ISTARSKA ŽUPANIJA ć OP ĆINA FUNTANA DETALJNI PLAN URE … · Detaljni plan ure đenja naselja...

Županija/Grad Zagreb: ISTARSKA ŽUPANIJA Općina/grad: OPĆINA FUNTANA Naziv prostornog plana: DETALJNI PLAN UREĐENJA Naselje Funtana - zona Coki, zakonsko usklađenje Naziv kartografskog prikaza: Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: Program mjera za unapređenje stanja u prostoru: Službeni glasnik Grada Poreča, br. 5/00 Službeni glasnik općine Funtana, br. 2/07

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana : Službeni glasnik Grada Poreča, br. 15/02 i Službeni glasnik općine Funtana, br. 2/08.

Javna rasprava (datum objave): 04. 02. 2002. Nema javne rasprave za zakonsko usklađenje plana: Stavak 2. članak 348 Zakona.

Javni uvid održan: 13. 02. – 15. 03. 2002. Nema javnog uvida za zakonsko usklađenje plana: Stavak 2. članak 348 Zakona.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Vidi, DPU Naselje Funtana – zona Coki iz 2002.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Vidi, DPU Naselje Funtana – zona Coki iz 2002.

Suglasnost na Plan prema članku 97. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/2007) broj suglasnosti klasa: datum: Pravna osoba/tijelo koje je uskladilo plan sa odredbama Zakona. INSTITUT ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM, POREČ Poreč, K. Huguesa 8

Pečat pravne osobe/tijelo koje je uskladilo plan sa odredbama Zakona

Odgovorna osoba: dr.sc. Amorino Poropat, dipl.ing.arh. _________________________________ (ime, prezime i potpis)

Koordinator plana: Andrea Štifanić, dipl.iur. Stručni tim:

1. dr.sc. Amorino Poropat, dipl.ing.arh. 2. Kovačić Živka, teh.

Pečat predstavničkog tijela:

Predsjednik predstavničkog tijela: Barišić Tomislav _________________________________ (ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: __________________________________ (ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela

Detaljni plan uređenja naselja Funtana-Zona Coki -zakonsko usklađenje-

3

NARUČITELJ: OPĆINA FUNTANA Načelnik Tomislav Čoga IZVRŠITELJ: INSTITUT ZA POLJOPRIVREDU I

TURIZAM POREČ Poreč

Ravnatelj Instituta, dr.sc. Đordano Peršurić NOSITELJ: OPĆINA FUNTANA

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Funtana

Andrea Štifanić, dipl.iur. Elaborat, br.: 50/2007


4

NARUČITELJ: OPĆINA FUNTANA Načelnik

Tomislav Čoga

IZVRŠITELJ: INSTITUT ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM POREČ

POREČ Ravnatelj Instituta, dr.sc. Đordano Peršurić Odgovorni koordinatori izrade Plana: - Za Naručitelja: OPĆINA FUNTANA

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Funtana

Andrea Štifanić, dipl.iur. - Za Institut: Voditelj izrade Plana. dr.sc. Amorino Poropat, dipl.ing.arh. Radni tim na izradi Plana Ovlašteni arhitekt: dr.sc. Amorino Poropat, dipl.ing.arh. Tehnički suradnik: Kovačić Živka, teh. - Izrada geodetskih podloga: “Geodetski Zavod Rijeka d.d.”, Rijeka - Podaci o komunalnoj infrastrukturi: “Istarski vodovod” Buzet, ispostava Poreč “Usluga” Poreč Hrvatska elektroprivreda DP “Elektroistra” Pula Pogon Poreč Hrvatske telekomunikacije,d.d. TK Centar Pazin Županijska uprava za ceste Istarske županije Pazin „Ugovor o usklađenju DUP-a Coki“ između Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč i općine Funtana: Klasa: 350-02/07-01/3 Urbroj:2167/07-03-07-1 Funtana, 22.10.2007.


5

TEKSTUALNI DIO Str. I. OBRAZLOŽENJE PREDGOVOR ................................................................................................................9 UVOD ...................................................................................................................................... 13 1.1. UVODNA RAZMATRANJA........................................................................................ 13 1.2. RAZLOZI I PRAVNA OSNOVA ZA PRISTUP IZRADI PLANA ............................. 14 1.3. PODRUČJE OBUHVATA DETALJNOG PLANA UREĐENJA PODRUČJA “COKI”..................................................................................................... 15 1.4. METODOLOGIJA I RADOVI PROVEDENI TIJEKOM IZRADE PROSTORNO-PLANSKOG DOKUMENTA............................................................... 16 2.0. POLAZIŠTA ................................................................................................................... 18 2.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA ................................................................................................... 18 2.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti .............................................. 18 2.1.2. Kvantificirani pokazatelji zatečenog stanja u prostoru .................................................. 19 2.1.3. Obveze iz planova šireg područja .................................................................................. 21 2.1.4. Zaštita kulturno-povijesne baštine unutar postojeće strukture ....................................... 21 2.1.5. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost............................................. 22 2.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora ...................................................... 25 3.0. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA............................................................................ 27 3.1. PROGRAM GRADNJE, UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA............................. 27 3.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA .......................................................................... 31 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina..................................................................................... 32 3.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA.................................................................................. 34 3.3.1. Prometna mreža.............................................................................................................. 34 3.3.2. Telekomunikacije ........................................................................................................... 36 3.3.3. Vodoopskrba .................................................................................................................. 40 3.3.4. Kanalizacija .................................................................................................................... 43 3.3.5. Elektroopskrbna mreža................................................................................................... 46 3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I

GRAĐEVINA................................................................................................................. 51 3.4.1. Uvjeti i način gradnje ..................................................................................................... 51 3.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti ..................................................................................................................... 53 3.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ......................................................................................................................... 55


6

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA ....................................................................... 56 0.0. OPĆE ODREDBE.......................................................................................................... 57 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA .................................................... 58 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA ................................................................... 62 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica ................................................................................. 62 2.2. Veličina i površina građevina......................................................................................... 65 2.3. Namjena građevina......................................................................................................... 67 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici ........................................................................ 68 2.5. Oblikovanje građevina ................................................................................................... 69 2.6. Uređenje građevnih čestica ............................................................................................ 70 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM........................................................................... 72 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže ............................. 72 Glavne mjesne ulice i ceste nadmjesnog značenja......................................................... 72 Mjesne i pristupne ulice ................................................................................................. 72 Površine za javni prijevoz ............................................................................................. 73 Javna parkirališta ........................................................................................................... 73 Javne garaže .................................................................................................................. 74 Biciklističke staze........................................................................................................... 74 Trgovi i druge veće pješačke površine ........................................................................... 74 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže............................... 75 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže ......................... 75 3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukture mreže

i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina .................................................... 75 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA.......................... 78 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA............................................................................................. 78 6. OBLICI INTERVENCIJA, UVJETI I NAČIN GRADNJE ......................................... 79 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI................................................ 82 8. MJERE PROVEDBE PLANA....................................................................................... 84 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ .............................................................................................. 85 A Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni B Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš


7

GRAFIČKI DIO (kartografski prikazi) KATASTARSKO GEODETSKA PODLOGA.......................................................MJ. 1:1000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA......................................................MJ. 1:1000 2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.1. PROMET.........................................................................................MJ 1:1000 2.2. TELEKOMUNIKACIJE.................................................................MJ 1:1000 2.3. ENERGETSKI SUSTAV................................................................MJ 1:1000 2.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA.............MJ 1:1000 2.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OTPADNIH VODA........................................................................MJ 1:1000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.1. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE................................MJ 1:1000 3.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA.........................MJ 1:1000 4. UVJETI GRADNJE 4.1. UVJETI GRADNJE........................................................................MJ 1:1000


8

TEKSTUALNI DIO I. OBRAZLOŽENJE PREDGOVOR

Detaljni plan uređenja Naselja Funtana – zona Coki, donešen je i objavljen u Službenom

glasniku Grada Poreča, br. 15/02. Izrađivač plana bio je Urbanistički institut Hrvatske d.d.,

broj elaborata 1141 iz 2002.

Dana 01. 10. 2007. godine stupio je na snagu Zakon o prostornom uređenju i gradnji (N.N.

76/07) u daljnjem tekstu Zakon.

Prema stavci 1. i 4. članka 348 Zakona određeno je sljedeće:

Stavak 1. ''Prostorni planovi unutar ZOP-a i planovi čiji se dijelovi nalaze unutar tog

područja koji do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dobili suglasnosti Ministarstva

iz članka 39. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju

(»Narodne novine«, br. 100/04) moraju se uskladiti s odredbama ovoga Zakona kojima se

uređuje ZOP.''

Stavak 4 „Prostorni planovi iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u neizgrađenom

dijelu građevinskog područja do dobivanja suglasnosti Ministarstva.“

Naselje Funtana-Zona Coki se nalazi u zaštitnom obalnom pojasu.

Prema programu mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Funtana 2007.-2010. godine

(Službeni glasnik općine Funtana, br. 2, u točci 2.2. Izmjena i dopuna postojećih dokumenata

prostornog uređenja, utvrđena je sljedeća obveza:

„Radi dobivanja suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

provesti će se izmjena i dopuna detaljnih planova uređenja Coki i Luka Funtana.“ Ta

formulacija odredbe se izostavlja i primjenjuje se ugovorna obveza sukladna važećem

Zakonskom propisu kojim se obrađuje „usklađenje“ Detaljnog plana uređenja Coki“.

Rriječ „usklađenje“ nije Zakonom pojašnjena, pa se može različito tumačiti. U obradi ovog

plana riječ „usklađenje“ podrazumijeva primjenu mjerila iz odredbi Zakona da budu

identična u planu koji se obrađuje. Mjerila su veličine (širina, dužina, visina, proporcije,

površine, gabariti, kapaciteti, izmjera zemljišta i sl.), te ostali uvjeti i sličnosti. Ovo posljednje

obuhvaća ograničenja, zabrane, ali i poštivanje identiteta donešenog plana. Identitet

donešenog plana užeg područja ogleda se u namjeni, strukturi površina, kapacitetu i sl., pa se

iste sličnosti zadržavaju ili mijenjaju sukladno odredbama Zakona. Tome se može dodati i

primjena ostalih pravila struke utvrđena posebnim propisima (Pravilnik, Plan šireg područja

i sl.).

Shodno stavci 1 članka 97 Zakona:

''Prije donošenja prostornog plana županije odnosno Grada Zagreba, prostornih planova

područja posebnih obilježja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i prostornih planova čiji

se dijelovi nalaze unutar tog područja, nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost

Ministarstva.''.

Donijeti plan (2002), ne sadrži suglasnost nadležnog Ministarstva prema Zakonu iz 2004.

Nema cijelovitu obradu teksta kako precizira Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih

prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova,


9

Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04. Neki dijelovi plana su sadržajno drugačije

obrađeni s više ili manje općenitih pokazatelja, kako pismeno tako i brojčano. Ima i detaljnih

pokazatelja za pojedinačne građevne čestice, ali nedovoljno jasne i brojčano neusklađene za

pravilnu raspodjelu kapaciteta. Bitne odrednice za provedbu plana su pored ostalog i načini

raspodijele novo planiranih smještajnih jedinica (stan, apartman i sl.) ili kapacitet kreveta na

pojedinačne građevne čestice. Toga ima u planu ali su nejasno prikazane za kvalitetnu izradu

idejnih projekata. Za primjenu veličina (koeficijenta izgradnje, koeficijenta iskorištenosti i

visine izgradnje) na građevnim česticama iste veličine, netko na jednoj može imati manje a

neko na drugoj više smještajnih jedinica. Razlike mogu biti dvostruke i višestruke. Da bi se

koliko toliko stvorila ravnomjernost opterećenja građevnih čestica, potrebno je raspoložive

kapacitete u planu ravnomjerno rasporediti. Ravnomjerne raspodijele kapaciteta (kreveta) na

pojedinačne građevne čestice u planu ima, ali s drugim pokazateljima (broj stanova,

apartmana) što stvara zbrku, pa će ta praznima biti dodata u narednom tekstu, kao i one

odrednice Zakona koje nedostaju ili su u planu drugačije od odrednica ZOP-a. Shodno tome

nastojalo se u najvećoj mjeri zadržati stanje takvog plana uz implementaciju odredbi Zakona

za njegovo usklađenje.

Ovaj plan nije „nacrt prijedloga prostornog plana“, već je to „zakonsko usklađenje plana“

za njegovu primjenu.

U međuvremenu 2006. donijet je Prostorni plan uređenja općine Vrsar koji svojim

odredbama pokriva i predmetno područje (Službeni glasnik Grada Poreča br. 15/06).

Izrađivač ovog plana u idućem tekstu poštivao je postojeći detaljni plan uređenja u najvećoj

mjeri s ciljem da u istoga implementira odredbe Zakona kojima se uređuje ZOP, imajući u

vidu da je istaknuti Prostorni plan uređenja, plan šireg područja za koji ishodovana

suglasnost ministarstva, a samim time da su u isti ugrađene odredbe ZOP_a.

Izvršena je nova izmjera zemljišta. Izgrađeno je nekoliko novih zgrada.

„Odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje ZOP'', je široki pojam riječi. To su općenite

postavke koje u Zakonu nemaju preciznu identifikaciju. Identifikacija bi se trebala odnositi

na naslov, poglavlje, članak i sl.

„ZOP“ je zaštitni obalni pojas.

Općenito, ZOP se uređuje primjenom svih odredbi Zakona, od čega se posebice može izvojiti

naslovno poglavlje „2.4. Zaštićena područja od posebnog interesa za Državu“, a to su

odredbe članaka 48 do 53 Zakona, koja su ujedno i mjerila za usklađenje plana.

Odredbe Zakona „Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne

čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice

zemljišta površine do 5000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine

prostornu cjelinu“ (točka 1.3 članka 2 Zakona).

Primjenom odredbe točke 22 članka 2 Zakona, prostorna cjelina je „prostorno i funkcionalno

zaokruženo područje određene namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim

planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana“.

Odredba Zakona nije precizna, pa se može tumačiti na više načina.

Jedan od načina interpretacije prostorne cjeline.

Ta odredba podsjeća na površine u obuhvatu „zone“, „zoninga“ i sl., izuzev naslova plana

koji čitavo područje obuhvata tretira kao jedna zona u sadržaju različitih namjena površina.

Površine u obuhvatu istaknutih zona mogu se različito interpretirati. Praktično zonu okružuju

sabirne, a negdje glavne, sabirne ili druge ulice (pristupne, pješačke isl.), ili njihova

kombinacija. U pravilu sastavni dio zone su i pristupne ulice, a negdje je to grupa građevnih

čestica. Ovo posljednje može biti „blok“, „insula“, kao građevno tkivo određene namjene


10

okvireno ulicama ili „cluster“ koji podsjeća na grozd ili grupu građevnih čestica za izgradnju

zgrada i građevnom česticom za uređenje prometnice ili pristupne ulice (poluotvorena ili

zatvorena - slijepa ulica), koji se priključuje na sabirnu ili glavnu ulicu.

U postojećim planovima u pravilu nedostaju precizni pokazatelji prostornih cjelina, posebice

na razini detaljnog plana uređenja. To se ukazuje s aspekta prepoznavanja prostornih cjelina

koje nisu uvriježene u praksi. U postojećim planovi identifikacija prostornih cjelina je

otežana. Jedan od razloga je taj što se u naselju na razini detaljnog plana uređena, u pravilu

ne razvrstavaju ili klasificiraju prometnice sa prikazom građevnih ili uređenih čestica.

Primjena istaknutih odredbi Zakona, u obuhvatu DPU naselja Funtana-zona Coki na

grafičkom prikazu “namjena površina”, može se u grubo (neprecizno) čitati na više načina.

To uz pretpostavku da je prostorna cijelina istovjetna zaokruženoj površini određene

namjene. Prvi način je očitavanje određene namjene unutar ulica i potoka. Tada se može

iščitati 31 prostorna cjelina. Drugi način ako se primjeni širi aspekt (grupa ulica, zelenila i

pripadajuća namjena građevnih čestica, tada se može očitati 9 prostornih cjelina. Treći način

je išćitavanje neizgrađenog dijela naselja prema PPUO Vrsar. Prema tom planu šireg

područja može se očitati tri neizgrađena dijela naselja u obuhvatu Plana (2002). U

međuvremenu neki neizgrađeni dijelovi naselja su izgrađeni, a primjenom odredbi Zakona

može se konstatirati sljedeće:

Za naše potrebe primijeniti će se prvi način. Prema tom načinu, neke prostorne cjeline su

cjelovito, a druge su djelomično izgrađene.

Preostali dijelovi prostornih cjelina za novo-planirane građevne čestice koje nisu izgrađene

su takve veličine površina da se smatraju izgrađenim dijelom građevinskog područja, izuzev

jednog dijela prostorne cjeline koja regulira izgradnju javnih i poslovnih sadržaja.

Programski pokazatelji

Površina zemljišta unutar obuhvata plana je 16,24 ha.

Površina zemljišta građevnih čestica namijenjena za smještaj iznosi 9,03 ha.

Predmetno naselje planirano je za smještaj 585 stanovnika i 845 turista što ukupno iznosi

1430 kreveta.

Realizirana je površina građevnih čestica za smještaj u veličini 9,03-2,83=6,2 ha.

Novom izmjerom zemljišta nakon donošenja plana, može se konstatirati da je izgrađeno 10

novih građevnih čestica površine 0,97 ha u veličini 62 smještajne jedinice (apartman ili stan).

Ostalo je za izgraditi 37 građevnih čestica 2,83 ha i dvije građevne čestice javne namjene

0,08 ha, te odgovarajuće urediti preostale ulice i ostale sadržaje.

Usklađenja koja su provedena u ovom planu su sljedeća:

U planu postojeća katastarsko geodetska podloga zamijenjena je novom izmjerom zemljišta.

To je nova katastarsko geodetska podloga. Utvrđeni su pojasevi ZOP-a koji obuhvaćaju

predmetno područje i precizirana je namjena površina sukladna planu šireg područja. Povrh

toga ucrtan je neizgrađeni dio obuhvata Plana sukladno Planu šireg područja.

U malim odstupanjima građevne čestice su prilagođene novoj izmjeri zemljišta.

Precizirana je mala tržnica za potrebe Jedinice lokalne samouprave i jedan mali bazen.

Implementirane su odredbe Zakona o ZOP-u koje se odnose na uređenje građevne čestice

pretežito mješovite namjene, kao i druge namjene.

Smanjene su ucrtane gradive površine građevnih čestica na grafičkom prikazu plana koje

znatno prelaze maksimalno dozvoljenu izgradnju. Shodno tome, na građevnim česticama

ostavljen je veći prostor neizgradnje za zelene površin, jer je element zelenila u odredbama

Zakona istoznačajan kao element izgradnje.

Izostavljen je grafički prikaz parcelacije radi nove izmjere.


11

Utvrđena je raspodjela kapaciteta za novo planirane građevne čestice, kao i druge manje

intervencije koje daju viši prostorni standard od onog određenog u dokumentu šireg

područja.

U Planu (2002), utvrđena je veličina zemljišta na građevnoj čestici temeljen koje se utvrđuje

kapacitet broja kreveta za pripadajuću građevinu.

To je (Gst+T) = 63,1 m2/korisniku (krevetu).

Znači na površini od 2,83 ha treba smjestiti (28300:63,1)= 449 kreveta

Primjerice građevna čestica je veličine 673 m2.

Izračun, (673:63,1)= 10,66 = 11 kreveta.

Kapacitet broja kreveta zaokružimo na više ili manje u odnosu na polovičnu veličinu broja iza

decimalnog zareza. To znači da investitor može imati i manji broj kreveta, ali nikako više.

Prosječna veličina smještajne jedinice za izgradnju stana je domaćinstvo za 3,5 osoba.

Orijentacijski, u ovom planu smještajna jedinica može biti stan ili apartman od 3 ili više

kreveta.

To znači da se broj smještajnih jedinica može smanjiti ili povećati u odnosu na isti broj

pripadajućih kreveta.

U obuhvatu plana

Bruto gustoća korištenja (Gb) u obuhvatu predmetnog plana je 88,05 kreveta/ha <120

kreveta/ha.

Neto gustoća korištenja (Gn) na razini građevne čestice za izgradnju smještajnih kapaciteta

je 63,1 m2/krevetu.

Kosa slova označavaju dopunu teksta ili manje korekcije za usklađenje Detaljnog plana

uređenja, izuzev naslova ili podnaslova.


12

UVOD

1.1. UVODNA RAZMATRANJA Urbano područje obuhvaćeno ovim Detaljnim planom nalazi se na sjevernom rubnom dijelu naselja sa nazivom “Coki”. Predmetni prostor čini ujedno i sjeverni rub povijesne jezgre te pruža sliku kontinuiteta razvitka njegove urbane strukture, predstavljajući oblikovno posve suvremenu strukturu sa pojedinačnim starijim objektima izvornog lokalnog - autohtonog oblikovanja. Kvalitetu čini i umjereno “mjerilo” zatečene izgradnje (pretežito indvidiualnog stanovanja) sa objektima manjeg gabarita i visine uklopljenih unutar relativno velikih zelenih površina. Međutim, unatoč iznesenim kvalitetama ovog područja, koje obuhvaća dio ukupne stambene izgradnje naselja Funtana (uključivo i dio njegovih urbanih funkcija), nužno je novim prostorno-planskim dokumentom osigurati povezivanje svih izgrađenih zona, te omogućiti daljnju realizaciju pratećih urbanih funkcija i sadržaja, kako za potrebe stalnog stanovništva, tako i za turiste u okviru okolnih turističkih zona i privatnog smještaja. Osim toga, novo plansko rješenje treba kroz primjenu određenih urbanih standarda, smanjiti gustoću izgrađenosti ovog prostora, odnosno osigurati kvalitetnu zastupljenost i slobodnog prostora (javnog i u okviru parcele). Pojedini dijelovi prostora obuhvaćeni ovim Planom (posebno uz Ribarsku ulicu), još uvijek su neizgrađeni, te kao takvi imaju posebnu vrijednost za daljnje uređenje, izgradnju i razvitak urbanih struktura ove zone i naselja Funtana (obuhvaćajući i dio neophodnih sadržaja javne namjene). Obzirom na izneseno, a vezano uz potrebe kvalitetnijeg korištenja i uređenja ovog dijela područja naselja Funtana, radi njegove pravilne namjene usklađene sa vrijednostima prostora, bilo je neophodno određenim prostorno-planskim dokumentom osigurati kvalitetnu plansku podlogu, temeljem koje će se provesti odgovarajući zahvati u prostoru. Glavni zadatak takovog dokumenta je omogućavanje funkcionalnog i namjenskog prestrukturiranja ovog dijela područja naselja sa ciljem realizacije kvalitetne (sadržajno i oblikovno) i cjelovite urbane strukture, ostvarene spajanjem vrijednosti povijesnog nasljeđa i novih struktura. Iznesena razmatranja i analize upućuju na potrebu formiranja takvog obuhvata ovog planskog dokumenta koji osim što omogućava provedbu revitalizacije dijela postojeće urbane strukture, isto tako dopušta povoljne i financijski isplative nove zahvate u tom prostoru kojima je moguće, kroz izgradnju novih funkcionalno, sadržajno i oblikovno kvalitetnih struktura, osigurati nove kapacitete stambene i druge izgradnje s boljim korištenjem ovog vrijednog prostora. Radi toga je prostorni obuhvat Plana usmjeren na funkcionalnu i prostornu cjelinu koja obuhvaća područje između sjevernog ruba povijesne jezgre (južna granica) i pristupne ceste za kamp Puntica na sjevernom rubu obuhvata Plana. Istočni pravac formira županijska cesta Ž 5080, dok zapadnu granicu čini morska obala odnosno pješačko-kolna prometnica koja povezuje Ribarsku ulicu (kroz prostor kampa) na cestu za kamp Puntica. Nedostatak potrebne planske dokumentacije, kao podloge temeljem koje bi se provelo rješavanje naprijed navedene problematike vezano uz daljnji razvitak ovog dijela urbane strukture naselja i izgradnje novih objekata na njegovom prometno i turistički interesantnom području (priobalna zona i područje uz Istarsku ulicu - županijsku cestu Ž 5080), ukazao je na nužnost izrade detaljnog prostorno-planskog dokumenta za predmetni sjeverni dio naselja Funtana - zona Coki.


13

1.2. RAZLOZI I PRAVNA OSNOVA ZA PRISTUP IZRADI PLANA Glavni razlog za izradu Detaljnog plana uređenja središta zone “Coki” u okviru naselja Funtana jeste nužnost definiranja stručne prostorno-planske podloge kojom bi se omogućila realizacija novih objekata sadržajno i namjenski usklađenih sa značajem lokacije pojedinih dijelova razmatranog područja. Takovim dokumentom riješile bi se i potrebe stanovništva za izgradnjom novih i proširenjem postojećih objekata. To znači da će se izradom novog Plana osigurati dokument temeljem kojega je moguće utvrditi lokacijske dozvole za sve zahvate u predmetnom području, uvažavajući potrebe stanovništva i turističkog razvitka, ali i postavljajući sve potrebne elemente zaštite prostora sa ciljem ostvarenja kvalitetne visokostandardne i oblikovno atraktivne urbane strukture. Novim prostorno-planskim dokumentom, koji predstavlja osnovu za daljnje zahvate u razmatranom području, treba prvenstveno omogućiti takovo uređivanje prostora kojim se osigurava: Dogradnja i sanacija postojeće urbane strukture, pri čemu se u zahvatima obnove i

revitalizacije omogućava njezino ograničeno proširenje, promjena namjene dijela ili ukupnih objekata radi osiguranja što većeg prostora za potrebe sadržaja javne namjene, uključivo i kvalitetniji prometni pristup.

Dovoljno novog prostora (korištenjem neizgrađenih površina) za javno-poslovne, stambene ili

poslovno-stambene objekte kojima treba dopuniti postojeću urbanu strukturu daljnjim nastavkom zatečene urbane morfologije, vezano uz glavne smjerove kretanja stanovništva, horizontalni i vertikalni gabarit, uključivo usklađivanje oblikovanja postojeće i nove izgradnje.

Uređeni urbani prostor realiziran u formi prometnih površina (promet u cirkulaciji i

mirovanju), pješačkih i zelenih parkovnih prostora kojim treba postići oblikovnu i funkcionalnu vezu između postojeće strukture i nove izgradnje.

Naprijed izloženi razlozi izrade i uloge novog Detaljnog plana uređenja, vezani uz potrebe uređivanja jednog od dijelova urbanog područja naselja, utvrđeni su i kroz Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za područje Općine Vrsar. Tim dokumentom donesenim od strane Općinskog vijeća općine Vrsar (i objavljenim u Službenom glasniku br. 5/2000.), utvrđena je potreba za izradu takovog Plana. Prema navedenom Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Vrsar za period 2000-2001.god u poglavlju 8.0. Prostorni planovi - izrada novih i izmjena i dopuna postojećih, točki 8.2. Detaljni planovi uređenja, podtočki 8.2.1. Dokumenti prostornog uređenja - čija je izrada u tijeku (a započeta temeljem ranijeg Programa mjera za period 1998-1999.god.) utvrđena je obveza izrade Detaljnog plana uređenja Coki Funtana kao dovršenja započetih Izmjena i dopuna PUMN-a Funtana (prema prethodnom Programu mjera). Osim utvrđene potrebe za izradom Detaljnog plana uređenja zone “Coki” - Funtana, započetog kao Izmjene i dopune PUMN-a Funtana za zonu “Coki”, Programom mjera date su opće smjernice vezano uz osnovu problematiku odvijanja i nadzora prostorno-planerskog procesa, kao i način provođenja procedure provođenja javne rasprave i donošenja prostorno-planskih dokumenata.


