UJEDINJENE NACIJE

Predmet br. IT-05-88-T

Datum: 10. juni 2010.

Meunarodni sud za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na teritoriji bive Jugoslavije od 1991. godine Original: engleski

PRED PRETRESNIM VIJEEM II U sastavu:

sudija Carmel Agius, predsjedavajui sudija O-Gon Kwon sudija Kimberly Prost sudija Ole Bjrn Stle rezervni sudija

Sekretar: g. John Hocking

Presuda od: 10. juna 2010.

TUILAC

protiv VUJADINA POPOVI A

LJUBIE BEARE DRAGE NIKOLI A

LJUBOMIRA BOROV ANINA RADIVOJA MILETI A

MILANA GVERE VINKA PANDUREVI A

JAVNA REDIGOVANA VERZIJA

PRESUDA Tom I

Tuilatvo g. Peter McCloskey Odbrana g. Zoran ivanovi i ga Mira Tapukovi za Vujadina Popovia g. John Ostoji i g. Predrag Nikoli za Ljubiu Bearu ga Jelena Nikoli i g. Stphane Bourgon za Dragu Nikolia g. Christopher Gosnell i ga Tatjana meri za Ljubomira Borovanina ga Natacha Fauveau Ivanovi i g. Nenad Petrui za Radivoja Miletia g. Dragan Krgovi i g. David Josse za Milana Gveru g. Peter Haynes i g. Simon Davis za Vinka Pandurevia

945/36351 TERIT-05-88-TD945-1/36351TER06 February 2012 MC

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T i 10. juni 2010.

SADRAJ TOM I

I. UVOD 1

II. RAZMATRANJA U VEZI S DOKAZIMA 3

A. OPTI PRINCIPI POSTUPANJA S DOKAZIMA 3 B. KONKRETNA RAZMATRANJA U VEZI S DOKAZIMA 5

(a) Svjedoenje i izjave optuenih 5 (i) Preliminarna pitanja 5

a. Borovaninova izjava 5 b. Pandureviev iskaz 6

(ii) Pandurevieva vjerodostojnost 7 (iii) Izjave optuenih na osnovu pravila 84bis 7

(b) Iskazi osoba koje je Meunarodni sud osudio i iskazi sauesnika 8 a. [REDIGOVANO] 8 b. Momir Nikoli 10

(c) Dokazi vezani za identifikaciju 13 (d) Dokazi vezani za alibi 13 (e) Dokazi prihvaeni na osnovu pravila 92bis, ter i quater 14

(i) Koritenje izjava prihvaenih na osnovu pravila 92bis 15 (f) Presretnuti razgovori 16 (g) Izjave prihvaene samo u svrhu ocjene vjerodostojnosti, a ne zbog istinitosti sadraja 17 (h) Usaglaene injenice, injenice o kojima je presueno i stipulacije 17

(i) Usaglaene injenice i stipulacije 17 (ii) Formalno primanje na znanje injenica o kojima je presueno 18

(i) Snimci iz vazduha 19 (j) Biljenica Zvornike brigade 20 (k) Dnevnik IKM-a Zvornike brigade u Kitovnicama 23

III. INJENICE 25

A. KONTEKST (1991.1994. GODINE) 25 1. Politika situacija u Bosni i Hercegovini 1991.1992. godine 25 2. Strateki ciljevi 26 3. Formiranje VRS-a 26 4. Direktiva br. 4 26 5. Stvaranje zatienih zona 27 6. Sporazumi o demilitarizaciji i prekidu neprijateljstava 28

B. VOJNE I CIVILNE STRUKTURE 30 1. Vojska Republike Srpske (VRS) 31

(a) Glavni tab 32 (i) Komanda 32

a. tabni sektor 34 b. Izvjetavanje i postupak odluivanja 35 c. Direktive 36 d. Inspekcije 37 e. Sektor za bezbjednosno-obavjetajne poslove 37

i. Funkcije organa bezbjednosti 38 ii. 10. diverzantski odred 40 iii. Vojna policija 40

(ii) 65. zatitni puk 41 (b) Drinski korpus 42

(i) Komanda 43

944/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T ii 10. juni 2010.

(ii) Organ bezbjednosti 44 (iii) Vojna policija 44

(c) Zvornika brigada 45 (i) Komanda 46 (ii) Organ bezbjednosti 48 (iii) Vojna policija 50 (iv) Ininjerijska eta 51 (v) Podrinjski odred zvani "Vukovi sa Drine" 52 (vi) Operativni deurni oficir i postupak izvjetavanja 52

2. Civilna policija (snage MUP-a) 54 (a) Specijalna brigada policije (SBP) 56 (b) 2. Odred iz ekovia 56 (c) Jahorinski regruti 57 (d) Posebne jedinice policije (PJP-ovi) Centra javne bezbjednosti u Zvorniku (CJB) 58 (e) Prepotinjavanje jedinica MUP-a VRS-u 59

3. Civilna zatita 59 C. PERIOD KOJI JE PRETHODIO VOJNOM NAPADU NA SREBRENICU I EPU (OD JANUARA DO JULA 1995.

GODINE) 61 1. Odnosi izmeu UNPROFOR-a i strana u sukobu 61 2. Direktive br. 7 i 7/1 65 3. Gomilanje snaga i sredstava za izvoenje vojne ofanzive 69 4. Regulisanje kretanja konvoja u RS-u 74

(a) Procedure tokom 1993. i 1994. godine 74 (b) Regulisanje kretanja konvoja UNPROFOR-a tokom 1995. godine 75 (c) Regulisanje kretanja humanitarnih konvoja tokom 1995. godine 77 (d) Regulisanje kretanja sanitetskih konvoja tokom 1995. godine 81 (e) Provjera konvoja 81

5. Restrikcije konvoja i humanitarna situacija u enklavama 82 D. VOJNI NAPAD NA SREBRENICU "KRIVAJA-95" 91

1. Od 28. juna do 9. jula 1995. godine 91 2. Zauzimanje grada Srebrenice 96 3. Odlazak stanovnitva iz grada Srebrenice u Potoare 101 4. Formiranje i odlazak kolone 103

E. POTOARI (10.13. JULI 1995. GODINE) 107 1. Sastanci u hotelu "Fontana" 107 2. Obezbjeivanje autobusa i goriva za prevoz stanovnika, bosanskih Muslimana 116 3. Snage bosanskih Srba preuzimaju kontrolu nad Potoarima 119 4. Razoruavanje Nizozemskog bataljona 121 5. Humanitarna situacija i atmosfera 122 6. Prevoz bosanskih Muslimana iz Potoara 125

(a) Ukrcavanje u autobuse i odvajanje mukaraca, bosanskih Muslimana, od njihovih porodica 125 (b) Zatoavanje mukaraca, bosanskih Muslimana, u "bijeloj kui" 129 (c) Prevoz ena, djece i staraca, bosanskih Muslimana, na teritoriju pod kontrolom ABiH 131 (d) Prevoz mukaraca, bosanskih Muslimana, u Bratunac 133 (e) Zakljuak 135 (f) Prevoz ranjenika iz Srebrenice 136

7. Ubijanje 138 (a) kola u selu Luke blizu Tie 138 (b) Situaciono uslovljeno ubijanje u Potoarima 139

(i) Ubijanje devet mukaraca, bosanskih Muslimana, ija su tijela pronaena 13. jula u blizini baze Nizozemskog bataljona 139

(ii) Ubijanje mukarca, bosanskog Muslimana, kod "bijele kue" 13. jula 141 F. BRATUNAKO PODRUJE (11.15. JULI 1995. GODINE) 142

943/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T iii 10. juni 2010.

1. Uvod 142 2. Rasporeivanje snaga bosanskih Srba na bratunakom podruju (11.12. juli) 143

(a) Sastanak u Komandi Bratunake brigade 144 (b) Dodatno rasporeivanje snaga bosanskih Srba na bratunakom podruju (12.13. juli) 148

3. Pretres terena u potrazi za mukarcima, bosanskim Muslimanima iz kolone (12.13. juli) 148 4. Zatoavanje mukaraca, bosanskih Muslimana, iz kolone, koji su se predali ili bili zarobljeni

du puta Bratunac Konjevi Polje i puta Nova Kasaba - Konjevi Polje (13. juli) 150 (a) Livada u Sandiima 151 (b) Konjevi Polje 153 (c) tab Bratunake brigade 155 (d) Fudbalsko igralite u Novoj Kasabi 156 (e) Kamioni kod supermarketa u Kravici 158

5. Zatoavanje mukaraca, bosanskih Muslimana u Bratuncu (12.14. juli) 158 6. Ubijanje mukaraca, bosanskih Muslimana (12.14. juli) 163

(a) Okolina Konjevi Polja 163 (i) Rijeka Jadar (13. juli) 163 (ii) Dolina Cerske (13. juli) 164 (iii) Nova Kasaba (13. juli) 166

(b) Du puta Bratunac - Konjevi Polje 169 (i) Livada u Sandiima (13. juli) 169 (ii) Skladite u Kravici (13.14. juli) 170 (iii) Situaciono uslovljeno ubijanje u supermarketu u Kravici 179 (iv) tab Bratunake brigade 180 (v) Situaciono uslovljeno ubijanje u Bratuncu 181

a. Mukarci, bosanski Muslimani, zatoeni u hangaru (12.13. juli) 181 b. Mentalno zaostali mukarac, bosanski Musliman, ispred kole "Vuk Karadi" (13. juli) 182 c. Dvojica mukaraca, bosanskih Muslimana, koja su skinuta sa kamiona i dovedena u garau183 d. Mukarci, bosanski Muslimani, u koli "Vuk Karadi" i ispred nje (13.15. juli) 183

7. Komunikacija sa Glavnim tabom VRS-a 13. jula 1995. godine 185 8. Sastanci odrani u Bratuncu od 13. do 14. jula 1995. godine 186

G. ZVORNIKO PODRUJE (13.17. JULI 1995. GODINE) 187 1. Uvod 187 2. Period koji je prethodio dogaajima u Zvorniku 187 3. Zatoavanje i ubijanje mukaraca, bosanskih Muslimana (13.17. juli) 190

(a) Orahovac (13.16. juli) 190 (i) Zatoavanje kola u Grbavcima (13.14. juli) 190 (ii) Ubijanje (14. juli) 191 (iii) Pokopavanje (14.15. juli) 195 (iv) Forenziki dokazi 196

(b) Petkovci (14.16. juli) 197 (i) Zatoavanje i situaciono uslovljeno ubijanje kola u Petkovcima (14. juli) 197 (ii) Ubijanje brana u Petkovcima (15. juli) 199 (iii) Pokopavanje (15.16. juli) 200 (iv) Forenziki dokazi 201

(c) kola u Roeviu i Kozluk (14.16. juli) 201 (i) Zatoavanje kola u Roeviu (14.15. juli) 202 (ii) Ubijanje Kozluk (15. juli) 207 (iii) Pokopavanje (16. juli) 209 (iv) Forenziki dokazi 210

(d) Pilica (14.17. juli) 211 (i) Zatoavanje i ubijanje kola u Kuli (14.15. juli) 211 (ii) Ubijanje Vojna ekonomija Branjevo (16. juli) 213 (iii) Zatoavanje i ubijanje Dom kulture u Pilici 216 (iv) Pokopavanje (16.17. jula) 217

942/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T iv 10. juni 2010.

(v) Forenziki dokazi 219 H. 16.27. JULI 1995. GODINE 221

1. 16. juli 1995.godine: Otvaranje koridora za prolazak kolone mukaraca, bosanskih Muslimana221 (a) Okolnosti koje su dovele do otvaranja koridora 221 (b) Otvaranje koridora 223 (c) Izvjetaj i istraga o otvaranju koridora 224

2. Stalni pretres terena 225 3. Ubijanje na Zvornikom podruju 226

(a) Baljkovica blizu Nezuka 226 (b) Ranjeni zarobljenici, bosanski Muslimani, iz bolnice u Miliima 229 (c) Snagovo 232 (d) etvorica preivjelih s Vojne ekonomije Branjevo 234

4. Prebacivanje u Batkovi 236 5. Ostali sluajevi ubijanja okolina Trnova 239

I. PONOVNO POKOPAVANJE 240 J. UKUPAN BROJ MRTVIH: FORENZIKI I DEMOGRAFSKI DOKAZI 244

1. Uvod 244 2. Grobnice 244 3. Ekshumacije 245

(a) Prigovori u vezi s vremenskim okvirom 245 (b) Prigovori u pogledu naina i uzroka smrti 247 (c) Minimalan broj osoba u svakoj grobnici 251

4. Demografski dokazi 252 5. Podaci MKNL-a o nestalim osobama 258 6. Izvjetaj vjetaka Janca 262

(a) Izraunavanje broja preminulih 262 (b) Veze izmeu primarnih i sekundarnih grobnica 263

7. Zakljuak 266 K. EPA 267

1. Situacija u epi 1995. godine 267 2. Prvi krug pregovora (13. juli 1995. godine) 272 3. Vojni napad VRS-a na epu u sklopu operacije "Stupanica-95" (14.19. juli 1995. godine) 275 4. Drugi krug pregovora (19. juli 1995. godine) 280 5. Nastavak borbi (20.24. juli 1995. godine) 283 6. Trei krug pregovora (24. juli 1995. godine) 286 7. Prevoz civila, bosanskih Muslimana, iz epe 290 8. Sudbina vojno sposobnih mukaraca, bosanskih Muslimana, iz epe 298

IV. PRAVNI ZAKLJU CI 307

A. LAN 3: OPTI USLOVI 307 1. Mjerodavno pravo 307 2. Konstatacije 309

B. LAN 5: OPTI USLOVI 310 1. Mjerodavno pravo 310

(a) Mora postojati napad 310 (b) Napad mora biti usmjeren protiv civilnog stanovnitva 310 (c) Napad mora biti rasprostranjen ili sistematski 312 (d) Djela izvrioca moraju initi dio napada 312 (e) Mens rea i postojanje znanja 313

2. Konstatacije 313 (a) Oruani sukob 313 (b) Rasprostranjen ili sistematski napad usmjeren protiv civilnog stanovnitva, iji dio moraju

initi djela izvrilaca 313

941/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T v 10. juni 2010.

