issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar...

31
issn: 1846-3371 prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj 5, godina II, svibanj 2007. tema broja Poslovni ru~kovi posebni prilozi Automobili Leasing intervju Bernard Jakeli} poduzetni~ki info pult Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007.

Transcript of issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar...

Page 1: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

issn

184

6-33

71

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj 5 godina II svibanj 2007

tema brojaPoslovni ru~kovi

posebni priloziAutomobiliLeasing

intervju

Bernard Jakeli

poduzetni~ki info pult

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007

Impressum Glavni urednik Krešimir Šimac

Izvršna urednica Sanja Vujnovac

Suradnicice Vedrana Tomašević Danka Marinković mrsc Sunčana Dundović Tanja Kelemović Juraj Arambašić Simona Goldstein

Gordana ]orić Sandra Dominić Igor Dominić Antonio Pejak Jano Giber Marija Birti Mirta Vekić Marijana Bonjak Ivan Baši

Kolumnistice profdrsc Slavica Singer mrsc Sunčica Oberman Peterka profdrsc Mane Medić mrsc Ivica Crnković Ivan Turk

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafi~ka priprema mit dizajn studio Županijska 25 Osijek wwwmithr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Fotografkinja Jelena Rai

Izdava~ Mirakul doo 31000 Osijek Vukovarska 88 telfax 031210-198 mirakulyenmirakulhr

Direktorica Bojana Zabrdac bojanazabrdacyenmirakulhr

Stru~ne suradnice u marketingu Dubravka Klepac Helena ^arapić Nataša Nater marketingyenmirakulhr

Tisak IBL Kolodvorska 132 Osijek wwwiblhr

Sadr`aj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Bernard Jakeli zamjenik

glavnog direktora HUP-a

Aktualno - Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Srbija

Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba

bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenika

Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja

poduzetnitva u 2007 godini

Tr`ite kapitala

tema broja Poslovni ru~kovi

5

6

10

14

16

18

20

28

30

Poslovna znanja - Odnosi s kupcima - CRM

Poslovna znanja - Problemi u svezi ovrhe na

pokretninama

poseban prilogAutomobili

poseban prilogLeasing

Poslovni kalendar

38

40

44

51

58

wwwmirakulhr

Uvodnik

wwwmirakulhr

Štovani

Kao to smo i najavili u prolom broju donosimo vam pregled projekata poticaja za poduzetnitvo za 2007 godinu Na `alost ove su godine rokovi za prijavu projekata zna~ajno skraeni pa vam nakon ~itanja tek-sta nee ostati puno vremena za reakciju Ukoliko se ne stignete prijaviti za ovu godinu svakako ete ima-ti pregled svih projekata te ete moi bolje planirati i pripremiti se za iduu

Kad smo ve kod poticaja svakako treba aktivno razmiljati i o projektima Europske unije gdje postoje velike mogunosti te ogromna sredstva na raspola-ganju To naravno ne zna~i da je do njih lako doi Osim to su uvjeti rigorozni potrebna je vrlo opirna i detaljna dokumentacija no o tome dakako tre-ba po~eti aktivno razmiljati jer takvi e projekti sve vie postajati uobi~ajena praksa Probleme kod prijave projekata s kojima se susreu poduzetnici prepoznale su i dr`avne institucije koje sve vie nastoje educira-ti lokalne poslovne ljude i pru`ati im savjetodavnu pomo Znakovito je da se pojavljuje i sve vei broj privatnih tvrtaka koje tako|er nude edukacijske i kon-zultantske usluge to je jo jedan pokazatelj o iznim-no atraktivnom podru~ju Sigurno je da e vremenom toga biti sve vie Bit e interesantno promatrati koliki e se interes pobuditi u naoj regiji koliko e slavon-ske tvrtke prepoznati va`nost edukacije o EU projekti-ma i fondovima te koliko su spremne platiti za konzul-tantske usluge iz toga podru~ja a tako|er i koliko e se upanija i Grad uklju~iti u pri~u Nadamo se da emo s uredom u Bruxellesu ipak imati pravodobne i provje-rene informacije bdquoiz prve rukeldquo Potencijal je velik na nama je da ga iskoristimo

Osim poticaja koji su trenutno najaktualnija tema nastojali smo vam i u ovom broju pru`iti korisne in-formacije koje ete moi iskoristiti u svojemu poslu bilo da ste negdje zaposleni ili da sami dr`ite sva ~etiri kutka svoje tvrtke Nadamo se da ete nakon teksta o poslovnim ru~kovima s malo vie samopouzdanja ula-ziti u restoran i mo`da iznenaditi svog poslovnog part-nera odabirom pravog vina uz predlo`eno jelo ili mu navesti neku zanimljivost iz svjetske prakse i obi~aja drugih zemalja To su sitnice koje mo`da nisu presud-ne za sklapanje posla ili odr`avanja ve postojee sura-dnje ali vam zasigurno mogu pomoi u u~vrivanju poslovnog odnosa i eventualnom produbljivanju suradnje Kroz tekst smo vam nastojali ukazati i na pojedina mjesta u gradu na koja mo`ete odvesti svog poslovnog partnera Iako ste za veinu njih zasigurno

~uli nadamo se da smo vam ipak uspjeli malo olakati izbor iz doista usudio bih se rei sve veeg broja re-storana u gradu i okolici Pri kontaktiranju restorana primijetili smo da se velik broj njih upravo renovira ili nadogra|uje to nas itekako veseli jer je upravo nedostatak kvalitetne gastronomske ponude u gradu ozna~en kao problem nakon to je otvoren dovoljan broj hotelskih postelja Kona~no emo imati sve pre-duvjete kako bismo kvalitetno i sadr`ajno ugostili tu-riste te nastavili rast turisti~kih pokazatelja

Budui da svakog poslovnog ~ovjeka zanima i kvalite-tan automobil u kojemu neki provode i dobar dio rad-noga dana s vremena na vrijeme emo vas upoznavati s aktualnom ponudom i novitetima na tom podru~ju Nadamo se da emo vam na taj na~in barem donek-le olakati potragu za limenim ljubimcem Usput smo vam predstavili i dva gospodarska vozila tako|er ne-zaobilazna prijevozna sredstva u mnogobrojnim tvr-tkama Kako su velik broj naih ~itatelja poduzetnici odmah smo obradili i temu leasinga kao naj~eeg oblika financiranja slu`benih vozila nastojei vam olakati odluku koju vrstu leasinga odabrati Navede-no se naravno mo`e iskoristiti i za svu ostalu imovinu koju `elite nabaviti tim putem

U nadi da emo vam i u ovom broju pomoi korisnim informacijama srda~no vas pozdravljam do idueg broja

Kreimir [imac

Pridru`ite nam se

~etvrtak 17 svibnja 2007s po~etkom u 20hOld Bridge Pub

BIZ party

Karaoke showUlaznica vizitka

BIZ vijestiBIZ vijesti

wwwmirakulhr 7

Tijekom svibnja i lipnja ldquoCentar Ordquo u suradnji s part-nerima organizira bogat program zanimljivih seminara i radionica Deset seminara otvorenog tipa (tzv open house) odr`at e se u okviru posebne akcije ldquoDva za jedanrdquo ndash izaberite JEDAN seminar i platite ga po sada NIOJ cijeni a na DRUGI seminar do|ete Vi ili netko drugi iz Vae tvrtke GRATIS

Neke od tema su Prodajne vjetine Upravljanje vre-menom Telefonska komunikacija Poslovno pregova-ranje Vo|enje poslovnih sastanaka

Od ostalih programa izdvajamobull Intenzivni seminar za poslovne tajnice (15 i 16lipnja

2007) bull EU PROGRAMI iNTRO (10 svibnja 2007) radioni-

ca o EU programima i funkcioniranju EU fondova bull Financijska akademija za nefinacijae (12 svibnja

2007 26 svibnja 2007 16 lipnja 2006) tri ra-dionice o novcu i financijskoj slobodi te izlasku iz za~aranog kruga dugova

bull BESPLATNA radionica ldquoNLP - Neurolingvisti~ko programiranjerdquo (24 svibnja 2007) nau~ite metodo-logiju uspjenih

bull Za dodatne informacije posjetite wwwcentar-ocom ili nazovite na 031 368 268 i 031 368 883

Osje~ki sajam doo i HOK Obrtni~ka komora Osje~ko-baranjske `upanije Osijek u suradnji s Gra-dom Osijekom i Osje~ko-baranjskom `upanijom or-ganiziraju OSIJEK EXPO ndash 15 Me|unarodni sajam graditeljstva i opreme te 8 Obrtni~ki sajam Na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku od 09 do 12 svibnja okupit e se izlaga~i iz Hrvatske i susjednih zemalja kao i predstavnici gradova prijatelja Grada Osijeka

Drugu godinu za redom na sajmu e se u organi-zaciji Tehnologijsko-razvojnog centra i Hrvatske udruge inovatora - poduzetnika u Osijeku odr`ati i Me|unarodna izlo`ba inovacija prototipova i poslov-nih planova ndash BUDI UZOR 2007

Na ovogodinjoj sajamskoj priredbi izla`e preko tristo izlaga~a iz Hrvatske te pet gradova prijatelja Grada Osijeka Tuzla Subotica Pecs Budimpeta i Pforzheim Bogat program stru~nih doga|anja u organizaciji Obrtni~ke komore Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku Biosa Osijek HZZ Podru~nog ureda Osijek te Centra za poduzetnitvo Osijek tijekom ~etiri dana sajma zasigurno e pobuditi velik interes posjetitelja i medija

U svibnju i lipnju u~ite s bdquoCentrom Oldquo

PANTHEONtrade 55 turneja - Osijek

U Hotelu Osijek u Osijeku 26 travnja predstavljana je nova verzija poslovno informacijskog sustava Datalab PANTHEONtrade 55

U dijelu predavanja partneri Demo Informatica iz Osijeka i SP Promet iz Karlovca prezentirali su svoja uspjena implementacijska rjeenja na podru~ju gra|evinarstva veleprodaje i maloprodaje kao i po-vezivanja PANTHEONtrade-a s drugim programskim rjeenjima

OSIJEK EXPO 2007

Integra Group izgradila temelje informacijskog sustava Grada Osijeka

Integra Group ugledna domaa sistem integratorska tvrtka dovrila je projekt integracije i nadogradnje in-formacijske infrastrukture Poglavarstva Grada Osijeka Nakon putanja u rad sustava na sve~anoj ceremoniji u prostorijama Poglavarstva korisnici ra~unalnog su-stava imat e br`i pristup informacijama i me|usobnoj komunikaciji uz ni`e trokove i bolju upravljivost su-stava

Kako bi unaprijedili postojei informacijskog sustav i gra|anima pru`ili potpunu uslugu stru~njaci Grada Osijeka pristupili su objedinjavanju dosad odvojenih informacijskih cjelina Rije~ je o tri vee i ~etrnaest manjih lokacija s ranije odvojenim informacijskim su-stavima koje su sada objedinjene u jedinstven komu-nikacijski sustav Integra Group je na osnovu bogatog iskustva svojih stru~njaka pru`ila napredne usluge IT integracije kako bi sustav funkcionirao kao cjelina

bdquoIzazov projekta bio je izvriti migraciju nekoliko fizi~ki odvojenih domena na jednu te potom njoj pridru`iti svih 240 korisnika i 200 ra~unala Vjerujem da smo tijekom implementacije demonstrirali irinu sagledavanja problema i objedinjavanja ranije u potpu

nosti razdvojenih sustavaldquo izjavio je ~lan projektnog tima Ivan Turk voditelj projekta u podru`nici Integra Groupe u Osijeku

U sklopu projekta stru~njaci Integre Group izvrili su migraciju poslu`itelja na novu domenu implementa-ciju rjeenja pohrane podataka kao i prelazak sustava na Microsoft Exchange Server 2003 Sigurnost in-formacijskog sustava osigurana je implementacijom Fortinet sigurnosnog rjeenja s jedinstvenom ASIC tehnologijom koja zaustavlja viruse i druge prijetnje u realnom vremenu

bdquoIntegra Group nam je pru`ila glavnu podrku pri-likom nadogradnje informacijskog sustava na viu razinu i prakti~ki stvorila uvjete za stvaranje napre-dne komunikacijske infrastruktureldquo ocijenio je Zdra-vko Schmidt voditelj Odsjeka za informatiku Grada Osijeka

Novi informacijski sustav puten je 12 travnja 2007 u rad simboli~nim spajanjem videovezom Poglavarstva Grada Osijeka s drugom fizi~ki razdvojenom loka-cijom

Rast i razvoj Vaeg poduzea

Uvodnom radionicom ldquoZnanje inovacije rastrdquo u srije-du 11 travnja zapo~eo je novi ciklus radionica iz pro-grama ldquoRast i razvoj Vaeg poduzeardquo u organizaciji Centra za poduzetnitvo Osijek Na uvodnoj radionici koju je odr`ala profdrsc Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku polaznici su se upoznali s mode-lom odr`ivog i profitabilnog rasta ldquoRast i razvoj Vaeg poduzeardquo program poslovnog razvoja odr`ava se za ve petu generaciju polaznika (osim Osijeka program je odr`an i u Vinkovcima i [ibeniku) a nastao je uz pomo partnerskih institucija Poslovne kole Du-rham iz Velike Britanije te Poslovne kole Curtin iz australskog Pertha Izvorno program dolazi iz Velike Britanije i osim Centra za poduzetnitvo Osijek u Hr-vatskoj provodi se u vie od 20 zemalja svijeta

Program je namijenjen isklju~ivo vlasnicima malih i srednjih poduzea koji `ele kvalitetno razvijati sebe i svoje poduzee Lien je suvine teorije zasnovan je na prakti~nim znanjima i vjetinama te prilago|en upravo grupi poduzetnika sudionicima radionice i njihovim potrebama i `eljama

Otvoren PSC Osijek

PSC Osijek prvi autosalon u Hrvatskoj koji zadovolja-va visoke kriterije programa novog GM-ovog korpo-rativnog identiteta 20 travnja 2007 godine sve~ano je otvoren u Osijeku Nalazi se na novoj adresi u ulici Sv L B Mandia 113 ukupne je povrine 7000 m2 od ~ega je 1586 m2 zatvoreni prostor U ponudi su svi modeli iz bogate game vozila Opel i Chevrolet a kupcima su uz prodajni dio autosalona na raspolaganju servis limarija lakirnica i autopraonicaCeremoniji su nazo~ili ~elnici upanije i grada Osijeka predsjednik AVAG grupe Albert Still te Chris Lacey GM-ov di-rektor za centralnu i isto~nu EuropuKao posebno iznena|enje Osje~anima je pretpremijerno predsta-vljen novi Opelov SUV Antara te unikatna verzija Antare s ovogodinjeg relija Pariz-Dakar koju pogoni sna`ni V8 motor obujma 53 litre i 430 KS Prigodom otvorenja uru~en je i ~ek u iznosu 11111 kuna SOS-Dje~jem selu Ladimirevci

[to Hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljom

Global Entrepreneurship Monitor me|unarodni je projekt kojeg od 1999 godine vodi London Business School Velika Britanija i Babson College SAD Projek-tom se ispituju i analiziraju poduzetni~ki procesi u ve-likom broju zemalja Od 1999 godine kada su projek-tom bile obuhvaene samo najrazvijenije zemlje svijeta (G-7 zemlje) GEM je postao najva`niji instrument me|unarodne usporedbe razlika u poduzetni~koj akti-vnosti pojedinih zemalja otkrivajui faktore o kojima ovisi poduzetni~ka aktivnost i politike koje pospjeuju poduzetni~ki kapacitet zemlje Uklju~ivanje Hrvatske u Global Entrepreneurship Monitor projekt od 2002 godine financira Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva i Institut Otvoreno drutvo - Hrvatska U 20052006 godini projekt sufinancira USAIDAca-demy for Educational Development (AED)

Od 2002 godine kada se Hrvatska nalazila na 32 mjestu od 34 zemlje uklju~ene u GEM projekt te dvogodinjeg bdquotapkanjaldquo na mjestu u 2006 godini zabilje`en je zna~ajni skok u poduzetni~koj aktivnosti Hrvatske pozicioniranjem Hrvatske na 18 mjesto od 40-ak zemalja uklju~enih u projekt

Prezentacija rezultata istra`ivanja o poduzetni~koj aktivnosti Hrvatske u okviru me|unarodnog projekta Global Entrepreneurship Monitor odr`at e se u petak 25 svibnja 2007 godine na Ekonomskom fakultetu u

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

BIZ vijesti

Allianz (107) Jadransko (75) Zagreb (54) Croatia osiguraje 2006 godinu zavrava sa 1051 mi-lijun kuna neto dobiti to je 7 posto vie u odnosu na 2005 godinu

Zanimljivost u 2006 godini je i rekordan rast cijena dionica Croatia osiguranja koje su uvrtene u prvu kotaciju Zagreba~ke burze Po~etkom godine cijena redovne dionice iznosila je 565000 kuna a na kraju godine 1085000 kuna to je rast od 92

Croatia osiguranje posebnu pa`nju pridaje razvoju tr`ita kroz nove proizvode u svim vrstama osiguranja kao i inovacijama u poslovanju Unaprje|ujui ponudu prilago|avajui se tr`inim zahtjevima Croatia osigu-ranje kontinuirano brine za svoje osiguranike Dokaz kvalitete poslovanje je i prvi ISO certifikat u podru~ju osiguranja kojim se potvr|uje sustav upravljanja kva-litetom Na taj na~in klijenti Croatia osiguranja mogu biti sigurni da su uslu`eni prema najstro`im standar-dima koji se pimjenjuju u suvremenom poslovanju

Ulaganjem u port kulturu i znanost kroz razne do-nacije Croatia osiguranje potvr|uje svoju drutvenu odgovornost Podr`avajui razne znanstvene kulturne i portske projekte aktivno sudjeluje u svakodnevnom drutvenom `ivotu Hrvatske poti~ui kreativnost i inovativnost na svim poljima `ivota

Osijeku Prezentaciju e voditi profdrsc Slavica Sin-ger voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku

U nastavku programa odr`at e se radionica ldquoAdmini-strativne barijere ndash zapreka br`em razvojurdquo

Veliki broj istra`ivanja (Svjetska banka - Doing bu-siness Transparency International - Indeks perce-pcije korupcije Nacionalno vijee za konkurentnost ndash Izvjetaj o hrvatskoj konkurentnosti GEM) isti~u da se zbog administrativnih barijera smanjuje konku-rentnost gospodarstva raste korupcija slabi motivira-nost za poduzetni~ko djelovanje smanjuje se interes stranih ulaga~a Cilj je radionice pokazati dobre pri-mjere ruenja administrativnih barijera i loe primjere tvrdokornih barijera te ohrabriti poduzetnike lokal-nu samoupravu i eksperte na borbu protiv barijera a za transparentan i jednostavan regulatorni okvir poduzetni~kog djelovanja Imam ideju za posao Kako provjeriti ldquodr`i li vodurdquo Kako se registrirati ndash kao obrt ili doo Kako pronai kupce Na koji na~in promovi-rati svoje proizvodeusluge Koliku cijenu odrediti za svoje proizvodeusluge Koji su moji trokovi [to sve (i koliko) moram platiti dr`avi Koliko doista plaam svoje radnike Gdje pronai izvore financiranja Kako napraviti istra`ivanje tr`ita

Croatia osiguranje vie od 120 godina titi ekonomske interese svojih osiguranika u Republici Hrvatskoj S najveim temeljnim kapitalom u iznosu od 4428 milijuna kuna te najveom zara~unatom premijom u 2006 godini u iznosu od 2952 milijarda kuna vodei je osiguravatelj u Republici Hrvatskoj a preko svojih drutava keri ~ini jednog od vodeih osiguravatelja u regiji

Financirana domaim kapitalom utemeljena je 04 li-pnja 1884 godine na inicijativu istinskih domoljuba Gjure De`elia Ivana Von~ine i Augusta [enoe s ci-ljem o~uvanja hrvatskog kapitala u zemlji Ti vizionari hrvatske slobode i samostalnosti ostavili su generacija-ma iza sebe jaku i stabilnu financijsku instituciju koja danas predstavlja jedan od simbola hrvatske opstojno-sti u regiji

U 2006 godini Croatia osiguranje bilje`i iznimne rezultate Uzme li se u obzir da na osigurateljnom tr`itu posluje 20 osiguravajuih drutava rezultati Croatia osiguranja time su i zna~ajnijiNaime prema izvjetaju HANFA-e osigurateljno tr`ite iznosilo je 8180 milijarda kuna Croatia osigu-ranje zauzima lidersku poziciju s 361 tr`inog udje-la ili 2952 milijarda kuna Slijede Euroherc (113)

Kapital tradicija inovativnost drutvena odgovor-nost ndash jamac sigurnosti i uspjenosti poslovanja

U Osijeku predstavljeno esto izdanje akcije bdquoTop stipendija za top studenterdquo

U Velikoj vijenici Gradskog poglavarstva u Osijeku je 02 svibnja 2007 godine predstavljena esta po redu akcija bdquoTop stipendija za top studenteldquo uz nazo~nost osje~kog gradona~elnika Ante apia zamjenika `upana Osje~ko - baranjske `upanije gospodina Da-niela Srba prorektora za nastavu i studente osje~kog Sveu~ilita prof dr sc Drage agara prorektora za znanost i tehnologije prof dr sc Dra`ena Barkovia i prorektora za razvoj i suradnju s gospodarstvom prof dr sc Rudolfa Emerta dekana osje~kih fakulte-

ta predstavnika utemeljitelja akcije tjednika Nacional te dobitnika top stipendija iz prijanjih godina i pre-dstavnika medija Osim vizualnog izgleda novost je od ove godine i mogunost prijavljivanja studenata sa svih hrvatskih veleu~ilita i visokih kola to do sada nije bilo mogue ~ime se akcija prilago|ava provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj Namjera je utemelji-telja motivirati sve hrvatske studente da neovisno o statusu fakulteta koji poha|aju budu jo uspjeniji te da svojim izvrsnim rezultatima i ocjenama osiguraju svoje mjesto u uglednom klubu dobitnika bdquoTop stipen-dijaldquo koji trenutno broji 115 studenata s ukupno 37 fakulteta koji su u proteklih pet godina primili ukup-no 46 milijuna kuna stipendija Akcija laquoTop stipendija za top studenteraquo na najbolji na~in promovira potrebu i vrijednosti ulaganja u znanje i izvrsnost hrvatskih studenata U sklopu ove akcije dodjeljuju se najvee stipendije u Hrvatskoj u iznosu od 4000000 kuna odnosno 400000 kuna mjese~no u razdoblju od 10 mjeseci Stipendijski fond od ~ak 120000000 kuna uz utemeljitelja akcije tjednik Nacional osiguravaju tvr-tke partneri INA Vipnet Ingra Podravka Diners Club i HRT Sve dodatne informacije o na~inu prijavljivanja te pojedinostima i novostima vezanim uz akciju bdquoTop stipendija za top studenteldquo mo`ete pronai i na inter-netskoj adresi wwwtopstipendijanet

Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing model

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA) organizira radionicu koja e se odr`ati 17 svibnja 2007 godine od 10 do 16 sati u prostorijama HUP Osijek Ljudevita Gaja 6Stari pristupi i modeli marketinga uklju~ujui klasi~ni 4P nastao krajem 60-ih godina prologa stoljea u dananjem vremenu velikih tehnolokih komunikolokih i inih promjena te bespotedne konkurentske tr`ine utakmice ne daju vie potrebne rezultate

Philip Kotler (lsquogurursquo marketinga) pie o deset pogub-nih pogrjeaka u primjeni marketinga koje se ~esto po-navljaju na tetu poduzea ^ak 75 novih proizvo-da usluga i poduzea propada Marketing je postao sinonim za promociju i propagandu (samo jedan P) Predava~ radionice mrsc Dra`en Glava odgovorit e na pitanja Koje su naj~ee ponavljane marketing-pogrjeke i kako ih izbjei

Vie informacija mo`ete dobiti na broju telefona 03125-10-12 ili na e-mail hup-osijekyenhuphr

10 11wwwmirakulhr

HUP ndash brza racionalna i efikasna pomo poslodavcimaUskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strategiju za reindu-strijalizaciju hrvatskog gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozem-stvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav siner-gijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati

Razgovarali Sanja Vujnovac i Kreimir [imac

Intervju mjeseca

Kako biste vi predstavili HUPHUP je nevladina nestrana~ka interesna i neprofitna udruga koja je jedina registrirana temeljem zakona o radu Osnovani smo 1993 godine Uz ured u Zagre-bu imamo i tri regionalna ureda u Osijeku Splitu i Rijeci U sklopu HUP-a postoje 24 granske udruge koje artikuliraju interese svoga sektora Danas imamo ukupno oko 5000 ~lanova isklju~ivo pravnih osoba i obrtnika Sama EU kao temelj svih drutvenih odno-sa apostrofira socijalni dijalog na razini triju strana poslodavaca sindikata te komisije Pri tomu posloda-vce predstavlja Business Europe u ~iji je rad aktivno uklju~en i HUP kao jedina organizacija poslodavaca iz neke zemlje ne~lanice EU Na to smo iznimno ponosni Kod nas se socijalni dijalog provodi kroz tripartitni od-nos Vlade sindikata i poslodavaca u sklopu Gospodar-sko socijalnog vijea Aktivno sudjelujemo u radu NO svih institucija i tijela koja na bilo koji na~in utje~u na gospodarstvo te na neki na~in nastojimo biti nekakav korektiv u smislu zastupanja interesa naih ~lanova

Koje koristi ima pravna osoba kao ~lan HUP-aPrvi i najva`niji benefit jest taj da poslodavac uklju~en u rad razli~itih tijela i komisija HUP-a mo`e direk-tno utjecati na kompletan legislativni okvir koji tan-gira njegovo poslovanje Mo`e utjecati na kreiranje i stvaranje strategije djelovanja HUP-a Uskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strate-giju za reindustrijalizaciju hrvatskoga gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozemstvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav si-nergijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati Naa Vlada nema konkretnu industrijsku politiku niti je izala s nekakvom strategijom industrijskog razvoja To je je-dna aktivnost u sklopu koje emo pokuati utjecati na one koji donose odluke da u~ine odre|ene iskorake u tom smjeru Svakog poslodavca posebice onog malog

Osje~ki ured Hrvatske udruge poslodavaca prvi je re-gionalni ured ove organizacije poslodavaca u Hrva-tskoj Na ~elu mu je i danas njegov osniva~ te zamjenik direktora HUP-a na nacionalnoj razini Bernard Jakeli U razgovoru s njim nastojali smo napraviti svojevrstan presjek trenutnoga stanja u hrvatskom gospodarstvu prvenstveno u segmentu malih i srednjih poduzea

Ukinute olakice za ulaganje u edukaciju zaposlenika

bdquoPravilnikom o porezu na dohodak i dobit u sije~nju ove godine ukinuta je olakica za poslodavce temeljem investicija u obrazovanje zaposlenika To je apsolutno ne-razumno s obzirom na javno zaklinjanje u potrebu za podizanjem razine znanja i edukacije Ovakva je odluka dokaz nedosljednosti u politi~kom djelovanju Mi smo ukazali na taj propust ali konkretnih rezultata jo uvijek nemaldquo

Intervju mjeseca

Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insistirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijentima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika

Treba vrlo malo volje i truda kako bi tvrtka izgradi-la prepoznatljiv image Mo`da niti ne morate imati vrhunski proizvod ali kvalitetnom uslugom mo`ete zamagliti nekakve nedostatke proizvoda i napraviti izvrsne rezultate

Predpristupni fondovi privla~e sve veu pozornost poduzetnika

Koliki je interes poduzetnika za poticajne programe i fondove EUZanimanje je svakim danom sve vee Mi smo pri HUP-u utemeljili centar za europske predpristup-ne programe U po~etku je odaziv poduzetnika bio prili~no slab Opet je tu osnovni problem bilo znanje problem jezika i komunikacije koritenja Interne-ta i sli~no Mnogi cijelu pri~u nisu do`ivjeli na pravi na~in pa su nam se javljali s pitanjem ndash Mogu li ja iz nekog fonda dobiti 100 ili 200 tisua eura Odgovor je naravno bio negativan te su u samom startu odu-stali Svima nam je trebalo vremena da stvorimo sliku o predpristupnim fondovima te da u svijest ljudi u|e ~injenica da prvo sami moraju neto napraviti kako bi se kandidirali za sredstva iz bilo kojega od fondova EU Ujedno su se profilirali oni koji u koritenju ovih po-ticajnih izvora financiranja vide svoju priliku i `ele se aktivno uklju~iti

Projektna je dokumentacija iznimno kompleksna Mogu li poduzetnici u tom smislu dobiti kakvu pomo HUP-a Regionalno to jo uvijek ne radimo ali u Zagrebu u HUP-u postoji tim ljudi koji svakom ozbiljno zaintere-siranom poduzetniku mo`e biti od velike pomoi kada je rije~ o pripremi projekata i dokumentacije Naravno kada bi se pojavio neki ozbiljan veliki lokalni projekt bili bismo spremni organizirati ljude koji e doi u Osijek na primjer i odraditi taj posao Priprema doku-mentacije na neki na~in zavrni je dio pri~e Prvo nam je bilo va`no iskomunicirati prema irokom krugu

prije ovih globalnih zanimaju oni mali sitni i konkret-ni interesi Tu im nudimo besplatnu pravnu pomo u smislu zastupanja u radnim sporovima te pomo u izradi razli~itih pravnih akata Osim toga zastupamo njihove interese u pregovorima sa sindikatima pri-likom sklapanja kolektivnih ugovora Ti pregovori su od iznimne va`nosti jer samo jedna krivo ugovorena stavka poslodavca mo`e stajati velike koli~ine novca Kada samostalno pregovaraju nerijetko i pod sna`nim pritiskom takve stvari znaju previdjeti i olako prihva-titi neke nepovoljne odredbe Uz sve ovo jednako je bitno i kvalitetno poslovno informiranje naih ~lanova bdquojust in timeldquo elimo svojim ~lanovima uvijek dati pravu informaciju biti efikasni i brzi Funkcioniramo na tr`itu i `elimo dobar image i zadovoljne klijente

Znanje je konkurentska prednost ono-ga tko to shvati na vrijeme

[to je razlog ~estoj inertnosti naih poduzetnika nedo-statak znanja ili neto drugoVeliki je dio problema neznanje Mi smo kroz program PUMA `eljeli svima onima koji nemaju visoku razinu formalnog obrazovanja pru`iti mogunost usvajanja nekih osnovnih managerskih i poduzetni~kih znanja i vjetina Mi imamo veliki broj poduzetnika koji su se razvili iz nekakvih obrta a danas su dosegli to~ku koju ne mogu prijei bez nekakvih osnovnih poslovnih znanja Dalje ne ide Neki unato~ tomu ostaju pri svom starom konceptu i ne `ele prihvatiti promjene koje je vrijeme donijelo te polako nestaju sa scene jer njima kako tvrde ne trebaju nova znanja i visokoobrazovani kadrovi `ele raditi kao njihovi roditelji i voditi posao onako kako ga je obitelj vodila mo`da i kroz nekoliko generacija te uslijed toga nestaju S druge strane ima-mo ljude koji su postali svjesni trenutka u kojem `ive i `ele uhvatiti korak s vremenom te se dalje razvijati Njima je namijenjen ovaj fleksibilan program Ponu-dili smo im meni razli~itih modula me|u kojima svaki poduzetnik mo`e odabrati ona podru~ja u kojima se `eli ili ima potrebu usavravati Kako sebe tako i svoje zaposlenike Zanimanje za ove programe sve je vee posebno za module vezane uz naplatu potra`ivanja marketing prezentacijske i prodajne vjetine i sli~no Ljudi shvaaju da bez ovakvih znanja te`e posluju I danas na predavanjima imamo ljude koji nikada ra-nije u `ivotu nisu proli sli~nu edukaciju Oni se sada odlu~uju za ~ak 10 ili 15 razli~itih modula Dolaze nam vlasnici tvrtaka sa svojim zaposlenicima Osim pro-grama PUMA mi periodi~no organiziramo i dodatne tematske seminare i konferencije Kada pogledamo statistiku iznimno smo zadovoljni jer bilje`imo rast posjeenosti tih programa za 20 posto godinje Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insi-stirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijen-tima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika Ljude treba educirati

