentima kohezijske politike te
nacionalnih programa. Cilj ove komponente je stimulacija kredita, jamstva i kapitala
što će olakšati probleme financiranja s kojima se susreću mali i srednji poduzetnici
diljem EU.
- Bolji pristup Europskom tržištu : Kroz mrežu centara poduzetnicima se pružaju usluge
potpore pri internacionalizaciji njihovog poslovanja i osiguravaju informacije o
zajedničkim politikama EU te o mogućnostima korištenja financijskih
sredstava. Utvrđuju se posebne mjere potpore kako bi se malim i srednjim poduzećima
olakšao izlazak na globalno, međunarodno tržište.
- Mjere za poboljšanje zaduživanja malih i srednjih poduzeća: Jedno od značajnijih
ograničenja rasta i razvoja Europskog gospodarstva je nedostatak odgovarajućih
instrumenta financiranja posebice fondova rizičnog kapitala. COSME naglasak stavlja
na instrumente za financiranje dugom koji će poduprijeti njihov rast i razvoj.
43
Financijski instrumenti
Unutar programa COSME, Ekonomski investicijski fond (EIF) nudi dva različita financijska
instrumenta financijskim posrednicima:
- Instrument kapital za rast
- Instrument za garanciju zajmova.
Instrument kapital za rast
Preko programa COSME, EIF ulaže u odabrani poduzetničke i privatne fondove, koji djeluju
kao financijski posrednici, da daju sredstva malom i srednjem poduzetništvu, uglavnom za
njihova širenja i rast. Do 30 milijuna eura može biti uloženo u odabranog financijskog
posrednika, ograničeno na 25% ukupnih obaveza u svakom zatvaranju. EIF obično sudjeluje u
prvom zatvaranju odabranog fonda.
Menadžeri fondova su dužni da rade samostalno i na komercijalnoj osnovi, obvezujući se da
ulažu u mala i srednja poduzeća s najvećim potencijalnim rastom.
Da se postane financijski posrednik, menadžeri fondova moraju ispunjavati određene uvjete,
koji su navedeni u nastavku:
- da je situiran u državi sudionoci
- da osigurava dugoročni kapital
- da se obvezuje ulagati najmanje 50% od iznosa u širenje i razvoj malog i srednjeg
poduzetništva, prema važećim propisima, uspostaviti i djelovati u jednoj ili više
država članica Europske Unije ili COSME zemalja sudionica
- da provodi aktivnosti koja nebi smjela slomiti etička načela ili suprostavljati se
ograničenim sektorima EIF-a.
Instrument za garanciju zajmova
Preko programa COSME instrument za garanciju zajmova, EIF nudi jamstva i protu-jamstva
odabranim financisjkim posrednicima (npr. jamstvene institucije, banke, leasing tvrtke), da im
pomogne da osiguraju kredite i najam za mala i srednja poduzeća koja inače ne bi podržavala.
Djeleći rizik, COSME jamstva, omogućuju financijskim posrednicima, da prošire spektar
malog i srednjeg poduzetništva i vrstu transakcija koju oni mogu financirati.
44
EIF također nudi jamstva za osiguranje portfelja financiranja duga MSP-a s ciljem
omogućavanja financijskih posrednika za generiranje novih MSP-a.
EIF odabire posrednika nakon provođenja detaljne analize na temelju utvrđenih kriterija za
odabir, uključujući financijske sposobnosti, kapaciteta financiranja, operativnih sposobnosti i
očekivanog utjecaja.
Ovisno i prirodi i strategiji svake institucije, tu su razne prednosti postajanja COSME
posrednika, uključujući povećanje količine kredita i mogućnosti za dobivanje novih kupaca.
COSME daje financijskom posredniku veliki stupanj autonomije.
Zakonski akti
Komunikacijom pod nazivom „Europa 2020. - strategija za pametan, održiv i uključiv rast”
donešenom od strane Komisije u ožujku 2010. godine Europska unija referira se na
gospodarsku krizu te ima namjeru pripremiti Uniju za sljedeće desetljeće. Ona postavlja pet
ambicioznih ciljeva za klimu i energetiku, zaposlenost, inovacije, obrazovanje i socijalnu
uključenost koje treba postići do 2020. te utvrđuje ključne pokretače rasta čiji je cilj učiniti
Uniju dinamičnijom i konkurentnijom. Naglašava se i važnost jačanja rasta europskoga
gospodarstva dok se istovremeno radi na postizanju visoke razine zaposlenosti, gospodarstva
s niskom razinom ugljika koje učinkovito koristi resurse i energiju te na postizanju socijalne
kohezije.
Putem programa COSME, potiče se poduzetnička kultura te rast malih i srednjih poduzeća,
kao i koordinacija potrošnje sredstava Unije i sredstava država članica na promicanje
konkurentnosti poduzeća i MSP-ova kako bi se osigurala bolja učinkovitost i transparentnost
proračuna. Prema preporuci komisije 2003/361/EZ program COSME posebno bi trebao
obuhvatiti mala i srednja poduzeća kako su definirana u Preporuci Komisije.
Posebnu pažnju bi trebalo posvetiti mikropoduzećima, zatim poduzećima koja se bave
obrtničkim djelatnostima, samozaposlenim osobama, slobodnim zanimanjima te socijalnim
poduzećima. Potrebno je i obratiti pozornost na potencijalne, i mlade poduzetnike te žene
45
poduzetnice, kao i na druge posebne ciljane skupine kao što su starije osobe, migranti i
poduzetnici koji pripadaju socijalno ugroženim ili ranjivim skupinama poput osoba s
invaliditetom, te na promicanje prijenosa poslovanja, cijepanja i odvajanja poduzeća te
davanja nove prilike poduzetnicima (eur-lex.europa.eu, 2015.).
Prepreke konkurentnosti odnose se na poteškoće koje mala i srednja poduzeća imaju prilikom
dobivanja financijskih sredstava zbog otežanog dokazivanja kreditne sposobnosti što značajno
utječe na dostupnost rizičnog kapitala.
Kompleksna birokracija, razlike između poduzeća, rascjepkanost te nedostatak suradnje na
unutarnjem tržištu su samo neke od prepreka koje stoje na putu malim i srednjim poduzećima
da u potpunosti iskoriste prilike koje pruža Unutarnje tržište. Jedino zajedničkim snagama,
kroz suradnju i međusobni dijalog svih država članica, Europskog parlamenta, Vijeća i
Komisije moguće pridonijeti rješavanju zakonodavnih te informacijskih nedostataka.
Uvažavanjem načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, države članice, Europski parlament,
Vijeće i Komisija trebali bi surađivati u cilju smanenja i izbjegavanja nepotrebnih
administrativnih i regulatornih opterećenja malih i srednjih poduzeća.
4.4.2.1. CIP
Okvirni program za konkurentnost i inovacije osnovan je Odlukom europskog parlamenta i
Vijeća u listopadu 2006. godine. CIP je program usmjeren ka održivom razvoju inovativnog
MSP-a koji će biti usklađen s politikom zaštite okoliša, kroz korištenje obnovljivih izvora
energije te primjenu čistih tehnologija. Poduzetnicima se nastoji olakšati pristup financiranju,
te podržati suradnju na sektorskom i međunarodnom planu.
Pojam i ciljevi CIP-a
CIP je jedan od instrumenata kojim se nastoje realizirati ciljevi Lisabonske strategije, posebno
u područjima ekonomskog rasta i zapošljavanja. U fokusu CIP-a su poticanje konkurentnosti
europskih poduzeća a posebice onih malih i srednjih, potpora inovativnim aktivnostima
(uključujući eko-inovacije), osiguravanje boljeg pristupa financijama te uslugama za potporu
poslovanju u regijama posebice za mala i srednja poduzeća. Naglasak se stavlja na razvoj
informacijskog društva i bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Program je predviđen za razdoblje od 2007.-2013. godine a sastoji se od tri komponente:
46
- Program za poduzetništvo i inovacije (eng. The Entrepreneurship and Innovation
Programme– EIP) koji nosi 60% proračuna, odnosno 2,170 milijarde eura,
- Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih
tehnologija (eng.The Information Communication Technologies Policy Support
Programme – ICT PSP) s 20% proračuna, odnosno 730 milijuna eura,
- Inteligentna energija u Europi (eng. The Intelligent Energy Europe Programme –
IEE) s 20% proračuna, odnosno 730 milijuna eura.