(i) Poetak napada plan prisilnog uklanjanja stanovnitva, bosanskih Muslimana, iz enklava 314 (ii) Ograniavanje dostave humanitarne pomoi u enklave i popune zaliha UNPROFOR-a 315 (iii) Vojna dejstva koja su prethodila padu enklava 316 (iv) Vojni napad na enklave 317 (v) Odlazak ena, djece i staraca iz enklava 319 (vi) Odvajanje mukaraca i djeaka i njihovo kasnije pogubljenje 320 (vii) Odlazak mukaraca iz Srebrenice u koloni i djela poinjena nad tim mukarcima 320 (viii) Odlazak vojno sposobnih mukaraca iz epe 322 (ix) Zakljuak 322

(c) Uslov znanja za krivina djela iz lana 5 Statuta 322 C. UBISTVO 323

(a) Mjerodavno pravo 323 (b) Optube 323 (c) Konstatacije 324

D. ISTREBLJIVANJE 327 1. Mjerodavno pravo 327 1. Konstatacije 328

E. GENOCID 329 1. Mjerodavno pravo 329

(a) Ciljana grupa 329 (b) Djela u osnovi 330

(i) lan 4(2)(a): ubijanje pripadnika grupe 330 (ii) lan 4(2)(b): nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede pripadnicima grupe 330 (iii) lan 4(2)(c): smiljeno nametanje pripadnicima grupe ivotnih uslova koji su sraunati da

dovedu do njenog potpunog ili djeliminog fizikog unitenja 331 (iv) lan 4(2)(d): uvoenje mjera kojima je cilj spreavanje raanja unutar grupe 332

(c) Genocidna namjera 333 (i) Namjera da se uniti ciljana grupa kao takva 333 (ii) Znatnost dijela ciljane grupe 336

2. Optube 337 3. Konstatacije 338

(a) Grupa 338 (b) Djela u osnovi 339

(i) Ubijanje pripadnika grupe 339 (ii) Nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede pripadnicima grupe 339 (iii) Smiljeno nametanje pripadnicima grupe ivotnih uslova koji su sraunati da dovedu do

njenog potpunog ili djeliminog fizikog unitenja i uvoenje mjera kojima je cilj spreavanje raanja unutar grupe 341

(c) Genocidna namjera 342 (i) Znatnost grupe 344

F. UDRUIVANJE RADI VRENJA GENOCIDA 346 1. Mjerodavno pravo 346 2. Optube 349 3. Preliminarno pitanje 349 4. Konstatacije 350

G. PRISILNO PREMJETANJE KAO NEHUMANO DJELO I DEPORTACIJA 352 1. Mjerodavno pravo 352

(a) Prisilno premjetanje kao nehumano djelo po lanu 5(i) 352 (b) Obiljeja prisilnog premjetanja i deportacije 353

(i) Actus reus 353 a. Prisilni karakter raseljavanja 354 b. Zakonit boravak 355 c. Osnove po kojima je u meunarodnom pravu prisilno raseljavanje doputeno 355

(ii) Mens rea 357

940/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T vi 10. juni 2010.

(c) rtve prisilnog premjetanja, odnosno deportacije 357 2. Konstatacije 360

(a) Srebrenica 360 (i) Prisilno odvoenje ena, djece i staraca, bosanskih Muslimana, autobusima iz Potoara 360 (ii) Mukarci, bosanski Muslimani, iz kolone koja je bjeala na teritoriju pod kontrolom ABiH 364 (iii) Prisilno odvoenje autobusima u Bratunac i na podruje Zvornika mukaraca, bosanskih

Muslimana, koji su odvojeni i zatoeni u Potoarima, odnosno onih koji su se predali ili su bili zarobljeni iz kolone 366

(iv) Zakljuak 367 (b) epa 368

(i) Situacija koja je prethodila vojnom napadu u julu 1995. godine 368 (ii) Prisilno odvoenje civila, bosanskih Muslimana, autobusima 368 (iii) Prisilno iseljavanje vojno sposobnih mukaraca, bosanskih Muslimana 372

a. Preliminarno pitanje: rtve prisilnog premjetanja i deportacije iz navoda Optunice 372 b. Prisilno premjetanje, odnosno deportacija vojno sposobnih mukaraca 372

(iv) Zakljuak 374 H. PROGON NA POLITIKOJ, RASNOJ I VJERSKOJ OSNOVI 375

1. Mjerodavno pravo 375 (a) Obiljeja krivinog djela progona 375

(i) Djela ili propusti u osnovi 375 (ii) Posebna namjera 377

(b) Konkretna djela na kojima se temelji optuba za progon 377 (i) Ubistvo 378 (ii) Okrutno i neovjeno postupanje 378 (iii) Terorisanje civila 379 (iv) Unitavanje line imovine 380 (v) Prisilno premjetanje i deportacija 381

2. Konstatacije 382 (a) Djela u osnovi 382

(i) Ubistvo 382 (ii) Okrutno i neovjeno postupanje 383 (iii) Terorisanje civila 384 (iv) Unitavanje line imovine 385 (v) Prisilno premjetanje i deportacija 386

(b) Zakljuak 386 Tom II

V. INDIVIDUALNA KRIVI NA ODGOVORNOST 388

A. MJERODAVNO PRAVO 388 1. lan 7(1) Statuta 388

(a) Planiranje 388 (b) Podsticanje 388 (c) Nareivanje 389 (d) Pomaganje i podravanje 390 (e) injenje, ukljuujui uee u udruenom zloinakom poduhvatu 393

(i) Udrueni zloinaki poduhvat (UZP) 393

939/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T vii 10. juni 2010.

2. lan 7(3) Statuta 397(i) Odnos nadreeni-podreeni 398

(b) Nadreeni je znao ili je bilo razloga da zna 399(c) Propust da se preduzmu nune i razumne mjere 400

B. KONSTATACIJE 4021. Udrueni zloinaki poduhvat ubistva 402

(a) Argumenti tuilatva 402(b) Zajedniki cilj 403(c) Izrada i poetne faze plana 403(d) Provoenje plana 405(e) Obim udruenog zloinakog poduhvata 411(f) Trea kategorija udruenog zloinakog poduhvata 414

2. Udrueni zloinaki poduhvat prisilnog uklanjanja stanovnitva iz Srebrenice i epe 4153. Vujadin Popovi 418

(a) Optube protiv Popovia 418(b) Poloaj i funkcija koju je obavljao 418(c) Postupci i lokacije na kojima se nalazio 420

(i) 11. juli 1995. godine 420(ii) 12. juli 1995. godine 421(iii) 13. juli 1995. godine 423(iv) 14. juli 1995. godine 425(v) 15. juli 1995. godine 429

a. Petkovci 429b. Roevi 429

(vi) 16. juli 1995. godine 431(vii) 17. juli 1995. godine 438(viii) 23. juli 1995. godine 439

a. Biina 439b. Ranjeni zarobljenici, bosanski Muslimani, iz bolnice u Miliima 442

(ix) 2. avgust 1995. godine (epa) 444(x) Septembar 1995. godine 444

(d) Zakljuci 445(i) Uee u dva udruena zloinaka poduhvata 445

a. Udrueni zloinaki poduhvat ubistva 446i. Prva kategorija udruenog zloinakog poduhvata 446ii. Trea kategorija udruenog zloinakog poduhvata 448

b. Udrueni zloinaki poduhvat prisilnog uklanjanja 448(ii) Taka 1: genocid 450(iii) Taka 2: udruivanje radi vrenja genocida 452(iv) Uslov znanja za krivino djelo iz lana 5 Statuta 453(v) Take 4 i 5: ubistvo 454(vi) Taka 3: istrebljivanje 454(vii) Taka 6: progon 455(viii) Taka 7: nehumana djela (prisilno premjetanje) 456(ix) Taka 8: deportacija 457

4. Ljubia Beara 458(a) Optube protiv Beare 458(b) Poloaji i funkcije koje je obavljao 458(c) Postupci i lokacije na kojima se nalazio 460

(i) Preliminarna pitanja - Bearini argumenti 460a. Dokazi u vezi s identifikacijom 460

i. Navodi o namjernom lanom svjedoenju 460ii. Pouzdanost definitivne identifikacije 465

b. Dokazi u vidu presretnutih razgovora 471

938/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T viii 10. juni 2010.

c. Alibi za 13. i 14. juli 1995. godine 476(ii) Enklava Srebrenica 481

a. Period do pada Srebrenice 481b. 12.-13. juli 1995. godine 482

i. Deronji 487ii. Borovanin 488iii. Momir Nikoli 488iv. Svjedok PW-161 489v. Svjedok PW-170 490

c. 14. juli 1995. godine 492d. 15. juli 1995. godine 496e. 16. - 17. juli 1995. godine 498

(iii) Enklava epa 500(iv) Operacija ponovnog pokopavanja 501

(d) Zakljuci 502(i) Uee u dva udruena zloinaka poduhvata 502

a. Udrueni zloinaki poduhvat ubistva 502i. Prva kategorija udruenog zloinakog poduhvata 502ii. Trea kategorija udruenog zloinakog poduhvata 504

b. Udrueni zloinaki poduhvat prisilnog uklanjanja 504(ii) Taka 1: genocid 506(iii) Taka 2: udruivanje radi vrenja genocida 509(iv) Uslov znanja za krivino djelo iz lana 5 Statuta 509(v) Taka 3: istrebljivanje 510(vi) Take 4 i 5: ubistvo 511(vii) Taka 6: progon 511(viii) Taka 7: nehumana djela (prisilno premjetanje) 513(ix) Taka 8: deportacija 513

5. Drago Nikoli 514(a) Optube protiv Nikolia 514(b) Poloaj i funkcija koju je obavljao 514

(i) Ovlasti koje je imao kao naelnik za bezbjednost Zvornike brigade 514(ii) Organ bezbjednosti i Vojna policija Zvornike brigade 516

(c) Postupci i lokacije na kojima se nalazio 516(i) 12. juli 1995. godine 516(ii) 13. juli 1995. godine 517(iii) 14. juli 1995. godine 522

a. Prevoz zarobljenika iz Bratunca u Zvornik 522b. kola u Kuli 523c. Orahovac 524d. kola u Petkovcima 526

(iv) 15. juli 1995. godine 526a. kola u Roeviu 526

(v) 16. juli 1995. godine 528(vi) Iskazi svjedoka PW-102 i svjedoka PW-108 u vezi s Nikolievim fizikim ueem u

pogubljenjima 529(vii) Poslije 17. jula 1995. godine 531

a. etvorica preivjelih sa Vojne ekonomije Branjevo 531b. Ranjeni zarobljenici, bosanski Muslimani, iz bolnice u Miliima 532c. Operacija ponovnog pokopavanja 533

(d) Zakljuci 534(i) Uee u dva udruena zloinaka poduhvata 534

a. Udrueni zloinaki poduhvat ubistva 535i. Prva kategorija udruenog zloinakog poduhvata 535

937/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T ix 10. juni 2010.

ii. Trea kategorija udruenog zloinakog poduhvata 536b. Uee u udruenom zloinakom poduhvatu prisilnog uklanjanja 537

(ii) Taka 1: genocid 538(iii) Taka 2: udruivanje radi vrenja genocida 543(iv) Uslov znanja za krivina djela iz lana 5 Statuta 544(v) Take 4 i 5: ubistvo 544(vi) Taka 3: istrebljivanje 545(vii) Taka 6: progon 546(viii) Taka 7: nehumana djela (prisilno premjetanje) 547(ix) Taka 8: deportacija 547

6. Ljubomir Borovanin 548(a) Optube protiv Borovanina 548(b) Poloaj i funkcija koju je obavljao 548(c) Postupci i lokacije na kojima se nalazio 550

(i) Dolazak u Bratunac 550(ii) Napredovanje prema Potoarima 552(iii) Kontrola kretanja ena, djece i staraca, bosanskih Muslimana, na putu iz Potoara 553(iv) Obezbjeenje puta Bratunac-Konjevi Polje 554(v) Skladite u Kravici 557(vi) 14. 18. juli 1995. godine 559

(d) Zakljuci 560(i) Preliminarno pitanje u vezi s neodreenou navoda u Optunici: optuba za ubistvo u

vezi s livadom u Sandiima, take 3 do 6 i taka 8 560(ii) Prisilno premjetanje 562

a. UZP prisilnog uklanjanja 562i. Navodi tuilatva 562ii. Da li je Borovanin znao za UZP prisilnog uklanjanja 564

b. Drugi vidovi odgovornosti 569c. Pomaganje i podravanje 569

(iii) Ubistvo 571a. Prva kategorija UZP-a ubistva 571

i. Navodi tuilatva 572ii. Da li je Borovanin znao za UZP ubistva 573iii. Zakljuak 585

b. Drugi vidovi odgovornosti 585c. Pomaganje i podravanje pogubljenja u skladitu u Kravici 586

i. Nadzor nas zarobljenicima i/ili kontrola nad njima 587ii. Borovaninova obaveza da zatiti zarobljenike 589iii. Da li je Borovanin bio u mogunosti da djeluje 589iv. Da li je Borovaninovo neinjenje znaajno doprinijelo zloinima 590v. Borovaninova mens rea 591vi. Zakljuak 592