HUP protiv izmjena zakona o minimalnoj plai

bdquoMislim da predlo`ene izmjene zakona zbog neuravnote`enog stanja u pojedi-nim granama dugoro~no ne bi donijele pozitivne pomake u gospodarstvu Ima-mo recimo velike razlike me|u granama Usporedimo sektor financijskog poslo-vanja i tekstilnu industriju Razlike su ogromne Tvrtke koje posluju u tekstilnoj industriji i sada vrlo teko isplauju minimalne plae Prema novome prijedlogu minimalna plaa trebala bi biti 2400 kn S pozicije zaposlenika to bi bilo dobro no pitanje je koliko bi dugo taj pritisak mogle izdr`ati tvrtke Mnoge bi se vje-rojatno vrlo brzo ugasileldquo naglaava Jakeli isti~ui Kinu kao najveu prijetnju tekstilnoj i svakoj drugoj industriji na globalnoj razini

12 1

Mi smo identificirali ukupno 83 skrivena na-meta od kojih svaki na neki na~in optereuje

rad svakoga gospodar-skoga subjekta

Intervju mjeseca

Ne mo`ete iskoordinirati dr`avnu i nekakvu regio-nalnu politiku posebice ukoliko su nekakvi politi~ki antipodi ^esto njihovi interesi kolidiraju To nam je klju~ni problem Evo jednoga primjera Mi smo iden-tificirali ukupno 83 skrivena nameta od kojih svaki na neki na~in optereuje rad svakoga gospodarskoga subjekta Neki od njih u ingerenciji su dr`ave drugi lokalne ili regionalne samouprave Ako imate politi~ke oponente na tim funkcijama onda imate upliv one najgrublje politike u pri~u Ovakve se stvari koriste kao poluga politi~kih obra~una u kojima ne profiti-raju niti radnici niti poslodavci ali ni drutvo u cjelini Mi imamo glomazan upravni ustroj Imamo oko 560 nekakvih lokalnih samouprava i 21 `upaniju Umijee je sve to pokrenuti u smislu rjeavanja ovakvih pro-blema Bez obzira na sve mi neemo odustati Pokre-nut emo aktivnu kampanju s ciljem razvijanja svijesti te donoenja odgovarajuih odluka koje e i u ovom smislu pomoi ukupnom gospodarstvu i stvoriti po-voljnu poduzetni~ku i investicijsku klimu

Prvi konkretan korak bit e sastanak s premijerom i Vladom na kojemu emo na primjeru slivnih voda koje su posljednje tri godine bez velike buke poskupje-le ~ak 500 argumentirano na iskustvu 80 hrvatskih poduzea prezentirati jedan problem do kojega je do-vela ovako vo|ena politika

ljudi to je to Sapard Cards InterReg to koji nudi i kojim je podru~jima namijenjen U me|uvremenu smo sklopili sporazume s nekoliko banaka s kojima emo zajedni~ki nastojati dati support ljudima koji imaju kvalitetne projekte koje `ele financirati iz predpristup-nih fondova

Koliko su nae tvrtke odnosno poslodavci socijalno osvijeteni Uo~avate li pomake u tom segmentuU posljednje vrijeme socijalna komponenta prije svega u smislu drutveno odgovornog poslovanja sve je naglaenija Nae tvrtke sve vie vode ra~una i o svojim zaposlenicima i o zajednici u kojoj djeluju Ako se uspore|ujemo sa zemljema srednje ju`ne i jugosito~ne Europe mogu rei da imamo zavidnu ra-zinu socijalnih prava i socijalnog dijaloga Drutveno odgovorno ponaanje najuo~ljivije je u dijelu zatite okolia Sve se vie investira i u ekoloku proizvodnju i u zatitu okolia u svakom smislu Jednim dijelom na to je utjecao i legislativni okvir ali i promoviranje takvoga ponaanja od strane razli~itih institucija pa i nae

Skriveni nameti gue poduzetnitvo

Koliko su vam od pomoi politi~ari i vladajue struktu-re u svakodnevnom radu

Za razvoj poduzetnitva i zatitu poduzetni~kih in-

teresa potrebno je lobirati na najviim instancama

1 1wwwmirakulhr

Europske zemlje imaju vrlo razli~ite tradicije te po-vijest tr`ita rada i socijalnih politika iako su na sli~an na~in veinom prole kroz proces industrijalizacije Razlike u pristupu socijalnim pitanjima proizlaze iz kulturolokih razlika pa tako europske zemlje pristu-paju raznoliko i pitanjima i izazovima globalizacijeTvrtke nacionalne vlade i Europska unija u cjelini sada se suo~avaju s dvostrukim izazovom S jedne stra-ne postoji jaka potreba za daljnjom fleksibilizacijom tr`ita radne snage zapoljavanja i organizacije rada dok u isto vrijeme postoje i jednako va`ni zahtjevi za sigurnou od strane ranjivih grupa zaposlenika i dru-gih marginaliziranih skupina unutar tr`ita radne sna-ge (ovo se posebice odnosi na dugotrajno nezaposlene mlade koji su tek zavrili obrazovanje starije osobe)U modernim tr`itima rada mnogi poslodavci po~inju uvi|ati da im je u interesu odr`avati stabil-no zapoljavanje i zadr`avanje kvalificiranih i lojal-nih zaposlenika Istovremeno suprotan trend je o~it ndash razvoj novih tehnologija proizvoda i usluga starenje stanovnitva i potreba za novim znanjima i vjetinama nameu veu mobilnost i fleksibilnost zaposlenika te permanentno obrazovanje bez obzira na dob U nekim razvijenim drutvima zaposlenici su shvatili da im je u interesu da postoji vie fleksibilnosti u organizaciji

posla u odnosu na njihove osobne preference i ba-lansiranje posla i obiteljskog `ivota dok u hrvatskom drutvu prevladava openit stav da je sigurnost posla bdquocondition sine qua nonldquo za normalan `ivot te je taj kriterij ~ak va`niji od visine plae i drugih uvjeta

Danski model fleksigurnostiPosljednjih nekoliko godina novi koncept ndash fleksigur-nost - postao je sve prisutniji u politi~kim raspravama Termin koji je naj~ee u uporabi i na koji se naj~ee u raspravama poziva jest danski model fleksigurnosti Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje no-vih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodava-ca i zaposlenika

Ovaj model nije ostvaren preko noi ndash fleksigurnost u Danskoj rezultat je procesa politi~kih i drutvenih borbi koji je zapo~eo jo davne 1898 godine i razvijao se vrlo burno kroz trajkove konflikte i kompromi-se Prvi je rezultat bila socijalna dr`ava model koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata dok je mo-del win-win fleksigurnost postignut tek u posljednjih desetak godina

Danas Danska ima najfleksibilnije tr`ite rada na svije-tu Godinje se zatvara oko 250 000 radnih mjesta no barem toliko ih se i otvori Nezaposlenost je vrlo niska (38) a zapoljavanje je u porastu Fleksibilnost je omoguila otvaranje veeg broja radnih mjesta koje poslodavci ne bi otvorili da moraju riskirati vie pri zapoljavanju Sigurnost je s druge strane omoguena visokom naknadom za nezaposlene koja za prosje~nog radnika iznosi ~ak 75 plae no koja predstavlja ve-liki teret za dr`avu i porezne obveznike Poslodavci re-lativno lako zapoljavaju i otputaju radnike no radni-ci dobivaju visoke naknade ako izgube posao Uvedena je politika da se svaka nova nezaposlena osoba zaposli ~im prije ili joj se ponudi treningobrazovanje kako bi bila to bolje osposobljena za daljnje tra`enje posla na rastuem tr`itu rada

Fleksigurnost u europskom kontekstuDanski model fleksigurnosti o~ito je od velikog intere-sa za debatu na europskom nivou U velja~i ove godine Europski je parlament usvojio niz mjera koje su daljnja

potpora Lisabonskoj strategiji Parlament je naglasio me|uovisnost ekonomskih drutvenih i ekolokih re-forma koje su zajedno s rastom i zapoljavanjem pre-duvjeti za uspjeh u kreiranju dinami~ne i inovativne ekonomije i drutva Reforme moraju ciljati na to da pomire zahtjeve industrije za veom fleksibilnou sa zahtjevima radnika za vie sigurnosti i to na na~in da se kreiraju nova radna mjesta ali i novi oblici si-gurnosti Naglasak mora biti na edukaciji za nezapo-slene koji nisu dovoljno kvalificirani te na poboljanju obrazovnih sustava openito Upravo je u tom smjeru Parlament tra`io akciju - vee sudjelovanje na tr`itu rada za mlade `ene i osobe starije `ivotne dobi Ove bi akcije trebale uklju~ivati razne mjere osiguranje za-poslenja ili trening za svaku osobu unutar est mjeseci nakon zavretka kolovanja poveano zapoljavanje osoba s posebnim potrebama skraenje vremen-skog perioda potrebnog za pokretanje novog posla na najvie tjedan dana poveanje ulaganja u brigu za djecu smanjenje poreza na zapoljavanje borbu protiv diskriminacije i socijalne isklju~enosti poveanje ula-ganja u inovacije

BudunostFleksigurnost sigurno nije ~arobni tapi za rjeavanje problema nezaposlenosti u kratkom roku Mnogi ka`u da ga je apsolutno nemogue provesti drugdje Koliko

postoji zagovornika toliko ima i protivnika ovog mo-dela no jedno je sigurno ndash ovaj model ne titi radna mjesta no titi radnika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke naknade za vrijeme nezaposlenosti U Danskoj ga je bilo mogue ostvariti zbog visokih poreza no sli~ni modeli postoje u drugim skandinavskim zemljama to daje dovoljno prilika da se taj model analizira te prilagodi za primjenu i u dru-gim drutvima Unato~ velikom protivljenju sindikata koji ~uju samo bdquosigurnostldquo ali i nekih poslodavaca koji ~uju samobdquofleksibilnostldquo ~ini se da je ova kovani-ca fleksigurnost postala jo jedan buzz-word u svijetu ne samo eurobirokrata ve i svih nas

Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Pie Simona Goldstein

Danas Danska ima naj-fleksibilnije tr`ite rada na svijetu Godinje se

zatvara oko 250 000 ra-dnih mjesta no barem

toliko ih se i otvori

Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje novih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodavaca i zaposlenika

Aktualno Aktualno

Fleksigurnost kao model ne titi radna mjesta no titi rad-nika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke benefite za vrijeme nezaposlenosti

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 2: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

Impressum Glavni urednik Krešimir Šimac

Izvršna urednica Sanja Vujnovac

Suradnicice Vedrana Tomašević Danka Marinković mrsc Sunčana Dundović Tanja Kelemović Juraj Arambašić Simona Goldstein

Gordana ]orić Sandra Dominić Igor Dominić Antonio Pejak Jano Giber Marija Birti Mirta Vekić Marijana Bonjak Ivan Baši

Kolumnistice profdrsc Slavica Singer mrsc Sunčica Oberman Peterka profdrsc Mane Medić mrsc Ivica Crnković Ivan Turk

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafi~ka priprema mit dizajn studio Županijska 25 Osijek wwwmithr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Fotografkinja Jelena Rai

Izdava~ Mirakul doo 31000 Osijek Vukovarska 88 telfax 031210-198 mirakulyenmirakulhr

Direktorica Bojana Zabrdac bojanazabrdacyenmirakulhr

Stru~ne suradnice u marketingu Dubravka Klepac Helena ^arapić Nataša Nater marketingyenmirakulhr

Tisak IBL Kolodvorska 132 Osijek wwwiblhr

Sadr`aj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Bernard Jakeli zamjenik

glavnog direktora HUP-a

Aktualno - Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Srbija

Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba

bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenika

Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja

poduzetnitva u 2007 godini

Tr`ite kapitala

tema broja Poslovni ru~kovi

5

6

10

14

16

18

20

28

30

Poslovna znanja - Odnosi s kupcima - CRM

Poslovna znanja - Problemi u svezi ovrhe na

pokretninama

poseban prilogAutomobili

poseban prilogLeasing

Poslovni kalendar

38

40

44

51

58

wwwmirakulhr

Uvodnik

wwwmirakulhr

Štovani

Kao to smo i najavili u prolom broju donosimo vam pregled projekata poticaja za poduzetnitvo za 2007 godinu Na `alost ove su godine rokovi za prijavu projekata zna~ajno skraeni pa vam nakon ~itanja tek-sta nee ostati puno vremena za reakciju Ukoliko se ne stignete prijaviti za ovu godinu svakako ete ima-ti pregled svih projekata te ete moi bolje planirati i pripremiti se za iduu

Kad smo ve kod poticaja svakako treba aktivno razmiljati i o projektima Europske unije gdje postoje velike mogunosti te ogromna sredstva na raspola-ganju To naravno ne zna~i da je do njih lako doi Osim to su uvjeti rigorozni potrebna je vrlo opirna i detaljna dokumentacija no o tome dakako tre-ba po~eti aktivno razmiljati jer takvi e projekti sve vie postajati uobi~ajena praksa Probleme kod prijave projekata s kojima se susreu poduzetnici prepoznale su i dr`avne institucije koje sve vie nastoje educira-ti lokalne poslovne ljude i pru`ati im savjetodavnu pomo Znakovito je da se pojavljuje i sve vei broj privatnih tvrtaka koje tako|er nude edukacijske i kon-zultantske usluge to je jo jedan pokazatelj o iznim-no atraktivnom podru~ju Sigurno je da e vremenom toga biti sve vie Bit e interesantno promatrati koliki e se interes pobuditi u naoj regiji koliko e slavon-ske tvrtke prepoznati va`nost edukacije o EU projekti-ma i fondovima te koliko su spremne platiti za konzul-tantske usluge iz toga podru~ja a tako|er i koliko e se upanija i Grad uklju~iti u pri~u Nadamo se da emo s uredom u Bruxellesu ipak imati pravodobne i provje-rene informacije bdquoiz prve rukeldquo Potencijal je velik na nama je da ga iskoristimo

Osim poticaja koji su trenutno najaktualnija tema nastojali smo vam i u ovom broju pru`iti korisne in-formacije koje ete moi iskoristiti u svojemu poslu bilo da ste negdje zaposleni ili da sami dr`ite sva ~etiri kutka svoje tvrtke Nadamo se da ete nakon teksta o poslovnim ru~kovima s malo vie samopouzdanja ula-ziti u restoran i mo`da iznenaditi svog poslovnog part-nera odabirom pravog vina uz predlo`eno jelo ili mu navesti neku zanimljivost iz svjetske prakse i obi~aja drugih zemalja To su sitnice koje mo`da nisu presud-ne za sklapanje posla ili odr`avanja ve postojee sura-dnje ali vam zasigurno mogu pomoi u u~vrivanju poslovnog odnosa i eventualnom produbljivanju suradnje Kroz tekst smo vam nastojali ukazati i na pojedina mjesta u gradu na koja mo`ete odvesti svog poslovnog partnera Iako ste za veinu njih zasigurno

~uli nadamo se da smo vam ipak uspjeli malo olakati izbor iz doista usudio bih se rei sve veeg broja re-storana u gradu i okolici Pri kontaktiranju restorana primijetili smo da se velik broj njih upravo renovira ili nadogra|uje to nas itekako veseli jer je upravo nedostatak kvalitetne gastronomske ponude u gradu ozna~en kao problem nakon to je otvoren dovoljan broj hotelskih postelja Kona~no emo imati sve pre-duvjete kako bismo kvalitetno i sadr`ajno ugostili tu-riste te nastavili rast turisti~kih pokazatelja

Budui da svakog poslovnog ~ovjeka zanima i kvalite-tan automobil u kojemu neki provode i dobar dio rad-noga dana s vremena na vrijeme emo vas upoznavati s aktualnom ponudom i novitetima na tom podru~ju Nadamo se da emo vam na taj na~in barem donek-le olakati potragu za limenim ljubimcem Usput smo vam predstavili i dva gospodarska vozila tako|er ne-zaobilazna prijevozna sredstva u mnogobrojnim tvr-tkama Kako su velik broj naih ~itatelja poduzetnici odmah smo obradili i temu leasinga kao naj~eeg oblika financiranja slu`benih vozila nastojei vam olakati odluku koju vrstu leasinga odabrati Navede-no se naravno mo`e iskoristiti i za svu ostalu imovinu koju `elite nabaviti tim putem

U nadi da emo vam i u ovom broju pomoi korisnim informacijama srda~no vas pozdravljam do idueg broja

Kreimir [imac

Pridru`ite nam se

~etvrtak 17 svibnja 2007s po~etkom u 20hOld Bridge Pub

BIZ party

Karaoke showUlaznica vizitka

BIZ vijestiBIZ vijesti

wwwmirakulhr 7

Tijekom svibnja i lipnja ldquoCentar Ordquo u suradnji s part-nerima organizira bogat program zanimljivih seminara i radionica Deset seminara otvorenog tipa (tzv open house) odr`at e se u okviru posebne akcije ldquoDva za jedanrdquo ndash izaberite JEDAN seminar i platite ga po sada NIOJ cijeni a na DRUGI seminar do|ete Vi ili netko drugi iz Vae tvrtke GRATIS

Neke od tema su Prodajne vjetine Upravljanje vre-menom Telefonska komunikacija Poslovno pregova-ranje Vo|enje poslovnih sastanaka

Od ostalih programa izdvajamobull Intenzivni seminar za poslovne tajnice (15 i 16lipnja

2007) bull EU PROGRAMI iNTRO (10 svibnja 2007) radioni-

ca o EU programima i funkcioniranju EU fondova bull Financijska akademija za nefinacijae (12 svibnja

2007 26 svibnja 2007 16 lipnja 2006) tri ra-dionice o novcu i financijskoj slobodi te izlasku iz za~aranog kruga dugova

bull BESPLATNA radionica ldquoNLP - Neurolingvisti~ko programiranjerdquo (24 svibnja 2007) nau~ite metodo-logiju uspjenih

bull Za dodatne informacije posjetite wwwcentar-ocom ili nazovite na 031 368 268 i 031 368 883

Osje~ki sajam doo i HOK Obrtni~ka komora Osje~ko-baranjske `upanije Osijek u suradnji s Gra-dom Osijekom i Osje~ko-baranjskom `upanijom or-ganiziraju OSIJEK EXPO ndash 15 Me|unarodni sajam graditeljstva i opreme te 8 Obrtni~ki sajam Na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku od 09 do 12 svibnja okupit e se izlaga~i iz Hrvatske i susjednih zemalja kao i predstavnici gradova prijatelja Grada Osijeka

Drugu godinu za redom na sajmu e se u organi-zaciji Tehnologijsko-razvojnog centra i Hrvatske udruge inovatora - poduzetnika u Osijeku odr`ati i Me|unarodna izlo`ba inovacija prototipova i poslov-nih planova ndash BUDI UZOR 2007

Na ovogodinjoj sajamskoj priredbi izla`e preko tristo izlaga~a iz Hrvatske te pet gradova prijatelja Grada Osijeka Tuzla Subotica Pecs Budimpeta i Pforzheim Bogat program stru~nih doga|anja u organizaciji Obrtni~ke komore Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku Biosa Osijek HZZ Podru~nog ureda Osijek te Centra za poduzetnitvo Osijek tijekom ~etiri dana sajma zasigurno e pobuditi velik interes posjetitelja i medija

U svibnju i lipnju u~ite s bdquoCentrom Oldquo

PANTHEONtrade 55 turneja - Osijek

U Hotelu Osijek u Osijeku 26 travnja predstavljana je nova verzija poslovno informacijskog sustava Datalab PANTHEONtrade 55

U dijelu predavanja partneri Demo Informatica iz Osijeka i SP Promet iz Karlovca prezentirali su svoja uspjena implementacijska rjeenja na podru~ju gra|evinarstva veleprodaje i maloprodaje kao i po-vezivanja PANTHEONtrade-a s drugim programskim rjeenjima

OSIJEK EXPO 2007

Integra Group izgradila temelje informacijskog sustava Grada Osijeka

Integra Group ugledna domaa sistem integratorska tvrtka dovrila je projekt integracije i nadogradnje in-formacijske infrastrukture Poglavarstva Grada Osijeka Nakon putanja u rad sustava na sve~anoj ceremoniji u prostorijama Poglavarstva korisnici ra~unalnog su-stava imat e br`i pristup informacijama i me|usobnoj komunikaciji uz ni`e trokove i bolju upravljivost su-stava

Kako bi unaprijedili postojei informacijskog sustav i gra|anima pru`ili potpunu uslugu stru~njaci Grada Osijeka pristupili su objedinjavanju dosad odvojenih informacijskih cjelina Rije~ je o tri vee i ~etrnaest manjih lokacija s ranije odvojenim informacijskim su-stavima koje su sada objedinjene u jedinstven komu-nikacijski sustav Integra Group je na osnovu bogatog iskustva svojih stru~njaka pru`ila napredne usluge IT integracije kako bi sustav funkcionirao kao cjelina

bdquoIzazov projekta bio je izvriti migraciju nekoliko fizi~ki odvojenih domena na jednu te potom njoj pridru`iti svih 240 korisnika i 200 ra~unala Vjerujem da smo tijekom implementacije demonstrirali irinu sagledavanja problema i objedinjavanja ranije u potpu

nosti razdvojenih sustavaldquo izjavio je ~lan projektnog tima Ivan Turk voditelj projekta u podru`nici Integra Groupe u Osijeku

U sklopu projekta stru~njaci Integre Group izvrili su migraciju poslu`itelja na novu domenu implementa-ciju rjeenja pohrane podataka kao i prelazak sustava na Microsoft Exchange Server 2003 Sigurnost in-formacijskog sustava osigurana je implementacijom Fortinet sigurnosnog rjeenja s jedinstvenom ASIC tehnologijom koja zaustavlja viruse i druge prijetnje u realnom vremenu

bdquoIntegra Group nam je pru`ila glavnu podrku pri-likom nadogradnje informacijskog sustava na viu razinu i prakti~ki stvorila uvjete za stvaranje napre-dne komunikacijske infrastruktureldquo ocijenio je Zdra-vko Schmidt voditelj Odsjeka za informatiku Grada Osijeka

Novi informacijski sustav puten je 12 travnja 2007 u rad simboli~nim spajanjem videovezom Poglavarstva Grada Osijeka s drugom fizi~ki razdvojenom loka-cijom

Rast i razvoj Vaeg poduzea

Uvodnom radionicom ldquoZnanje inovacije rastrdquo u srije-du 11 travnja zapo~eo je novi ciklus radionica iz pro-grama ldquoRast i razvoj Vaeg poduzeardquo u organizaciji Centra za poduzetnitvo Osijek Na uvodnoj radionici koju je odr`ala profdrsc Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku polaznici su se upoznali s mode-lom odr`ivog i profitabilnog rasta ldquoRast i razvoj Vaeg poduzeardquo program poslovnog razvoja odr`ava se za ve petu generaciju polaznika (osim Osijeka program je odr`an i u Vinkovcima i [ibeniku) a nastao je uz pomo partnerskih institucija Poslovne kole Du-rham iz Velike Britanije te Poslovne kole Curtin iz australskog Pertha Izvorno program dolazi iz Velike Britanije i osim Centra za poduzetnitvo Osijek u Hr-vatskoj provodi se u vie od 20 zemalja svijeta

Program je namijenjen isklju~ivo vlasnicima malih i srednjih poduzea koji `ele kvalitetno razvijati sebe i svoje poduzee Lien je suvine teorije zasnovan je na prakti~nim znanjima i vjetinama te prilago|en upravo grupi poduzetnika sudionicima radionice i njihovim potrebama i `eljama

Otvoren PSC Osijek

PSC Osijek prvi autosalon u Hrvatskoj koji zadovolja-va visoke kriterije programa novog GM-ovog korpo-rativnog identiteta 20 travnja 2007 godine sve~ano je otvoren u Osijeku Nalazi se na novoj adresi u ulici Sv L B Mandia 113 ukupne je povrine 7000 m2 od ~ega je 1586 m2 zatvoreni prostor U ponudi su svi modeli iz bogate game vozila Opel i Chevrolet a kupcima su uz prodajni dio autosalona na raspolaganju servis limarija lakirnica i autopraonicaCeremoniji su nazo~ili ~elnici upanije i grada Osijeka predsjednik AVAG grupe Albert Still te Chris Lacey GM-ov di-rektor za centralnu i isto~nu EuropuKao posebno iznena|enje Osje~anima je pretpremijerno predsta-vljen novi Opelov SUV Antara te unikatna verzija Antare s ovogodinjeg relija Pariz-Dakar koju pogoni sna`ni V8 motor obujma 53 litre i 430 KS Prigodom otvorenja uru~en je i ~ek u iznosu 11111 kuna SOS-Dje~jem selu Ladimirevci

[to Hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljom

Global Entrepreneurship Monitor me|unarodni je projekt kojeg od 1999 godine vodi London Business School Velika Britanija i Babson College SAD Projek-tom se ispituju i analiziraju poduzetni~ki procesi u ve-likom broju zemalja Od 1999 godine kada su projek-tom bile obuhvaene samo najrazvijenije zemlje svijeta (G-7 zemlje) GEM je postao najva`niji instrument me|unarodne usporedbe razlika u poduzetni~koj akti-vnosti pojedinih zemalja otkrivajui faktore o kojima ovisi poduzetni~ka aktivnost i politike koje pospjeuju poduzetni~ki kapacitet zemlje Uklju~ivanje Hrvatske u Global Entrepreneurship Monitor projekt od 2002 godine financira Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva i Institut Otvoreno drutvo - Hrvatska U 20052006 godini projekt sufinancira USAIDAca-demy for Educational Development (AED)

Od 2002 godine kada se Hrvatska nalazila na 32 mjestu od 34 zemlje uklju~ene u GEM projekt te dvogodinjeg bdquotapkanjaldquo na mjestu u 2006 godini zabilje`en je zna~ajni skok u poduzetni~koj aktivnosti Hrvatske pozicioniranjem Hrvatske na 18 mjesto od 40-ak zemalja uklju~enih u projekt

Prezentacija rezultata istra`ivanja o poduzetni~koj aktivnosti Hrvatske u okviru me|unarodnog projekta Global Entrepreneurship Monitor odr`at e se u petak 25 svibnja 2007 godine na Ekonomskom fakultetu u

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

BIZ vijesti

Allianz (107) Jadransko (75) Zagreb (54) Croatia osiguraje 2006 godinu zavrava sa 1051 mi-lijun kuna neto dobiti to je 7 posto vie u odnosu na 2005 godinu

Zanimljivost u 2006 godini je i rekordan rast cijena dionica Croatia osiguranja koje su uvrtene u prvu kotaciju Zagreba~ke burze Po~etkom godine cijena redovne dionice iznosila je 565000 kuna a na kraju godine 1085000 kuna to je rast od 92

Croatia osiguranje posebnu pa`nju pridaje razvoju tr`ita kroz nove proizvode u svim vrstama osiguranja kao i inovacijama u poslovanju Unaprje|ujui ponudu prilago|avajui se tr`inim zahtjevima Croatia osigu-ranje kontinuirano brine za svoje osiguranike Dokaz kvalitete poslovanje je i prvi ISO certifikat u podru~ju osiguranja kojim se potvr|uje sustav upravljanja kva-litetom Na taj na~in klijenti Croatia osiguranja mogu biti sigurni da su uslu`eni prema najstro`im standar-dima koji se pimjenjuju u suvremenom poslovanju

Ulaganjem u port kulturu i znanost kroz razne do-nacije Croatia osiguranje potvr|uje svoju drutvenu odgovornost Podr`avajui razne znanstvene kulturne i portske projekte aktivno sudjeluje u svakodnevnom drutvenom `ivotu Hrvatske poti~ui kreativnost i inovativnost na svim poljima `ivota

Osijeku Prezentaciju e voditi profdrsc Slavica Sin-ger voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku

U nastavku programa odr`at e se radionica ldquoAdmini-strativne barijere ndash zapreka br`em razvojurdquo

Veliki broj istra`ivanja (Svjetska banka - Doing bu-siness Transparency International - Indeks perce-pcije korupcije Nacionalno vijee za konkurentnost ndash Izvjetaj o hrvatskoj konkurentnosti GEM) isti~u da se zbog administrativnih barijera smanjuje konku-rentnost gospodarstva raste korupcija slabi motivira-nost za poduzetni~ko djelovanje smanjuje se interes stranih ulaga~a Cilj je radionice pokazati dobre pri-mjere ruenja administrativnih barijera i loe primjere tvrdokornih barijera te ohrabriti poduzetnike lokal-nu samoupravu i eksperte na borbu protiv barijera a za transparentan i jednostavan regulatorni okvir poduzetni~kog djelovanja Imam ideju za posao Kako provjeriti ldquodr`i li vodurdquo Kako se registrirati ndash kao obrt ili doo Kako pronai kupce Na koji na~in promovi-rati svoje proizvodeusluge Koliku cijenu odrediti za svoje proizvodeusluge Koji su moji trokovi [to sve (i koliko) moram platiti dr`avi Koliko doista plaam svoje radnike Gdje pronai izvore financiranja Kako napraviti istra`ivanje tr`ita

Croatia osiguranje vie od 120 godina titi ekonomske interese svojih osiguranika u Republici Hrvatskoj S najveim temeljnim kapitalom u iznosu od 4428 milijuna kuna te najveom zara~unatom premijom u 2006 godini u iznosu od 2952 milijarda kuna vodei je osiguravatelj u Republici Hrvatskoj a preko svojih drutava keri ~ini jednog od vodeih osiguravatelja u regiji

Financirana domaim kapitalom utemeljena je 04 li-pnja 1884 godine na inicijativu istinskih domoljuba Gjure De`elia Ivana Von~ine i Augusta [enoe s ci-ljem o~uvanja hrvatskog kapitala u zemlji Ti vizionari hrvatske slobode i samostalnosti ostavili su generacija-ma iza sebe jaku i stabilnu financijsku instituciju koja danas predstavlja jedan od simbola hrvatske opstojno-sti u regiji

U 2006 godini Croatia osiguranje bilje`i iznimne rezultate Uzme li se u obzir da na osigurateljnom tr`itu posluje 20 osiguravajuih drutava rezultati Croatia osiguranja time su i zna~ajnijiNaime prema izvjetaju HANFA-e osigurateljno tr`ite iznosilo je 8180 milijarda kuna Croatia osigu-ranje zauzima lidersku poziciju s 361 tr`inog udje-la ili 2952 milijarda kuna Slijede Euroherc (113)

Kapital tradicija inovativnost drutvena odgovor-nost ndash jamac sigurnosti i uspjenosti poslovanja

U Osijeku predstavljeno esto izdanje akcije bdquoTop stipendija za top studenterdquo

U Velikoj vijenici Gradskog poglavarstva u Osijeku je 02 svibnja 2007 godine predstavljena esta po redu akcija bdquoTop stipendija za top studenteldquo uz nazo~nost osje~kog gradona~elnika Ante apia zamjenika `upana Osje~ko - baranjske `upanije gospodina Da-niela Srba prorektora za nastavu i studente osje~kog Sveu~ilita prof dr sc Drage agara prorektora za znanost i tehnologije prof dr sc Dra`ena Barkovia i prorektora za razvoj i suradnju s gospodarstvom prof dr sc Rudolfa Emerta dekana osje~kih fakulte-

ta predstavnika utemeljitelja akcije tjednika Nacional te dobitnika top stipendija iz prijanjih godina i pre-dstavnika medija Osim vizualnog izgleda novost je od ove godine i mogunost prijavljivanja studenata sa svih hrvatskih veleu~ilita i visokih kola to do sada nije bilo mogue ~ime se akcija prilago|ava provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj Namjera je utemelji-telja motivirati sve hrvatske studente da neovisno o statusu fakulteta koji poha|aju budu jo uspjeniji te da svojim izvrsnim rezultatima i ocjenama osiguraju svoje mjesto u uglednom klubu dobitnika bdquoTop stipen-dijaldquo koji trenutno broji 115 studenata s ukupno 37 fakulteta koji su u proteklih pet godina primili ukup-no 46 milijuna kuna stipendija Akcija laquoTop stipendija za top studenteraquo na najbolji na~in promovira potrebu i vrijednosti ulaganja u znanje i izvrsnost hrvatskih studenata U sklopu ove akcije dodjeljuju se najvee stipendije u Hrvatskoj u iznosu od 4000000 kuna odnosno 400000 kuna mjese~no u razdoblju od 10 mjeseci Stipendijski fond od ~ak 120000000 kuna uz utemeljitelja akcije tjednik Nacional osiguravaju tvr-tke partneri INA Vipnet Ingra Podravka Diners Club i HRT Sve dodatne informacije o na~inu prijavljivanja te pojedinostima i novostima vezanim uz akciju bdquoTop stipendija za top studenteldquo mo`ete pronai i na inter-netskoj adresi wwwtopstipendijanet

Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing model

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA) organizira radionicu koja e se odr`ati 17 svibnja 2007 godine od 10 do 16 sati u prostorijama HUP Osijek Ljudevita Gaja 6Stari pristupi i modeli marketinga uklju~ujui klasi~ni 4P nastao krajem 60-ih godina prologa stoljea u dananjem vremenu velikih tehnolokih komunikolokih i inih promjena te bespotedne konkurentske tr`ine utakmice ne daju vie potrebne rezultate

