Istalacije II Elektr Dizala

7/27/2019 Istalacije II Elektr Dizala

1/73

1mr. sc.IVAN CCETINI


2/73

ELEKTROENERGETSKE INSTALACIJE (instalacije jake struje)

uzlazni vodovi i glavni kuni razvodzajednike kune elektroenergetske instalacijeelektroenergetske instalacije u stanu:elektromotorni pogoni i utinice

INSTALACIJE SLABE STRUJE

telefonska instalacija

interfon kuna signalizacijainstalacija kontrole i zatite:

kontrola ulazakontrola nazonosti

automatska regulacija i upravljanje, lokalna raunalna mrea LAN

2

INSTALACIJA GROMOBRANA


3/73

- e un arna s ranatransformatora 220/380 V

2- Po onsko uzeml en e

-

napona 380 V6- alter

3- Osigurai4- Voltmetar za mjerenje

7- Potroa trofazne strujeprikljuen na faze RST

3

napona aze -prikljuen na fazni vodi i nul vodi


4/73

TrafostanicaTrafostanica

4


5/73

Trafostanica

5


6/73

Integralna shema elektrinih instalacije zgrade

-u n a e2-kabelska glava3-kuni prikljuak4-kuna razvodna ploa5-katna razvodna ploa6-bro ilo u stanu

7-razvodna ploa u stanu8-brojilo zajednike potronje

-10-PTT razvodna ploa

A - stubina rasvjetaB - portafonC - elektrine brave

D - TV i UKV pojaaloR - rezerva

S - rastavni spoj uzemljenja

6


7/73

Odvojna kabelska spojnicalavaKabelski se kuni prikljuak seizvodi s peteroilnim kabelom za

,IPO 5x6 s presjekom pojedinihila 6 ili vie mm2, od ko ih su 3faze (R, S, T), jedna je nula (0) i

jedna zemlja (uzemljenje).

kunom razdjelnom ormariuod ko e se rana u razvodni

vodovi do pojedinih razvodnihploa u katovima ili stanovima.

7


8/73

Spajanje vodova u odvodnoj kabelskoj spojnici (glavi)

8


9/73

Fasadni prikljuni kuni ormari od plastine mase, tip KPMO

9


10/73

Elektrina instalacija u stanu obuhvaa sav razvod i prikljuketroila u stanu od razvodne ploe i brojila u stanu, kao i sama

troila koja su stalno prikljuena na razvod. Razvodna ploapostavlja se obi no kod ulaznih vrata u stan s unutra nje strane(ako nisu na fasadi kod vanjskih ulaznih vrata).

a raz e no se p o pr u a s ana e na po e ne s ru nekrugove, koji moraju biti tako rasporeeni da u jednom strujnomru u a v rasv a s a, s u

prikljuaka rasvjetnih tijela ili drugih troila.

strujnih krugova za druga troila, to jest od utinica. Na

osigura. Za strujne krugove za rasvjetu uzimaju se,

za nazivnu struju 10A.

10


11/73

Elektrina instalacija mora uvijek biti tako postavljena da jeosigura u vodu faze, a ne nule, jer bi u protivnom sluajutroilo i nakon pregaranja osiguraa ostalo pod naponom i

moglo bi dovesti do nesree ako bi netkododirnuo vodljivi dio troila.Uobiajena je primjena tzv. rastalnih osiguraa i

elektromagnetnih osiguraa koji prekidaju strujni krug kadastruja u njemu pre e o re enu vrije nost i e e tromagnetkod te struje privue kotvu i time prekine strujni krugraz va an em on a a a. ru n rug se ponovno uspos av apremjetanjem ruice osiguraa u poetni poloaj i tu ne treba

, .

11


12/73

12


13/73

Jednopolna shema jednog stana

13


14/73

14


15/73

Normirane su slijedee vrste instalacijskih vodova:HRN N.C3.200 Vodovi s PVC izolacijom P (Cu vodii)

i P-A (Al vodii)HRN N.C3.201 Mno oini vodovi s PVC izolaci om P/MHRN N.C3.203 Finoini vodovi izolirani PVC izolacijomP/F

-. .PP i PP-AHRN N.C3.220 Vodovi s razmaknutim ilama szo ac om p a em o -aHRN N.C3.220 Plosnati vodovi s izolacijom i platem od