(iv) Situaciono uslovljeno ubijanje 592(v) Odgovornost nadreenog 593

a. Postojanje odnosa nadreeni-podreeni 593b. Da li je Borovanin znao ili je bilo razloga da zna 594c. Propust da kazni 595d. Zakljuak 596

(vi) Take Optunice 597a. Uslov znanja za krivino djelo iz lana 5 Statuta 597b. Take 4 i 5: ubistvo 598c. Taka 3: istrebljivanje 599d. Taka 1: genocid 600e. Taka 2: udruivanje radi vrenja genocida 601

936/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T x 10. juni 2010.

f. Taka 6: progon 601g. Taka 7: nehumana djela (prisilno premjetanje) 603h. Taka 8: deportacija 603

7. Radivoje Mileti 604(a) Optube protiv Miletia 604(b) Preliminarna pitanja 604

(i) Navodno uee u udruenom zloinakom poduhvatu ubistva 604(ii) Vremenski okvir Optunice 605(iii) Formalno primanje na znanje injenica u vezi s konvojima humanitarne pomoi i

konvojima UNPROFOR-a 606(iv) Tumaenje rijei "nadzor" 606(v) Navoenje pravno relevantnih injenica 607(vi) Odgovornost za krivina djela koja su poinili podreeni 608

(c) Poloaj i funkcija koju je obavljao 609(i) Ovlatenja koja je imao kao naelnik Uprave za operativno-nastavne poslove 609(ii) Mileti eva ovlatenja 1995. godine 611

(d) Djela 619(i) Izrada dokumenata i direktiva, ukljuujui Direktivu br. 7 619(ii) Uloga u odobravanju konvoja 623(iii) Uloga u operacijama u Srebrenici i epi 626

a. 28. juni do 6. juli 1995. godine 626b. 7-11. juli 1995. godine 627c. 12. juli 1995. godine 628d. 13. juli 1995. godine 629e. 14. juli 1995. godine 630f. 15. juli 1995. godine 631g. 16. juli 1995. godine 632h. 17- 24. juli 1995. godine 633i. 25. juli 1995. godine 636j. 26. juli1. avgust 1995. godine 637

(e) Konstatacije 639(i) Uee u udruenom zloinakom poduhvatu prisilnog uklanjanja 640

a. Prva kategorija Udruenog zloinakog poduhvata 640i. Navodi tuilatva 640ii. Izrada direktiva 641iii. Ograniavanje dostave humanitarne pomoi i popune zaliha UNPROFOR-a 641iv. Nadziranje i koordinacija 643v. Zakljuak 644

(ii) Uslov znanja za krivino djelo prema lanu 5 Statuta 645(iii) Taka 7: nehumana djela (prisilno premjetanje) 645(iv) Taka 8: deportacija 646(v) Take 4 i 5: ubistvo 646(vi) Taka 6: progon 647

8. Milan Gvero 650(a) Optube protiv Gvere 650(b) Preliminarna pitanja 650(c) Poloaj i funkcija koju je obavljao 652

(i) Uloga pomonika komandanta za moral, vjerske i pravne poslove 652(d) Djela i ponaanje 658

(i) Upoznatost sa stratekim ciljevima i direktivama 658(ii) Uklju enost u procedure za prolaz konvoja 659(iii) Uklju enost u dogaaje u Srebrenici 660(iv) Ukljuenost u dogaaje u epi 667(v) Ukljuenost u odvoenje ranjenika i bolesnika iz RS-a 670

935/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T xi 10. juni 2010.

(e) Konstatacije 673(i) Udrueni zloinaki poduhvat prisilnog uklanjanja 673

a. Upoznatost s planom 674b. Uee u udruenom zloinakom poduhvatu 674

i. Opta uloga 674ii. Ograniavanje humanitarne pomoi 676iii. Odvoenje ranjenih i bolesnih iz RS-a 676iv. Ratna propaganda, obmanjujue informacije i prijetnje 678v. Zakljuak 681

(ii) Uslov znanja za krivino djelo iz lana 5 Statuta 681(iii) Taka 7: nehumana djela (prisilno premjetanje) 681(iv) Taka 8: deportacija 682(v) Take 4 i 5: ubistvo 682(vi) Taka 6: progon 683

9. Vinko Pandurevi 685(a) Optube protiv Pandurevia 685(b) Poloaj i funkcija 685(c) Postupci i lokacije na kojima se nalazio 686

(i) 110. juli 1995. godine 686(ii) 11. juli 1995. godine 689(iii) 12. juli 1995. godine 690(iv) 13. juli 1995. godine 692(v) 14. juli 1995. godina 693(vi) 15. juli 1995. godine 694(vii) 16. juli 1995. godine 700(viii) 17. juli 1995. godine 706(ix) 18. juli 1995. godine 708(x) 19. juli 1995. godine 710(xi) 2023. juli 1995. godine 710(xii) 2631. juli 1995. godine 717(xiii) 3. avgust15. septembar 1995. godine 718(xiv) 1617. septembar 1995. godine 719(xv) 2527. septembar 1995. godine 722

(d) Konstatacije 725(i) Ubistvo 725

a. Udrueni zloinaki poduhvat ubistva 725i. Upoznatost sa zajednikim ciljem 725ii. Namjera da se provede u djelo zajedniki cilj 738iii. Doprinos zajednikom cilju 738iv. Zakljuak 742

b. Drugi vidovi odgovornosti 742c. Pomaganje i podravanje ubistva ranjenih zarobljenika iz bolnice u Miliima 742

(ii) Prisilno premjetanje 746a. Udrueni zloinaki poduhvat prisilnog uklanjanja 746

i. Upoznatost sa zajednikim ciljem 746ii. Namjera da se zajedniki cilj provede u djelo 747iii. Zakljuak 753

b. Drugi vidovi odgovornosti 753c. Pomaganje i podravanje prisilnog premjetanja 753

(iii) "Situaciono uslovljeno" ubijanje 754(iv) Odgovornost nadreenog 755

a. Krivina djela koja su poinili podreeni 755b. Odnos nadreeni-podreeni 757c. Da li je znao ili da li je "bilo razloga da zna" 762

934/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T xii 10. juni 2010.

d. Propust da preduzme nune i razumne mjere 764 i. Obaveza spreavanja 764 ii. Obaveza kanjavanja 768

e. Zakljuak 773 (v) Take Optunice 773

a. Uslov znanja za krivino djelo iz lana 5 Statuta 773 b. Take 4 i 5: ubistvo 774 c. Taka 3: istrebljivanje 775 d. Taka 1: genocid 776 e. Taka 2: udruivanje radi vrenja genocida 779 f. Taka 6: progon 780 g. Taka 7: nehumana djela (prisilno premjetanje) 782 h. Taka 8: deportacija 782

VI. KONSTATACIJE PRETRESNOG VIJE A 783

A. OPTUBE PROTIV VUJADINA POPOVIA 783 B. OPTUBE PROTIV LJUBIE BEARE 784 C. OPTUBE PROTIV DRAGE NIKOLIA 786 D. OPTUBE PROTIV LJUBOMIRA BOROVANINA 787 E. OPTUBE PROTIV RADIVOJA MILETIA 788 F. OPTUBE PROTIV M ILANA GVERE 789 G. OPTUBE PROTIV VINKA PANDUREVIA 790

VII. KUMULATIVNE OSU UJUE PRESUDE 793

VIII. ODMJERAVANJE KAZNE 799

A. SVRHA KANJAVANJA 799 B. MJERODAVNO PRAVO 799

1. Teina krivinog djela 800 2. Oteavajue i olakavajue okolnosti 801 3. Opta praksa izricanja zatvorskih kazni na sudovima bive Jugoslavije 804

C. ODREIVANJE KAZNI 805 1. Teina zloina 806 2. Opta zapaanja relevantna za sve optuene 807

(a) Oteavajue okolnosti 807 (b) Olakavajue okolnosti 808

3. Pojedinana zapaanja 808 (a) Popovi 808

(i) Karakter i obim uea optuenog 808 (ii) Oteavajue okolnosti 808 (iii) Olakavajue okolnosti 809

(b) Beara 810 (i) Karakter i obim uea optuenog 810 (ii) Oteavajue okolnosti 810 (iii) Olakavajue okolnosti 811

(c) Nikoli 812 (i) Karakter i obim uea optuenog 812 (ii) Oteavajue okolnosti 813 (iii) Olakavajue okolnosti 813

(d) Borovanin 814 (i) Karakter i obim uea optuenog 814

a. Prisilno premjetanje 814 b. Ubistvo 815

(ii) Oteavajue okolnosti 817

933/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T xiii 10. juni 2010.

(iii) Olakavajue okolnosti 817 (e) Mileti 819

(i) Karakter i obim uea optuenog 819 (ii) Oteavajue okolnosti 819 (iii) Olakavajue okolnosti 821

(f) Gvero 822 (i) Karakter i obim uea optuenog 822 (ii) Oteavajue okolnosti 822 (iii) Olakavajue okolnosti 823

(g) Pandurevi 823 (i) Karakter i obim uea optuenog 823

a. Prisilno premjetanje 824 b. Ubistvo 824

(ii) Oteavajue okolnosti 825 (iii) Olakavajue okolnosti 826

a. Otvaranje koridora u Baljkovici i vandredni borbeni izvjetaji 826 b. Drugi olakavajui faktori 827

4. Opta praksa izricanja zatvorskih kazni na sudovima bive Jugoslavije 829 5. Doivotna kazna i mogunost prijevremenog putanja na slobodu 829 6. Uraunavanje vremena provedenog u pritvoru 829

IX. DISPOZITIV 830

X. SUPROTNA I IZDVOJENA MILJENJA SUDIJE KWONA 837

A. UVOD 837 B. NEKA PITANJA U VEZI S PRISILNIM PREMJETANJEM 837

1. ta sve obuhvata pojam rtava prisilnog premjetanja 837 (a) Naela iznoenja navoda u optunici 837 (b) Bijeg mukaraca iz Srebrenice u koloni 838 (c) Prelazak vojno sposobnih mukaraca iz epe preko rijeke Drine 841

2. Predvidljivost situaciono uslovljenog ubijanja i Miletieva odgovornost 843 3. Borovaninova odgovornost za prisilno premjetanje 845

C. OKVIRI UZP-A UBISTVA: TRNOVO 848 D. UTICAJ ISKAZA NA OSNOVU PRAVILA 92BIS (SUPERMARKET U KRAVICI) 849 E. DVA PITANJA U VEZI S PANDUREVIEM 852

1. Efektivna kontrola nad Zvornikom brigadom tokom operacije "Krivaja-95" 852 (a) Uvod 852 (b) Jednostarjeinstvo/jedinstvo komandovanja 852 (c) Situacija u kojoj se nalazio Pandurevi 853 (d) Situacija u kojoj se nalazio Obrenovi 855 (e) Zakljuak 856

2. Pandurevieva odgovornost za ranjene zarobljenike iz bolnice u Mili ima 857 F. O ODMJERAVANJU KAZNE 860

1. Komentar o mojim suprotnim miljenjima 860 2. Mileti: zloupotreba vlasti i dugotrajno uee 861 3. Pandurevi 862

XI. IZDVOJENO MILJENJE SUDIJE PROST 865

DODATAK 1: GLOSAR 1

A. PODNESCI U OVOM PREDMETU 1 B. PRESUDE I ODLUKE MKSJ-A 3 C. PRESUDE I ODLUKE MKSR-A 10 D. PRESUDE MSP-A 14

932/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T xiv 10. juni 2010.

E. VOJNI SUDOVI OSNOVANI POSLIJE 2. SVJETSKOG RATA 14F. PRAKSA DRUGIH SUDOVA 15G. SPISAK DRUGIH IZVORA 15

1. Domae zakonodavstvo 152. Meunarodni pravni instrumenti i komentari 153. Izbor drugih pravnih izvora 164. Izvjetaji 175. Rezolucije UN-a 17

H. SPISAK SKRAENIH NAZIVA 17

DODATAK 2: ISTORIJAT POSTUPKA 1

A. PRETPRETRESNI POSTUPAK 11. Optunica i spajanje odnosno razdvajanje predmeta 12. Dovoenje, prvo stupanje pred Sud i izjanjavanje o krivici 33. Dodjela branilaca po slubenoj dunosti 44. Pretpretresni podnesci 55. Voenje postupka u pretpretresnoj fazi 56. Privremeno putanje na slobodu 67. Odreivanje vijea 7

B. PRETRESNI POSTUPAK 71. Izvoenje dokaza tuilatva 72. Oslobaajua presuda 83. Izvoenje dokaza odbrane 84. Svjedok Vijea 105. Postupak pobijanja i ponovno otvaranje dokaznog postupka 116. Zavrni podnesci i zavrne rijei 147. Usaglaene injenice, stipulacije i injenice o kojima je presueno 158. Postupci u vezi s nepotovanjem Suda 169. Pitanja u vezi s dokazima 17

(a) Borovaninova izjava 17(b) Dokumentarni dokazi prihvaeni bez posredstva svjedoka 18(c) Vjetaci 19(d) Osporavanje vjerodostojnosti vlastitog svjedoka 21(e) Presretnuti razgovori kao dokazi 22

10. Privremeno putanje na slobodu 2211. Promjene u sastavu timova odbrane 2512. Obilazak lica mjesta 26

931/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 1 10. juni 2010.