14

1.3. PODRUČJE OBUHVATA DETALJNOG PLANA UREĐENJA Raspoloživi prostorni resursi kao i određeni broj problema koje treba riješiti na prostoru sjevernog dijela naselja Funtana u okvirima područja zone “Coki”, utjecao je na lokaciju obuhvata Detaljnog plana. Naime, ovim je Planom unutar najužeg priobalnog dijela, kao i razvojno interesantnog prostora uz županijsku cestu Ž 5080 trebalo utvrditi mogućnosti nove izgradnje, koje su se u prvom redu odnosile na osiguranje novih poslovnih i poslovno-stambenih prostora, uključivo i daljnju dogradnju postojeće urbane strukture na preostalom dijelu zone “Coki”. Znači da je dokument Detaljnog plana uređenja trebao poslužiti kao stručna osnova za daljnje aktivnosti na realizaciji izgradnje sa ciljem osiguranja potrebnih pokazatelja i podloga za buduće uređivanje prostora te postizanje potrebne kvalitete na ovom dijelu naselja Funtana. Navedeni razlozi utjecali su da se Detaljnim planom obuhvati sjeverni dio naselja - područje “Coki”, koje po prostornom položaju, vezi na prometni sustav, te namjenskom i funkcionalnom ustrojstvu predstavlja jednu urbanu cjelinu. Granica obuhvata Plana postavljena je duž osi Istarske ulice na istočnoj strani zone obuhvata Plana, gdje se nastavlja duž osi Ulice Bernarda Borisia, uz južnu stranu katastarskih čestica broj: k.č. 1066, k.č. 1065, k.č. 1056, k.č. 1049, k.č. 1050/2, k.č. 1051/4, k.č. 1036, k.č. 1051/3,

k.č. 1056/6, k.č. 1021/4, k.č. 1025/3 i k.č. 1020/3, sve K.O. Funtana, nastavno na zapadnoj strani duž osi Ulice Grgeti, duž osi Ribarske ulice te na sjevernoj strani duž puta za pristup autokampu “Puntica”.Prikazana granica obuhvata Plana pokriva područje čija površina iznosi 162.427 m2, odnosno 16,24ha. Unutar zone obuhvata Plana nalazi se oko 120 izgrađenih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, uključivo i 45 pomoćnih objekata, lociranih uz postojeću stambenu izgradnju. U

međuvremenu izgrađeno još nekoliko novih zgrada koji su prikazane u novoj izmjeri.

Navedeni prostorni obuhvat uključuje sve katastarske čestice na kojima treba, u većoj ili manjoj mjeri, provesti uređenje prostora i osigurati preduvjete za stvaranje potrebnih površina za izgradnju i oblikovanje ovog vrijednog dijela urbanog područja naselja Funtana.


15

1.4. METODOLOGIJA I RADOVI PROVEDENI TIJEKOM IZRADE PROSTORNO-PLANSKOG DOKUMENTA Metodologija izrade Plana definirana je na određeni način postojećom zakonskom regulativom i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Vrsar. Tim dokumentom (poglavlje 3.0. Nositelji prostorno-planerskog procesa i 4.0. Proces izrade dokumenata prostornog uređenja) utvrđen je okvirni metodološki pristup i provedba procedure javne rasprave, uključivo donošenje planskog rješenja. Isto tako je Programom mjera utvrđen način i opseg učešća društveno-političkih, gospodarskih i drugih stručnih struktura u procesu izrade, rasprava i donošenja Plana. Temeljem Programa mjera donesenog za period 1998-1999. godine Općinsko poglavarstvo Općine Vrsar donijelo je zaključak o izradi Izmjena i dopuna PUMN-a Funtana (za zonu Coki). Prilikom izbora najpovoljnije ponude Poglavarstvo Općine Vrsar donijelo je zaključak da se izrada predmetne prostorno-planske dokumentacije povjeri Urbanističkom institutu Hrvatske,d.d. iz Zagreba. Temeljem navedenog zaključka sklopljen je 23.12.1996.g. ugovor između Općine Vrsar kao naručitelja i Urbanističkog instituta Hrvatske,d.d. kao izvršitelja radova na izradi predmetnog dokumenta: Izmjena i dopuna PUMN-a Funtana (za zonu Coki, površine 17,0 ha). Potpisom ugovora formalno su stvoreni svi preduvjeti za početak izrade tog prostorno-planskog dokumenta. Prva faza rada na izradi Izmjena i dopuna PUMN-a Funtana obuhvatila je pripremu potrebne kartografske podloge – izradu detaljnog topografsko-katastarskog plana u mj. 1.000., koja je predstavljala osnovnu geodetsku podlogu za izradu Plana. Geodetski snimak (skeniranje i vektorizacija) izradio je “Geoplan 91” iz Poreča u listopadu 1996.godine. Temeljem detaljne geodetske podloge, provedena je analiza i valorizacija zatečenih izgrađenih struktura na području obuhvata Plana, te prikupljeni podaci o stanju izgrađenosti komunalne infrastrukture, njezinim kapacitetima i mogućnostima prihvaćanja nove izgradnje. Istovremeno je pripremljen planski program mogućnosti korištenja prostora i nove izgradnje. Prikupljeni detaljni podaci o zatečenom stanju u prostoru i utvrđene potrebe Općine Vrsar kao naručitelja izrade Plana (kroz izradu detaljnog topografsko-katastarskog snimka u mj. 1:1000 i izrađenog programa mogućnosti prostornog uređenja) poslužili su kao podloga za izradu planskog rješenja. Prijedlog prostorno-planskog rješenja bilo je u više navrata razmotren od strane predstavnika općine Vrsar, te je službeno raspravljen na sjednici Općinskog poglavarstva od 7.4.1998. godine, kada je načelno prihvaćeno predloženo prostorno rješenje i donesena Odluka o održavanju javnog uvida u vremenskom razdoblju 09.04.-30.04.1998.god. Nakon održanog javnog uvida, temeljem dobivenih primjedbi, Institut je pripremio odgovore na iste i proveo dopunu planskog rješenja za stručno prihvatljive zahtjeve iz javne rasprave. Kako je u međuvremenu došlo do donošenja značajnih novih zakonskih akata kojima su uvedeni novi metodološko-tehnološki i drugi postupci (vezano uz rasprave i donošenje prostorno-planskih dokumenata), bilo je nužno između Općine i Instituta regulirati novonastalu situaciju. Naime, donošenjem Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98.) te Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98.) nastupile su nove


16

okolnosti u pogledu izrade ovog prostorno-planskog dokumenta. U cilju rješenja novonastale situacije sklopljen je Aneks osnovnom ugovoru između Instituta i općine Vrsar, kojim su regulirani svi elementi vezano uz novi, izmjenjeni i povećani opseg rada. Navedenim Aneksom izmjenjen je i naziv prostorno-planskog dokumenta (usklađen sa novim Programom mjera donesenim za period 2000-2001.god.) te je isti tretiran kao Detaljni plan uređenja zone Coki u naselju Funtana. Obostranim potpisom tog Aneksa u lipnju 2000. Institut je temeljem prethodno izrađenog i raspravljenog rješenja, koje je tretirano kao faza Nacrta prijedloga plana pripremio dokument Prijedloga plana. Prijedlog plana upućuje se Općinskom poglavarstvu na raspravu i ocjenu njegove pripremljenosti radi upućivanja u proceduru javne rasprave i uvida. Prijedlog DPU Coki - Funtana razmatran je od Općinskog poglavarstva na sjednici 31.01.2002. godine kada je donesen zaključak o upućivanju predmetnog plana u proceduru javnog uvida. Javni uvid za DPU Coki - Funtana proveden je u periodu 13.02.-15.03.2002. godine sa javnim izlaganjem Plana održanim 04.03.2002. godine. Temeljem prethodne konzultacije sa stručnom službom Općine prihvaćeni su gotovo svi zahtjevi i primjedbe zaprimljene od strane općine, odnosno upisanih u knjigu primjedbi, te je provedena dopuna i korekcija prijedloga plana koji se u obliku konačnog prijedloga Detaljnog plana uređenja dostavlja Općinskom poglavarstvu na donošenje. Konačni prijedlog Detaljnog plana uređenja zone Coki u naselju Funtana donešen je od strane Općinskog vijeća općine Funtana na 13. sjednici održanoj 05.12.2002. godine.


17

2.0. POLAZIŠTA PLANA 2.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U

OBUHVATU PLANA 2.1.1.Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti Dio karakteristika predmetnog prostora proizlazi iz njegove lokacije unutar izgrađenog dijela naselja, uključivo kontakt s morskom obalom i turističkom zonom Puntica s jedne strane te glavnom prometnicom ovog područja (županijskom cetom Ž 5080) na drugoj strani zone. Posve je jasno da iz takove lokacije predmetnog prostora unutar ukupne urbane strukture naselja proizlaze određeni uvjeti za njezino uređivanje, namjenu, korištenje i daljnju izgradnju. Osim toga, izrazito prisutno turističko “korištenje” ove zone (i naselja u cijelosti) kroz relativno velike turističke kapacitete u privatnom smještaju (s predvidivim porastom i u budućnosti) uvjetuje da se buduće uređivanje naselja kao i korišteni normativi (veličina parcela, izgrađenost, kapacitet parkinga, javne pješačke i zelene površine, te drugo), utvrde na znatno višem standardu, nego je to danas. Time je također definiran i potreban relativno visoki nivo urbanog i komunalnog standarda kojega treba ostvariti na takovom području, pri čemu uređivanje javnog prostora treba dobiti naglašeni značaj, što ujedno predstavlja i jednu od smjernica za buduće prostorno-plansko rješenje tog područja. Drugi važan pokazatelj zatečenog stanja u prostoru proizlazi iz ukupne izgrađenosti razmatranog i okolnog područja neposredno uz zonu obuhvata Plana, koja je većim dijelom realizirana s individualnim stambenim objektima bez većeg učešća objekata sa sadržajima javne ili poslovne (osim turističkog smještaja) namjene. Upravo takova, relativno niska gustoća sadržaja javne namjene unutar i oko predmetnog prostora daje sliku općeg urbanog ambijenta na kojem treba provesti intervencije u smislu lociranja nove izgradnje i daljnjeg uređivanja predmetnog područja s naglaskom na budućem većem “prisustvu” sadržaja javne namjene u okviru zone “Coki”. Osim općih karakteristika razmatranog prostora koje proizlaze iz njegove lokacije, urbanog okruženja i stupnja uređenosti, slijedeći pokazatelji govore o današnjoj namjeni tog područja. Tako možemo konstatirati da je zatečena izgradnja pretežito stambene namjene ( stambeno-poslovna, koja u poslovnom dijelu uključuje prvenstveno privatni turistički smještaj u kućnoj radinosti, te prostor postojećeg autokampa “Puntica”) angažirala oko 42% ukupno razmatranog prostora (izgrađene parcele – zone). Preostale manje prisutne namjene (D - javna i društvena te M2 poslovno stambena) obuhvaćaju znatno manju površinu s učešćem u ukupno razmatranom prostoru zone “Coki” sa oko 3%. Javne urbane površine za komunikaciju i uređeno područje javnog zelenila obuhvatile su oko 14% razmatranog područja, dok slobodni i neizgrađeni prostori u sklopu razmatranog područja čine gotovo 40% ukupne površine. Može se konstatirati da najveći dio prostora angažiraju parcele jednoobiteljskih - višeobiteljskih stambenih (stambeno-poslovnih) objekata, turistička zona “Puntica” i izgrađene prometne površine. Zone – potezi individualnih stambeno-poslovnih objekata uz ulice Ribarsku, Coki i Grgeti, koje svojim parcelama i pomoćnim objektima zauzimaju sjeverni dio područja iznad Ribarske ulice, čine najznačajnijeg korisnika razmatranog područja. Postojeći sadržaji javne namjene locirani su pretežito u sklopu stambenih objekata, a obuhvaćaju ugostiteljsko-trgovačku i drugu uslužnu djelatnost. Posebne funkcije naselja obuhvaćene su na lokaciji uz Istarsku ulicu (turistički informativni centar, pošta i ambulanta), uključivo lokaciju recepcije kampa “Puntica” uz Ribarsku ulicu.


18

Zaključno se može konstatirati da se unutar granica obuhvata ovog Plana u potpunoj i kvalitetnoj funkciji nalazi samo sjeverni dio razmatranog područja (iznad Ribarske ulice), uključivo i manji broj objekata lociranih uz ulice Ribarsku, Grgeti i Bernarda Borisia. Preostali neizgrađeni dijelovi zone “Coki” trebaju se koristiti shodno svojoj lokaciji za realizaciju novih prostora javne - poslovne namjene, a dijelom za novu stambenu izgradnju kojom će se zaokružiti i kompletirati urbani prostor naselja. Prikaz postojeće namjene površina unutar Planom obuhvaćenog područja dat je u slijedećoj tabeli: Tablica 1. PRIKAZ POSTOJEĆE NAMJENE POVRŠINA (2002)

Namjena

Ha

%

Površine i građevine mješovite stambeno - poslovne (turističke) namjene (M1)

4,88 30,04

Područje autokampa “Puntica” 1,94 11,95 Površine objekata pretežito poslovne namjene (M2) 0,42 2,59 Prostor sa objektima javne namjene (D) 0,08 0,49 Parkovne površine sa dječjim igralištem ili

prostorima rekreacije 0,31 1,91

Prometne površine (kolne, pješačke, parkirališta) 2,02 12,43 Otvoreni oborinski kanal 0,11 0,68 Neizgrađene površine 6,48 39,90 UKUPNO 16,24 100,00% Analizom prikazanog iskaza namjene površina može se utvrditi da unutar predmetnog prostora postoje značajne rezerve za njegovo daljnje uređivanje i novu izgradnju. Naime, neizgrađeni i slobodni prostori čine gotovo 40% razmatranog područja, što znači da su ukupne rezerve za nove zahvate u prostoru vrlo značajne te omogućavaju kvalitetno opremanje naselja potrebnim objektima javne i poslovne namjene, novim prometno-parkirališnim, pješačkim i zelenim površinama uz umjereno proširenje postojećih zona stanovanja. Novim rješenjem treba unutar danas slobodnog i neizgrađenog područja formirati atraktivnu urbanu strukturu, koja će s postojećom izgradnjom rezultirati u skladnoj funkcionalno-oblikovnoj cjelini, stvarajući čitav niz otvorenih uređenih urbanih prostora, već danas neophodnih tom dijelu turističkog područja općine Vrsar. 2.1.2. Kvantificirani pokazatelji zatečenog stanja u prostoru Detaljnom analizom raspoloživih geodetskih podloga, obilaskom predmetnog područja i objekata, te utvrđivanjem orijentacionih kapaciteta postojeće izgradnje moguće je definirati osnovne kvantificirane pokazatelje vezano uz postojeće korištenje prostora. Na taj su način dobiveni i utvrđeni određeni planski parametri koji, uz naprijed navedenu namjenu prostora, vrlo dobro ilustriraju zatečeno stanje na području obuhvata ovog Plana. Radi toga se u daljnjem tekstu daje prikaz orijentacionih pokazatelja vezano uz kapacitete pojedinih namjena i tipova izgradnje te intenziteta postojećeg korištenja prostora.


19

ORIJENTACIONI KVANTIFICIRANI POKAZATELJI POSTOJEĆEG STANJA (2002) UKUPNA POVRŠINA OBUHVAĆENA PLANOM =16,24 ha POSTOJEĆI STANOVNICI - STALNI I POVREMENI (procjena prema broju objekata) = 432 stanovnika POSTOJEĆI STANOVI – DOMAĆINSTVA = 120 PROSJEČNA VELIČINA DOMAĆINSTVA = 3,6 TURISTI U PRIVATNOM SMJEŠTAJU (PROCJENA) = 600 POSTOJEĆE STAMBENE ZONE = 4,88 ha GUSTOĆA NASELJENOSTI Gnst U PROSTORU OBUHVATA 432/16,24 = 26,60 st./ha GUSTOĆA NASELJENOSTI Gst 432/4,88 = 88,52 st/ha MAKSIMALNA POSTOJEĆA GUSTOĆA NASELJENOSTI (za sve korisnike tijekom ljetne sezone) Broj korisnika 1065 (stalno i povremeno stanovništvo, uključivo turisti u privatnom smještaju) Gustoća naseljenost G nst = 1032 / 16,24 .........................................................63,55 kor./ha Gustoća naseljenosti Gst = 1032/4,88..............................................................211,48 kor./ha ORIJENTACIONI POKAZATELJI O POSTOJEĆOJ IZGRADNJI (2002) POVRŠINA POD OBJEKTIMA. ................................................................. .= 13.683 m2 UKUPNO IZGRAĐENA POVRŠINA U OBJEKTIMA BTTO..............................................................= 32.363 m2


20

2.1.3. Obveze iz planova šireg područja Dokumentacija Detaljnog plana uređenja zone Coki u Funtani bazirana je na već ranije izrađenoj prostorno-planskoj i drugoj dokumentaciji kao značajnoj dokumentacijskoj osnovi, koja predstavlja podlogu za daljnju razradu na detaljnijem nivou i s detaljnijim rješenjima uređenja prostora. Tijekom izrade predmetnog Detaljnog plana uređenja prostora, a posebno u prvoj pripremnoj i analitičkoj fazi, analizirani su postojeći prostorno-planski dokumenti te kasnije primjenjeni u izradi Nacrta i Prijedloga Plana. Jedan od neophodnih općih dokumenata prostornog uređenja kojim se regulira metodologija, način izrade, okvirni sadržaj i procedura rasprava, javnog uvida i donošenja Plana, te utvrđuje potrebitost njegove izrade s obzirom na zatečeno stanje u prostoru Općine jeste Izvješće i Program mjera. Tim dokumentom donesenim od strane općine Vrsar utvrđena je potreba izrade Detaljnog plana uređenja za predmetno područje zone Coki u Funtani. Drugi značajan prostorno-planski dokument kojim su uspostavljene smjernice i ciljevi u pogledu generalne namjene i načina korištenja predmetnog područja obuhvata Plana (utvrđenog u okviru Programa mjera) jesu ranije doneseni dokumenti prostornog uređenja koji obuhvaćaju PUMN Funtana (Sl.novine br. 53/84.) i donesene izmjene i dopune (Sl.novine 31/88 i 43/88.). Može se konstatirati da smjernice i uvjeti koji proizlaze iz Plana uređenja manjeg naselja Funtana (te kasnije provedenih izmjena i dopuna tog Plana) prihvaćene u okviru razrade Prijedloga detaljnog plana uređenja zone Coki, kao jednog dijela naselja, pri čemu su korigirane one postavke tog Plana koje radi svoje zastarjelosti i neaktualnosti (vremenska distanca od perioda izrade osnovnog planskog dokumenta iznosi 16 godina) nisu mogle biti primjenjene za buduće uređenje razmatranog prostora. Obveze iz

plana šireg područja, Prostorni plan uređenja općine Vrsar, (Službeni glasnik Grada Poreča

br. 15/06), primijenjen je u terminina visina i nekih drugih obilježja koje nisu u suprotnosti sa

sa odredbama Zakona.

2.1.4. Zaštita kulturno-povijesne baštine unutar postojeće strukture Predmetna Planom obuhvaćena zona “Coki” u Funtani nema poseban povijesni značaj za razvitak naselja, odnosno unutar iste ne postoje locirani objekti spomeničke baštine - pokretna i nepokretna kulturna dobra. Međutim, unatoč tome što na razmatranom području nema povijesno i kulturno značajnih objekata spomeničke baštine (registriranih i evidentiranih), njegova lokacija unutar ukupnog prostora naselja Funtana, u neposrednoj blizini njegovog povijesnog središta naselja i (zona “Coki” graniči sa sjevernim rubom povijesne jezgre), traži uspostavljanje određenih prostornih odnosa i uvjeta za novu izgradnju. To znači da se rubna zona izgradnje treba na određeni način distancirati (horizontalo i vertikalno) od rubne linije povijesne jezgre, pri čemu treba sačuvati i visinsku razliku između nove izgradnje (na nižim kotama) i jezgre naselja na uzdignutom dijelu terena. Osim povijesne jezgre Funtane, koja se nalazi izvan područja obuhvata ovog Plana, unutar samog razmatranog prostora zatečeno je nekoliko grupacija objekata sa ambijentalnim karakteristikama lokalne (autohtone) arhitekture. Takve prostore treba sačuvati bez značajnijeg mijenjanja njihovog okruženja, te građevinskih zahvata koji bi narušili oblikovnu kvalitetu, dok je moguće transformirati i unaprijediti njihovu postojeću namjenu. U međuvremenu izrađen je i donijet Prostorni plan uređenja općine Vrsar. Odredbe toga

plana poštivane su onoj mjeri ukoliko iste nisu suprotne sa odredbama Zakona o ZOP-u.


21

2.1.5. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 2.1.5.1. Prometna mreža Položaj razmatranog područja zone “Coki” unutar ukupnog prostora naselja Funtana, kao i glavne karakteristike namjene i intenziteta korištenja prostora, znatno utječu na prometne karakteristike te imaju svoje refleksije na prometnu mrežu oko i unutar te zone. Tako je razmatrano područje na svojem istočnom rubu tangirano cestom nadmjesnog značenja, tj. tim dijelom prolazi glavna priobalna komunikacija - županijska cesta Ž - 5080. S tog glavnog prometnog pravca preko djelomično uređenih križanja ostvaruje se pristup na unutrašnji do razmatranog područja. Naime, sa županijske ceste Ž - 5080 na sjevernom rubu odvaja se pristup za turističku zonu “Puntica” (dobro izvedeno križanje) dok je na južnom dijelu izveden odvojak Ribarske ulice (loše - nepregledno križanje) i Ulice B. Borisia (loše “Y” križanje). Obzirom na prometna zakrčenja tijekom sezone koja nastaju u Ribarskoj ulici, sjeverni odvojak za Punticu ima poseban značaj u odvijanju prometa. Danas se s navedenih sabirnih glavnih ulica u naselju ostvaruje ulaz u pojedina izgrađena područja, pri čemu se interna distribucija prometa realizira preko Ulice Coki i drugih prometno-tehnički nezadovoljavajućih ulica. Naime, unutar gusto izgrađenog područja zone Coki nije razvijena kvalitetna mreža internih prometnica zadovoljavajućeg profila, nego su tehnički “dotjerani” (uglavnom asfaltirani) raniji zatečeni seoski putevi koji ne mogu zadovoljiti potrebe novog urbanog razvitka. Njihova širina, koja se kreće od 3,0 - 5,0 m, može zadovoljiti samo potrebe jednosmjernog prometa. U odnosu na tehničko-prometne i građevinske karakteristike navedenih prometnica može se konstatirati da iste zadovoljavaju standardni promet tijekom normalnog izvansezonskog dana u tjednu. Značajnije opterećenje prisutno je za vrijeme turističke sezone, a vezano uz postojeće kapacitete privatnog smještaja unutar stambenih zona, te ostali promet turista i povremenog vikend stanovništva prema turističkim zonama uz obalu te drugim destinacijama. Obzirom na karakter pojedine prometnice, na istima je prisutan javni autobusni prijevoz. Naime, s istočne strane po Istarskoj ulici - županijskoj cesti Ž - 5080 odvaja se regionalni autobusni promet, sa stajalištima uz naselje Funtana. Preostale ulice u naselju (Ribarska i pravac za Punticu) autobusni promet koristi samo u funkciji opsluživanja pojedine turističke zone. Vezano uz karakter autobusnog prometa, nisu unutar zone obuhvata ovog Plana posebno izvedena autobusna stajališta za javni prijevoz. Izgradnja površina za promet u mirovanju nije u dovoljnoj mjeri pratila je područja najveće koncentracije izgradnje, iako su u tom području izgrađeni manji parkirališni prostori, koji ne korespondiraju s kapacitetima izvedenih građevina i potrebama korisnika objekata (posebno za turiste u privatnom smještaju). Tako se unutar predmetnog područja najveći dio prostora za promet u mirovanju nalazi unutar privatnih parcela uz individualne stambene objekte. Nedostatak parkirališnog prostora je to veći što je gustoća izgradnje naglašenija, kao i na prostorima uz ugostiteljske i druge javne sadržaje. Prisutnu lošu situaciju u pogledu raspoloživog parkirališnog prostora donekle ublažava mogućnost parkiranja na neuređenom zemljištu uz prometnice ili kraj morske obale. Ukupno izgrađeni parkirališni prostor iznosi oko 40-tak parkirališnih mjesta, što ne zadovoljava današnje potrebe i kapacitete objekata (stanovanja, poslovnih sadržaja i javnih funkcija), koji se nalaze unutar gravitacijskog područja tih parkirališnih prostora. Razvijenost i namjena zatečene urbane strukture predmetnog područja, kao i izgrađenost prostora, nisu


22

rezultirali izgradnjom većih javnih parking prostora, iako se osjeća potreba rješavanja prostora za promet u mirovanju i na takav način. Naprijed opisane ceste nadmjesnog značenja, glavne mjesne ulice i mjesne sabirnice nemaju u svom gabaritu (poprečnom profilu) izvedene zasebne biciklističke staze, već se za biciklistički promet mogu koristiti pješački pločnici uz prometnice. Pješačke površine unutar razmatranog područja uglavnom su izvedene kao pješački hodnici uz ranije navedene glavne prometnice i ulice dok se unutar gušće izgrađenog područja zone “Coki” kolne prometnice (relativno malenog profila) koriste i za pješačku komunikaciju. Obzirom na postojeću nedovoljnu izgrađenost atraktivnih pješačkih prostora (trgova, šetnica i dr.) uz zone posebnog interesa (obala i poslovni dio uz županijsku cestu), a vezano s velikim brojem korisnika prostora tijekom turističke sezone, značajan zadatak budućeg uređenja ovog prostora jeste i stvaranje kvalitetnijih površina za kretanje i boravak pješaka. Telekomunikacijska i komunalna opremljenost

Područje zone “Coki” smješteno je u okviru rjeđe izgrađenog područja naselja, s koncentracijom izgradnje upravo na predjelu “Coki”. Obzirom na prisutnu izgrađenost, utvrđena je dobra pokrivenost područja instalacijama komunalne infrastrukture, što znači da je opremljenost predmetnog prostora komunalnom infrastrukturom zadovoljavajuća. Vezano uz izneseno, moguće je dati i glavne pokazatelje postojeće telekomunikacijske i komunalne opremljenosti vezano uz vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda i elektroopksrbu razmatrane zone “Coki”. Telekomunikacijski sustav naselja Funtana i zone “Coki” osniva se na ATC Funtana izgrađene kao udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) mjesne centrale Pazin. Uključenje u regionalnu telekomunikacijsku mrežu postiže se povezivanjem prema Poreču i Vrsaru svjetlovodnim i TK kabelom položenim uz županijsku cestu Ž - 5080 (Istarsku ulicu). Unutar naselja (i područja zone Coki) razvedena je podzemna kabelska mreža (dijelom provedena kroz telefonsku kanalizaciju), te ista omogućava povezivanje svih objekata na telekomunikacijsku mrežu naselja. Vodoopskrba ove zone, u okvirima ukupne vodoopskrbe naselja Funtana, realizira se preko glavnog transportnog cjevovoda (PVC Ø 200 mm) položenog uz Istarsku ulicu (Županijska cesta Ž - 5080). Unutar prostora obuhvata Plana izgrađena je radijalna lokalna mreža s ograničenim odvojcima za pojedine stambene zone (Ø 63,90 i 125 mm) te zasebnim odvojkom za potrebe turističke zone “Puntica” (Ø 125 mm). Vodoopskrba ovog područja povezana je u širi regionalni vodoopskrbni sustav Istre (Mugeba - Poreč, Sv. Marin, Gradole, Butonega) čime su znatno ublažene špice potrošnje koje se javljaju tijekom ljetnog perioda. Sustav kanalizacije izveden je kao separatni. Oborinske vode usmjeravaju se prema otvorenom oborinskom kanalu u središnjem dijelu zone, dok se otpadne vode putem tlačnih i gravitacijskih cjevovoda te prepumpnih stanica usmjeravaju na centralni uređaj za kondicioniranje u zoni Poreč - jug (“Debeli rt”). Magistralni transportni kolektori prolaze južnim i istočnim rubom zone te prihvaćaju gravitacijsku fekalnu kanalizaciju istočnog dijela zone Coki, dok se zapadio dio prostora - uključivo kamp Puntica (vezano uz padove terena) usmjerava prema glavnom cjevovodu izvedenom uz zapadni rub. Zapadni cjevovod se


23

dijelom izvodi kao tlačni (nakon CS “Puntica”) te dalje kao gravitacijski prati sjeverni rub zone Coki i spaja se na magistralni istočni kolektor kroz odvojak ceste za “Punticu”. Odatle se putem magistralnog kolektora Ø 400 mm otpadne vode usmjeravaju prema uređaju za pročišćavanje u Poreču. Glavni cjevovodi izvedeni su sa Ø 400 mm i 315 mm dok je ostali dio mreže realiziran sa PVC Ø 200 mm. Elektroopskrba ovog područja osigurana je preko transformatorske stanice “Funtana - Coki” - TS 10 (20)/0,4 kV 630 kVA (sa transformatorom od 250 kVA). Povezivanje ove transformatorske stanice u širi elektroenergetski sustav ostvareno je preko zračnog voda - 10 (20) kV dalekovodom sa priključkom na TS “Funtana tornjić” (kao mjesto napajanja i TS “AC - Istra 2”) izvan zone obuhvata ovog Plana. Preko TS “Funtana Coki” napaja se i TS “Puntica” koja podmiruje energetske potrebe kampa. Unutar područja izgradnje realizirana je uglavnom podzemna energetska NN mreža koja se preko samostojećih razvodnih ormara povezuje prema pojedinim potrošnim mjestima - objektima. Izgrađena NN mreža pokriva čitavo područje naselja i zone “Coki” uz špice potrošnje u ljetnom periodu. 2.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora Razmatrano područje zone “Coki” u naselju Funtana predstavlja još uvijek relativno neizgrađen prostor. Ukupno angažirane izgrađene površine s objektima učestvuju unutar prostora obuhvata Plana sa oko 45%, slobodne i neizgrađene površine prisutne su sa 42%, dok preostali dio od 13% čine prometne površine i oborinski kanal. Pregledom iznesene strukture postojeće namjene površina, vidljivo je da je više od trećine obuhvaćenog područja slobodno za novu izgradnju i uređenje u cilju formiranja cjelovitog urbanog prostora naselja. Upravo takav kvalitetan raspoloživi prostor predstavlja vrlo pozitivnu mogućnost i preduvjet za pristup uređenju ovog dijela naselja Funtana. Drugu pogodnost predstavlja izgrađena prometna i komunalna infrastruktura koja, kao što je navedeno, dobro pokriva čitavo područje (i sa kvalitetnim kapacitetom), što omogućava daljnju izgradnju bez prethodnih većih zahvata u realizaciji nove komunalne infrastrukture. Također i današnja neuređenost priobalnog i rubnog istočnog područja (uz županijsku cestu - Istarsku ulicu) nameće i uvjetuje da se priđe njegovom uređenju u skladu s potrebama naselja i turističkog okruženja, uvažavajući prostorno-planske dokumente višeg reda, te druge uvjete koji proizlaze iz izgrađenih i zatečenih struktura na ovom području. Naime, može se konstatirati da u okviru zatečenog stanja u prostoru postoje određena ograničenja i uvjeti koje treba respektirati prilikom osmišljavanja daljnjeg uređenja ovog područja. U odnosu na navedena ograničenja, mogu se utvrditi slijedeći faktori: Južni rub Planom obuhvaćenog područja predstavlja kontaktni prostor prema povijesnoj jezgri

naselja Funtana, pa se budućim rješenjem uređenja predmetne zone trebaju uspostaviti potrebne prostorne i oblikovne relacije sa tim područjem. Također treba uzeti u obzir i postojeće ambijentalno interesante objekte lokalne arhitekture, te ih kroz odgovarajuća rješenja uklopiti u cjelovitu urbanu strukturu.