PVC-a PP/U i PP/U-A

A Vod s PVC izolacijomB Mno oini vodC Finoini vodD - Vod s izolacijom i platem od PVC-a

- -E - Vod s razmaknutim ilama PP/R, PP/R-AF - Plosnati vod s PVC izolacijom i platem

15


16/73

Instalacijski vodovi koji se upotrebljavaju u kunim,

presjek1,5 mm2.- ,

lakeg raspoznavanja, tako su npr.:

smee, ljubiaste ili zelene boje

0 nula e obino svi etlo lave bo ezatitni vod je uto-zelene boje, tako da je po duljinicca 50% voda ute bo e a cca 50% zelene bo e te se

boje izmjenjuju na svakih cca 30 mm duljine voda. Takavvod mora uvijek biti upotrebljen za zatitni vod i ne smije bitiupotrebljen ni za koju drugu svrhu.

zemlja je obino crne boje

16


17/73

Vodovi s razmaknutim ilama postavljaju se na zid prije bukanja, uvruju se na.

Ostali vodovi se ulau u instalacijske cijevi koje se polau izmeu pojedinih

razvodnih kutija, prikljuaka rasvjetnih tijela i utinica.

Bergmanove cijevi su od impregniranog papira obloene polovljenom elinomtrakom, ali se danas vie ne proizvode;

tapa cijevi sueline oklpone cijevi bez unutranje izolacije, a slue za mehani

kuzatitu;

Peel cijevi su eline cijevi s preklopom.

Danas se najee upotrebljavaju plastine cijevi:

-Plastine cijevi mogu biti krute, s posebnim lukovima za skretanje, ili fleksibilnerebraste koje se mogu savijati u lukovima s veim radiusom.

17


18/73

Presjek i tip izoliranih vodia odnosno kabela za elektrineinstalacije niskog napona odreuje se prema uvjetima polaganja,

trajno podnoljivoj struji i zatitnim ureajima.

Minimalni presjek vodia mora biti za bakarne vodie 1,5 m2, a zaalumini ske vodie 2,5 mm2.

Presjek neutralnog vodia mora biti jednak presjeku faznih vodia do A


19/73

Pad napona u % moe se za jednofazne strujne krugove rasvjete s

u = 2lP10/U2A [%]gdje je:l duljina linije [m]P snaga [kW]U na on V

A presjek vodia [mm2] specifini elektrini otpor vodia [mm2/m]

- = .Al-vodii =0.02880 [mm2/m]; za 220 V pad napona iznosi:

u-vo : , Al-vodii: u = 0,119lP/A [%], te je potreban presjek vodia zaodreeni pad napona u %

za Cu-vodie:. mm

za Al-vodie:19

A0.119lP/u [mm2]


20/73

Elektrina struja moe izazvati razne opasnosti, odnosno

tete:

opasnost od elektrinog udara dodirom dijelova pod naponom

i prolazom struje kroz tijelo mo e do i do opasnih ozlijeda, paak i do smrti;

opasnost od poara do kojeg moe doi zbog pregrijavanjae e r n ns a ac a z og preop ere en a ra og spo a;

(pogotovo) elektronikih aparata i ureaja.

20

Princip spajanja voda za izjednaavanje potencijala u prostoriji s kadom ili tuem


21/73

Princip spajanja voda za izjednaavanje potencijala u prostoriji s kadom ili tuem

izjednaavanje potencijala, ako je od

bakra mora biti 4 mm2, ili dvorednavru e poc n ana e na ra a , xmm.Ako su kada i odvodna cijev od

izolacijskog materijala, a slivnik jemetalni nije potrebno izjednaavanjeotenci ala.

Ako je kada metalna, odvodna cijev odizolacijskog materijala, a slivnik

potrebno samo za metalnu kadu.Pokretna kada i tu-kabina moraju se

potencijala za zatitni vod ugraeneelektrine opreme.