I. UVOD

1. Ovaj predmet se odnosi na tragine dogaaje koji su se desili u julu 1995. godine, nakon

pada enklava Srebrenice i epe. Prema tome, zloini navedeni u Optunici poinjeni su u po zlu

poznatom i bezonom kontekstu. Poetkom jula, na te dvije zone pod zatitom Ujedinjenih nacija,

koje su uspostavljene da bi se u njima mogli skloniti civili pogoeni ratnim nedaama, izvren je

estok vojni napad od strane snaga bosanskih Srba.1 U obje enklave zatitne snage Ujedinjenih

nacija su onesposobljene i liene moi djelovanja. Prestraeni bosanski Muslimani, stanovnitvo

Srebrenice, pobjegli su u oblinji grad Potoare. Humanitarna situacija u kojoj su se tamo nali bila

je katastrofalna i na kraju su ene, djeca i starci ukrcani u prepune autobuse i odvezeni iz svojih

domova u istonoj Bosni. Veliki dio mukog stanovnitva, koji je odvojen od njih, zarobljen ili se

predao, ekala je najstranija sudbina. Hiljade tih ljudi drano je u zatoenitvu u stravinim

uslovima i kasnije pogubljeno po kratkom postupku. U epi je niz vojnih napada takoe doveo do

uklanjanja cjelokupnog stanovnitva, bosanskih Muslimana, koje je odvezeno iz tog grada ili je

pobjeglo. Fiziki, emotivni i socijalni oiljci koje su ta uasna djela ostavila jo uvijek su prisutni, a

intenzivna pravna, psiholoka i historijska analiza tih dogaaja se nastavlja, kako i mora da bude.

2. Dok zloini poinjeni u Srebrenici i njenoj okolini u julu 1995. godine ine temelj ovog

predmeta, ovo suenje se u krajnjoj liniji ticalo sedmorice ljudi Vujadina Popovia, Ljubie

Beare, Drage Nikolia, Ljubomira Borov anina, Radivoja Mileti a, Milana Gvere i Vinka

Pandurevia i individualne krivine odgovornosti kojom se oni terete. U tom kontekstu, uloga

koju je u odnosu na te dogaaje trebalo da odigra Pretresno vijee mada znaajna bila je strogo

definisana i ograniena. Njegov jedini zadatak bio je da razmotri dokaze koji su mu predoeni kako

bi utvrdilo eventualnu krivinu odgovornost te sedmorice ljudi koji su prema navodima tuilatva

optueni za konkretne zloine. U tom konkretnom i strogo definisanom kontekstu, u ovoj Presudi se

iznose rezultati ocjene dokaza koju je Pretresno vijee izvrilo, te njegove konstatacije i

obrazloenja tih konstatacija.

3. Godine 1995., svaki od optuenih je bio na nekom konkretnom poloaju u vojsci, odnosno

policiji. Ljubia Beara je bio naelnik za bezbjednost u Glavnom tabu VRS-a i imao je in

pukovnika. Vujadin Popovi je bio naelnik za bezbjednost Drinskog korpusa VRS-a i imao je in

potpukovnika. Drago Nikoli je bio naelnik za bezbjednost Zvornike brigade Drinskog korpusa

VRS-a i imao je in potporunika. Ljubomir Borov anin je bio zamjenik komandanta Specijalne

brigade policije MUP-a Republike Srpske. Vinko Pandurevi je bio komandant Zvornike brigade

1 Za definiciju izraza "snage bosanskih Srba", v. par. 102.

930/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 2 10. juni 2010.

Drinskog korpusa VRS-a i imao je in potpukovnika. Zbog svojih djela i ponaanja navedenih u

Optunici, ova petorica ljudi - Beara, Popovi, Nikoli , Borovanin i Pandurevi optuena su

za genocid (taka 1); udruivanje radi vrenja genocida (taka 2); istrebljivanje, kao zloin protiv

ovjenosti (taka 3); ubistvo, kao zloin protiv ovjenosti i kao krenje zakona ili obiaja

ratovanja (take 4 i 5); progon, kao zloin protiv ovjenosti (taka 6); nehumana djela (prisilno

premjetanje), kao zloin protiv ovjenosti (taka 7), i deportaciju, kao zloin protiv ovjenosti

(taka 8).

4. Godine 1995., Radivoje Mileti je bio naelnik za operativno-nastavne poslove u Glavnom

tabu VRS-a i imao je in generala. Milan Gvero je bio pomonik komandanta Glavnog taba

VRS-a za moral, vjerske i pravne poslove i takoe je imao in generala. Prema navodima

Optunice, Mileti i Gvero su odgovorni za ubistvo, kao zloin protiv ovjenosti i kao krenje

zakona ili obiaja ratovanja (take 4 i 5); progon, kao zloin protiv ovjenosti (taka 6); nehumana

djela (prisilno premjetanje), kao zloin protiv ovjenosti (taka 7), i deportaciju, kao zloin protiv

ovjenosti (taka 8).

5. Pretresnom vijeu je predoena velika koliina dokaza o dogaajima koji su se desili prije, u

toku i poslije napada na Srebrenicu i epu u julu 1995. godine i o ueu i ulozi svakog od

optuenih u tim dogaajima. Pretresno vijee je saslualo 315 svjedoka, a dokazi izvedeni u sudnici

ispunili su ukupno 34.915 stranica transkripta. Od hiljada dokumenata koji su predoeni u ovom

predmetu, u spis su uvrtena 5.383 dokazna predmeta, s ukupno 87.392 stranice.

6. Ova Presuda je podijeljena u dva toma. Tom I sadri odjeljke koji se bave razmatranjima u

vezi s dokazima, injenicama i pravnim zakljucima. Tom II sadri odjeljke koji se bave

individualnom krivinom odgovornou, kumulativnim osuujuim presudama i odmjeravanjem

kazne, kao i izdvojena i suprotna miljenja sudije Kwona i izdvojeno miljenje sudije Prost, te

dodatke.

929/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 3 10. juni 2010.

II. RAZMATRANJA U VEZI S DOKAZIMA

A. Opti principi postupanja s dokazima

7. Pretresnom vijeu su, u usmenom ili dokumentarnom obliku, predoeni neposredni i

posredni dokazi, dokazi oevidaca i dokazi iz druge ruke, primarni i sekundarni dokazi, kao i

injenice o kojima su se strane sloile ili o kojima je presueno pred ovim Meunarodnim sudom,

te pismene izjave umjesto usmenog svjedoenja na osnovu pravila 92bis, 92ter i 92quater

Pravilnika o postupku i dokazima Meunarodnog suda (dalje u tekstu: Pravilnik).

8. Pretresno vijee je sve dokaze koji su izvedeni u toku suenja ocijenilo u svjetlu

cjelokupnog sudskog spisa i u skladu sa Statutom i Pravilnikom. U sluajevima u kojima Pravilnik

nije pruao nikakve smjernice, dokazi su, kao to je propisano pravilom 89(B), ocijenjeni na nain

koji najvie ide u prilog pravinom odluivanju u predmetu i u duhu je Statuta i optih pravnih

naela, ukljuujui naelo in dubio pro reo.2

9. Prema lanu 21(3) Statuta, optueni se smatra nevinim dok mu se ne dokae krivica. Na

tuilatvu lei teret da van razumne sumnje dokae svako obiljeje krivinog djela i obiljeje vida

odgovornosti za koje se optueni tereti, kao i svaku injenicu koja je neophodna za izricanje

osuujue presude.3 Pretresno vijee je ocijenilo da li je teina koja je na kraju pridata prihvaenim

dokazima dovoljna da se van razumne sumnje dokau obiljeja krivinih djela za koja se optueni

terete u Optunici i, u krajnjoj liniji, njihova odgovornost. Ako je tuilatvo dokazivalo stanje

svijesti optuenog zakljuivanjem, Pretresno vijee bi razmotrilo da li je njegov zakljuak jedini

razumni zakljuak do kojeg se moglo doi na osnovu datih dokaza.4 Ukoliko to nije bio sluaj,

Vijee bi konstatovalo da tuilatvo nije dokazalo svoju tezu. Pretresno vijee napominje da uz

svoje konstatacije nije svaki put ponavljalo formulaciju "van razumne sumnje", iako je taj standard

dokazivanja primjenjivalo kroz itavu Presudu.

10. Prilikom ocjenjivanja svjedoka viva voce, Pretresno vijee je uzimalo u obzir, izmeu

ostalog, njihovo dranje, ponaanje i karakter, kao i vrijeme koje je proteklo od dogaaja za koje se

optueni terete u Optunici i mogui uticaj proteklog vremena na pouzdanost dokaza.

2 Shodno naelu in dubio pro reo, svaka sumnja u vezi s dokazima rjeava se u korist optuenog. 3 Drugostepena presuda u predmetu Marti, par. 55; Drugostepena presuda u predmetu Ntagerura i drugi, par. 174175;

Drugostepena presuda u predmetu Halilovi, par. 125. 4 Drugostepena presuda u predmetu Vasiljevi, par. 120.

928/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 4 10. juni 2010.

11. Prema praksi Meunarodnog suda, dokazi iz druge ruke su prihvatljivi. Teina koju treba

pridati dokazima te vrste zavisi od bezbroj promjenjivih okolnosti vezanih za dokaze iz druge ruke,

zbog ega je Pretresno vijee takve dokaze ocjenjivalo pojedinano.5

12. Posredni dokazi su dokazi o okolnostima nekog dogaaja ili krivinog djela na osnovu kojih

se moe izvesti razuman zakljuak o postojanju neke injenice.6 Posredni dokazi mogu biti

neophodni za dokazivanje nekog injeninog navoda, pogotovo u krivinim postupcima kao to su

oni koji se vode pred ovim Meunarodnim sudom, gdje esto ne postoje oevici niti nepobitni

dokumentarni dokazi o nekom konkretnom injeninom navodu. Iako pojedinani posredni dokazi,

sami za sebe, mogu biti nedovoljni za dokazivanje neke injenice, uzeti zajedno oni mogu imati

odluujuu ulogu.7 Dokazna vrijednost posrednih dokaza nije smatrana manjom od dokazne

vrijednosti neposrednih dokaza.8 Kao i u sluaju neposrednih dokaza, ako je neka injenica na kojoj

poiva osuujua presuda dokazivana zakljuivanjem na osnovu posrednih dokaza, izvedeni

zakljuak mora biti jedini razumni zakljuak do kojeg se moglo doi na osnovu predoenih dokaza.9

13. U vezi sa svakim od svjedoka, Pretresno vijee je ocjenjivalo vjerovatnou i dosljednost

predoenih dokaza, kao i okolnosti predmeta i potkrijepljenost drugim dokazima. Dogaalo se da o

odreenom dogaaju svjedoi samo jedan svjedok. Iako je albeno vijee zauzelo stav da

svjedoenje jedinog svjedoka o nekoj pravno relevantnoj injenici, pravno gledano, ne iziskuje

potkrepljivanje,10 Pretresno vijee je u takvim sluajevima s velikom panjom analiziralo dokaze

prije nego to se na njih oslonilo u odluujuoj mjeri.

14. Kada je osporavana autentinost nekog dokumenta, Pretresno vijee je prilikom njegovog

ocjenjivanja uzimalo u obzir razne faktore, izmeu ostalog, dokaze o njegovom izvoru, kontinuitet

nadzora, iskaze vjetaka-grafologa, kao i druge dokaze vezane za taj dokument. Pretresno vijee

nije smatralo da su dokumenti bez potpisa, datuma ili peata nuno lieni autentinosti.11 ak i kad

se uvjerilo da je odreeni dokument autentian, Pretresno vijee nije automatski prihvatalo da

izjave koje su u njemu sadrane predstavljaju taan prikaz injenica. Pretresno vijee je takve

dokaze ocjenjivalo u kontekstu cjelokupnog sudskog spisa.

5 V. Tuilac protiv Aleksovskog, predmet br. IT-95-14/1-AR73, Odluka po albi tuitelja u vezi s prihvatljivou dokaza, 16.

februar 1999. godine, par. 15. 6 Drugostepena presuda u predmetu elebii, par. 458. 7 Prvostepena presuda u predmetu Ori, par. 21; Prvostepena presuda u predmetu Branin, par. 35; Tuilac protiv Martia,

predmet br. IT-95-11-T, Odluka o usvajanju smernica za standarde prema kojima treba prihvatati dokaze, 19. januar 2006. godine, Dodatak A, par. 10.

8 Prvostepena presuda u predmetu Ori, par. 21; Prvostepena presuda u predmetu Branin, par. 35. 9 Drugostepena presuda u predmetu Staki, par. 219. 10 Drugostepena presuda u predmetu elebii, par. 506; Drugostepena presuda u predmetu Aleksovski, par. 62. Pitanje da li dokazi

prihvaeni na osnovu pravila 92quater Pravilnika iziskuju potkrepljivanje razmotreno je u poglavlju II, odjeljak B.(e) dolje. 11 Za konkretno pitanje teine koja je pridata dokumentima s otkucanim potpisom, u vezi s optuenim Mileti em, v. dolje par.