Zapadni priobalni rub Planom obuhvaćenog područja predstavlja neuređeni i neizgrađeni dio

kampa “Puntica”. Ovaj lokalitet treba planski usmjeriti prema realizaciji atraktivnog manjeg priobalnog centra naselja i turističke zone s kombinacijom zatvorenih i otvorenih prostora. Isto tako i uz županijsku cestu treba oformiti novo poslovno-stambeno područje (M2) koje će predstavjati mjesto koncentracije niza sadržaja i funkcija potrebnih naselju Funtana.


24

Predmetnim područjem dijagonalno prolazi oborinski kanal, čije je korito regulirano, a danas u pogledu količine vode (posebno u ljetnim mjesecima), ne predstavlja atraktivno područje. Međutim, budućim rješenjima ovog vodotoka, kao i uređenjem neposrednog okolnog prostora treba ostvariti kvalitetan pejzažni element (voda-zelenilo), dok se na prostoru priobalnog centra treba provesti njegovo potpuno natkrivanje.

Značajno ograničenje za realizaciju budućeg uređenja unutrašnjeg dijela središnje zone

predstavlja mogućnost realizacije prometnog pristupa. Naime, u današnjoj situaciji prometni pristup moguće je ostvariti samo iz Ribarske ulice, Ulice prema Puntici i Ulice B. Borisia, dok iz pravca Istarske ulice (radi njezinog značaja i ranga županijska cesta Ž - 5080) nije moguće otvarati novi prometni pristup. Također i čitava prometna mreža unutar izgrađenog dijela zone “Coki” nije pogodna da preuzme značajniju prometnu funkciju. U okviru prometne infrastrukture treba se kroz novo prometno rješenje osigurati dovoljno parkirališnog prostora uz sve zone okupljanja i za sve kategorije korisnika prostora.

Svojevrsno ograničenje pri planiranju budućeg uređenja predmetnog područja predstavlja i

zatečena parcelacija. Postojeća veličina parcela značajno je usitnjena s neujednačenim “miješanjem” većih i vrlo malih parcela. Obzirom na danas vrlo otežano rješavanje imovinsko-pravnih i vlasničkih odnosa (u nedostatku određenih propisa koji bi regulirali provođenje urbane komasacije) planskim rješenjem treba građenje usmjeravati prema većim parcelama, i stimulirati spajanje manjih građevnih čestica odnosno njihovih dijelova u planske čestice veće površine.

Prihvaćeni i pretpostavljeni planski standard s minimalnom površinom građevne čestice od

500 m2 (koji proizlazi iz potreba smanjenja gustoće izgrađenosti u turističkim područjima) predstavlja određeno ograničenje, posebno radi naprijed navedenih činjenica. Međutim, primjena ovog standarda treba omogućiti realizaciju prostorno kvalitetnije i “rahlije” urbane strukture s nižom razinom (gustoćom) izgrađenosti prostora, koja odgovara općem turističkom okruženju ovog naselja.


25

3.0. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PROGRAM GRADNJE, UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Razvitak i uređenje ukupnog Planom obuhvaćenog prostora, kao dijela naselja Funtana, u posljednjem je periodu usmjeravan uglavnom na područje istočnog i srednjeg dijela, s manjim interpolacijama nove izgradnje unutar postojeće urbane strukture sjeverno od Ribarske ulice. Zatečeno stanje izgrađene urbane strukture upućuje na potrebe održavanja, dogradnje i sanacije izgrađenog - dovršenog dijela naselja uz Ulicu Coki, koje ujedno predstavlja glavni dio zatečene strukture. U cilju stvaranja kvalitetne planske podloge za sagledavanje i relizaciju prostora kao funkcionalno i oblikovno cjelovite urbane strukture Urbanistički institut Hrvatske,d.d. je na temelju važećih prostorno-planskih dokumenata i druge dokumentacije (pokazatelja o prostoru, zahtjeva Općine i drugih korisnika), uvažavajući i analizirajući postavljene zahtjeve korisnika prostora izradio prijedlog Detaljnog plana uređenja zone Coki u naselju Funtana. Osim razmatranja uvjeta proizašlih iz naprijed navedene dokumentacije, pokazatelja i zahtjeva korisnika prostora, ukupnim radovima unutar ovog Plana obuhvaćeno je i šire sagledavanje organizaciono-funkcionalnog, prometnog i oblikovnog uređenja ovog područja. Naime, na prostoru obuhvata Plana treba u budućem periodu, kroz novu izgradnju, promjenu namjene i jedinstvenu prostorno-funkcionalnu organizaciju, ostvariti urbano atraktivno područje u okviru naselja Funtana. Program gradnje, uređenja površina i zemljišta ovog prostorno-resursno značajnog dijela na područja naselja Funtana predložen je na način koji omogućava njegovu valorizaciju u nekoliko razina, kao:

- kontaktnog prostora s okolnim zonama koncentracije turističkog smještaja (kampovi, hoteli),

- priobalnog prostora s direktnim izlazom na morsku obalu, - dobro prometno povezanog prostora s okolnim područjem, preko glavne prometnice

ovog područja - županijske ceste Ž 5080, - prostora s povijesnim identitetom, kroz prostor povijesne jezgre (izvan obuhvata

Plana u kontaktu s južnim granicma obuhvata) uključivo i druge atraktivne objekte mediteranske arhitekture,

- dijela šireg turističkog područja, uvažavajući dominantno gospodarsko okruženje vezano uz korištenje dijela stambenog prostora za potrebe poslovne djelatnosti - turizma kroz organizirani privatni smještaj više kategorije, što ima direktan utjecaj na potrebu realizacije posebnih prostornih kvaliteta, veličine parcele i kapaciteta objekata.

Temeljem naprijed navedenih karakteristika predmetnog područja, kao podsticajnih faktora, potrebno je ostvariti:

- formiranje urbane strukture s naglaskom na višem urbanom standardu, - očuvanje, obnovu i uklapanje postojećih ambijentalno vrijednih objekata u buduću

urbanu strukturu uz poseban odnos prema povijesnoj jezgri Funtane na kontaknom području,

- organizaciju urbanog prostora s većim pojedinačnim stambenim jedinicama na građevnim česticama veće površine, minimalno 500 m2,

- osiguranje pratećih sadržaja javne namjene na prostorno i prometno najatraktivnijim lokacijama (uz morsku obalu i županijsku cestu Ž - 5080),


26

- kvalitetnu i nesmetanu prometnu cirkulaciju i u vrijeme vršnog opterećenja, uspostavom novih longitudinalnih i transverzalnih prometnica u naselju,

- realizaciju dovoljnog broja parkirališnih mjesta uz glavne sadržaje, ali i u okviru stambeno-poslovnih (turističkih) zona,

- uređenje zelenih (parkovnih) i rekreativnih površina, - postavljanje posebnih oblikovnih uvjeta radi uspostavljanja novog i atraktivnijeg

izgleda naselja. - posebno pažljiv odnos prema ovom prostoru naselja izuzetno atraktivnom za novu

izgradnju, koja zajedno s već postojećim strukturama (povijesnim i novijim) treba, taj danas nedovoljno i neadekvatno korišten prostor, pretvoriti u središte života naselja Funtana.

Iznesene polazne osnove, ili gotovo programske smjernice, koje određuju način pristupa u organizaciji predmetnog prostora, predstavljale su podlogu na kojoj je “građeno” detaljno rješenje uređenja razmatranog dijela zone “Coki” u naselju Funtana. Programom gradnje, uređenja površina i zemljišta obuhvaćeno je čitavo područje na kojemu se primjenjuju različite intervencije: sanacija, rekonstrukcija i dogradnja postojeće urbane strukture, te nova gradnja na do sada nezaposjednutim područjima. Navedeni zahvati u prostoru usmjereni su prema određenim područjima zone “Coki”, pa se može konstatirati da raspoloživi prostori iznose: � ukupno izgrađeno područje s objektima različite namjene (bez prostora dijela

autokampa):................................................................................................ 5,38 ha � područje za novu izgradnju:........................................................................6,48 ha � sveukupno potencijalno područje za uređenje i izgradnju........................11,86 ha Unutar ukupnog raspoloživog prostora (izgrađenog i neizgrađenog) programski se utvrđuje potreba realizacije određenih namjenskih kategorija, kao što su: � lokalni (priobalni) centar sa sadržajima uslužne (K1), trgovačke (K2), ugostiteljske (T4),

javno-društvene (kultura D7) namjene i poslovno-stambene namjene (M2), � područja mješovite namjene (stambene i poslovno-turističke), � pretežito stambene (M1) � pretežito poslovne (M2) Obzirom na već prisutno korištenje i namjenu objekata - prostora unutar zatečenih - izgrađenih dijelova razmatranog područja, gdje je prisutno korištenje gotovo svih objekata za stambenu i poslovnu (turistički - privatni smještaj uz stanovanje) namjenu, primjeniti će se kod tih područja namjenska kategorija (M1). Potreba ostvarenja boljeg prostornog standarda u naselju (posebno radi naglašeno prisutne turističke djelatnosti) predviđa se kroz povećanje minimalno uvjetovane veličine parcele, čija površina treba iznositi najmanje 500 m2. Urbane kvalitete naselja treba unaprijediti i kroz povećanje uređenih parkovnih i zaštitnih zelenih površina, pa se pretpostavlja potreba relizacije planskog standarda, od minimalno 10 m2 po korisniku prostora (stanovnicima i turistima u privatnom smještaju). Kako u oblikovanju naselja značajnu ulogu ima vertikalni gabarit (visina, broj etaža) objekta prihvaćene su programske smjernice kojima se visina objekata ograničava sa P+1+Pks (prizemlje, I. kat, stambeno potkrovlje) za objekte stambeno-poslovne namjene, dok bi se


27

određeni broj objekata poslovno-stambene namjene priobalnog centra realizirao sa visinom P+2. Uvažavajući naprijed iznesene osnovne programske postavke može se definirati okvirni program gradnje i moguće ostvarenje izgrađenih i uređenih površina različite namjene unutar granica obuhvata Plana. A. ZATEČENO STANJE Ukupno izgrađeno područje.........................................................................5,38 ha Namjena M1 (stambeno poslovna) površine..................................................4,88 ha Objekata.............................................................................................................120 Stanovnika..........................................................................................................432 Turisti u privatnom smještaju uz stanovanje.......................................................600 Ukupno korisnika prostora................................................................................1032 Površina pod izgrađenim objektima..........................................................13.683 m2 Ukupno izgrađena površina u objektima..................................................32.363 m2 Prosječna visina izgradnje....................................................E = 2,4 etaže (P+1+Pks) B. PLANSKA PROJEKCIJA - Ukupno područje za novu izgradnju (parcele)..............................................4,69 ha - Namjena M1(stambeno-poslovna)...................................................................3,04 ha - Namjena M2 (poslovno-stambena)..............................................................1,35 ha - Namjena K1, K2, T4, D7, M2 ,T3 (lokalni obalni centar)..............................0,30 ha - Ukupna površina pod planiranim objektima........................................12.430,62 m2 - Namjena M1 ............................................................................................8.236,01 m2 - Namjena M2.........................................................................................2.513,24 m2 - Namjena K1, K2, T4, D7, M2, T3 ..........................................................1681,37 m2 − Ukupno izgrađena površina u planiranim objektima...........................31.917,22 m2 − Namjena M1...........................................................................................20.590,03 m2 − Namjena M2........................................................................................6.283,08 m2 − Namjena K1, K2,T4, D7,M2, T3...................................5044,11 m2 (lokalni centar) - Prosječna visina izgradnje E = 2,57 (P+1+Pks, P+2), pretežito P+1+Pks. Prognoziranim kapacitetima objekata (uz dozvoljenu izgrađenost parcele 30% za namjenu M1 i M2, te kombiniranu namjenu K1, K2, T4, D7, M2, T3) ostvareno je moguće kapacitiranje prostora u okviru novih zona izgradnje, kako slijedi: - Objekata. (pretežito stambeni 47, javno-poslovni-stambeni 2)...........................49 - Stanovnika................................................................................177 (3,5 st./objektu) - Turista.......................................245 (u 98 smještajnih jedinica apartmana - soba) - Mogućeg ostalog poslovnog prostora (maksimalno).................................9.010 m2 - u okviru namjene M1 (10% prizemne etaže)................................................824 m2 - u okviru namjene M2 (50 % ukupne površine u objektu)...........................3.142 m2 - u okviru lokalnog centra (minimalno 50% do maksimalno 100% površine ), maksimalno .............................................................................................5.044 m2

Realizirano je 10 novih zgrada mješovite namjene.


28

Ukupni (zbirni) programski pokazatelji - Prostor građenja............................................................................................9,45 ha - Objekata ( 167 stambeni i mješovite namjene , 2 javni + tržnica).....................170 - Stanovnika......................................................................................................... 585 - Turista............................................................................................................... 845 - Ukupno korisnika.............................................................................................1430 - Površina pod objektima(13.683+12.430).................................................26.113 m2 - Ukupno izgrađena površina u objektima (32.363+31.917)......................64.280 m2 - Ukupne zelene površine...............................................................................2,39 ha - Ostvareni standard zelenih površina..................................................16,44 m2/ kor.


29

3.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Namjena površina u okviru prostornog obuhvata Plana proizlazi iz zatečenog stanja izgrađenosti zone “Coki” te namjenske strukture planirane izgradnje kao odraza budućeg usmjeravanja ove zone, odnosno rješenja danas prisutnih nedostataka u okvirima postojećih funkcija i sadržaja na razmatranom području. Kao što je već naprijed istaknuto postojeća namjenska struktura sastoji se pretežito od stambeno-poslovnih objekata (turistička djelatnost uz stanovanje) s ograničenim prisustvom druge namjene. Obzirom na povoljan položaj ove zone nužno je da se određena područja (zapadno uz more i istočno uz županijsku cestu) značajnije usmjere prema većoj koncentraciji različitih sadržaja. Radi toga se središnji dio prostora i dalje razvija kao područje stanovanja, s pratećom poslovnom djelatnosti (turizam) i manjim prisustvom drugih poslovnih sadržaja (uglavnom u prizemnoj etaži objekta) koji se očekuju samo u okviru oko 10% novih objekata na tom dijelu naselja. Priobalni dio namjenjen je realizaciji manjeg atraktivnog lokalnog centra sa pratećim stanovanjem (oblikovanog u mediteransko-autohtonom stilu), koji treba osigurati čitav niz funkcija i sadržaja potrebnih naselju i okolnim turističkim zonama. Utvrđeni položaj ove zone neposredno uz morsku obalu dodatno povećava njezinu atraktivnost za široki krug posjetitelja. Istočni dio zone “Coki” lociran na potezu uz županijsku cestu Ž - 5080 treba radi postojećih prometnih pogodnosti značajnije učestvovati u realizaciji poslovnog prostora u zajednici s manjim učešćem stanovanja (M2). Na tom području se u okviru formiranih građevnih čestica predviđa izgradnja poslovno-stambenih objekata (9 lokacija) koji mogu obuhvatiti široku lepezu sadržaja (ugostiteljstvo, turizam, usluge, trgovina, zanatstvo, servisi) koji su kompatibilni s drugim namjenama u objektu i na okolnim parcelama. Osim izgradnje novih stambenih područja i sanacije - rekonstrukcije - dogradnje postojeće urbane strukture neophodno je poboljšati i postojeću prometnu (kolnu i pješačku) mrežu. Naime, u okviru ukupne namjene površina prometna mreža učestvuje sa 26,5% što ukazuje da su provedena značajna poboljšanja, kako kroz realizaciju novih pristupnih ulica do zona izgradnje, tako i s predviđanjem dovoljnog broja parkirališnih mjesta te novih prostora pješačkih komunikacija i trgova.


30

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina Prikaz Planom utvrđene detaljne namjene površina dat je u okviru slijedeće tablice: Tablica 2. DETALJNE NAMJENE POVRŠINA

Namjena površina ha %

Mješovita namjena, stambeno-poslovna (turistička, pretežito stambena - M1)

7,68 47,29

Mješovita namjena, poslovno-stambena, pretežito poslovna (M2 - trgovačka, uslužna, turističko-ugostiteljska)

1,35 8,31

Javna i društvena namjena (D3 ambulanta) 0,04 0,25 Javna i društvena namjena (D1 - turistički informativni centar i komunalno servisna - K3, pošta)

0,05 0,31

Gospodarska-poslovna namjena, pretežito uslužna (K1), trgovačka (K2) i turističko ugostiteljska (T4) i društvena (D7 - kultura), uključivo stanovanje (M2)

0,30 1,85

Gospodarska-turističko-ugostiteljska namjena, (pretežito -T3) - recepcija kampa

0,03 0,18

Ukupno izgrađene površine 9,45 58,19 Javne zelene površine kao javni park (Z1) sa prostorima rekreacije (R)

0,95 5,85

Javne zelene površine kao park i zaštitno zelenilo (Z1) 0,185 1,14 Javne uređene parkovne zelene površine sa prostorima za igru djece (Z2)

0,23 1,42

Zaštitne zelene površine (Z) 1,025 6,31 Zelene površine ukupno 2,39 14,72 Prometne i pješačke površine i trgovi, uključivo parkirališta

4,29 26,42

Otvoreni oborinski kanal 0,11 0,67 SVEUKUPNO 16,24 100,0 Novom namjenom površina značajno je promjenjena njihova struktura, koja kroz analizu postojećih i planiranih pokazatelja ukazuje na: − veće povećanje namjena koje predstavljaju podlogu kvalitetnijem razvitku lokalnog

gospodarstva − kvalitetnije učešće - povećanje uređenih površina naselja (zelene i prometne površine) sa

14,34% na 41,14% površine obuhvata Plana, što ukazuje na Planom postignuti cilj vezano uz povećanje urbanog standarda,

− postignuto povećanje prosječne veličine građevne čestice sa postojeće površine od 441 m2 na 534 m2


31

Ukupno predviđena namjena distribucija prostora po određenim namjenama, kao i planski ostvareno kapacitiranje prostora ima svoj odraz i na ostvarenim prostornim pokazateljima intenziteta korištenja prostora, koji iznose: - G nst = 585/16,24 = 365,02 st./ha ili 278 m2/stanovniku - G nst + t = 1430/16,24 = 88,05 korisnika/ha ili 114 m2/stanovniku - G st =585 / 7,68 + 1,35 = 64,78 st./ha ili 154 m2/st. - G st + T = 1430 / 7,68 + 1,35 = 158,36 kor /ha ili 63,1 m2/korisniku - Gust = 585 / 15,66 = 37,35 st./ha ili 267 m2/korisniku - Gust + T = 1430/15,66 = 91,31 kor./ha = 109 m2/kor. - Gbst = 585/16,05 = 36,45 st./ha ili 273 m2/st. - Gbst + T = 1430/16,05 = 89,09 kor./ha ili 112 m2/kor. - Kig = 2,65/9,45 = 0,28 - Kis = 6,54 / 9,45 = 0,60 E prosj. = 2, 25.


32

3.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.3.1. Prometna mreža Ukupni prometni sustav ovog dijela naselja Funtana oslonjen je danas na tri glavne ulice (Put za Punticu, Istarska ulica i Ribarska ulica), preko kojih se ostvaruje glavni pristup u razmatrano područje. Unutar same zone, posebno u njezinom sjevernom dijelu razvijena je gusta mreža ulica koje predstavljaju samo modernizirane (asfaltirane) ranije seoske puteve. Iz tog razloga taj dio prometne mreže ne zadovoljava suvremene prometno-tehničke standarde, pa danas predstavlja određeno ograničenje za odvijanje prometa u tom dijelu naselja. Postojeća glavna mreža unutar zone ima samo longitudinalni smjer pružanja, od županijske ceste Ž - 5080 u dubinu prostora, prema morskoj obali i odvojkom za autokamp Istra, odnosno turističkoj zoni Puntica. Takovim razvijanjem glavne prometne mreže u prostoru obuhvata Plana javljaju se nedostaci u pogledu poprečnog povezivanja i omogućavanja “kružnog” toka, odnosno preusmjeravanja - preraspodjele prometa i na druge manje opterećene pravce, za vrijeme vršnog opterećenja tijekom ljetne sezone. Uvažavajući uočene negativnosti i nedostatke postojeće prometne mreže planiranim prometnim rješenjem ostvaren je veći broj transverzalnih veza u smjeru sjever-jug kao i poboljšano povezivanje u longitudinalnom pravcu, smjer istok-zapad. Tako se u pravcu istok-zapad radi pristupa novim zonama izgradnje, predviđa realizacija nove ulice sa odvojkom od Ul. B. Borisia i povezivanjem na planiranu poprečnu ulicu sjever-jug. Ova ulica, osim pristupa novim građevnim česticama, poboljšava i opći prometni standard, jer se za potrebe ukupnog prometa otvara još jedan novi longitudinalni pravac. Neophodno poprečno povezivanje unutar prometne mreže zone “Coki” predviđa se putem realizacije tri nova pravca u smjeru sjever-jug. Ove nove ulice osiguravaju kvalitetnije usmjeravanje prometa na druga područja izvan zone obuhvata Plana, a ujedno omogućavaju kvalitetniji pristup do novog priobalnog centra i prolaz kroz gušće izgrađeni dio naselja oko postojeće ulice Coki. Sve nove ulice planirane su za dvosmjerni promet sa minimalnim gabaritom od 9,0 m (2x1,5 m obostrani pješački pločnik i 6,0 m kolnik). Postojeća prometna mreža (Ulice Ribarska, Istarska i cesta za Punticu) prihvaćaju se sa postojećim gabaritom kolnika, uz proširenje za potrebe parkirališta i pješačkih površina. Na tim prometnicama zadržava se dvosmjerno odvijanje prometa. Kao što je izneseno, najlošija prometna situacija zatečena je uz Ulicu Coki. Obzirom na specifičnu izgrađenost tog područja i postojeće ambijentalno interesantne građevinske sklopove, današnja mreža ulica na tom području zadržava se u potpunosti unutar zatečenog gabarita. Odvijanje prometa u okviru ovog dijela naselja predviđa se samo s jednosmjernim ulicama. Osim potpunog zadržavanja postojećih prometnih površina, Planom je predviđeno i njihovo bolje povezivanje na sjevernom rubu zone kroz aktiviranje i modernizaciju postojećih prometnih površina, koje se (u slučaju lokacije izvan uže zone izgradnje) izvode kao jednosmjerne, pješačko kolne sa minimalnom širinom 4,50 m.


33

Dio postojećih ulica unutar izgrađenih zona, na istočnom dijelu Planom obuhvaćenog područja (dio ulice Coki - Nova ulica i Put Perila) rekonstruira se i izvodi s minimalnom širinom 9,0 (1,5 + 6,0 + 1,5). Pri tome će se, na prolazu kroz dio izgrađenog područja, profil prilagoditi postojećem razmaku između objekata te izvesti s minimalnom širinom od 5,50 m. Prilikom razmatranja zatečenog stanja prometne mreže i pratećih površina konstatiran je nedostatak parkirališnog prostora na čitavom području naselja i zone “Coki”, a posebno u priobalnom dijelu te potezu uz županijsku cestu Ž - 5080 (Istarsku ulicu). Planskim rješenjem definirane su lokacije izgradnje novih parkirališnih prostora, koje proizlaze iz naprijed utvrđenih potreba za parkirališnim prostorom i uvažavanja važećih standarda za dimenzioniranje parkirališnog prostora uz novu izgradnju (vezano uz namjenu pojedine zone izgradnje). Ukupni ostvareni kapacitet parkirališnog prostora iznosi 535 parking mjesta. Prostorna distribucija parking prostora unutar tri glavna područja, realizirana je sa 204 parking mjesta u priobalnoj zoni, 225 parking mjesta u središnjem i dijelu naselja, te 106 parking mjesta na pojasu uz Istarsku ulicu. Obzirom na karakter predmetnog područja i naglašeno sezonsko korištenje prostora, ovim Planom se realizacija parking prostora predviđa samo na terenu bez izgradnje većih javnih garaža. Parkirališni prostor unutar stambeno-poslovnih (stambeno-turističkih) i poslovno-stambenih područja treba se rješavati u potpunosti u okviru pojedine građevne čestice. Pri tome za svaku stambenu i apartmansku jedinicu treba osigurati po jedno parking mjesto, uključivo i 1 mjesto na 20-35 m2 poslovnog prostora (trgovina, servisi, ugostiteljstvo i sl.) u stambenom ili drugom objektu. Ovim Planom nisu predviđene posebne biciklističke staze već se za potrebe biciklističkog prometa u smjeru istok – zapad koristi pješačka šetnica uz uređeni oborinski kanal, dok se u smjeru sjever-jug koriste planirani pješački pravci, uključivo prostor pješačko-kolnih prometnica u stambenoj zoni “Coki”, čime je omogućen biciklistički promet kroz čitavo Planom razmatrano područje. Značaj razmatranog područja, radi njegovog kontakta s morskom obalom pretpostavlja realizaciju relativno velikih i kvalitetnih uređenih površina za kretanje pješaka. Naime, danas u razmatranom području ovog dijela naselja Funtana još uvijek nisu realizirane veće izdvojene pješačke površine, pa je jedan od važnih zadataka ovog Plana osiguranje upravo takovih površina. Predviđena lokacija novog objekta lokalnog centra uz morsku obalu uvjetuje formiranje veće pješačke površine (trga, šetnice) smještene kao pješačka zona između rubno planiranih objekata. Temeljem naprijed iznesenog nova pješačka zona locirana je u neposrednoj blizini morske obale u kontaktu sa zonom kampa “Puntica”, a realizira se sa relativnom velikom površinom koja iznosi oko 1725 m2, s dimenzijiama u neprekinutoj vizuri 98 x 15 m. Time su postignute optimalne veličine atraktivne pješačke zone uz različite urbane sadržaje.