S aspekta malih i srednjih svakako je najvažniji prvi stup, koji u proračunu sudjeluje s
najvećim udjelom. Putem ovog programa, nastoji se pružiti podrška malim i srednjim
poduzećima, što se najbolje ogleda u financijskim instrumentima koje program nudi, u
pružanju potpornih poslovnih usluga, u poticanju primjenje inovacija osnivanjem klastera,
povezivanjem između sektora te uspostavljanjem javno-privatnog partnerstva, kao i
međunarodne suradnje.
Financiranje i implementacija CIP-a
Kako bi se ostvarili predviđeni ciljevi program se služi financijskim instrumentima koji će
podupirati investicije u tehnološki razvoj, inovacije, transfer tehnologije i prekogranično
širenje poslovnih aktivnosti. Također imaju za cilj i olakšati te pojednostaviti pristup
sredstvima Europske Unije poduzetnicima.
4.4.2.2. EIP
Eip je jedan od podprograma CIP-a. EIP je namijenjen svim onima koji djeluju u području
poticanja, promicanja, poduzetništva. U Komunikaciji „Ojačano partnerstvo europskoga
istraživačkog prostora za izvrsnost i rast” iz 2012. utvrđeno je pet prioriteta za djelovanje:
učinkovitiji nacionalni istraživački sustavi, optimalna transnacionalna suradnja i natjecanje,
otvoreno tržište rada za istraživače, ravnopravnost spolova i uključivanje rodno osviještene
politike u istraživanje, te optimalno širenje, dostupnost i prijenos znanstvenih spoznaja, među
ostalim i digitalnim EIP-om. S ciljem jačanja navedenog partnerstva Komisija 2012. donosi
još dvije Komunikacije: prema boljem pristupu znanstvenim informacijama: povećanje koristi
od javnih ulaganja u istraživanja i jačanje i usmjeravanje međunarodne suradnje EU-a na
47
istraživanje i inovacije: strateški pristup. Navedeni prioriteti su u skladu sa strategijom Europa
2020 koja promiče konkurentnost i rast Europe.
Putem komunikacije Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta Europska komisija
je utvrdila da je razvoj zajedno sa strategijom i procesom kreiranja politika u području
istraživanja i inovacija okosnica putem koje će se realizirati povećanje javnih ulaganja u
istraživanje i inovacije. Činjenica da su gotovo su sve države članice usvojile nacionalnu
strategiju za istraživanje i inovacije nam pokazuje spremnost na promjene koje donosi
globalizacija i internizacija.
Untatoč tome još uvijek postoje velike razlike među državama članicama u načinu dodjele
sredstava za istraživanja. Sredstva se većinom dodijeljuju temeljem natječaja koji se razlikuju
po svojoj opsežnosti, a kako bi se minimizirale nepravilnosti natječaji svojom formom strogo
definiraju kriterije koje je nužno ispuniti za dodjelu sredstava.
Što se tiče provedbe EIP-a Europa je aktivirala okvirne programe za provedbu politike EIP-a
kao i za određivanje sastavnica EIP-a. Svojim angažmanom u brojnim aktivnostima kao što su
program ERA-Net Cofund, EURAXESS Europska komisija podupire države članice u
području istraživanja. U suradnji s državama članicama, te uz doprinos platforme dionika
Europska komisija, razvila je mehanizam za praćenje EIP-a (EMM). Mehanizam za praćenje
EIP-a postaje bitan dio oblikovanja politike EIP-a, a njime se može pratiti u kojoj mjeri
države članice, ulagači u istraživanje i institucije podupiru i provode EIP.
Financijski instrumenti EIP-a
Kako bi potakli mala i srednja poduzeća u fazi razvoja, želi se pojednostaviti pristup
financijskim sredstvima, za provedbu poduzetničke i inovativne kulture, korištenje
inovativnih i ekoloških tehnologija koji su u skladu s politikom zaštite okoliša i korištenja
obnovljivih izvora energije. Sredstva programa EIP koriste se s ciljem kreditiranja prilikom
početka posla GIF 1 (High Growth and Innovative SME Facility), razvitka poslovanja
perspektivnog i inovativnog malog i srednjeg poduzetništva, te kao podrška za garanciju
kredita malom i srednjem poduzetništvu (SMEGF- SME Guarantee Facility). Na temelju
ugovora s Europskom komisijom, Europski investicijski fond u dogovoru s nacionalnim
financijskim institucijama koje u ovom slučaju imaju ulogu posrednika, osigurava financijska
sredstva programa. Posredničku ulogu vrše banke, fondovi i fondovi rizičnog kapitala,
48
garancijska društva. Kao što je već prethodno spomenuto instrumentima financiranja podupiru
se inovacije, tehnološki razvoj, te širenje poslovanja.
Putem Europske poduzetničke mreže pruža se usluga podrške poslovnom svijetu a
poduzetnicima se obezbjeđuju informacije o zajedničkim politikama Unije te o mogućnostima
i načinima korištenja financijskih sredstava. Mrežu čini 80 konzorcija uključujući oko 500
organizacija (komore, razvojne agencije, tehnološki centri itd.). Mrežu karakterizira poticanje
suradnje u različitim zemljama te povezivanje malih i srednjih poduzetnika, inovatora,
istraživača i istraživačkih institucija. Na razini Europske komisije inicijativu provodi Izvršna
agencija za konkurentnost i inovacije.
Važna uloga Europske poduzetničke mreže je informiranje poduzetnika o zakonodavstu
Europske unije, rješavanje upita gospodarstvenika, pomoć pri uspostavi poslovnih veza s
partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu, informacije
o dostupnim programima EU, poticanje uključivanja MSP u programe EU. Obzirom da su u
malim i srednjim poduzećima vlasnici ujedno i menadžeri, računovođe, proizvođači, nemaju
jednaku razinu poznavanja svih segmenata.
Stoga da bi se ostvario napredak i motiviralo poduzetnike na povlačenje sredstava koje nudi
Europska Unija nužno je angažirati se na svim državnim razinama kako bi se provodilo
kontinuirano educiranje poduzetnika putem seminara, radionica, savjetovanja kroz koja će im
se pružiti pomoć prilikom prikupljanja projektne dokumetacije, pisanja prijedloga projekata,
te pronalaženja partnera.
Kako bi se postigli zajednički ciljevi potrebno je bolje integriranje ciljeva istraživanja i
inovacija u povezane politike na europskoj i nacionalnoj razini. Usmjeravajući se na
povećanje potencijala europskih otvorenih istraživačkih sustava i na poticanje inovacija EIP
nastoji pridonijeti specijalizaciji te širenju izvrsnosti u istraživanju, tehnologijama i
inovacijama.
49
5. DETERMINANTE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U EU
Europska unija ima za cilj omogućiti konkurentnost poduzetništva zemljama članicama
naspram rastućim gospodarstvima svijeta. Europsko vijeće u Lisabonu 2000. godine donijelo
je strateški cilj prema kojemu bi Europska unija trebala postati najdinamičnije i
najkonkurentnije gospodarstvo temeljeno na znanju i s najvećom stopom zaposlenja
(Kandžija V., Cvečić I., 2008.). U svrhu postizanja navedenog cilja usvojena je Lisabonska
strategija. Ona je u biti program koji povezuje kratkoročne političke inicijative te
srednjoročne i dugoročne gospodarske reforme (Kesner, Škreb, 2007.). Strategija „Europa
2020“ donesena je 2010. godine te se nadovezuje na Lisabonsku strategiju. Neki od ciljeva
donešenih Lisabonskom strategijom su revidirani te su uvedeni neki novi prioriteti, ciljevi i
smjernice za rast i razvoj gospodarstva, jačanju konkurentnosti i poticanje zapošljavanja.
Konkurentnost je kategorija koja se promatra u značenju cjelokupne nacionalne ekonomije,
sektora, djelatnosti, ali i samog poduzeća (Škuflić, 1999.), što daje mogućnost promatranja
konkurentnosti s makro i mikro aspekta.