1638.

927/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 5 10. juni 2010.

15. Pravo optuenog na obrazloenje, zagarantovano lanom 23(2) Statuta i pravilom 98ter(C),

ne znai da je Pretresno vijee duno da raspravlja o svakoj injeninoj tvrdnji iz Optunice ili da

objanjava svaku pojedinost svoje ocjene predoenih dokaza.12 Pretresno vijee napominje da su, i

kad neki konkretni dokaz nije izriito pomenut u Presudi, u obzir uzimani svi relevantni dokazi.13

16. U periodu od 2. do 7. oktobra 2006. godine, Pretresno vijee i strane u postupku izvrili su

oblizak lica mjesta na vie lokacija u istonoj BiH. Svrha tog obilaska bila je da se vide neka mjesta

koja su relevantna za predmet u kojem Pretresno vijee postupa.14 Pretresno vijee prilikom

obilaska nije uzimalo niti prihvatalo dokaze.15

B. Konkretna razmatranja u vezi s dokazima

17. lan 21(4)(g) Statuta predvia da optueni ne smije biti primoran da svjedoi. Protiv

optuenih koji su koristili svoje pravo na utnju nisu izvoeni nikakvi zakljuci koji bi im ili na

tetu.

(a) Svjedoenje i izjave optuenih

(i) Preliminarna pitanja

a. Borovaninova izjava

18. Dana 25. oktobra 2007. godine, Pretresno vijee je uvrstilo u spis izjavu koju je Borovanin

dao tuilatvu 2002. godine u svojstvu osumnjienog (dalje u tekstu: Borovaninova izjava).16

Pretresno vijee je zakljuilo da su prilikom Borovaninovog razgovora s tuilatvom primijenjeni

proceduralni zatitni mehanizmi predvieni pravilima 42 i 43 i da se izjava koju je dao moe

koristiti protiv njega.17 Pretresno vijee je Borovaninovu izjavu, veinom glasova, prihvatilo i kao

dokaz protiv suoptuenih, ali ne u svrhu dokazivanja njihovih djela i ponaanja.18 Dana 14.

decembra 2007. godine, albeno vijee je ponitilo zakljuak Pretresnog vijea u vezi s

ogranienim koritenjem Borovaninove izjave protiv suoptuenih i vratilo predmetno pitanje na

12 V. Drugostepena presuda u predmetu Kvoka i drugi, par. 23. 13 V. ibid.; Drugostepena presuda u predmetu Krajinik, par. 141. 14 T. 24252431 (16. oktobar 2006. godine). 15 V. T. 2426 (16. oktobar 2006. godine). 16 Odluka o prihvatljivosti razgovora s Borovaninom i izmjenama i dopunama spiska dokaznih predmeta na osnovu pravila 65ter,

25. oktobar 2007. godine (dalje u tekstu: Odluka o Borovaninovoj izjavi); dokazni predmet P02852, Transkript razgovora koji je tuilatvo obavilo s Borovaninom, 20. februar 2002. godine; dokazni predmet P02853, Transkript razgovora koji je tuilatvo obavilo s Borovaninom, 11. i 12. mart 2002. godine.

17 Odluka o Borovaninovoj izjavi, par. 2939. 18 Ibid., par. 5480.

926/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 6 10. juni 2010.

ponovno rjeavanje Pretresnom vijeu.19 Pretresno vijee je 18. januara 2008. godine taj dokaz

ocijenilo u skladu sa zakljucima albenog vijea i presudilo da se Borovaninova izjava moe

koristiti protiv suoptuenih za sve svrhe.20

b. Pandureviev iskaz

19. Prema Pravilniku, strane u postupku su dune da, prilikom unakrsnog ispitivanja, svjedoku

iznesu svoje navode.21 Pandurevi tvrdi da je, prema pravilu 90(H)(ii), tuilatvo bilo duno da mu

prilikom njegovog svjedoenja iznese sve aspekte svojih navoda.22 Pandurevi nadalje tvrdi da se,

u onim sluajevima gdje tuilatvo to nije uinilo, ne mogu izvesti nikakvi zakljuci koji bi mu ili

na tetu.23 Pandurevi takoe tvrdi da je tuilatvo bilo duno da ga unakrsno ispita o svim

aspektima svojih navoda. Prema njegovoj tvrdnji, ako postoje dokazi koje mu tuilatvo nije

predoilo, a koji se kose s njegovim navodima, iz njih se ne mogu izvoditi nikakvi zakljuci koji bi

mu ili na tetu.24

20. S obzirom na sloenost i obim ovog predmeta, injenicu da je Pandurevi svjedoio u

poodmakloj fazi postupka i da je bio svjestan konteksta pitanja i navoda tuilatva poto je bio u

dovoljnoj mjeri obavijeten o optubama kojima se tereti i pravno relevantnim injenicama na

kojima se te optube temelje, kao i s obzirom na injenicu da je prisustvovao suenju,25 Pretresno

vijee smatra da tuilatvo nije bilo duno da Pandureviu prilikom unakrsnog ispitivanja iznese

svaki aspekt svojih navoda.26

21. Nadalje, tuilatvo nije bilo duno da Pandurevia unakrsno ispita u vezi sa svakim

aspektom svojih navoda.27 Pretresno vijee istie da ono nije duno, kao to Pandurevi sugerie,

da prihvati kao vjerodostojne one dijelove njegovog svjedoenja koje tuilatvo nije izriito

osporavalo u toku unakrsnog ispitivanja.28 Kao to je sluaj sa svakim svjedokom, od Pretresnog

19 Tuilac protiv Popovia i drugih, predmet br. IT-05-88-AR73.1, Odluka po albama na odluku o prihvatanju materijala u vezi s

Borovaninovim ispitivanjem, 14. decembar 2008. godine (gdje se upuuje, izmeu ostalog, na Tuilac protiv Prlia i drugih, predmet br. IT-04-74-AR73.6, Odluka po albama na odluku da se transkript ispitivanja Jadranka Prlia uvrsti u spis, 23. novembar 2007. godine).

20 T. 1999219993 (18. januar 2008. godine). 21 Pravilo 90(H)(ii). 22 Pandurevieva zavrna rije, T. 3488334884 (15. septembar 2009. godine). 23 Ibid. 24 Pandurevieva zavrna rije, T. 3475834764 (14. septembar 2009. godine), T. 3488334884 (15. septembar 2009. godine). V.

takoe Zavrna rije tuilatva, T. 3484034841 (15. septembar 2009. godine). 25 V. Drugostepena presuda u predmetu Krajinik, par. 370. 26 Drugostepena presuda u predmetu Krajinik, par. 368370 (gdje se upuuje, izmeu ostalog, na predmet Browne v. Dunn,

(1893.) 6 R. 1894, 67). 27 Ibid., par. 368. 28 V. Drugostepena presuda u predmetu Krajinik, par. 371; Drugostepena presuda u predmetu Nahimana i drugi, par. 820, 824.

albeno vijee je navelo da "injenica da tuilac svjedokinju Bemeriki nije unakrsno ispitao o nekim aspektima njenog

925/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 7 10. juni 2010.

vijea se trai da utvrdi optu vjerodostojnost optuenog koji svjedoi na svom suenju i da zatim

ocijeni dokaznu vrijednost njegovog iskaza u svjetlu ukupnih dokaza.29

(ii) Pandurevieva vjerodostojnost

22. Pandurevi je u periodu od 22 dana opirno svjedoio i unakrsno je ispitan od strane

tuilatva i etvorice suoptuenih.30 Pretresno vijee je za mnoge dijelove njegovog iskaza

konstatovalo da su vjerodostojni i na njih se oslanjalo kako bi utvrdilo injenice ili ih dovelo u

razumnu sumnju. Te konkretne konstatacije bie izloene dalje u Presudi.

23. Meutim, Pretresno vijee je takoe konstatovalo da je Pandurevi u nekim sluajevima, u

nastojanju da se zatiti od odgovornosti, pokuavao da smjesti odreene dogaaje u neko drugo

vrijeme ili da negira odreene injenice. Pretresno vijee je te sluajeve uzelo u obzir prilikom

donoenja konkretnih zakljuaka o pitanjima kojih se oni tiu, kao i prilikom ocjenjivanja

Pandurevieve opte vjerodostojnosti. Meutim, ono iz tih sluajeva u kojima Pandureviev iskaz

nije prihvaen ili je konstatovano da nije vjerodostojan nije izvodilo nikakve druge zakljuke u vezi

s njegovom krivinom odgovornou.

(iii) Izjave optuenih na osnovu pravila 84bis

24. Gvero i Nikoli dali su izjave na osnovu pravila 84bis. Gvero je dao izjavu na poetku i po

okonanju izvoenja svojih dokaza.31 Nikoli je dao izjavu po okonanju izvoenja svojih

dokaza.32

25. Svrha pravila 84bis je da se optuenom prui mogunost da d iskaz pred Pretresnim

vijeem, a da pritom ne mora da pristupi kao svjedok.33 Davanje izjave na osnovu pravila 84bis je

dopunsko pravo optuenog, koje on moe da iskoristi ako to eli, bez obzira na druga prava

svjedoenja ili da joj sudije nisu postavile pitanja o odreenim stvarima ne moe znaiti da je Pretresno vijee bilo duno da odreene dijelove njenog svjedoenja prihvati kao vjerodostojne". Ibid., par. 820.

29 V. Drugostepena presuda u predmetu Karera, par. 19, 2729. 30 T. 30661 (27. januar 2009. godine) 32469 (3. mart 2009. godine). Pandurevia su unakrsno ispitali Popovi, Nikoli , Beara i

Borovanin. 31 Gverina uvodna rije, T. 610617 (23. avgust 2006. godine); Gverina izjava, T. 3489934911 (15. septembar 2009. godine). V.

Tuilac protiv Prlia i drugih, predmet br. IT-04-74-AR73.15, Odluka po interlokutornoj albi Jadranka Prlia na odluku o dopuni izjave optuenog Prlia na osnovu pravila 84bis, 20. april 2009. godine, par. 1617.

32 Nikolieva izjava, T. 3489634899 (15. septembar 2009. godine). V. Tuilac protiv Prlia i drugih, predmet br. IT-04-74-AR73.15, Odluka po interlokutornoj albi Jadranka Prlia na odluku o dopuni izjave optuenog Prlia na osnovu pravila 84bis, 20. april 2009. godine, par. 1617.

33 Tuilac protiv Prlia i drugih, predmet br. IT-04-74-AR73.15, Odluka po interlokutornoj albi Jadranka Prlia na odluku o dopuni izjave optuenog Prlia na osnovu pravila 84bis, 20. april 2009. godine, par. 13 (gdje se upuuje na zakljuak Pretresnog vijea i on se ne mijenja).

924/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 8 10. juni 2010.

predviena Statutom i Pravilnikom.34 O dokaznoj vrijednosti izjava datih na osnovu pravila 84bis

odluuju pretresna vijea.35 Ovo Pretresno vijee je takve izjave tretiralo kao podneske.

(b) Iskazi osoba koje je Meunarodni sud osudio i iskazi sauesnika

26. Pretresno vijee je saslualo nekoliko svjedoka koji se zbog svog uea u kriminalnim

dogaajima koji ine temelj ove Optunice mogu svrstati u kategoriju "svjedoka-sauesnika".

Protiv nekih od njih je zbog tog uea preduzeto krivino gonjenje, dok protiv drugih nije.

Pretresno vijee je iskaze svih takvih svjedoka analiziralo s velikim oprezom.36 Iskazi tih svjedoka

se razmatraju u itavoj Presudi, tamo gdje je to relevantno. Meutim, postoje konkretni

svjedoci-sauesnici ija su svjedoenja posebno vana i iju vjerodostojnost su optueni estoko

osporavali. Iz tog razloga, Pretresno vijee e u ovom odjeljku dati optu ocjenu vjerodostojnosti tih

konkretnih svjedoka.

27. Meutim, ne smije biti zabune u vezi s namjerom Pretresnog vijea ili njegovim analitikim

pristupom vjerodostojnosti. U jednom ovako sloenom suenju, gdje su injenina pitanja

mnogobrojna i svjedoenja pojedinih svjedoka obimna, nemogue je za temelj bilo kojeg zakljuka

uzeti ocjenu opte vjerodostojnosti bilo kojeg konkretnog svjedoka. U principu, neki svjedok moe ,

biti vjerodostojan i pouzdan, a ipak dati netaan ili neistinit iskaz o nekom konkretnom pitanju. Isto

tako, svjedok za kog je ocijenjeno da, generalno gledano, ba i nije otvoren ili iskren, moe ipak

iskreno i pouzdano svjedoiti o pojedinim stvarima. Iskaz datog svjedoka o pojedinim pitanjima

takoe moe biti potkrijepljen drugim dokazima. Pretresno vijee je, stoga, pored toga to je

iznijelo opte zakljuke o vjerodostojnosti relevantnih svjedoka, njihove iskaze o pitanjima koja su

posebno vana za ovaj predmet ocjenjivalo i dalje u Presudi.

a. [REDIGOVANO]

34 Ibid. 35 V. takoe ibid., par. 28. 36 U vezi s iskazima takvih svjedoka, Pretresno vijee je slijedilo stav koji je albeno vijee zauzelo u predmetu Krajinik: "[U] u

praksi oba ad hoc meunarodna suda [je] ustaljeno da nita ne spreava pretresna vijea da se oslone na iskaze osuenih osoba, ukljuujui i iskaze sauesnika osobe kojoj se sudi pred pretresnim vijeem. Zapravo, iskazi sauesnika i, u irem smislu, iskazi svjedoka koji bi mogli da imaju motive ili pobude da inkriminiu optuenog, nisu sami po sebi nepouzdani, posebno u sluajevima kad je takve svjedoke mogue podrobno unakrsno ispitati; stoga oslanjanje na takve iskaze, kao takvo, ne predstavlja greku u primjeni prava. Meutim, 's obzirom na to da svjedoci koji su bili sauesnici mogu da imaju motive ili pobude da inkriminiu optuenog pred Meunarodnim sudom, prilikom ocjenjivanja dokazne vrijednosti takvih iskaza, vijea ih moraju paljivo razmotriti u svjetlu okolnosti pod kojima su dati'. Shodno tome, pretresna vijea bi trebala barem ukratko obrazloiti zbog ega prihvataju iskaze svjedoka koji bi mogli da imaju motive ili pobude da inkriminiu optuenog; na taj nain, pretresna vijea pokazuju da su te dokaze razmotrila s oprezom". Drugostepena presuda u predmetu Krajinik, par. 146 (fusnote izostavljene).