34

3.3.2. Telekomunikacije

Ocjena stanja Na području Planom razmatrane zone “Coki”, unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja između ulica Ribarske i Istarske, puta za AC “Puntica”, te Ulice B.Borisia, postoji podzemna i zračna pretplatnička TK mreža, koju s obzirom na planiranu namjenu prostora treba proširiti, s podzemnim NF TK5950 kabelima u cijevima TK kanalizacije, do svih planiranih objekata. Ovo područje pripada mjesnoj mreži područne centrale AXE 10 - UPS Funtana, sa 504 telefonska priključka. Program razvoja TK mreže Proces digitalizacije telekomunikacijskih sustava sa širokopojasnim prijenosom govornih i negovornih komunikacija završiti će s pretplatničkim TK mrežama krajnih korisnika, što je i osnovna svrha digitalizacije. Proces digitalizacije komutacijskih i prijenosnih sustava na svim prometnim razinama između komutacijskih čvorišta ubrzano se završava, uvođenjem u promet digitalnih AXE10 centrala i njihovih izmještenih digitalnih pretplatničkih UPS stupnjeva, kao i uvođenjem širokopojasnog prijenosa govornih i negovornih komunikacija, primjenom digitalnih PCM sustava s velikim brzinama prijenosa po optičkim kabelima. Međutim, proces digitalizacije pretplatničkih TK mreža, primjenom optičkih kabela do krajnjih korisnika, po kojima će se digitalne linije sa širokopojasnim prijenosom svih govornih i negovornih komunikacija zatvarati kod pretplatnika u digitalnim telefonskim aparatima i krajnjim terminalima podataka još je u početnoj fazi ostvarenja. Procjenjuje se da će proces potpunog uvođenja optičkih digitalnih sustava u pretplatničkim TK mrežama potrajati još nekoliko godina do masovne primjene. Razumljivo je da se kroz to razdoblje ne može obustaviti gradnja pretplatničkih TK mreža s kabelima za analogni prijenos govornih komunikacija i uskopojasni prijenos negovornih komunikacija, ali se zato tehnologija njene gradnje mora prilagoditi očekivanim promjenama i to tako da se pretplatničke TK mreže u buduće grade s kabelima za analogni prijenos, uvučenima u TK kanalizacije, u kojima će se kasnije moći brzo i jeftino zamijeniti s optičkim kabelima i to bez ponovnog prekopavanja površina, kao najskupljeg dijela investicije. Izbor sustava izgradnje TK mreže U podzemnim pretplatničkim TK mrežama, koje se grade sa TK59GM kabelima, vrši se analogni prijenos govornih komunikacija, asihroni prijenos podataka s binarnim protocima od 50 do 9600 bit/s i sihroni prijenos podataka s binarnim protocima od 48 Kbit/s. U pretplatničkim TK mrežama s podzemnim TK59GM kabelima mogu se uvoditi i nove službe s binarnim protocima jednakim ili manjim od 64 Kbit/s, a moći će se ostvariti i digitalni prijenos podataka s binarnim protocima od 64 Kbit/s. U prijelaznoj fazi pretvaranja analognih pretplatničkih TK mreža u uskopojasne digitalne TK mreže s integriranim službama (NISDN), koristiti će se pretplatnički podzemni TK59GM kabeli, uz primjenu osnovne strukture PCM kanala 2B+D. U završnoj fazi formiranja širokopojasne digitalne TK mreže s integriranim službama (BISDN) do svih pretplatničkih TK priključaka u objektima funkcionalnih sadržaja, u


35

kolektivnim stambenim objektima i u individualnim stambenim objektima, postojeći pretplatnički podzemni TK59GM kabeli zamijenit će se s optičkim pretplatničkim kabelima i taj neizbježan proces u budućnosti ostvarivati će se postupno, ali zato mnogo jednostavnije, brže i jeftinije u postojećim pretplatničkim TK mrežama, u kojima su postojeći TK59GM kabeli provučeni kroz cijevi TK kanalizacije do svih objekata, jer će se u takvim mrežama zamjena TK59GM kabela s optičkim vršiti bez fizičke intervencije u prostoru odnosno bez ponovnog prekopavanja površina. Zbog navedenih razloga, imperativni je zadatak planera i projektanta da nude tehnička rješenja u pretplatničkim TK mrežama s podzemnim TK59GM kabelima u TK kanalizacijama do svih pretplatničkih objekata, uz uvjet da se distribucijske i razdjelne TK kanalizacije s PEHD cijevima i montažnim AB oknima grade kvalitetno i jeftino, kao trajni infrastrukturni objekti u urbanim naseljima. U gradnji pretplatničkih TK mreža s TK59GM kabelima u TK kanalizacijama, treba da se koristi najsuvremenija oprema, koju čine funkcionalni, ekonomični i trajni elementi. Za izbor sustava izgradnje pretplatničkih TK mreža u urbanim naseljima, od AXE10 centrala ili njihovih izmještenih pretplatničkih UPS stupnjeva do pojedinih pretplatničkih objekata, relevantno je da pretplatničke TK mreže budu dio koherentne cjeline ISDN (digitalne mreže s integriranim službama) i to u I fazi razvoja kao uskopojasne digitalne NISDN mreže i u II fazi razvoja kao širokopojasne BISDN mreže. Uvođenjem digitalnih sustava komutacija u telefonskim centralama i digitalnog prijenosa podataka između digitalnih centrala i njihovih pretplatničkih stupnjeva, već se formira digitalna mreža telekomunikacija (IDN), a s digitalnim pretplatničkim vodovima u optičkim kabelima IDN će se postupno pretvarati u širokopojasnu digitalnu BISDN mrežu s integriranim službama, bez prethodne I faze pretvaranja IDN mreže u NISDN mrežu i to najprije u postojećim pretplatničkim TK mrežama, s postojećim TK59GM kabelima u TK kanalizacijama. Proces pretvaranja postojeće niskofrekventne pretplatničke TK mreže, s TK59GM kabelima za analogni prijenos govornih komunikacija i za prijenos podataka s binarnim protocima malih brzina, u širokopojasnu pretplatničku digitalnu TK mrežu s integriranim službama provoditi će se postupnom zamjenom niskofrekventnih TK59GM kabela sa pretplatničkim optičkim kabelima. U izgradnji podzemnih distribucijskih i razdjelnih pretplatničkih TK mreža u urbanim naseljima, s TK59GM kabelima u TK kanalizacijama do svih pretplatničkih objekata, usvojena je suvremena tehnologija brze, ekonomične i jednostavne gradnje, koja rezultira uštedama u vremenu i prostoru i osigurava stroge kriterije za kvalitetu prijenosa, čime se opravdava neznatno skuplja gradnja u odnosu na klasičnu TK mrežu, sa distribucijskim TK59GM kabelima izravno položenima u zemlju i zračnim razvodnim TK33 kabelima, zavješenima po uporištima na zemlji i na krovovima i to u funkciji primjene kroz kraće vremensko razdoblje. Zato je u fazi formiranja širokopojasne digitalne mreže s integriranim službama svaka daljnja izgradnja klasičnih TK mreža za analogni prijenos iracionalna i tehnički, eksploataciono i ekonomski neopravdana.


36

Tehnologija gradnje Izgradnja pretplatničkih TK mreža u urbanim naseljima izvodi se prema odluci investitora i to: - istovremeno na cijelom prostoru obuhvata Plana uređenja prostora ili - parcijalno u odabranim zonama i blokovima. Najčešće, investitor se odlučuje za parcijalnu izgradnju pretplatničkih TK mreža u urbanim naseljima i to na prostorima u kojima postoje trenutno najveći interesi pretplatnika odnosno s najvećom koncetracijom potencijalnih telefonskih pretplatnika. Parcijalni investicijski zahvati u odabranim zonama ili blokovima izgradnje treba da budu uvjetovani: - kompletnom izgradnjom TK kanalizacije na odnosnom prostoru realizacije, u skladu

sa situacionim prikazom planirane pretplatničke TK mreže, - uvlačenjem distribucijskih pretplatničkih TK59GM kabela u cijevi TK kanalizacije, s

nastavljanjem u montažnim oknima i završavanjem na mrežnim kabelskim razdjelnicima, unutarnjim kabelskim izvodima, vanjskim kabelskim izvodima, vanjskim kabelskim stupićima, vanjskim kabelskim izvodnim kućištima i kućnim razdjelnicima i

- provlačenjem razdjelnih pretplatničkih TK59GM kabela kroz cijevi TK kanalizacije a) od vanjskih izvodnih stupića ili od vanjskih izvodnih kućišta do vanjskih uvodnih

kutija u individualnim stambenim objektima, b) od vanjskih izvodnih stupića ili od vanjskih izvodnih kućišta do vanjskih razvodnih

kućišta u međurazvodnicima, c) između vanjskih razvodnih kućišta u međurazvodnicima i d) od vanjskih razvodnih kućišta u međurazvodnicima do vanjskih uvodnih kutija u

individualnim stambenim objektima. Na prostoru obuhvata Detaljnog plana uređenja ili unutar odabrane zone izgradnje potrebno je, u prethodnom postupku reducirati sve ranije projektirane investicijske radnje koje nisu aktualne i to tako da se pretplatnička TK mreža u pravilu izvodi u već građevinski formiranim blokovima unutar odabrane zone za realizaciju. Smjernice, ciljevi i zadaci rješenja mreže telekomunikacija

Buduća telefonska mreže mora ispunjavati sljedeće zahtjeve: • Kvaliteta prijenosa mora odgovarati propisanim standardima • Pod normalnim uvjetima rada broj smetnji mora biti minimalan • Troškovi izgradnje moraju biti što niži • Mreža mora zadovoljavati uvjetima modularnosti i fleksibilnosti • Mreža mora osigurati pretplatnicima usluge prijenosa govora i podataka najnovije

tehnološke generacije (ISDN-“Integrated Services Digital Network”i sl.).


37

Područje telekomunikacija je u velikoj ekspanziji koja se očituje uvođenjem u mrežu digitalnih centrala s programskim upravljanjem (SPC) te je cjelokupnu problematiku potrebno riješiti sukladno planovima Hrvatskih Telekomunikacija uz uvažavanje i definiranje kompletnog područja urbanističkog zahvata. Planirani razvoj Razvoj sustava telekomunikacija potrebno je usmjereno razvijati uz mjere dugoročnog planiranja i postojane razvojne politike. Projektiranje novih objekta infrastrukture te izbor tehničke podrške potrebno je razvijati tako da se osiguraju dostatni kapaciteti mreže za duže vremensko razdoblje te fleksibilnost i modularna struktura mreže koja omogućava prihvaćanje novih tehnologija uz što manju cijenu realizacije. U svezi navedenoga, jasno je da je sustav telekomunikacija potrebno dugoročnim planovima uskladiti s potrebama korisnika te na temelju toga doći do osnova za dimenzioniranje mreže kako kapacitivno tako i kvalitativno.

Područje DPU-a zone “Coki” pripada centrali AXE 10 - UPS naselje Funtana. Svi postojeći i planirani pretplatnici na tom prostoru uključiti će se u međumjesni i međunarodni promet posredstvom komutacijskog čvorišta u Pazinu i Puli, te magistralnog odnosno međunarodnog TK središta ATC Rijeka. Temeljem prostornog rasporeda objekata treba izraditi plan namjene glavnih telefonskih priključaka, plan distribucije kabelskih izvoda te parica podzemne razvodne pretplatničke mreže u okviru kojeg će se riješiti: • Optimalni raspored kabelskih izvoda • Na osnovu izvršenog izbora vrste, kapaciteta i lokacije kabelskih izvoda izraditi

situacijsko rješenje razgradnje podzemne distribucijske kabelske pretplatničke mreže, i to u ograncima iz glavnih pružnih kabela do pojedinih kabelskih izvoda

Sukladno podacima o broju planiranih stambenih jedinica i planiranih funkcionalnih sadržaja u zoni obuhvata potrebno je odrediti krajnje potreban broj glavnih telefonskih priključaka. Načelni plan namjene telekomunikacijskih priključaka Temeljem rješenja DPU-a zone “Coki” plan namjene TK priključaka odnosi se na potrebe: • individualnih domaćinstava funkcionalnih sadržaja te priključci za posebne namjene (signale veze protuprovalne zaštite i sl.). Instalirani odnosno planirani telekomunikacijski priključci odnose se na: • telefonske priključke • telefax (faximil) priključke • prijenos i obrada podataka • ISDN –“Integrated Services Digital Network” odnosno ATM priključci u budućnosti Potreban broj telekomunikacijskih priključaka određuje se prema planu namjene koji podrazumijeva da se za svako domaćinstvo predvidi po jedan telefonski priključak (plus rezerva) dok se potreban broj priključaka funkcionalnim sadržajima utvrđuje normativima uz osiguranje visoke brzine i pouzdanosti prijenosa podataka za sve javne ustanove te ustanove od posebnog značenja.


38

Plan distribucije pretplatničkih telefonskih vodova Iz mjesne centrale AXE 10 UPS - Funtana unutar područja obuhvata DPU-a prolazi kabelska kanalizacija pojedinim dijelovima ulica Ribarska, Grgeti i B.Borisia. Sa tih osnovnih pravaca izvedeni su ogranci kabelske kanalizacije u pojedina područja izgradnje.

Planirana kabelska kanalizacija izvodi se kao nastavak pružnog kabela PK-3 i polaže se trasom nove “Južne ulice” te u produžetku prema lokalnom priobalnom centru. Preostala područja s manjim interpolacijama nove izgradnje (uglavnom na području stambene zone “Coki” priključuju se putem ogranaka s postojeće mreže. Na taj način se glavnina planiranih područja izgradnje rješava polaganjem novog pružnog kabela (PK-5) (kao produžetak PK-3) kapaciteta 250 x 4 x 0,4. Uz položeni kabel ostavljaju se do tri rezervne cijevi za kasniju mogućnost proširenja kapaciteta mreže. Radi osiguranja potrebnog kapaciteta unutar ATC Funtana trebati će dograditi postojeći kapacitet s minimalno dodatnih 256 priključaka.

Tehničko rješenje Novim pružnim kabelom PK-5 napaja se južna zona izgradnje s produžetkom prema obalnom centru. Kabel se kanalizacijom upušta u zonu planirane izgradnje razmatranog područja, gdje se razgrađuje prema postojećim objektima. Kompletna kanalizacija izvodi se kao podzemna, a svi budući objekti u razmatranoj zoni napajat će se razgradnjom sa postojećih trasa kabelske kanalizacije pomoću unutarnjih izvoda za TK-59 kabele. Trase kabela odabrane su po javnim površinama (uglavnom pločnici) s tim da se kod prijelaza cesta i križanja s ostalim instalacijama koriste PVC cijevi s dodatnom zaštitom od mehaničkih oštećenja.

Predloženo idejno rješenje mreže sustava telekomunikacija u zoni obuhvata DPU-a potrebno je kod daljnje razrade na razini idejnog odnosno glavnog projekta usuglasiti s postojećim i budućim stanjem. Jasno je da se pri tome mogu očekivati i određene korekcije u pogledu trase i karakteristika mreže pri čemu je važno da se mreža TK sustava maksimalno uklopi u mrežu ostalih sustava komunalne infrastrukture. 3.3.3. Vodoopskrba Planom obuhvaćeno područje zone “Coki” u naselju Funtana nalazi se između Istarske ulice i morske obale, te sjeverno od ruba povijesne jezgre naselja Funtana do ceste za autokamp “Puntica”. Ovo područje površine oko 16,24 ha već je uključeno u lokalni (mjesni) širi regionalni sustav vodoopskrbe. Naime, postojeća izgradnja koja obuhvaća 120 objekata pretežito individulnog stambenog tipa s namjenom stanovanja i poslovne djelatnosti vezane uz turizam (privatni smještaj u okviru stanovanja), već je u potpunosti uključen u vodoopskrbni sustav naselja preko izvedene javne vodovodne mreže. Danas na razmatranom području, osim navedenog stanovanja i turizma u privatnom smještaju nema drugih većih potrošača vode, osim manjeg dijela područja autokampa “Puntica” obuhvaćenog granicom ovog Plana. Međutim i potrošnja autokampa ne spada među “velike potrošače”, pri čemu se to područje snabdijeva vodom preko zasebnog cjevovoda.


39

Broj postojećih korisnika i sadržaja u naselju ocijenjen je temeljem zatečene izgradnje te procijenjenih pokazatelja i orijentaciono iznose: - Stanovništvo 120 objekata / domaćinstava, 432 stanovnika, - Turisti 240 smještajnih jedinica u okviru stanovanja (apartmana, soba i sl.) sa oko 600

turista, - ugostiteljski saržaji - oko 250 korisnika i 25 zaposlenih, - javno-poslovni sadržaji - oko 50 korisnika i 10 zaposlenih, - ostalo - oko 100 posjetitelja. Temeljem iznesenog može se dati orijentacioni pokazatelj postojećeg broja korisnika vodoopskrbnog sustava koji iznosi oko 1500 stanovnika, turista i zaposlenog osoblja u postojećim javnim i poslovnim sadržajima. Zatečena mreža vodoopskrbe oslanja se na magistralni cjevovod Ø PVC 200 mm položen uz Istarsku ulicu i predstavlja dio integralnog sustava vodosnabdijevanja naselja Funtana. Lokalna mreža za područje izgradnje uz Ulicu Coki priključuje se na glavni cjevovod kod Ribarske ulice (ogranak ljž Ø 125 mm) i na odvojku ceste za “Punticu” (ogranak ljž Ø 125 mm za autokamp “Puntica”). Unutar izgrađenog dijela razmatranog područja uz Ulicu Coki izvedena je distributivna mreža različitog profila (TPE Ø 63 mm i Ø 90 mm). Preostalo izgrađeno područje (dijelovi uz Ulicu Grgeti, Ul. Bernarda Borisia te zapadni dio Ribarske ulice) napajaju se preko ogranaka (Ø 160 mm, Ø 100 mm, Ø 63 mm) s prostora izvan obuhvata ovog Plana. Planiranim proširenjem postojeće izgradnje na još danas neizgrađene dijelove obuhvaćenog područja naselja Funtana povećava se broj korisnika vodoopskrbnog sustava (stanovnici, turisti, zaposleni i posjetitelji) i otvaraju potrebe za proširenjem postojeće javne mreže vodoopskrbe. Prema orijentacionim programskim pokazateljima Plana u budućim zonama izgradnje očekuje se slijedeći broj korisnika: - ukupno novih objekata........................................................................................ 49 - objekti pretežito stambeno-poslovne i poslovno-stambene namjene.................. 47 - stanovnika..................................................153 u 47 domaćinstava sa 3,5 članova - turista.................................... 245 u 98 smještajnih jedinica (apartmani, sobe i sl.) - posjetitelja područja.......................................................................................... 100 - javno-poslovni sadržaji 5044,11 m2 sa oko 50 zaposlenih i 250 posjetitelja izvan naselja

(autokamp i dr.) + tržnica. Uzevši u obzir postojeće stanje i planirani razvoj, može se dati sumarni iskaz svih korisnika prostora i sustava vodoopskrbe: - stanovnici (432+153)........................................................................................585 - turisti (600+245)...............................................................................................845 - korisnici ugostiteljskog i poslovnog prostora (250+50+250)..........................550 - zaposleni (25+10+50)........................................................................................85 - posjetitelji naselja (100+100)...........................................................................200 - sveukupno......................................................................................................2265 Obzirom na iznesenu strukturu korisnika Planom razmatranog područja mogu se utvrditi slijedeće usvojene norme za specifičnu potrošnju vode, kako slijedi: - stanovništvo.....................................................................................250 l/dan/osobi - turisti................................................................................................300 l/dan/osobi


40

- zaposleni..........................................................................................100 l/dan/osobi - korisnici i posjetitelji..................................................................................15 l/dan Prema očekivanom broju korisnika i primjenjenom normativu za specifičnu potrošnju dobivaju se daljnji pokazatelji potrebnih količina vode: A. Stanovništvo - Srednja potrošnja: Q sn = 585 x 250 l/dan = 146,25 m3/dan - max. dnevna potrošnja: Q dn = 1,40 x 146,25 = 204,75 m3/dan - max. satna potrošnja (16 sati) Qh = 0,06 x 204,75 = 12,29 m3/h - q = 3,41 l/sec. B. Turisti - Srednja potrošnja: Q sn = 845 x 300 = 253,5 m3/dan - max. dnevna potrošnja: Q dn = 1,2 x 253,5 = 304,2 m3/dan - max. satna potrošnja Qh = 0,06 x 304,2 = 18,25 m3/sat - q = 5,07 l/sec. C. Zaposleni - Srednja potrošnja: Q sn = 85 x 100 = 8,5 m3/dan - max. dnevna potrošnja: Q dn = 1,5 x 8,5 = 12,75 m3/dan - max. satna potrošnja Qh = 0,06 x 12,75 = 0,77 m3/sat - q = 0,21 l/sec. D. Korisnici i posjetitelji - Srednja potrošnja: Q sred = (550+200)x15 l/dan = 11,25 m3/dan - max. dnevna potrošnja Qdn = 1,5 x 11,25 = 16,88 m3/dan - max. satna potrošnja: Qh = 0,06 x 16,88 = 1,01 m3/sat - q = 0,28 l/sec. - Ukupna max. satna potrošnja: q = 0,28 + 0,21 + 5,07 + 3,41 = 8,97 l/sec. E. Potrebne količine vode za protupožarnu zaštitu Obzirom na veličinu zone treba računati na mogućnost 1 istovremenog požara za čije će se gašenje moći istovremeno koristiti 2 nadzemna hidranta Ø 80 mm. Za ovu namjenu potrebno je iz javnog vodoopskrbnog sustava osigurati kočinu vode od: Qpož = 2 x 8,0 = 16 l/sec. Pri tome minimalni tlakovi u vodovodnoj mreži trebaju iznositi 4,0 bara. F. Ukupna potrebna količina vode Prema okvirnoj kalkulaciji maksimalne satne količine vode utvrđen je mjerodavni ukupni protok od 24,97 l/sec koji će zadovoljiti glavni longitudinalni cjevovod kroz čitavo područje sa dimenzijom PVC Ø 160 mm.


41

3.3.4. Kanalizacija Pravilno rješenje odvodnje fekalnih i oborinskih voda predstavlja posebno značajan preduvjet zaštite okoliša i osiguranja potrebnog sanitarno - tehničkog standarda u urbanom području. Izneseni uvjeti zaštite okoliša još su naglašeniji u turističkim područjima, čiji se opstanak i daljnji razvitak bazira prvenstveno na visokom standardu očuvanosti prirodnog okoliša, u ovom slučaju morskog akvatorija. Upravo kao rezultat uvažavanja nužnosti očuvanja visoke kvalitete okoliša, na priobalnom području Istre, a posebno na okolnom obalnom potezu oko naselja Funtana (potez Poreč - Vrsar) realiziran je kvalitetan način zbrinjavanja otpadnih voda. Tako je čitavo navedeno priobalno područje obuhvaćeno u okviru jedinstvenog sustava odvodnje (kanalizacijski sustav Poreč - jug) s magistralnim priobalnim transportim cjevovodom, gdje se putem tlačnih i gravitacijskih vodova (s pumpama i retencionim bazenima) otpadne vode usmjeravaju prema uređaju za pročišćavanje. Postojeći uređaj za kondicioniranje otpadnih voda smješten je na lokaciji “Debeli Rt” u zoni “Poreč-jug”, te je danas izveden samo s fazom mehaničkog pročišćavanja. Kapacitet uređaja zadovoljava protok od 220 l/sec. Dimenzioniran je na opterećenje od ES = 5000, te se pročišćene otpadne vode ispuštaju na udaljenost od oko 1000 m kroz pomorski ispust PEHD 500 mm. Stalno praćenje kvalitete mora ukazuje na uklapanje u Zakonom uvjetovane čistoće mora koja se nalazi u okviru II. kategorije. Planom obuhvaćeni prostor, kao jedna manja zona unutar područja naselja Funtana, čini također dio naprijed navedenog regionalnog sustava odvodnje otpadnih voda. Naime, postojeći kanalizacijski sustav naselja (izveden kao razdjelni) povezan je preko tlačnih i gravitacijskih kolektora na magistralni transportni cjevovod smješten uz zapadni, sjeverni, južni i istočni rub planskog obuhvata. Postojeća kanalizacijska mreža za prihvat otpadnih voda naselja razvijena je, uvažavajući konfiguracijske uvjete terena, u dva sliva. Zapadni sliv gravitira prema priobalnom kolektoru i crpnoj stanici CS “Puntica”. Preko postojeće mreže kanalizacijskih cjevovoda na zapadnom dijelu naselja (Ø 200 mm i Ø 250 mm) otpadne vode se gravitacijski vode prema CS “Puntica”, odakle se tlače prema sjevernom rubu razmatranog područja (tlačni cjevovod Ø 160 mm). Nakon postignute dovoljne visine, otpadne vode ulaze u gravitacijski cjevovod Ø 315 mm, preko kojega se uključuju u regionalni sustav uz Istarsku ulicu. Istočni sliv prihvaća otpadne vode s dijela izgradnje uz ulice Istarska, Coki i Ribarska, te ih preko gravitacijskih kolektora PVC Ø 200 mm uvodi u glavni transportni cjevovod. Proračun ukupnih količina sanitarne otpadne vode Prema proračunu utroška vode, maksimalna dnevna količina potrošne sanitarne vode obuhvaća Q dn = 204.750 + 304.200 + 12.750 + 16.880 = 538.580 l/dan Količina sanitarne vode koja odlazi u kanalizaciju iznosi: Qsec = Qdn / T x 3600 = 538.580 / 10 x 3600 = 14,96 l/sec. Q max sec = Q sec x KS = 14,96 x 3 = 44,88 l/sec.


42

Navedena količina otpadne vode mjerodavna je za dimenzioniranje odvodnih cjevovoda. Minimalna dimenzija glavnih gravitacijskih cjevovoda usvojena je sa profilom Ø 250 mm iz razloga održavanja kanalizacijskog sustava. Samo kraći ogranci, u okviru izgrađenih dijelova naselja, koji se priključuju na već izgrađeni sustav manjih dimenzija (Ø 200) izvode se sa PVC Ø 200 mm. Radi kvalitetnijeg ispiranja cjevovoda, posebno kod malenih brzina oticanja i malenih padova u iste se uključuje i dio oborinskih voda. Obzirom na potrebe proširenja zona izgradnje utvrđene ovim Planom dolazi do korekcije trasa postojećih kanalizacijskih koridora i izgradnje novih dijelova mreže. Premještanje postojećih cjevovoda i izgradnja novih, u pogledu trasa usmjerava se prvenstveno u koridore planiranih ili postojećih ulica. Tako se postojeći južni kolektor Ø 315 min premješta iz nove zone izgradnje u novu južnu ulicu. Također i postojeći kolektor, koji je izgrađen ispod objekata uz “Put Perila” izmješta se iz zone izgradnje u taj put. Novi dio mreže (uključivo i izmještene cjevovode) pokriva potrebe postojećih i novih objekata, a sami se cjevovodi izvode od PVC cijevi (bolje oticanje) Ø 200 i 250 mm. Čitav novi dio mreže izvodi se kao gravitacijski, te se uključuje u postojeći sustav, koristeći izvedene objekte (CS “Puntica”). Oborinske vode naselja prihvaćaju se kroz oborinsku kanalizaciju, smještenu u okviru kolnika prometnih površina. Oborinska kanalizacija se izvodi s betonskim cijevima Ø 400 i Ø 600 mm. Kolektori se izvode kao kratki, te se najkraćim putem (nakon separatora pijeska i masti) usmjeravaju prema reguliranom oborinskom kanalu, koji na taj način prihvaća i oborinske vode naselja. Dio oborinskih voda, koje ne gravitiraju prema postojećim oborinskom kanalu, prihvaćaju se kolektorima u putu za AC “Puntica” i Istarskoj ulici. Proračun ukupnih količina oborinske vode Mjerodavna oborina (2) Količina mjerodavne oborine usvojena je sa q = 164 l/sec, što odgovara kiši trajanja 25 min i trogodišnjem povratnom periodu. Ovaj podatak usvojen je prema analitičkom postupku provedenom prema FAIR - GEYER - MORRIS-u. Koeficijent dotoka - otjecanja (K) Koeficijent dotoka usvojen je prema postojećim normativima za naseljene gradske četvrti: Usvojeni koeficijent K = 0,44.