Konkurentnost se definira kao svojstvo države, industrije ili mikro subjekta da obavlja
proizvodnju ili pruža usluge kvalitetnije nego ostali učesnici na domaćem odnosno
inozemnom tržištu. Konkurentnost predstavlja prednost odnosno nedostatak državne
ekonomije u prodaji proizvoda na međunarodnom tržištu (OECD, 2011.). Državna ekonomija
je konkurentna kada ostvari rast BDP-a, odnosno rast životnog standarda stanovnika koji je
determiniran produktivnošću samog gospodarstva, tj. količinom proizvedenih dobara po
jedinici uloženog. Porter definira konkurentnost kao sposobnost državne ekonomije u
korištenju prirodnih resursa, fizičkog i ljudskog kapitala (Porter, 2005.). Državna ekonomija
ne može biti konkurentna bez kvalitetnih proizvoda, usluga i uspješnih poduzeća što
podrazumijeva postojanje povoljnog poslovnog okruženja, institucija koje reguliraju tržište i
infrastrukture (Škuflić, Štoković, 2004.).
Konkurentnost s makro aspekta se može analizirati nizom pokazatelja kao što su BDP po
glavi stanovnika, BDP po zaposlenom, stopa nezaposlenosti, FDI, neprisutnost odnosno
prisutnost korupcije i mnogi drugi.
Svjetski ekonomski forum (WEF) napravio je jedinstven sustav mjerenja konkurentnosti
država temeljen na velikom broju pokazatelja gdje su izračunani indeks konkurentnosti rasta
50
(GCI) i indeks poslovne konkurentnosti (BCI). Rezultati dobiveni istraživanjem objavljeni su
u izvještaju globalne konkurentnosti (Global Competitiveness Report).
U tablici 15 prikazano je 10 najkonkurentnijih i najinovativnijih država na području Europe,
na temelju indeksa globalne konkurentnosti, od kojih su 8 članice Europske unije.
Tablica 15: Indeks globalne konkurentnosti 2014- 2015, Top 10 (Europa)
Država Globalni rang
Švicarska 1
Finska 4
Njemačka 5
Nizozemska 8
Ujedinjeno Kraljevstvo 9
Švedska 10
Norveška 11
Danska 13
Belgija 18
Luksemburg 19
Izvor: Izvješće globalne konkurentnosti 2014- 2015.
Ono što tim zemljama iz godine u godinu omogućava visoko rangiranje nije naravno
pojedinačan rezultat u nekoj od analiziranih kategorija, pa niti u inovativnosti. Dobre
institucije i kompetentno vođenje makroekonomske politike, vrhunska dostignuća u visokom
obrazovanju i profesionalnom obučavanju, vladavina zakona, efikasnost sudstva i visoka
razina transparentnosti javnih institucija te odlična infrastruktura omogućavaju tim zemljama
generiranje visoke produktivnosti koja onda dobiva poseban poticaj kroz tehnologiju i
inovativnost.
Konkurentnost s mikro razine predstavlja problematiku poduzeća i obuhvaća sve faktore koji
pomažu poduzeću da unaprijedi svoj financijski rezultat poslovanja kratkoročno, odnosno
uveća vrijednost poduzeća dugoročno. Poduzeće je konkurentno ako razina njegovih troškova
je jednaka ili manja od razine konkurenata uz pretpostavku ostvarivanja slične razine prihoda,
odnosno ukoliko poduzeće održava troškove na razini konkurenta, ali uz realizaciju puno
većih prihoda.
51
Faktor koji utječe na razvoj konkurentnosti poduzetništva je okruženje. Okruženje označuje
ukupnost čimbenika koji izravno ili neizravno utječu na poduzetništvo. Okruženje neprekidno
stvara nove prilike i prijetnje za poduzetništvo. Ono se dijeli na interno i eksterno okruženje.
5.1. Interno okruženje
Interno odnosno unutarnje je onaj dio okruženja poduzetništva koja se nalazi u njemu
samome, stoga na njega ima mogućnost potpunog utjecaja. Naglasak je na neposredno radno
okruženje poduzeća u kojoj se događaju svi važni procesi i događaji ključni za opstanak i
razvoj samog poduzeća.
Elementi internog okruženja su (poslovni-savjetnik.com, 2015.):
- organizacijska struktura
- organizacijska kultura
- organizacijski resursi.
Na konkurentnost i inovativnost MSP-a direktno utječu brojni pokazatelji koji su analizirani u
analizi, a to su produktivnost rada, izvoz, pristup financiranju i inovacije, te su ti pokazatelji
ujedno i bitni za sam razvoj poduzetništva Europske unije.
Produktivnost rada je jedno od mjerila konkurentnosti koje predočava učinkovitost rada
izražen odnosom između ostvarene količine učinaka i količine ljudskog rada upotrjebljenog za
njeno ostvarenje. Analiza je pokazala kako su Italija, Njemačka i Finska ostvarile rezultate
iznad prosjeka Unije, dok Portugal daleko zaostaje za samim prosjekom u 2013. godini
(tablica 9.), te to dovodi do toga da bi Portugal trebao povećati vlastitu proizvodnju kako bi se
povećala i produktivnost.
Ukupan izvoz kao % BDP-a pokazatelj je vrijednosti roba i usluga podjeljen s BDP-om u
tekućim cijenama, te je jedan od ključnih pokazatelja konkurentnosti. Njemačka je jedina
analizirana članica koja ima veći postotak izvoza u BDP-u od prosjeka Europske unije, dok
Finska, Italija i Portugal su ispod prosjeka (tablica 10.). Kako bi se izvoz povećao mora se
pojačati gospodarska aktivnost, privatna poduzeća trebala bi poduzeti veću inicijativu te raditi
na privlačenju stranih investitora.
52
Pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva daje naznaku promjenjivim uvjetima
pristupa financijama MSP-u kroz razdoblje, za EU i njezine države članice. U 2013. godini
Njemačka i Finska su iznad prosjeka referentne točke dok su Italija i Portugal ispod prosjeka
(tablica 11.). Italija i Portugal bi trebale bolje implementirati programe za poticanje
konkurentnosti MSP-a kao što su COSME i Horizon 2020.
Pregledom rezultata Unije inovacija daje se godišnja usporedba rezultata država članica
Europske unije u području inovacija. Rezultati Unije inovacija pomažu državama članicama
da procjene područja u kojima je potrebno usmjeriti svoje napore kako bi poboljšali svoje
inovacije. Njemačka i Finska su iznad prosjeka rezultata Unije inovacija EU, dok su Italija i
Portugal ispod prosjeka (tablica 13.). Italija i Portugal bi trebale poraditi na osnovnim
elementima kojima se omogućuju inovacije (ljudski resursi, otvoreni, izvrsni i privlačni
istraživački sustavi te financijska sredstva i potpora), te bi trebali ulagati u poduzeća, u
povezivanje i poduzetništvo te intelektualno vlasništvo kako bi se rezultati Unije inovacija u
narednim godinama poboljšali.
Istraživanje i razvoj imaju za cilj stvoriti novu tehnologiju ili informacije koje mogu
poboljšati učinkovitost proizvoda ili učiniti proizvodnju proizvoda učinkovitijim. R&D koje
provode poduzetnici izraženi su u postotku BDP-a. Njemačka i Finska su iznad prosjeka EU,
dok su Portugal i Italija ispod prosjeka Unije (tablica14.).
Na temelju analiziranih pokazatelja može se zaključiti kako su Finska i Njemačka odabrale
ispravne strategije kada je riječ o razvoju i ulaganjima u konkurentnost i inovativnost,
kvalitetno su iskoristile potporne programe te inicijative koje su pružene od strane same
Unije. Dok Italija i Portugal nisu odabrale ispravne strategije te je poduzetništvo u tim
zemljama suočeno s brojnim barijerama. Kao najveće barjere s kojima se susreću mala i
srednja poduzeća su: limitirana i nedovoljna potražnja za izvozom, razna administrativna
ograničenja, manjak kvalificirane radne snage, slabije razvijena infrastruktura, limitiran
pristup financiranju, problemi u primjeni novih tehnologija, manjak kvalificiranog
menadžmenta, neprofitabilnost sektora MSP, slaba koordiniranost politika pri stvaranju
povoljnog poduzetničkog okruženja, loše politiko okruženje, slaba razvijenost financijskih
tržišta za zadovoljavanje potreba MSP-a, te mito i korupcija.
53
5.2. Eksterno okruženje
Eksterno odnosno vanjsko okruženje obuhvaća one elemente koji imaju indirektan utjecaj na
poduzeće. U njega spadaju opće ili socijalno okruženje te poslovno okruženje.