923/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 9 10. juni 2010.

28. [REDIGOVANO] 37

29. [REDIGOVANO] 38 39

30. [REDIGOVANO] 40 41 42 43

31. [REDIGOVANO]

32. [REDIGOVANO] 44 45 46

33. [REDIGOVANO] 47 48

34. [REDIGOVANO] 49 50 51

35. [REDIGOVANO]

36. [REDIGOVANO] 52 53

37. [REDIGOVANO] 54 55

38. [REDIGOVANO] 56

39. [REDIGOVANO] 57 58

40. [REDIGOVANO] 59

41. [REDIGOVANO] 60 61 62 63

37 [REDIGOVANO] 38 [REDIGOVANO] 39 [REDIGOVANO] 40 [REDIGOVANO] 41 [REDIGOVANO] 42 [REDIGOVANO] 43 [REDIGOVANO] 44 [REDIGOVANO] 45 [REDIGOVANO] 46 [REDIGOVANO] 47 [REDIGOVANO] 48 [REDIGOVANO] 49 [REDIGOVANO] 50 [REDIGOVANO] 51 [REDIGOVANO] 52 [REDIGOVANO] 53 [REDIGOVANO] 54 [REDIGOVANO] 55 [REDIGOVANO] 56 [REDIGOVANO] 57 [REDIGOVANO] 58 [REDIGOVANO] 59 [REDIGOVANO]

922/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 10 10. juni 2010.

42. [REDIGOVANO]

43. [REDIGOVANO]

44. [REDIGOVANO] 64 65

45. [REDIGOVANO] 66

46. [REDIGOVANO]

47. [REDIGOVANO]

b. Momir Nikoli

48. Zbog svog uea u dogaajima koji se desili poslije pada Srebrenice, Momir Nikoli se 7.

maja 2003. godine izjasnio krivim za progon kao zloin protiv ovjenosti. Izreena mu je kazna u

trajanju od 27 godina,67 koja je zatim u albenom postupku smanjena na 20 godina.68

49. U toku pregovora o izjanjavanju o krivici, Momir Nikoli je tuilatvu pruio lane

informacije u nastojanju da obezbijedi sklapanje sporazuma.69 Iako je taj iskaz u sutini bio

samoinkriminirajui i on ga je nedugo zatim povukao, jasno je da taj sluaj baca sumnju na njegovu

vjerodostojnost. Momir Nikoli je u ovom predmetu pristupio kao svjedok Vijea nakon to ga je

tuilatvo povuklo kao svjedoka uz obrazloenje da je poeo da nanosi tetu tezi tuilatva i izrazilo

zabrinutost u vezi s njegovom vjerodostojnou.70 Tuilatvo u svom Zavrnom podnesku tvrdi da

se na Nikoliev iskaz treba oslanjati samo pod uslovom da je potkrijepljen.71 Vie optuenih je

iznijelo prigovore u vezi s vjerodostojnou Momira Nikolia, kako generalno tako i u vezi s

pojedinim dijelovima njegovog svjedoenja. U prilog svojim tvrdnjama oni su ukazali, izmeu

ostalog, na lanu izjavu koju je on dao tuilatvu tokom pregovora o izjanjavanju o krivici i na

60 [REDIGOVANO] 61 [REDIGOVANO] 62 [REDIGOVANO] 63 [REDIGOVANO] 64 [REDIGOVANO] 65 [REDIGOVANO] 66 [REDIGOVANO] 67 Presuda o kazni u predmetu Nikoli. 68 Presuda po albi na kaznu u predmetu Nikoli. 69 Momir Nikoli, T. 3309033098 (23. april 2009. godine); dokazni predmet P04485, Tab B uz "Zajedniki prijedlog za

razmatranje sporazuma o izjanjavanju o krivici izmeu Momira Nikolia i tuilatva", koji su potpisali g. Momir Nikoli, njegov branilac Veselin Londrovi, subranilac Stefan Kirsch i vii zastupnik tuilatva Peter McCloskey, 6. maj 2003. godine.

70 V. T. 1739817399 (2. novembar 2007. godine) (gdje je tuilatvo povuklo Momira Nikolia kao svjedoka); Nalog da se pozove Momir Nikoli, 10. mart 2009. godine.

71 Zavrni podnesak tuilatva, par. 502.

921/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 11 10. juni 2010.

navodne primjere poricanja odgovornosti i nedostatka iskrenosti u njegovom iskazu.72 Priliku da

ocijene i komentariu vjerodostojnost Momira Nikolia imala su i druga vijea kako pretresna

tako i albeno vijee koja su pritom dola do razliitih zakljuaka.73

50. Iako je primilo na znanje argumente koje su iznijele strane u postupku, kao i miljenja koja

su izloila druga vijea, kad je rije o svjedoenju Momira Nikolia u ovom predmetu, ovo

Pretresno vijee je duno da donese sopstvenu ocjenu i zakljuak o njegovoj vjerodostojnosti i

teini koju treba pridati njegovom iskazu. Pretresno vijee je pritom paljivo razmotrilo njegov

iskaz u svjetlu ukupnih okolnosti u kojima je dat.

51. Pretresno vijee na poetku napominje da je Momir Nikoli stupio pred ovo Vijee nakon

to je priznao krivicu u krivinom postupku i nakon to mu je izreena kazna zatvora.74 To pokazuje

da on barem djelimino prihvata sopstvenu krivicu. Pa ipak, Momir Nikoli je u dopunskoj izjavi

koju je dostavio na zahtjev ovog Pretresnog vijea izmeu ostalog pokuao da ublai karakter svog

uea u dogaajima i stepen svoje odgovornosti uopte.75 Isto tako, u nekoliko prilika u toku

svjedoenja Momir Nikoli je pokuavao da umanji svoju ulogu i odgovornost, a jednom je ak

72 V., npr., Popoviev zavrni podnesak, par. 289305 (gdje se tvrdi da je iskaz Momira Nikolia "nedovoljno vjerodostojan" i

upuuje na konkretne dijelove njegovog svjedoenja); Bearin zavrni podnesak, par. 121123 (gdje se vjerodostojnost Momira Nikolia dovodi u pitanje i kae, izmeu ostalog, da je "[u] nastojanju da sklopi sporazum o izjanjavanju o krivici Momir Nikoli iao ak dotle da tvrdi da je prisustvovao imaginarnom sastanku Deronjia i Beare, iako g. Deronji, koji je autor te prie, nije g. Nikoliu namijenio takvu ulogu"), par. 156166 (gdje se upuuje na konkretne dijelove svjedoenja Momira Nikolia); Nikoliev zavrni podnesak, par. 4748 (gdje se tvrdi da su "injenica da je tuilatvo povuklo [Momira Nikolia] i razlozi za to povlaenje indikativni" i upuuje na to da je tuilatvo "smatralo da mu on nanosi tetu i da nije vjerodostojan"), par. 589646 ("Nedostatak vjerodostojnosti Momira Nikolia", gdje se upuuje na konkretne dijelove njegovog svjedoenja); Borovaninov zavrni podnesak, par. 72, 92102 (gdje se upuuje na konkretne dijelove svjedoenja Momira Nikolia, izmeu ostalog, na njegovo svjedoenje o evakuaciji u Potoarima 12. i 13. jula, u vezi s kojim Borovanin u par. 97 tvrdi da je "Momir Nikoli, naravno, umanjio sopstvenu ulogu u evakuaciji i ovlatenja koja je imao u vezi s tim procesom tako to je 'koordinisanje' aktivnosti raznih jedinica koje je vrio prekvalifikovao u puko pruanje pomoi. Iza te prekvalifikacije stoji njegov oigledan interes da dobije niu kaznu i ona se kosi s iskazima svjedoka koji su bili u Potoarima kao pripadnici meunarodne zajednice), par. 196203 (gdje se upuuje na priznanje Momira Nikolia iz 2003. godine da je naredio pogubljenja u skladitu u Kravici, koje je kasnije povukao. Borovanin tvrdi da je "[l]ano priznanje jednog tako masovnog zloina u svrhu postizanja povoljnijeg sporazuma potpuno besmisleno" i dodaje da je to priznanje potkrijepljeno "obiljem posrednih dokaza" da je Momir Nikoli bio umijean u pogubljenja u skladitu u Kravici); Miletiev zavrni podnesak, par. 229, 420 (gdje se tvrdi da je vjerodostojnost svjedoenja Momira Nikolia ograniena i upuuje na konkretne dijelove tog svjedoenja); Pandureviev zavrni podnesak, par. 540 (gdje se tvrdi da je Momir Nikoli "svjedok jako problematine vjerodostojnosti. O razmjerama toga svjedoi injenica da je tuilatvo odustalo od toga da ga pozove, smatrajui da mu se ne moe vjerovati.").

73 Pretresno vijee koje je izreklo kaznu Momiru Nikoliu iznijelo je ozbiljnu kritiku na njegov raun, konstatujui da je prilikom svjedoenja u vie navrata izbjegavao odgovore i da nije uvijek susretljivo pruao informacije. Presuda o kazni u predmetu Nikoli, par. 156. Meutim, albeno vijee, koje je te komentare preispitalo u kontekstu odmjeravanja teine koju treba pridati saradnji kao olakavajuoj okolnosti, konstatovalo je da Pretresno vijee nije obrazloilo svoje zakljuke u vezi s tim i da je stoga poinilo greku. Presuda po albi na kaznu u predmetu Nikoli, par. 98103. Na suenju u predmetu Blagojevi i Joki, Momir Nikoli je svjedoio nakon to je sklopio sporazum o izjanjavanju o krivici, ali prije nego to mu je izreena kazna. S obzirom na te okolnosti i injenicu da je bio sauesnik, Pretresno vijee je bilo oprezno u ocjeni njegovog iskaza, koji je u nekim sluajevima prihvatilo, a u drugim odbacilo. V. Prvostepena presuda u predmetu Blagojevi i Joki, par. 212, 262 (gdje je Pretresno vijee prihvatilo iskaz Momira Nikolia zbog njegovog samoinkriminirajueg karaktera), par. 472 (gdje Pretresno vijee nije prihvatilo nepotkrijepljen iskaz Momira Nikolia o pitanjima koja su se direktno ticala Blagojevievog znanja). V. takoe Drugostepena presuda u predmetu Blagojevi i Joki, par. 8083 (gdje je zakljueno da Pretresno vijee nije nerazumno postupilo kada je odreene dijelove iskaza Momira Nikolia prihvatilo, a druge odbacilo).

74 Pretresno vijee napominje da se ta situacija razlikuje od one u predmetu Blagojevi i Joki, u kojem je on svjedoio nakon to se izjasnio krivim, ali mu jo nije bila izreena kazna.

75 Dokazni predmet C00002, Dopunska izjava Momira Nikolia, 16. april 2009. godine.

920/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 12 10. juni 2010.

poricao da je napravio neto to je dokazano drugim dokazima izvedenim pred Pretresnim

vijeem.76 Ti faktori, kao i lana izjava koju je Momir Nikoli dao tuilatvu u toku pregovora o

izjanjavanju o krivici, potakli su Pretresno vijee da prilikom razmatranja njegovog iskaza bude

vrlo oprezno i paljivo.

52. Meutim, dopunska izjava koju je on dostavio i primjeri ublaavanja sopstvene uloge

istovremeno se ne tiu nijednog kljunog dijela njegovog iskaza i nisu relevantni za ovaj predmet.

U stvari, on je, otkako se u maju 2003. godine izjasnio o krivici, ostao prilino dosljedan u svom

opisu relevantnih dogaaja. U ovom predmetu drao se kljunih dijelova svog svjedoenja uprkos

opsenom unakrsnom ispitivanju i osporavanju.77 Uz to, to je vano, neki dijelovi iskaza koji je

dao podjednako su inkriminirajui za njega i za druge.78 S obzirom na njegovu nevoljnost da

otvoreno prizna svoju punu odgovornost, to dodatno govori u prilog vjerodostojnosti tih dijelova

njegovog iskaza.