21

Granice posebnih prostora u prostorijama s kadom i tuem


22/73

p p p j

22

U prostorijama s kadom ili tuem (kupaonicama) utvreni su posebni tehniki


23/73

p j ( p ) puvjeti za elektrine instalacije zbog toga jer je u njima povean rizik ode e r nog u ara z og sman ene e e r ne o pornos mo rog u s og e adodira sa potencijalom zemlje.U tu se svrhu prostorija s kadom ili tuem dijeli u etiri prostora:Prostor 0 - je unutranjost kupaonske kade ili tu kade;Prostor 1 - je ogranien vertikalnom povrinom koja okruuje kadu, ili ako nema

tu kade vertikalnom ovrinom na 0.6 m od tua zatim odnom i

horizontalnom povrinom 2.25 m iznad poda;Prostor 2 - ogranien je granicom prostora 1, paralelnom vertikalnom povrinom

. ,povrinom 2.25 m iznad poda;

Prostor 3 - ogranien je granicom prostora 2 i paralelnom vertikalnompovr nom na . m o n e, za m po om or zon a nom povr nom

2.25 m iznad poda.Posebne tehnike mjere zatite od elektrinog udara:U prostoru 0 dozvoljava se samo zatita sigurnosnim malim naponom koji neprelazi 12 V, a sigurnosni izvor napajanja mora biti izvan prostora 0.Elektrina o rema mora imati na man e sli edei stu an zatite od vla e:u prostoru 0: zatita od prodiranja vodeu prostoru 1: zatita od trcanja vode u mlazu u svim smjerovima

23


24/73

Zatita od groma

Zatita od groma, odnosno od tetnih posljedica groma sastoji se u tome.Instalacija gromobranske zatite mora zadovoljavati slijedee zahtjeve:

elektrini: mora odvesti udar munje u zemlju;

termiki: ne smije se kod provoenja munje rastaliti;

kemijski: ne smije koridirati zbog uzjecaja okolne atmosfere;

estetski: mora se dobro uklopiti u arhitekturu zgrade;

ekonomski: mora imati prihvatljivu cijenu.

24

Postavljanje petlji i odvoda gromobranske instalacije


25/73


25

Gromobranska zatita provodi uglavnom hvataljkama u obliku horizontalnih elinih


26/73

Gromobranska zatita provodi uglavnom hvataljkama u obliku horizontalnih elinihocinanih traka ko e su oloene na krovu z rade kao tzv. romobranska mrea

a povezane su s uzemljenjem takoer elinim pocinanim trakama.

,od kojih se postavljaju odvodi za spoj s uzemljenjem.

Zgrade tlocrtne povrine vee od 50 m2 moraju imati najmanje dva odvoda (a),ako je takva zgrada dulja od 20 m i ira od 12 m (c) mora imati etiri odvoda (b);

Ako je zgrada dulja od 20 m treba na svakih zapoetih 20 m duljine dodati jojedan odvod, i to s obje strane ako je zgrada ira od 12 m (c), a ako to nije odvodise postavljaju s obje strane, ali naizmjence;

Ako je zgrada ira od 20 m za svakih 20 m irine treeba dodati po jedan odvod.

odvod. U zgradama koje imaju armiranobetonsku konstrukciju upitno je ostvaritigalvansku vezu (spoj) izmeu gromobranske instalacije i eljeza armature, jer se

26

me os varu e e ns vena me a na s ru ura, me e po o ana gromo rans azatita zgrade.



27/73


27



28/73


vo gromo rans e ns a ac e spa a u se o vo ma na uzem va e pre o o seizjednaava potencijal gromobranske instalacije i potencijal zemlje.

Uzemljivai mogu biti horizontalni u obliku elinih pocinanih traka koje se ukapajuu zemlju na dubini 50 do 100 cm. Za to se primjenjuje elina vrue pocinana trakadimenzija 30x3.5 mm.Uzeml ivai mo u biti i vertikalno uko ani zabi eni u zeml u u tom se slua u

primjenjuje elina plinska pocinana cijev nazivnog promjera 6/4" ili kutni elik 65 x65 mm ili U elik U65, duljine 1 do 3 m, tako ukopani da im je gornji kraj na dubini.

Na odvodima izmeu gromobranske mree i uzemljenja mora na visini cca 1.5 miznad tla biti tzv. rastavni spoj na kojem se moe odijeliti gromobranska mrea od

otpora uzemljenja


29/73

29

Sh d TV i l ij


30/73

Shema razvoda TV instalacije

30

Sh d TV i t l ij i b j iklj i


31/73

Shema razvoda TV instalacije-ogranien broj prikljunic

31

Blok shema UKV i TV stanice


32/73

32

Satelitski antenski stup


33/73

33

UKV i TV antenski stup


34/73

34


35/73

35


36/73

36


37/73

37


38/73

38


39/73

39

DIZALA


40/73

o o a za a u zgra gra zna a nu u ogu g e e ons ru c e ver a nog ranspor a ejedna od najranijih odluka projektanta mora biti utvrivanje poloaja graevinskog

prostora za smjetaj dizala (vozna okna, strojarnica, i stanice dizala). Osnovni faktorikoji utjeu na poloaj dizala u zgradi su:GEOMETRIJA I NAMJENA ZGRADETOKOVI PUTNIKA