Opća ili socijalna okolina je dio eksterne okoline koji je daleko od poduzeća, te poduzeće kao
takvo nema neki preveliki utjecaj na nju. U njega spadaju: političko-pravno, kulturno,
tehnološko i ekološko i ekonomsko okruženje.
Poseban naglasak je na ekonomskom okruženju u kojeg spadaju makroekonomski agregati,
odnosno makroekonomska stabilizacija gdje država ima za cilj spriječiti lošu ekonomsku
situaciju povećanjem bruto domaćeg proizvoda, umanjiti nezaposlenost te spriječiti
mogućnost nastajanja inflacije cijena.
Na tablici 16. prikazani su podaci o rastu BDP-a, inflaciji i nezaposlenosti izraženi u
postocima po državama. Analizirane države imjua kontinuiran rast BDP-a kroz promatrano
razdoblje, najveći postotak rasta u 2015. bilježi Njemačka (1.9%), dok Finska bilježi najmanji
postotak rasta (0.3%), što mogu zahvaliti rastu potrošnje, proizvodnje, izvoza ili investicija.
Inflacija u Njemačkoj i Finskoj je u konstantnom padu kroz promatrano razdoblje. No
analizirane zemlje bilježe u 2015. iste postotke inflacije od 0.2 %, izuzev Italije koja bilježi
0.3% inflacije. Mogući uzroci koji uzrokuju maleni postotak inflacije u navedenim zemljama
su minimalan porast novčane ponude, državnih rashoda ili porast izvoza čime se smanjuje
domaća ponuda. Nezaposlenost je u Njemačkoj i Portugalu u konstanom padu, dok Italija
bilježi porast u drugoj godini promatranja, te pad nezaposlenosti u 3. godini promatranja, dok
Finska bilježi konstantan porast nezaposlenostoi, no važno je napomenuti da je taj postotak
daleko manji od Italije i Portugala u kojima značajno nedostaje radnih mjesta.
54
Tablica 16: Makroekonomski agregati kroz promatrano razdoblje 2013. -2015.
Njemačka 2013. 2014. 2015.
Rast BDP-a (u %) 0.1 1.6 1.9
Inflacija (u %) 1.6 0.8 0.3
Nezaposlnost (u%) 5.2 5 4.6
Italija
Rast BDP-a (u %) - 1.7 - 0.4 0.6
Inflacija (u %) 1.3 0.2 0.2
Nezaposlnost (u%) 12.1 12.7 12.4
Portugal
Rast BDP-a (u %) - 1.6 0.9 1.6
Inflacija (u %) 0.4 - 0.2 0.2
Nezaposlnost (u%) 16.4 14.1 13.4
Finska
Rast BDP-a (u %) - 1.3 - 0.1 0.3
Inflacija (u %) 2.2 1.2 0.2
Nezaposlnost (u%) 8.2 8.7 9.1 Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije
Činjenica je da su MSP pokretači inovacija, graditelji prekograničnih odnosa i izvori
zaposlenja. Europska unija naglašava politike zemalja članica koje potiču i pomažu njihovom
razvoju te razvoju poduzetničke sposobnosti industrije i pojedinaca. Poduzetnička politika EU
obraća se poduzetnicima bez obzira na veličinu, pravni oblik ili sektor, a ima za cilj
(Samardžija, 2000.):
- poticati osnivanje novih poduzeća
- poticati razvojne i inovacijske sposobnosti poduzeća kroz stvaranje dinamičnog
poduzetničkog okruženja
- osigurati poduzećima mogućnost pristupa na tržišta članica Europske unije, a po
mogućnosti i na druga tržišta.
U Europskoj uniji je nije prisutna mjera poduzetničke dinamike kao u SAD-u. EU ima manju
inicijativu u tom pogledu od Amerike i poduzeća u Europi ne rastu proporcionalno kao
američka (Zelena knjiga – Poduzetništvo u Europi, 2003.). U istraživanju iz 2012. u
Eurobarometeru se navodi da 46% stanovnika EU se slaže s konstatacijom da ne treba
pokretati novu poslovnu aktivnost ukoliko za to postoji određen rizik za neuspjeh, u odnosu
na amerčkih 25% (Flash Eurobarometer 134 “Entrepreneurship”, 2002.). Unatoč naporima
Europske unije da se minimizira nezaposlenost koja je iznosila 11% u 90-im godinama,
prosječna stopa nezaposlenosti danas iznosi 7,4% te i dalje ostaje veliki problem.
55
Iz ovoga se može zaključiti da bi EU trebala uložiti jače napore u cilju snažnijeg angažmana u
vidu razvoja potencijala za otvaranje novih radnih mjesta u poduzetništvu. Osim poticanja
novih poduzetničkih inicijativa, potrebno je i pokrenuti potencijale u postojećim poduzećima
Europske unije. Ona predstavljaju srž gospodarstva Unije i osiguravaju kontinuitet, radna
mjesta i veliko iskustvo.
56
6. UČINCI KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA EUROPSKE UNIJE
Cilj svake države pa tako i Europske unije je povećanje ukupne bruto dodane vrijednosti koja
je rezultat ulaganja u poduzetništvo. Ono se ostvaruje na način da se potiče konkurentnost,
putem raznih strategija, programa i inicijativa, što dovodi do unapređenja ekonomske
uspješnost malog i srednjeg poduzetništva i ukupnog ekonomskog rasta. Jedino dobro
usmjerene politike unapređenja konkurentnosti osiguravaju željeni put ka razvoju i ukupnom
društvenom blagostanju.
Unapređenje ekonomske uspješnosti MSP-a dovodi do porasta ulaganja u istraživanje i
razvoj, povećanja stupnja inovacija te rasta izvoza.
Promatrajući tablicu 14. vidljiv je porast BDP-a koje se investira u istraživanje i razvoj kroz
promatrano razdoblje 2010. – 2012. za prosjek Europske unije, porast je rezultat poticanja
konkurentnosti što se odrazilo povećanjem ulaganja u R&D te je to dovelo do povećanja
postotka koji je u 2010. godini iznosio 1.60%, a u 2012. godini 1.66%.
Na tablici 13. prikazani su rezultati Unije inovacija za razdoblje 2008. – 2013. Europska unija
ima konstantno povećanje rezultata kroz godine, tako je u 2008. taj rezultat iznosio 0.504 a u
2013. godini 0.554. Povećanje je posljedica povećanja konkurentnosti unutar Unije, jer
konkurentnost izravno utječe na povećanje stupnja inovacija.
Na tablici 10. prikazani su podaci za izvoz izražen u % BDP-a kroz razdoblje 2009. – 2014.
EU bilježi konstantan porast % izvoza u BDP-u, tako je 2009. godine taj postotak iznosio
34,9, a u 2014. godini 42,9 %. Povećanje postotka izvoza je isto tako posljedica rasta
konkurentnosti unutar EU, pošto konkurentnost potiče rast izvoza.
Ekonomski rast podrazumjeva povećanje bogatstva, odnosno prihoda države te se obično
mjeri kao postotak BDP-a po glavi stanovnika.
Na tablici 17. prikazano je povećanje % BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na predhodnu
godinu. BDP je u konstantnom porastu iako se intenzitet rasta smanjuje. Kao posljedica
kontinuiranog rasta BDP-a po glavi stanovnika može biti ulaganje u konkurentnost, pošto
povećanje konkurentnosti dovodi do povećanja ekonomskog rasta.
57
Tablica 17: BDP po glavi stanovnika EU
EU-28 2010. 2011. 2012. 2013.
Povećanje % BDP-a po glavi
stanovnika u odnosu na predhodnu godinu
+ 4.1 % + 2.8 % + 1.6 % + 0.7 %
Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije
Europska unija treba konstantno povećavati gospodarske aktivnosti i konkurentnosti subjekata
malog gospodarstva. Unapređenje poslovnog okruženja postići će se primjenom
sveobuhvatnog pristupa njihovim glavnim strateškim potrebama kroz radnje koje imaju za cilj
poboljšanje njihove tehnološke strukture, olakšavanje proizvodnih investicija i jačanje njihove
održivosti i konkurentnosti.
58
7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA U EU
Malo i srednje poduzetništvo je jedna od najvažnijih sastavnih dijelova gospodarskog razvoja.