53. Pretresno vijee je takoe imalo priliku da vidi i saslua Momira Nikolia i da ocijeni

njegovo dranje i nain na koji odgovara na pitanja Vijea i ona postavljena u okviru unakrsnog

ispitivanja. Uzimajui u obzir sve te faktore zajedno, Pretresno vijee je miljenja da njegov iskaz

ima dokaznu vrijednost i da zasluuje da bude uzet u obzir tamo gdje je to relevantno; meutim,

ono je prilikom pripisivanja teine tom iskazu postupalo oprezno. Konkretno, kad se radilo o

vanim pitanjima, Pretresno vijee je ocjenjivalo njegovu vjerodostojnost u vezi sa svakim pitanjem

posebno, uzimajui u obzir razne faktore, ukljuujui konkretan kontekst i prirodu iskaza, kao i

njegovu potkrijepljenost drugim dokazima. S obzirom na velik broj i raznovrsnost okolnosti koje

utiu na vjerodostojnost iskaza Momira Nikolia, Pretresno vijee smatra da je takav pristup

njegovom iskazu najrazboritiji, zbog ega e rezultati analize i obrazloenja zakljuaka o njegovoj

vjerodostojnosti biti izloeni dalje u Presudi.

76 V. Momir Nikoli, T. 3292532930 (21. april 2009. godine), T. 33012, 3302833029, 3303533039 (22. april 2009. godine),

T. 33170 (24. april 2009. godine). Tokom svjedoenja Momira Nikolia, Popovi ga je u jednoj prilici ispitivao o zabiljekama u vezi s ratnim zarobljenicima koje su rukom napisane na dokumentu iz dokaznog predmeta 1D00382, Nareenje Komande Drinskog korpusa za aktivna borbena dejstva, s potpisom general-majora Milenka ivanovia, 2. juli 1995. godine, par. 10. Prema svjedoenju Dragoslava Triia, te zabiljeke je napisao Momir Nikoli. Dragoslav Trii, T. 2705927104 (20. oktobar 2008. godine), 2710727109 (21. oktobar 2008. godine). Momir Nikoli je to poricao, tvrdei da to nareenje nikada nije vidio, i dodao da uopte nije ni bio ovlaten da mijenja sadraj nekog nareenja koje je potpisao ivanovi. Momir Nikoli, T. 3307833080 (23. april 2009. godine). U toku unakrsnog ispitivanja od strane Beare, kad mu je pokazana odtampana verzija originalnog dokumenta iz dokaznog predmeta 1D00382, Momir Nikoli je ponovio da to nije njegov rukopis. Kad mu je pokazan jedan dokument povezan s ovim prethodnim, dokazni predmet P03025, Nareenje Komande Bratunake brigade za aktivna borbena dejstva, izdato komandama 1., 2., 3. i 4. bataljona, s Blagojevievim potpisom, 5. juli 1995. godine, koji takoe sadri neke rukom pisane zabiljeke, Momir Nikoli je u svom svjedoenju rekao da ni te zabiljeke nije on napisao. Ibid., T. 3319933200 (24. april 2009. godine).

77 V., npr., Momir Nikoli, T. 3293732939, 32944, 3296032962 (21. april 2009. godine), T. 3317833180 (24. april 2009. godine); Momir Nikoli, dokazni predmet C00001, Izjava o injenicama i prihvatanje krivice, 6. maj 2003. godine, par. 10.

78 V., npr., Momir Nikoli, T. 3290432905, 32918, 3292032922, 3293732939 (21. april 2009. godine).

919/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 13 10. juni 2010.

(c) Dokazi vezani za identifikaciju

54. U toku ovog postupka bilo je spornih pitanja u vezi s identifikacijom kako vizuelnom tako

i auditivnom optuenih i njihovih podreenih na raznim mjestima i u razna vremena, kao i na

raznim slikama i snimcima. Kao i u sluaju svih obiljeja krivinog djela, tuilatvo je duno da

identifikaciju optuenog dokae van razumne sumnje. Ako su neka pitanja u vezi s identitetom

optuenog sporna, ona se moraju rjeavati u svjetlu svih relevantnih dostupnih dokaza:

Premda svaka vizuelna identifikacija i drugi relevantan dokaz sami za sebe moda nisu nedovoljni da tuilatvo uspeno ispuni svoju obavezu dokazivanja, kumulativni efekat tih dokaza, tj. ukupnost dokaza koji se tiu identiteta optuenog jeste ono to se mora odmeriti da bi se utvrdilo da li je tuilatvo van razumne sumnje za svakog optuenog dokazalo da je on poinilac dela koje mu stavlja na teret.79

55. Pretresno vijee prihvata da kod dokaza u vezi s identifikacijom postoji izrazito velika

mogunost pogreke i da se, da bi iskaz nekog svjedoka bio dovoljan kao dokaz o definitivnoj

identifikaciji, ak i kada se ini da je dotini svjedok iskren, Pretresno vijee mora uvjeriti da je

njegov iskaz objektivno pouzdan.80 Prilikom ocjenjivanja dokaza u vezi s identifikacijom, Pretresno

vijee je uzelo u obzir niz relevantnih faktora, kao to su uslovi u kojima je svaki od svjedoka,

prema svojoj tvrdnji, vidio optuenog, trajanje posmatranja, pitanje da li je svjedok optuenog

poznavao prije identifikacije i svjedokov opis sopstvene identifikacije optuenog.81

(d) Dokazi vezani za alibi

56. Neki od optuenih u ovom postupku su se u svom dokaznom postupku pozivali na alibi.82

Pretresno vijee prihvata da alibi nije "odbrana" u strogom smislu rijei83 i da optueni, osim to

mora da izvede dokaze koji e vjerovatno izazvati razumnu sumnju u tezu tuilatva, ne snosi teret

dokazivanja alibija.84

57. Kad optueni iznese dokaze o alibiju, na tuilatvu ostaje teret da iskljui svaku razumnu

sumnju da je taj alibi istinit.85 Tuilatvo je duno da van razumne sumnje dokae da su injenice

navedene u Optunici, uprkos dokazima o alibiju, tane.86 Ukoliko, ak i u svjetlu dokaza koje je

79 Prvostepena presuda u predmetu Limaj i drugi, par. 20; Drugostepena presuda u predmetu Limaj i drugi, par. 153. 80 Prvostepena presuda u predmetu Kunarac, par. 561; Prvostepena presuda u predmetu Vasiljevi, par. 16. 81 V. Prvostepena presuda u predmetu Vasiljevi, par. 16. 82 Popoviev zavrni podnesak, par. 483528; Bearin zavrni podnesak, par. 105257. 83 Drugostepena presuda u predmetu Zigiranyirazo, par. 17; Drugostepena presuda u predmetu elebii, par. 581; v. Prvostepena

presuda u predmetu Luki i Luki, par. 23. 84 Drugostepena presuda u predmetu Musema, par. 202. 85 Prvostepena presuda u predmetu Vasiljevi, par. 15; Drugostepena presuda u predmetu Limaj i drugi, par. 64. 86 Prvostepena presuda u predmetu Vasiljevi, par. 15; Drugostepena presuda u predmetu elebii, par. 581; Drugostepena presuda

u predmetu Musema, par. 200, 202; Drugostepena presuda u predmetu Limaj i drugi, par. 64; Drugostepena presuda u predmetu Niyitegeka, par. 60.

918/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 14 10. juni 2010.

ono izvelo, i dalje postoji "razumna mogunost istinitosti" alibija, "odbrana" alibijem se mora

prihvatiti.87

58. Prilikom donoenja ocjene o "razumnoj mogunosti istinitosti" alibija na koje su se pozvali

optueni u ovom predmetu, Pretresno vijee je uzelo u obzir kumulativni efekt svih relevantnih

dokaza i tuilatva i odbrane. Kao i kod svih pitanja koja se tiu identiteta optuenog, da bi se

utvrdilo da li je tuilatvo iskljuilo svaku razumnu mogunost da je alibi istinit, potrebno je

odmjeriti "ukupnost" relevantnih dokaza,88 ukljuujui faktor iskrenosti i pouzdanosti svjedoka i

kvalitet eventualnih identifikacija.

(e) Dokazi prihvaeni na osnovu pravila 92bis, ter i quater

59. U toku itavog suenja, obje strane su u velikoj mjeri koristile mogunost da predlau

pismene izjave za uvrtavanje u spis na osnovu pravila 92bis, ukljuujui nekadanje pravilo

92bis(D), te na osnovu pravila 92ter i 92quater.89

60. Kad je rije o izjavama prihvaenim na osnovu pravila 92bis i 92quarter, Pretresno vijee

podsjea na zakljuak albenog vijea u predmetu Gali da "u situacijama gdje svjedok koji je dao

izjavu nije pozvan da bi se optuenom dala odgovarajua i primjerena mogunost da ospori tu

izjavu i ispita dotinog svjedoka, dokazi koje ta izjava sadri mogu dovesti do osuujue presude

samo ukoliko postoje i drugi dokazi koji potkrepljuju navode iz te izjave".90 Dokaz koji nije bio

87 Drugostepena presuda u predmetu Nahimana i drugi, par. 414; Drugostepena presuda u predmetu Niyitegeka, par. 61;

Drugostepena presuda u predmetu Musema, par. 205206. 88 V. Prvostepena presuda u predmetu Limaj i drugi, par. 20. 89 Pretresno vijee napominje da su pravila 92ter i quater uvrtena u Pravilnik 13. septembra 2006. godine, dakle, nakon to je

suenje poelo i nakon to je donesena prva odluka o prihvatanju pismenih dokaza u ovom predmetu. V. Odluka po povjerljivom zahtjevu tuilatva za prihvatanje pismenih iskaza umjesto usmenog svjedoenja na osnovu pravila 92bis, 12. septembar 2006. godine; Odluka po zahtjevu odbrane za odobrenje da uloi albu na odluku o prihvatanju pismenih dokaza na osnovu pravila 92bis, 19. oktobar 2006. godine; Nalog o izmjeni odluke po povjerljivom zahtjevu tuilatva za prihvatanje pismenih iskaza umjesto usmenog svjedoenja na osnovu pravila 92bis od 12. septembra 2006., 19. oktobar 2006. godine; Odluka po povjerljivom zahtjevu tuilatva da se odobri izmjena statusa dva svjedoka sa pravila 92bis na pravilo 92ter, 13. decembar 2006. godine; Odluka po povjerljivom zahtjevu tuilatva da se dopusti izmjena spiska svjedoka dodavanjem osam operatera koji su vrili presretanje kao svjedoka na osnovu pravila 92ter i za odreivanje zatitnih mjera, povjerljivo, 17. januar 2007. godine; Odluka po zahtjevu za promjenu statusa svjedoka viva voce u svjedoke na osnovu pravila 92ter, 31. maj 2007. godine; Odluka po zahtjevu tuilatva za dodavanje osamnaest svjedoka na spisak tuilatva u skladu s pravilom 65ter i prihvatanje njihovih pismenih izjava u skladu s pravilom 92bis, 29. januar 2008. godine; Odluka po zahtevu tuilatva za uvrtavanje u spis dokaznih predmeta na osnovu pravila 92quater, 21. april 2008. godine; Odluka po Nikolievom i Bearinom zahtjevu za odobrenje da uloe albu na odluku na osnovu pravila 92quater, 19. maj 2008. godine; Odluka po interlokutornim albama Beare i Nikolia na odluku Pretresnog vijea od 21. aprila 2008. kojom su u spis uvrteni dokazi u skladu s pravilom 92quater, povjerljivo, 18. avgust 2008. godine; Odluka po Bearinim zahtjevima za prihvatanje pismenih iskaza umjesto svjedoenja viva voce, 10. juli 2008. godine; Odluka po Nikolievom zahtjevu na osnovu pravila 92bis, 28. juli 2008. godine; Odluka po Borovaninovom zahtjevu za uvrtavanje pismenih dokaza na osnovu pravila 92bis, 22. septembar 2008. godine; Odluka po Pandurevievom zahtjevu za uvrtavanje u spis pismenih dokaza na osnovu pravila 92bis i 92ter, 17. decembar 2008. godine; Redigovana verzija "Odluke po zahtjevu kojim se u ime Drage Nikolia trai prihvatanje dokaza na osnovu pravila 92quater", zavedene na povjerljivoj osnovi 18. decembra 2008., 19. februar 2009. godine; Odluka po Gverinom zahtjevu za uvrtavanje u spis dokaza na osnovu pravila 92quater, 3. februar 2009. godine; Odluka po zahtjevu generala Miletia za prihvatanje jedne pismene izjave na osnovu pravila 92bis, 9. juni 2009. godine.