Slivne površine (F) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 16,24 ha. Obzirom na konfiguraciju terena, može se generalno konstatirati postojanje tri osnovna slivna područja (sjeverni i južni prema kanalu, te sjeverni i istočni prema ulici za Punticu i Istarskoj ulici), koji orijentaciono obuhvaćaju maksimalno po 33% ukupne površine obuhvata odnosno: Ukupna gravitirajuća površina pojedinog sliva iznosi F = 53.592 m2 Koeficijent zakašnjenja (ϕϕϕϕ) Koeficijent zakašnjenja po Shonnenfeldt-u zbog relativno kratke dužine kanala uzet je sa (ϕ) = 1.


43

Koeficijent nejednolikosti oborine (ξξξξ) Ovaj koeficijent je također zanemaren zbog relativno kratke dužine kanala, tj. uzet je sa ξ = 1. Naime, primjenom Frühlingove formule ξ = 1 - 0,005 L, vidljivo je da se utjecaj ovog koeficijenta na rezultat može zanemariti. Dimenzioniranje kanala provedeno je prema formuli: Q ob = F x q x Ksr x ξ x ϕ = 53.592 x 0,0164 x 0,44 x 1 x 1 = 386,72 l/sec. Odabrani profil na kraju slivnog područja, prije ulaska u kanal (uključivo separatori pijeska i masti) iznosi Ø 500 mm. Za maksimalno punjenje od 1,0 D, maksimalna protoka kod pada od 0,8% iznosi za betonske cijevi Q = 419,2 l/sec uz brzinu od 2,36 m/sec. Svi kanalizacijski vodovi oborinske kanalizacije izvest će se od betonskih ili PVC (alkaten) cijevi spojenih na utor s gumenom brtvom. Nakon polaganja kanalizacijski vodovi se isputuju na tečenje i vodonepropustnost. Kontrola kanalizacijskog sustava vršit će se putem tipskih revizionih okana na svakih 30 - 50 m, pokrivenih ljevano željeznim poklopcima i ugrađenim tipskim stupaljkama za silaz u reviziona okna. Okna će se izvesti od armiranog betona s dodatkom za vodonepropustnost.


44

3.3.5. ELEKTROOPSKRBNA MREŽA Uvod Ovo rješenje opisuje opskrbu električnom energijom dijela naselja Funtana na području zone “Coki” u okviru Detaljnog plana uređenja zone Coki. Na temelju podataka o veličini stambenih i ostalih funkcionalnih sadržaja na prostoru obuhvata urbanističkog rješenja potrebno je utvrditi ukupnu vršnu prividnu snagu elektroenergetske mreže, koja je potrebna za kvalitetnu opskrbu električnom energijom novourbaniziranog dijela naselja.

POSTOJEĆE STANJE Unutar zone zahvata urbanističke razrade postoji oko 120 stambenih objekata te manji broj javnih, poslovnih i poslovno-stambenih građevina. Niskonaponska mreža je dijelom kabelska, dijelom zračna, uz napajanje objekata preko slobodnostojećih razvodnih oramara (SSRO) i razvodnih ormarića s mjernim uređajima (ROZ) uglavnom smještenih u prizemlju objekata. U dijelu naselja koji se razmatra ovim Planom postoji javna rasvjeta. Područje i stanovništvo

Detaljni plan obuhvaća sjeverni rubni dio naselja Funtana, s postojećom izgradnjom lociranom uz ulice: Istarska, Ribarska, Coki, Grgeti, Put perila, Bernarda Borisia, uključivo put za kamp Puntica. Ukupna površina zone obuhvaćene ovim Planom iznosi 16,24 ha na kojoj prema procjeni vezano uz izgrađene objekte živi ukupno 432 stalna i povremena stanovnika u 120 domaćinstava (objekata).

Prosječna gustoća naseljenosti u zoni iznosi 26,60 st./ha (88,52 st/ha samo u prostoru stambeno-poslovne namjene), a prosječan broj članova domaćinstva je 3.60 stanovnika. Posebnu specifičnost područja predstavlja promjena broja korisnika tijekom godine, s naglaskom na ljetnoj - turističkoj sezoni. Naime, osnovnu namjenu prostora predstavljaju objekti stambeno-poslovne (turističke namjene). Pretpostavlja se da tijekom ljeta dolazi do povećanja broja korisnika za oko 600 turista smještenih unutar kapaciteta privatnog smještaja u sklopu stambenih objekata: Na taj način i potrošnja električne energije kao i opterećenje sustava varira tijekom godine i kroz dnevni period. Temeljem iznesenog, može se konstatirati da ukupni broj korisnika u zoni Coki iznosi oko 1075. Opskrba električnom energijom Osnovni izvor napajanja ovog područja je TS 10 (20)/0.4 kV “Coki” (snage 250 kVA) koja je s ostatkom elektroenergetskog sustava naselja spojena preko 10 (20) kV dalekovoda (prema priloženoj karti) i to prema TS 10 (20)/0,4 kV Funtana - Tornjić i TS 10 (20)/0,4 kV - AC Istra 2. Osim toga preko postojeće TS “Coki” napaja se i TS 10 (20)/0,l4 kV Puntica (preko kabelske veze) radi podmirenja potreba autokampa “Puntica”. S obzirom na predviđeni razvoj razmatranog područja, a na temelju podataka o veličini stambenih i ostalih funkcionalnih sadržaja na prostoru obuhvata urbanističkog rješenja, potrebno je utvrditi ukupnu prividnu snagu elektroenergetske mreže, koja je potrebna za kvalitetnu opskrbu električnom energijom novourbaniziranog naselja.


45

Buduće stanje Na razmatranom području predviđena je izgradnja više stambeno-poslovnih, poslovno-stambenih i poslovnih objekata, pa unatoč zamjene postojećeg transformatora u TS 10 (20)/0,4 kV “Coki” novim transformatorom od 630 KVA, ista neće imati dovoljan kapacitet da bi zadovoljila potrebe potrošača u budućnosti. Elektroenergetski razvod Radi pokrivanja ukupne potrošnje energije predviđa se izgradnja tipske montažne transformatorske stanice 10 (20)/0,4 kV i to u priobalnom dijelu razmatranog područja izvan obuhvata Plana uz Ribarsku ulicu (TS Grgeti) Predviđena snaga te nove TS 10 (20)/0,4 kV “Grgeti” je 630 kVA, s tim da bi u početku tamo mogao biti instaliran transformator 400 kVA, koji bi se naknadno s obzirom na porast potrošnje u budućnosti zamjenio jačim. Planirana TS 10 (20)(0,4 kV “Grgeti” bit će 10 (20) kV kabelima XHP 48 A - 3 x 150 mm2 spojena na postojeću TS 10 (20)/0.4 kV “Coki” preko TS “Puntica” uz osiguranje kabeleske veze i prema TS 10 (20)/0,4 kV “AC - Istra 2” radi zamjene za ukinuti dalekovod. Obzirom na energetsko i naponsko stanje u postojećoj mreži, novo povezivanje na glavnu točku napajanja (izvan obuhvata ovog Plana) provodi se u pravcu TS “Funtana - Istok”. Novi kabelski vod realizirati će se iz TS “Funtana - Istok” (kao zamjena za postojeći 10/20 kV dalekovod) na pravcu uz Ribarsku ulicu sa odvojkom do nove TS 10(20) kV lociran uz ambulantu. Preko nove TS “Ambulanta” orijentacione snage 400-630 kVA ostvaruje se kabelska veza prema postojećoj TS “Coki” čime se realizira zamjenski kabelski vod umjesto ukinutog postojećeg 10 (20) kV dalekovoda. Naime, obzirom na planiranu izgradnju za potrebe budućeg proširenja naselja potrebno je ukinuti postojeći dalekovod koji iz pravca TS “Funtana - tornjić” napaja TS “Coki” i TS “AC Istra 2”, te se spoj u oba pravca provodi novim kabelskim povezivanjem. Dio potrošača bi se trebao napojiti i iz planirane TS 10/(20)/0.4 kV “Grgeti”. Niskonaponska mreža napajana iz novoplanirane TS 10(20)/0.4 kV “Grgeti” također bi se trebala kablirati. Presjeke kabela treba odrediti prema strujnom opterećenju, padu napona i struji kratkog spoja. Mjerenje potrošnje električne energije za poslovne prostore treba izvesti brojilima radne i jalove energije uz obaveznu ugradnju tropolnih strujnih ograničavala (limitatora), a za kućanstva direktnim brojilima radne snage 3x230/400 V,10-40 A, kl. 2. Mjerne uređaje za mjerenje potrošnje električne energije instalirati prema tehničkim uvjetima za obračunsko mjerno mjesto smještenim u ROZ uz ulaze u objekte. Zaštitu od previsokog dodirnog napona izvesti u TN sustavu automatskim isključenjem zaštitnih uređaja uz obvezatnu ugradnju temeljnog uzemljivača i izvesti izjednačavanje potencijala prema tehničkim propisima i standardima. U lokalima (poslovnim prostorima) i u kućanstvima instalacija će biti podžbukana. Unutarnju rasvjetu treba izvesti odgovarajućim svjetiljkama odabranim prema veličini i namjeni pojedinih prostorija. Građevine treba zaštititi od atmosferskih pražnjenja odgovarajućim gromobranskim instalacijama.


46

Javna rasvjeta Predviđa se postavljanje javne rasvjete uz poteze novih kolnih i pješačkih površina, te planirane objekte. Kod izrade idejnog rješenja javne rasvjete treba voditi računa da se ista uklopi u arhitektonsku strukturu naselja u svojoj dnevnoj i noćnoj slici, pri čemu je napravljen kompromis između svjetlotehničkih i estetskih zahtjeva. Javna rasvjeta treba biti prilagođena uvjetima prometa:

Unutar planiranog naselja:

• vrsta prometnice: lokalna u stambenom naselju • vrsta prometa: motorni i mješoviti • brzina prometa: mala • gustoća prometa: mala • potreba raspoznavanja boja: srednja

Iz gornjeg slijedi da odgovara javna rasvjeta klase C (rasvjetljenost 10 lx uz jednolikost rasvjete od 25%). Rasvjetne armature moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni. Za javnu rasvjetu trebali bi se upotrebiti kabeli PP41-A 4x25 mm2

(alternativno PPOOA - 4 x 25 mm). Paljenje rasvjete bi trebalo biti automatsko (luksomatom). Režim rada trebao bi biti cjelonoćni - polunoćni.

Rasvjeta bi se trebala uklopiti u arhitekturu razmatranog područja i naselja u cjelini. Za rasvjetu klase C preporuča se izvor svjetlosti VTFE 1x250 W (npr. TIVOLI ZATVORENI - proizvođača TEP). Predviđena visina stupova je 6 m. Svjetiljke bi trebale biti djelomično zasjenjene i uz stambene objekte bi trebale imati refraktore. Zaštita od opasnog napona dodira, kod javne rasvjete, treba se riješiti sustavom nulovanja (sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, treba pouzdano povezati zaštitnim vodičem, a nul vodič i zaštitni vodič trebaju se pouzdano povezati u TS).

Zaštitu od atmosferskog pražnjenja treba izvesti na slijedeći način:

• Stup u cjelini služi kao hvatači i odvodni uređaj gromovodne instalacije, • na dnu stupa odmah iznad temelja s vanjske strane predviđen je vijak za pričvršćivanje

trake za uzemljenje Fe/Zn 25x4 mm, • traka uzemljenja polaže se u zajednički kabelski rov s kabelima javne rasvjete na cijeloj

dužini kabelske trase. Procjene buduće potrošnje el. energije i raspodjela opterećenja U naselju je uz postojećih 120 pretežito stambeno-poslovnih (turističkih) objekta predviđena izgradnja 49 novog stambeno-poslovnog, poslovno-stambenog i poslovno-javnog objekta, prosječne katnosti 2.5-3,0 (P+1, P+2). Procjenjeno je da će za javne i poslovne potrebe biti namjenjeno 4% ili 2 nova objekta, poslovno-stambena namjena obuhvaća 18% nove izgradnje (9 objekata) dok stambeno-poslovna (turistička) izgradnja učestvuje sa 78% (40 objekata).


47

Za proračun snage individulanih potrošača pretpostavljena su 3 standarda kućanstava1 u naseljima gradskog tipa i to:

• GA2, 10 % kućanstava nnPn

⋅+⋅= 99.271.0 6500 kWh/god.

• GA3, 40 % kućanstava nnPn

⋅+⋅= 64.260.0 4500 kWh/god.

• GB3, 50 % kućanstava nnPn

⋅+⋅= 99.146.0 4500 kWh/god. Domaćinstva Na razmatranom području zatečeno je oko 120 izgrađenih stambenih jedinica (domaćinstava) stalnog i povremenog stanovanja, dok je Planom predviđena izgradnja 49 novih objekata sa dodatnim kapacitetima - stambenim prostorom za turistički smještaj. Ukupni broj stambenih jedinica sa različitom namjenom i načinom korištenja iznosi: - postojeće stambene jedinice (domaćinstva) 120 (432 stanovnika), - postojećih 250 jedinica za turistički smještaj stanovnika u okviru postojećeg

stanovanja (600 turista), - nove stambene jedinice (domaćinstva) 47 (153 stanovnika), - nove 94 jedinice za turistički smještaj u okviru postojećeg stanovanja (245 turista). Planom predviđeni broj od ukupno 511 jedinica (stanovanje = 167, turizam = 344) unutar 167 stambeno-poslovnih (turističkih) objekata (stanovnika i turista) raspoređen je prema standardu potrošnje, kako slijedi:

52 jedinica - domaćinstava GA2 uz potrošnju od Pn1 = 58,5 kW 204 jedinica - domaćinstava GA3 uz potrošnju od Pn2 = 163,5 kW 255 jedinice - domaćinstava GB3 uz potrošnju od Pn3 = 152,3 kW UKUPNO DOMAĆINSTVA Pnd = 374,3 kW

S obzirom na centralni položaj i blizinu TS 10 (20)/0.4 kV “Coki” smještenu uz Ribarsku ulicu, ista će napajati većinu stambenog-turističkog područja. Obzirom na ukupno područje napajanja i predviđenu potrošnju biti će potrebno postojeći transformator od 250 kVA zamjeniti jačim snage 630 kVA. Naime, osim iskazane potrošnje, očekuje se da će oko 7,5% objekata imati i određene dodatne poslovne sadržaje (trgovina, ugostiteljstvo, usluge i sl.), što obuhvaća 18 objekata sa orjentacionom površinom od maksimalno 3500 m2, pa se uz pretpostavljenu dodatnu snagu od 70 W/m2 (dio do 30% koristi se preklapanjem iz dijela kalkulirane potrošnje stambenog objekta) treba osigurati dodatna snaga od 245,0 kW. Time se ukupna potrošnja iz stambeno-turističke i poslovno-stambene (i turističke) zone zaokružuje na ukupno 619,3 KW, što se može pokriti s novim transformatorom snage 630 kVA, u TS “Coki”. Osim TS “Coki” energetski dio potreba ovog područja pokriva se i preko nove TS “Ambulanta” (630 kVA), koju osim dijela zone “Coki” električnom energijom snabdijeva i druge dijelove naselja izvan obuhvata ovog Plana (Funtana “Centar”, Funtana “Zapad).

1 "Upute za projektiranje distribucijskih NNM", Institut za elektroprivredu i energetiku d.d., Zagreb 1994.


48

Javna i poslovna namjena Značajniji objekti javne namjene predviđeni su u okviru obalnog centra, a sastoje se od dvije grupe objekata s ukupnom površinom 5044,11 m2 uz pretpostavljenu snagu od 100 W/m2 dobiva se ukupna potrebna snaga od 505,0 kW. Energetske potrebe ove zone pokrivaju se izgradnjom nove transformatorske stanice snage 630 kVA izgrađene neposredno uz ovu zonu potrošnje (TS 10(20)/0,4 kV “Grgeti”). Nova transformatorska stanica TS 10 (20)/0,4 kV “Grgeti” povezana je kabelskom vezom na TS 10 (20)/0,4 kV “Coki”, te osim energetskih potreba obalnog centra pokriva i dio stambeno-turističke zone Funtanta “Zapad” locirane izvan obuhvata ovog Plana. Javna rasvjeta Za rasvjetu područja predviđeno je postavljanje tipa rasvjetnih tijela prema izboru lokalne distribucije, na udaljenosti 15 - 20 m i svjetiljki (snaga pojedine svjetiljke je 1x250 W, s predspojnim uređajima 1x268 W). U planiranom naselju, a prema preporukama2, napravljen je proračun s izvorom svjetlosti VTFE 1x250 W. Ovaj izvor svjetlosti daje svjetlost bijele boje. Dobivena je srednja rasvjetljenost 10.6 lx, uz jednolikost rasvjetljenosti 26 % što u potpunosti zadovoljava klasu C javne rasvjete. Za napajanje javne rasvjete odabran je kabel PP41-A 4x25 mm2 jer se taj tip kabela standardno koristi za tu namjenu.

Spoj javne rasvjete na energetsku mrežu realizirati će se posredno iz postojeće i nove TS 10 (20)/0,4 kV na koje će se vezati slobodnostojeći razvodni ormari, koji će se koristiti i za napajanje javne rasvjete. Konačni izbor načina napajanja javne rasvjete (iz TS ili preko SSRO) odredit će se prilikom izrade projektne dokumentacije.

Proračun ukupne vršne snage napajane iz TS 10/(20)/0.4 kV “Coki” i “Grgeti” i “Ambulanta”

Tablica 3 POTROŠAČI VRŠNA SNAGA (kW)

domaćinstva 374,30 javna namjena 501,50 mala privreda 245,0 javna rasvjeta 20,0 UKUPNO 1144,80 gubici u mreži 8 % 91,26 UKUPNA SNAGA 1236,06 uz koeficijent istodobnosti 0.8 988,85 Uz faktor snage 0.95 ukupna snaga transformacije (kVA)

1040,89

S obzirom na planirani razvoj područja uočava se da će postojeća TS 10 (20)/0,4 kV “Coki” snage 630 kVA te nove TS 10 (20)/0,4 kV “Grgeti” snage 630 kVA i TS 10 (20)/,4 kV “Ambulanta” snage 630 kVA biti dovoljne za zadovoljenje potreba potrošača za električnom energijom unutar obuhvata Plana, uključivo i dijelove područja Funtana “Centar” i Funtana “Zapad”.

2 E. Širola: “Preporuke za javnu rasvjetu”; Elektrokovina, “Svjetlotehnički priručnik”


49

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA 3.4.1. Uvjeti i način gradnje 3.4.1.1. Uvjeti gradnje Unutar razmatranog područja predviđene su različite namjenske kategorije izgradnje s realizacijom kroz dva osnovna tipa izgradnje. Kod toga dio objekata predstavlja posve novu izgradnju izvan kontakta s postojećom strukturom, dok se određeni opseg nove izgradnje rješava i u neposrednom kontaktu - povezivanju s postojećim strukturama. Dijelovi razmatranog područja predviđeni za novu izgradnju površine 4,15 ha rješavaju se na način formiranja posve nove parcelacije u prostoru, zadržavajući maksimalno zatečenu mrežu parcelacije u okvirima novog prostorno-oblikovnog rješenja pojedinog dijela zone Coki. Pri tome se formiraju građevinske parcele zasebno za svaku pojedinu građevinu, koje se po svojoj površini za slobodnostojeće objekte kreću od minimalno 500 m2 (468 m2) do maksimalno 2330 m2, uz prosječno nešto veće parcele nove izgradnje s namjenom za poslovno-stambenu izgradnju s rasponom između 700 i 1000 m2. Također i dvije nove parcele lokalnog / priobalnog centra (javno-poslovne funkcije sa stanovanjem) na zapadnom rubu razmatranog područja formiraju se preparcelacijom zahvaćajući prvenstveno dio parcele AC “Puntica” s ukupnom površinom 3036,68 m2. Druga značajnija parcela namijenjena je za realizaciju parka sa sadržajima dječjeg igrališta i locirana između Ribarske i nove južne ulice s orijentacionom površinom od 2200 m2. Značajna je i parcela između Ribarske ulice i Coki,

površine 1388 m2

a namijenjena je za izgradnju tržnice. Kao što je izneseno nova parcelacijska mreža formirana je uz maksimalno poštivanje postojećih granica katastarskih čestica, uvažavajući pri tom okvirno postavljeni standard minimalne površine parcele od 500 m2 koji treba zadovoljiti što veći broj parcela. Radi toga se postojeće neizgrađene parcele koje nisu mogle zadovoljiti postavljeni uvjet rješavaju: � povezivanjem s okolnim manjim, uz postizanje minimalne zajedničke površine od 450-

500 m2, uz izgradnju dvojnih objekata, � priključivanjem dijela veće okolne čestice čime jedna i druga čestica dobivaju mogućnost

izgradnje objekta, � pridruživanjem manje čestice postojećoj (već izgrađenoj) radi ostvarivanja mogućnosti

dodatne izgradnje ili veće prostornosti (vrta, parkinga ili sl.) izgrađene čestice. Ukoliko se ne postigne niti jedna od navedenih mogućnosti, malene čestice zadržavaju se kao neizgrađene. Unutar čitavog razmatranog prostora u parcele javne namjene spadaju: korito reguliranog oborinskog kanala, prostori prometne infrastrukture (ulice, pješačke staze, parkirališta) te parkovne i uređene zelene površine. Sva nova izgradnja postavlja se svojim glavnim - obveznim građevnim pravcem (glavnim pročeljem) na određenoj udaljenosti od regulacijskog pravca kolno-pješačke ili pješačke ulice ovisno o kategoriji prometnice. Tako se kod lokalne pristupne ulice treba obvezni građevinski pravac odmaknuti od regulacijskog pravca prometnice na minimalnu udaljenost od 5,0 m, dok kod županijske ceste ista udaljenost iznosi 10,0 m. Bočni razmaci između gradivog dijela čestice i granice parcele iznose min. 3,0 m u

izgrađenom, a 4m u neizgrađenom dijelu naselja, odnosno udaljenost do stražnje granice parcele treba iznositi min. 5,0m. Iznesene dimenzije udaljenosti do rubnih dijelova parcele


50

predstavljaju planski minimum za ostvarenje potrebne kvalitete i standarda uređenja urbanog prostora te osiguravaju neophodnu protupotresnu i protupožarnu sigurnost. Temeljem naprijed utvrđenih minimalnih odstojanja gradivog dijela čestice od rubova parcele i javne (prometne) površine definirana je površina gradivog dijela čestice. Taj prostor koristi se u jednom svom dijelu za izgradnju novog objekta u skladu s koeficijentom izgrađenosti (Kig) koji je ovim Planom utvrđen do 0,30 (30% površine parcela) za objekte namjene M1 i M2, te za prostor lokalnog centra. Unutar gradivog dijela čestice treba locirati sve objekte na parceli, koji obuhvaćaju: � stambeno-poslovni, poslovno-stambeni ili javno-poslovni, � garaže, samo u zonama stanovanja, � pomoćne objekte, samo u zonama stanovanja (spremišta, priručne radionice, kotlovnice

centralnog grijanja). � manje poslovno-radne objekte (bez negativnog utjecaja na okoliš), samo u zonama

stanovanja. Potreba reguliranja izgleda i ujednačenog oblikovanja urbane strukture rezultirala je definiranjem maksimalne visine izgradnje. Tako se stambeno poslovni objekti limitiraju sa visinom P+1+Pks (faktor visine 2,5), a dio poslovno-stambenih, uključivo i javno-poslovne objekte sa visinom P+2 (faktor visine 3,0). Temeljem tako regulirane visine izgradnje u skladu s odredbama Zakona utvrđen je maksimalni koeficijent iskorištenosti parcele sa Kis = 0,80. Područja postojeće izgradnje zadržavaju se kao prostori za održavanje i manje zahvate sanacije građevina, površine oko 0,70 ha, te zone na kojima su predviđene i omogućene veće intervencije u postojeću strukturu (sanacija građevina i dijelova naselja - promjena stanja građevina (uklanjanje, zamjena, rekonstrukcija, obnova) sa površinom od oko 4,60 ha. Unutar zona održavanja i sanacije predviđeni su zahvati dogradnje i nadogradnje postojećih objekata do maksimalne visine, P+1+Pks izgradnje nedostajućih garaža uz promjenu namjene, obnovu (prvenstveno redizajna pročelja), te uklanjanje građevinski nekvalitetnih dijelova i izgradnju zamjenskih objekata. 3.4.1.2. Način gradnje Obzirom na način gradnje, mogu se razlikovati slijedeća područja s osnovnom tipologijom objekta. � tip jednoobiteljskih objekata, koji obuhvaća postojeće manje objekte izgrađene uz Ulice

Coki, Grgeti i B.Borisia, a izvedene kao dvojni ili skupni objekti, � tip višeobiteljskih objekata (s više stambenih jedinica za stanovništvo i turiste), koji se

sastoji od dijela postojeće izgradnje (veći objekti) i planiranih zona sa tretmanom buduće izgradnje kao višeobiteljski (stambeno-turistički ili poslovno-turističko-stambeni). Unutar ovih zona tipologija izgradnje obuhvaća samostojeće, dvojne i skupne objekte.

Način gradnje obuhvaća i mogućnosti realizacije izgradnje jednoobiteljskih objekata (tipa dvojni) i na parcelama formiranim kroz objedinjavanje dvije manje susjedne parcele podjednake površine radi postizanja uvjetovane minimalne površine parcele od 500 m2. Naime, u tom slučaju moguće je unutar gradivog dijela čestice (podijeljenog spojnom linijom - međusobnom granicom ranijih parcela) ostvariti izgradnju dvojnog objekta. Ova mogućnost može se realizirati samo u slučaju da pojedini gradivi dio čestice (koji ulazi na jednu i drugu Planom objedinjenu parcelu) nije manji od 200 m2 sa jednom (manjom) dimenzijom minimalno 9,0 m.


51

3.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti Zaštita cjelina i vrijednosti može se postići planiranjem i provođem planova. Planiranjem, odnosno provođenjem prostornih planova obvezuje se:

– očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti

obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije,

– odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode,

– osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito

pomorskog dobra,

– očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju,

organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja,

– uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

U naselju Coki ne može se planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o

uvjetima građenja za građevine namijenjene za:

– istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

– skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena,

– uzgoj plave ribe,

– vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.),

– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,

– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

U građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za

stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom

dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom građevinskom području izvan

naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova

pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih

energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po

svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih

površina.

3.4.2.1. Prirodne i prostorne vrijednosti Područje obuhvaćeno Planom ima, obzirom na već dostignuti stupanj uređenja prostora, određene ambijentalne vrijednosti, dok su prirodne vrijednosti prvenstveno iskazane u okviru postojeće vegetacije uz autokamp “Puntica” i slobodne parkovno uređene površine. Daljnje unapređenje prirodnih i ambijentalnih vrijednosti postiže se proširenjem parkovnih površina i njihovim uređenjem za prihvat određenih sadržaja (dječja igrališta, manje površine sporta i rekreacije, boravak stanovništva, kiosci i dr.). Osim proširenja zelenih i parkovnih površina predviđa se realizacija niza pješačkih površina koje daju viši standard uređenog urbanog prostora, te osiguravaju kvalitetno povezivanje pojedinih dijelova prostora. Zajedno s pješačkim stazama, odvojenim od kolnih površina Planom je utvrđeno uređenje pješačkog trga i promenade - pješačke zone u okviru priobalnog centra uz morsku obalu. Na taj način se kretanjem kroz prostor korisnici prostora dovode u najdirektniji kontakt s prirodnim i ambijenalnim vrijednostima. Također se paralelno s uređenim oborinskim kanalom realiziraju pješačke staze koje u svom pružanju povezuju različite parkovne i rekreacijske sadržaje.


