ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA
description
Transcript of ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA
![Page 1: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/1.jpg)
ISTORIJSKI/POVIJESNI/HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA
![Page 2: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/2.jpg)
Potreba za sredstvima koja će omogućiti čuvanje, prijenos i obradu informacija postoji od prvih dana ljudske civilizacije.
Posljednjih sto godina dolazi do naglog razvoja tehnologija koje znatno unapređuju čuvanje i prenos informacija (fotografija, kinematografija, telefon, radio, radari i televizija).
![Page 3: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/3.jpg)
Tokom razvoja ljudskog društva problem obrade podataka je stalno prisutan.
U početku je ljudski mozak jedino sredstvo koje može da primi i koristi podatke. Porastom broja podataka čovjek traži pomoćno sredstvo za lakšu obradu.
Prve table za računanje zvale su se abaci i nisu samo omogućile računanja nego su i uvele koncept pozicionog označavanja, koji i danas koristimo.
![Page 4: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/4.jpg)
ABAKUSABAKUS
Prvo sredstvo koje je pomoglo prilikom obrade podataka zvalo se abakusabakus (engl. abacus) – (500 g.p.n.e.) .
Abakus je mehaničko pomagalo koje se koristi za računanje.
Na standardnom abakusu može se sabirati, oduzimati, dijeliti i množiti.
![Page 5: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/5.jpg)
Abacus je pravougli okvir s nekoliko paralelnih žica. Svaka žica ima sedam kuglica, dvije iznad i pet ispod horizontale.
Brojevi se predstavljaju pomicanjem kuglica. Gornje dvije kuglice imaju vrijednost 5 a donje 1. Pomoću ove sprave se mogu vršiti sve aritmetičke operacije.
![Page 6: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/6.jpg)
Odlučujući korak u razvoju računara napravila je tehnika proizvodnje satova.
Prvi mehanički kalkulator konstruisao je Wilhelm Schickard (Vilhem Šikard) 1623. godine.
![Page 7: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/7.jpg)
Blaise Pascal (Blez Paskal)
Veliki doprinos automatizaciji procesa računanja dao je francuski matematičar, fizičar i filozof Blaise Pascal (Blez Paskal) (1623-1662).
On je bio "čudo od detete" čijim se obrazovanjem bavio njegov otac. Dao je veliki doprinos matematici i fizici. Zbog svega toga jedan programski jezik koji je nastao 70-tih godina XX vijeka nazvan je paskalpaskal.
![Page 8: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/8.jpg)
Paskal je 1642. godine, kada je imao samo 19 godina, otpočeo rad na mehaničkom kalkulatoru koji se naziva PascalinePascaline.
Prvi model je izrađen 1645. godine, a 1652. godine izrađeno je već 50 prototipova.
Cijena i složenost mašine onemogućili su dalju proizvodnju, kao i činjenica da je samo Paskal lično mogao da je popravi. U to vrijeme, on je već imao druga naučna interesovanja.
![Page 9: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/9.jpg)
Rad kalkulatora se zasnivao na zupčanicima. Kasnije verzije su imale 8 zupčanika, što znači da je kalkulator mogao da računa sa vrednostima do 9,999.999. Zupčanici su se okretali samo u jednom smeru pa direktan rad sa negativnim brojevima nije bio moguć, već se za negativne brojeve koristio takozvani "komplement (do 9) broja".
![Page 10: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/10.jpg)
Njemački matematičar i filozof Gottfried Wilhelm Leibniz (Gotfrid Vilfelm Lajbnic) je 1671. godine izumio spravu - računaljka s računaljka s bubnjembubnjem (Stepped Reckoner) - koja je mogla da obavlja sve četiri osnovne aritmetičke operacije, kao i da izračunava kvadratni koren.
![Page 11: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/11.jpg)
Prvi zaista uspiješni kalkulator je kreirao Šarl Savijer Tomas de Kolamr (Charles Xavier Thomas de Colmar) (1785-1870) 1820. godine koji je nazvan aritmometararitmometar. On je mogao da sabira, oduzima i množi, a i dijelio je uz intervenciju korisnika. Ove velike sprave (zauzimale su cio sto) ušle su u široku upotrebu i prodavale su se još 90 godina.