90 Tuilac protiv Stanislava Galia, predmet br. IT-98-29-AR73.2, Odluka po interlokutornoj albi u vezi s pravilom 92bis(C), 7. juni 2002. godine, fusnota 34, gdje se upuuje, izmeu ostalog, na Solakov v. FYROM, Presudu od 31. oktobra 2001. godine, par. 57: "Konkretno, ako se osuujua presuda iskljuivo ili u odluujuoj mjeri, zasniva na iskazima svjedoka koga optueni nije

917/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 15 10. juni 2010.

predmet unakrsnog ispitivanja, a kojim se dokazuju djela i ponaanje optuenog ili koji je od

kljunog znaaja za tezu tuilatva ne moe posluiti kao iskljuiva osnova za izricanje osuujue

presude.91 Prilikom ocjenjivanja dokaza koji su prihvaeni na osnovu pravila 92quarter i

odmjeravanja njihove teine, Pretresno vijee je posebno vodilo rauna o posljedicama

nemogunosti da se oni provjere unakrsnim ispitivanjem na ovom suenju.92

(i) Koritenje izjava prihvaenih na osnovu pravila 92bis

61. albeno vijee je zakljuilo da pravilo 92bis nije u suprotnosti s lanom 21(4)(e) Statuta,

koji predvia sljedee:

Prilikom rjeavanja po svim optubama na osnovu ovog Statuta, optuenom se, uz puno potovanje naela ravnopravnosti, garantuju sljedea minimalna prava:

[] da ispita svjedoke koji ga terete ili da se oni ispitaju u njegovo ime, kao i da se svjedoci odbrane dovedu i ispitaju pod istim uslovima kao i svjedoci koji ga terete [].93

62. U prilog tom svom zakljuku, albeno vijee se pozvalo na praksu Evropskog suda za

ljudska prava (dalje u tekstu: ESLJP) vezanu za sline zatitne odredbe iz Evropske konvencije o

ljudskim pravima.94 Naime, ESLJP je zakljuio da je prihvatanje pismenih izjava koje nisu bile

predmet unakrsnog ispitivanja u skladu s pomenutim pravima.95 U praksi ESLJP-a je eksplicitno

prihvaen stav da je izricanje osuujue presude, koja se iskljuivo, ili u odluujuoj mjeri, zasniva

na dokazima izvedenim putem svjedoka koga optueni nije mogao ispitati, nespojivo s pravom na

pravino suenje koje garantuje Konvencija.96 albeno vijee je na slian nain ograniilo

koritenje izjava na osnovu pravila 92bis s obzirom na lan 21(4)(e) Statuta, zakljuivi da je, ako

su dokazi koji su od kljunog znaaja za odgovornost optuenog za konkretna krivina djela

imao mogunost ispitati ili koji nije ispitan u njegovo ime, bilo tokom istrage bilo tokom suenja, pravo odbrane je ogranieno u mjeri koja je nespojiva sa zahtjevima lana 6." V. takoe Drugostepena presuda u predmetu Blagojevi i Joki, par. 316, 318.

91 Tuilac protiv Martia, predmet br. IT-95-11-AR73.2, Odluka po albi na odluku Pretresnog vea u vezi sa iskazom svedoka Milana Babia, 14. septembar 2006. godine, par. 20; Tuilac protiv Prlia i drugih, predmet br. IT-04-74-AR73.6, Odluka po albama na odluku da se transkript ispitivanja Jadranka Prlia uvrsti u spis, 23. novembar 2007. godine, par. 53.

92 V. Tuilac protiv Stanislava Galia, predmet br. IT-98-29-AR73.2, Odluka po interlokutornoj albi u vezi s pravilom 92bis(C), 7. juni 2002. godine, fusnota 34, gdje se upuuje na presude Evropskog suda za ljudska prava. V. takoe, npr., Tuilac protiv Miloevia, predmet br. IT-02-54-T, Odluka po zahtevu optube za prihvatanje pismenih izjava u skladu sa pravilom 92bis, 21. mart 2002. godine, par. 7; Tuilac protiv Prlia i drugih, predmet br. IT-04-74-AR73.6, Odluka po albama na odluku da se transkript ispitivanja Jadranka Prlia uvrsti u spis, 23. novembar 2007. godine, posebno par. 5061.

93 Tuilac protiv Stanislava Galia, Odluka po interlokutornoj albi u vezi s pravilom 92bis(C), 7. juni 2002. godine, fusnota 34. 94 Evropska konvencija, lan 6(3)(d). 95 Isgr v. Italy, Presuda od 19. februara 1991. godine. 96 Bocos-Cuesta v. The Netherlands, Presuda od 10. februara 2006. godine, par. 6770; Solakov v. FYOM, Presuda od 31. januara

2002. godine, par. 57; Luc v. Italy, Presuda od 27. februara 2001. godine, par. 3840; Isgr v. Italy, Presuda od 19. februara 1991. godine, par. 34.

916/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 16 10. juni 2010.

izvedeni putem izjave na osnovu pravila 92bis koja nije bila predmet unakrsnog ispitivanja,

osuujua presuda za ta krivina djela neodriva,97 osim u sluaju da su ti dokazi potkrepljeni.98

63. Pretresno vijee, veinom glasova, uz suprotno miljenje sudije Kwona,99 konstatuje da se

primjena ove prakse mora paljivo sagledati u kontekstu konkretnih krivinih djela za koja ovaj

Meunarodni sud ima nadlenost i prirode navoda u konkretnom predmetu. Osobe kojima se sudi

pred ovim Meunarodnim sudom optuene su, i na kraju osloboene optubi ili osuene, za zloine

protiv ovjenosti, ratne zloine ili genocid. Kao to je to i ovdje sluaj, u mnogim predmetima koji

se vode pred ovim Meunarodnim sudom djela u osnovi koja ine temelj neke take optunice po

svojoj prirodi su viestruka, esto i vieslojna, tako da se optuenom osuujua presuda nee izrei

na osnovu zakljuaka o jednom djelu. Gledano u tom kontekstu, pred ovim Meunarodnim sudom

e se rijetko desiti da osuujue presude za ta krivina djela budu iskljuivo, ili u odluujuoj mjeri,

zasnovane na dokazima koji su izvedeni na osnovu pravila 92bis, tim vie to to pravilo ne doputa

prihvatanje izjava kojima se dokazuju djela i ponaanje optuenog.

(f) Presretnuti razgovori

64. Dana 7. decembra 2007. godine, Pretresno vijee je prihvatilo 213 pojedinanih presretnutih

razgovora.100 Pretresno vijee se uvjerilo da je tuilatvo pokazalo da ti presretnuti razgovori

ispunjavaju uslov relevantnosti iz pravila 89(C).101 Ono je zatim razmotrilo pitanje da li bi, "na

osnovu ukupnih dokaza, razumni presuditelj o injenicama mogao da zakljui da su presretnuti

razgovori zaista ono to tuilatvo tvrdi zapis o razgovorima pripadnika VRS-a nastao u dato

vrijeme".102 Pretresno vijee je razmotrilo svjedoenja nekoliko svjedoka o presretnutim

razgovorima, konkretno, iskaze tehniara za presretanje komunikacija, jednog vjetaka za

radio-relejne veze103 i jednog analitiara tuilatva.104 Ono je razmotrilo sve prigovore koje je

iznijela odbrana, ukljuujui teoriju da su presretnuti razgovori falsifikovani, dokaze o kontinuitetu

nadzora i injenicu da za veliku veinu presretnutih razgovora nisu predoeni audio-zapisi.

97 V. Drugostepena presuda u predmetu Marti, par. 193, fusnota 486; predmet Prli, Odluka po albama na odluku da se

transkript ispitivanja Jadranka Prlia uvrsti u spis, 23. novembar 2007. godine, par. 53. 98 Tuilac protiv Stanislava Galia, Odluka po interlokutornoj albi u vezi s pravilom 92bis(C), 7. juni 2002. godine, fusnota 34. 99 V. dolje, Suprotno miljenje sudije Kwona, par. 40-46. 100 Odluka o prihvatljivosti presretnutih razgovora, 7. decembar 2007. godine (dalje u tekstu: Odluka o presretnutim razgovorima),

par. 3, 79. Tom prilikom je prihvaena i pripadajua dokumentacija u vidu fotokopija relevantnih dijelova originalnih, rukom pisanih sveski na b/h/s-u, prijevoda tog materijala na engleski, odtampanih primjeraka originalnih, elektronskih verzija transkripata iz rukom pisanih sveski na b/h/s-u, kao i prijevoda tih transkripata na engleski, te dokumentacija u vidu traka s audio-zapisima nekih od presretnutih razgovora. Ibid.

101 Odluka o presretnutim razgovorima, par. 29. 102 Ibid., par. 37. 103 V. uro Rodi, T. 1205912130 (24. maj 2007. godine), T. 1245212525 (12. juni 2007. godine); dokazni predmet 1D00321,

Analiza presretanja; dokazni predmet 1D00322 (povjerljivo); dokazni predmet 1D00323, Dodatak II. 104 V. Stefanie Frease, T. 60846113 (19. januar 2007. godine), T. 63576415 (25. januar 2007. godine), T. 77567810 (26. februar

2007. godine), T. 78177895 (27. februar 2007. godine), T. 80478056 (1. mart 2007. godine), T. 80588165 (2. mart 2007. godine), T. 81688251 (5. mart 2007. godine), T. 82528309 (6. mart 2007. godine).

915/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 17 10. juni 2010.

Ukratko, Pretresno vijee je zakljuilo da je tuilatvo pokazalo da su presretnuti razgovori, uzeti

kao cjelina, prima facie relevantni i da imaju dokaznu vrijednost.105 Donoenje konanih zakljuka

o relevantnosti i dokaznoj vrijednosti svakog pojedinog presretnutog razgovora odgoeno je do

okonanja dokaznog postupka.106

65. Pretresno vijee je i dalje uvjereno, posebno u svjetlu iskaza tehniara za presretanje

komunikacija, da predmetni presretnuti razgovori predstavljaju zapis o razgovorima pripadnika

VRS-a nastao u dato vrijeme. Ono se uvjerilo da ne postoje nikakvi nedostaci u kontinuitetu

nadzora nad presretnutim materijalom i smatra da nema dokaza u prilog navodima odbrane da su

presretnuti razgovori bilo falsifikovani bilo neovlateno mijenjani. Po miljenju Pretresnog vijea,

iskaz vjetaka odbrane ure Rodia ne izaziva razumnu sumnju u tom pogledu.107

66. Ukratko, Pretresno vijee je konstatovalo da presretnuti razgovori, opte uzevi, imaju

dokaznu vrijednost i da su pouzdani. Pretresno vijee je konkretne prigovore u vezi s odreenim

presretnutim razgovorima razmatralo pojedinano.

(g) Izjave prihvaene samo u svrhu ocjene vjerodostojnosti, a ne zbog istinitosti sadraja

67. Pretresno vijee je odreeni broj ranijih izjava svjedoka uvrstilo u spis iskljuivo u svrhu

ocjene njihovog iskaza viva voce ili ocjene njihove vjerodostojnosti, u sluaju da je ona

osporavana.108 Takvi dokazi su koriteni iskljuivo u svrhu u koju su prihvaeni. Isto tako,

Pretresno vijee je izjave iji davaoci nikada nisu pozvani radi svjedoenja, a predoene su nekom

svjedoku radi osporavanja njegove vjerodostojnosti, koristilo iskljuivo u svrhu ocjene

vjerodostojnosti dotinog svjedoka, a ne zbog istinitosti njihovog sadraja.109

(h) Usaglaene injenice, injenice o kojima je presueno i stipulacije

(i) Usaglaene injenice i stipulacije

68. Iako je, u skladu s pravilom 65ter(H), Pretresno vijee ulagalo napore da olaka postizanje

sporazuma izmeu strana u postupku po pitanju pravno relevantnih injenica vezanih za Optunicu,

105 Odluka o presretnutim razgovorima, par. 3878. 106 Ibid., par. 7478. 107 V. Odluka o presretnutim razgovorima, par. 65. 108 V., npr., T. 8036 (1. mart 2007. godine); T. 21193 (7. februar 2008. godine) (u vezi s dokaznim predmetom 1D00432, dokaznim

predmetom 1D00383 i dokaznim predmetom 1D00438); Odluka po zahtjevu odbrane za odobrenje za ulaganje albe na odluku o uvrtavanju u spis izjava iz razgovora sa svjedokom PW-104, 25. april 2007. godine.

109 V., npr., Odluka po zahtjevu odbrane za izuzimanje iz spisa izjave o injenicama Momira Nikolia, 6. februar 2008. godine, par. 1922. Pretresno vijee napominje da je u ovom konkretnom sluaju Momir Nikoli kasnije pozvan kao svjedok Vijea.

914/36351 TER

Prijevod

Predmet br. IT-05-88-T 18 10. juni 2010.

strane se u pretpretresnoj fazi nisu usaglasile po tom pitanju.110 U toku suenja je podnesen

odreeni broj "stipulacija" izmeu strana, koje su uvrtene u spis.111 Pretresno vijee je takve

stipulacije tretiralo kao usaglaene injenice. Pretresno vijee podsjea da nijedan sporazum

postignut izmeu strana u postupku za njega nije obavezujui112 i da ono nije duno da donosi

eksplicitne zakljuke o injenicama o kojima su se strane sloile ili o nespornim injenicama; ve

samo upuivanje na takve injenice pokazuje da ih je ono prihvatilo kao istinite.

(ii) Formalno primanje na znanje injenica o kojima je presueno

69. Pretresno vijee je, na osnovu pravila 94(B), formalno primilo na znanje stotine injenica o

kojima je presueno u predmetima Krsti, Blagojevi, Krajinik i Ori.113

70. Pretresno vijee podsjea na svoju Odluku po zahtjevu tuilatva u vezi s injenicama o

kojima je presueno, u kojoj je navelo zakljuak albenog vijea u predmetu Slobodan Miloevi

da "formalnim primanjem na znanje neke injenice o kojoj je ve presueno, vee utvruje

osnovanu pretpostavku o tanosti te injenice, koju stoga ne treba ponovo dokazivati na suenju, ali

koja se, kao predmet te pretpostavke, moe pobijati na suenju".114

71. injenice o kojima je presueno koje su formalno primljene na znanje ona strana u postupku

koja nije traila njihovo formalno primanje na znanje moe, kao i sve osporive dokaze,