Philip Kotler (lsquogurursquo marketinga) pie o deset pogub-nih pogrjeaka u primjeni marketinga koje se ~esto po-navljaju na tetu poduzea ^ak 75 novih proizvo-da usluga i poduzea propada Marketing je postao sinonim za promociju i propagandu (samo jedan P) Predava~ radionice mrsc Dra`en Glava odgovorit e na pitanja Koje su naj~ee ponavljane marketing-pogrjeke i kako ih izbjei

Vie informacija mo`ete dobiti na broju telefona 03125-10-12 ili na e-mail hup-osijekyenhuphr

10 11wwwmirakulhr

HUP ndash brza racionalna i efikasna pomo poslodavcimaUskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strategiju za reindu-strijalizaciju hrvatskog gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozem-stvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav siner-gijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati

Razgovarali Sanja Vujnovac i Kreimir [imac

Intervju mjeseca

Kako biste vi predstavili HUPHUP je nevladina nestrana~ka interesna i neprofitna udruga koja je jedina registrirana temeljem zakona o radu Osnovani smo 1993 godine Uz ured u Zagre-bu imamo i tri regionalna ureda u Osijeku Splitu i Rijeci U sklopu HUP-a postoje 24 granske udruge koje artikuliraju interese svoga sektora Danas imamo ukupno oko 5000 ~lanova isklju~ivo pravnih osoba i obrtnika Sama EU kao temelj svih drutvenih odno-sa apostrofira socijalni dijalog na razini triju strana poslodavaca sindikata te komisije Pri tomu posloda-vce predstavlja Business Europe u ~iji je rad aktivno uklju~en i HUP kao jedina organizacija poslodavaca iz neke zemlje ne~lanice EU Na to smo iznimno ponosni Kod nas se socijalni dijalog provodi kroz tripartitni od-nos Vlade sindikata i poslodavaca u sklopu Gospodar-sko socijalnog vijea Aktivno sudjelujemo u radu NO svih institucija i tijela koja na bilo koji na~in utje~u na gospodarstvo te na neki na~in nastojimo biti nekakav korektiv u smislu zastupanja interesa naih ~lanova

Koje koristi ima pravna osoba kao ~lan HUP-aPrvi i najva`niji benefit jest taj da poslodavac uklju~en u rad razli~itih tijela i komisija HUP-a mo`e direk-tno utjecati na kompletan legislativni okvir koji tan-gira njegovo poslovanje Mo`e utjecati na kreiranje i stvaranje strategije djelovanja HUP-a Uskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strate-giju za reindustrijalizaciju hrvatskoga gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozemstvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav si-nergijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati Naa Vlada nema konkretnu industrijsku politiku niti je izala s nekakvom strategijom industrijskog razvoja To je je-dna aktivnost u sklopu koje emo pokuati utjecati na one koji donose odluke da u~ine odre|ene iskorake u tom smjeru Svakog poslodavca posebice onog malog

Osje~ki ured Hrvatske udruge poslodavaca prvi je re-gionalni ured ove organizacije poslodavaca u Hrva-tskoj Na ~elu mu je i danas njegov osniva~ te zamjenik direktora HUP-a na nacionalnoj razini Bernard Jakeli U razgovoru s njim nastojali smo napraviti svojevrstan presjek trenutnoga stanja u hrvatskom gospodarstvu prvenstveno u segmentu malih i srednjih poduzea

Ukinute olakice za ulaganje u edukaciju zaposlenika

bdquoPravilnikom o porezu na dohodak i dobit u sije~nju ove godine ukinuta je olakica za poslodavce temeljem investicija u obrazovanje zaposlenika To je apsolutno ne-razumno s obzirom na javno zaklinjanje u potrebu za podizanjem razine znanja i edukacije Ovakva je odluka dokaz nedosljednosti u politi~kom djelovanju Mi smo ukazali na taj propust ali konkretnih rezultata jo uvijek nemaldquo

Intervju mjeseca

Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insistirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijentima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika

Treba vrlo malo volje i truda kako bi tvrtka izgradi-la prepoznatljiv image Mo`da niti ne morate imati vrhunski proizvod ali kvalitetnom uslugom mo`ete zamagliti nekakve nedostatke proizvoda i napraviti izvrsne rezultate

Predpristupni fondovi privla~e sve veu pozornost poduzetnika

Koliki je interes poduzetnika za poticajne programe i fondove EUZanimanje je svakim danom sve vee Mi smo pri HUP-u utemeljili centar za europske predpristup-ne programe U po~etku je odaziv poduzetnika bio prili~no slab Opet je tu osnovni problem bilo znanje problem jezika i komunikacije koritenja Interne-ta i sli~no Mnogi cijelu pri~u nisu do`ivjeli na pravi na~in pa su nam se javljali s pitanjem ndash Mogu li ja iz nekog fonda dobiti 100 ili 200 tisua eura Odgovor je naravno bio negativan te su u samom startu odu-stali Svima nam je trebalo vremena da stvorimo sliku o predpristupnim fondovima te da u svijest ljudi u|e ~injenica da prvo sami moraju neto napraviti kako bi se kandidirali za sredstva iz bilo kojega od fondova EU Ujedno su se profilirali oni koji u koritenju ovih po-ticajnih izvora financiranja vide svoju priliku i `ele se aktivno uklju~iti

Projektna je dokumentacija iznimno kompleksna Mogu li poduzetnici u tom smislu dobiti kakvu pomo HUP-a Regionalno to jo uvijek ne radimo ali u Zagrebu u HUP-u postoji tim ljudi koji svakom ozbiljno zaintere-siranom poduzetniku mo`e biti od velike pomoi kada je rije~ o pripremi projekata i dokumentacije Naravno kada bi se pojavio neki ozbiljan veliki lokalni projekt bili bismo spremni organizirati ljude koji e doi u Osijek na primjer i odraditi taj posao Priprema doku-mentacije na neki na~in zavrni je dio pri~e Prvo nam je bilo va`no iskomunicirati prema irokom krugu

prije ovih globalnih zanimaju oni mali sitni i konkret-ni interesi Tu im nudimo besplatnu pravnu pomo u smislu zastupanja u radnim sporovima te pomo u izradi razli~itih pravnih akata Osim toga zastupamo njihove interese u pregovorima sa sindikatima pri-likom sklapanja kolektivnih ugovora Ti pregovori su od iznimne va`nosti jer samo jedna krivo ugovorena stavka poslodavca mo`e stajati velike koli~ine novca Kada samostalno pregovaraju nerijetko i pod sna`nim pritiskom takve stvari znaju previdjeti i olako prihva-titi neke nepovoljne odredbe Uz sve ovo jednako je bitno i kvalitetno poslovno informiranje naih ~lanova bdquojust in timeldquo elimo svojim ~lanovima uvijek dati pravu informaciju biti efikasni i brzi Funkcioniramo na tr`itu i `elimo dobar image i zadovoljne klijente

Znanje je konkurentska prednost ono-ga tko to shvati na vrijeme

[to je razlog ~estoj inertnosti naih poduzetnika nedo-statak znanja ili neto drugoVeliki je dio problema neznanje Mi smo kroz program PUMA `eljeli svima onima koji nemaju visoku razinu formalnog obrazovanja pru`iti mogunost usvajanja nekih osnovnih managerskih i poduzetni~kih znanja i vjetina Mi imamo veliki broj poduzetnika koji su se razvili iz nekakvih obrta a danas su dosegli to~ku koju ne mogu prijei bez nekakvih osnovnih poslovnih znanja Dalje ne ide Neki unato~ tomu ostaju pri svom starom konceptu i ne `ele prihvatiti promjene koje je vrijeme donijelo te polako nestaju sa scene jer njima kako tvrde ne trebaju nova znanja i visokoobrazovani kadrovi `ele raditi kao njihovi roditelji i voditi posao onako kako ga je obitelj vodila mo`da i kroz nekoliko generacija te uslijed toga nestaju S druge strane ima-mo ljude koji su postali svjesni trenutka u kojem `ive i `ele uhvatiti korak s vremenom te se dalje razvijati Njima je namijenjen ovaj fleksibilan program Ponu-dili smo im meni razli~itih modula me|u kojima svaki poduzetnik mo`e odabrati ona podru~ja u kojima se `eli ili ima potrebu usavravati Kako sebe tako i svoje zaposlenike Zanimanje za ove programe sve je vee posebno za module vezane uz naplatu potra`ivanja marketing prezentacijske i prodajne vjetine i sli~no Ljudi shvaaju da bez ovakvih znanja te`e posluju I danas na predavanjima imamo ljude koji nikada ra-nije u `ivotu nisu proli sli~nu edukaciju Oni se sada odlu~uju za ~ak 10 ili 15 razli~itih modula Dolaze nam vlasnici tvrtaka sa svojim zaposlenicima Osim pro-grama PUMA mi periodi~no organiziramo i dodatne tematske seminare i konferencije Kada pogledamo statistiku iznimno smo zadovoljni jer bilje`imo rast posjeenosti tih programa za 20 posto godinje Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insi-stirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijen-tima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika Ljude treba educirati

HUP protiv izmjena zakona o minimalnoj plai

bdquoMislim da predlo`ene izmjene zakona zbog neuravnote`enog stanja u pojedi-nim granama dugoro~no ne bi donijele pozitivne pomake u gospodarstvu Ima-mo recimo velike razlike me|u granama Usporedimo sektor financijskog poslo-vanja i tekstilnu industriju Razlike su ogromne Tvrtke koje posluju u tekstilnoj industriji i sada vrlo teko isplauju minimalne plae Prema novome prijedlogu minimalna plaa trebala bi biti 2400 kn S pozicije zaposlenika to bi bilo dobro no pitanje je koliko bi dugo taj pritisak mogle izdr`ati tvrtke Mnoge bi se vje-rojatno vrlo brzo ugasileldquo naglaava Jakeli isti~ui Kinu kao najveu prijetnju tekstilnoj i svakoj drugoj industriji na globalnoj razini

12 1

Mi smo identificirali ukupno 83 skrivena na-meta od kojih svaki na neki na~in optereuje

rad svakoga gospodar-skoga subjekta

Intervju mjeseca

Ne mo`ete iskoordinirati dr`avnu i nekakvu regio-nalnu politiku posebice ukoliko su nekakvi politi~ki antipodi ^esto njihovi interesi kolidiraju To nam je klju~ni problem Evo jednoga primjera Mi smo iden-tificirali ukupno 83 skrivena nameta od kojih svaki na neki na~in optereuje rad svakoga gospodarskoga subjekta Neki od njih u ingerenciji su dr`ave drugi lokalne ili regionalne samouprave Ako imate politi~ke oponente na tim funkcijama onda imate upliv one najgrublje politike u pri~u Ovakve se stvari koriste kao poluga politi~kih obra~una u kojima ne profiti-raju niti radnici niti poslodavci ali ni drutvo u cjelini Mi imamo glomazan upravni ustroj Imamo oko 560 nekakvih lokalnih samouprava i 21 `upaniju Umijee je sve to pokrenuti u smislu rjeavanja ovakvih pro-blema Bez obzira na sve mi neemo odustati Pokre-nut emo aktivnu kampanju s ciljem razvijanja svijesti te donoenja odgovarajuih odluka koje e i u ovom smislu pomoi ukupnom gospodarstvu i stvoriti po-voljnu poduzetni~ku i investicijsku klimu

Prvi konkretan korak bit e sastanak s premijerom i Vladom na kojemu emo na primjeru slivnih voda koje su posljednje tri godine bez velike buke poskupje-le ~ak 500 argumentirano na iskustvu 80 hrvatskih poduzea prezentirati jedan problem do kojega je do-vela ovako vo|ena politika

ljudi to je to Sapard Cards InterReg to koji nudi i kojim je podru~jima namijenjen U me|uvremenu smo sklopili sporazume s nekoliko banaka s kojima emo zajedni~ki nastojati dati support ljudima koji imaju kvalitetne projekte koje `ele financirati iz predpristup-nih fondova

Koliko su nae tvrtke odnosno poslodavci socijalno osvijeteni Uo~avate li pomake u tom segmentuU posljednje vrijeme socijalna komponenta prije svega u smislu drutveno odgovornog poslovanja sve je naglaenija Nae tvrtke sve vie vode ra~una i o svojim zaposlenicima i o zajednici u kojoj djeluju Ako se uspore|ujemo sa zemljema srednje ju`ne i jugosito~ne Europe mogu rei da imamo zavidnu ra-zinu socijalnih prava i socijalnog dijaloga Drutveno odgovorno ponaanje najuo~ljivije je u dijelu zatite okolia Sve se vie investira i u ekoloku proizvodnju i u zatitu okolia u svakom smislu Jednim dijelom na to je utjecao i legislativni okvir ali i promoviranje takvoga ponaanja od strane razli~itih institucija pa i nae

Skriveni nameti gue poduzetnitvo

Koliko su vam od pomoi politi~ari i vladajue struktu-re u svakodnevnom radu

Za razvoj poduzetnitva i zatitu poduzetni~kih in-

teresa potrebno je lobirati na najviim instancama

1 1wwwmirakulhr

Europske zemlje imaju vrlo razli~ite tradicije te po-vijest tr`ita rada i socijalnih politika iako su na sli~an na~in veinom prole kroz proces industrijalizacije Razlike u pristupu socijalnim pitanjima proizlaze iz kulturolokih razlika pa tako europske zemlje pristu-paju raznoliko i pitanjima i izazovima globalizacijeTvrtke nacionalne vlade i Europska unija u cjelini sada se suo~avaju s dvostrukim izazovom S jedne stra-ne postoji jaka potreba za daljnjom fleksibilizacijom tr`ita radne snage zapoljavanja i organizacije rada dok u isto vrijeme postoje i jednako va`ni zahtjevi za sigurnou od strane ranjivih grupa zaposlenika i dru-gih marginaliziranih skupina unutar tr`ita radne sna-ge (ovo se posebice odnosi na dugotrajno nezaposlene mlade koji su tek zavrili obrazovanje starije osobe)U modernim tr`itima rada mnogi poslodavci po~inju uvi|ati da im je u interesu odr`avati stabil-no zapoljavanje i zadr`avanje kvalificiranih i lojal-nih zaposlenika Istovremeno suprotan trend je o~it ndash razvoj novih tehnologija proizvoda i usluga starenje stanovnitva i potreba za novim znanjima i vjetinama nameu veu mobilnost i fleksibilnost zaposlenika te permanentno obrazovanje bez obzira na dob U nekim razvijenim drutvima zaposlenici su shvatili da im je u interesu da postoji vie fleksibilnosti u organizaciji

posla u odnosu na njihove osobne preference i ba-lansiranje posla i obiteljskog `ivota dok u hrvatskom drutvu prevladava openit stav da je sigurnost posla bdquocondition sine qua nonldquo za normalan `ivot te je taj kriterij ~ak va`niji od visine plae i drugih uvjeta

Danski model fleksigurnostiPosljednjih nekoliko godina novi koncept ndash fleksigur-nost - postao je sve prisutniji u politi~kim raspravama Termin koji je naj~ee u uporabi i na koji se naj~ee u raspravama poziva jest danski model fleksigurnosti Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje no-vih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodava-ca i zaposlenika

Ovaj model nije ostvaren preko noi ndash fleksigurnost u Danskoj rezultat je procesa politi~kih i drutvenih borbi koji je zapo~eo jo davne 1898 godine i razvijao se vrlo burno kroz trajkove konflikte i kompromi-se Prvi je rezultat bila socijalna dr`ava model koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata dok je mo-del win-win fleksigurnost postignut tek u posljednjih desetak godina

Danas Danska ima najfleksibilnije tr`ite rada na svije-tu Godinje se zatvara oko 250 000 radnih mjesta no barem toliko ih se i otvori Nezaposlenost je vrlo niska (38) a zapoljavanje je u porastu Fleksibilnost je omoguila otvaranje veeg broja radnih mjesta koje poslodavci ne bi otvorili da moraju riskirati vie pri zapoljavanju Sigurnost je s druge strane omoguena visokom naknadom za nezaposlene koja za prosje~nog radnika iznosi ~ak 75 plae no koja predstavlja ve-liki teret za dr`avu i porezne obveznike Poslodavci re-lativno lako zapoljavaju i otputaju radnike no radni-ci dobivaju visoke naknade ako izgube posao Uvedena je politika da se svaka nova nezaposlena osoba zaposli ~im prije ili joj se ponudi treningobrazovanje kako bi bila to bolje osposobljena za daljnje tra`enje posla na rastuem tr`itu rada

Fleksigurnost u europskom kontekstuDanski model fleksigurnosti o~ito je od velikog intere-sa za debatu na europskom nivou U velja~i ove godine Europski je parlament usvojio niz mjera koje su daljnja

potpora Lisabonskoj strategiji Parlament je naglasio me|uovisnost ekonomskih drutvenih i ekolokih re-forma koje su zajedno s rastom i zapoljavanjem pre-duvjeti za uspjeh u kreiranju dinami~ne i inovativne ekonomije i drutva Reforme moraju ciljati na to da pomire zahtjeve industrije za veom fleksibilnou sa zahtjevima radnika za vie sigurnosti i to na na~in da se kreiraju nova radna mjesta ali i novi oblici si-gurnosti Naglasak mora biti na edukaciji za nezapo-slene koji nisu dovoljno kvalificirani te na poboljanju obrazovnih sustava openito Upravo je u tom smjeru Parlament tra`io akciju - vee sudjelovanje na tr`itu rada za mlade `ene i osobe starije `ivotne dobi Ove bi akcije trebale uklju~ivati razne mjere osiguranje za-poslenja ili trening za svaku osobu unutar est mjeseci nakon zavretka kolovanja poveano zapoljavanje osoba s posebnim potrebama skraenje vremen-skog perioda potrebnog za pokretanje novog posla na najvie tjedan dana poveanje ulaganja u brigu za djecu smanjenje poreza na zapoljavanje borbu protiv diskriminacije i socijalne isklju~enosti poveanje ula-ganja u inovacije

BudunostFleksigurnost sigurno nije ~arobni tapi za rjeavanje problema nezaposlenosti u kratkom roku Mnogi ka`u da ga je apsolutno nemogue provesti drugdje Koliko

postoji zagovornika toliko ima i protivnika ovog mo-dela no jedno je sigurno ndash ovaj model ne titi radna mjesta no titi radnika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke naknade za vrijeme nezaposlenosti U Danskoj ga je bilo mogue ostvariti zbog visokih poreza no sli~ni modeli postoje u drugim skandinavskim zemljama to daje dovoljno prilika da se taj model analizira te prilagodi za primjenu i u dru-gim drutvima Unato~ velikom protivljenju sindikata koji ~uju samo bdquosigurnostldquo ali i nekih poslodavaca koji ~uju samobdquofleksibilnostldquo ~ini se da je ova kovani-ca fleksigurnost postala jo jedan buzz-word u svijetu ne samo eurobirokrata ve i svih nas

Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Pie Simona Goldstein

Danas Danska ima naj-fleksibilnije tr`ite rada na svijetu Godinje se

zatvara oko 250 000 ra-dnih mjesta no barem

toliko ih se i otvori

Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje novih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodavaca i zaposlenika

Aktualno Aktualno

Fleksigurnost kao model ne titi radna mjesta no titi rad-nika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke benefite za vrijeme nezaposlenosti

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 3: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

Uvodnik

wwwmirakulhr

Štovani

Kao to smo i najavili u prolom broju donosimo vam pregled projekata poticaja za poduzetnitvo za 2007 godinu Na `alost ove su godine rokovi za prijavu projekata zna~ajno skraeni pa vam nakon ~itanja tek-sta nee ostati puno vremena za reakciju Ukoliko se ne stignete prijaviti za ovu godinu svakako ete ima-ti pregled svih projekata te ete moi bolje planirati i pripremiti se za iduu

Kad smo ve kod poticaja svakako treba aktivno razmiljati i o projektima Europske unije gdje postoje velike mogunosti te ogromna sredstva na raspola-ganju To naravno ne zna~i da je do njih lako doi Osim to su uvjeti rigorozni potrebna je vrlo opirna i detaljna dokumentacija no o tome dakako tre-ba po~eti aktivno razmiljati jer takvi e projekti sve vie postajati uobi~ajena praksa Probleme kod prijave projekata s kojima se susreu poduzetnici prepoznale su i dr`avne institucije koje sve vie nastoje educira-ti lokalne poslovne ljude i pru`ati im savjetodavnu pomo Znakovito je da se pojavljuje i sve vei broj privatnih tvrtaka koje tako|er nude edukacijske i kon-zultantske usluge to je jo jedan pokazatelj o iznim-no atraktivnom podru~ju Sigurno je da e vremenom toga biti sve vie Bit e interesantno promatrati koliki e se interes pobuditi u naoj regiji koliko e slavon-ske tvrtke prepoznati va`nost edukacije o EU projekti-ma i fondovima te koliko su spremne platiti za konzul-tantske usluge iz toga podru~ja a tako|er i koliko e se upanija i Grad uklju~iti u pri~u Nadamo se da emo s uredom u Bruxellesu ipak imati pravodobne i provje-rene informacije bdquoiz prve rukeldquo Potencijal je velik na nama je da ga iskoristimo

Osim poticaja koji su trenutno najaktualnija tema nastojali smo vam i u ovom broju pru`iti korisne in-formacije koje ete moi iskoristiti u svojemu poslu bilo da ste negdje zaposleni ili da sami dr`ite sva ~etiri kutka svoje tvrtke Nadamo se da ete nakon teksta o poslovnim ru~kovima s malo vie samopouzdanja ula-ziti u restoran i mo`da iznenaditi svog poslovnog part-nera odabirom pravog vina uz predlo`eno jelo ili mu navesti neku zanimljivost iz svjetske prakse i obi~aja drugih zemalja To su sitnice koje mo`da nisu presud-ne za sklapanje posla ili odr`avanja ve postojee sura-dnje ali vam zasigurno mogu pomoi u u~vrivanju poslovnog odnosa i eventualnom produbljivanju suradnje Kroz tekst smo vam nastojali ukazati i na pojedina mjesta u gradu na koja mo`ete odvesti svog poslovnog partnera Iako ste za veinu njih zasigurno

~uli nadamo se da smo vam ipak uspjeli malo olakati izbor iz doista usudio bih se rei sve veeg broja re-storana u gradu i okolici Pri kontaktiranju restorana primijetili smo da se velik broj njih upravo renovira ili nadogra|uje to nas itekako veseli jer je upravo nedostatak kvalitetne gastronomske ponude u gradu ozna~en kao problem nakon to je otvoren dovoljan broj hotelskih postelja Kona~no emo imati sve pre-duvjete kako bismo kvalitetno i sadr`ajno ugostili tu-riste te nastavili rast turisti~kih pokazatelja

Budui da svakog poslovnog ~ovjeka zanima i kvalite-tan automobil u kojemu neki provode i dobar dio rad-noga dana s vremena na vrijeme emo vas upoznavati s aktualnom ponudom i novitetima na tom podru~ju Nadamo se da emo vam na taj na~in barem donek-le olakati potragu za limenim ljubimcem Usput smo vam predstavili i dva gospodarska vozila tako|er ne-zaobilazna prijevozna sredstva u mnogobrojnim tvr-tkama Kako su velik broj naih ~itatelja poduzetnici odmah smo obradili i temu leasinga kao naj~eeg oblika financiranja slu`benih vozila nastojei vam olakati odluku koju vrstu leasinga odabrati Navede-no se naravno mo`e iskoristiti i za svu ostalu imovinu koju `elite nabaviti tim putem

U nadi da emo vam i u ovom broju pomoi korisnim informacijama srda~no vas pozdravljam do idueg broja

Kreimir [imac

Pridru`ite nam se

~etvrtak 17 svibnja 2007s po~etkom u 20hOld Bridge Pub

BIZ party

Karaoke showUlaznica vizitka

BIZ vijestiBIZ vijesti

wwwmirakulhr 7

Tijekom svibnja i lipnja ldquoCentar Ordquo u suradnji s part-nerima organizira bogat program zanimljivih seminara i radionica Deset seminara otvorenog tipa (tzv open house) odr`at e se u okviru posebne akcije ldquoDva za jedanrdquo ndash izaberite JEDAN seminar i platite ga po sada NIOJ cijeni a na DRUGI seminar do|ete Vi ili netko drugi iz Vae tvrtke GRATIS

Neke od tema su Prodajne vjetine Upravljanje vre-menom Telefonska komunikacija Poslovno pregova-ranje Vo|enje poslovnih sastanaka

Od ostalih programa izdvajamobull Intenzivni seminar za poslovne tajnice (15 i 16lipnja

2007) bull EU PROGRAMI iNTRO (10 svibnja 2007) radioni-

ca o EU programima i funkcioniranju EU fondova bull Financijska akademija za nefinacijae (12 svibnja

2007 26 svibnja 2007 16 lipnja 2006) tri ra-dionice o novcu i financijskoj slobodi te izlasku iz za~aranog kruga dugova

bull BESPLATNA radionica ldquoNLP - Neurolingvisti~ko programiranjerdquo (24 svibnja 2007) nau~ite metodo-logiju uspjenih

bull Za dodatne informacije posjetite wwwcentar-ocom ili nazovite na 031 368 268 i 031 368 883

Osje~ki sajam doo i HOK Obrtni~ka komora Osje~ko-baranjske `upanije Osijek u suradnji s Gra-dom Osijekom i Osje~ko-baranjskom `upanijom or-ganiziraju OSIJEK EXPO ndash 15 Me|unarodni sajam graditeljstva i opreme te 8 Obrtni~ki sajam Na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku od 09 do 12 svibnja okupit e se izlaga~i iz Hrvatske i susjednih zemalja kao i predstavnici gradova prijatelja Grada Osijeka

Drugu godinu za redom na sajmu e se u organi-zaciji Tehnologijsko-razvojnog centra i Hrvatske udruge inovatora - poduzetnika u Osijeku odr`ati i Me|unarodna izlo`ba inovacija prototipova i poslov-nih planova ndash BUDI UZOR 2007

Na ovogodinjoj sajamskoj priredbi izla`e preko tristo izlaga~a iz Hrvatske te pet gradova prijatelja Grada Osijeka Tuzla Subotica Pecs Budimpeta i Pforzheim Bogat program stru~nih doga|anja u organizaciji Obrtni~ke komore Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku Biosa Osijek HZZ Podru~nog ureda Osijek te Centra za poduzetnitvo Osijek tijekom ~etiri dana sajma zasigurno e pobuditi velik interes posjetitelja i medija

U svibnju i lipnju u~ite s bdquoCentrom Oldquo

PANTHEONtrade 55 turneja - Osijek

U Hotelu Osijek u Osijeku 26 travnja predstavljana je nova verzija poslovno informacijskog sustava Datalab PANTHEONtrade 55

U dijelu predavanja partneri Demo Informatica iz Osijeka i SP Promet iz Karlovca prezentirali su svoja uspjena implementacijska rjeenja na podru~ju gra|evinarstva veleprodaje i maloprodaje kao i po-vezivanja PANTHEONtrade-a s drugim programskim rjeenjima

OSIJEK EXPO 2007

Integra Group izgradila temelje informacijskog sustava Grada Osijeka

Integra Group ugledna domaa sistem integratorska tvrtka dovrila je projekt integracije i nadogradnje in-formacijske infrastrukture Poglavarstva Grada Osijeka Nakon putanja u rad sustava na sve~anoj ceremoniji u prostorijama Poglavarstva korisnici ra~unalnog su-stava imat e br`i pristup informacijama i me|usobnoj komunikaciji uz ni`e trokove i bolju upravljivost su-stava

Kako bi unaprijedili postojei informacijskog sustav i gra|anima pru`ili potpunu uslugu stru~njaci Grada Osijeka pristupili su objedinjavanju dosad odvojenih informacijskih cjelina Rije~ je o tri vee i ~etrnaest manjih lokacija s ranije odvojenim informacijskim su-stavima koje su sada objedinjene u jedinstven komu-nikacijski sustav Integra Group je na osnovu bogatog iskustva svojih stru~njaka pru`ila napredne usluge IT integracije kako bi sustav funkcionirao kao cjelina

bdquoIzazov projekta bio je izvriti migraciju nekoliko fizi~ki odvojenih domena na jednu te potom njoj pridru`iti svih 240 korisnika i 200 ra~unala Vjerujem da smo tijekom implementacije demonstrirali irinu sagledavanja problema i objedinjavanja ranije u potpu

nosti razdvojenih sustavaldquo izjavio je ~lan projektnog tima Ivan Turk voditelj projekta u podru`nici Integra Groupe u Osijeku

U sklopu projekta stru~njaci Integre Group izvrili su migraciju poslu`itelja na novu domenu implementa-ciju rjeenja pohrane podataka kao i prelazak sustava na Microsoft Exchange Server 2003 Sigurnost in-formacijskog sustava osigurana je implementacijom Fortinet sigurnosnog rjeenja s jedinstvenom ASIC tehnologijom koja zaustavlja viruse i druge prijetnje u realnom vremenu

bdquoIntegra Group nam je pru`ila glavnu podrku pri-likom nadogradnje informacijskog sustava na viu razinu i prakti~ki stvorila uvjete za stvaranje napre-dne komunikacijske infrastruktureldquo ocijenio je Zdra-vko Schmidt voditelj Odsjeka za informatiku Grada Osijeka

Novi informacijski sustav puten je 12 travnja 2007 u rad simboli~nim spajanjem videovezom Poglavarstva Grada Osijeka s drugom fizi~ki razdvojenom loka-cijom

Rast i razvoj Vaeg poduzea

Uvodnom radionicom ldquoZnanje inovacije rastrdquo u srije-du 11 travnja zapo~eo je novi ciklus radionica iz pro-grama ldquoRast i razvoj Vaeg poduzeardquo u organizaciji Centra za poduzetnitvo Osijek Na uvodnoj radionici koju je odr`ala profdrsc Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku polaznici su se upoznali s mode-lom odr`ivog i profitabilnog rasta ldquoRast i razvoj Vaeg poduzeardquo program poslovnog razvoja odr`ava se za ve petu generaciju polaznika (osim Osijeka program je odr`an i u Vinkovcima i [ibeniku) a nastao je uz pomo partnerskih institucija Poslovne kole Du-rham iz Velike Britanije te Poslovne kole Curtin iz australskog Pertha Izvorno program dolazi iz Velike Britanije i osim Centra za poduzetnitvo Osijek u Hr-vatskoj provodi se u vie od 20 zemalja svijeta

Program je namijenjen isklju~ivo vlasnicima malih i srednjih poduzea koji `ele kvalitetno razvijati sebe i svoje poduzee Lien je suvine teorije zasnovan je na prakti~nim znanjima i vjetinama te prilago|en upravo grupi poduzetnika sudionicima radionice i njihovim potrebama i `eljama

Otvoren PSC Osijek

PSC Osijek prvi autosalon u Hrvatskoj koji zadovolja-va visoke kriterije programa novog GM-ovog korpo-rativnog identiteta 20 travnja 2007 godine sve~ano je otvoren u Osijeku Nalazi se na novoj adresi u ulici Sv L B Mandia 113 ukupne je povrine 7000 m2 od ~ega je 1586 m2 zatvoreni prostor U ponudi su svi modeli iz bogate game vozila Opel i Chevrolet a kupcima su uz prodajni dio autosalona na raspolaganju servis limarija lakirnica i autopraonicaCeremoniji su nazo~ili ~elnici upanije i grada Osijeka predsjednik AVAG grupe Albert Still te Chris Lacey GM-ov di-rektor za centralnu i isto~nu EuropuKao posebno iznena|enje Osje~anima je pretpremijerno predsta-vljen novi Opelov SUV Antara te unikatna verzija Antare s ovogodinjeg relija Pariz-Dakar koju pogoni sna`ni V8 motor obujma 53 litre i 430 KS Prigodom otvorenja uru~en je i ~ek u iznosu 11111 kuna SOS-Dje~jem selu Ladimirevci

[to Hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljom

Global Entrepreneurship Monitor me|unarodni je projekt kojeg od 1999 godine vodi London Business School Velika Britanija i Babson College SAD Projek-tom se ispituju i analiziraju poduzetni~ki procesi u ve-likom broju zemalja Od 1999 godine kada su projek-tom bile obuhvaene samo najrazvijenije zemlje svijeta (G-7 zemlje) GEM je postao najva`niji instrument me|unarodne usporedbe razlika u poduzetni~koj akti-vnosti pojedinih zemalja otkrivajui faktore o kojima ovisi poduzetni~ka aktivnost i politike koje pospjeuju poduzetni~ki kapacitet zemlje Uklju~ivanje Hrvatske u Global Entrepreneurship Monitor projekt od 2002 godine financira Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva i Institut Otvoreno drutvo - Hrvatska U 20052006 godini projekt sufinancira USAIDAca-demy for Educational Development (AED)