No u uvjetima sve većih financijskih i ekonomskih izazova, postaje sve teže procijeniti
poslovno okruženje, posebno za mala i srednja poduzeća. Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-
ovog (Europska banka za obnovu i razvoj) tima za potporu malim i srednjim poduzetnicima
naglašava važnost informiranosti te prilagodbe malih i srednjih poduzetnika, kako bi očuvali
svoj opstanak i konkurentnost. Navela je kako su malim i srednjim poduzetnicima potrebna
profesionalna znanja kako bi unaprijedili svoje poslovanje i dalje rasli (minpo.hr, 2015.). Iz
tog se razloga grade snažna odnosno konkurentna tržišta koja će u budućnosti još više rasti te
ih se teži povezati s lokalnim partnerima.
Bavljenje poduzetništvom nije lako, kao najveće prepreke s kojima se susreću Europski mali i
srednji poduzetnici su: administrativne barijere, nedostatak kvalificiranih stručnjaka, velika
podložnost fluktuacijama i tržišnim oscilacijama, limitiran pristup izvorima financiranja,
nesnalaženje na međunarodnom tržištu. Europska unija svjesna je teškoća s kojima se susreće
sektor malog i srednjeg poduzetništva no velika je odgovornost i na svakoj zemlji članici i
njihovim vladama da u planiranju javnih politika vode računa o posebnim potrebama i
razvojnim potencijalima svojih poduzetnika. To se posebno odnosi na stvaranje povoljnih
uvjeta u području poreznih rješenja za poduzetnike, podršku poduzetništvu i startupovima te
osiguravanju pravovremenog plaćanja od strane javnog sektora prema privatnome sektoru.
Poteškoće s kojima se susreću poduzetnici itekako utječu na poduzetnički duh Europljana.
Prema istraživanju Eurobarometra o poduzetništvu 30 posto ispitanih koji nisu samozaposleni
smatraju da postoji vjerojatnost da u naredenih 5 godina otvore svoje poduzeće. To je porast
od 1 postotnog poena u odnosu na 2009. godinu. Unatoč skromnim pozitivnim pomacima, čak
dvije trećine zaposlenih smatra da u narednih 5 godina ne postoji nikakva vjerojatnost za
pokretanje vlastitog poduzeća. Nesklonost samozapošljavanju u narednih 5 godina vlada i u
zemljama nečlanicama EU, a iznimke su Brazil i Kina. Kao glavni razlog neupuštanja u
pokretanje vlastite tvrtke ispitanici, njih 79 posto ističe nedostatak financijskih sredstava, a
kao jedan od značajnijih faktora koji utječe na pokretanje vlastite tvrtke je mogućnost
bankrota. Unatoč tome pozitivan podatak jest da je 65 posto Europljana spremno preuzeti taj
rizik, dok je u SAD-u taj pokazatelj nešto viši te iznosi 82 posto. Polovica europskih građana
navodi kako teško dolazi do potrebnih informacija za pokretanje vlastite tvrtke, što je u doba
59
razvijene digitalne komunikacije i Interneta vrlo poražavajuće. Dostupnost relevantnih
podataka uz kontinuirano usavršavanje i učenje poduzetnika doprinijet će podizanju razine
konkurentnosti sektora malog i srednjeg poduzetništva.
Kako bi se otklonile poteškoće s kojima se susreću poduzetnici, Europska unija je donijela
Akcijski plan za poduzetništvo do 2020. godine pod nazivom Enterprise 2020. Plan ima za
cilj stimulirati kulturu odnosno pružiti perspektivu poduzetništvu unutar Unije, olakšati
pristup financiranju, pružiti kvalitetnu potporu poslovanju, razviti uzore (primjerice Finska,
koja po rezultatima istraživanja globalne konkurentnosti, ima najkonkurentnije poduzetništvo
od svih članica EU) te pristupi određenim skupinama. Pomoću plana za poduzetništvo
pokušavaju se izvršiti radnje koje su fokusirane na samo jačanje poduzetništva i uklanjanje
prepreka za razvoj MSP-a. Iz navedenoga je vidljivo da je MSP ključan čimbenik u tome da
EU postane konkurentnija. Vlade u državama članicama EU trebale bi svoja ovlaštenja
pojednostaviti te poduzeti druge upravne mjere na način da razviju jednostavnije metode
razmjene informacija, standardiziraju terminologiju i organizacijsku shemu. Naglasak je dan
na razvoj pogodne poduzetničke klime i stvaranju unutrnjeg tržišta iz razloga što su ta dva
navedena segmenta izuzetno bitna za gospodarski oporavak i rast EU. Sam plan ističe
samozapošljavanje i otvaranje poduzeća kao dobrodošle i realne alternative, jer nova
poduzeća potiču samoinicijativno rast konkurentnosti na tržištu. Razmatra se i uvođenje nove
kategorije poduzeća srednje veličine koja bi se nalazila između MSP-a i velikih poduzeća, to
se odnosi na poduzeća koja zapošljavaju između 250 i 750 radnika te im je godišnji promet
manji od 200 milijuna eura (europa.eu, 2013.). Velika važnost je usmjerena na lokalne i
regionalne vlasti, jer one imaju krucijalnu ulogu u ukidanju barijera za poduzetništvo.
Europska, državna, regionalna i lokalna vlast trebale bi koordinirano dijelovati, kako bi se
akcijski plan što bolje proveo. Europska komisija bi morala osigurati nadopunu između raznih
potpornih progarama Europske unije, posebno između COSME-a, programa Obzor 2020 i
strukturnih fondova kako bi se izjegla poklapanja, te ti isti programi što bolje iskoristili. EU
mora predstaviti poduzetništvo mladim ljudima kao isplativa i održiva metoda razvoja
karijere te na taj način ponovno pobuditi poduzetnički duh kojeg trenutno nema. Akcijski plan
poziva Europsku komisiju na poticanje država članica da implementiraju programe učenja o
poduzetništvu u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Važnost se daje i promoviranju
socijalnog poduzetništva kao alternative tradicionalnom načinu profitnog i neprofitnog
poslovanja. Plan ističe provedbu strategije preuzimanja poduzeća, iz razloga što se u bliskoj
budućnosti očekuje da više stotina tisuća starih vlasnika mora predati poduzeća mlađim
60
poduzetnicima ili ih jednostavno zatvoriti, jer stariji poduzetnici svojim znanjem i vještinama
te bogatim radnim iskustvom mogu odigrati važnu ulogu u pomaganju mladim poduzetnicima
pri otvaranju novih poduzeća ili konsolidaciji.
Zadatak politike u svakoj zemlji svijeta, pa tako i u Europskoj uniji, je da se minimiziraju
administarivne barijere na koje nailaze poduzetnici, te učine državu efikasnijom u službi
ekonomije, izjavio je Ivo Josipović na „Samit 100“ u Cavtatu. Najbolji primjer toga je Finska
koja je svoje administrativne terete svela na minimum i tako pružila poticaj poduzetništvu,
koje je postalo jedno od najkonkurentnijih na svijetu. Finska je izrazito dobro implementirala
strategiju Europe 2020 te akcijski plan Enterprise 2020, posebice u administraciji na način da
je smanjeno vrijeme trajanja procedura otvaranja MSP-a, količina potrebne dokumentacija je
reducirana te su otklonjene poteškoće u pribavljanju potrebne dokumentacije. Isto tako je
pripremila pravni okvir za ulaganja u Finsku, riješila je pravne i imovinskoprvne odnose, te je
eliminirala korupciju.