![Page 12: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/12.jpg)
1833 Charles BabbageCharles Babbage: Mašina sa Ulazom, Spremištem, & Izlazom.
1941 Konrad Zuse je razvio prvi digitalni kompjuter namijenjen za opšte potrebe koji je bilo moguće programirati sa svim aritmetičkim operacijama, nazvan Z3Z3.
1944 Howard Aiken i Grace Hopper razvili MARK IMARK I, elektro-mehanički kompjuter, korišten u US mornarici za ozbiljnije proračune.
![Page 13: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/13.jpg)
Mašinu Z3 koju mnogi smatraju da predstavlja prvi elektromehanički digitalniračunar koji je potpuno pod kontrolom programa. Ovaj računar je uništen 1944. godine u toku rata.Računar je izgrađen od 2000 releja, za računanje je koristio binarnu aritmetiku.
![Page 14: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/14.jpg)
1945
Grace Murray Hopper je radila u privremenoj zgradi iz Prvog svjetskog rata na Univerzitetu Harvard.
Na računaru Mark II ona je pronašla prvu računarsku bubu koja je nastradala od struje. Prilijepila ju je na dnevnik računara i kad bi kasnije mašina stala (što se često dešavalo) rekli bi Howardu Aikenu da "uklanjaju bube" (engl. debugging) iz računara.
Prva buba i dalje postoji u National Museum of American History of the Smithsonian Institutions.
Riječ buba i koncept uklanjanja ranije je vjerovatno koristio Edison, ali se pretpostavlja kako je ovo prva potvrda da se taj pojam primjenjuje na računare.
![Page 15: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/15.jpg)
30. jun 1945: John Von Neumannov (Fon Nojman) je napisao naučni rad u kojem je opisao princip rada računara u kojem su pohranjeni programi. On je omogućavao pohranjivanje programa i podataka u memoriju računara.
![Page 16: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/16.jpg)
1946-1948
![Page 17: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/17.jpg)
1951
![Page 18: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/18.jpg)
1954 IBM
![Page 19: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/19.jpg)
Od sredine 70-tih godina počeo je razvoj mikroračunaramikroračunara na bazi mikroprocesora.
Prvi takav računar je Altair 8800 iz 1975. godine zasnovan na Intel procesoru 8080A. Imao je 256 bajtova memorije, nije imao nikakav softver, a programirao se na mašinskom jeziku.
Zanimljivo je da su programski jezik Basic za Altair razvili Bil Gejts i Pol Alen koji su kasnije osnovali firmu Microsoft.
![Page 20: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/20.jpg)
U našoj zemlji je posebno bio popularan računar Sinclair Spectrum Sinclair Spectrum koji je za to vrijeme podržavao jako dobru grafiku i omogućavao razvoj jako dobrih igara.
Kao izlazni uređaj koristio je standardni televizor, a za ulaz i skladištenje korišćen je standardni kasetofon.
![Page 21: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/21.jpg)
Početkom 80-tih godina (1981) i prestižna firma IBM je pustila svoj prvi personalni računar, takozvani IBM Personal Computer (IBM-PCIBM-PC) koji je bio zasnovan na procesoru Intel 8086.
Prvi IBM-PC su imali brzinu procesora od 4.7MHz, unutrašnju memoriju od 128KB, disketnu jedinicu od 5.25", a disk (koji nije bio obavezan) je imao kapacitet od 10MB.
![Page 22: ISTORI J SKI /POVIJESNI/ HISTORISKI RAZVOJ RAČUNARA](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022062221/56813ee8550346895da96011/html5/thumbnails/22.jpg)
1976 Apple IApple I je u svojoj garaži sastavio Steve Jobs.
1981 Microsoft DOSMicrosoft DOS, operativni sistem programiran u IBM PC.
1985 Microsoft WindowsMicrosoft Windows, Microsoft je razvio OS sličan kao Apple-ov.
1990 pojavljuje se Geoworks, konkurencija Microsoft Windows-a, ali nije dobro prošao.