Od 2002 godine kada se Hrvatska nalazila na 32 mjestu od 34 zemlje uklju~ene u GEM projekt te dvogodinjeg bdquotapkanjaldquo na mjestu u 2006 godini zabilje`en je zna~ajni skok u poduzetni~koj aktivnosti Hrvatske pozicioniranjem Hrvatske na 18 mjesto od 40-ak zemalja uklju~enih u projekt

Prezentacija rezultata istra`ivanja o poduzetni~koj aktivnosti Hrvatske u okviru me|unarodnog projekta Global Entrepreneurship Monitor odr`at e se u petak 25 svibnja 2007 godine na Ekonomskom fakultetu u

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

BIZ vijesti

Allianz (107) Jadransko (75) Zagreb (54) Croatia osiguraje 2006 godinu zavrava sa 1051 mi-lijun kuna neto dobiti to je 7 posto vie u odnosu na 2005 godinu

Zanimljivost u 2006 godini je i rekordan rast cijena dionica Croatia osiguranja koje su uvrtene u prvu kotaciju Zagreba~ke burze Po~etkom godine cijena redovne dionice iznosila je 565000 kuna a na kraju godine 1085000 kuna to je rast od 92

Croatia osiguranje posebnu pa`nju pridaje razvoju tr`ita kroz nove proizvode u svim vrstama osiguranja kao i inovacijama u poslovanju Unaprje|ujui ponudu prilago|avajui se tr`inim zahtjevima Croatia osigu-ranje kontinuirano brine za svoje osiguranike Dokaz kvalitete poslovanje je i prvi ISO certifikat u podru~ju osiguranja kojim se potvr|uje sustav upravljanja kva-litetom Na taj na~in klijenti Croatia osiguranja mogu biti sigurni da su uslu`eni prema najstro`im standar-dima koji se pimjenjuju u suvremenom poslovanju

Ulaganjem u port kulturu i znanost kroz razne do-nacije Croatia osiguranje potvr|uje svoju drutvenu odgovornost Podr`avajui razne znanstvene kulturne i portske projekte aktivno sudjeluje u svakodnevnom drutvenom `ivotu Hrvatske poti~ui kreativnost i inovativnost na svim poljima `ivota

Osijeku Prezentaciju e voditi profdrsc Slavica Sin-ger voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku

U nastavku programa odr`at e se radionica ldquoAdmini-strativne barijere ndash zapreka br`em razvojurdquo

Veliki broj istra`ivanja (Svjetska banka - Doing bu-siness Transparency International - Indeks perce-pcije korupcije Nacionalno vijee za konkurentnost ndash Izvjetaj o hrvatskoj konkurentnosti GEM) isti~u da se zbog administrativnih barijera smanjuje konku-rentnost gospodarstva raste korupcija slabi motivira-nost za poduzetni~ko djelovanje smanjuje se interes stranih ulaga~a Cilj je radionice pokazati dobre pri-mjere ruenja administrativnih barijera i loe primjere tvrdokornih barijera te ohrabriti poduzetnike lokal-nu samoupravu i eksperte na borbu protiv barijera a za transparentan i jednostavan regulatorni okvir poduzetni~kog djelovanja Imam ideju za posao Kako provjeriti ldquodr`i li vodurdquo Kako se registrirati ndash kao obrt ili doo Kako pronai kupce Na koji na~in promovi-rati svoje proizvodeusluge Koliku cijenu odrediti za svoje proizvodeusluge Koji su moji trokovi [to sve (i koliko) moram platiti dr`avi Koliko doista plaam svoje radnike Gdje pronai izvore financiranja Kako napraviti istra`ivanje tr`ita

Croatia osiguranje vie od 120 godina titi ekonomske interese svojih osiguranika u Republici Hrvatskoj S najveim temeljnim kapitalom u iznosu od 4428 milijuna kuna te najveom zara~unatom premijom u 2006 godini u iznosu od 2952 milijarda kuna vodei je osiguravatelj u Republici Hrvatskoj a preko svojih drutava keri ~ini jednog od vodeih osiguravatelja u regiji

Financirana domaim kapitalom utemeljena je 04 li-pnja 1884 godine na inicijativu istinskih domoljuba Gjure De`elia Ivana Von~ine i Augusta [enoe s ci-ljem o~uvanja hrvatskog kapitala u zemlji Ti vizionari hrvatske slobode i samostalnosti ostavili su generacija-ma iza sebe jaku i stabilnu financijsku instituciju koja danas predstavlja jedan od simbola hrvatske opstojno-sti u regiji

U 2006 godini Croatia osiguranje bilje`i iznimne rezultate Uzme li se u obzir da na osigurateljnom tr`itu posluje 20 osiguravajuih drutava rezultati Croatia osiguranja time su i zna~ajnijiNaime prema izvjetaju HANFA-e osigurateljno tr`ite iznosilo je 8180 milijarda kuna Croatia osigu-ranje zauzima lidersku poziciju s 361 tr`inog udje-la ili 2952 milijarda kuna Slijede Euroherc (113)

Kapital tradicija inovativnost drutvena odgovor-nost ndash jamac sigurnosti i uspjenosti poslovanja

U Osijeku predstavljeno esto izdanje akcije bdquoTop stipendija za top studenterdquo

U Velikoj vijenici Gradskog poglavarstva u Osijeku je 02 svibnja 2007 godine predstavljena esta po redu akcija bdquoTop stipendija za top studenteldquo uz nazo~nost osje~kog gradona~elnika Ante apia zamjenika `upana Osje~ko - baranjske `upanije gospodina Da-niela Srba prorektora za nastavu i studente osje~kog Sveu~ilita prof dr sc Drage agara prorektora za znanost i tehnologije prof dr sc Dra`ena Barkovia i prorektora za razvoj i suradnju s gospodarstvom prof dr sc Rudolfa Emerta dekana osje~kih fakulte-

ta predstavnika utemeljitelja akcije tjednika Nacional te dobitnika top stipendija iz prijanjih godina i pre-dstavnika medija Osim vizualnog izgleda novost je od ove godine i mogunost prijavljivanja studenata sa svih hrvatskih veleu~ilita i visokih kola to do sada nije bilo mogue ~ime se akcija prilago|ava provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj Namjera je utemelji-telja motivirati sve hrvatske studente da neovisno o statusu fakulteta koji poha|aju budu jo uspjeniji te da svojim izvrsnim rezultatima i ocjenama osiguraju svoje mjesto u uglednom klubu dobitnika bdquoTop stipen-dijaldquo koji trenutno broji 115 studenata s ukupno 37 fakulteta koji su u proteklih pet godina primili ukup-no 46 milijuna kuna stipendija Akcija laquoTop stipendija za top studenteraquo na najbolji na~in promovira potrebu i vrijednosti ulaganja u znanje i izvrsnost hrvatskih studenata U sklopu ove akcije dodjeljuju se najvee stipendije u Hrvatskoj u iznosu od 4000000 kuna odnosno 400000 kuna mjese~no u razdoblju od 10 mjeseci Stipendijski fond od ~ak 120000000 kuna uz utemeljitelja akcije tjednik Nacional osiguravaju tvr-tke partneri INA Vipnet Ingra Podravka Diners Club i HRT Sve dodatne informacije o na~inu prijavljivanja te pojedinostima i novostima vezanim uz akciju bdquoTop stipendija za top studenteldquo mo`ete pronai i na inter-netskoj adresi wwwtopstipendijanet

Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing model

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA) organizira radionicu koja e se odr`ati 17 svibnja 2007 godine od 10 do 16 sati u prostorijama HUP Osijek Ljudevita Gaja 6Stari pristupi i modeli marketinga uklju~ujui klasi~ni 4P nastao krajem 60-ih godina prologa stoljea u dananjem vremenu velikih tehnolokih komunikolokih i inih promjena te bespotedne konkurentske tr`ine utakmice ne daju vie potrebne rezultate

Philip Kotler (lsquogurursquo marketinga) pie o deset pogub-nih pogrjeaka u primjeni marketinga koje se ~esto po-navljaju na tetu poduzea ^ak 75 novih proizvo-da usluga i poduzea propada Marketing je postao sinonim za promociju i propagandu (samo jedan P) Predava~ radionice mrsc Dra`en Glava odgovorit e na pitanja Koje su naj~ee ponavljane marketing-pogrjeke i kako ih izbjei

Vie informacija mo`ete dobiti na broju telefona 03125-10-12 ili na e-mail hup-osijekyenhuphr

10 11wwwmirakulhr

HUP ndash brza racionalna i efikasna pomo poslodavcimaUskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strategiju za reindu-strijalizaciju hrvatskog gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozem-stvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav siner-gijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati

Razgovarali Sanja Vujnovac i Kreimir [imac

Intervju mjeseca

Kako biste vi predstavili HUPHUP je nevladina nestrana~ka interesna i neprofitna udruga koja je jedina registrirana temeljem zakona o radu Osnovani smo 1993 godine Uz ured u Zagre-bu imamo i tri regionalna ureda u Osijeku Splitu i Rijeci U sklopu HUP-a postoje 24 granske udruge koje artikuliraju interese svoga sektora Danas imamo ukupno oko 5000 ~lanova isklju~ivo pravnih osoba i obrtnika Sama EU kao temelj svih drutvenih odno-sa apostrofira socijalni dijalog na razini triju strana poslodavaca sindikata te komisije Pri tomu posloda-vce predstavlja Business Europe u ~iji je rad aktivno uklju~en i HUP kao jedina organizacija poslodavaca iz neke zemlje ne~lanice EU Na to smo iznimno ponosni Kod nas se socijalni dijalog provodi kroz tripartitni od-nos Vlade sindikata i poslodavaca u sklopu Gospodar-sko socijalnog vijea Aktivno sudjelujemo u radu NO svih institucija i tijela koja na bilo koji na~in utje~u na gospodarstvo te na neki na~in nastojimo biti nekakav korektiv u smislu zastupanja interesa naih ~lanova

Koje koristi ima pravna osoba kao ~lan HUP-aPrvi i najva`niji benefit jest taj da poslodavac uklju~en u rad razli~itih tijela i komisija HUP-a mo`e direk-tno utjecati na kompletan legislativni okvir koji tan-gira njegovo poslovanje Mo`e utjecati na kreiranje i stvaranje strategije djelovanja HUP-a Uskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strate-giju za reindustrijalizaciju hrvatskoga gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozemstvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav si-nergijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati Naa Vlada nema konkretnu industrijsku politiku niti je izala s nekakvom strategijom industrijskog razvoja To je je-dna aktivnost u sklopu koje emo pokuati utjecati na one koji donose odluke da u~ine odre|ene iskorake u tom smjeru Svakog poslodavca posebice onog malog

Osje~ki ured Hrvatske udruge poslodavaca prvi je re-gionalni ured ove organizacije poslodavaca u Hrva-tskoj Na ~elu mu je i danas njegov osniva~ te zamjenik direktora HUP-a na nacionalnoj razini Bernard Jakeli U razgovoru s njim nastojali smo napraviti svojevrstan presjek trenutnoga stanja u hrvatskom gospodarstvu prvenstveno u segmentu malih i srednjih poduzea

Ukinute olakice za ulaganje u edukaciju zaposlenika

bdquoPravilnikom o porezu na dohodak i dobit u sije~nju ove godine ukinuta je olakica za poslodavce temeljem investicija u obrazovanje zaposlenika To je apsolutno ne-razumno s obzirom na javno zaklinjanje u potrebu za podizanjem razine znanja i edukacije Ovakva je odluka dokaz nedosljednosti u politi~kom djelovanju Mi smo ukazali na taj propust ali konkretnih rezultata jo uvijek nemaldquo

Intervju mjeseca

Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insistirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijentima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika

Treba vrlo malo volje i truda kako bi tvrtka izgradi-la prepoznatljiv image Mo`da niti ne morate imati vrhunski proizvod ali kvalitetnom uslugom mo`ete zamagliti nekakve nedostatke proizvoda i napraviti izvrsne rezultate

Predpristupni fondovi privla~e sve veu pozornost poduzetnika

Koliki je interes poduzetnika za poticajne programe i fondove EUZanimanje je svakim danom sve vee Mi smo pri HUP-u utemeljili centar za europske predpristup-ne programe U po~etku je odaziv poduzetnika bio prili~no slab Opet je tu osnovni problem bilo znanje problem jezika i komunikacije koritenja Interne-ta i sli~no Mnogi cijelu pri~u nisu do`ivjeli na pravi na~in pa su nam se javljali s pitanjem ndash Mogu li ja iz nekog fonda dobiti 100 ili 200 tisua eura Odgovor je naravno bio negativan te su u samom startu odu-stali Svima nam je trebalo vremena da stvorimo sliku o predpristupnim fondovima te da u svijest ljudi u|e ~injenica da prvo sami moraju neto napraviti kako bi se kandidirali za sredstva iz bilo kojega od fondova EU Ujedno su se profilirali oni koji u koritenju ovih po-ticajnih izvora financiranja vide svoju priliku i `ele se aktivno uklju~iti

Projektna je dokumentacija iznimno kompleksna Mogu li poduzetnici u tom smislu dobiti kakvu pomo HUP-a Regionalno to jo uvijek ne radimo ali u Zagrebu u HUP-u postoji tim ljudi koji svakom ozbiljno zaintere-siranom poduzetniku mo`e biti od velike pomoi kada je rije~ o pripremi projekata i dokumentacije Naravno kada bi se pojavio neki ozbiljan veliki lokalni projekt bili bismo spremni organizirati ljude koji e doi u Osijek na primjer i odraditi taj posao Priprema doku-mentacije na neki na~in zavrni je dio pri~e Prvo nam je bilo va`no iskomunicirati prema irokom krugu

prije ovih globalnih zanimaju oni mali sitni i konkret-ni interesi Tu im nudimo besplatnu pravnu pomo u smislu zastupanja u radnim sporovima te pomo u izradi razli~itih pravnih akata Osim toga zastupamo njihove interese u pregovorima sa sindikatima pri-likom sklapanja kolektivnih ugovora Ti pregovori su od iznimne va`nosti jer samo jedna krivo ugovorena stavka poslodavca mo`e stajati velike koli~ine novca Kada samostalno pregovaraju nerijetko i pod sna`nim pritiskom takve stvari znaju previdjeti i olako prihva-titi neke nepovoljne odredbe Uz sve ovo jednako je bitno i kvalitetno poslovno informiranje naih ~lanova bdquojust in timeldquo elimo svojim ~lanovima uvijek dati pravu informaciju biti efikasni i brzi Funkcioniramo na tr`itu i `elimo dobar image i zadovoljne klijente

Znanje je konkurentska prednost ono-ga tko to shvati na vrijeme

[to je razlog ~estoj inertnosti naih poduzetnika nedo-statak znanja ili neto drugoVeliki je dio problema neznanje Mi smo kroz program PUMA `eljeli svima onima koji nemaju visoku razinu formalnog obrazovanja pru`iti mogunost usvajanja nekih osnovnih managerskih i poduzetni~kih znanja i vjetina Mi imamo veliki broj poduzetnika koji su se razvili iz nekakvih obrta a danas su dosegli to~ku koju ne mogu prijei bez nekakvih osnovnih poslovnih znanja Dalje ne ide Neki unato~ tomu ostaju pri svom starom konceptu i ne `ele prihvatiti promjene koje je vrijeme donijelo te polako nestaju sa scene jer njima kako tvrde ne trebaju nova znanja i visokoobrazovani kadrovi `ele raditi kao njihovi roditelji i voditi posao onako kako ga je obitelj vodila mo`da i kroz nekoliko generacija te uslijed toga nestaju S druge strane ima-mo ljude koji su postali svjesni trenutka u kojem `ive i `ele uhvatiti korak s vremenom te se dalje razvijati Njima je namijenjen ovaj fleksibilan program Ponu-dili smo im meni razli~itih modula me|u kojima svaki poduzetnik mo`e odabrati ona podru~ja u kojima se `eli ili ima potrebu usavravati Kako sebe tako i svoje zaposlenike Zanimanje za ove programe sve je vee posebno za module vezane uz naplatu potra`ivanja marketing prezentacijske i prodajne vjetine i sli~no Ljudi shvaaju da bez ovakvih znanja te`e posluju I danas na predavanjima imamo ljude koji nikada ra-nije u `ivotu nisu proli sli~nu edukaciju Oni se sada odlu~uju za ~ak 10 ili 15 razli~itih modula Dolaze nam vlasnici tvrtaka sa svojim zaposlenicima Osim pro-grama PUMA mi periodi~no organiziramo i dodatne tematske seminare i konferencije Kada pogledamo statistiku iznimno smo zadovoljni jer bilje`imo rast posjeenosti tih programa za 20 posto godinje Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insi-stirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijen-tima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika Ljude treba educirati

HUP protiv izmjena zakona o minimalnoj plai

bdquoMislim da predlo`ene izmjene zakona zbog neuravnote`enog stanja u pojedi-nim granama dugoro~no ne bi donijele pozitivne pomake u gospodarstvu Ima-mo recimo velike razlike me|u granama Usporedimo sektor financijskog poslo-vanja i tekstilnu industriju Razlike su ogromne Tvrtke koje posluju u tekstilnoj industriji i sada vrlo teko isplauju minimalne plae Prema novome prijedlogu minimalna plaa trebala bi biti 2400 kn S pozicije zaposlenika to bi bilo dobro no pitanje je koliko bi dugo taj pritisak mogle izdr`ati tvrtke Mnoge bi se vje-rojatno vrlo brzo ugasileldquo naglaava Jakeli isti~ui Kinu kao najveu prijetnju tekstilnoj i svakoj drugoj industriji na globalnoj razini

12 1

Mi smo identificirali ukupno 83 skrivena na-meta od kojih svaki na neki na~in optereuje

rad svakoga gospodar-skoga subjekta

Intervju mjeseca

Ne mo`ete iskoordinirati dr`avnu i nekakvu regio-nalnu politiku posebice ukoliko su nekakvi politi~ki antipodi ^esto njihovi interesi kolidiraju To nam je klju~ni problem Evo jednoga primjera Mi smo iden-tificirali ukupno 83 skrivena nameta od kojih svaki na neki na~in optereuje rad svakoga gospodarskoga subjekta Neki od njih u ingerenciji su dr`ave drugi lokalne ili regionalne samouprave Ako imate politi~ke oponente na tim funkcijama onda imate upliv one najgrublje politike u pri~u Ovakve se stvari koriste kao poluga politi~kih obra~una u kojima ne profiti-raju niti radnici niti poslodavci ali ni drutvo u cjelini Mi imamo glomazan upravni ustroj Imamo oko 560 nekakvih lokalnih samouprava i 21 `upaniju Umijee je sve to pokrenuti u smislu rjeavanja ovakvih pro-blema Bez obzira na sve mi neemo odustati Pokre-nut emo aktivnu kampanju s ciljem razvijanja svijesti te donoenja odgovarajuih odluka koje e i u ovom smislu pomoi ukupnom gospodarstvu i stvoriti po-voljnu poduzetni~ku i investicijsku klimu

Prvi konkretan korak bit e sastanak s premijerom i Vladom na kojemu emo na primjeru slivnih voda koje su posljednje tri godine bez velike buke poskupje-le ~ak 500 argumentirano na iskustvu 80 hrvatskih poduzea prezentirati jedan problem do kojega je do-vela ovako vo|ena politika

ljudi to je to Sapard Cards InterReg to koji nudi i kojim je podru~jima namijenjen U me|uvremenu smo sklopili sporazume s nekoliko banaka s kojima emo zajedni~ki nastojati dati support ljudima koji imaju kvalitetne projekte koje `ele financirati iz predpristup-nih fondova

Koliko su nae tvrtke odnosno poslodavci socijalno osvijeteni Uo~avate li pomake u tom segmentuU posljednje vrijeme socijalna komponenta prije svega u smislu drutveno odgovornog poslovanja sve je naglaenija Nae tvrtke sve vie vode ra~una i o svojim zaposlenicima i o zajednici u kojoj djeluju Ako se uspore|ujemo sa zemljema srednje ju`ne i jugosito~ne Europe mogu rei da imamo zavidnu ra-zinu socijalnih prava i socijalnog dijaloga Drutveno odgovorno ponaanje najuo~ljivije je u dijelu zatite okolia Sve se vie investira i u ekoloku proizvodnju i u zatitu okolia u svakom smislu Jednim dijelom na to je utjecao i legislativni okvir ali i promoviranje takvoga ponaanja od strane razli~itih institucija pa i nae

Skriveni nameti gue poduzetnitvo

Koliko su vam od pomoi politi~ari i vladajue struktu-re u svakodnevnom radu

Za razvoj poduzetnitva i zatitu poduzetni~kih in-

teresa potrebno je lobirati na najviim instancama

1 1wwwmirakulhr

Europske zemlje imaju vrlo razli~ite tradicije te po-vijest tr`ita rada i socijalnih politika iako su na sli~an na~in veinom prole kroz proces industrijalizacije Razlike u pristupu socijalnim pitanjima proizlaze iz kulturolokih razlika pa tako europske zemlje pristu-paju raznoliko i pitanjima i izazovima globalizacijeTvrtke nacionalne vlade i Europska unija u cjelini sada se suo~avaju s dvostrukim izazovom S jedne stra-ne postoji jaka potreba za daljnjom fleksibilizacijom tr`ita radne snage zapoljavanja i organizacije rada dok u isto vrijeme postoje i jednako va`ni zahtjevi za sigurnou od strane ranjivih grupa zaposlenika i dru-gih marginaliziranih skupina unutar tr`ita radne sna-ge (ovo se posebice odnosi na dugotrajno nezaposlene mlade koji su tek zavrili obrazovanje starije osobe)U modernim tr`itima rada mnogi poslodavci po~inju uvi|ati da im je u interesu odr`avati stabil-no zapoljavanje i zadr`avanje kvalificiranih i lojal-nih zaposlenika Istovremeno suprotan trend je o~it ndash razvoj novih tehnologija proizvoda i usluga starenje stanovnitva i potreba za novim znanjima i vjetinama nameu veu mobilnost i fleksibilnost zaposlenika te permanentno obrazovanje bez obzira na dob U nekim razvijenim drutvima zaposlenici su shvatili da im je u interesu da postoji vie fleksibilnosti u organizaciji

posla u odnosu na njihove osobne preference i ba-lansiranje posla i obiteljskog `ivota dok u hrvatskom drutvu prevladava openit stav da je sigurnost posla bdquocondition sine qua nonldquo za normalan `ivot te je taj kriterij ~ak va`niji od visine plae i drugih uvjeta

Danski model fleksigurnostiPosljednjih nekoliko godina novi koncept ndash fleksigur-nost - postao je sve prisutniji u politi~kim raspravama Termin koji je naj~ee u uporabi i na koji se naj~ee u raspravama poziva jest danski model fleksigurnosti Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje no-vih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodava-ca i zaposlenika

Ovaj model nije ostvaren preko noi ndash fleksigurnost u Danskoj rezultat je procesa politi~kih i drutvenih borbi koji je zapo~eo jo davne 1898 godine i razvijao se vrlo burno kroz trajkove konflikte i kompromi-se Prvi je rezultat bila socijalna dr`ava model koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata dok je mo-del win-win fleksigurnost postignut tek u posljednjih desetak godina

Danas Danska ima najfleksibilnije tr`ite rada na svije-tu Godinje se zatvara oko 250 000 radnih mjesta no barem toliko ih se i otvori Nezaposlenost je vrlo niska (38) a zapoljavanje je u porastu Fleksibilnost je omoguila otvaranje veeg broja radnih mjesta koje poslodavci ne bi otvorili da moraju riskirati vie pri zapoljavanju Sigurnost je s druge strane omoguena visokom naknadom za nezaposlene koja za prosje~nog radnika iznosi ~ak 75 plae no koja predstavlja ve-liki teret za dr`avu i porezne obveznike Poslodavci re-lativno lako zapoljavaju i otputaju radnike no radni-ci dobivaju visoke naknade ako izgube posao Uvedena je politika da se svaka nova nezaposlena osoba zaposli ~im prije ili joj se ponudi treningobrazovanje kako bi bila to bolje osposobljena za daljnje tra`enje posla na rastuem tr`itu rada

Fleksigurnost u europskom kontekstuDanski model fleksigurnosti o~ito je od velikog intere-sa za debatu na europskom nivou U velja~i ove godine Europski je parlament usvojio niz mjera koje su daljnja

potpora Lisabonskoj strategiji Parlament je naglasio me|uovisnost ekonomskih drutvenih i ekolokih re-forma koje su zajedno s rastom i zapoljavanjem pre-duvjeti za uspjeh u kreiranju dinami~ne i inovativne ekonomije i drutva Reforme moraju ciljati na to da pomire zahtjeve industrije za veom fleksibilnou sa zahtjevima radnika za vie sigurnosti i to na na~in da se kreiraju nova radna mjesta ali i novi oblici si-gurnosti Naglasak mora biti na edukaciji za nezapo-slene koji nisu dovoljno kvalificirani te na poboljanju obrazovnih sustava openito Upravo je u tom smjeru Parlament tra`io akciju - vee sudjelovanje na tr`itu rada za mlade `ene i osobe starije `ivotne dobi Ove bi akcije trebale uklju~ivati razne mjere osiguranje za-poslenja ili trening za svaku osobu unutar est mjeseci nakon zavretka kolovanja poveano zapoljavanje osoba s posebnim potrebama skraenje vremen-skog perioda potrebnog za pokretanje novog posla na najvie tjedan dana poveanje ulaganja u brigu za djecu smanjenje poreza na zapoljavanje borbu protiv diskriminacije i socijalne isklju~enosti poveanje ula-ganja u inovacije

BudunostFleksigurnost sigurno nije ~arobni tapi za rjeavanje problema nezaposlenosti u kratkom roku Mnogi ka`u da ga je apsolutno nemogue provesti drugdje Koliko

postoji zagovornika toliko ima i protivnika ovog mo-dela no jedno je sigurno ndash ovaj model ne titi radna mjesta no titi radnika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke naknade za vrijeme nezaposlenosti U Danskoj ga je bilo mogue ostvariti zbog visokih poreza no sli~ni modeli postoje u drugim skandinavskim zemljama to daje dovoljno prilika da se taj model analizira te prilagodi za primjenu i u dru-gim drutvima Unato~ velikom protivljenju sindikata koji ~uju samo bdquosigurnostldquo ali i nekih poslodavaca koji ~uju samobdquofleksibilnostldquo ~ini se da je ova kovani-ca fleksigurnost postala jo jedan buzz-word u svijetu ne samo eurobirokrata ve i svih nas

Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Pie Simona Goldstein

Danas Danska ima naj-fleksibilnije tr`ite rada na svijetu Godinje se

zatvara oko 250 000 ra-dnih mjesta no barem

toliko ih se i otvori

Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje novih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodavaca i zaposlenika

Aktualno Aktualno

Fleksigurnost kao model ne titi radna mjesta no titi rad-nika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke benefite za vrijeme nezaposlenosti

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 4: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

BIZ vijestiBIZ vijesti

wwwmirakulhr 7

Tijekom svibnja i lipnja ldquoCentar Ordquo u suradnji s part-nerima organizira bogat program zanimljivih seminara i radionica Deset seminara otvorenog tipa (tzv open house) odr`at e se u okviru posebne akcije ldquoDva za jedanrdquo ndash izaberite JEDAN seminar i platite ga po sada NIOJ cijeni a na DRUGI seminar do|ete Vi ili netko drugi iz Vae tvrtke GRATIS

Neke od tema su Prodajne vjetine Upravljanje vre-menom Telefonska komunikacija Poslovno pregova-ranje Vo|enje poslovnih sastanaka

Od ostalih programa izdvajamobull Intenzivni seminar za poslovne tajnice (15 i 16lipnja

2007) bull EU PROGRAMI iNTRO (10 svibnja 2007) radioni-

ca o EU programima i funkcioniranju EU fondova bull Financijska akademija za nefinacijae (12 svibnja

2007 26 svibnja 2007 16 lipnja 2006) tri ra-dionice o novcu i financijskoj slobodi te izlasku iz za~aranog kruga dugova

bull BESPLATNA radionica ldquoNLP - Neurolingvisti~ko programiranjerdquo (24 svibnja 2007) nau~ite metodo-logiju uspjenih

bull Za dodatne informacije posjetite wwwcentar-ocom ili nazovite na 031 368 268 i 031 368 883

Osje~ki sajam doo i HOK Obrtni~ka komora Osje~ko-baranjske `upanije Osijek u suradnji s Gra-dom Osijekom i Osje~ko-baranjskom `upanijom or-ganiziraju OSIJEK EXPO ndash 15 Me|unarodni sajam graditeljstva i opreme te 8 Obrtni~ki sajam Na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku od 09 do 12 svibnja okupit e se izlaga~i iz Hrvatske i susjednih zemalja kao i predstavnici gradova prijatelja Grada Osijeka

Drugu godinu za redom na sajmu e se u organi-zaciji Tehnologijsko-razvojnog centra i Hrvatske udruge inovatora - poduzetnika u Osijeku odr`ati i Me|unarodna izlo`ba inovacija prototipova i poslov-nih planova ndash BUDI UZOR 2007

Na ovogodinjoj sajamskoj priredbi izla`e preko tristo izlaga~a iz Hrvatske te pet gradova prijatelja Grada Osijeka Tuzla Subotica Pecs Budimpeta i Pforzheim Bogat program stru~nih doga|anja u organizaciji Obrtni~ke komore Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku Biosa Osijek HZZ Podru~nog ureda Osijek te Centra za poduzetnitvo Osijek tijekom ~etiri dana sajma zasigurno e pobuditi velik interes posjetitelja i medija

U svibnju i lipnju u~ite s bdquoCentrom Oldquo

PANTHEONtrade 55 turneja - Osijek

U Hotelu Osijek u Osijeku 26 travnja predstavljana je nova verzija poslovno informacijskog sustava Datalab PANTHEONtrade 55

U dijelu predavanja partneri Demo Informatica iz Osijeka i SP Promet iz Karlovca prezentirali su svoja uspjena implementacijska rjeenja na podru~ju gra|evinarstva veleprodaje i maloprodaje kao i po-vezivanja PANTHEONtrade-a s drugim programskim rjeenjima

OSIJEK EXPO 2007

Integra Group izgradila temelje informacijskog sustava Grada Osijeka

Integra Group ugledna domaa sistem integratorska tvrtka dovrila je projekt integracije i nadogradnje in-formacijske infrastrukture Poglavarstva Grada Osijeka Nakon putanja u rad sustava na sve~anoj ceremoniji u prostorijama Poglavarstva korisnici ra~unalnog su-stava imat e br`i pristup informacijama i me|usobnoj komunikaciji uz ni`e trokove i bolju upravljivost su-stava

Kako bi unaprijedili postojei informacijskog sustav i gra|anima pru`ili potpunu uslugu stru~njaci Grada Osijeka pristupili su objedinjavanju dosad odvojenih informacijskih cjelina Rije~ je o tri vee i ~etrnaest manjih lokacija s ranije odvojenim informacijskim su-stavima koje su sada objedinjene u jedinstven komu-nikacijski sustav Integra Group je na osnovu bogatog iskustva svojih stru~njaka pru`ila napredne usluge IT integracije kako bi sustav funkcionirao kao cjelina

bdquoIzazov projekta bio je izvriti migraciju nekoliko fizi~ki odvojenih domena na jednu te potom njoj pridru`iti svih 240 korisnika i 200 ra~unala Vjerujem da smo tijekom implementacije demonstrirali irinu sagledavanja problema i objedinjavanja ranije u potpu

nosti razdvojenih sustavaldquo izjavio je ~lan projektnog tima Ivan Turk voditelj projekta u podru`nici Integra Groupe u Osijeku

U sklopu projekta stru~njaci Integre Group izvrili su migraciju poslu`itelja na novu domenu implementa-ciju rjeenja pohrane podataka kao i prelazak sustava na Microsoft Exchange Server 2003 Sigurnost in-formacijskog sustava osigurana je implementacijom Fortinet sigurnosnog rjeenja s jedinstvenom ASIC tehnologijom koja zaustavlja viruse i druge prijetnje u realnom vremenu

bdquoIntegra Group nam je pru`ila glavnu podrku pri-likom nadogradnje informacijskog sustava na viu razinu i prakti~ki stvorila uvjete za stvaranje napre-dne komunikacijske infrastruktureldquo ocijenio je Zdra-vko Schmidt voditelj Odsjeka za informatiku Grada Osijeka

Novi informacijski sustav puten je 12 travnja 2007 u rad simboli~nim spajanjem videovezom Poglavarstva Grada Osijeka s drugom fizi~ki razdvojenom loka-cijom