U tablici 18 su prikazani ciljevi strategije Europa 2020, kojom se nastoji premostiti postojeća
gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zaposlenost, te ih
se uspoređuje s ostvarenim dosadašnjim ciljevima u Finskoj, Njemačkoj, Italiji, Portugalu i
EU. Do 2020. godine strategija Europa 2020 ima za cilj da zaposlenost u dobi između 20 i 64
godina bude 75%. U 2014. godini zaposlenost u Finskoj je iznosila 73.1% te je vrlo
vjerovatno da će se taj cilj ostvariti do 2020. godine. U Njemačkoj je taj postotak iznosio 77.7
% te je ona ostvarila cilj iz strategije, dok u Italiji i Portugalu je taj postotak niži od zadanog
cilja. Prosjek EU je 69.2 % te je za vjerovati da će se taj postotak kroz godine povećavati te na
kraju do 2020. godine iznositi željenih 75 %. Nadalje u istraživanje i razvoj bi trebalo
investirati najmanje 3 % BDP-a, Finska je već u 2013. godini imala 3.31 % investiranja u
istraživanje i razvoj, te je time već ostavrila zadani cilj. U Njemačkoj je taj postotak malo niži
od zacrtanih 3 % te iznosi 2.85 % te je vrlo vjerovatno da će se taj postotak povećati do 2020.
godine. Italija i Portugal imaju daleko manje investiranje u R&D te su daleko ispod zadanog
cilja. Manje od 10% bi trebao bit postotak osoba koje rano napuste školovanje, u Finskoj i
Njemačkoj je 2014. godine taj postotak iznosio 9.5, čime je ostvaren cilj strategije, no taj
postotak treba održavati i ako je moguće postepeno ga smanjivati. Dok taj postotak u Italiji i
Portugalu je iznad zadanog cilja, jedan od načina da se smanji broj osoba koje rano napuštaju
školovanje je da se provedu reforme u obrazovnom sustavu. U EU taj postotak je nešto veći
od zadanog cilja, te iznosi 11.1 %, te je vrlo vjerovatno da će do 2020. taj postotak se smanjiti
61
na željenu razinu. Najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine trebalo bi završiti
tercijarni stupanj obrazovanja, u Finskoj je taj postotak iznosio 45.3% u 2014. godini, čime je
zadovoljen još jedan cilj iz strategije Europa 2020. Dok Njemačka, Italija i Portugal nisu
zadovoljili (zasad) taj cilj.
Tablica 18: Usporedba ciljeva strategije Europa 2020 s ostvarenim ciljevima u Finskoj, Njemačkoj, Italiji, Portugalu i EU
Cilj strategije Europa
2020
Finska Njemačka Italija Portugal EU
75 % populacije u dobi
između 20- 64 godina
trebalo bi biti zaposleno
73.1 % (2014.) 77.7 % 59.9 % 67.6 % 69.2 %
3 % BDP-a EU treba
investirati u istraživanje i razvoj
3.31 % (2013.) 2.85 % 1.26 % 1.36 % 2.01 %
postotak osoba koje rano
napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %
9.5 % (2014.) 9.5 % 15 % 17.4 % 11.1 %
najmanje 40 % osoba u
dobi od 30 do 34 godine
trebalo bi završiti tercijarni stupanj
obrazovanja
45.3 % (2014.) 31.4 % 23.9 % 31.3 % 37.9 %
Izvor: izrada studentice prema podacima s eurostata
Rizik je sastavni dio poduzetništva. Poduzetnički rizik znači postojanje mogućnosti novčanih
gubitaka, odnosno neizvjesnog povrata novca uloženog u neki poslovni pothvat (Lacković Z.,
2004.). Financiranje malog i srednjeg poduzetništva vrši se na različite načine, a to su interno,
kroz izdavanje vlastitog kapitala ili eksterno, putem banaka ili priljeva vanjskog kapitala.
Najčešće riješenje je bankarski kredit u vidu leasinga i faktoringa. Putem leasinga MSP
ostvaruju porezne prednosti, omogućuje im se obnavljanje opreme na troškovno učinkovit
način, početni troškovi i mjesečna plaćanja su niska, omogućuje se srednjoročno i dugoročni
financiranje te se ublažava inflacija. Dok faktoring je oblik kratkoročnog financiranja za sva
poduzeća koje imaju kvalitetna kratkoročna potraživanja i trebaju novac odmah, a ne žele se
kreditno zaduživati. Pod financiranje vanjskim kapitalom spadaju različiti fondovi i programi
koje nudi Europska unija, najznačajniji su COSME i Horizon 2020.
62
8. ZAKLJUČAK
Malo i srednje poduzetništvo ima iznimno veliku važnost za razvoj gospodarstva Europske
unije zbog svoje fleksibilnosti, visoke učinkovitosti te brzom prilagođavanju zahtjevima
tržišta. Gospodarstvo Europske unije je obilježeno vrtoglavim rastom malog i srednjeg
poduzetništva kroz poslijednjih par godina. Više od 99% svih poduzeća unutar EU spadaju u
skupinu malog i srednjeg poduzetništva te je u njima zaposleno više od 65 % stanovnika EU.
Kako bi se osigurao razvoj cijelokupnog gospodarstva te kako bi se premostila postojeća
gospodarska kriza, Europska unija ima za cilj postati najkonkurentnije gospodarstvo svijeta na
način da potiče konkurentnosti, osigura daljan rast broja zaposlenih i unaprijedi ekonomsku
uspješnost malog i srednjeg poduzetništva. Navedeno se postiže ulaganjem u istraživanje i
razvoj, razvojem inovacija, većom primjenom digitalnih tehnologija u poslovanju, rastom
izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti. U cilju toga Europska unija
nastoji ulaganja potaknuti raznim strategijama, programima, politikama i incijativama.
Najznačajnija strategija za poticanje konkurentnosti i zapošljavanja je strategija Europe 2020
kojom se nastoji ublažiti gospodarska kriza koja je prisutna u Eurospkoj uniji. Cilj navedene
strategije je da 75 % populacije u dobi između 20- 64 godine trebalo bi biti zaposleno, 3 %
BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj, treba ispuniti energetsko- klimatske ciljeve,
postotak osoba koje rano napuste školovanje trebalo bi biti ispod 10 %, a najmanje 40% osoba
u dobi od 30- 34 godine trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja, 20 milijuna manje
ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva. Prioriteti i ciljevi ove strategije implementiraju
se u sve sektorske, strateške i planske europske dokumente te druge dokumente niže razine.
Navedenu strategiju podupiru i različiti instrumenti koji se provode izravno od strane
Europske komisije kao što su kohezijske politike, tj. strukturni fondovi, kohezijski fond te
razni financijski programi, među kojima su najvažniji Obzor 2020 i COSME.
Obzor 2020 se fokusira na područje inovacija te se ovim programom nastoji osigurati
napredak u konkurentnosti i rastu Europe na svjetskom tržištu. Kroz temeljne ideje ovog
programa nastoji se rješiti pitanje gospodarske krize, potaknuti investiranje u buduće poslove
što uključuje suradnju s privatnim sektorom te međunarodnu suradnju, razvoj rješavanja
pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, jačanju
globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Usmjeren je ka izvrsnosti
63
u istraživanjima i inovacijama, rješavanju društvenih izazova i povećanju konkurentnosti
industrije s osobitim naglaskom na mala i srednja poduzeća.
COSME je osim malim i srednjim poduzećima namijenjen i velikim poduzećima, jedinicama
lokalne i područne samouprave, udrugama, ministarstvima, razvojnim agencijama koje putem
ovog programa imaju priliku unaprijediti te poboljšati svoje poslovanje. Osnovni ciljevi
programa su poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost poduzeća i osiguravanje povoljnog
okruženja za rast i razvoj MSP kroz pojednostavljenje administrativnih procedura,
promoviranje ideje i kulture poduzetništva, poboljšanje pristupa financijama te olakšavanje
izlazaka MSP na strana tržišta.
Kako bi se dokazala hipoteza koja glasi: „Europska unija putem svoje poduzetničke politike,
programa namijenjenih financiranju malog i srednjeg poduzetništva, doprinosi njihovom
razvoju i rastu te jača konkurentnost i inovativnost cjelokupnog gospodarstva“ provedena je
analiza malog i srednjeg poduzetništva. Prema statističkoj analizi vidljiv je rast malih i
srednjih poduzeća u Europskoj uniji u 2015. u odnosu na 2014. godinu za skoro 100.000
novih poduzeća. Kao posljedica rasta broja poduzeća malog i srednjeg poduzetništva javlja se
i trend rasta broja zaposlenih u istima koji je uvećan za 0,74% u odnosu na prethodnu godinu
što je prikazano tablicama 3. i 4. U dijelu rada koji obrađuje konkurentnost malog i srednjeg
poduzetništva Europske unije, obrađeni su neki od ključnih pokazatelja kao što su
produktivnost rada, izvoz, inovacije, pristup financiranju, pristup tržištu te vrijeme potrebno
za osnivanje poduzeća.
Izvoz je početak suradnje jednog nacionalnog poduzeća s inozemstvom. Ukupni izvoz kao %
BDP-a pokazatelj je vrijednosti izvoza roba i usluga podijeljen s BDP-om u tekućim
cijenama, te je ključan pokazatelj izvoza MSP-a. U talici 9. prikazani su podaci za ukopan
izvoz kao postotak BDP-a EU iz koje je vidljivo konstantno povećanje ukupnog izvoza kao
postotka BDP-a u EU po godinama u odnosu na baznu 2009. godinu.