Geometrija i namjena zgrade,

poloaja u zgradi. Oblik zgrade moe biti I (neboderi ili meanderi s vie ulaza), ili jenjihov oblik slova X, Y, L ili T. Dizala se najee nalaze u sredini zgrade, a skorouv e u pres e u n ov ra ova.Dizala moraju biti u vidnom polju korisnika koji ulaze u zgradu, a ukoliko je to iz bilokojeg razloga nemogue onda korisnici na jasno uoljiv nain moraju biti usmjereni kadizalima.

Tokovi putnika

Utvrivanje teita tokova putnika u zgradi sa poznatom koncepcijom kretanja putnikarelativno je jednostavan zadatak, pa se kljuni problemi prilikom utvrivanja lokacije

40

dizala.

Ploloaj dizala u zgradi glede toka korisnika (putnika)


41/73

41


42/73

SHEMA PODJELE DIZALA


43/73

43


44/73

rema naz vu za a se e e na:

.dozvoljava i prijevoz namjetaja pod uvjetom da ukupna teina u kabini ne prelazidozvoljenu nosivost dizala. Posebna vrsta osobnih dizala su bolnika dizala. Iako sure at vno ma e nos vost , ma u ve u povr nu a ne potre nu za sm e tabolnikih kolica i bolnikog osoblja.

Teretno-osobna dizala slue za prijevoz tereta s osobnom pratnjom na sudjelujuineposredno u tehnolokom procesu proizvodnje. Ova dizala imaju sve sigurnosne

urea e kao i osobna dizala ali im e ednostavni a izvedba kabine er e usklaenaprema zahtjevima tereta.

.

zabranjena. Konstrukcija teretnih dizala zavisi o karakteru tereta, potrebnomkapacitetu prijevoza i karakteru tehnolokog procesa u kojem ta dizala sudjeluju.ose nu grupu ere n za a ne ma a ere na za a za nos vos o g

(kuhinje). Teretna dizala imaju manju brzinu vonje.

44


45/73

Prema eksploatacijski osobinama dizala se dijele na:


46/73

PREMA BRZINI VONJE RAZLIKUJEMO:S orohodna dizala ima u brzinu von e do 1.5 m/s. To su na veim d elom osobnadizala u stambenim zgradama s manjom visinom dizanja i manjim kapacitetomprijevoza, te bolnika i sva teretna dizala.

. . .

kapacitete prijevoza u zgradama sa 15 do 20 katova, a takoer i u manjim zonamavisokih zgrada. . .

kapacitete prijevoza u visokim zgradama sa vie od 20 katova. Primjena ovih dizala jenajekonominija kod velikog meustaninog razmaka.

PREMA TONOSTI PRISTAJANJA RAZLIKUJEMO:Dizala bez tono rista an a kabine Potrebna tonost rista an a ostie se bezposebnih naprava. Radi tog im je ograniena brzina vonje do 0.75 m/s. Dozvoljena

netonost pristajanja kabine iznosi 50 mm, to predstavlja visinsku razliku izmeu.

Dizala s tonim pristajanjem kabine Poravnavanje praga kabine s podestom vrise upotrebom posebnih naprava ili specijalnom konstrukcijom pogonskog

46

.dizala, te bolnika i teretna dizala.


47/73

a, b-konvencionalnio onski


48/73

mehanizam s

mehanikim

c-direktni pogon sa

sinkronimelektromotorom

d, e-direktni pogon s

visoko momentnimelektromotorom

-pogons a u n ca

2-uleitenje unice3-elektromotor4-konica5-mjerni sustav6-mekaniki ri enisnik

48POGONSKI MEHANIZMI DIZALA

Hidraulika dizala zbog visine dizanja 25m imaju ogranienu primjenu te se nemogu primjenu u visokim zgradama i njihov udio u ukupnom broju ugraenih dizalapa a


49/73

pa a.