Rast i razvoj Vaeg poduzea

Uvodnom radionicom ldquoZnanje inovacije rastrdquo u srije-du 11 travnja zapo~eo je novi ciklus radionica iz pro-grama ldquoRast i razvoj Vaeg poduzeardquo u organizaciji Centra za poduzetnitvo Osijek Na uvodnoj radionici koju je odr`ala profdrsc Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku polaznici su se upoznali s mode-lom odr`ivog i profitabilnog rasta ldquoRast i razvoj Vaeg poduzeardquo program poslovnog razvoja odr`ava se za ve petu generaciju polaznika (osim Osijeka program je odr`an i u Vinkovcima i [ibeniku) a nastao je uz pomo partnerskih institucija Poslovne kole Du-rham iz Velike Britanije te Poslovne kole Curtin iz australskog Pertha Izvorno program dolazi iz Velike Britanije i osim Centra za poduzetnitvo Osijek u Hr-vatskoj provodi se u vie od 20 zemalja svijeta

Program je namijenjen isklju~ivo vlasnicima malih i srednjih poduzea koji `ele kvalitetno razvijati sebe i svoje poduzee Lien je suvine teorije zasnovan je na prakti~nim znanjima i vjetinama te prilago|en upravo grupi poduzetnika sudionicima radionice i njihovim potrebama i `eljama

Otvoren PSC Osijek

PSC Osijek prvi autosalon u Hrvatskoj koji zadovolja-va visoke kriterije programa novog GM-ovog korpo-rativnog identiteta 20 travnja 2007 godine sve~ano je otvoren u Osijeku Nalazi se na novoj adresi u ulici Sv L B Mandia 113 ukupne je povrine 7000 m2 od ~ega je 1586 m2 zatvoreni prostor U ponudi su svi modeli iz bogate game vozila Opel i Chevrolet a kupcima su uz prodajni dio autosalona na raspolaganju servis limarija lakirnica i autopraonicaCeremoniji su nazo~ili ~elnici upanije i grada Osijeka predsjednik AVAG grupe Albert Still te Chris Lacey GM-ov di-rektor za centralnu i isto~nu EuropuKao posebno iznena|enje Osje~anima je pretpremijerno predsta-vljen novi Opelov SUV Antara te unikatna verzija Antare s ovogodinjeg relija Pariz-Dakar koju pogoni sna`ni V8 motor obujma 53 litre i 430 KS Prigodom otvorenja uru~en je i ~ek u iznosu 11111 kuna SOS-Dje~jem selu Ladimirevci

[to Hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljom

Global Entrepreneurship Monitor me|unarodni je projekt kojeg od 1999 godine vodi London Business School Velika Britanija i Babson College SAD Projek-tom se ispituju i analiziraju poduzetni~ki procesi u ve-likom broju zemalja Od 1999 godine kada su projek-tom bile obuhvaene samo najrazvijenije zemlje svijeta (G-7 zemlje) GEM je postao najva`niji instrument me|unarodne usporedbe razlika u poduzetni~koj akti-vnosti pojedinih zemalja otkrivajui faktore o kojima ovisi poduzetni~ka aktivnost i politike koje pospjeuju poduzetni~ki kapacitet zemlje Uklju~ivanje Hrvatske u Global Entrepreneurship Monitor projekt od 2002 godine financira Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva i Institut Otvoreno drutvo - Hrvatska U 20052006 godini projekt sufinancira USAIDAca-demy for Educational Development (AED)

Od 2002 godine kada se Hrvatska nalazila na 32 mjestu od 34 zemlje uklju~ene u GEM projekt te dvogodinjeg bdquotapkanjaldquo na mjestu u 2006 godini zabilje`en je zna~ajni skok u poduzetni~koj aktivnosti Hrvatske pozicioniranjem Hrvatske na 18 mjesto od 40-ak zemalja uklju~enih u projekt

Prezentacija rezultata istra`ivanja o poduzetni~koj aktivnosti Hrvatske u okviru me|unarodnog projekta Global Entrepreneurship Monitor odr`at e se u petak 25 svibnja 2007 godine na Ekonomskom fakultetu u

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

BIZ vijesti

Allianz (107) Jadransko (75) Zagreb (54) Croatia osiguraje 2006 godinu zavrava sa 1051 mi-lijun kuna neto dobiti to je 7 posto vie u odnosu na 2005 godinu

Zanimljivost u 2006 godini je i rekordan rast cijena dionica Croatia osiguranja koje su uvrtene u prvu kotaciju Zagreba~ke burze Po~etkom godine cijena redovne dionice iznosila je 565000 kuna a na kraju godine 1085000 kuna to je rast od 92

Croatia osiguranje posebnu pa`nju pridaje razvoju tr`ita kroz nove proizvode u svim vrstama osiguranja kao i inovacijama u poslovanju Unaprje|ujui ponudu prilago|avajui se tr`inim zahtjevima Croatia osigu-ranje kontinuirano brine za svoje osiguranike Dokaz kvalitete poslovanje je i prvi ISO certifikat u podru~ju osiguranja kojim se potvr|uje sustav upravljanja kva-litetom Na taj na~in klijenti Croatia osiguranja mogu biti sigurni da su uslu`eni prema najstro`im standar-dima koji se pimjenjuju u suvremenom poslovanju

Ulaganjem u port kulturu i znanost kroz razne do-nacije Croatia osiguranje potvr|uje svoju drutvenu odgovornost Podr`avajui razne znanstvene kulturne i portske projekte aktivno sudjeluje u svakodnevnom drutvenom `ivotu Hrvatske poti~ui kreativnost i inovativnost na svim poljima `ivota

Osijeku Prezentaciju e voditi profdrsc Slavica Sin-ger voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku

U nastavku programa odr`at e se radionica ldquoAdmini-strativne barijere ndash zapreka br`em razvojurdquo

Veliki broj istra`ivanja (Svjetska banka - Doing bu-siness Transparency International - Indeks perce-pcije korupcije Nacionalno vijee za konkurentnost ndash Izvjetaj o hrvatskoj konkurentnosti GEM) isti~u da se zbog administrativnih barijera smanjuje konku-rentnost gospodarstva raste korupcija slabi motivira-nost za poduzetni~ko djelovanje smanjuje se interes stranih ulaga~a Cilj je radionice pokazati dobre pri-mjere ruenja administrativnih barijera i loe primjere tvrdokornih barijera te ohrabriti poduzetnike lokal-nu samoupravu i eksperte na borbu protiv barijera a za transparentan i jednostavan regulatorni okvir poduzetni~kog djelovanja Imam ideju za posao Kako provjeriti ldquodr`i li vodurdquo Kako se registrirati ndash kao obrt ili doo Kako pronai kupce Na koji na~in promovi-rati svoje proizvodeusluge Koliku cijenu odrediti za svoje proizvodeusluge Koji su moji trokovi [to sve (i koliko) moram platiti dr`avi Koliko doista plaam svoje radnike Gdje pronai izvore financiranja Kako napraviti istra`ivanje tr`ita

Croatia osiguranje vie od 120 godina titi ekonomske interese svojih osiguranika u Republici Hrvatskoj S najveim temeljnim kapitalom u iznosu od 4428 milijuna kuna te najveom zara~unatom premijom u 2006 godini u iznosu od 2952 milijarda kuna vodei je osiguravatelj u Republici Hrvatskoj a preko svojih drutava keri ~ini jednog od vodeih osiguravatelja u regiji

Financirana domaim kapitalom utemeljena je 04 li-pnja 1884 godine na inicijativu istinskih domoljuba Gjure De`elia Ivana Von~ine i Augusta [enoe s ci-ljem o~uvanja hrvatskog kapitala u zemlji Ti vizionari hrvatske slobode i samostalnosti ostavili su generacija-ma iza sebe jaku i stabilnu financijsku instituciju koja danas predstavlja jedan od simbola hrvatske opstojno-sti u regiji

U 2006 godini Croatia osiguranje bilje`i iznimne rezultate Uzme li se u obzir da na osigurateljnom tr`itu posluje 20 osiguravajuih drutava rezultati Croatia osiguranja time su i zna~ajnijiNaime prema izvjetaju HANFA-e osigurateljno tr`ite iznosilo je 8180 milijarda kuna Croatia osigu-ranje zauzima lidersku poziciju s 361 tr`inog udje-la ili 2952 milijarda kuna Slijede Euroherc (113)

Kapital tradicija inovativnost drutvena odgovor-nost ndash jamac sigurnosti i uspjenosti poslovanja

U Osijeku predstavljeno esto izdanje akcije bdquoTop stipendija za top studenterdquo

U Velikoj vijenici Gradskog poglavarstva u Osijeku je 02 svibnja 2007 godine predstavljena esta po redu akcija bdquoTop stipendija za top studenteldquo uz nazo~nost osje~kog gradona~elnika Ante apia zamjenika `upana Osje~ko - baranjske `upanije gospodina Da-niela Srba prorektora za nastavu i studente osje~kog Sveu~ilita prof dr sc Drage agara prorektora za znanost i tehnologije prof dr sc Dra`ena Barkovia i prorektora za razvoj i suradnju s gospodarstvom prof dr sc Rudolfa Emerta dekana osje~kih fakulte-

ta predstavnika utemeljitelja akcije tjednika Nacional te dobitnika top stipendija iz prijanjih godina i pre-dstavnika medija Osim vizualnog izgleda novost je od ove godine i mogunost prijavljivanja studenata sa svih hrvatskih veleu~ilita i visokih kola to do sada nije bilo mogue ~ime se akcija prilago|ava provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj Namjera je utemelji-telja motivirati sve hrvatske studente da neovisno o statusu fakulteta koji poha|aju budu jo uspjeniji te da svojim izvrsnim rezultatima i ocjenama osiguraju svoje mjesto u uglednom klubu dobitnika bdquoTop stipen-dijaldquo koji trenutno broji 115 studenata s ukupno 37 fakulteta koji su u proteklih pet godina primili ukup-no 46 milijuna kuna stipendija Akcija laquoTop stipendija za top studenteraquo na najbolji na~in promovira potrebu i vrijednosti ulaganja u znanje i izvrsnost hrvatskih studenata U sklopu ove akcije dodjeljuju se najvee stipendije u Hrvatskoj u iznosu od 4000000 kuna odnosno 400000 kuna mjese~no u razdoblju od 10 mjeseci Stipendijski fond od ~ak 120000000 kuna uz utemeljitelja akcije tjednik Nacional osiguravaju tvr-tke partneri INA Vipnet Ingra Podravka Diners Club i HRT Sve dodatne informacije o na~inu prijavljivanja te pojedinostima i novostima vezanim uz akciju bdquoTop stipendija za top studenteldquo mo`ete pronai i na inter-netskoj adresi wwwtopstipendijanet

Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing model

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA) organizira radionicu koja e se odr`ati 17 svibnja 2007 godine od 10 do 16 sati u prostorijama HUP Osijek Ljudevita Gaja 6Stari pristupi i modeli marketinga uklju~ujui klasi~ni 4P nastao krajem 60-ih godina prologa stoljea u dananjem vremenu velikih tehnolokih komunikolokih i inih promjena te bespotedne konkurentske tr`ine utakmice ne daju vie potrebne rezultate

Philip Kotler (lsquogurursquo marketinga) pie o deset pogub-nih pogrjeaka u primjeni marketinga koje se ~esto po-navljaju na tetu poduzea ^ak 75 novih proizvo-da usluga i poduzea propada Marketing je postao sinonim za promociju i propagandu (samo jedan P) Predava~ radionice mrsc Dra`en Glava odgovorit e na pitanja Koje su naj~ee ponavljane marketing-pogrjeke i kako ih izbjei

Vie informacija mo`ete dobiti na broju telefona 03125-10-12 ili na e-mail hup-osijekyenhuphr

10 11wwwmirakulhr

HUP ndash brza racionalna i efikasna pomo poslodavcimaUskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strategiju za reindu-strijalizaciju hrvatskog gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozem-stvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav siner-gijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati

Razgovarali Sanja Vujnovac i Kreimir [imac

Intervju mjeseca

Kako biste vi predstavili HUPHUP je nevladina nestrana~ka interesna i neprofitna udruga koja je jedina registrirana temeljem zakona o radu Osnovani smo 1993 godine Uz ured u Zagre-bu imamo i tri regionalna ureda u Osijeku Splitu i Rijeci U sklopu HUP-a postoje 24 granske udruge koje artikuliraju interese svoga sektora Danas imamo ukupno oko 5000 ~lanova isklju~ivo pravnih osoba i obrtnika Sama EU kao temelj svih drutvenih odno-sa apostrofira socijalni dijalog na razini triju strana poslodavaca sindikata te komisije Pri tomu posloda-vce predstavlja Business Europe u ~iji je rad aktivno uklju~en i HUP kao jedina organizacija poslodavaca iz neke zemlje ne~lanice EU Na to smo iznimno ponosni Kod nas se socijalni dijalog provodi kroz tripartitni od-nos Vlade sindikata i poslodavaca u sklopu Gospodar-sko socijalnog vijea Aktivno sudjelujemo u radu NO svih institucija i tijela koja na bilo koji na~in utje~u na gospodarstvo te na neki na~in nastojimo biti nekakav korektiv u smislu zastupanja interesa naih ~lanova

Koje koristi ima pravna osoba kao ~lan HUP-aPrvi i najva`niji benefit jest taj da poslodavac uklju~en u rad razli~itih tijela i komisija HUP-a mo`e direk-tno utjecati na kompletan legislativni okvir koji tan-gira njegovo poslovanje Mo`e utjecati na kreiranje i stvaranje strategije djelovanja HUP-a Uskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strate-giju za reindustrijalizaciju hrvatskoga gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozemstvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav si-nergijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati Naa Vlada nema konkretnu industrijsku politiku niti je izala s nekakvom strategijom industrijskog razvoja To je je-dna aktivnost u sklopu koje emo pokuati utjecati na one koji donose odluke da u~ine odre|ene iskorake u tom smjeru Svakog poslodavca posebice onog malog

Osje~ki ured Hrvatske udruge poslodavaca prvi je re-gionalni ured ove organizacije poslodavaca u Hrva-tskoj Na ~elu mu je i danas njegov osniva~ te zamjenik direktora HUP-a na nacionalnoj razini Bernard Jakeli U razgovoru s njim nastojali smo napraviti svojevrstan presjek trenutnoga stanja u hrvatskom gospodarstvu prvenstveno u segmentu malih i srednjih poduzea

Ukinute olakice za ulaganje u edukaciju zaposlenika

bdquoPravilnikom o porezu na dohodak i dobit u sije~nju ove godine ukinuta je olakica za poslodavce temeljem investicija u obrazovanje zaposlenika To je apsolutno ne-razumno s obzirom na javno zaklinjanje u potrebu za podizanjem razine znanja i edukacije Ovakva je odluka dokaz nedosljednosti u politi~kom djelovanju Mi smo ukazali na taj propust ali konkretnih rezultata jo uvijek nemaldquo

Intervju mjeseca

Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insistirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijentima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika

Treba vrlo malo volje i truda kako bi tvrtka izgradi-la prepoznatljiv image Mo`da niti ne morate imati vrhunski proizvod ali kvalitetnom uslugom mo`ete zamagliti nekakve nedostatke proizvoda i napraviti izvrsne rezultate

Predpristupni fondovi privla~e sve veu pozornost poduzetnika

Koliki je interes poduzetnika za poticajne programe i fondove EUZanimanje je svakim danom sve vee Mi smo pri HUP-u utemeljili centar za europske predpristup-ne programe U po~etku je odaziv poduzetnika bio prili~no slab Opet je tu osnovni problem bilo znanje problem jezika i komunikacije koritenja Interne-ta i sli~no Mnogi cijelu pri~u nisu do`ivjeli na pravi na~in pa su nam se javljali s pitanjem ndash Mogu li ja iz nekog fonda dobiti 100 ili 200 tisua eura Odgovor je naravno bio negativan te su u samom startu odu-stali Svima nam je trebalo vremena da stvorimo sliku o predpristupnim fondovima te da u svijest ljudi u|e ~injenica da prvo sami moraju neto napraviti kako bi se kandidirali za sredstva iz bilo kojega od fondova EU Ujedno su se profilirali oni koji u koritenju ovih po-ticajnih izvora financiranja vide svoju priliku i `ele se aktivno uklju~iti

Projektna je dokumentacija iznimno kompleksna Mogu li poduzetnici u tom smislu dobiti kakvu pomo HUP-a Regionalno to jo uvijek ne radimo ali u Zagrebu u HUP-u postoji tim ljudi koji svakom ozbiljno zaintere-siranom poduzetniku mo`e biti od velike pomoi kada je rije~ o pripremi projekata i dokumentacije Naravno kada bi se pojavio neki ozbiljan veliki lokalni projekt bili bismo spremni organizirati ljude koji e doi u Osijek na primjer i odraditi taj posao Priprema doku-mentacije na neki na~in zavrni je dio pri~e Prvo nam je bilo va`no iskomunicirati prema irokom krugu

prije ovih globalnih zanimaju oni mali sitni i konkret-ni interesi Tu im nudimo besplatnu pravnu pomo u smislu zastupanja u radnim sporovima te pomo u izradi razli~itih pravnih akata Osim toga zastupamo njihove interese u pregovorima sa sindikatima pri-likom sklapanja kolektivnih ugovora Ti pregovori su od iznimne va`nosti jer samo jedna krivo ugovorena stavka poslodavca mo`e stajati velike koli~ine novca Kada samostalno pregovaraju nerijetko i pod sna`nim pritiskom takve stvari znaju previdjeti i olako prihva-titi neke nepovoljne odredbe Uz sve ovo jednako je bitno i kvalitetno poslovno informiranje naih ~lanova bdquojust in timeldquo elimo svojim ~lanovima uvijek dati pravu informaciju biti efikasni i brzi Funkcioniramo na tr`itu i `elimo dobar image i zadovoljne klijente

Znanje je konkurentska prednost ono-ga tko to shvati na vrijeme

[to je razlog ~estoj inertnosti naih poduzetnika nedo-statak znanja ili neto drugoVeliki je dio problema neznanje Mi smo kroz program PUMA `eljeli svima onima koji nemaju visoku razinu formalnog obrazovanja pru`iti mogunost usvajanja nekih osnovnih managerskih i poduzetni~kih znanja i vjetina Mi imamo veliki broj poduzetnika koji su se razvili iz nekakvih obrta a danas su dosegli to~ku koju ne mogu prijei bez nekakvih osnovnih poslovnih znanja Dalje ne ide Neki unato~ tomu ostaju pri svom starom konceptu i ne `ele prihvatiti promjene koje je vrijeme donijelo te polako nestaju sa scene jer njima kako tvrde ne trebaju nova znanja i visokoobrazovani kadrovi `ele raditi kao njihovi roditelji i voditi posao onako kako ga je obitelj vodila mo`da i kroz nekoliko generacija te uslijed toga nestaju S druge strane ima-mo ljude koji su postali svjesni trenutka u kojem `ive i `ele uhvatiti korak s vremenom te se dalje razvijati Njima je namijenjen ovaj fleksibilan program Ponu-dili smo im meni razli~itih modula me|u kojima svaki poduzetnik mo`e odabrati ona podru~ja u kojima se `eli ili ima potrebu usavravati Kako sebe tako i svoje zaposlenike Zanimanje za ove programe sve je vee posebno za module vezane uz naplatu potra`ivanja marketing prezentacijske i prodajne vjetine i sli~no Ljudi shvaaju da bez ovakvih znanja te`e posluju I danas na predavanjima imamo ljude koji nikada ra-nije u `ivotu nisu proli sli~nu edukaciju Oni se sada odlu~uju za ~ak 10 ili 15 razli~itih modula Dolaze nam vlasnici tvrtaka sa svojim zaposlenicima Osim pro-grama PUMA mi periodi~no organiziramo i dodatne tematske seminare i konferencije Kada pogledamo statistiku iznimno smo zadovoljni jer bilje`imo rast posjeenosti tih programa za 20 posto godinje Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insi-stirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijen-tima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika Ljude treba educirati

HUP protiv izmjena zakona o minimalnoj plai

bdquoMislim da predlo`ene izmjene zakona zbog neuravnote`enog stanja u pojedi-nim granama dugoro~no ne bi donijele pozitivne pomake u gospodarstvu Ima-mo recimo velike razlike me|u granama Usporedimo sektor financijskog poslo-vanja i tekstilnu industriju Razlike su ogromne Tvrtke koje posluju u tekstilnoj industriji i sada vrlo teko isplauju minimalne plae Prema novome prijedlogu minimalna plaa trebala bi biti 2400 kn S pozicije zaposlenika to bi bilo dobro no pitanje je koliko bi dugo taj pritisak mogle izdr`ati tvrtke Mnoge bi se vje-rojatno vrlo brzo ugasileldquo naglaava Jakeli isti~ui Kinu kao najveu prijetnju tekstilnoj i svakoj drugoj industriji na globalnoj razini

12 1

Mi smo identificirali ukupno 83 skrivena na-meta od kojih svaki na neki na~in optereuje

rad svakoga gospodar-skoga subjekta

Intervju mjeseca

Ne mo`ete iskoordinirati dr`avnu i nekakvu regio-nalnu politiku posebice ukoliko su nekakvi politi~ki antipodi ^esto njihovi interesi kolidiraju To nam je klju~ni problem Evo jednoga primjera Mi smo iden-tificirali ukupno 83 skrivena nameta od kojih svaki na neki na~in optereuje rad svakoga gospodarskoga subjekta Neki od njih u ingerenciji su dr`ave drugi lokalne ili regionalne samouprave Ako imate politi~ke oponente na tim funkcijama onda imate upliv one najgrublje politike u pri~u Ovakve se stvari koriste kao poluga politi~kih obra~una u kojima ne profiti-raju niti radnici niti poslodavci ali ni drutvo u cjelini Mi imamo glomazan upravni ustroj Imamo oko 560 nekakvih lokalnih samouprava i 21 `upaniju Umijee je sve to pokrenuti u smislu rjeavanja ovakvih pro-blema Bez obzira na sve mi neemo odustati Pokre-nut emo aktivnu kampanju s ciljem razvijanja svijesti te donoenja odgovarajuih odluka koje e i u ovom smislu pomoi ukupnom gospodarstvu i stvoriti po-voljnu poduzetni~ku i investicijsku klimu

Prvi konkretan korak bit e sastanak s premijerom i Vladom na kojemu emo na primjeru slivnih voda koje su posljednje tri godine bez velike buke poskupje-le ~ak 500 argumentirano na iskustvu 80 hrvatskih poduzea prezentirati jedan problem do kojega je do-vela ovako vo|ena politika

ljudi to je to Sapard Cards InterReg to koji nudi i kojim je podru~jima namijenjen U me|uvremenu smo sklopili sporazume s nekoliko banaka s kojima emo zajedni~ki nastojati dati support ljudima koji imaju kvalitetne projekte koje `ele financirati iz predpristup-nih fondova

Koliko su nae tvrtke odnosno poslodavci socijalno osvijeteni Uo~avate li pomake u tom segmentuU posljednje vrijeme socijalna komponenta prije svega u smislu drutveno odgovornog poslovanja sve je naglaenija Nae tvrtke sve vie vode ra~una i o svojim zaposlenicima i o zajednici u kojoj djeluju Ako se uspore|ujemo sa zemljema srednje ju`ne i jugosito~ne Europe mogu rei da imamo zavidnu ra-zinu socijalnih prava i socijalnog dijaloga Drutveno odgovorno ponaanje najuo~ljivije je u dijelu zatite okolia Sve se vie investira i u ekoloku proizvodnju i u zatitu okolia u svakom smislu Jednim dijelom na to je utjecao i legislativni okvir ali i promoviranje takvoga ponaanja od strane razli~itih institucija pa i nae

Skriveni nameti gue poduzetnitvo

Koliko su vam od pomoi politi~ari i vladajue struktu-re u svakodnevnom radu

Za razvoj poduzetnitva i zatitu poduzetni~kih in-

teresa potrebno je lobirati na najviim instancama

1 1wwwmirakulhr

Europske zemlje imaju vrlo razli~ite tradicije te po-vijest tr`ita rada i socijalnih politika iako su na sli~an na~in veinom prole kroz proces industrijalizacije Razlike u pristupu socijalnim pitanjima proizlaze iz kulturolokih razlika pa tako europske zemlje pristu-paju raznoliko i pitanjima i izazovima globalizacijeTvrtke nacionalne vlade i Europska unija u cjelini sada se suo~avaju s dvostrukim izazovom S jedne stra-ne postoji jaka potreba za daljnjom fleksibilizacijom tr`ita radne snage zapoljavanja i organizacije rada dok u isto vrijeme postoje i jednako va`ni zahtjevi za sigurnou od strane ranjivih grupa zaposlenika i dru-gih marginaliziranih skupina unutar tr`ita radne sna-ge (ovo se posebice odnosi na dugotrajno nezaposlene mlade koji su tek zavrili obrazovanje starije osobe)U modernim tr`itima rada mnogi poslodavci po~inju uvi|ati da im je u interesu odr`avati stabil-no zapoljavanje i zadr`avanje kvalificiranih i lojal-nih zaposlenika Istovremeno suprotan trend je o~it ndash razvoj novih tehnologija proizvoda i usluga starenje stanovnitva i potreba za novim znanjima i vjetinama nameu veu mobilnost i fleksibilnost zaposlenika te permanentno obrazovanje bez obzira na dob U nekim razvijenim drutvima zaposlenici su shvatili da im je u interesu da postoji vie fleksibilnosti u organizaciji

posla u odnosu na njihove osobne preference i ba-lansiranje posla i obiteljskog `ivota dok u hrvatskom drutvu prevladava openit stav da je sigurnost posla bdquocondition sine qua nonldquo za normalan `ivot te je taj kriterij ~ak va`niji od visine plae i drugih uvjeta

Danski model fleksigurnostiPosljednjih nekoliko godina novi koncept ndash fleksigur-nost - postao je sve prisutniji u politi~kim raspravama Termin koji je naj~ee u uporabi i na koji se naj~ee u raspravama poziva jest danski model fleksigurnosti Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje no-vih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodava-ca i zaposlenika

Ovaj model nije ostvaren preko noi ndash fleksigurnost u Danskoj rezultat je procesa politi~kih i drutvenih borbi koji je zapo~eo jo davne 1898 godine i razvijao se vrlo burno kroz trajkove konflikte i kompromi-se Prvi je rezultat bila socijalna dr`ava model koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata dok je mo-del win-win fleksigurnost postignut tek u posljednjih desetak godina

Danas Danska ima najfleksibilnije tr`ite rada na svije-tu Godinje se zatvara oko 250 000 radnih mjesta no barem toliko ih se i otvori Nezaposlenost je vrlo niska (38) a zapoljavanje je u porastu Fleksibilnost je omoguila otvaranje veeg broja radnih mjesta koje poslodavci ne bi otvorili da moraju riskirati vie pri zapoljavanju Sigurnost je s druge strane omoguena visokom naknadom za nezaposlene koja za prosje~nog radnika iznosi ~ak 75 plae no koja predstavlja ve-liki teret za dr`avu i porezne obveznike Poslodavci re-lativno lako zapoljavaju i otputaju radnike no radni-ci dobivaju visoke naknade ako izgube posao Uvedena je politika da se svaka nova nezaposlena osoba zaposli ~im prije ili joj se ponudi treningobrazovanje kako bi bila to bolje osposobljena za daljnje tra`enje posla na rastuem tr`itu rada

Fleksigurnost u europskom kontekstuDanski model fleksigurnosti o~ito je od velikog intere-sa za debatu na europskom nivou U velja~i ove godine Europski je parlament usvojio niz mjera koje su daljnja

potpora Lisabonskoj strategiji Parlament je naglasio me|uovisnost ekonomskih drutvenih i ekolokih re-forma koje su zajedno s rastom i zapoljavanjem pre-duvjeti za uspjeh u kreiranju dinami~ne i inovativne ekonomije i drutva Reforme moraju ciljati na to da pomire zahtjeve industrije za veom fleksibilnou sa zahtjevima radnika za vie sigurnosti i to na na~in da se kreiraju nova radna mjesta ali i novi oblici si-gurnosti Naglasak mora biti na edukaciji za nezapo-slene koji nisu dovoljno kvalificirani te na poboljanju obrazovnih sustava openito Upravo je u tom smjeru Parlament tra`io akciju - vee sudjelovanje na tr`itu rada za mlade `ene i osobe starije `ivotne dobi Ove bi akcije trebale uklju~ivati razne mjere osiguranje za-poslenja ili trening za svaku osobu unutar est mjeseci nakon zavretka kolovanja poveano zapoljavanje osoba s posebnim potrebama skraenje vremen-skog perioda potrebnog za pokretanje novog posla na najvie tjedan dana poveanje ulaganja u brigu za djecu smanjenje poreza na zapoljavanje borbu protiv diskriminacije i socijalne isklju~enosti poveanje ula-ganja u inovacije

BudunostFleksigurnost sigurno nije ~arobni tapi za rjeavanje problema nezaposlenosti u kratkom roku Mnogi ka`u da ga je apsolutno nemogue provesti drugdje Koliko

postoji zagovornika toliko ima i protivnika ovog mo-dela no jedno je sigurno ndash ovaj model ne titi radna mjesta no titi radnika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke naknade za vrijeme nezaposlenosti U Danskoj ga je bilo mogue ostvariti zbog visokih poreza no sli~ni modeli postoje u drugim skandinavskim zemljama to daje dovoljno prilika da se taj model analizira te prilagodi za primjenu i u dru-gim drutvima Unato~ velikom protivljenju sindikata koji ~uju samo bdquosigurnostldquo ali i nekih poslodavaca koji ~uju samobdquofleksibilnostldquo ~ini se da je ova kovani-ca fleksigurnost postala jo jedan buzz-word u svijetu ne samo eurobirokrata ve i svih nas

Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Pie Simona Goldstein

Danas Danska ima naj-fleksibilnije tr`ite rada na svijetu Godinje se

zatvara oko 250 000 ra-dnih mjesta no barem

toliko ih se i otvori

Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje novih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodavaca i zaposlenika

Aktualno Aktualno

Fleksigurnost kao model ne titi radna mjesta no titi rad-nika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke benefite za vrijeme nezaposlenosti

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 5: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

BIZ vijesti

Allianz (107) Jadransko (75) Zagreb (54) Croatia osiguraje 2006 godinu zavrava sa 1051 mi-lijun kuna neto dobiti to je 7 posto vie u odnosu na 2005 godinu

Zanimljivost u 2006 godini je i rekordan rast cijena dionica Croatia osiguranja koje su uvrtene u prvu kotaciju Zagreba~ke burze Po~etkom godine cijena redovne dionice iznosila je 565000 kuna a na kraju godine 1085000 kuna to je rast od 92

Croatia osiguranje posebnu pa`nju pridaje razvoju tr`ita kroz nove proizvode u svim vrstama osiguranja kao i inovacijama u poslovanju Unaprje|ujui ponudu prilago|avajui se tr`inim zahtjevima Croatia osigu-ranje kontinuirano brine za svoje osiguranike Dokaz kvalitete poslovanje je i prvi ISO certifikat u podru~ju osiguranja kojim se potvr|uje sustav upravljanja kva-litetom Na taj na~in klijenti Croatia osiguranja mogu biti sigurni da su uslu`eni prema najstro`im standar-dima koji se pimjenjuju u suvremenom poslovanju

Ulaganjem u port kulturu i znanost kroz razne do-nacije Croatia osiguranje potvr|uje svoju drutvenu odgovornost Podr`avajui razne znanstvene kulturne i portske projekte aktivno sudjeluje u svakodnevnom drutvenom `ivotu Hrvatske poti~ui kreativnost i inovativnost na svim poljima `ivota

Osijeku Prezentaciju e voditi profdrsc Slavica Sin-ger voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku

U nastavku programa odr`at e se radionica ldquoAdmini-strativne barijere ndash zapreka br`em razvojurdquo

Veliki broj istra`ivanja (Svjetska banka - Doing bu-siness Transparency International - Indeks perce-pcije korupcije Nacionalno vijee za konkurentnost ndash Izvjetaj o hrvatskoj konkurentnosti GEM) isti~u da se zbog administrativnih barijera smanjuje konku-rentnost gospodarstva raste korupcija slabi motivira-nost za poduzetni~ko djelovanje smanjuje se interes stranih ulaga~a Cilj je radionice pokazati dobre pri-mjere ruenja administrativnih barijera i loe primjere tvrdokornih barijera te ohrabriti poduzetnike lokal-nu samoupravu i eksperte na borbu protiv barijera a za transparentan i jednostavan regulatorni okvir poduzetni~kog djelovanja Imam ideju za posao Kako provjeriti ldquodr`i li vodurdquo Kako se registrirati ndash kao obrt ili doo Kako pronai kupce Na koji na~in promovi-rati svoje proizvodeusluge Koliku cijenu odrediti za svoje proizvodeusluge Koji su moji trokovi [to sve (i koliko) moram platiti dr`avi Koliko doista plaam svoje radnike Gdje pronai izvore financiranja Kako napraviti istra`ivanje tr`ita