Pristup financiranju se izračunava indeksom, iz analize je vidljivo konstantno povećanje
indexa za EU kroz godine naspram SMAF indeksa koje je prikazano u tablici 10. SMAF
indeks daje naznaku promjenjivim uvjetima pristupa financijama MSP-u kroz razdoblje, za
EU i njezine države članice. Bazna 2007. godina namjerno je odabrana za osnovicu jer
označava vrijeme prije početka financijske krize.
64
Vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća unutar EU ima tedenciju smanjenja kroz godine.
Tako je 2010. godine prosječno vrijeme za osnivanje poduzeća u EU iznoslilo 14.5 dana, dok
je 2014. godine to vrijeme smanjeno na 11.5 dana što je vidljivo u tablici 12.
Pozitivni pomaci koji su ostvareni u analiziranim pokazateljima su rezultat dobre
implementacije programa COSME u državama članicama EU, odnosno u MSP jer COSME
ima za cilj pojednostavljenje administrativnih procedura, što je vidljivo u smanjenju roja dana
potrebnih za otvaranje poduzeća, poboljšanje pristupa financijama, što je vidljivo povećanjem
SMAF indeksa EU te olakšavanje izlazaka MSP na strana tržišta koje je manifestirano
povećanjem ukupnog izvoza kao postotka BDP-a u EU u odnosu na predhodne godine.
Ekonomske koristi od tehnološkog napretka se ostvaruju prvenstveno putem inovativnog
poduzeća. Od svih inovativnih poduzeća, MSP imaju važnu i drugčiju ulogu i značaj u
preskakanju specifičnih teškoća u ekonomskom rastu u odnosu na velika poduzeća. To
objašnjava zašto vlade pojedinih država daju veći značaj MSP u prioritetima ekonomske
politike i razvoja, kao i njihov rastući značaj u promociji inovacija i tehnološkoj
raspostranjenosti. Inovativnost se analizira rezultatom unije inovacija i istraživanjem i
razvojem koje provode poduzetnici.
Unija inovacija daje godišnju usporedbu rezultata država članica u području inovacija.
Rezultati Unije inovacija pomažu državama članicama da procjene područja u kojima je
potrebno usmjeriti svoje napore kako bi poboljšali svoje inovacije. U tablici 13. prikazani su
rezultati kroz promatrano razdoblje od 2008. do 2013. godine te je vidljivo da rezultati
Europske unije bilježe konstantan rast. Tako je 2008. godine Europska unije bilježila rezultat
od 0.504, dok je 2013. taj rezultat bio 0.554.
Istraživnje i razvoj imaju za cilj stvoriti novu tehnologiju ili informacije koje mogu poboljšati
učinkovitost proizvoda ili učiniti proizvodnju proizvoda učinkovitijim. Istraživanje i razvoj od
velike je važnosti u poslovanju kao razina konkurentnosti, jer se proizvodni procesi i metode
ubrzano razvijaju. U tablici 14. prikazani su podaci za istraživanje i razvoj koje provode
poduzetnici te je vidljivo da EU bilježi porast R&D u % BDP-a u 2012. u odnosu na 2007.
godinu.
Pozitivni pomaci koji su ostvareni u pokazateljima Unija inovacija i istraživanje i razvoj koje
provode poduzetnici su rezultat dobre implementacije programa Obzor 2020 koji je usmjeren
ka izvrsnosti u istraživanjima i inovacijama.
65
Izazov je ostati konkurentan te se nositi s tehnologijom i brzinom rasta u konkurentnim
gospodarstvima. Uspješno rješavanje izazova važno je za održivi rast, za napredak i stvaranje
novih radnih mjesta. Cilj je predvidjeti strukturne promjene, formirati klimu koja promovira
inovacije za riješavanje izazova i tamo gdje su prilagodbe potrebne, ublažiti učinak za
zaposlenike i poslodavce. Europska unija nastoji ići u pravcu stvaranja uvjeta koji
poduzećima i ostalim poslovnim subjektima omogućuju da budu konkurentni i to pod
identičnim uvjetima s ostalim konkurentin zemljama svijeta. Poslovna politika unije je pitanje
koje zaokuplja cijelu poduzetničku zajednicu i njezino okruženje.
66
LITERATURA
Knjige:
1. Jelavić A., Ravlić P., Starčević, A. i Samanović, J., 1993., Ekonomika poduzeća,
Ekonomski fakultet, Zagreb
2. Kandžija V., Cvečić I., 2008., Makrosustav Europske unije, Ekonomski faklultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
3. Kolaković M., Poduzetništvo u ekonomiji znanja., Sinergija d.o.o., Zagreb
4. Lacković Z., 2004., Management malog poduzeća, Veleučilište u Požegi,
Elektrotehnički fakultet u Osijeku, Osijek
5. Porter M., E., 2005., Building the Microeconomic Foundations of Prosperity: Findings
from the Business Competitiveness Index, in M.E. Porter, K. Schwab and A. Lopez-Claros
(eds.) The Global Competitiveness Report 2005–2006, Palgrave Macmillan, World Economic
Forum: New York
6. Samardžija V. et.al, 2000., Hrvatska i Europska unija- koristi i troškovi integriranja,
IMO, Zagreb
7. Schumpeter J., 1939., Business cyclys, Mc Graw - Hill, New York
8. Sikavica p., Novak M., 1992., Poslovna organizacija, Informator, Zagreb
9. Škrtić M., 2006., Poduzetništvo, Sinergija – nakladništvo d.o.o., Zagreb
Članci i ostale publikacije:
1. Bistričić A., Agatić A., Kuzman Z., 2011., Značaj poslovanja malih i srednjih
poduzeća u gospodarstvu Republike Hrvatske i gospodarstvima zemalja Europske unije,
Pomorstvo – Scientific Journal of Maritime Research, Vol. 25 No.1, 145-158, Sveučilište u
Rijeci
2. Božić Lj., Radaš S., 2005., Učinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim
poduzećima u Republici Hrvatskoj, Privredna kretanja i ekonomska politika, Vol. 15 No.103,
31-49, Ekonomski institut, Zagreb
3. Habibović Š., 2014., Mala i srednja poduzeća, Modeliranje organizacionih struktura,
informacionih tokova i baza podataka
4. Kesner- Škreb M., 2007., Lisabonska strategija, Institut za javne financije, Zagreb
5. Nestić D., 2005., Bilješka o proizvodnosti – definicija, mjerenje i povezanost s
politikom plaća, Privredna kretanja i ekonomska politika, Ekonomski institut, Zagreb
67
6. Oualaloua F., 2012., Izvješće o ulozi malih i srednjih poduzeća na Sredozemlju, Bari
7. Rajsman M., Petričević N., Marjanović V., Razvoj malog gospodarstva u Republici
Hrvatskoj, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
8. Smoljić M., 2011., Znanstvena i tehnologijska politika i inovativno poduzetništvo,
Zbornik radova, Visoka škola za ekonomiju, Zagreb
9. Svijetska banka, 2010., Doing Business, Washington
10. Škrtić M., Mikić M., 2006., Gospodarsko značenje hrvatskoga poduzetništva – šanse i
zamke, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 4., Zagreb
11. Škrtić M., Mikić M., 2009., Internacionalizacija malih i srednjih poduzeća Republike
Hrvatske, Ekonomski pregled, Vol. 60 No. 5-6, Hrvatsko društvo ekonomista, Zagreb
12. Škuflić L., 1999., Međunarodna konkurentnost hrvatskog gospodarstva na tržištu
Europske unije, Ekonomski pregled, Vol. 50., Hrvatsko društvo ekonomista, Zagreb
13. Škuflić L., Štoković I., 2004., How to measure and improve external and internal
competitiveness: Theoretical and empirical assessment, Revija za pravo i ekonomiju, Mostar,
God. 5., br. 1
14. Švaljek S., 2007., Ulaganje u privatni vlasnički i rizični kapital u Hrvatskoj: porezni i
pravno okruženje, Privredna kretanja i ekonomska politika, Ekonomski institut, Zagreb
15. Tufekčić M., Tufekčić Ž., 2013., EU Politike i fondovi 2014-2020, 1 izd., Plavi
partner d.o.o., Zagreb
Internet stranice:
1. Agencija za mobilnost i programe EU, preuzeto: 18.03.2015., dostupno:
http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf
2. Centar za javne politike i ekonomske analize, preuzeto: 18.03.2015., dostupno:
https://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020
3. Ekonomski fakultet Zagreb, preuzeto: 12.04.2015., dostupno:
http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/7.%20PODUZE%C4%86E%20I%20PODUZETNI%C4
%8CKO%20OKRU%C5%BDENJE.pdf
4. Europski fondovi, preuzeto: 16.03.2015., dostupno: http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/140829%20ECR2014%20OIB%20final%201.pdf
5. Europska komisija, preuzeto: 17.03.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-definition/index_hr.htm
68
6. Europska komisija, preuzeto: 17.03.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/docs/sme_ pack_en_2008_full_en.pdf
7. Europska komisija, preuzeto: 18.03.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/small-business-
act/index_en.htm
8. Europska komisija, preuzeto: 23.03.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-
review/index_en.htm