52

Navedene pješačke pravce pratiti će potezi zelenila - visoke vegetacije (drvoredi) kao prirodno-oblikovno usmjeravajući i zaštitni element unutar izgrađenih dijelova prostora. Ukupno uređenje i urbana oprema trebaju se projektirati u posebnom projektu kojim će se omogućiti postizanje tražene visoke kvalitete uređenja ovog dijela naselja Funtana, čija atraktivnost treba biti i dio ukupne turističke ponude. Drugi važan dio uređenih površina ovog dijela naselja predstavljaju zelene površine koje se tretiraju kao parkovno ili zaštitno zelenilo, ovisno o pojedinoj lokaciji. Parkovni tretman treba svakako ostvariti na već danas djelomično uređenom prostoru južno i sjeverno od Ribarske ulice (tržnica i dječje igralište). Značaj uređenih zelenih površina i općenito prirodnog okruženja u područjima dominantno turističke orijentacije posebno je naglašen. Radi toga su Planom prirodne kvalitete prostora posebno istaknute, te je ostvaren sustav zelenih površina koje prate glavne prometne pravce (kolne i pješačke), odnosno obuhvaćaju i ulaze u pojedine namjenski značajnije zone (lokalni centar, područja poslovno-stambene namjene - M2). Izneseni opis prirodnog okruženja postojeće i planirane izgradnje ukazuje na to da je u okviru Plana izuzetna pažnja posvećena kako očuvanju postojećih zelenih površina tako i značajnoj interpolaciji zelenila unutar zone izgradnje, čime ovaj prostor dobiva i posebne prostorno-ambijentalne vrijednosti. 3.4.2.2. Kulturno-povijesne cjeline i građevine, uključivo ambijentalne vrijednosti Unutar prostornog obuhvata Detaljnog plana uređenja zone “Coki”, kao sjevernog dijela čitavog područja naselja Funtana, nisu zatečene pojedinačne građevine ili povijesne cjeline kulturno-povijesnog značaja sa statusom zaštićenog kulturnog dobra (registriranog, evidentiranog ili preventivno zaštićenog). Postojeća izgradnja predstavlja urbanu strukturu novijeg vremena, te se u okviru ukupne urbane strukture zone Coki samo naziru dijelovi ranijeg ruralnog prostora - objekata na ovom dijelu naselja Funtana. Ovi objekti realizirani u malim grupacijama guste izgradnje, nižu se uz pojedine dijelove Ulice Coki i Grgeti, te predstavljaju samo ambijentalno interesantne dijelove postojeće strukture. Opisani objekti se ovim Planom tretiraju kao vrijedni dijelovi naselja, te su predviđeni za obnovu, sanaciju, rekonstrukciju i revitalizaciju, prvenstveno u pogledu više oblikovno-ambijentalne kvalitete (u tipologiji mediteranske arhitekture) i eventualno promjene namjene, a manje s mogućnosti promjene svog gabarita (dogradnja i nadogradnja).


53

3.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Zadržavanje postojeće kvalitete okoliša, kao i daljnje unapređenje, bez nepovoljnog utjecaja novih zahvata u prostoru, postiže se prvenstveno pridržavanjem utvrđenih rješenja i uvjeta ovog Plana, što se odnosi na: � poštivanje Planom utvrđene namjene prostora, pri čemu treba u fazama daljnje provedbe

očuvati sve uređene zelene i prometne površine, te uvjetovati njihovu realizaciju sa ciljem postizanja potrebnog urbanog standarda i kvalitete oblikovanja javnog urbanog prostora;

� uvjetovanje površine nove građevne parcele sa minimalno 500 m2, kako bi se postigla niža gustoća izgrađenosti prostora te u što većoj mjeri unutar urbanog prostora interpretirale zelene površine na neizgrađenim dijelovima parcela;

� utvrđivanje niže razine izgrađenosti parcele, sa ciljem očuvanja što veće neizgrađene - ali kvalitetno uređene urbane površine naselja,

� ograničenje vertikalnog gabarita građevina stambene i stambeno-poslovne namjene, sa naglašenijim gabaritom priobalne javne zone kao akcentiranjem prostora urbanog centra naselja;

� smjernice za oblikovanje objekata i okolnog prostora koje trebaju omogućiti postizanje ravnoteže u urbanom izgledu novih zona, te njihovim boljim uklapanjem na prostoru između povijesne jezgre Funtane i starog dijela zone Coki;

� definiranje neophodne razine opremljenosti urbanog prostora - zona izgradnje komunalnom infrastrukturom, a posebno kanalizacijom (evakuacija otpadnih voda iz novih zona) i vodopskrbom (protupožarna zaštita).


54

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA


55

0. OPĆE ODREDBE

(1) Detaljni plan uređenja dijela područja naselja Funtana - zone “Coki” (u daljnjem tekstu: Plan) temelji se na smjernicama, ciljevima i ograničenjima utvrđenim u okviru Prostornog plana (bivše) općine Poreč i važećem Planu uređenja manjeg naselja Funtana. Uređivanje prostora utvrđeno ovim Planom usuglašeno je s navedenim smjernicama i ciljevima, poštivajući vrijednosti priobalnog područja, te drugih ambijentalnih kvaliteta prostora (izgrađenog i neizgrađenog dijela), uz uvažavanje zatečenih uvjeta na Planom razmatranom prostoru. (2) Detaljnim Planom uređenja zone “Coki” utvrđuju se uvjeti za namjenu, korištenje, uređivanje i izgradnju (objekata, prometne i druge komunalne infrastrukture), koji osiguravaju kvalitetan urbani standard u zoni obuhvata, te okviri za izradu lokacijskih dozvola kojima se realizira ostvarivanje ovog Plana. (3) Uređivanje prostora, zahvati na građevinama i izgradnja građevina obavljat će se u svrhu privođenja zemljišta (obuhvaćenog ovim Planom) planski definiranoj namjeni. U ostvarivanju osnovnih funkcija i namjena prostora utvrđenih Planom određeni su parametri koji omogućavaju očuvanje njegovih prirodnih i ambijentalnih karakteristika u skladu s potrebama pučanstva ove zone, usklađeno sa preostalim dijelom područja naselja Funtana. (4) Provođenje i realizacija Plana odvijat će se temeljem ovih Odredbi, kojima se definiraju uvjeti namjene i korištenja prostora, način izgradnje, uređenja i obnove dijelova prostora, kao i zaštite svih vrijednosti unutar Planom obuhvaćenog područja. Navedeni uvjeti realizacije buduće izgradnje, odnosno obnove postojeće izgradnje, detaljno su utvrđeni kroz tekstualni i grafički dio koji zajedno predstavljaju jedinstvenu cjelinu za tumačenje i primjenu Plana, a sa ciljem provedbe predviđenih zahvata izgradnje i uređivanja prostora na dijelu urbanog područja naselja Funtana. (5) Područje obuhvata Plana utvrđeno je okvirno-generalno kroz Program mjera za unapređenje stanja u prostoru i ugovorom između naručitelja - općine Vrsar, te stručnog izrađivača Plana - Urbanističkog instituta Hrvatske,d.d. Zagreb, pa je isto definirano kao sjeverni dio naselja Funtana. (6) Detaljne granice obuhvata Plana određene su granicama postojećih parcela i ulica na sijedeći način: Južnu granicu obuhvata Plana na potezu od ulice B. Borisia do Ulice Grgeti, formiraju južni rubovi katastarskih čestica: k.č. 1066, k.č. 1056, k.č. 1049, k.č. 1050/2, k.č. 1051/4, k.č. 1036,

k.č. 1052/5, k.č. 1052/4, k.č. 1021/5, k.č. 1026, k.č. 1025/3, k.č. 1021/3, k.č.1021/4, k.č.1019,

k.č. 1020/3 ide putem k.č. 1013/4 dolazi do ulice Grgeti, koju prati do Ribarske ulice. Granica dalje slijede Ribarsku ulicu do priobalnog puta na zapadnom rubu, te se nastavlja prometnom površinom kroz kamp Puntica (dijelom pristupne ceste) na sjevernom rubu do križanja sa Istarskom ulicom. Istočni rub obuhvata Plana zatvara Istarska ulica, od koje se granica odvaja kod Ulice Bernarda Borisia i ide do naprijed navedene južne granice k.č. 1066 gdje počinje prije opisana južna granica obuhvata ovog Plana. (7) Svi zahvati na prostoru obuhvata Plana vezani uz izgradnju objekata, uređenje prostora ili realizaciju bilo kakovih radova na površini, ispod ili iznad zemlje, mogu se provoditi samo u skladu s uvjetima uređenja prostora utvrđenim u skladu s postavkama Plana, kao i na temelju zakona i drugih propisa.


56

(8) Ostvarivanje ciljeva i zadataka te predviđenog načina uređivanja i korištenja prostora utvrđenog Planom, provodit će se i osiguravati u kontinuiranom procesu, preko nadležnih tijela i ustanova Općine Funtana i Istarske županije. (9) Planom se utvrđuju detaljna prostorno-funkcionalna organizacija prostora, namjena i moguće kapacitiranje izgradnje unutar područja obuhvata, uključivo detaljne uvjete korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina. (10) Na ovom području ne smiju se graditi objekti, koji bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavali život, zdravlje i rad ljudi odnosno ugrožavali postojeće urbane i prirodne vrijednosti, uključivo i okoliš iznad dopuštenih vrijednosti, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (11) Uređivanje prostora i izgradnja unutar Planom obuhvaćenog područja provodi se temeljem izvoda iz tekstualnog i grafičkog dijela Plana koji čine jedinstvenu cjelinu za njegovo tumačenje, primjenu i provedbu. 1.0. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA (1) Funkcionalna organizacija i namjena prostora utvrđena je s aspekta cjelovitosti urbanog prostora naselja Funtana. Utvrđene su prostorne cjeline u skladu s grafičkim prikazom

namjene površina koje zaokružuju područje određene namjene.

(2) Takovim pristupom u izradi Plana postignuta je čvrsta koherentnost ukupnog urbanog prostora, unatoč planskom definiranju organizacije i namjene prostora za jedno ograničeno - izdvojeno područje, te uspostavljena dobra funkcionalna veza s preostalim dijelovima naselja u segmentu namjene prostora, strukturiranja i oblikovanja izgradnje te provođenja prometne i druge komunalno-infrastrukturne mreže. (3) Namjena prostora utvrđena u okviru ovog Plana, kao i strukturiranje na različite korisnike, definirana je na kartografskom prikazu Plana, koji je zajedno sa pripadajućim tekstualnim dijelom mjerodavan za utvrđivanje detaljne namjene površina odnosno za utvrđivanje razgraničenja u pogledu namjene površina za pojedine parcele na području obuhvata Plana. (4) Planiranim uređenjem prostora u okviru obuhvata Plana utvrđena je detaljna namjena površina i objekata za slijedeće funkcije i djelatnosti: A. POVRŠINE I GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE SA PRETEŽITIM

STANOVANJEM – M1 (stambene i stambeno-poslovne građevine) koje obuhvaćaju: • revitalizaciju (sanaciju i rekonstrukciju) postojeće izgradnje stambeno-poslovne namjene, • dogradnju - nadogradnju - djelomičnu prenamjenu postojeće izgradnje, stambeno-poslovne

namjene, • novu izgradnju objekata stambeno-poslovne namjene. B. POVRŠINE I GRAĐEVINE MJEŠOVITE NAMJENE

SA PRETEŽITO JAVNO-POSLOVNIM SADRŽAJIMA SA STANOVANJEM - M2 (JAVNO-STAMBENE I POSLOVNO-STAMBENE GRAĐEVINE)

KOJE OBUHVAĆAJU:


57

• postojeće poslovno-stambene (javno-stambene) objekte s mogućom dogradnjom, nadogradnjom ili većom - manjom promjenom namjene prostora u objektu u korist poslovne namjene,

• planirane - nove objekte poslovno-stambene (javno-stambene) namjene, C. POVRŠINE I GRAĐEVINE JAVNE I POSLOVNE NAMJENE, TE PRATEĆEG STANOVANJE S IZGRADNJOM: • objekata javno-poslovne namjene i stanovanja, D. POVRŠINE I OBJEKTI JAVNE NAMJENE • postojeći objekti na kojima nije dozvoljena promjena namjene (uz mogućnost proširenja), • novi objekti javne namjene (samo u okviru zona javno-poslovne namjene: priobalni

centar) sa manjim učešćem pratećeg stanovanja. E. KOMUNALNI I INFRASTRUKTURNI OBJEKTI F. JAVNI, OPĆEMJESNI UREĐENI OTVORENI URBANI PROSTORI • parkovne površine i zaštitno zelenilo, • pješačke površine, trgovi i terase. • kolne površine, • parkirališne površine, • dječja igrališta, • zelene površine sa sadržajima rekreacije • uređene parkovne i zaštitne zelene površine, • regulirani oborinski kanal. 1.1. (1) Ovisno o Planom utvrđenoj namjeni pojedinog dijela razmatranog područja, potrebama koncentracije sadržaja javne namjene u okvirima zone Coki, te uvjetima zaštite prilikom građevinskih zahvata (vezano uz namjenu, dogradnju-nadogradnju, sanaciju i rekonstrukciju i sl.) na objektima ambijentalne vrijednosti, provedbenim odredbama definiraju se mogući zahvati u okvirima postojećih i planiranih struktura, kako slijedi: − Postojeći ambijentalno interesantni objekti na prostoru uz Uicu Coki, Grgeti i B. Borisia

(pretežito stambeni i stambeno-poslovni objekti), gdje se kroz potencijalnu revitalizaciju zatečene urbane strukture realiziraju novi prostori poslovne i stambene namjene. Unutar ovih uličnih nizova moguća je interpolacija prostora poslovne namjene u ukupnoj etaži prizemlja svih objekata (po potrebi i na etaži I. kata) dok se stambena namjena locira na preostalim dijelovima površine izgrađene u tim objektima. Povećano korištenje prostorija za poslovnu namjenu dopušteno je uz uvjet da ne uzrokuje promjenu izgleda glavnog - uličnog pročelja.

− Planirani objekti mješovite pretežito stambeno-poslovne namjene (M1) locirani su na

pretežito neizgrađenom južnom dijelu preostalog prostora obuhvata Plana (osim uz rubni, istočni i zapadni dio). Uređenje i korištenje ovih zona moguće je nakon dislokacije postojeće infrastrukture i izgradnje novih ulica kojima će se osigurati pristup do pojedine planirane nove parcele ili objekta. Namjena novih objekata planirana je s mogućim


58

poslovnim prostorima na čitavoj površini prizemne etaže uz eventualno (po potrebi) korištenje dijelova drugih etaža objekta samo za poslovnu (prvenstveno turističku) namjenu. Stambena namjena moguća je u svim etažama, ukoliko se u objektu ne predviđa poslovna djelatnost, uključivo i etažu potkrovlja.

− Planirana izgradnja mješovite namjene tipa M2 locirana je u neposrednoj blizini Istarske

ulice kao glavnog prometnog pravca (pretežito poslovni objekti sa stanovanjem). U tim zonama pretpostavlja se obvezno korištenje prizemne etaže objekta za poslovni prostor uz moguće korištenje i drugih etaža, uključivo podrum i potkrovlje. Učešće poslovne namjene treba iznositi minimalno 50% ukupno izgrađene površine u objektu. Obavljanje poslovnih djelatnosti u objektu treba biti u okvirima Zakonom utvrđenih normativa vezano zu zaštitu od buke, zaštitu zraka i dr. te ne smije negativno utjecati na preostalu namjenu građevina i okolne- susjedne parcele-objekte.

− Planirana izgradnja isključive - javno-poslovne namjene sa pratećim stanovanjem (tipa:

K1, K2, T4, D7, M2,) predviđena je u okvirima priobalnog centra na potezu nove pješačke ulice s mogućim formiranjem priobalnog trga. Navedene lokacije (sjeverni i južni dio) realizirati će se kao objekti javno-poslovne namjene s poslovno-financijskim, upravno-administrativnim, kulturnim, turističkim, ugostiteljskim, uslužnim, zanatsko-servisnim i sličnim sadržajima, uključivo i druge sadržaje kompatibilne s ovom lokacijom i osnovnom namjenom objekta. Unutar ovih lokacija moguća je izgradnja prostora za potrebe stanovanja.

(2) Sve naprijed navedene namjenske kategorije unutar postojeće i planirane izgradnje mogu koristiti podrumske i potkrovne-mansardne prostore u objektima, vezano uz osnovnu namjenu objekta, uključivo garažnog ili pomoćnog prostora. (3) Osim izgradnje građevinskih struktura objekata, treba preostale dijelove svake pojedine parcele urediti kao ukrasne zelene površine uz javni prostor ulice te kao zeleni ili gospodarsko-radni na stražnjem dijelu parcele. Unutar svake parcele osiguravaju se potrebne prometne i parkirališne površine prema posebnom standardu, te neophodne pješačke, uređene zelene i druge površine (terase i sl.). (4) Unutar naprijed opisanih zona osnovne namjenske kategorije predviđena je posebna izgradnja pomoćnih prostora ili garaža. Svi potrebni pomoćni prostori trebaju se locirati unutar površine predviđene za izgradnju ili u okviru objekta. Kod tog se pomoćni objekti obvezno lociraju na stražnjem dijelu parcele, udaljeno od javne prometne površine. (5) Pješačke površine, trgovi i terase predstavljaju posebno značajnu namjensku kategoriju zajedničkih javnih površina. Taj značaj je još veći budući da se radi o prostoru koji tangira prometnica (istočne) regionalnog značaja - županijska cesta Ž 5080 s jedne strane, te morska obala s druge (zapadne) strane, pa ga treba urediti na način da se osim uz prometnice, pješačka komunikacija osigurava na posebnim površinama. Unutar zona javne namjene - obalni centar, pješačke površine trebaju obuhvatiti sve objekte, te time omogućiti pristup sadržajima javne namjene u njihovim prizemnim etažama. Obzirom na očekivano okupljanje većeg broja posjetitelja u okviru obalnog centra, izvedene su prostrane pješačke površine koje omogućuju formiranje manjeg lokalnog trga s naglašenom atraktivnom obradom (postava urbane plastike, skulpture, fontane i sl.), te prostora za mirovanje - terasa uz pojedine sadržaje u objektima. Pješačke komunikacije trebaju svojim smjerovima pružanja osiguravati povezivanje ovog prostora u smjeru istok-zapad i sjever-jug.


59

(6) Kolno-parkirališne površine, podrazumijevaju sve površine izvan i unutar Planom utvrđenih lokacija - zona izgradnje, nužnih za pristup do pojedinih objekata i sadržaja (stalni i interventni pristup), odnosno za potrebe prometa u mirovanju vezano uz planirane kapacitete javno-poslovnih i stambenih prostora. U sklopu tih prometnih koridora sadržani su i pješački nogostupi te dijelom i uređene javne zelene površine kao sastavni dio pojedine prometnice. Također, u tim se koridorima, unutar izgrađenog dijela ili zelenog pojasa, treba voditi sva nova infrastruktura vodovoda, kanalizacije, telekomunikacija, elektroopskrbe i javne rasvjete. (7) Parkovno, urbano i zaštitno zelenilo predstavljaju nužnu bio-ekološku, funkcionalnu i ukrasnu kategoriju u okviru zaštite i uređivanja prostora. U sklopu tih površina moguće je provesti opremanje potrebnom urbanom opremom (manja dječja igrališta, manje površine za sport i rekreaciju, i dr.), funkcionalno vezanih uz okolne namjenski usmjerene i izgrađene prostore. (8) Planom se predviđa mogućnost postavljanja privremenih objekata tipa kiosk za obavljanje određenih poslovnih djelatnosti. Poslovna djelatnost u tim objektima treba se prvenstveno kretati u segmentu trgovine, a minimalno u obavljanju ugostiteljske djelatnosti. Načelno se može konstatirati da se njihova lokacija nalazi uz pješačke komunikacije, te dijelom unutar zelenih površina u koridoru prometnih površina (uz centralni parking obalnog centra, kraj južne prometnice, te u okviru zelene površine između parkirališta i uređenog kanala), gdje veličina prostora omogućava njihovo postavljanje. Obzirom na njihov značajan utjecaj na urbani izgled područja, uređenje pojedine lokacije, te utvrđivanje tipa kioska treba odrediti kroz posebnu studiju.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA Mogućnost daljnjeg provođenja detaljno prostorno-planskog dokumenta ovisna je o prilagođenosti planirane parcelacije zatečenim granicama katastarskih čestica. Iz tog razloga je ovim Planom do maksimuma podržana postojeća parcelacija prostora, osim na onim lokacijama gdje postojeće katastarske čestice nisu svojom veličinom i oblikom mogle zadovoljiti osnovne uvjete vezano uz minimalne dimenzije i traženu površinu parcele. (1) Osnovni standard minimalne veličine - površine građevne čestice, utvrđen ovim Planom za sve tipove planiranih objekata, bez obzira na njihovu namjenu, iznosi 500m2. Na katastarskim česticama manje površine nije moguća izgradnja bez njihovog povezivanja s drugim okolnim česticama ili njihovim dijelovima. (2) Maksimalna površina građevne čestice ograničava se na 2500 m2. (3) Dio parcela novih pojedinačnih - slobodnostojećih objekata javno-poslovne, poslovno-stambene i stambeno-poslovne namjene formiran je na svojem rubu prema uvjetima koji proizlaze iz položaja zadržanih područja okolne izgradnje i Planom utvrđene prometne mreže, te drugih zatečenih elemenata u prostoru (reguliran oborinski kanal i dr.).


60

(4) Unutar zatečene javno-poslovne i stambeno-poslovne izgradnje zadržavaju se već formirane parcele pojedinih objekata, uz mogućnost njihovog proširenja na račun okolnih neizgrađenih čestica površine ispod uvjetovanih minimalnih 500m2.

(5) Minimalne dimenzije formirane parcele (u svrhu izgradnje novog objekta), radi poštivanja potrebnog standarda urbane strukture i njezinog oblikovanja, iznose: - Minimalna širina uz javnu prometnu površinu sa koje se ostvaruje pristup na parcelu

treba biti 14,0 m. - Minimalna dubina parcele, od javne prometne površine (s koje se ostvaruje pristup na

parcelu) do stražnjeg ruba parcele treba iznositi 20,0 m. - Dimenzije postojećih, već formiranih i izgrađenih parcela se ovim Planom zadržavaju,

te iste ne predstavljaju ograničenje za eventualnu dogradnju ili nadogradnju postojećih objekata prema drugim uvjetima.

- Radi postizanja potrebnog urbanog izgleda i cjelovitosti urbane strukture Planom je

predviđena izgradnja i na danas neizgrađenim česticama manjim od 500 m2, uz uvjet njihovog povezivanja s okolnim neizgrađenim česticama ili njihovim dijelovima sa ciljem ostvarenja minimalno potrebne površine od 500 m2 . U tom slučaju, ako svaka od povezanih neizgrađenih čestica ima minimalnu površinu od 200 m2, moguće je izgraditi dvojni objekt unutar Planom predviđene površine za građenje.

- Ukoliko se pojedine neizgrađene katastarske čestice površine manje od uvjetovanih

minimalnih 500m2 nalaze uz već izgrađene postojeće građevne čestice, mogu se priključiti tim izgrađenim česticama, radi ostvarenja povoljnijeg standarda ili realizacije dodatne izgradnje do uvjetovane - ograničene razine izgrađenosti građevne čestice.

(6) Obzirom na veličinu predviđenog zahvata u prostoru te program izgradnje stambeno-poslovnog i poslovno-stambenog objekta, ovim Planom se dopušta spajanje dvije susjedne parcele u jedinstveni veći prostor - građevnu česticu veće površine za izgradnju kompleksne i veće organizaciono-prostorno i funkcionalno jedinstvene građevne strukture, ukoliko to

potvrdi Općinsko vijeće općine Funtana.

(7) Planom utvrđene građevne čestice veće površine mogu se podijeliti na više manjih čestica (najviše tri), pri čemu površina svake od čestica nastalih podjelom ne smije biti manja od 500m2, ukoliko to potvrdi Općinsko vijeće općine Funtana.

2.1.1. (1) Obzirom da se radi o naglašeno turističkom području, gdje se i u okviru parcela trebaju sačuvati veći neizgrađeni prostori, postavlja se ograničenje za dopustivu maksimalnu izgrađenost parcele (površinu pod svim objektima na parceli), vezano uz njezinu namjenu, sa slijedećim iznosima (koeficijent “Kig”). − Mješovita stambeno-poslovna područja (M1), max. 30% površine parcele

Kig = 0,3

− Mješovita poslovno-stambena područja (M2), max. 30% površine parcele

Kig = 0,3


61

− Područja isključive namjene (poslovne) bez stanovanja (T1, K1, K2), max. 30%

površine parcele, Kig = 0,3

− Područje obalnog centra sa javnom i poslovnom namjenom kombinirano sa

stanovanjem (D7, T4, K1, K2,M2) max. 30% površine parcele, Kig = 0,3

(2) Za parcele stambene, stambeno-poslovne namjene površine veće od 1200 m2 izgrađenost parcele određuje se sa maksimalno izgrađenom btto površinom pod svim objektima na parceli koja može iznositi do 360 m2. (3) Iskorištenost parcele (koeficijent “Kis”) vezano uz ukupno moguću izgrađenu površinu u objektu proizlazi iz maksimalno dozvoljene izgrađenosti i dopuštene visine izgradnje za pojedinu namjenu u objektu. Tako je ovim Planom iskorištenost parcele ili maksimalno moguća izgrađena površina u objektu ograničena sa: za stambeno-poslovne objekte Kis = 0,8 površine parcele za poslovno-stambene objekte Kis = 0,8 površine parcele za javne, poslovne i javno-poslovne objekte Kis = 0,8 površine parcele. 2.1.2. (1) Postojeći bespravno izgrađeni objekti, odnosno bespravne dogradnje i nadogradnje legalno izgrađenih objekata, izgrađeni do dana donošenja ovog Plana zadržavaju se u prostoru uz mogućnost legaliziranja, samo ako zadovoljavaju slijedeće uvjete: � minimalna veličina parcele 250 m2, � maksimalna izgrađenost parcele sa faktorom 0,6 ili 60% površine parcele, � maksimalna iskorištenost parcele s faktorom 1,8 ili 180% površine parcele, maksimalna

visina objekta P+2 ili 10 m od najniže kote uređenog terena uz objekt do vijenca objekta, � minimalni komunalni standard sa priključkom na javnu mrežu vodovoda, kanalizacije i

elektroopskrbe, � osiguran direktan ili posredan prometni pristup s javne prometne površine do objekta. (2) Odredba iz stavka (1) ovog članka ne primjenjuje se za novu izgradnju ili novu dogradnju - nadogradnju postojećih objekata. (3) U slučaju da su u okvirima zatečene izgradnje na pojedinim parcelama zatečeni manji objekti (ili objekti u lošem građevinskom stanju) dozvoljava se zamjenska izgradnja, dogradnja ili nadogradnja postojećih građevina u okvirima niže navedenih uvjeta: - izgrađenost parcele: sa max. 0,3 ili 30% površine parcele, - iskorištenost parcele: sa max 0,8 ili 80% površine parcele, - maksimalna visina objekata utvrđena je sa P+1+Pks, odnosno 7,5m od najniže

točke uređenog terena uz objekt do vijenca objekta (11,0 m do sljemena objekta), - izuzetno se dopušta maksimalna visina postojeće stambene i stambeno-poslovne

građevine, ili njezina nadogradnja do te visine od P+2 ili 9,5m od najniže kote uređenog terena uz objekt do vijenca objekta, samo za objekte u nizu locirane uz Istarsku ulicu (objekti br. 72-87 u grafičkom prilogu Plana).

(4) Ukoliko postojeća izgradnja ostvaruje veću izgrađenost parcele od 30% (koeficijent 0,3) ili veću visinu od Po+P+1+Pks (osim objekata br. 72-78), tada nije moguće realizirati njihovu dogradnju odnosno nadogradnju.

(5) Dio ukupnog oblikovanja čestica predstavljaju javne površine (ulice, javno zelenilo, pješačke površine). Ove površine javne namjene sastoje se od:


62

- zadržanih koridora postojećih prometnih površina - ulica (kolnik i pješački pločnik), - proširenih koridora prometnih površina (kolnih i pješački hodnik), - novih ulica (kolnik i obostrani pješački pločnik), - pješačke zone u okviru priobalnog centra, - izdvojenih pješačkih površina, - parkirališnih površina, - zaštitnog zelenila uz prometnice, - uređenog parkovnog zelenila (uključivo i uređenje za igru djece, odnosno sport i rekreaciju), - koridora reguliranog oborinskog kanala. (6) Budući da javne površine u naselju čine važan segment ukupnog urbanog standarda, nije dopušteno njihovo smanjivanje na račun osnivanja novih zona izgradnje. Navedeno se posebno odnosi na koridore novih glavnih ulica koje treba ostvariti sa minimalnom širinom 9,0 m. (7) Prije realizacije Planom utvrđene parcelacije potrebno je izraditi parcelacioni elaborat kroz koji će se utvrditi prostori predviđeni za izgradnju prometnica, zelenih pojaseva i komunalne infrastrukture, a tek nakon toga u okviru preostalog prostora formirat će se parcele za izgradnju objekata, u skladu s planskim rješenjem. (8) Radi ostvarenja opsežnijeg programa izgradnje Planom se omogućava povezivanje - spajanje dvije susjedne čestice u jedinstvenu veću građevnu česticu. Spajanjem čestica spajaju se i njihovi gradivi dijelovi u jedinstvenu površinu za izgradnju, ukoliko to potvrdi Općinsko

vijeće općine Funtana.