Croatia osiguranje vie od 120 godina titi ekonomske interese svojih osiguranika u Republici Hrvatskoj S najveim temeljnim kapitalom u iznosu od 4428 milijuna kuna te najveom zara~unatom premijom u 2006 godini u iznosu od 2952 milijarda kuna vodei je osiguravatelj u Republici Hrvatskoj a preko svojih drutava keri ~ini jednog od vodeih osiguravatelja u regiji

Financirana domaim kapitalom utemeljena je 04 li-pnja 1884 godine na inicijativu istinskih domoljuba Gjure De`elia Ivana Von~ine i Augusta [enoe s ci-ljem o~uvanja hrvatskog kapitala u zemlji Ti vizionari hrvatske slobode i samostalnosti ostavili su generacija-ma iza sebe jaku i stabilnu financijsku instituciju koja danas predstavlja jedan od simbola hrvatske opstojno-sti u regiji

U 2006 godini Croatia osiguranje bilje`i iznimne rezultate Uzme li se u obzir da na osigurateljnom tr`itu posluje 20 osiguravajuih drutava rezultati Croatia osiguranja time su i zna~ajnijiNaime prema izvjetaju HANFA-e osigurateljno tr`ite iznosilo je 8180 milijarda kuna Croatia osigu-ranje zauzima lidersku poziciju s 361 tr`inog udje-la ili 2952 milijarda kuna Slijede Euroherc (113)

Kapital tradicija inovativnost drutvena odgovor-nost ndash jamac sigurnosti i uspjenosti poslovanja

U Osijeku predstavljeno esto izdanje akcije bdquoTop stipendija za top studenterdquo

U Velikoj vijenici Gradskog poglavarstva u Osijeku je 02 svibnja 2007 godine predstavljena esta po redu akcija bdquoTop stipendija za top studenteldquo uz nazo~nost osje~kog gradona~elnika Ante apia zamjenika `upana Osje~ko - baranjske `upanije gospodina Da-niela Srba prorektora za nastavu i studente osje~kog Sveu~ilita prof dr sc Drage agara prorektora za znanost i tehnologije prof dr sc Dra`ena Barkovia i prorektora za razvoj i suradnju s gospodarstvom prof dr sc Rudolfa Emerta dekana osje~kih fakulte-

ta predstavnika utemeljitelja akcije tjednika Nacional te dobitnika top stipendija iz prijanjih godina i pre-dstavnika medija Osim vizualnog izgleda novost je od ove godine i mogunost prijavljivanja studenata sa svih hrvatskih veleu~ilita i visokih kola to do sada nije bilo mogue ~ime se akcija prilago|ava provedbi Bolonjskog procesa u Hrvatskoj Namjera je utemelji-telja motivirati sve hrvatske studente da neovisno o statusu fakulteta koji poha|aju budu jo uspjeniji te da svojim izvrsnim rezultatima i ocjenama osiguraju svoje mjesto u uglednom klubu dobitnika bdquoTop stipen-dijaldquo koji trenutno broji 115 studenata s ukupno 37 fakulteta koji su u proteklih pet godina primili ukup-no 46 milijuna kuna stipendija Akcija laquoTop stipendija za top studenteraquo na najbolji na~in promovira potrebu i vrijednosti ulaganja u znanje i izvrsnost hrvatskih studenata U sklopu ove akcije dodjeljuju se najvee stipendije u Hrvatskoj u iznosu od 4000000 kuna odnosno 400000 kuna mjese~no u razdoblju od 10 mjeseci Stipendijski fond od ~ak 120000000 kuna uz utemeljitelja akcije tjednik Nacional osiguravaju tvr-tke partneri INA Vipnet Ingra Podravka Diners Club i HRT Sve dodatne informacije o na~inu prijavljivanja te pojedinostima i novostima vezanim uz akciju bdquoTop stipendija za top studenteldquo mo`ete pronai i na inter-netskoj adresi wwwtopstipendijanet

Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing model

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA) organizira radionicu koja e se odr`ati 17 svibnja 2007 godine od 10 do 16 sati u prostorijama HUP Osijek Ljudevita Gaja 6Stari pristupi i modeli marketinga uklju~ujui klasi~ni 4P nastao krajem 60-ih godina prologa stoljea u dananjem vremenu velikih tehnolokih komunikolokih i inih promjena te bespotedne konkurentske tr`ine utakmice ne daju vie potrebne rezultate

Philip Kotler (lsquogurursquo marketinga) pie o deset pogub-nih pogrjeaka u primjeni marketinga koje se ~esto po-navljaju na tetu poduzea ^ak 75 novih proizvo-da usluga i poduzea propada Marketing je postao sinonim za promociju i propagandu (samo jedan P) Predava~ radionice mrsc Dra`en Glava odgovorit e na pitanja Koje su naj~ee ponavljane marketing-pogrjeke i kako ih izbjei

Vie informacija mo`ete dobiti na broju telefona 03125-10-12 ili na e-mail hup-osijekyenhuphr

10 11wwwmirakulhr

HUP ndash brza racionalna i efikasna pomo poslodavcimaUskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strategiju za reindu-strijalizaciju hrvatskog gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozem-stvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav siner-gijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati

Razgovarali Sanja Vujnovac i Kreimir [imac

Intervju mjeseca

Kako biste vi predstavili HUPHUP je nevladina nestrana~ka interesna i neprofitna udruga koja je jedina registrirana temeljem zakona o radu Osnovani smo 1993 godine Uz ured u Zagre-bu imamo i tri regionalna ureda u Osijeku Splitu i Rijeci U sklopu HUP-a postoje 24 granske udruge koje artikuliraju interese svoga sektora Danas imamo ukupno oko 5000 ~lanova isklju~ivo pravnih osoba i obrtnika Sama EU kao temelj svih drutvenih odno-sa apostrofira socijalni dijalog na razini triju strana poslodavaca sindikata te komisije Pri tomu posloda-vce predstavlja Business Europe u ~iji je rad aktivno uklju~en i HUP kao jedina organizacija poslodavaca iz neke zemlje ne~lanice EU Na to smo iznimno ponosni Kod nas se socijalni dijalog provodi kroz tripartitni od-nos Vlade sindikata i poslodavaca u sklopu Gospodar-sko socijalnog vijea Aktivno sudjelujemo u radu NO svih institucija i tijela koja na bilo koji na~in utje~u na gospodarstvo te na neki na~in nastojimo biti nekakav korektiv u smislu zastupanja interesa naih ~lanova

Koje koristi ima pravna osoba kao ~lan HUP-aPrvi i najva`niji benefit jest taj da poslodavac uklju~en u rad razli~itih tijela i komisija HUP-a mo`e direk-tno utjecati na kompletan legislativni okvir koji tan-gira njegovo poslovanje Mo`e utjecati na kreiranje i stvaranje strategije djelovanja HUP-a Uskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strate-giju za reindustrijalizaciju hrvatskoga gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozemstvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav si-nergijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati Naa Vlada nema konkretnu industrijsku politiku niti je izala s nekakvom strategijom industrijskog razvoja To je je-dna aktivnost u sklopu koje emo pokuati utjecati na one koji donose odluke da u~ine odre|ene iskorake u tom smjeru Svakog poslodavca posebice onog malog

Osje~ki ured Hrvatske udruge poslodavaca prvi je re-gionalni ured ove organizacije poslodavaca u Hrva-tskoj Na ~elu mu je i danas njegov osniva~ te zamjenik direktora HUP-a na nacionalnoj razini Bernard Jakeli U razgovoru s njim nastojali smo napraviti svojevrstan presjek trenutnoga stanja u hrvatskom gospodarstvu prvenstveno u segmentu malih i srednjih poduzea

Ukinute olakice za ulaganje u edukaciju zaposlenika

bdquoPravilnikom o porezu na dohodak i dobit u sije~nju ove godine ukinuta je olakica za poslodavce temeljem investicija u obrazovanje zaposlenika To je apsolutno ne-razumno s obzirom na javno zaklinjanje u potrebu za podizanjem razine znanja i edukacije Ovakva je odluka dokaz nedosljednosti u politi~kom djelovanju Mi smo ukazali na taj propust ali konkretnih rezultata jo uvijek nemaldquo

Intervju mjeseca

Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insistirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijentima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika

Treba vrlo malo volje i truda kako bi tvrtka izgradi-la prepoznatljiv image Mo`da niti ne morate imati vrhunski proizvod ali kvalitetnom uslugom mo`ete zamagliti nekakve nedostatke proizvoda i napraviti izvrsne rezultate

Predpristupni fondovi privla~e sve veu pozornost poduzetnika

Koliki je interes poduzetnika za poticajne programe i fondove EUZanimanje je svakim danom sve vee Mi smo pri HUP-u utemeljili centar za europske predpristup-ne programe U po~etku je odaziv poduzetnika bio prili~no slab Opet je tu osnovni problem bilo znanje problem jezika i komunikacije koritenja Interne-ta i sli~no Mnogi cijelu pri~u nisu do`ivjeli na pravi na~in pa su nam se javljali s pitanjem ndash Mogu li ja iz nekog fonda dobiti 100 ili 200 tisua eura Odgovor je naravno bio negativan te su u samom startu odu-stali Svima nam je trebalo vremena da stvorimo sliku o predpristupnim fondovima te da u svijest ljudi u|e ~injenica da prvo sami moraju neto napraviti kako bi se kandidirali za sredstva iz bilo kojega od fondova EU Ujedno su se profilirali oni koji u koritenju ovih po-ticajnih izvora financiranja vide svoju priliku i `ele se aktivno uklju~iti

Projektna je dokumentacija iznimno kompleksna Mogu li poduzetnici u tom smislu dobiti kakvu pomo HUP-a Regionalno to jo uvijek ne radimo ali u Zagrebu u HUP-u postoji tim ljudi koji svakom ozbiljno zaintere-siranom poduzetniku mo`e biti od velike pomoi kada je rije~ o pripremi projekata i dokumentacije Naravno kada bi se pojavio neki ozbiljan veliki lokalni projekt bili bismo spremni organizirati ljude koji e doi u Osijek na primjer i odraditi taj posao Priprema doku-mentacije na neki na~in zavrni je dio pri~e Prvo nam je bilo va`no iskomunicirati prema irokom krugu

prije ovih globalnih zanimaju oni mali sitni i konkret-ni interesi Tu im nudimo besplatnu pravnu pomo u smislu zastupanja u radnim sporovima te pomo u izradi razli~itih pravnih akata Osim toga zastupamo njihove interese u pregovorima sa sindikatima pri-likom sklapanja kolektivnih ugovora Ti pregovori su od iznimne va`nosti jer samo jedna krivo ugovorena stavka poslodavca mo`e stajati velike koli~ine novca Kada samostalno pregovaraju nerijetko i pod sna`nim pritiskom takve stvari znaju previdjeti i olako prihva-titi neke nepovoljne odredbe Uz sve ovo jednako je bitno i kvalitetno poslovno informiranje naih ~lanova bdquojust in timeldquo elimo svojim ~lanovima uvijek dati pravu informaciju biti efikasni i brzi Funkcioniramo na tr`itu i `elimo dobar image i zadovoljne klijente

Znanje je konkurentska prednost ono-ga tko to shvati na vrijeme

[to je razlog ~estoj inertnosti naih poduzetnika nedo-statak znanja ili neto drugoVeliki je dio problema neznanje Mi smo kroz program PUMA `eljeli svima onima koji nemaju visoku razinu formalnog obrazovanja pru`iti mogunost usvajanja nekih osnovnih managerskih i poduzetni~kih znanja i vjetina Mi imamo veliki broj poduzetnika koji su se razvili iz nekakvih obrta a danas su dosegli to~ku koju ne mogu prijei bez nekakvih osnovnih poslovnih znanja Dalje ne ide Neki unato~ tomu ostaju pri svom starom konceptu i ne `ele prihvatiti promjene koje je vrijeme donijelo te polako nestaju sa scene jer njima kako tvrde ne trebaju nova znanja i visokoobrazovani kadrovi `ele raditi kao njihovi roditelji i voditi posao onako kako ga je obitelj vodila mo`da i kroz nekoliko generacija te uslijed toga nestaju S druge strane ima-mo ljude koji su postali svjesni trenutka u kojem `ive i `ele uhvatiti korak s vremenom te se dalje razvijati Njima je namijenjen ovaj fleksibilan program Ponu-dili smo im meni razli~itih modula me|u kojima svaki poduzetnik mo`e odabrati ona podru~ja u kojima se `eli ili ima potrebu usavravati Kako sebe tako i svoje zaposlenike Zanimanje za ove programe sve je vee posebno za module vezane uz naplatu potra`ivanja marketing prezentacijske i prodajne vjetine i sli~no Ljudi shvaaju da bez ovakvih znanja te`e posluju I danas na predavanjima imamo ljude koji nikada ra-nije u `ivotu nisu proli sli~nu edukaciju Oni se sada odlu~uju za ~ak 10 ili 15 razli~itih modula Dolaze nam vlasnici tvrtaka sa svojim zaposlenicima Osim pro-grama PUMA mi periodi~no organiziramo i dodatne tematske seminare i konferencije Kada pogledamo statistiku iznimno smo zadovoljni jer bilje`imo rast posjeenosti tih programa za 20 posto godinje Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insi-stirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijen-tima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika Ljude treba educirati

HUP protiv izmjena zakona o minimalnoj plai

bdquoMislim da predlo`ene izmjene zakona zbog neuravnote`enog stanja u pojedi-nim granama dugoro~no ne bi donijele pozitivne pomake u gospodarstvu Ima-mo recimo velike razlike me|u granama Usporedimo sektor financijskog poslo-vanja i tekstilnu industriju Razlike su ogromne Tvrtke koje posluju u tekstilnoj industriji i sada vrlo teko isplauju minimalne plae Prema novome prijedlogu minimalna plaa trebala bi biti 2400 kn S pozicije zaposlenika to bi bilo dobro no pitanje je koliko bi dugo taj pritisak mogle izdr`ati tvrtke Mnoge bi se vje-rojatno vrlo brzo ugasileldquo naglaava Jakeli isti~ui Kinu kao najveu prijetnju tekstilnoj i svakoj drugoj industriji na globalnoj razini

12 1

Mi smo identificirali ukupno 83 skrivena na-meta od kojih svaki na neki na~in optereuje

rad svakoga gospodar-skoga subjekta

Intervju mjeseca

Ne mo`ete iskoordinirati dr`avnu i nekakvu regio-nalnu politiku posebice ukoliko su nekakvi politi~ki antipodi ^esto njihovi interesi kolidiraju To nam je klju~ni problem Evo jednoga primjera Mi smo iden-tificirali ukupno 83 skrivena nameta od kojih svaki na neki na~in optereuje rad svakoga gospodarskoga subjekta Neki od njih u ingerenciji su dr`ave drugi lokalne ili regionalne samouprave Ako imate politi~ke oponente na tim funkcijama onda imate upliv one najgrublje politike u pri~u Ovakve se stvari koriste kao poluga politi~kih obra~una u kojima ne profiti-raju niti radnici niti poslodavci ali ni drutvo u cjelini Mi imamo glomazan upravni ustroj Imamo oko 560 nekakvih lokalnih samouprava i 21 `upaniju Umijee je sve to pokrenuti u smislu rjeavanja ovakvih pro-blema Bez obzira na sve mi neemo odustati Pokre-nut emo aktivnu kampanju s ciljem razvijanja svijesti te donoenja odgovarajuih odluka koje e i u ovom smislu pomoi ukupnom gospodarstvu i stvoriti po-voljnu poduzetni~ku i investicijsku klimu

Prvi konkretan korak bit e sastanak s premijerom i Vladom na kojemu emo na primjeru slivnih voda koje su posljednje tri godine bez velike buke poskupje-le ~ak 500 argumentirano na iskustvu 80 hrvatskih poduzea prezentirati jedan problem do kojega je do-vela ovako vo|ena politika

ljudi to je to Sapard Cards InterReg to koji nudi i kojim je podru~jima namijenjen U me|uvremenu smo sklopili sporazume s nekoliko banaka s kojima emo zajedni~ki nastojati dati support ljudima koji imaju kvalitetne projekte koje `ele financirati iz predpristup-nih fondova

Koliko su nae tvrtke odnosno poslodavci socijalno osvijeteni Uo~avate li pomake u tom segmentuU posljednje vrijeme socijalna komponenta prije svega u smislu drutveno odgovornog poslovanja sve je naglaenija Nae tvrtke sve vie vode ra~una i o svojim zaposlenicima i o zajednici u kojoj djeluju Ako se uspore|ujemo sa zemljema srednje ju`ne i jugosito~ne Europe mogu rei da imamo zavidnu ra-zinu socijalnih prava i socijalnog dijaloga Drutveno odgovorno ponaanje najuo~ljivije je u dijelu zatite okolia Sve se vie investira i u ekoloku proizvodnju i u zatitu okolia u svakom smislu Jednim dijelom na to je utjecao i legislativni okvir ali i promoviranje takvoga ponaanja od strane razli~itih institucija pa i nae

Skriveni nameti gue poduzetnitvo

Koliko su vam od pomoi politi~ari i vladajue struktu-re u svakodnevnom radu

Za razvoj poduzetnitva i zatitu poduzetni~kih in-

teresa potrebno je lobirati na najviim instancama

1 1wwwmirakulhr

Europske zemlje imaju vrlo razli~ite tradicije te po-vijest tr`ita rada i socijalnih politika iako su na sli~an na~in veinom prole kroz proces industrijalizacije Razlike u pristupu socijalnim pitanjima proizlaze iz kulturolokih razlika pa tako europske zemlje pristu-paju raznoliko i pitanjima i izazovima globalizacijeTvrtke nacionalne vlade i Europska unija u cjelini sada se suo~avaju s dvostrukim izazovom S jedne stra-ne postoji jaka potreba za daljnjom fleksibilizacijom tr`ita radne snage zapoljavanja i organizacije rada dok u isto vrijeme postoje i jednako va`ni zahtjevi za sigurnou od strane ranjivih grupa zaposlenika i dru-gih marginaliziranih skupina unutar tr`ita radne sna-ge (ovo se posebice odnosi na dugotrajno nezaposlene mlade koji su tek zavrili obrazovanje starije osobe)U modernim tr`itima rada mnogi poslodavci po~inju uvi|ati da im je u interesu odr`avati stabil-no zapoljavanje i zadr`avanje kvalificiranih i lojal-nih zaposlenika Istovremeno suprotan trend je o~it ndash razvoj novih tehnologija proizvoda i usluga starenje stanovnitva i potreba za novim znanjima i vjetinama nameu veu mobilnost i fleksibilnost zaposlenika te permanentno obrazovanje bez obzira na dob U nekim razvijenim drutvima zaposlenici su shvatili da im je u interesu da postoji vie fleksibilnosti u organizaciji

posla u odnosu na njihove osobne preference i ba-lansiranje posla i obiteljskog `ivota dok u hrvatskom drutvu prevladava openit stav da je sigurnost posla bdquocondition sine qua nonldquo za normalan `ivot te je taj kriterij ~ak va`niji od visine plae i drugih uvjeta

Danski model fleksigurnostiPosljednjih nekoliko godina novi koncept ndash fleksigur-nost - postao je sve prisutniji u politi~kim raspravama Termin koji je naj~ee u uporabi i na koji se naj~ee u raspravama poziva jest danski model fleksigurnosti Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje no-vih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodava-ca i zaposlenika

Ovaj model nije ostvaren preko noi ndash fleksigurnost u Danskoj rezultat je procesa politi~kih i drutvenih borbi koji je zapo~eo jo davne 1898 godine i razvijao se vrlo burno kroz trajkove konflikte i kompromi-se Prvi je rezultat bila socijalna dr`ava model koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata dok je mo-del win-win fleksigurnost postignut tek u posljednjih desetak godina

Danas Danska ima najfleksibilnije tr`ite rada na svije-tu Godinje se zatvara oko 250 000 radnih mjesta no barem toliko ih se i otvori Nezaposlenost je vrlo niska (38) a zapoljavanje je u porastu Fleksibilnost je omoguila otvaranje veeg broja radnih mjesta koje poslodavci ne bi otvorili da moraju riskirati vie pri zapoljavanju Sigurnost je s druge strane omoguena visokom naknadom za nezaposlene koja za prosje~nog radnika iznosi ~ak 75 plae no koja predstavlja ve-liki teret za dr`avu i porezne obveznike Poslodavci re-lativno lako zapoljavaju i otputaju radnike no radni-ci dobivaju visoke naknade ako izgube posao Uvedena je politika da se svaka nova nezaposlena osoba zaposli ~im prije ili joj se ponudi treningobrazovanje kako bi bila to bolje osposobljena za daljnje tra`enje posla na rastuem tr`itu rada

Fleksigurnost u europskom kontekstuDanski model fleksigurnosti o~ito je od velikog intere-sa za debatu na europskom nivou U velja~i ove godine Europski je parlament usvojio niz mjera koje su daljnja

potpora Lisabonskoj strategiji Parlament je naglasio me|uovisnost ekonomskih drutvenih i ekolokih re-forma koje su zajedno s rastom i zapoljavanjem pre-duvjeti za uspjeh u kreiranju dinami~ne i inovativne ekonomije i drutva Reforme moraju ciljati na to da pomire zahtjeve industrije za veom fleksibilnou sa zahtjevima radnika za vie sigurnosti i to na na~in da se kreiraju nova radna mjesta ali i novi oblici si-gurnosti Naglasak mora biti na edukaciji za nezapo-slene koji nisu dovoljno kvalificirani te na poboljanju obrazovnih sustava openito Upravo je u tom smjeru Parlament tra`io akciju - vee sudjelovanje na tr`itu rada za mlade `ene i osobe starije `ivotne dobi Ove bi akcije trebale uklju~ivati razne mjere osiguranje za-poslenja ili trening za svaku osobu unutar est mjeseci nakon zavretka kolovanja poveano zapoljavanje osoba s posebnim potrebama skraenje vremen-skog perioda potrebnog za pokretanje novog posla na najvie tjedan dana poveanje ulaganja u brigu za djecu smanjenje poreza na zapoljavanje borbu protiv diskriminacije i socijalne isklju~enosti poveanje ula-ganja u inovacije

BudunostFleksigurnost sigurno nije ~arobni tapi za rjeavanje problema nezaposlenosti u kratkom roku Mnogi ka`u da ga je apsolutno nemogue provesti drugdje Koliko

postoji zagovornika toliko ima i protivnika ovog mo-dela no jedno je sigurno ndash ovaj model ne titi radna mjesta no titi radnika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke naknade za vrijeme nezaposlenosti U Danskoj ga je bilo mogue ostvariti zbog visokih poreza no sli~ni modeli postoje u drugim skandinavskim zemljama to daje dovoljno prilika da se taj model analizira te prilagodi za primjenu i u dru-gim drutvima Unato~ velikom protivljenju sindikata koji ~uju samo bdquosigurnostldquo ali i nekih poslodavaca koji ~uju samobdquofleksibilnostldquo ~ini se da je ova kovani-ca fleksigurnost postala jo jedan buzz-word u svijetu ne samo eurobirokrata ve i svih nas

Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Pie Simona Goldstein

Danas Danska ima naj-fleksibilnije tr`ite rada na svijetu Godinje se

zatvara oko 250 000 ra-dnih mjesta no barem

toliko ih se i otvori

Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje novih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodavaca i zaposlenika

Aktualno Aktualno

Fleksigurnost kao model ne titi radna mjesta no titi rad-nika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke benefite za vrijeme nezaposlenosti

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 6: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

10 11wwwmirakulhr

HUP ndash brza racionalna i efikasna pomo poslodavcimaUskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strategiju za reindu-strijalizaciju hrvatskog gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozem-stvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav siner-gijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati

Razgovarali Sanja Vujnovac i Kreimir [imac

Intervju mjeseca

Kako biste vi predstavili HUPHUP je nevladina nestrana~ka interesna i neprofitna udruga koja je jedina registrirana temeljem zakona o radu Osnovani smo 1993 godine Uz ured u Zagre-bu imamo i tri regionalna ureda u Osijeku Splitu i Rijeci U sklopu HUP-a postoje 24 granske udruge koje artikuliraju interese svoga sektora Danas imamo ukupno oko 5000 ~lanova isklju~ivo pravnih osoba i obrtnika Sama EU kao temelj svih drutvenih odno-sa apostrofira socijalni dijalog na razini triju strana poslodavaca sindikata te komisije Pri tomu posloda-vce predstavlja Business Europe u ~iji je rad aktivno uklju~en i HUP kao jedina organizacija poslodavaca iz neke zemlje ne~lanice EU Na to smo iznimno ponosni Kod nas se socijalni dijalog provodi kroz tripartitni od-nos Vlade sindikata i poslodavaca u sklopu Gospodar-sko socijalnog vijea Aktivno sudjelujemo u radu NO svih institucija i tijela koja na bilo koji na~in utje~u na gospodarstvo te na neki na~in nastojimo biti nekakav korektiv u smislu zastupanja interesa naih ~lanova

Koje koristi ima pravna osoba kao ~lan HUP-aPrvi i najva`niji benefit jest taj da poslodavac uklju~en u rad razli~itih tijela i komisija HUP-a mo`e direk-tno utjecati na kompletan legislativni okvir koji tan-gira njegovo poslovanje Mo`e utjecati na kreiranje i stvaranje strategije djelovanja HUP-a Uskoro emo u sklopu Dana poduzetnika prezentirati svoju strate-giju za reindustrijalizaciju hrvatskoga gospodarstva Svjesni smo naime da hrvatska industrija gotovo da i ne postoji Bez nje niti ovaj SME sektor koji je i kod nas kao i u inozemstvu najpotentniji ne mo`e uspjeno funkcionirati Mora postojati nekakav si-nergijski u~inak simbioza izme|u velikih i malih kako bi se mali mogli razvijati i opstati Naa Vlada nema konkretnu industrijsku politiku niti je izala s nekakvom strategijom industrijskog razvoja To je je-dna aktivnost u sklopu koje emo pokuati utjecati na one koji donose odluke da u~ine odre|ene iskorake u tom smjeru Svakog poslodavca posebice onog malog

Osje~ki ured Hrvatske udruge poslodavaca prvi je re-gionalni ured ove organizacije poslodavaca u Hrva-tskoj Na ~elu mu je i danas njegov osniva~ te zamjenik direktora HUP-a na nacionalnoj razini Bernard Jakeli U razgovoru s njim nastojali smo napraviti svojevrstan presjek trenutnoga stanja u hrvatskom gospodarstvu prvenstveno u segmentu malih i srednjih poduzea

Ukinute olakice za ulaganje u edukaciju zaposlenika

bdquoPravilnikom o porezu na dohodak i dobit u sije~nju ove godine ukinuta je olakica za poslodavce temeljem investicija u obrazovanje zaposlenika To je apsolutno ne-razumno s obzirom na javno zaklinjanje u potrebu za podizanjem razine znanja i edukacije Ovakva je odluka dokaz nedosljednosti u politi~kom djelovanju Mi smo ukazali na taj propust ali konkretnih rezultata jo uvijek nemaldquo

Intervju mjeseca

Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insistirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijentima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika

Treba vrlo malo volje i truda kako bi tvrtka izgradi-la prepoznatljiv image Mo`da niti ne morate imati vrhunski proizvod ali kvalitetnom uslugom mo`ete zamagliti nekakve nedostatke proizvoda i napraviti izvrsne rezultate

Predpristupni fondovi privla~e sve veu pozornost poduzetnika

Koliki je interes poduzetnika za poticajne programe i fondove EUZanimanje je svakim danom sve vee Mi smo pri HUP-u utemeljili centar za europske predpristup-ne programe U po~etku je odaziv poduzetnika bio prili~no slab Opet je tu osnovni problem bilo znanje problem jezika i komunikacije koritenja Interne-ta i sli~no Mnogi cijelu pri~u nisu do`ivjeli na pravi na~in pa su nam se javljali s pitanjem ndash Mogu li ja iz nekog fonda dobiti 100 ili 200 tisua eura Odgovor je naravno bio negativan te su u samom startu odu-stali Svima nam je trebalo vremena da stvorimo sliku o predpristupnim fondovima te da u svijest ljudi u|e ~injenica da prvo sami moraju neto napraviti kako bi se kandidirali za sredstva iz bilo kojega od fondova EU Ujedno su se profilirali oni koji u koritenju ovih po-ticajnih izvora financiranja vide svoju priliku i `ele se aktivno uklju~iti

Projektna je dokumentacija iznimno kompleksna Mogu li poduzetnici u tom smislu dobiti kakvu pomo HUP-a Regionalno to jo uvijek ne radimo ali u Zagrebu u HUP-u postoji tim ljudi koji svakom ozbiljno zaintere-siranom poduzetniku mo`e biti od velike pomoi kada je rije~ o pripremi projekata i dokumentacije Naravno kada bi se pojavio neki ozbiljan veliki lokalni projekt bili bismo spremni organizirati ljude koji e doi u Osijek na primjer i odraditi taj posao Priprema doku-mentacije na neki na~in zavrni je dio pri~e Prvo nam je bilo va`no iskomunicirati prema irokom krugu

prije ovih globalnih zanimaju oni mali sitni i konkret-ni interesi Tu im nudimo besplatnu pravnu pomo u smislu zastupanja u radnim sporovima te pomo u izradi razli~itih pravnih akata Osim toga zastupamo njihove interese u pregovorima sa sindikatima pri-likom sklapanja kolektivnih ugovora Ti pregovori su od iznimne va`nosti jer samo jedna krivo ugovorena stavka poslodavca mo`e stajati velike koli~ine novca Kada samostalno pregovaraju nerijetko i pod sna`nim pritiskom takve stvari znaju previdjeti i olako prihva-titi neke nepovoljne odredbe Uz sve ovo jednako je bitno i kvalitetno poslovno informiranje naih ~lanova bdquojust in timeldquo elimo svojim ~lanovima uvijek dati pravu informaciju biti efikasni i brzi Funkcioniramo na tr`itu i `elimo dobar image i zadovoljne klijente

Znanje je konkurentska prednost ono-ga tko to shvati na vrijeme

[to je razlog ~estoj inertnosti naih poduzetnika nedo-statak znanja ili neto drugoVeliki je dio problema neznanje Mi smo kroz program PUMA `eljeli svima onima koji nemaju visoku razinu formalnog obrazovanja pru`iti mogunost usvajanja nekih osnovnih managerskih i poduzetni~kih znanja i vjetina Mi imamo veliki broj poduzetnika koji su se razvili iz nekakvih obrta a danas su dosegli to~ku koju ne mogu prijei bez nekakvih osnovnih poslovnih znanja Dalje ne ide Neki unato~ tomu ostaju pri svom starom konceptu i ne `ele prihvatiti promjene koje je vrijeme donijelo te polako nestaju sa scene jer njima kako tvrde ne trebaju nova znanja i visokoobrazovani kadrovi `ele raditi kao njihovi roditelji i voditi posao onako kako ga je obitelj vodila mo`da i kroz nekoliko generacija te uslijed toga nestaju S druge strane ima-mo ljude koji su postali svjesni trenutka u kojem `ive i `ele uhvatiti korak s vremenom te se dalje razvijati Njima je namijenjen ovaj fleksibilan program Ponu-dili smo im meni razli~itih modula me|u kojima svaki poduzetnik mo`e odabrati ona podru~ja u kojima se `eli ili ima potrebu usavravati Kako sebe tako i svoje zaposlenike Zanimanje za ove programe sve je vee posebno za module vezane uz naplatu potra`ivanja marketing prezentacijske i prodajne vjetine i sli~no Ljudi shvaaju da bez ovakvih znanja te`e posluju I danas na predavanjima imamo ljude koji nikada ra-nije u `ivotu nisu proli sli~nu edukaciju Oni se sada odlu~uju za ~ak 10 ili 15 razli~itih modula Dolaze nam vlasnici tvrtaka sa svojim zaposlenicima Osim pro-grama PUMA mi periodi~no organiziramo i dodatne tematske seminare i konferencije Kada pogledamo statistiku iznimno smo zadovoljni jer bilje`imo rast posjeenosti tih programa za 20 posto godinje Nai poslodavci polako prihvaaju ~injenicu da moraju insi-stirati na kvaliteti usluge i izvrsnosti odnosa s klijen-tima i kupcima te kontinuirano raditi na razvijanju vjetina svojih zaposlenika Ljude treba educirati