9. Europska komisija, preuzeto: 10.04.2015., dostupno:
europa.eu.int/comm/enterprise/enterprise_policy
10. Europska komisija, preuzeto 19.04.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/legal_basis/fp/h2020-eu-
establact_hr.pdf
11. Europska komisija, preuzeto: 03.04.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/policy/innovation-scoreboard/index_en.htm
12. Europska komisija, preuzeto: 13.04.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl134_en.pdf
13. Europska komisja, preuzeto: 12.04. 2015., dostupno: http://ec.europa.eu/green-
papers/index_hr.htm
14. Europska komisija, preuzeto: 30.03.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/finance/data/enterprise-finance-index/index_en.htm
15. Europska komisija, preuzeto: 17.04.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/web/table/description.jsp
16. Europska komisija, preuzeto: 18.04.2015., dostupno:
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/files/ius/ius-2014-summary_hr.pdf
17. Europski fondovi, preuzeto:20.03.2015., dostupno: http://www.europski-
fondovi.eu/vijesti/nam-donosi-kohezijska-politika-za-razdoblje-2014-2020
18. Europski fondovi, preuzeto 20.04.2015., dostupno: http://www.europski-
fondovi.eu/tags/socijalne-inovacije
19. Europski fondovi, preuzeto: 20.04.2015., dostupno: http://europski-
fondovi.eu/program/kohezijski-fond
20. Europski parlament, preuzeto: 20.04.2015., dostupno:
http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_1.3.2.html
69
21. Eu-projekti, preuzeto:20.03.2013., dostupno: http://www.eu-projekti.info/europski-
fond-za-regionalni-razvoj
22. Ministarstvo poduzetništva i obrta, preuzeto: 16.03.2015., dostupno:
http://www.minpo.hr/default.aspx?id=520
23. Ministarstvo poduzetništva i obrta, preuzeto 10.04.2015., dostupno:
http://www.minpo.hr/default.aspx?id=520
24. Ministarstvo poduzetništva i obrta, preuzeto 15.08.2015., dostupno:
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/COSME%20Radni%20program%20za%202014.pdf
25. Obzor 2020, preuzeto: 25.03.2015., dostupno:
http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020
26. OECD, preuzeto: 19.03.2015., dostupno: http://www.oecd.org/
27. OECD, preuzeto: 01.04.2015., dostupno:
http://www.oecd.org/economy/growth/indicatorsofproductmarketregulationhomepage.htm#in
dicators
28. OECD, preuzeto: 31.03.2015., dostupno:
https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=PMR
29. Poslovni savjetnik, preuzeto: 20.04.2015., dostupno: http://www.poslovni-
savjetnik.com/sites/default/files/dir_tajnica/06-12-2013a.pdf
30. SAFU, preuzeto: 22.03.2015., dostupno: http://www.safu.hr/hr/strukturni-instrumenti
31. Službeni list Europske unije, preuzeto: 15.04.2015., dostupno: http://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52013IR2447
32. Strukturni fondovi, preuzeto: 16.03.2015., dostupno:
http://www.strukturnifondovi.hr/cosme
33. Službena stranica grada Zagreba, preuzeto: 20.04.2015., dostupno:
http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63401
34. Službeni list Europske unije, preuzeto: 13.04.2015., dostupno: http://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1287&from=HR
35. Službeni list Europske unije, preuzeto: 15.04.2015., dostupno: http://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52013IR2447
36. Službeni list Europske unije, preuzeto 20.04.2015., dostupno: http://eur-
lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52004XC0427(01)&from=HR
37. Svijetska banka, preuzeto: 03.04.2015., dostupno:
http://data.worldbank.org/indicator/IC.REG.DURS
70
38. Svjetska banka, preuzeto: 20.04.2015., dostupno:
http://data.worldbank.org/indicator/GB.XPD.RSDV.GD.ZS
39. Svijetski ekonomski forum, preuzeto: 14.04.2015., dostupno:
http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=551&sec=2
40. Ugovor o funkcioniranju Europske unije, preuzeto: 20.04.2015., dostupno:
http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/111221-lisabonski-prociscena.pdf
41. UN, preuzeto: 03.04.2015., dostupno:
http://data.un.org/Data.aspx?q=gerd&d=UNESCO&f=series%3AST_SCGERDPBE
42. Ured za udruge, preuzeto: 18.03.2015., dostupno:
http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=251
71
POPIS TABLICA
Tablica 1: Čimbenici određivanja poduzeća u EU ................................................................... 10
Tablica 2: Mala i srednja poduzeća: broj poduzeća i zaposlenih u EU-27 u 2015. godini ...... 15
Tablica 3: Broj MSP-a u EU 27 u razdoblju 2010-2015. ......................................................... 16
Tablica 4: Broj MSP-a po državama članicama EU u 2015. godini ........................................ 17
Tablica 5: Broj zaposlenih u MSP-ima u EU-27 u razdoblju 2010-2015. ............................... 18
Tablica 6: Mala i srednja poduzeća: broj poduzeća i zaposlenih u Njemačkoj u 2014. godini 19
Tablica 7: Broja poduzeć MSP-a u Njemačkoj u razdoblju 2009-2014................................... 20
Tablica 8: Broj zaposlenih u MSP-ima u Njemačkoj u razdoblju 2009-2014. ........................ 21
Tablica 9: Produktivnost rada po osobi zaposlenoj u proizvodnji i po satu rada u EU (EU-
28=100) i odabranim zemljama ................................................................................................ 23
Tablica 10: Ukupni izvoz kao postotak BDP-a u EU 28 i odabranim zemljama ..................... 24
Tablica 11: SMAF (SME Access to Finance) indeks Europske unije, Njemačke, Finske, Italije
i Portugala (2007=100) ............................................................................................................. 25
Tablica 12: Njemačka- profil države ........................................................................................ 26
Tablica 13: Pregled rezultata Unije inovacija Europske unije, Njemačke, Finske, Italije i Portugala ................................................................................................................................... 31
Tablica 14: Istraživanja i razvoj koje provode poduzetnici (% BDP-a) Europske Unije,
Njemačke, Finske, Italije, Portugala i SAD-a .......................................................................... 32
Tablica 15: Indeks globalne konkurentnosti 2014- 2015, Top 10 (Europa) ........................... 50
Tablica 16: Makroekonomski agregati kroz promatrano razdoblje 2013. -2015. .................... 54
Tablica 17: BDP po glavi stanovnika EU ................................................................................ 57
Tablica 18: Usporedba ciljeva strategije Europa 2020 s ostvarenim ciljevima u Finskoj,
Njemačkoj, Italiji, Portugalu i EU ............................................................................................ 61
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Broj novonastalih i zatvorenih poduzeća u EU u 2012. godini ............................ 18
Grafikon 2: Sektor malog i srednjeg poduzetništva Njemačke u odnosu na EU (27) prema broju poduzeća ......................................................................................................................... 20
Grafikon 3: Indeks OECD-a za reguliranje tržišta proizvoda / usluge (2013.) ........................ 27
Grafikon 4: Prosječno vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća u Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU-28) ..................................................................................................................................... 28
Grafikon 5: Proračun Obzora 2020. ......................................................................................... 40
Grafikon 6: Proračun COSME-a .............................................................................................. 41
IZJAVA
Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POTICANJE KONKURENTNOSTI
EUROPSKIH MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA FINANCIJSKIM SREDSTVIMA
EUROPSKE UNIJE izradila samostalno pod voditeljstvom doc. dr. sc. Igora Cvečića. U radu
sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standaran način
citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog
jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.