2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA (1) Veličina i površina legalno izgrađenih građevina ovisi o pojedinoj zoni izgradnje, njezinoj namjeni te dopuštenoj izgrađenosti parcele koja se kreće od 30-60% površine parcele. Obzirom na ranije navedene osnovne zone izgradnje, mogu se dati uvjeti za veličinu i površinu građevina vezano uz tlocrtnu i ukupnu brutto izgrađenu površinu građevina, njihovu visinu i broj etaža. (2) Planom je utvrđen prostor gradivog dijela građevne čestice, temeljem uvjetovane njegove minimalne udaljenosti od rubova - granica građevne čestice. Unutar gradivog dijela građevne čestice moguće je za potrebe svih objekata izgraditi samo dio ukupne površine prema naprijed navedenoj dopuštenoj izgrađenosti parcele u okviru članka 22. ovih Odredbi.

(3) Veličina građevina u direktnom je odnosu s površinom građevine, čestice i prostornim standardom koeficijentima Kig i Kis (vezano uz namjenu prostora), koji se želi realizirati u okviru Planom obuhvaćenog područja naselja.

(4) Etažnost i visina pojedine građevine ovisi o njezinoj namjeni, pa je ista ovim Planom ograničena s maksimalnom dimenzijom - visinom od najniže točke uređenog terena oko objekta do vijenca - strehe objekta, koja kod određenog tipa objekta iznosi:

• Stambeno-poslovni objekti (M1) − visina 7,5 m (11,0 m do sljemena objekta)


63

− etaže (podrum, prizemlje, I. kat, stambeno potkrovlje), P+1+Pks

• Poslovno stambeni objekti (M2) − visina 9,5 m (12,0 m do sljemena objekta) − etaže (podrum, prizemlje, I. kat, potkrovlje) P+1+Pks

• Javno-poslovni objekti sa stanovanjem (K1, K2, T4, D7,M2) − visina 9,5 m (12,0 m do sljemena objekta) − etaže (podrum, prizemlje, I. kat, II. kat) P+2

Garaže, i poslovno-radni objekti (samo u okviru građevnih čestica stambeno-poslovne i poslovno-stambene namjene) izvode se s jednom etažom (P) i visinom max. (mjerena uz

zgradu od konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu na njegovom najnižem dijelu, do

vijenca zgrade) najviše 3 metra za garaže, a 5 metara za male poslovne zgrade. (5) Ukupno izgrađena brutto površina građevine proizlazi iz odnosa veličine parcele i umnoška koeficijenata Kis, što za pojedine namjene iznosi: za stambeno-poslovne i poslovno stambene zone btto pov = pov. parc. x 0,8 za poslovno-stambene zone btto povr. = povr. parc. x 0,8 za javno-poslovne zone sa stanovanjem btto pov = pov. parcele x 0,8 (6) Detaljni pokazatelji o veličini i površini građevine uključivo ukupnu brutto izgrađenu površinu, njezinu visinu i broj etaža prikazani su tabelarno za svaku pojedinu građevinu u okviru tekstualnog obrazloženja Plana (tabela: Kvantificirani pokazatelji Plana). 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA Namjena građevina uvjetovana je njihovom mikrolokacijom u okviru ukupnog Planom obuhvaćenog prostora i određene kategorije namjene na pojedinoj lokaciji. Svi objekti locirani unutar prostora određene namjene trebaju pretežno sadržavati Planom uvjetovanu osnovnu namjenu. Tu osnovnu namjenu moguće je kvalitetno proširivati i nadopunjavati kompatibilnim pratećim funkcijama i sadržajima u cilju formiranja skladne prostorne, funkcionalne, sadržajne i oblikovne cjeline. (1) Unutar područja predviđenog za sanaciju, rekonstrukciju, restrukturiranje-revitalizaciju i redizajn postojećih objekata, zahvati obnove obuhvaćaju realizaciju kvalitetnog oblikovanja ili rekonstrukciju ranijeg ambijentalnog izgleda tih objekata (uz moguće manje izmjene, dopune i odstupanja), uključivo realizaciju primjerenije unutrašnjeg prostora. Radi toga je Planom omogućeno, a u cilju osiguranja što veće gustoće sadržaja na ovom dijelu područja naselja, korištenje svih prizemnih dijelova stambenih objekata za poslovnu namjenu takovog tipa koja svojim djelovanjem neće narušavati funkciju preostalog dijela objekta ili okolnih objekata na susjednim parcelama. (2) Područje planirane izgradnje, koje se realizira kao nova urbana struktura individualnih slobodnostojećih (djelomice dvojnih) višeobiteljskih, stambeno-poslovnih (pretežito stambenih) građevina koje u svojoj prizemnoj etaži mogu realizirati prostore pogodne za obavljanje određene poslovno-gospodarske aktivnosti. Planom se dopušta mogućnost proširenja prostora za poslovne aktivnosti u okviru stambenog objekta i na druge etaže objekta s time da osnovna namjena (stanovanje) bude prisutna na minimalno 50% ukupno izgrađene btto površine u objektu.


64

(3) U zonama poslovno-stambene namjene, pretežito poslovna namjena obvezno obuhvaća prizemni dio objekta uz mogućnost angažiranja i drugih etaža u objektu. Pretežitost poslovne namjene osigurava se njezinim učešćem u ukupno razvijenoj površini objekta sa minimalno 50%. (4) Lokacije predviđene za izgradnju novih objekata javno-poslovne namjene sa stanovanjem (javne funkcije i drugi sadržaji javne namjene uključivo stanovanje) u sklopu priobalnog centra trebaju pretežito realizirati osnovnu javno-poslovnu namjenu uz mogućnost dopune kroz stambene ili druge sadržaje, posebno u slučaju kada su drugi sadržaji nužni za odvijanje osnovne funkcije (stan domara na pr.). (5) Namjena postojećih objekata u izgrađenim zonama stambene i stambeno-poslovne namjene uz Ul. Ribarsku, Istarsku, Coki, Grgeti i B. Borosia zadržava se uz mogućnost promjene: − da se u svim prizemnim etažama objekata omogući realizacija sadržaja javne-poslovne

namjene, − da se stambeni objekti većim dijelom ili u cijelosti mogu prenamijeniti za potrebe

poslovnih (prvenstveno turističkih) i drugih sadržaja koji ne narušavaju - ometaju funkciju okolnih objekata.

(6) Obzirom na položaj razmatranog prostora u okviru urbane strukture naselja Funtana kao veznog područja između glavne regionalne prometnice (Ž - 5080) i morske obale, smještenog između značajnih turističkih područja (AC “Puntica” - AC “Istra”) neophodno je da se ukupna izgrađena struktura usmjeri i prema sadržajima poslovne namjene više ili manje prisutnim unutar svih zona stanovanja. Navedeni značaj ovog prostora pretpostavlja i uključivanje drugih sadržaja javne i društvene namjene kao zasebnih dijelova ukupnog izgrađenog gabarita lokalnog centra. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je obveznom građevinskom linijom prema javnoj prometnoj površini uz koju se prislanja jedno od pročelja objekta. Drugu obvezu koja definira položaj građevine čini utvrđena granica gradivog dijela čestice. (1) Granice gradivog dijela građevinske čestice određene su pravcima postavljenim na minimalnu udaljenost 3,0m odnosno 4,0m od bočnih i 5,0 m od stražnje granice parcele, na

način da se rezervira neizgradiva površina za zelenilo i pristupni put koja nije manja od 50%

(40+10) površine parcele.

(2) Samo kod dijela planiranih čestica u kontaktnom prostoru uz povijesnu jezgru Funtane, stražnji pravac gradivog dijela čestice postavljen je na udaljenost od 25,0 m od regulacijskog pravca (pločnika) nove prometnice. (3) Obvezni građevinski pravac postavljen je prema prometnicama lokalne mreže ulica na udaljenosti 5,0 m od regulacijske linije pješačkog pločnika ili uređene javne zelene površine uz postojeće - planirane prometnice odnosno na udaljenosti 10,0 m od pješačkog pločnika uz prometnicu županijskog značaja (Ž - 5080), odnosno 5,0 m od javnog zelenog pojasa uz tu prometnicu.


65

2.4.1. (1) Prednji dio površine gradivog dijela građevne čestice zauzima glavni objekt (stambeno-poslovni, poslovno-stambeni), dok se na stražnjem dijelu lociraju pomoćni ili zasebni manji poslovni-radni objekti. Objekt garaže može se locirati na prednjem dijelu gradivog dijela čestice, unutar tlocrta stambenog objekta, koji prati uvjetovani građevni pravac, odnosno bočnom / stražnjem dijelu prostora Planom predviđenog za realizaciju izgradnje u okviru građevne čestice. (2) Građevine svojim položajem na parceli ne smiju ugrožavati okolne parcele / objekte ili javne površine površinskim odnosno krovnim vodama, ili drugim štetnim utjecajima (buka, prašina, mirisi), već sveukupno zbrinjavanje oborinskih voda, te sprečavanje drugih mogućih utjecaja treba provesti u okviru parcele ili objekta. (3) Smještaj pomoćnih objekata i garaža predviđa se samo u okviru čestica stambeno-poslovne i poslovno-stambene namjene dok nije dozvoljen na parceli priobalnog centra. (4) U okviru parcele priobalnog centra svi prateći i pomoćni sadržaji nužni za funkciju ovih objekata trebaju se inkorporirati u njegov gabarit. (5) Izgradnja pomoćnih objekata i garaža moguća je i unutar postojećih, već izgrađenih građevnih čestica, samo u slučaju ako se takvom izgradnjom ne prelazi ukupno dozvoljena izgrađenost parcele uvjetovana u članku 22. ovih Odredbi. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Predmetno područje danas objedinjava objekte vrlo različitog oblikovanja: od primjera starijih objekata kvalitetnog autohtonog oblikovnog izraza, tipa mediteranske kuće sa skladnim volumenima, do novijih objekata, često predimenzioniranog volumena (radi postizanja što većih turističkih kapaciteta) i oblikovnog izraza koji potpuno odudara od karakteristika ovog podneblja. (1) Jedan od značajnih utjecajnih faktora na planirano oblikovanje građevina predstavlja njihova namjena, koja dobiva svoj odraz i na samom volumenu te njegovom oblikovanju. (2) Radi toga se ovim Planom provodi razlika u formiranju gabarita stambeno-poslovnih, poslovno-stambenih i javno-poslovnih objekata. Naime, dok se pretežito stambeni (stambeno-poslovni i poslovno-stambeni) objekti oblikuju s visinom P+1+Pks drugi poslovne i javne namjene sa stanovanjem mogu ostvariti vertikalni gabarit koji iznosi P+2. (3) Horizontalni gabarit postojećeg objekta kao važan oblikovni faktor ograničen je ovim Planom kroz koeficijent izgrađenosti parcele pa objekti u formiranju horizontalnog gabarita svog volumena mogu pokriti, ovisno o namjeni objekta 30-60% parcele, čime se taj volumen zadržava u prihvatljivim prostornim odnosima prema okolnom okruženju. (4) Navedena ograničenja rezultiraju formiranjem manjeg volumena koji treba oblikovati “raščlanjeno” u vertikalnom i horizontalnom smislu, čime će se izbjeći glomaznost volumena objekta. 2.5.1. (1) U oblikovnom pogledu svi se objekti trebaju projektirati i izvoditi sa dvostrešnim - višestrešnim krovom u nagibu 18-250, s pokrovom od kupe kanalice ili mediteran crijepa.


66

(2) Krovna ploha završava s krovnim vijencem objekta i ne prepušta se preko obodnih zidova. (3) Samo pojedini prizemni dijelovi objekta (koji služe za terase višim etažama) mogu se izvesti s ravnim krovom. (4) Garaže, i radno-poslovni objekti na parceli izvode se također sa kosim dvostrešnim krovom. 2.5.2. (1) Pročelja objekata mogu imati završnu obradu sa žbukom ili kamenom. U slučaju korištenja žbuke kao završnog materijala obvezna je primjena kamenih okvira oko otvora. (2) Svi otvori na pročelju objekta izvode se s drvenom ili PVC stolarijom (nije dopuštena primjena bravarije), u svjetlom ili tamnom tonu uključivo žaluzije. (3) Ogradni i potporni zidovi oko objekta izvode se s kamenom oblogom radi boljeg uklapanja u mediteransko okruženje. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA (1) Uređenje čestica provodi se ovisno o njihovoj namjeni i tipu objekta koji je izgrađen ili se predviđa graditi na predmetnoj građevnoj čestici. (2) Građevne čestice na kojima se nalaze ili se planiraju objekti javno-poslovne namjene uređuju se kao otvorene javne urbane površine. Njihovo uređenje izvodi se u formi pješačkih (pristupnih) površina ili uređenih zelenih površina (parkovna i vrtno-tehnička obrada). Oko predmetnih građevnih čestica nije predviđena izvedba ograde. (3) Građevne čestice na kojima se nalaze jednoobiteljski - višeobiteljski samostojeći, dvojni ili skupni objekti ili je na njima predviđena rekonstrukcija, sanacija, odnosno nova izgradnja jednoobiteljskih - višoobiteljskih samostojećih, dvojnih i skupnih objekata stambeno-poslovne ili poslovno-stambene namjene (tip M1-M2) uređuju se na unutrašnjem - stražnjem ili bočnom dijelu parcele (u slučaju već postojećeg prislanjanja objekata uz regulacijski pravac ulice) odnosno uređenjem predvrta ili parkinga u okviru parcele, u slučaju kada je objekt odmaknut od regulacijske linije ulice. Međuprostor između objekta i regulacijskog pravca ulice moguće je dijelom urediti kao otvorenu ili natkrivenu terasu, koja može biti u funkciji poslovnih sadržaja unutar prizemnog dijela objekta. Za novoplanirane građevne

čestice na grafičkom prikazu plana „uvjeti gradnje“ ostavljen je neizgradivi dio njene

veličine za najmanje 40% površine da bude uređen kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

2.6.1. (1) Tip građevnih čestica iz članka 56. ograđuje se ogradom po bočnim i stražnjim dijelovima maksimalne visine do 1,60 m, dok se prema ulici – javnoj prometnoj površini može izvesti ograda visine 1,20 m samo u slučaju ako se prizemni dio objekta ne koristi za javnu namjenu ili se oblikuje kao terasa uz poslovni ugostiteljski prostor. (2) Ograda prema javnoj prometnoj površini izvodi se kao prozračna - metalna u kombinaciji sa kamenim podnožjem visine 60-90 cm ili u kombinaciji kamenog podnožja i zelene ograde formirane od oblikovane lokalne vegetacije do visine 1,20 m.


67

2.6.2. (1) Javne prometne i zelene površine predstavljaju zasebnu česticu koja se uređuje u skladu sa namjenom i funkcijom pojedinog dijela predmetne čestice. Tako se kolne površine izvode s asfaltnim zastorom dok se parkirališni prostori grade s prefabriciranim šupljim betonskim elementima uz naknadno zatravljivanje površine. Pješačke površine izvode se s prefabriciranim betonskim elementima uz izvedbu betonskih rubnjaka. Zelene javne površine realiziraju se kao parkovne s potrebnom parkovnom i vrtno-tehničkom obradom te postavom neophodnog inventara (klupe, košarice za otpatke, oprema za igru djece, oprema za sport i rekreaciju). (2) Uz uređene javne površine ne izvodi se ograda osim u slučaju kada ista ima zaštitnu funkciju. Kada se postavlja uz regulirani oborinski kanal (duž pješačke šetnice) izvodi se kao metalna sa visinom 1,00 m. 2.6.3. (1) Dijelovi vanjskih prostora parcele (veličine do 20% njezine površine) oko stambeno-poslovne ili poslovno-stambene građevine (posebno prema javnoj površini) uređivat će se kao uređene zelene površine sadnjom autohtonih vrsta zelenila, uključivo izvedbu pješačkih površina i terasa, te kolnih prometnih površina za pristup do objekta ili parkirališta - garaže na parceli. (2) Ograde, pergole ili brajde, stepeništa, pristupni put i potporni zidovi moraju se graditi tako da ne narušavaju izgled naselja, pri čemu se ne smije promijeniti prirodno il postojeće oticanje oborinske vode na štetu susjednih čestica i građevina. (3) Ukoliko se nasipavanjem parcele uz njezinu granicu pojavljuje visinska razlika prema prirodnom terenu susjedne parcele veća od 1,0 m potrebno je za takove radove ishoditi suglasnost vlasnika/korisnika susjedne parcele, pri čemu nasipavanje nije dozvoljeno ako je susjedni objekt lociran bliže od 3,0 m do granice parcele, odnosno ako se takovim radovima mijenja stabilnost zemljišta ili prirodni tok oborinskih voda na štetu susjedne parcele / objekta. 3.0. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM,

KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE CESTOVNE I

ULIČNE MREŽE

Glavne mjesne ulice i ceste nadmjesnog značenja (1) Unutar razmatranog područja funkciju ceste nadmjesnog značenja obavlja Istarska ulica koja osim uloge glavne mjesne ulice ima i funkciju županijske ceste Ž - 5080. (2) Od preostalih prometnica Ribarska ulica i put za autokamp Puntica, kao najduži longitudinalni pravci obavljati će funkciju glavne mjesne ulice, povezujući istočno i zapadno područje obuhvata Plana. Isto tako će i nova poprečna ulica položena središnjim dijelom razmatranog područja u pravcu sjever - jug imati funkciju glavne mjesne ulice. (3) Navedene postojeće glavne mjesne ulice i ceste nadmjesnog značenja zadržavaju svoje prometne koridore i trase bez izmjene, osim planiranih proširenja za izgradnju novih parkirališnih površina. Nova glavna mjesna ulica, koja u poprečnom smjeru povezuje navedene postojeće ulice i prolazi središnjim dijelom razmatranog područja treba se izvesti sa


68

minimalnim profilom od 9,0 m (1,5 + 6,0 + 1,5 m) Elementi trase i mjesta priključka dati su u okviru situacionog prometnog plana u mjerilu 1:1000. (4) S opisane mreže glavnih ulica predviđaju se odvojci pristupnih ulica na interno područje zone. Mreža navedenih - pristupnih ulica do pojedinih zona izgradnje i objekata pokriva unutrašnje područje između glavnih ulica, a obuhvaća postojeće ulice (Coki, Grgeti, Put Perila, B. Borisia), nove prometne pravce (južna ulica), te rekonstruirane postojeće ulice (dio Ulice Coki).

Mjesne i pristupne ulice

(1) Zapadnim dijelom razmatranog prostora, u neposrednoj blizini novog priobalnog centra, prolazi mjesna sabirna ulica. Isto tako se druga sabirna ulica realizira na istočnom dijelu prostora produžetkom postojeće - rekonstruirane ulice Coki do nove južne ulice (s vezom i na glavnu mjesnu ulicu - Ribarsku ulicu). Ovim novim sabirnicama ostvaruje se bolje poprečno povezivanje i prihvaćanje postojećih novih odvojaka pristupnih ulica. Ujedno se uz ove ulice (na zapadnom i istočnom dijelu razmatranog područja) lociraju značajniji - parkirališni prostori. Širina ovih ulica za dvosmjerni promet iznosi 9,0 m. (2) Radi ulaska i distribucije prometa unutar nove zone izgradnje planskim rješenjem predviđena je realizacija nove (južne) pristupne ulice. Njezina prometna uloga sastoji se u dovođenju pristupnog prometa do pojedinih objekata. Nova južna pristupna ulica realizira se s minimalnim profilom od 9,0 m, tj. sa 6,0 m kolnika i 2 x 1,5 m pješačkog hodnika. Horizontalni elementi trase odgovaraju vrsti prometa i ograničenju brzine obzirom na najuži dio urbane zone, pa će se i kroz te elemente ograničiti mogućnost brzine kretanja vozila. Visinski elementi trase poklapaju se s konfiguracijom terena budući se radi o terenu sa vrlo blagim nagibom. Osim južne pristupne ulice planirana je i sjeverna pristupna ulica nižeg standarda (širine 4,5 m) za jednosmjerni promet radi povezivanja postojećih jednosmjernih ulica na sjevernom dijelu izgrađenog područja.

Površine za javni prijevoz

(1) Unutar predmetnog područja kao i po njegovim rubovima (uz izuzetak Istarske ulice i pristupne ceste za autokamp “Puntica”) nije predviđeno kretanje javnog prijevoza, pa stoga Planom nije predviđen poseban prostor za ugibališta ili stajališta. Kretanje regionalnog i općinskog javnog prijevoza prisutno je samo na Istarskoj ulici. Obzirom da se javni prijevoz javlja samo kao daljinski i prigradski, vozila javnog prijevoza samo tranzitiraju područje preko navedene županijske ceste Ž -5080.

Javna parkirališta (1) Prostori za potrebe prometa u mirovanju Planom su predviđeni u sklopu pojedinih zona izgradnje u neposrednoj blizini objekata i funkcionalnih sadržaja. U odnosu na zone izgradnje, Planom su definirane četiri osnovne zone javnih parkirališta i to: parkirališta uz novu poslovno-stambenu izgradnju kraj Istarske ulice, parkirališta uz novi priobalni centar na zapadnom dijelu razmatranog prostora, parkirališta uz pristupnu cestu za autokamp “Puntica”, parkirališta uz Ribarsku ulicu kraj pojedinih namjenski privlačnih zona. (2) Planom se zadržavaju sva izvedena proširenja koja se mogu koristiti kao parkirališta kao i manja parkirališta u okviru zone stambeno-poslovnih objekata uz Ulicu Coki. U okviru postojećih parkirališta realizirano je oko 25 parkirališnih mjesta. Na Planom predviđenim


69

novim parkiralištima predviđa se izgradnja 510 parkirališnih mjesta, što sve zajedno čini ukupni broj parkirališta od 535 parking mjesta. (3) Osiguranje parkirališnog prostora u naseljima, ovisno o namjeni pojedinog područja, treba provesti i prema slijedećim standardima : Namjena Prostorna jedinica Broj PM mjesta/jedinica ___________________________________________________________________ A. Stambeno-poslovne zone, prostori u objektu: 1 stanovanje 1 stan 1 PM 2 turizam (privatni smještaj) 1 apartman-soba 1 PM 3 poslovni prostor 100 m2 3 PM B. Poslovno-stambene zone, prostori u objektu: 1 Stanovanje 1 stan 1 PM 2 Turizam (pansion, hotel ili privatni smještaj) 10 postelja 4 PM 3 Poslovni prostor 100 m2 5 PM C. Javno-poslovne zone 1. Poslovni i drugi prostori javne namjene 100 m2 3 PM -Detaljno rješenje parkirališnog prostora sa oznakom broja parkirališnih mjesta dato je u kartografskom prikazu grafičkog dijela Plana.

Javne garaže Planom nije predviđena izgradnja posebnih javnih garaža osim individualnih garaža na parcelama uz stambeno-poslovne i poslovno-stambene objekte. Naime, izgrađeni parkirališni prostor zajedno s parkirališnim prostorom na parcelama u okviru stambeno-poslovne i poslovno-stambene izgradnje (uključivo mogućnost parkiranja na prometnicama tijekom vršnog opterećenja) zadovoljiti će ukupne potrebe prostora za promet u mirovanju.

Biciklističke staze Planom nisu posebno oblikovane biciklističke staze, budući da su predviđene posebne pješačke staze odvojeno od mjesnih ulica. To znači da će se za biciklistički promet u glavnom pravcu istok-zapad koristiti pješačka šetnica uz regulirani oborinski kanal, širine 2,0 m, dok će se u pravcu sjever-jug biciklistički promet odvijati na manje frekventnim jednosmjernim pristupnim - stambenim ulicama, a dijelom po pješačkim ulicama. Osim na navedenim pravcima unutar Planom obuhvaćenog područja, biciklistički promet odvijati će se i rubno uz prometne površine u okviru pješačkih pločnika pri čemu najveću pogodnost pruža koridor Ulice za autokamp Puntica (kao očekivano najveći izvor i cilj biciklističkih kretanja).


70

Trgovi i druge veće pješačke površine (1) Planom se u sklopu obalnog centra predviđa izgradnja veće pješačke površine koja omogućava oblikovanje manjeg trga u neposrednoj blizini morske obale. Pješačka površina iznosi oko 1725 m2, a izmicanjem planiranih objekata moguće je postići trg dimenzija oko 25 x 50 m., što u potpunosti zadovoljava potrebe ovog dijela naselja Funtana. Trg se može izvesti u više nivoa uz realizaciju određenih ukrasnih elemenata (fontana, skulpture, zeleni ukrasni elementi, popločenje). (2) Osim glavnog trga, Planom su predviđene pješačke ulice u pravcu istok-zapad i pješačko-kolne kao potezi u pravcu sjever-jug, ukupne širine 3,0 - 5,0 m. Na taj način je osigurana vrlo kvalitetna i atraktivna pješačka komunikacija ukupnim prostorom urbane strukture ovog dijela naselja Funtana. U pravcu zapada pješačke komunikacije tangiraju zone urbanog zelenila i ulaze u prostor priobalnog centra s glavnim trgom, gdje u okviru oblikovanog urbanog i prirodnog okoliša dobivaju posebnu kvalitetu. Osim ovih, isključivo pješačkih pravaca kretanja s visokom oblikovnom kvalitetom i visokim stupnjem sigurnosti pješaka, Planom se zadržavaju pješački pločnici već izvedeni uz rubne prometnice. (3) U cilju unapređenja kvalitete življenja urbani prostor će se uređivati na način da se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, osigura nesmetan pristup javnim građevinama, javnim površinama, sredstvima javnog prijevoza i sredstvima javnog komuniciranja. Radi toga treba, u raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju, obavezno ugraditi spuštene rubnjake, a u pristupnim objektima osigurati rampe ili druga tehnička sredstva. U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih te sprečavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonski barijera. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALE

PROMETNE MREŽE Unutar razmatranog područja naselja Funtana, kao i na njegovim rubnim dijelovima, nisu prisutne druge vrste prometa, pa tako niti prometne mreže koje bi služile tim drugim prometnim sredstvima. 3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE (1) Zadovoljenje potreba telekomunikacijskih veza na području obuhvata DPU-a realizira se preko postojeće kabelske i zračne mreže, te kabelske kanalizacije i izgrađenog UPS-a naselje Funtana (uz potrebno proširenje), kao i u okviru nove kabelske kanalizacije, koja se polaže trasama novih ulica (poprečnih i uzdužnih). (2) Kompletna mreža izvodi se kao podzemna (TK kanalizacija), a priključci za objekte realiziraju se u formi izvoda, kao unutarnji izvodi za kablove s olovnim plaštem odnosno kao unutarnji izvodi. Daljnje proširenje telekomunikacijske mreže prema planiranim objektima kao i eventualne rekonstrukcije telekomunikacijske mreže provode se samo podzemno kroz daljnju dogradnju kabelske kanalizacije. Svi novi objekti u razmatranoj zoni uključuju se na sustav telekomunikacijskih veza preko razgradnje sa postojećih i planiranih trasa kabelske kanalizacije. Trase kabela izvode se po javnim površinama (zelenilo ili pločnici) odvojeno od energetskih kabelskih vodova i ukapaju na minimalnu dubinu od 1,0 m, pri čemu se kod prijelaza mjesnih ulica i križanja s ostalim instalacijama trebaju koristiti PVC cijevi radi zaštite od mehaničkog oštećenja.


71

3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA

Opskrba pitkom vodom

(1) Izgrađeni sustav vodosnabdijevanja razmatranog područja dio je integralnog sustava snabdijevanja naselja Funtana s dobavom vode iz smjera Poreč (Mugeba), Gradole i Butonege. Izgrađeni sustav vodovoda zadovoljava potrebe današnjih potrošača, s time da treba osigurati dodatnu vodoopskrbu novih potrošača, kao i izvesti Zakonom uvjetovanu hidrantsku mrežu za gašenje požara. (2) Osim postojeće mreže izvedene unutar izgrađenog dijela razmatranog područja (uglavnom područja Coki), Planom se predviđa izgradnja novih dijelova interne mreže, koja zatvara prstenasti sustav vodoopskrbe povezujući postojeće radijalne vodove te prati pružanje novih prometnih površina u okviru kojih se realiziraju nove trase vodovoda Ø 160 mm i Ø 100 mm, snabdjeveni hidrantima na udaljenosti od 80 m. (3) Vodovodna mreža izvodi se na dubini 1,10 do 1,40 m uz izvedbu PHD cijevima koje se polažu u rov s dobro isplaniranim dnom. Unutar mreže izvode se zasuni radi mogućnosti isključivanja pojedinih dijelova mreže, dok se u glavnim čvorovima postavljaju sektorski zasuni, kojima se po potrebi provodi usmjeravanje snabdijevanja vodom na pojedine poteze. Priključci za pojedine objekte izvesti će se zasunskim komorama sa cijevima ∅ 50 mm. Na razmaku 80 m predviđeni su nadzemni hidranti locirani na način da se kod eventualnog požara uvijek može intervenirati s 2 hidranta.