HUP protiv izmjena zakona o minimalnoj plai

bdquoMislim da predlo`ene izmjene zakona zbog neuravnote`enog stanja u pojedi-nim granama dugoro~no ne bi donijele pozitivne pomake u gospodarstvu Ima-mo recimo velike razlike me|u granama Usporedimo sektor financijskog poslo-vanja i tekstilnu industriju Razlike su ogromne Tvrtke koje posluju u tekstilnoj industriji i sada vrlo teko isplauju minimalne plae Prema novome prijedlogu minimalna plaa trebala bi biti 2400 kn S pozicije zaposlenika to bi bilo dobro no pitanje je koliko bi dugo taj pritisak mogle izdr`ati tvrtke Mnoge bi se vje-rojatno vrlo brzo ugasileldquo naglaava Jakeli isti~ui Kinu kao najveu prijetnju tekstilnoj i svakoj drugoj industriji na globalnoj razini

12 1

Mi smo identificirali ukupno 83 skrivena na-meta od kojih svaki na neki na~in optereuje

rad svakoga gospodar-skoga subjekta

Intervju mjeseca

Ne mo`ete iskoordinirati dr`avnu i nekakvu regio-nalnu politiku posebice ukoliko su nekakvi politi~ki antipodi ^esto njihovi interesi kolidiraju To nam je klju~ni problem Evo jednoga primjera Mi smo iden-tificirali ukupno 83 skrivena nameta od kojih svaki na neki na~in optereuje rad svakoga gospodarskoga subjekta Neki od njih u ingerenciji su dr`ave drugi lokalne ili regionalne samouprave Ako imate politi~ke oponente na tim funkcijama onda imate upliv one najgrublje politike u pri~u Ovakve se stvari koriste kao poluga politi~kih obra~una u kojima ne profiti-raju niti radnici niti poslodavci ali ni drutvo u cjelini Mi imamo glomazan upravni ustroj Imamo oko 560 nekakvih lokalnih samouprava i 21 `upaniju Umijee je sve to pokrenuti u smislu rjeavanja ovakvih pro-blema Bez obzira na sve mi neemo odustati Pokre-nut emo aktivnu kampanju s ciljem razvijanja svijesti te donoenja odgovarajuih odluka koje e i u ovom smislu pomoi ukupnom gospodarstvu i stvoriti po-voljnu poduzetni~ku i investicijsku klimu

Prvi konkretan korak bit e sastanak s premijerom i Vladom na kojemu emo na primjeru slivnih voda koje su posljednje tri godine bez velike buke poskupje-le ~ak 500 argumentirano na iskustvu 80 hrvatskih poduzea prezentirati jedan problem do kojega je do-vela ovako vo|ena politika

ljudi to je to Sapard Cards InterReg to koji nudi i kojim je podru~jima namijenjen U me|uvremenu smo sklopili sporazume s nekoliko banaka s kojima emo zajedni~ki nastojati dati support ljudima koji imaju kvalitetne projekte koje `ele financirati iz predpristup-nih fondova

Koliko su nae tvrtke odnosno poslodavci socijalno osvijeteni Uo~avate li pomake u tom segmentuU posljednje vrijeme socijalna komponenta prije svega u smislu drutveno odgovornog poslovanja sve je naglaenija Nae tvrtke sve vie vode ra~una i o svojim zaposlenicima i o zajednici u kojoj djeluju Ako se uspore|ujemo sa zemljema srednje ju`ne i jugosito~ne Europe mogu rei da imamo zavidnu ra-zinu socijalnih prava i socijalnog dijaloga Drutveno odgovorno ponaanje najuo~ljivije je u dijelu zatite okolia Sve se vie investira i u ekoloku proizvodnju i u zatitu okolia u svakom smislu Jednim dijelom na to je utjecao i legislativni okvir ali i promoviranje takvoga ponaanja od strane razli~itih institucija pa i nae

Skriveni nameti gue poduzetnitvo

Koliko su vam od pomoi politi~ari i vladajue struktu-re u svakodnevnom radu

Za razvoj poduzetnitva i zatitu poduzetni~kih in-

teresa potrebno je lobirati na najviim instancama

1 1wwwmirakulhr

Europske zemlje imaju vrlo razli~ite tradicije te po-vijest tr`ita rada i socijalnih politika iako su na sli~an na~in veinom prole kroz proces industrijalizacije Razlike u pristupu socijalnim pitanjima proizlaze iz kulturolokih razlika pa tako europske zemlje pristu-paju raznoliko i pitanjima i izazovima globalizacijeTvrtke nacionalne vlade i Europska unija u cjelini sada se suo~avaju s dvostrukim izazovom S jedne stra-ne postoji jaka potreba za daljnjom fleksibilizacijom tr`ita radne snage zapoljavanja i organizacije rada dok u isto vrijeme postoje i jednako va`ni zahtjevi za sigurnou od strane ranjivih grupa zaposlenika i dru-gih marginaliziranih skupina unutar tr`ita radne sna-ge (ovo se posebice odnosi na dugotrajno nezaposlene mlade koji su tek zavrili obrazovanje starije osobe)U modernim tr`itima rada mnogi poslodavci po~inju uvi|ati da im je u interesu odr`avati stabil-no zapoljavanje i zadr`avanje kvalificiranih i lojal-nih zaposlenika Istovremeno suprotan trend je o~it ndash razvoj novih tehnologija proizvoda i usluga starenje stanovnitva i potreba za novim znanjima i vjetinama nameu veu mobilnost i fleksibilnost zaposlenika te permanentno obrazovanje bez obzira na dob U nekim razvijenim drutvima zaposlenici su shvatili da im je u interesu da postoji vie fleksibilnosti u organizaciji

posla u odnosu na njihove osobne preference i ba-lansiranje posla i obiteljskog `ivota dok u hrvatskom drutvu prevladava openit stav da je sigurnost posla bdquocondition sine qua nonldquo za normalan `ivot te je taj kriterij ~ak va`niji od visine plae i drugih uvjeta

Danski model fleksigurnostiPosljednjih nekoliko godina novi koncept ndash fleksigur-nost - postao je sve prisutniji u politi~kim raspravama Termin koji je naj~ee u uporabi i na koji se naj~ee u raspravama poziva jest danski model fleksigurnosti Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje no-vih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodava-ca i zaposlenika

Ovaj model nije ostvaren preko noi ndash fleksigurnost u Danskoj rezultat je procesa politi~kih i drutvenih borbi koji je zapo~eo jo davne 1898 godine i razvijao se vrlo burno kroz trajkove konflikte i kompromi-se Prvi je rezultat bila socijalna dr`ava model koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata dok je mo-del win-win fleksigurnost postignut tek u posljednjih desetak godina

Danas Danska ima najfleksibilnije tr`ite rada na svije-tu Godinje se zatvara oko 250 000 radnih mjesta no barem toliko ih se i otvori Nezaposlenost je vrlo niska (38) a zapoljavanje je u porastu Fleksibilnost je omoguila otvaranje veeg broja radnih mjesta koje poslodavci ne bi otvorili da moraju riskirati vie pri zapoljavanju Sigurnost je s druge strane omoguena visokom naknadom za nezaposlene koja za prosje~nog radnika iznosi ~ak 75 plae no koja predstavlja ve-liki teret za dr`avu i porezne obveznike Poslodavci re-lativno lako zapoljavaju i otputaju radnike no radni-ci dobivaju visoke naknade ako izgube posao Uvedena je politika da se svaka nova nezaposlena osoba zaposli ~im prije ili joj se ponudi treningobrazovanje kako bi bila to bolje osposobljena za daljnje tra`enje posla na rastuem tr`itu rada

Fleksigurnost u europskom kontekstuDanski model fleksigurnosti o~ito je od velikog intere-sa za debatu na europskom nivou U velja~i ove godine Europski je parlament usvojio niz mjera koje su daljnja

potpora Lisabonskoj strategiji Parlament je naglasio me|uovisnost ekonomskih drutvenih i ekolokih re-forma koje su zajedno s rastom i zapoljavanjem pre-duvjeti za uspjeh u kreiranju dinami~ne i inovativne ekonomije i drutva Reforme moraju ciljati na to da pomire zahtjeve industrije za veom fleksibilnou sa zahtjevima radnika za vie sigurnosti i to na na~in da se kreiraju nova radna mjesta ali i novi oblici si-gurnosti Naglasak mora biti na edukaciji za nezapo-slene koji nisu dovoljno kvalificirani te na poboljanju obrazovnih sustava openito Upravo je u tom smjeru Parlament tra`io akciju - vee sudjelovanje na tr`itu rada za mlade `ene i osobe starije `ivotne dobi Ove bi akcije trebale uklju~ivati razne mjere osiguranje za-poslenja ili trening za svaku osobu unutar est mjeseci nakon zavretka kolovanja poveano zapoljavanje osoba s posebnim potrebama skraenje vremen-skog perioda potrebnog za pokretanje novog posla na najvie tjedan dana poveanje ulaganja u brigu za djecu smanjenje poreza na zapoljavanje borbu protiv diskriminacije i socijalne isklju~enosti poveanje ula-ganja u inovacije

BudunostFleksigurnost sigurno nije ~arobni tapi za rjeavanje problema nezaposlenosti u kratkom roku Mnogi ka`u da ga je apsolutno nemogue provesti drugdje Koliko

postoji zagovornika toliko ima i protivnika ovog mo-dela no jedno je sigurno ndash ovaj model ne titi radna mjesta no titi radnika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke naknade za vrijeme nezaposlenosti U Danskoj ga je bilo mogue ostvariti zbog visokih poreza no sli~ni modeli postoje u drugim skandinavskim zemljama to daje dovoljno prilika da se taj model analizira te prilagodi za primjenu i u dru-gim drutvima Unato~ velikom protivljenju sindikata koji ~uju samo bdquosigurnostldquo ali i nekih poslodavaca koji ~uju samobdquofleksibilnostldquo ~ini se da je ova kovani-ca fleksigurnost postala jo jedan buzz-word u svijetu ne samo eurobirokrata ve i svih nas

Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Pie Simona Goldstein

Danas Danska ima naj-fleksibilnije tr`ite rada na svijetu Godinje se

zatvara oko 250 000 ra-dnih mjesta no barem

toliko ih se i otvori

Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje novih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodavaca i zaposlenika

Aktualno Aktualno

Fleksigurnost kao model ne titi radna mjesta no titi rad-nika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke benefite za vrijeme nezaposlenosti

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 7: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

12 1

Mi smo identificirali ukupno 83 skrivena na-meta od kojih svaki na neki na~in optereuje

rad svakoga gospodar-skoga subjekta

Intervju mjeseca

Ne mo`ete iskoordinirati dr`avnu i nekakvu regio-nalnu politiku posebice ukoliko su nekakvi politi~ki antipodi ^esto njihovi interesi kolidiraju To nam je klju~ni problem Evo jednoga primjera Mi smo iden-tificirali ukupno 83 skrivena nameta od kojih svaki na neki na~in optereuje rad svakoga gospodarskoga subjekta Neki od njih u ingerenciji su dr`ave drugi lokalne ili regionalne samouprave Ako imate politi~ke oponente na tim funkcijama onda imate upliv one najgrublje politike u pri~u Ovakve se stvari koriste kao poluga politi~kih obra~una u kojima ne profiti-raju niti radnici niti poslodavci ali ni drutvo u cjelini Mi imamo glomazan upravni ustroj Imamo oko 560 nekakvih lokalnih samouprava i 21 `upaniju Umijee je sve to pokrenuti u smislu rjeavanja ovakvih pro-blema Bez obzira na sve mi neemo odustati Pokre-nut emo aktivnu kampanju s ciljem razvijanja svijesti te donoenja odgovarajuih odluka koje e i u ovom smislu pomoi ukupnom gospodarstvu i stvoriti po-voljnu poduzetni~ku i investicijsku klimu

Prvi konkretan korak bit e sastanak s premijerom i Vladom na kojemu emo na primjeru slivnih voda koje su posljednje tri godine bez velike buke poskupje-le ~ak 500 argumentirano na iskustvu 80 hrvatskih poduzea prezentirati jedan problem do kojega je do-vela ovako vo|ena politika

ljudi to je to Sapard Cards InterReg to koji nudi i kojim je podru~jima namijenjen U me|uvremenu smo sklopili sporazume s nekoliko banaka s kojima emo zajedni~ki nastojati dati support ljudima koji imaju kvalitetne projekte koje `ele financirati iz predpristup-nih fondova

Koliko su nae tvrtke odnosno poslodavci socijalno osvijeteni Uo~avate li pomake u tom segmentuU posljednje vrijeme socijalna komponenta prije svega u smislu drutveno odgovornog poslovanja sve je naglaenija Nae tvrtke sve vie vode ra~una i o svojim zaposlenicima i o zajednici u kojoj djeluju Ako se uspore|ujemo sa zemljema srednje ju`ne i jugosito~ne Europe mogu rei da imamo zavidnu ra-zinu socijalnih prava i socijalnog dijaloga Drutveno odgovorno ponaanje najuo~ljivije je u dijelu zatite okolia Sve se vie investira i u ekoloku proizvodnju i u zatitu okolia u svakom smislu Jednim dijelom na to je utjecao i legislativni okvir ali i promoviranje takvoga ponaanja od strane razli~itih institucija pa i nae

Skriveni nameti gue poduzetnitvo

Koliko su vam od pomoi politi~ari i vladajue struktu-re u svakodnevnom radu

Za razvoj poduzetnitva i zatitu poduzetni~kih in-

teresa potrebno je lobirati na najviim instancama

1 1wwwmirakulhr

Europske zemlje imaju vrlo razli~ite tradicije te po-vijest tr`ita rada i socijalnih politika iako su na sli~an na~in veinom prole kroz proces industrijalizacije Razlike u pristupu socijalnim pitanjima proizlaze iz kulturolokih razlika pa tako europske zemlje pristu-paju raznoliko i pitanjima i izazovima globalizacijeTvrtke nacionalne vlade i Europska unija u cjelini sada se suo~avaju s dvostrukim izazovom S jedne stra-ne postoji jaka potreba za daljnjom fleksibilizacijom tr`ita radne snage zapoljavanja i organizacije rada dok u isto vrijeme postoje i jednako va`ni zahtjevi za sigurnou od strane ranjivih grupa zaposlenika i dru-gih marginaliziranih skupina unutar tr`ita radne sna-ge (ovo se posebice odnosi na dugotrajno nezaposlene mlade koji su tek zavrili obrazovanje starije osobe)U modernim tr`itima rada mnogi poslodavci po~inju uvi|ati da im je u interesu odr`avati stabil-no zapoljavanje i zadr`avanje kvalificiranih i lojal-nih zaposlenika Istovremeno suprotan trend je o~it ndash razvoj novih tehnologija proizvoda i usluga starenje stanovnitva i potreba za novim znanjima i vjetinama nameu veu mobilnost i fleksibilnost zaposlenika te permanentno obrazovanje bez obzira na dob U nekim razvijenim drutvima zaposlenici su shvatili da im je u interesu da postoji vie fleksibilnosti u organizaciji

posla u odnosu na njihove osobne preference i ba-lansiranje posla i obiteljskog `ivota dok u hrvatskom drutvu prevladava openit stav da je sigurnost posla bdquocondition sine qua nonldquo za normalan `ivot te je taj kriterij ~ak va`niji od visine plae i drugih uvjeta

Danski model fleksigurnostiPosljednjih nekoliko godina novi koncept ndash fleksigur-nost - postao je sve prisutniji u politi~kim raspravama Termin koji je naj~ee u uporabi i na koji se naj~ee u raspravama poziva jest danski model fleksigurnosti Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje no-vih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodava-ca i zaposlenika

Ovaj model nije ostvaren preko noi ndash fleksigurnost u Danskoj rezultat je procesa politi~kih i drutvenih borbi koji je zapo~eo jo davne 1898 godine i razvijao se vrlo burno kroz trajkove konflikte i kompromi-se Prvi je rezultat bila socijalna dr`ava model koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata dok je mo-del win-win fleksigurnost postignut tek u posljednjih desetak godina

Danas Danska ima najfleksibilnije tr`ite rada na svije-tu Godinje se zatvara oko 250 000 radnih mjesta no barem toliko ih se i otvori Nezaposlenost je vrlo niska (38) a zapoljavanje je u porastu Fleksibilnost je omoguila otvaranje veeg broja radnih mjesta koje poslodavci ne bi otvorili da moraju riskirati vie pri zapoljavanju Sigurnost je s druge strane omoguena visokom naknadom za nezaposlene koja za prosje~nog radnika iznosi ~ak 75 plae no koja predstavlja ve-liki teret za dr`avu i porezne obveznike Poslodavci re-lativno lako zapoljavaju i otputaju radnike no radni-ci dobivaju visoke naknade ako izgube posao Uvedena je politika da se svaka nova nezaposlena osoba zaposli ~im prije ili joj se ponudi treningobrazovanje kako bi bila to bolje osposobljena za daljnje tra`enje posla na rastuem tr`itu rada

Fleksigurnost u europskom kontekstuDanski model fleksigurnosti o~ito je od velikog intere-sa za debatu na europskom nivou U velja~i ove godine Europski je parlament usvojio niz mjera koje su daljnja

potpora Lisabonskoj strategiji Parlament je naglasio me|uovisnost ekonomskih drutvenih i ekolokih re-forma koje su zajedno s rastom i zapoljavanjem pre-duvjeti za uspjeh u kreiranju dinami~ne i inovativne ekonomije i drutva Reforme moraju ciljati na to da pomire zahtjeve industrije za veom fleksibilnou sa zahtjevima radnika za vie sigurnosti i to na na~in da se kreiraju nova radna mjesta ali i novi oblici si-gurnosti Naglasak mora biti na edukaciji za nezapo-slene koji nisu dovoljno kvalificirani te na poboljanju obrazovnih sustava openito Upravo je u tom smjeru Parlament tra`io akciju - vee sudjelovanje na tr`itu rada za mlade `ene i osobe starije `ivotne dobi Ove bi akcije trebale uklju~ivati razne mjere osiguranje za-poslenja ili trening za svaku osobu unutar est mjeseci nakon zavretka kolovanja poveano zapoljavanje osoba s posebnim potrebama skraenje vremen-skog perioda potrebnog za pokretanje novog posla na najvie tjedan dana poveanje ulaganja u brigu za djecu smanjenje poreza na zapoljavanje borbu protiv diskriminacije i socijalne isklju~enosti poveanje ula-ganja u inovacije

BudunostFleksigurnost sigurno nije ~arobni tapi za rjeavanje problema nezaposlenosti u kratkom roku Mnogi ka`u da ga je apsolutno nemogue provesti drugdje Koliko

postoji zagovornika toliko ima i protivnika ovog mo-dela no jedno je sigurno ndash ovaj model ne titi radna mjesta no titi radnika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke naknade za vrijeme nezaposlenosti U Danskoj ga je bilo mogue ostvariti zbog visokih poreza no sli~ni modeli postoje u drugim skandinavskim zemljama to daje dovoljno prilika da se taj model analizira te prilagodi za primjenu i u dru-gim drutvima Unato~ velikom protivljenju sindikata koji ~uju samo bdquosigurnostldquo ali i nekih poslodavaca koji ~uju samobdquofleksibilnostldquo ~ini se da je ova kovani-ca fleksigurnost postala jo jedan buzz-word u svijetu ne samo eurobirokrata ve i svih nas

Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Pie Simona Goldstein

Danas Danska ima naj-fleksibilnije tr`ite rada na svijetu Godinje se

zatvara oko 250 000 ra-dnih mjesta no barem

toliko ih se i otvori

Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje novih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodavaca i zaposlenika

Aktualno Aktualno

Fleksigurnost kao model ne titi radna mjesta no titi rad-nika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke benefite za vrijeme nezaposlenosti

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 8: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

1 1wwwmirakulhr

Europske zemlje imaju vrlo razli~ite tradicije te po-vijest tr`ita rada i socijalnih politika iako su na sli~an na~in veinom prole kroz proces industrijalizacije Razlike u pristupu socijalnim pitanjima proizlaze iz kulturolokih razlika pa tako europske zemlje pristu-paju raznoliko i pitanjima i izazovima globalizacijeTvrtke nacionalne vlade i Europska unija u cjelini sada se suo~avaju s dvostrukim izazovom S jedne stra-ne postoji jaka potreba za daljnjom fleksibilizacijom tr`ita radne snage zapoljavanja i organizacije rada dok u isto vrijeme postoje i jednako va`ni zahtjevi za sigurnou od strane ranjivih grupa zaposlenika i dru-gih marginaliziranih skupina unutar tr`ita radne sna-ge (ovo se posebice odnosi na dugotrajno nezaposlene mlade koji su tek zavrili obrazovanje starije osobe)U modernim tr`itima rada mnogi poslodavci po~inju uvi|ati da im je u interesu odr`avati stabil-no zapoljavanje i zadr`avanje kvalificiranih i lojal-nih zaposlenika Istovremeno suprotan trend je o~it ndash razvoj novih tehnologija proizvoda i usluga starenje stanovnitva i potreba za novim znanjima i vjetinama nameu veu mobilnost i fleksibilnost zaposlenika te permanentno obrazovanje bez obzira na dob U nekim razvijenim drutvima zaposlenici su shvatili da im je u interesu da postoji vie fleksibilnosti u organizaciji

posla u odnosu na njihove osobne preference i ba-lansiranje posla i obiteljskog `ivota dok u hrvatskom drutvu prevladava openit stav da je sigurnost posla bdquocondition sine qua nonldquo za normalan `ivot te je taj kriterij ~ak va`niji od visine plae i drugih uvjeta

Danski model fleksigurnostiPosljednjih nekoliko godina novi koncept ndash fleksigur-nost - postao je sve prisutniji u politi~kim raspravama Termin koji je naj~ee u uporabi i na koji se naj~ee u raspravama poziva jest danski model fleksigurnosti Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje no-vih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodava-ca i zaposlenika

Ovaj model nije ostvaren preko noi ndash fleksigurnost u Danskoj rezultat je procesa politi~kih i drutvenih borbi koji je zapo~eo jo davne 1898 godine i razvijao se vrlo burno kroz trajkove konflikte i kompromi-se Prvi je rezultat bila socijalna dr`ava model koji je ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata dok je mo-del win-win fleksigurnost postignut tek u posljednjih desetak godina

Danas Danska ima najfleksibilnije tr`ite rada na svije-tu Godinje se zatvara oko 250 000 radnih mjesta no barem toliko ih se i otvori Nezaposlenost je vrlo niska (38) a zapoljavanje je u porastu Fleksibilnost je omoguila otvaranje veeg broja radnih mjesta koje poslodavci ne bi otvorili da moraju riskirati vie pri zapoljavanju Sigurnost je s druge strane omoguena visokom naknadom za nezaposlene koja za prosje~nog radnika iznosi ~ak 75 plae no koja predstavlja ve-liki teret za dr`avu i porezne obveznike Poslodavci re-lativno lako zapoljavaju i otputaju radnike no radni-ci dobivaju visoke naknade ako izgube posao Uvedena je politika da se svaka nova nezaposlena osoba zaposli ~im prije ili joj se ponudi treningobrazovanje kako bi bila to bolje osposobljena za daljnje tra`enje posla na rastuem tr`itu rada

Fleksigurnost u europskom kontekstuDanski model fleksigurnosti o~ito je od velikog intere-sa za debatu na europskom nivou U velja~i ove godine Europski je parlament usvojio niz mjera koje su daljnja

potpora Lisabonskoj strategiji Parlament je naglasio me|uovisnost ekonomskih drutvenih i ekolokih re-forma koje su zajedno s rastom i zapoljavanjem pre-duvjeti za uspjeh u kreiranju dinami~ne i inovativne ekonomije i drutva Reforme moraju ciljati na to da pomire zahtjeve industrije za veom fleksibilnou sa zahtjevima radnika za vie sigurnosti i to na na~in da se kreiraju nova radna mjesta ali i novi oblici si-gurnosti Naglasak mora biti na edukaciji za nezapo-slene koji nisu dovoljno kvalificirani te na poboljanju obrazovnih sustava openito Upravo je u tom smjeru Parlament tra`io akciju - vee sudjelovanje na tr`itu rada za mlade `ene i osobe starije `ivotne dobi Ove bi akcije trebale uklju~ivati razne mjere osiguranje za-poslenja ili trening za svaku osobu unutar est mjeseci nakon zavretka kolovanja poveano zapoljavanje osoba s posebnim potrebama skraenje vremen-skog perioda potrebnog za pokretanje novog posla na najvie tjedan dana poveanje ulaganja u brigu za djecu smanjenje poreza na zapoljavanje borbu protiv diskriminacije i socijalne isklju~enosti poveanje ula-ganja u inovacije

BudunostFleksigurnost sigurno nije ~arobni tapi za rjeavanje problema nezaposlenosti u kratkom roku Mnogi ka`u da ga je apsolutno nemogue provesti drugdje Koliko

postoji zagovornika toliko ima i protivnika ovog mo-dela no jedno je sigurno ndash ovaj model ne titi radna mjesta no titi radnika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke naknade za vrijeme nezaposlenosti U Danskoj ga je bilo mogue ostvariti zbog visokih poreza no sli~ni modeli postoje u drugim skandinavskim zemljama to daje dovoljno prilika da se taj model analizira te prilagodi za primjenu i u dru-gim drutvima Unato~ velikom protivljenju sindikata koji ~uju samo bdquosigurnostldquo ali i nekih poslodavaca koji ~uju samobdquofleksibilnostldquo ~ini se da je ova kovani-ca fleksigurnost postala jo jedan buzz-word u svijetu ne samo eurobirokrata ve i svih nas

Fleksigurnost - spajanje nespojivog

Pie Simona Goldstein

Danas Danska ima naj-fleksibilnije tr`ite rada na svijetu Godinje se

zatvara oko 250 000 ra-dnih mjesta no barem

toliko ih se i otvori

Fleksigurnost podrazumijeva veu mobilnost radne snage lake zapoljavanje i lake otputanje ali i veu socijalnu sigurnost za nezaposlene kao i kreiranje novih radnih mjesta prilago|enih potrebama poslodavaca i zaposlenika

Aktualno Aktualno

Fleksigurnost kao model ne titi radna mjesta no titi rad-nika te podrazumijeva dodatno ili zamjensko educiranje i vrlo visoke benefite za vrijeme nezaposlenosti

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 9: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

1 17wwwmirakulhr

SrbijaKao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mje-stu Srbija je poduzela energi~ne reformske programe s ciljem da ponovno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova

Sa 75 milijuna stanovnika Srbija posjeduje jedno od najveih unutranjih tr`ita u jugoisto~noj Euro-pi Pored domaeg tr`ita srpske kompanije koje te`e izvoznoj djelatnosti imaju pristup tr`itu slobodne tr-govinske zone jugoisto~ne Europe koja obuhvaa 55 milijuna stanovnika Pored toga Srbija je jedina zem-lja koja je iako ne pripada Zajednici nezavisnih dr`ava ostvarila Sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom Ova ~injenica zajedno s izvozom u EU i SAD koji je za veinu proizvoda i usluga oslobo|en carine pred-stavlja jedan od klju~nih poticaja koji me|unarodne investitore navodi da svoje poslovanje usmjere ka Sr-biji Bruto domai proizvod po glavi stanovnika je od 2001 godine udvostru~en na gotovo 3000 dolara te

Srbija prednja~i u odnosu na veinu drugih zemalja iz regije uklju~ujui Rumunjsku Bugarsku Makedo-niju Albaniju te Bosnu i Hercegovinu Gospodarstvo je 2004 godine zabilje`ilo rekordan rast od 93 posto i o~ekuje se da e narednih godina odr`ati visoku sto-pu rasta od oko 5 posto Razvoj proizvodnje potakao je stabilan rast kupovne moi koja se jasno vidi u pora-stu potronje po domainstvu i prodaje na veliko

Gospodarske i zakonodavne reforme kao i poboljanje poslovne klime u Srbiji naile na iznimno dobar prijam Europska je unija pozitivno ocijenila cje-lokupan napredak ove zemlje i s njom po~ela pregovore o postizanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju Prema miljenju Svjetske banke Srbija je u 2004 go-dini bila vodea zemlja u svijetu u pogledu reformi ~iji je cilj poticanje poslovnih aktivnosti i stvaranje novih poslova Agencija ldquoStandard and poorldquo srpski je dugoro~ni suvereni kreditni rejting s BB- podigla na B+ navodei da su se izgledi ove zemlje poboljali kako u financijskom tako i u politi~kom pogledu

Porezni sustav Srbije pru`a brojne poticaje za inve-stitore koji tra`e na~ine da smanje svoje ope trokove Porezna stopa na profit dioni~kih drutava iznosi deset

Ukupna su strana direktna ulaganja od

prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000

godine sko~ila na 45 milijarda dolara 2005

godine

posto te je najmanja u Europi Pored utede na porezu na profit profitni poticaji - kao to su krediti za inve-stiranje u investicionu aktivu od maksimalno 80 posto ulo`enog iznosa i desetogodinje smanjenje poreza za investicije preko 7 miliona eura - poma`u firmama da u velikoj mjeri poveaju profitnu mar`u

Poslovanje u Srbiji Kao jedno od najveih tr`ita u regiji odmah iza Rumunjske koja je na prvom mjestu Srbija je podu-zela energi~ne reformske programe s ciljem da po-novno zauzme mjesto regionalnog centra i raskri`ja putova Sve glavne prometnice pruge vodeni pa ~ak i zra~ni putovi prolaze kroz Srbiju i povezuju Europu s jugoisto~nom Europom Turskom Gr~kom i Bliskim istokom Srbija skree pa`nju stranim firmama Ukup-na strana direktna ulaganja su od prakti~ne nule na kojoj su se nalazila 2000 godine sko~ila na 45 milijar-da dolara 2005 godine Ameri~ke su kompanije u pro-teklih pet godina ulo`ile preko 13 milijarde dolara te Sjedinjene Dr`ave predstavljaju najveeg investitora u ovoj zemlji

Politi~ki je rizik poslovanja u Srbiji i dalje visok u uspo-redbi s drugim zemljama sredinje Europe Me|utim taj rizik se iz dana u dan smanjuje Me|unarodni mo-netarni fond i Svjetska banka odr`avaju aktivne pro-grame Po pitanju budueg pravca ove zemlje postoji konsenzus ndash privredna e stimulacija stvoriti stabil-nost prosperitet i naposlijetku doprinijeti integraciji u EU

Srbija i HrvatskaObjektivne okolnosti odnosno raspad Jugoslavije i agresija na Hrvatsku uzrokovale su prekid gospodar-skih odnosa izme|u Hrvatske te Srbije i Crne Gore No Hrvatska je odlu~na u daljnjem nastavku norma-lizacije odnosa sa susjedima te stoga radi na ponov-noj uspostavi bilateralnih gospodarskih odnosa i to ne samo sa Srbijom i Crnom Gorom nego i s drugim zemljama u regiji Hrvatska kao zrela demokratska dr`ava svjesna je da mora ali i `eli ispuniti standarde koji vrijede i za ostale europske zemlje a me|u tim standardima je i suradnja sa susjedima i zemljama re-gije te gospodarska suradnja s tim zemljama

Piše Danijela Zbodulja

Poslovni obi~aji u Srbiji

Poslovni menad`eri vrlo dobro poznaju filozofiju obi~aje i poslovnu praksu vezanu uz tr`inu ekonomiju u zapadnom stilu Uprava je obi~no koncentrira-na na nivou direktora koji predstavlja glavnog donositelja odluka Poslovni su odnosi u Srbiji zasnovani na povjerenju pri ~emu se dosta vremena i energije ula`e u izgradnju odnosa izme|u poslovnih partnera S druge strane poslovni ljudi iz Srbije brzo uo~avaju mogunosti i mogu naglo preokrenuti poslovanje u znatno br`em tempu

Neki va`niji linkovi

Dnevni tisakwwwdanascoyuwwwnovosticoyuwwwdnevnikcoyu

Poslovni portaliwwwposlovnimagazinbizwwwpromoneycoyuwwwekonomistcoyuwwwpkskomoranet

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu

Kneza Miloa 211 000 Beogradtel + 1 11 10 fax+ 1 11 10 02 e-mail croembbeogradhellipmvpeihr

Generalni Konzulat Repu-blike Srbije u Vukovaru

20 Vukovarske brigade 22 000 Vukovartel + 2 1 01fax + 2 1 01e-mail generalni-konzulat-sr-yuhellipvkhtnethr

Važne adrese

Konzularni odjel Vele-poslanstva Republike Hrvatske u Beogradu

Mirka Tomia 1111 000 Beogradtel + 1 11 70 07fax + 1 11 70 07

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Srbije trebala bi rezultirati i viim oblicima ali i veim obujmom jer je sigurno da lanjska vanjskotrgovinska razmjena Srbije s Hrva-tskom od oko 590 milijuna dolara koja je za oko 20 posto vea od one ostvarene u prethodnoj godini po-kazuje da bi u skoroj budunosti mogla dosei milijar-du dolara godinje Zahvaljujui hrvatskim duhanima primarna proizvodnja duhana u Vojvodini danas se te-melji na pet hrvatskih sorata duhana i suvremenom tehnolokom transferu te primarne proizvodnje