Konvencionalnim izvedbama pogona elektrikih dizala pogonska unica, puniili zupaniki prijenosnik, mehanika konica i pogonski elektromotor ine sklop kojizauzima veliki prostor ugradnje.

Standardnim sinkronim elektromotornim pogonom u obliku direktnog pogonanema znaajniju primjenu zbog velikih instaliranih pogonskih snaga te glomaznih i.

Visoko momentni sinkroni motori s trajnim magnetima smanjuju prostorugra n e uz pove an e pogons e pouz anos s gurnos e mo erno r e en e za akoja se danas sve vie primjenjuju.Klasina strojarnica dizala zamjenjena jepogonskim mehanizmom smjestenim u samo vozno okno ili na kabinu lifta.

49

Pogonski mehanizam dizala ugraen u vozno okno (dizala KONE)


50/73

50

Pogonski mehanizam dizala ugraen na kabini dizala


51/73

51Pogon dizala s visoko momentnim sinkronim motorom

GLAVNI ELEMENTI DIZALA


52/73

52


53/73


54/73

DIJELOVI DIZALA - Prijevozna oprema


55/73

VRATA DIZALA sastoje se od vrata voznog okna i vrata kabine. Vrata.ugraena na odgovarajuim otvorima voznih okana svake etae kojudizalo opsluuje. Ona se otvaraju i zatvaraju automatski Kada kabina nije

na stanici vrata voznog okna su obavezno zatvorena. Kabina ne moe dase pokrene sa stanice ako nisu zatvorena i njena vrata i vrata voznog.

Ureaj za otvaranje vrata dizala nalazi se na krovu kabine. Vrata dizala

imaju sigurnosne ureaje za kontrolu zatvorenosti i vrata kabine i vratavoznog okna. Ovim ureajima se sprjeava kretanje dizala ako i jedna i

druga vrata nisu potpuno zatvorena. Ako neko nasilno pokua otvoriti, .

Vrata dizala moraju biti od metala i imati odgovarajuuvrsto

u te ovisno

o nam eni i vatroot ornost.

55

Presjek i tlocrt vrata dizala


56/73

56



57/73


e o za a nam en en za pr evoz pu n a ere a.Geometrija i nazivna nosivost kabina su standardizirane. Pravilnikom otehnikim normativima za dizala utvrene su na vee korisne ovrine

poda kabine i odgovarajui najvei dozvoljeni broj putnika.Kabina dizala mora biti ograena zidovima(stjenke), podom i stropom.na se omp e no, sa svo om opremom, mon ra na n en e n o v r.

Na svakoj kabini mora postojati najmanje etiri ureaja za njeno voenje

o vodilicama kabine. Voen e se moe realizirati ili klizan em ilikotrljanjem. Ovi ureaji se montiraju na okviru kabine.Okvir, ureaji za voenje, zidovi, pod i strop kabine moraju imati dovoljnume an u vrs o u a z r e sve u are op ere en a o ma e a na

izloena za vrijeme rada dizala te ne smiju biti izraeni od lako zapaljivogmateri ala.

57


58/73

58Ventilacija i hlaenje kabine

Korisne povrine poda kabine i najvei dozvoljeni broj putnika


59/73

59


PROTUUTEG slui za uravnoteenje kabine u cilju smanjenja snage pogonskog


60/73

PROTUUTEG slui za uravnoteenje kabine u cilju smanjenja snage pogonskog

elektromotora. Najmanja snaga pogonskog elektromotora potrebna je onda, kadae e na pro uu ega e na a sum e ne prazne a ne po ov ne ere a u a n .Protuuteg moe biti izveden od lijevanog eljeza ili betona, u jednom ili vieelemenata uvrenih u okvir. Visina protuutega treba biti manja od visine kabine.Staza protuutega pri donjem kraju treba biti neto dulja od redovnog najniegpoloaja protuutega, gdje mora biti postavljen graninik toliko vrst da moezadrati rotuute u slobodnom adu.