Odvodnja (1) Glavni transportni cjevovodi sustava javne kanalizacije smješteni su u rubnom (sjevernom i južnom) dijelu prostora, izvan koridora postojećih ulica. Ostali kolektori gravitacijski se uključuju u rubno izgrađene glavne cjevovode. Mjesna kanalizacija izvedena je kao razdjelna (oborinska i otpadna) pa se na isti način tretira i njegova dogradnja izvedena unutar ove zone. Obzirom na nagib terena čitav sustav kanalizacije riješen je gravitacijski, uz korištenje postojeće CS “Puntica” kao najfunkcionalnije i financijski najprihvatljivije rješenje. (2) Za potrebe prihvaćanja otpadnih i oborinskih voda iz navedenog područja izvode se novi potezi mjesne kanalizacije smješteni u prometnim površinama, pri čemu se čitav sustav odvodnje usmjerava prema glavnim transportnim cjevovodima. Pri tome se radi izgradnje novih stambeno-poslovnih i poslovno-stamenih područja nameće nužnost djelomičnog premještanja južnog transportnog kolektora bliže koridoru (ili u koridoru) javne prometne mreže. (3) Dijelovi nove fekalne kanalizacije izvode se s profilom ∅ 25 cm za duže poteze, a ∅ 20 cm za kraće poteze i priključke pojedinih objekata. Premještanje glavnog transportnog (južnog) cjevovoda izvodi se sa Ø 315 mm. (4) Kanalizacijska mreža izvodi se plastičnim (vindurit) cijevima, koje se postavljaju na dubinu 1,40 do 1,60 m u prethodno iskopani rov sa slojem pijeska radi postizanja pravilnog nalijeganja i potrebnog nagiba 1-2%. Kod malenih padova od 5%o cijevi se postavljaju na betonsku podlogu.


72

(5) U okviru trasa kanalizacijskih cjevovoda izvode se na svakih 30-50 m betonska reviziona okna u kojima se provodi spajanje kanala odnosno koji služe za reviziju, čišćenje ili propiranje pojedinih segmenata kanalske mreže. (6) Oborinske vode se preko kratkih kanala oborinske kanalizacije (profila 400 - 600 mm sa vindurit cijevima) nakon provođenja preko taložnika i separatora (pijesak i masti) uvode u regulirani oborinski kanal.

Elektroopskrba i javna rasvjeta (1) Predmetno područje je u okviru postojeće izgradnje obuhvaćeno izvedenom elektroopskrbnom mrežom visokog i niskog napona s postojećom transformatorskom stanicom TS 10 (20)/0,4 kV “Coki” izgrađenom u središnjem dijelu razmatranog područja uz Ribarsku ulicu. (2) Obzirom na novu izgradnju koja se pretežito razvija na rubnom, južnom, istočnom i zapadnom dijelu razmatranog područja Planom se predviđa povećanje snage postojeće TS (sa novim transformatorom 630 kVA) te izgradnja novih transformatorskih stanica TS 10 (20)/0,4, 630 kVA “Grgeti”(smještene izvan obuhvata Plana) i TS 10 (20)/0,4 kV , 630 kVA “Ambulanta”. (3) Visokonaponska veza nove trafostanice sa postojećim sustavom ostvarit će se VN kabelom u pravcu postojeće trafostanice iz TS “Funtana Istok” prema novoj TS 10 (20)/0,4 kV “Ambulanta” i TS 10 (20)/0,4 kV “Coki” te drugih TS 10 (20)/0,4 kV “Grgeti” i AC “Istra 2” smještenih izvan zone obuhvata Plana. (4) Niskonaponski razvod izvest će se kabelski podzemno u okviru koridora javnih zelenih površina kabelima PPOO-4x150 mm2 0,6 / 1,0 kV do slobodnostojećih razvodnih ormara (za pojedine grupe objekata) preko kojih se realizira veza do pojedinih glavnih razvodnih ormara u okviru objekata kabelom tipa PPOO-A, 4 x 50 mm2 ili PPOO, 4 x 50 mm2. (5) Sve rekonstrukcije, kao i nove izgradnje u okviru visokonaponske i niskonaponske mreže mogu se realizirati samo kao podzemna-kabelska elektroenergetska mreža. U tom cilju provodi se izmještanje postojećeg DV 10 (20) kV izvan zona izgradnje i zamjena sa podzemnim VN kabelom tipa XHP 48 A - 3 x 150 mm2. (6) Javna rasvjeta izvodi se putem zasebnih energetskih kabela tipa PPOO-A, 4 x 25 mm2, postavljenih u okviru pješačkih pločnika i staza, s povezivanjem pojedinih zona javne rasvjete na izvor napajanja – slobodnostojeći razvodni ormar. (7) Realizacija izgradnje nove ili rekonstruirane kabelske mreže provodi se ukapanjem kabela u rovove na dubinu od 0,80 m, te postavljanje zaštite i obilježavanja položaja kabela.


73

4.0. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA (1) Značaj predmetnog područja kao važnog dijela područja naselja, s relativno velikim turističkim kapacitetima privatnom smještaju unutar stambenih zona (smještenog između većih okolnih turističkih zona AC “Puntica” i AC “Istra”) uvjetuje visoki stupanj uređenja i opreme javnih zelenih površina. U tom pogledu se mogu uspostaviti tri osnovna načina uređivanja zelenih površina vezano uz njihovu funkciju u okviru predmetnog područja. (2) Prvi dio obuhvaća područje oko Ribarske ulice kao značajnog prometnog pravca. To područje oblikuje se kao uređeno urbano zelenilo (Z1) u formi kao parkovnog prostora (niska i visoka autohtona vegetacija) sa mogućom interpolacijom drugih urbanih sadržaja (manje - rekreacijske površine, pješačke šetnice, kiosci). Osim uređenih i opremljenih dijelova pojedini se prostori (kategorija “Z”) tretiraju kao zone zaštitnog zelenila uz prometnice i parkirališta. To znači da će se uz zadržavanje postojeće kvalitetne vegetacije i dopunu autohtonim visokim i niskim raslinjem, trebati osigurati atraktivnost tim prostorima uz glavni prometni pravac. (3) Drugo područje na kojemu treba provesti uređenje i opremanje zelenih površina predstavlja koridor županijske ceste (Istarske ulice) i puta za AC “Puntica”. Planiran je zaštitni zeleni pojas uz županijsku cestu širine 5,0 m (na dijelovima koji nisu izgrađeni). Dio zaštitnog zelenog pojasa (kategorija “Z”) proteže se i uz put za AC “Puntica” uz novi parkirališni prostor. Ove zelene površine imaju prvenstveno zaštitni karakter (zaštita od buke) te se uređuju s visokim i niskim raslinjem iz lokalnih izvora. Na tom prostoru treba uz sadnju atraktivne vegetacije (visoke i niske) realizirati pješačke površine te postaviti opremu koja omogućava boravak uz poslovne i druge sadržaje smještene uz predmetne koridore. Sastavni dio oblikovanja ovog područja čini i javna rasvjeta. Kod toga treba posebnu pažnju posvetiti tretmanu zelenih površina na zapadnom dijelu zone (južno od puta za Punticu) na kojima treba iskoristiti postojeći vegetacijski potencijal za formiranje atraktivnog parka sa različitim sadržajima sporta i rekreacije. (4) Treće područje koje treba dobiti specifični tretman u pogledu uređenja i opremanja javnih površina čini uži dio novog priobalnog centra. Na tom dijelu obuhvata Plana treba, osim zatravljenih površina na kojima se predviđa realizacija i sadnja niske vegetacije, provesti sadnju drvoreda u okviru glavnih pješačkih poteza u cilju njihovog obilježavanja, ali i pružanja kvalitetne zaštite i dodatne atraktivnosti za boravak u okviru navedenih pješačkih poteza. Sadnja visoke vegetacije predviđa se uz sve parkirališne prostore kao i na potezima uz planirane objekte. Unutar tih prostora najuže centralne urbane zone treba realizirati određene prostore boravka za posjetitelje centra (urbani inventar). 5.0. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH

CJELINA I GRAĐEVINA (1) Južni rub razmatrane zone “Coki” ulazi u kontaktno područje povijesne jezgre naselja Funtana. Obzirom na neposredni kontakt novih zona izgradnje i ruba povijesne jezgre postavljeni su posebni uvjeti i ograničenja za građenje u tom rubnom prostoru obuhvata Plana. Naime, formiranje granica gradivog dijela čestica na tom području ograničeno je sa dubinom 25 m od ruba nove južne ceste, čime se na stražnjem dijelu novih zona izgradnje stvara slobodan i neizgrađeni prostor prema povijesnoj jezgri. (2) Unutar razmatranog područja nema posebno vrijednih ili osjetljivih cjelina i građevina, već pojedini izgrađeni objekti imaju prvenstveno ambijentalnu vrijednost u okviru tipologije


74

mediteranske arhitekture zbijenog ruralnog naselja. Svi takovi objekti zadržavaju se u izvornom obliku s daljnjim zahvatima obnove, revitalizacije i sanacije uz mogućnost prenamjene, ali bez građevnih zahvata koji bi promijenili njihov gabarit ili izgled. Navedeni objekti Planom se zadržavaju u izvornom stanju, te njihova vrijednost nije narušena izvedbom novih – planiranih struktura. 6.0. OBLICI INTERVENCIJA, NAČIN I UVJETI GRADNJE

A) Oblici intervencija (1) Zatečeno stanje unutar Planom obuhvaćenog područja ima direktan odraz na planske intervencije primjenjene radi realizacije novih struktura s visokim nivoom prostorne, funkcionalne i oblikovne kvalitete. (2) Tako se oblici intervencija provode dijelom kao sanacije i rekonstrukcije u okvirima zatečenih područja izgradnje uz Ulicu Coki, pri čemu se kroz sanacije pojedinih građevina, zamjensku izgradnju, rekonstrukciju objekata, kao i promjeni njihove namjene radi poboljšanja funkcionalnosti ovog dijela naselja Funtana, realiziraju novi zahvati u prostoru. Rekonstrukcija i sanacija zatečenih struktura realizira se kroz mogućnost njihovog povećanja do uvjetovanog limita sa 40% izgrađenosti parcele u postojećim zonama izgradnje, uključivo i interpolaciju manjeg broja novih objekata. Na taj način se i na unutrašnjem prostoru formira jedno novo urbano “pročelje” koje daje atraktivniji izgled ukupnom - cjelovito tretiranom urbanom prostoru. Ujedno se na taj način dijelom saniraju i nekvalitetni stražnji prostori postojeće izgradnje. U okvirima područja zatečene izgradnje Planom su omogućene intervencije u cilju poboljšanja građevnog stanja objekata, realizacije zamjenske izgradnje kao i promjene namjene dijelova ili čitavih objekata. (3) Drugi oblici korištenja – intervencija u prostoru ostvaruju se kroz novu izgradnju koja je najprisutnija na južnom, a manjim dijelom na zapadnom i istočnom području razmatranog prostora. Nova gradnja obuhvaća izvedbu javnih, društvenih, poslovnih, poslovno-stambenih i stambeno-poslovnih objekata. Time se formiraju; lokalni centar s manjim trgom, potezi novih ulica i urbanizirano područje, te pješačke i kolne ulice koje povezuju pojedine dijelove razmatranog područja.

B) Način gradnje

(1) Ukupna nova stambena struktura realizira se pretežito uz Ribarsku ulicu odnosno na području južno od navedene glavne ulice u formi samostojećih objekata, stambeno-poslovne i poslovno-stambene namjene. (2) Samo manji broj objekata unutar navedenog područja planiran je kao dvojni radi uvjeta koji proizlaze iz zatečene i planirane parcelacije (priključivanje malih parcela, moguća podjela većih parcela i sl.). (3) Dio objekata čija se izgradnja Planom predviđa u okviru priobalnog centra realiziraju se kao samostojeći javno-poslovni objekti. Ovim se Planom daje mogućnost njihove izgradnje u formi skupnih objekata, time da se konačni gabarit objekta podijeli na tri zasebne tretirane građevine spojene u jedinstvenu urbanu strukturu.


75

C) Uvjeti gradnje Vezano uz planirane intervencije u prostoru obuhvata Plana, definirani su i uvjeti gradnje koji obuhvaćaju: − intervencije u cilju održavanja postojeće strukture, − zahvate radi sanacije postojeće strukture, − zahvati radi rekonstrukcije zatečenih građevina i − novu gradnju. C1) Uvjeti gradnje za intervencije održavanja postojećih struktura (1) Održavanje postojećih struktura prisutno je prvenstveno u okviru područja zatečene izgradnje uz ulice: Istarsku, Ribarsku, Coki, Grgeti i B.Borisia, te na manjem potezu postojeće izgradnje istočno od ulice Put Perila. Unutar tog područja mogući su građevinski zahvati koji doprinose općoj kvaliteti urbane strukture i njezinog oblikovnog izraza, a sastoje se od: − dogradnji postojećih struktura manjim građevinama na stražnjem dijelu građevne

čestice, − nadogradnji postojećih objekata do visine P+1+Pks, − promjeni namjene prizemnog dijela objekta radi osnivanja poslovnih sadržaja. (2) Prilikom provedbe navedenih manjih intervencija treba zadržati minimalno odstojanje od ruba parcele sa širinom 3,0 m. Izgrađenost unutar razmatranog područja ne može biti veća od 40% površine parcele. (3) Međuprostor između izgrađenih objekata i regulacijskog pravca ulice javne prometne površine ne mogu se koristiti za proširenje – dogradnju objekata. Taj dio prostora parcele može se koristiti samo kao uređeni predvrt ili otvorena terasa uz poslovni prostor u prizemlju objekta.

C2) Sanacija građevina i dijelova naselja (1) Ovim Planom predviđena je sanacija urbanog područja naselja Funtana u okviru zatečenih zona izgradnje uz Ulicu Coki i Grgeti posebno na potezu jednoobiteljskih skupnih objekata (pojedine lokacije s gušće grupiranim objektima). (2) Sanacija ovog dijela urbane strukture provodi se uglavnom kroz građevnu obnovu uz manju mogućnost eventualnih dogradnji - nadogradnji postojeće strukture u okviru limitirane izgrađenosti parcele. Moguća sanacija postojećih objekata postiže se i kroz novu zamjensku izgradnju. Pri tome nova izgradnja predstavlja zamjenu za postojeće nekvalitetne objekte te se kroz izgradnju novih zamjenskih građevina postiće viša građevinska i funkcionalno-oblikovna kvaliteta pojedinog objekta i urbanog prostora. (3) Područja sanacije obuhvaćaju orijentacionu površinu od 0,94 ha.

C3) Rekonstrukcija - promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti naselja Rekonstrukcija građevina obuhvaća čitavo izgrađeno područje unutar obuhvata Plana, uključivo neposredno okolno (kontaktno) neizgrađeno područje. Zahvati rekonstrukcije podrazumijevaju:


76

1. Prenamjenu prizemnih dijelova objekata za potrebne poslovne namjene. 2. Prenamjenu većeg dijela ili čitavog objekta za potrebe posebne namjene – turizma. 3. Dogradnja ili nadogradnja postojećih objekata (u okviru max. izgrađenosti parcele

40% i visine P+1+Pks) za potrebe proširenja stambenog ili poslovnog prostora (turizam).

4. Izgradnja zasebnog objekta na stražnjem dijelu parcele (u okviru dozvoljene izgrađenosti parcela, sa visinom objekta “P”) radno-poslovne namjene bez utjecaja na okoliš.

5. Poboljšanje konstruktivno-građevinskih osobina i oblikovnih karakteristika objekata. 6. Izgradnja većeg zamjenskog objekta u skladu s uvjetima maksimalno dopuštenog

korištenja parcele (uvjeti za novu izgradnju). 7. Korištenje priključenog dijela manje susjedne parcele (na kojoj radi veličine nije bila

moguća izgradnja) zajedno s postojećom parcelom radi ostvarenja većeg prostornog standarda (vrt, terasa, parking) ili mogućnosti proširenja postojećeg objekta za poslovnu (turističku) namjenu.

8. Zahvati rekonstrukcije, odnosno općeg poboljšanja urbane strukture, kroz mogućnost provedbe naprijed navedenih intervencija u izgrađenim dijelovima razmatranog područja obuhvaćaju površinu od 4,43 ha.

C4) Nova gradnja

(1) Unutar granica obuhvata Plana nova gradnja angažira područje s površinom od oko 4,11 ha. (2) Prostori nove gradnje locirani su uz istočni, zapadni i južni rub Planom obuhvaćenog područja, na danas još slobodnim i neizgrađenim dijelovima naselja Funtana i predmetne zone “Coki”. Unutar tog područja Planom je predviđena realizacija 50 objekta sa slijedećom namjenskom strukturom: - stambeno poslovni objekti 40 - poslovno - stambeni objekti 7 - javno-poslovni objekti sa stanovanjem (obalni centar) 2 - tržnica 1 (3) Izgradnja novih objekata (samostojeći i dvojni) planirana je na zasebnim građevnim česticama, pri čemu se objekti jednom svojom stranom (glavnim pročeljem) trebaju prisloniti uz obvezni građevni pravac. Nova izgradnja locirana uz lokalne pristupne ulice treba biti udaljena od regulacijskog pravca prometne površine na udaljenost od minimalno 5,0 m, pri čemu se na dijelu uz županijsku cestu treba ostvariti udaljenost 10,0 m od njezinog ruba. Nova gradnja na prostoru lokalnog priobalnog centra treba se realizirati s posebnom funkcionalno-sadržajnom, prostornom i oblikovnom kvalitetom. Radi toga se planirana izgradnja može realizirati kao jedinstveni objekt (sjeverni i južni) uz uvjetovano izmicanje pročelja ili kao skupni objekt građen kao niz od 3 lamele, dajući sliku manje mediteranske grupacije objekata uz pješačku ulicu i druge slobodne prostore. Visina nove gradnje se u zoni obalnog centra limitira sa P+2 ili 12,0 metara od uređenog terena uz objekt do vijenca objekta, dok se na drugim područjima nove stambeno-poslovne i poslovno-stambene gradnje vertikalni gabarit ograničava sa P+1+Pks. Ukupna površina zona nove gradnje iznosi 4,11 ha.


77

7.0. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

(1) Mjere zaštite pojedinog područja proizlaze iz lokacije vrijednih, pojedinačnih registriranih ili preventivno zaštićenih spomenika kulture, prirode i krajolika.

Zaštita cjelina i vrijednosti može se postići planiranjem i provođenjem planova. Planiranjem, odnosno provođenjem prostornih planova obvezuje se:

– očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturno povijesnih i tradicijskih vrijednosti

obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije,

– odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode,

– osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito

pomorskog dobra,

– očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju,

organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja,

– uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

U naselju Coki ne može se planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o

uvjetima građenja za građevine namijenjene za:

– istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

– skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena,

– uzgoj plave ribe,

– vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.),

– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,

– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

U građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za

stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom

dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom građevinskom području izvan

naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova

pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih

energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po

svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih

površina.

A. Očuvanje ambijentalnih vrijednosti

(2) Analizama zatečene urbane strukture konstatirano je da na predmetnom području obuhvata ovog Plana nema takvih kulturnih dobara i prirodnog prostora, koji su radi svojih vrijednosti stavljeni pod odgovarajući režim zaštite. (3) Radi toga se zaštita povijesne baštine na Planom obuhvaćenom području realizira prvenstveno u ostvarenju povoljnih prostornih odnosa prema povijesnoj jezgri Funtane (locirane izvan obuhvata ovog Plana - južno od razmatranog područja), te zaštiti ambijentalno interesantnih objekata sa određenim karakteristikama mediteranske arhitekture male ruralne sredine (oblikovanje, mjerilo, grupiranje i sl.).


78

(4) Lokacija objekata s ambijentalnim vrijednostima nalazi se u starijem dijelu naselja uz Ulicu Coki i Grgeti. Zaštita i unapređenje ambijentalnih vrijednosti ovih objekata - grupacija ostvaruje se kroz mogućnost njihove sanacije, rekonstrukcije i prenamjene bez daljnjih značajnijih promjena na horizontalnom ili vertikalnom gabaritu. (5) U tim područjima podstiče se (prilikom zahvata sanacije ili rekonstrukcije pojedinih objekata ili čitavog niza - grupacije) primjena autohtonih materijala i načina oblikovanja pročelja, kao doprinos novoj kvaliteti urbanog prostora naselja.

B. Zelene površine (6) Provedenim prostornim analizama utvrđene su i kvalitetne zelene površine na dijelovima obuhvata ovog Plana. Može se konstatirati da dosadašnje korištenje prostora uglavnom nije narušilo prostorne kvalitete područja, te je planirana izgradnja prostora ostvarila skladan odnos s okolinom. (7) Planskim se rješenjem i nadalje proširuje opseg uređenih zelenih površina koje osim funkcionalnog i ukrasnog imaju i zaštitni karakter. Naime, obzirom na značaj zelenih prostora unutar ukupne urbane sturkture (a posebno u situaciji gdje takove površine povećavaju opću atraktivnost naselja za posjetitelje - turiste), Planom je utvrđena slijedeća struktura i moguća namjena tih površina kao: � uređene i oblikovane parkovne zelene površine s potrebnom urbanom opremom (Z1),

unutar kojih se mogu locirati sadržaji “male” rekreacije, kiosci i dr., � uređene, oblikovane i opremljene parkovne zelene površine s prostorima za igru djece

(Z2), � zaštitne zelene površine (Z) uz prometne koridore i parkirališta, kao zaštitni tampon

između prometnih površina i okolne izgradnje, oblikovane pretežito s visokom vegetacijom u formi drvoreda,

� potezi zelenila - visoke vegetacije (drvoredi), realiziranih uz rub prometne površine u okviru svih kategorija uređenih zelenih površina (Z1, Z2 i Z).

8.0. MJERE PROVEDBE PLANA (1) Realizacija i provođenje Plana vršit će se etapno, vezano uz potrebe uređenja urbanog područja te pripremanje za izgradnju i opremanje komunalnom infrastrukturom pojedinih lokacija unutar razmatranog dijela naselja Funtana. (2) U cilju osiguranja potrebnih preduvjeta treba odmah započeti s pripremnim radovima za buduću realizaciju ovog Plana, unutar kojih treba utvrditi ukupni opseg radova i prioritete koje treba ostvariti radi efikasne provedbe Plana. Znači da treba odmah započeti s pripremom dokumentacije na temelju koje se može pristupiti radovima na uređenju i opremanju građevinskog zemljišta za njegovu buduću namjenu. U tom cilju treba provesti slijedeće aktivnosti: • izrada potrebnih studija i arhitektonskih rješenja (eventualno pozivnih natječaja) za

značajne lokacije, urbane poteze i oblikovanje prostora (priobalni centar, područja poslovno-stambene namjene uz Istarsku ulicu), te njihova verifikacija kroz stručna tijela i Vijeće općine Funtana,

• izradu projekata, iskolčenje koridora te uređenje postojećih i izvedba novih prometnih površina (prometnica i parkirališta) s otvaranjem pristupa do pojedinih dijelova prostora,

• projektiranje i izvedba nužne infrastrukturne opreme prostora, • izrada parcelacionog elaborata i rješavanje vlasničkih odnosa za površine javne namjene i

prolaz komunalne infrastrukture,


79

• provedba urbane komasacije za druga područja temeljem ovog Plana, • prikupljanje suglasnosti za pojedine prioritetne zahvate u prostoru. (3) Pravovremena priprema i organizacija ovih radova od strane stručnih službi Županije i Općine ili za to posebno osnovane stručne institucije, omogućit će uspješno provođenje Plana, realizaciju Planom predviđene izgradnje, odnosno osigurati početak uređenja ovog vrijednog područja naselja Funtana, sa ciljem postizanja višeg stupnja funkcionalnosti, atraktivnosti i urbanog standarda te time osiguranje kvalitetnije prezentacije naselja kao atraktivne turističke destinacije. 9.0. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ A. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA

PLANIRANOJ NAMJENI (1) Unutar Planom obuhvaćenog područja nema objekata koji su ovim Planskim rješenjem predviđeni za uklanjanje ili prenamjenu. Postojeći objekti zadržavaju se i nadalje u svojoj funkciji s mogućnostima legalizacije (za bespravno izgrađene objekte), uključivo zahvate dogradnje, nadogradnje ili proširenja - promjene namjene svih zatečenih objekata u skladu s uvjetima ovog Plana. (2) Bespravno izgrađene objekte ili njihove dijelove treba u pogledu svih prostornih uvjeta (veličina i oblikovanje parcele, izgrađenost - iskorištenost građevne čestice, visina, namjena i oblikovanje objekta) uskladiti s ovim Provedbenim odredbama. Sve objekte ili njihove dijelove koji značajno narušavaju prostorne vrijednosti, a nije ih moguće usuglasiti s planskim uvjetima, treba ukloniti. B. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (3) Zaštitu okoliša na području ove zone treba prvenstveno postići zahvatima na uređenju i atraktivno oblikovanoj urbanoj strukturi i objektima na priobalnom dijelu ove zone. (4) Osim uređenja lokacije mjesnog centra poseban značaj na kvalitetu okoliša ima uvjetovana minimalna građevna čestica, čime se smanjuje gustoća izgrađenosti i postiže kvalitetnija “prostornost i prozračnost” urbane strukture s mogućim većim prisustvom uređenog zelenila u okviru pojedine parcele, ali i ukupnih zona izgradnje. (5) Oblikovanje okoliša na ovom području naselja Funtana predstavlja izuzetno značajan zahvat i radi turističkog okruženja. Veći dio predmetnog prostora predstavljao je područje slobodnog krajolika bez posebnih zahvata uređenja. Obzirom da prema ovom Planu veći dio površina dobiva status uređenog urbanog prostora, to će i kvalitetno oblikovanje okoliša predstavljati jedan od preduvjeta za formiranje cjelovite suvremene i visokostandardne urbane strukture. Naime, značajan dio prostora (osim građevnih čestica za izgradnju objekata) tretiran je kao uređeni otvoreni urbani prostor sa kolnim, pješačkim i parkovnim zelenim površinama. (6) Takovim atraktivno uređenim površinama i urbanim potezima stvaraju se posebno kvalitetni ambijenti unutar prostora naselja s visokom privlačnošću za boravak stanovnika i turista, što predstavlja značajni doprinos u ukupnom izgledu Planom obuhvaćenog područja.


80

(7) Spriječavanje negativnog utjecaja na okoliš, odnosno urbani izgled i oblikovanje naselja postići će se adekvatnim uređenjem parcele i oblikovanjem objekata uz obvezatnu primjenu: � kosih krovnih ploha nagiba 18-25

0 pokrivenih kupom kanalicom ili mediteran crijepom, � oblikovanjem objekata s razvedenim volumenima u horizontalnom i vertikalnom smislu te

izbjegavanje “glomaznih” volumena, � primjenom autohtonih materijala, odnosno obaveznom primjenom kamena na dijelu

pročelja objekta te kamenih okvira oko otvora, � izvedba drugih detalja (dimnjaci, strehe, ograde, pergole, žaluzije) na objektu svojstveno

ovom podneblju i tradicionalnoj arhitekturi, � ozelenjavanje i vrtno-tehničko uređenje parcele (posebno prostora uz javno-prometnu

površinu) (8) Slijedeći važan segment zaštite okoliša predstavlja Planom utvrđeni nivo minimalnog komunalnog opremanja pojedinih prostora, što obavezno uključuje izvedbu zaštitnog zelenila uz prometne površine kao zaštita od buke i realizaciju potrebne prometne i komunalne infrastrukture. Takav nivo opremanja ovog područja treba omogućiti kvalitetnu protupožarnu zaštitu, osigurati pristup interventnih vozila do svih objekata, te pružiti potrebnu zaštitu stanovništva od intenzivnog prometa i eventualnih prometnih zagušenja tijekom turističke sezone.

ISTARSKA ŽUPANIJA ć OP ĆINA FUNTANA DETALJNI PLAN URE … · Detaljni plan ure đenja naselja...

Documents

Transcript of ISTARSKA ŽUPANIJA ć OP ĆINA FUNTANA DETALJNI PLAN URE … · Detaljni plan ure đenja naselja...