VODILICE slue za voenje kabine i protuutega i za njihovo zaustavljanje usluaju djelovanja zahvatne naprave. Obino kabina i protuuteg imaju do dvije

, .izvode iz raznih profila. U voznom oknu vodilice se privruju na konzole. Davonja bude ugodna i tiha, vodilice trebaju biti vertikalne i meusobno uvijeke na o u a ene. e o no pos av ene vo ce uzro u u re n u a ne,

neprijatan osjeaj putnika i mogunost olabavljenja ureaja na kabini i okvirukabine.U AD slui za noenje kabine, protuutega i za stavljanje u pokret regulatorabrzine. Najvie se upotrebljava unakrsno pletena uad. Promjer uadi odreuje sena temel u na vee o tereen a i koefici enta si urnosti. Ue se smi e savi ati

60

samo do odreene granice. Dozvoljena veliina savijanja ueta zavisi o tipu ueta io vrsti dizala.


61/73

61


62/73

62


63/73

63


64/73

64


65/73

65


66/73

Hidrauli na dizala su pode ena za prijevoz tereta itransport putnika u niim zgradama.

os vos ere n rau n za a se re e onekoliko stotina kilograma do vie desetina tona. Kod

r u z r r v .Njihova najvea brzina je od 1.0 m/s, a visina

. ,neosjetan polazak i pristajanje. Proizvode znatno

,

strojarnica je manja i moe biti pored voznog okna na. ,niske trokove odravanja i nia investiciona ulaganja.

66

HIDRAULIKA DIZALA


67/73

Posto i vie tehnikih r een a hidraulinih dizala. Kodsvih se kao izvor energije koristi hidraulini fluid podritiskom. Klasino hidraulino dizalo e sa centralnim

cilindrom.Iz n e a su razvi ena ednostruka i dvostruka, direktnai indirektna dizala sa kabinama i platformama.Kabinska hidraulina dizala se koriste za transporttereta i putnika.Primjena je vrlo iroka, a najee je u industrijskimobjektima, skladitima i javnim garaama.

Platforme kao hidraulika dizala imaju masovnuprimjenu za transport lak eg tereta u skladi tima.

67

HIDRAULIKA DIZALA


68/73

,strojarnicu, ali nemaju protuuteg.

.

sigurnosne ureaje.

pritiskom, koga pokree elektromotor i pumpa,

oto l eni u rezervoar sa ul em.Pumpni agregat radi samo kada se kabina podie.Tada se u cilindar ubriz ava fluid ul e ko ipokree klip.Sputanje dizala se odvija pod teinom kabine itereta kojeg prevozi, pri emu se vraanje ulja urezervoar kontrolira ventilom.

68

HIDRAULIKA DIZALABrzine kretan a hidraulinih dizala su od 0.25 m s do 1.0 m s.


69/73

regulira mikroprocesorima i povratnom spregom. U svakom trenutku vonje stvarna

vrijednost brzine se mjeri mjeraem protoka ulja i direktno se usporedi sa zadanim. , ,

ulja. Ovim sistemom se eliminira utjecaj promjene temperature ulja i optereenjakabine na brzinu, ubrzanje i usporenje njenog kretanja. Time se poveava komfor

69

pr evoza, o nos pr s a an a ranspor n apac e , a sman u e po ro n a energ e.

GLAVNI ELEMENTI HIDRAULIKOG DIZALA


70/73

70

NETIPINA TEKNIKA RJEENJA DIZALA


71/73

veliki intenzitet vertikalnog transportaprojektiraju se dvokabinska dizala odo e e na a na za parne, a ruga

Za neparne katove. Za poveanje efi-kasnosti vertikalnog transporta dvoka-binska dizala koriste se zajedno spominim stepenicama koje omoguuju

un en e i ran en e kabina istovre-meno. Kapacitet dvokabinskih dizalavei je za 1,6 puta od jednokabinskih.

71Dvokabinska dizala



72/73

Vanjsku i unutranju fasadu zgrade.Njihova namjena je prvo atrakcija, a

.moderan dizajn, kabine od staklaomoguuju promatranje okolinetije om prijevoza oprinose atra tiv-

nosti zgrade. Cijena im je znatnovea od odgovarajuih klasinihdizala.

72Panoramska dizala



73/73

Mnogi objekti u funkciji nemajuiza a. Z og po o j anjastandarda rada ili stanovanjaesto dolazi do potrebe zaugradnju dizala. Mnogi

proizvoai dizala imaju posebne

ovog tipa.Njihova opakarakteristika je da dimenzija

i namjeni i postojeem ilidodanom prostoru u koji seugra u e

73Dizala fleksibilnih dimenzija

Istalacije II Elektr Dizala

Documents

Transcript of Istalacije II Elektr Dizala