Zaklju~noZa Hrvatsku je od iznimne va`nosti gospodarska su-radnja sa svim zemljama u naem okru`enju Takva suradnja sa Srbijom prole je godine zabilje`ila visoke stope rasta a to pokazuje da su nai obostrani poten-cijali znatno vei od trenutno ostvarenih rezultata vanjskotrgovinske razmjene

To nam obostrano daje za pravo da dalje razvijamo gospodarsku suradnju Opi dojam nakon bilateralnih susreta gospodarstvenika je postojanje obostranog in-teresa za proirenje gospodarske suradnje a prvi rezul-tati svega toga mogu se o~ekivati ve ove godine kada se planira i uzvratni posjet hrvatskih `upanijskih go-spodarstvenika Srbiji

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Veleposlanstvo Republike Srbije u Zagrebu

Pantov~ak 210 000 Zagrebtel + 1 7 07fax + 1 7 e-mail ambasadahellipambasa-da-srbijehr

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 10: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

1 1wwwmirakulhr

Bumbari su se u mnogo~emu pokazali djelotvornijima za opraivanje biljaka unutar staklenika Jedna od prvih stvari koje govore u prilog bumbarima je frekvencija vibracija potrebnih za kvalitetnu oplodnju primjerice cvijeta raj~ice Cvijet raj~ice za oplodnju treba vibra-cije frekvencije oko 400 Hz (hertza) Tijelo bumbara posti`e upravo tu frekvenciju bez pomicanja krila to je poznato kao laquobuzzraquo efekt brujanja Zbog navedenog su razloga bumbari idealni opraiva~i upravo za oplo-dnju sadnica raj~ice Nadalje bumbari se za razliku od

p~ela medarica vrlo lako prilagode uvjetima unutar staklenika te nee pod utjecajem visokih temperatu-ra nervozno napadati i ubadati radnike u stakleniku Bumbari nemaju ni aktivnu obranu ispred konice tj ne ubadaju u blizini konice Imaju `alac no ubadaju samo instiktivno za potrebe osobne obrane

Bumbar od cvijeta do cvijeta leti puno br`e od p~ele medarice te pri relativno niskim temperaturama (do 5˚C) leti i radi kao i za obla~na vremena od ranog jutra

do kasnog poslijepodneva U slu~aju da u rano proljee nastupi kino i hladno vrijeme a biljke u|u u fazu cvjetanja p~ela medarica je u tim uvjetima beskorisna i cvjetovi e ostati neoplo|eni No ukoliko se u takvoj situaciji iskoristi bumbarska kolonija za opraivanje navedeni e posao biti obavljen Svojim krupnim tije-lom prekrivenim gustim dla~icama bumbar je u stanju prenijeti velike koli~ine peluda s cvijeta na cvijet Ovo je od osobite va`nosti za kvalitetnu oplodnju cvijeta

Bumbar za razliku od p~ele medarice nema naviku skupljati hranu samo iz atraktivnog cvijea oni nisu izbirljivi u pogledu vrste biljke i cvijeta s kojeg e sku-pljati hranu Na taj na~in cvijet svake biljke temeljito posjeuju i nezamjenjivo dosljedno vre opraivanje

Nakon upotrebe bumbara za obavljanje opraivanja u povrtlarskim i vonim kulturama dobivaju se krupniji so~niji i ukusniji plodovi te grozdovi s ujedna~enim plodovima izjedna~ene kvalitete sa zastupljenim svim karakteristikama odre|ene sorte koji se lake ~uvaju u transportu i skladitenju Tako|er koritenjem bumba-ra poveava se i produktivnost i to od 17 do 25

Na~in upotrebe uzgojenih bumbaraKonica s uzgojenom bumbarskom kolonijom unosi se na povrinu sa sadnicama odre|ene kulture u cvatu Kutiju je potrebno smjestiti na postolje koje se nalazi na 05 do 10 m iznad povrine zemlje i u strogo ho-rizontalni polo`aj Tako|er ju je potrebno zakloniti od sun~evih zraka i kinih oborina No u zimskom razdo-blju dobro je konicu postaviti na osun~ano mjesto a u slu~aju poveanja temperature zraka preko 30˚C potrebno je konici napraviti sjenu

Prije prvog otvaranja konice potrebno je zatvoriti sve ventilacijske otvore na stakleniku Prvo otvaranje konice potrebno je obaviti kada padne mrak tako da ve svitanjem zore bumbari mogu obaviti prvi orijentacijski let Po`eljno je da temperatura u stakle-niku bude izme|u 18 i 30˚C Tijekom cijelog vreme-na koritenja jedne kolonije bumbara za opraivanje konicu je potrebno dr`ati na jednome mjestu

Sigurnosni uvjetiUkoliko se prilikom uzgoja poljoprivrednih kultura koriste samo ekoloki sigurna i nekodljiva sredstva tada ona ni na koji na~in ne utje~u na koloniju bum-bara Problem se mo`e pojaviti jedino ako se poljopri-vredne kulture tretiraju kemijskim zatitnim sred-stvima koja u izravnom doticaju s bumbarima mogu prouzro~iti veliku tetu na koloniji Iz tog se razloga prije koritenja kemijskih zatitnih sredstava bum-bari moraju pospremiti u konicu i zatvoriti sve dok se ne stvore povoljni uvjeti za njihov daljnji nastavak opraivanja

Upotreba bumbara za opraivanje biljaka unutar staklenikaBumbari se koriste kao opraiva~i u veini zemalja na svijetu Godine 2004 u svijetu je koriteno oko 1 milijun kolonija bumbara dok se tijekom 2007 godine o~ekuje poveanje tog broja na 15 milijuna

Pie Antonio Pejak

Korisni linkovi

httpwwwkebetnet

Poduzetnitvo u poljoprivredi Poduzetnitvo u poljoprivredi

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 11: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

20 wwwmirakulhr 21

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva pre-dvidjelo je u 2007 godini za projekte i sredstva po-ticanja malog i srednjeg poduzetnitva gotovo 120 milijuna kuna Pri tome treba dodati i financijska sred-stava za projekte u drugim upravama Ministarstva na-mijenjenih poduzetni~kim zonama Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi restrukturiranju i razvoju pojedinih grana in-dustrije a koja iznose dodatnih 140 milijuna kuna

Ministar Branko Vukeli ovom prilikom poziva sve po-duzetnike i obrtnike da se prijave na Javne pozive Mi-nistarstva gospodarstva rada i poduzetnitva te isko-riste sredstva koje je MINGORP osiguralo kako bi im pomoglo u unaprje|ivanju poslovanja poveavanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tr`itu marketinkom pozicioniranju tehni~kom uskla|ivanju uvo|enju i primjeni inovacija me|usobnom povezi-vanju kroz sustav klastera itd

bdquoU~inak modela bespovratnih poticaja koje Ministar-stvo kojem sam na ~elu provodi ve ~etvrtu godinu jest rast zaposlenosti od preko 40 tisua novozaposle-nih u poduzetnitvu u 2006 godini ja~anje konku-rentnosti rast izvoza te ravnomjerni razvoj Hrvatske

U tom smislu nastavljamo s uspjenim modelom poti-canja i u ovoj godini s nekim poboljanjimardquo naglaava ministar Vukeli

Poboljanja obuhvaaju bull selektivnim pristupom raspodjele sredstava osigurati

vea sredstva po korisniku potporabull uveanje iznosa potpore za 20 za rast zaposlenosti

u razdoblju 20052006 godina bull uveanje iznosa potpore za 20 za izvoz vei od

15000 eura u 2006 godini bull projekt laquoHrvatska izvozna ofenzivaraquo - HIObull poticanje ulaganja (Zakon o poticanju ulaganja) bull projekt laquoLokalni projekti razvoja-mikrokreditiranjeraquo

u zamjenu za laquoLPR- Poduzetnikraquo bull pilot projekt laquoFond rizi~nog kapitalaraquo koji e se pro-

voditi zajedno s MZO[ odnosno BICRO doo bull pilot projekt laquoe-obrazovanje u poduzetnitvuraquo

O Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu

Plan ima osnovnu zadau financijskim sredstvima pomoi poduzetnicima i onima koji e to postati poveati konkurentnost proizvoda okrenutog izvozu i utemeljenog na znanju U tu svrhu provesti e se 30 projekata koji bull poticanjem konkurentne proizvodnje inovacija i ino-

vacijsko-proizvodnih klastera tehni~kog uskla|ivanja i marketinkih aktivnosti izravno ja~aju konkurent-nost

bull podi`u razinu obrazovanosti kroz projekte obrazo-vanja u poduzetnitvu

bull uvode posebna znanja i vjetine u poduzetnitvu kroz specijalizirane potporne institucije (poduzetni~ke centre regionalne razvojne institucije tehnoloke parkove i poduzetni~ke inkubatore)

bull poti~u promid`bu poduzetnitva izravno sufinancirajui trokove promid`be me|unarodne aktivnosti poduzetnika nacionalnog savjetovanja u poduzetnitvu te rada u~eni~kih zadruga i u~eni~kih

poduzea (vje`bovnih tvrtaka) bull uklju~uju ciljne skupine (mlade `ene po~etnike i in-

valide) u poduzetnitvo bull izravno i neizravno sufinanciraju razvojne projekte

subvencijom kamata mikro -kreditiranjem jamstvi-ma i fondom rizi~nog kapitala

bull povezuju poduzetnike osnivanjem novih i razvojem postojeih zadruga te poma`u funkcioniranje cijelog zadru`nog sustava

bull razvijaju obrtnitvo posebno u unaprje|enju obrazo-vanosti i stru~nosti obrtnika

bull sufinanciraju projekte EU za mala i srednja trgova~ka drutva

U 2007 godini Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva izdvojit e

bull za projekte za podizanje konkurentnosti 29 milijuna kuna

bull za promid`bu poduzetnitva gotovo 6 milijuna kuna

bull za obrazovanje 68 milijuna kuna bull za projekte financiranja poduzetnitva ( bdquoLokalni

projekt razvoja ndash Poduzetnikldquo bdquoRegionalni jamstve-ni instrumentildquo i druge) 32 milijuna kuna

bull za zadru`no poduzetnitvo 47 milijuna kuna bull za poduzetnitvo ciljanih skupina 5 milijuna kuna bull za poduzetni~ke potporne institucije 8 milijuna

kuna bull za projekte EU za malo i srednje poduzetnitvo goto-

vo 17 milijuna kuna bull obrtnitvo gotovo 11 5 milijuna kuna

projekt bdquoinformati~ko obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore poboljati informati~ka znanja

Projekti poticanja poduzetnitva u 2007 godini

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva od ponedjeljka 2 travnja 2007 godine zapo~elo je s objavom Javnih poziva na Projekte bespovratnih poticaja temeljem Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetnitva za 2007 godinu Osigurano je 120 milijuna kuna bespovratnih poti-caja za ciljane skupine poduzetnika Informacije su dostupne i putem besplatnog info telefona 0800 234 505

obrtnika

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen centrima za poduzetnitvo ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) Hrvatskoj obrtni~koj komori podru~nim obrtni~kim komorama i udru`enjima obrtnika koji organiziraju izobrazbu za stjecanje i unapre|ivanje informati~kih kompetencija obrtnika

projekt bdquorazvoj strukovnih kola za obrtni~ka zanimanjaldquo

1 cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore unaprijediti strukovno obrazo-vanje

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma koje izvode obrazovne programe za obrtni~ka zanimanjima odre|ena Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN 8701 4705)

U Projektu ne mogu sudjelovati kole-dobitnice potpo-re u 2006 godini

projekt bdquopoduzetnitvo `enaldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u veinskom (51 i vie) privatnom vlasnitvu `ena dr`avljanki Republike Hr-vatske

Priredio Kreimir [imac

Ove su godine rokovi za prijavu krai nego

prole pa je potreb-no vrlo brzo reagirati

ukoliko jo niste ndash svi projekti zavravaju sredinom svibnja

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo `enaldquo

Cilj projekta - vee uklju~ivanje `ena u poduzetnitvo

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 12: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

22 wwwmirakulhr 2

projekt bdquopoduzetni~ki centri i regio-nalne razvojne agencijeldquo

1 cilj projektaCilj je Projekta ja~anje institucionalne podrke go-spodarskim subjektima putem regionalnih razvoj-nih agencija i poduzetni~kih centara - poduzetni~kih potpornih institucija

2 korisnici projektaKorisnici su projekta regionalne razvojne agencije poduzetni~ki i tehnoloki centri Osniva~i ovih institucija mogu biti jedinice lokal-nepodru~ne samouprave ostale institucije pravne ili fizi~ke osobe koji trebaju osigurati stru~no osoblje prostor i opremu za provedbu utvr|enih programa kao i financijska sredstva za svoje djelovanje

projekt bdquopoduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovildquo

1 Cilj projektaPomo poduzetnicima po~etnicima kroz povoljne uvje-te inkubiranja (do 5 godina) te stru~na-konzultantska pomo u tom razdoblju Isto tako cilj je stvaranje uvje-ta tj prostora sredstava i pomoi za rad novih podu-zetnika ~ija je djelatnost informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) i visoka tehnologija te novih podu-zetnika koji se bave komercijalizacijom inovacija

2 Korisnici projektaKorisnici su projekta poduzetni~ki inkubatori i tehnoloki parkovi te gospodarski subjekti koji sudje-luju u postupku komercijalizacije inovacija

projekt bdquo obrazovanje u poduzetnitvuldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquocjelo`ivotno obrazovanje obrtnikaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore poboljati strukovno obrazovanje

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen srednjim strukovnim kola-ma i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim pri-vatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima (Narodne novine br 8701 4705) izvode prekvalifikacije pripreme za po-laganje pomoni~kog ispita majstorskog ispita ispi-ta o stru~noj osposobljenosti organiziraju stru~no usavravanje majstora i nastavnika organiziraju te~ajeve za stjecanje znanja o pou~avanju nau~nika

projekt bdquopoticaji obrtnicima i trgova~kim drutvima ndash izvoetha~ima prakti~ne nastave ldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz bespovratne potpore potaknuti obrtnike i trgova~ka drutva na primanje nau~nika na praksu

2 Korisnici projektaProjekt je namijenjen obrtnicima i trgova~kim drutvima u ~ijim se radionicama i pogonima izvodi prakti~na nastava za u~enike srednjih strukovnih kola koji se koluju za obrtni~ka zanimanja

projekt bdquoklasteri ndash udru`ivanjem do uspjehaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje udru`ivanja gospodarskih subjekata u svrhu nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili drugih ugovornih oblika klastera s ci-ljem vieg stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formiranih

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava gospodarsko interesna udru`enja doo ili dd odnosno pravni predstavnik udru`enja klaster manager lider subjekt i sl

projekt bdquo nova zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta razvoj zadru`nog poduzetnitva i kva-litativno poveanje broja zadruga i zadrugara

2 Korisnici sredstava

Korisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osno-vane tijekom 2006 i 2007 godine koje imaju najmanje sedam zadrugara i upisane su u evidenciju zadruga Hr-vatskog saveza zadruga osim zadruga koje obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljopri-vrednu proizvodnju i ribarstvo Zadruge koje su ostvarile poticajna sredstva po Projek-tu bdquoNova zadrugaldquo za 2006 godinu mogu biti kori-snici po ovom Projektu samo za mjere za koje nisu ostvarile poticaj

projekt bdquokonkurentna zadrugaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta potaknuti povezivanje malih proizvo|a~a u zadruge i stvaranje konkurentnog zadru`nog proizvoda

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu zadruge osim zadruga koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara prete`ito obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju i ribarstvo a koje kumulativno ispunjavaju sljedee uvjetebull ostvaruju pozitivne poslovne rezultatebull imaju najmanje sedam zadrugara i tri zaposlenabull uskla|ene su sa Zakonom o izmjenama i dopu-

nama Zakona o zadrugama (Narodne novine br 122002)

bull upisane su u evidenciju zadruga Hrvatskog saveza zadruga

bull nemaju nepodmirenih obveza prema dr`avibull uredno su opravdala koritenje potpora iz prethod-

nih godina

Na zadruge osnovane nakon stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama ne odnosi se uvjet 3 ove to~ke

Prednost pri odobravanju potpore imaju zadruge koje prete`ito obavljaju ili veina zadrugara obavlja proizvodnu djelatnost te one koje nisu bile korisnice potpore po projektu ldquoRazvoj zadrugarstvardquo za 2006 godinu

projekt bdquopoduzetnitvo ciljnih skupi-naldquo1 Cilj projektaCilj je Projekta vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupi-na (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

2 korisnici projektaKorisnici su Projekta mala i srednja trgova~ka drutva obrti zadruge i ustanove u 100 privatnom

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

Projekt bdquoPoduzetnitvo ciljnih skupinaldquo

Cilj projekta - vee i lake uklju~ivanje ciljnih skupina (mladi po~etnici i invalidi) u poduzetnitvo

Projekt bdquoKlasteri ndash udru`ivanjem do

uspjehaldquo

Cilj projekta - poticanje udru`ivanja gospodar-skih subjekata u svrhu

nastajanja gospodarsko interesnih udru`enja ili

drugih ugovornih oblika klastera s ciljem vieg

stupnja finalizacije zajedni~kog proizvoda te poticanje ve formi-

ranih

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 13: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

2 2wwwmirakulhr

lon~armlinarpear (izrada i slaganje kerami~kih pei)pismoslikarpostolar (ru~na izrada i popravak obue)remenarrestauriranje i ru~na izrada namjetajastaklarsvjear medi~ar licitartesartokartkanje na tkala~kom stanuurar (isklju~ivo odr`avanje i popravci)u`arvlasuljarizrada suvenira na tradicionalni na~inkroja~ (ivanje po mjeri popravci odjee)

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama pru`ajui usluge od-nosno stvarajui finalni proizvod tradicijskog obrtaKorisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquostipendiranje u~enika u defici-tarnim zanimanjimaldquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provedbom ovog Projekta `eli kroz be-spovratne potpore potaknuti u~enike na kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen u~enicima koji se u kolskoj go-dini 20072008 u srednjim strukovnim kolama ko-luju za obrtni~ka zanimanja koja su ovim Projektom odre|ena kao deficitarna- konobar kroja~ autoelektri~ar pediker bravar zidar

autolakirer mesar limar alatni~ar tesar slasti~ar dimnja~ar mehani~ar poljoprivrednih strojeva lje-va~ brodomehani~ar tapetar klesar krovopokriva~ mlinar drvotokar graditelj brodova klobu~ar kotlar kova~ krznar mljekar obuar precizni mehani~ar opti~ar pukar urar

kao i za druga obrtni~ka zanimanja koja na svom podru~ju podru~na obrtni~ka komora i podru~na slu`ba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje odrede kao deficitarna

projekt bdquoizgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regio-nalne) samouprave za 2007 godinuldquo

Projekt bdquoStipendiranje u~enika u deficitarnim

zanimanjimaldquo

Cilj projekta - kroz bespovratne potpore potaknuti u~enike na

kolovanje za rad u obrtni~kim zanimanjima

vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske i to ciljnih skupina po~etnici mladi i invalidi

projekt bdquotradicijski obrtildquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja tra-dicionalnih obrtni~kih djelatnosti

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvaba~varbakrokotlar~etkardimnja~arkiobranarkitni~arklobu~arknjigove`akoara~ izrada predmeta od slame i pruakova~krovopokriva~krznar

postupaka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvodaPod pojmom nove tehnologije podrazumijeva se unaprje|enje tehnolokih procesa s ciljem poveanja kvalitete proizvodnosti rada sigurnosti na radu i zatite okolia Ostvaruje se instaliranjem nove opre-me ili njenih dijelova iili poboljanjem u vo|enju tehnolokog procesa

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquou~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeeldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta stvaranje pozitivnog odnosa u~enika prema radu i pozitivne poduzetni~ke klime u kolama

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu ldquou~eni~ke za-drugerdquo osnovnih i srednjih kola i ldquou~eni~ka poduzeardquo u srednjim kolama koje u specijaliziranim progra-mima uvode u~enike u poduzetnitvo simulirajui osnivanje i rad poduzea (vje`bovne tvrtke) u svojim kolama

Korisnici sredstava ne mogu biti ldquou~eni~ke zadrugerdquo i ldquou~eni~ka poduzeardquo koje su ostvarile pravo na po-ticaj prema Projektu ldquoU~eni~ka zadruga i u~eni~ko poduzeerdquo za 2006 godinu

1 Cilj projektaIzgradnja poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (u nastavku JLPS) u cilju stvaranja preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i otvaranja novih radnih mjesta 2 korisnici projektaJedinice lokalne i podru~ne samouprave (`upanije gradovi i opine) koje ispunjavaju kriterije iz ovog Projekta

projekt bdquoinovacije i inovacijsko proi-zvodni klasterldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje inovatorstva tj vie inovacija i br`a komercijalizacija inovacija Projekt se temelji na poticanju primjene hrvatskog inovatorstva u stvaranju proizvoda za tr`ite kroz potpore inovatorima Inova-cija podrazumijeva svako o`ivotvorenje novih ideja i primjenu novih rjeenja procesa i postupaka prema komercijalnoj primjeni u proizvod ili uslugu

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su

a) inovatori ndash fizi~ke osobe ~ije je prebivalite na podru~ju Republike Hrvatske

b) gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge ~ije je sjedite na podru~ju Repu-blike Hrvatske

projekt bdquokonkurentna proizvodnjaldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticanje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih

Projekt bdquoKonkurentna proizvodnjaldquo

Cilj projekta - poti-canje proizvodnje i konkurentnosti proizvoda uvo|enjem novih tehnologija i tehnolokih postu-paka unaprje|enjem postojeih tehnologija i tehnolokih postupaka i razvoj novih proizvoda

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 14: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

2 27

projekt bdquodokvalifikacije i prekvalifika-cije u obrtnitvuldquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta br`e zapoljavanje i samozapoljavanje te uskla|ivanje kvalifikacijske strukture radno sposob-nih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen osobama koje su u 2006 i 2007 godinia) polo`ile ispit o stru~noj osposobljenosti ~ije je po-

laganje propisano odredbama Zakona o obrtu (NN br 4903-pro~ieni tekst) ili Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN br 17804) te su u Obrt-ni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugo-vor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

b) polo`ile majstorski ispit pred komisijom Hrva-tske obrtni~ke komore za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s

ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su polo`ile ispit

c) zaklju~ile ugovor o prekvalifikaciji prema verificira-nim programima prekvalifikacije s ustanovama za obrazovanje odraslih te su upisale obavljanje obrta u Obrtni registar ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za djelatnost za koju su se prekvalificirale

d) polo`ile pomoni~kizavrni ispit za zanimanja iz Pravilnika o vezanim i povlatenim obrtima i na~inu izdavanja povlastica (NN br 8701 4705) te su u Obrtni registar upisale obavljanje obrta ili su u registru Trgova~kog suda upisale drutvo s ograni~enom odgovornou ili su s poslodavcem zaklju~ile ugovor o radu na neodre|eno vrijeme za obavljanje poslova za koje su polo`ile ispit

e) U Projektu mogu sudjelovati i poslodavci koji na prekvalifikaciju ili na polaganje ispita o stru~noj osposobljenosti majstorskog pomoni~kog i zavrnog ispita upuuju svoje zaposlenike

projekt bdquoumjetni~ki obrtirdquo

1 Cilj projektaSukladno Programu poticaja malog i srednjeg poduzetnitva Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva provodi ovaj projekt u cilju razvoja umjetni~kih obrta

2 korisnici projektaProjekt je namijenjen poticanju sljedeih obrtni~kih djelatnosti kao i ostalih ovdje nenavedenih a na osno-vu odluke Povjerenstvakamenoklesarpuhanje staklabruenje stakla kristalaizrada vitrajalijevanje ndash odljevi umjetni~kih predmetapukar ndash izrada i popravak unikatnog oru`jarestauriranje (zgrada namjetaja i dr ) graditelj glazbala popravak i uga|anjezlatovez i ~ipkarstvoizrada i restauriranje narodnih nonjizlatar ndash filigranistru~no kovanje - umjetni~ka bravarija

Navedene se djelatnosti obavljaju prete`itim udjelom ru~nog rada u manjim serijama stvarajui finalni proizvod umjetni~kog obrta

Korisnici su poticaja po ovom projektu obrti i trgova~ka drutva koja obavljaju djelatnost na obrtni~ki na~in hrvatski dr`avljani s prebivalitem na podru~ju Re-publike Hrvatske koji pozitivno posluju najmanje 12 mjeseci

projekt bdquoo~uvanje obrtni~ke tradicijebdquo

1 Cilj projektaCilj je projekta o~uvanje tradicijskih obrtni~kih djelat-nosti zatita kulturnog naslije|a i gospodarskih vrijed-nosti Republike Hrvatske

2 korisnici projektaNa projekt se mogu prijaviti institucije (ustanove udru-ge) i gospodarski subjekti registrirani u Republici Hrva-tskoj koji posluju najmanje godinu dana

projekt bdquotehni~ko uskla|ivanjeldquo

1 Cilj projektaStvaranje povoljnijih uvjeta za uvo|enje sustava upra-vljanja kvalitetom i okoliem certificiranje sukladno-sti proizvoda prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (CE-oznaka) stjecanje prava uporabe znaka izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta te hrvatski oto~ni proizvod i drugo s ciljem poveanja konkurent-nosti proizvoda na inozemnom i domaem tr`itu

2 Korisnici sredstavaKorisnici su sredstava po ovom Projektu proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i srednja trgova~ka drutva i zadruge te gospodarski subjekti koji pru`aju

usluge usko vezane uz proizvodnju koji pozitivno po-sluju ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrvatske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

projekt bdquomarketinke aktivnostildquo

1 Cilj projektaCilj je Projekta poticajnim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konkurent-nost proizvoda i usluga

2 Korisnici sredstavaKorisnici sredstava po ovom Projektu su1 Proizvodni gospodarski subjekti obrti mala i sre-

dnja trgova~ka drutva i zadruge koji pozitivno po-sluju i ~ije je sjedite na podru~ju Republike Hrva-tske a nalaze se u 100-tnom privatnom vlasnitvu dr`avljana Republike Hrvatske te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre|eno vrijeme (osim poduzetnika po~etnika)

2 Jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samoupra-ve asocijacije inovatora Hrvatska zajednica tehni~ke kulture Hrvatski savez zadruga Hrvatska obrtni~ka komora Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski di-zajnerski centar

Projekt bdquoUmjetni~ki obrtirdquo

Cilj projekta - razvoj umjetni~kih obrta

Projekt bdquoMarketinke aktivnostildquo

Cilj projekta - poticaj-nim mjerama stvarati marketinki pristup upravljanja tvrtkom a time poveati konku-rentnost proizvoda i usluga

Poduzetni~ki info pultPoduzetni~ki info pult

wwwmirakulhr

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 15: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

2 wwwmirakulhr 2

Nastavak rasta cijena dionica i u travnju

Kraj mjeseca bio je obilje`en objavom kvartalnih financijskih izvjetaja Kompanije iz prve i JDD ko-tacije rezultate poslovanja trebale su dostaviti do kraja mjeseca a konsolidirana financijska izvjea trebaju biti dostavljena do sredine svibnja Generalno gledajui do sada objavljeni rezultati ulijevaju optimizam Na mjese~noj je razini CROBEX indeks oja~ao za 85

Iznimne kvartalne rezultate poslovanja objavila je gra|evinska kompanija Viadukt Kvartalno je prodaja porasla za 858 dok su istodobno operativni trokovi porasli za 156 Posljedi~no EBIT je porastao s -581 milijun kuna na 517 milijuna kuna a EBITDA s -469 milijuna kuna na 639 milijuna kuna Neto gubitak od -597 milijuna kuna u prvom kvartalu 2006 godine pretvoren je u neto dobit od 471 milijun kuna S 142 milijarde kuna prihoda Viadukt je najvea kotirana gra|evinska kompanija u Hrvatskoj Kompanija je spe-cijalizirana za izgradnju betonskih viadukata mostova podvo`njaka i tunela U kompaniji je zaposleno 1995 radnika Viaduktova vlasni~ka struktura koja se sastoji od malih dioni~ara ~ini Viadukt atraktivnom metom za preuzimanje U mjesec je dana cijena dionice Viadukta porasla za 759

Mo`e se rei da je proli mjesec bio dobar za dioni-ce gra|evinskog sektora Osim ve spomenutog Via-dukta zna~ajne poraste cijena ostvarile su i dionice Poduzea za ceste Split Ingre i Tehnike ~ije su cije-ne redom porasle za 314 615 i 149 Jedna od kompanija koja je objavila ohrabrujue kvartalne rezultate poslovanja je i poljoprivredno prehrambena kompanija Kutjevo koja je izvijestila o poveanju pro-daje od 947 S vie od 4 milijuna dionica prehram-beno poljoprivredni holding Bo`jakovina veinski je vlasnik Kutjeva Prema tekuoj tr`inoj cijeni Kutjeva vrijednost Bo`jakovina udjela u Kutjevu iznosi 500 milijuna kuna dok tr`ina kapitalizacija Bo`jakovine

iznosi 2563 milijuna kuna Cijena dionice Bo`jakovine u mjesec je dana porasla za 689

Aktivno trgovanje i porast cijene bilje`i i holding kompanija Kon~ar te dvije kompanije iz tog susta-va Kon~ar distributivni i specijalni transformatori te Kon~ar elektri~ni aparati srednjeg napona Uzrok tomu le`i vjerojatno u ~injenici da je KODT objavio izvrsne rezultate poslovanja koji potvr|uju nastavak iznimnog trenda rasta zapo~etog u treem kvartalu 2006 godi-ne dok je KOSN najavio isplatu dividende u iznosu od 1467 kuna po dionici to uz zaklju~nu cijenu dionice od petka daje dividendni prinos od 67

Brodarska kompanija Atlantska plovidba preuzela je u brodogradilitu Kraljevica novi brod To je blizanac brodu Mokoica koji je Atlantskoj plovidbi proizvelo isto brodogradilite u prosincu prole godine Glavne su karakteristike broda du`ina 6710m irina 1240m visina (popre~na) 610m DWT 1650mt kapacitet za 102 kontejnera (44 ispod palube i 58 na palubi) Bolje od o~ekivanja kvartalne rezultate poslovanja objavio je operator naftovoda Janaf Kvartalno je prodaja porasla za 194 dok su istodobno operativni trokovi pora-sli za 92 Posljedi~no EBIT je porastao za 801 a EBITDA za 239 Unato~ ovom poboljanju pro-fitabilnosti usporedna grupa kompanija ukazuje na relativno visoku cijenu dionice Janafa prema svim pokazateljima osim omjera cijene i knjigovodstvene vrijednosti dionice

Osim dionica kompa-nija koje su dostavile

financijska izvjea koja nisu bila u skladu s

o~ekivanjima mjesec je obilje`ila novouvrtena

dionica Jadranskog osiguranja kojom je ostvaren promet od 1867 milijuna kuna

Zabilje`ena je i znatna oscilacija cijene ove dio-

nice od 7000 ndash 11184 kuna odnosno od 60

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 16: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

Poslovni ru~kovi

Nastojte izbjei zapo~injanje razgovora o poslu ~im sjednete za stol Ugodan razgovor o privatnim temama svakako e vas i vaeg gosta opustiti i omoguiti daljnji razgovor u oputenoj atmosferi U nekim se prilikama savjetuje ne zapo~eti s poslovnim temama sve dok jelo ne bude servirano na stol dok se s druge strane predla`e (ovisno o vremenu kojeg imate na ra-spolaganju) da poslovni razgovori mogu zapo~eti 5-10 minuta nakon to ste doli Me|utim ukoliko se dobro poznajete s osobom koja je s vama na ru~ku i ~esto ste u kontaktu svakako mo`ete odmah zapo~eti razgovor

Nikada nemojte puiti i naru~ivati alkoholna pia ukoliko va gost to ne u~ini prvi Dok jedete nastojte izbjegavati imati puna usta hrane to vam mo`e onemoguiti davanje odgovora na pitanje koje vam sugovornik mo`e postaviti Neki dan sam se nala u takvoj situaciji da nisam bila u prilici odgovoriti od-mah a tiina ~ekanje i gledanje u mene dok pro`va~em ipak me malo dovelo u neugodnu situaciju Jedite pola-gano potivajui pravila poslu`ivanja i uporabe pribo-ra (o navedenom u nastavku teksta) Pa`nju usmjerite prvenstveno na razgovor a onda na hranu

Osoblje Razo~aravajue je i poni`avajue objedovati s nekim tko je grub i nekulturan prema osoblju koje poslu`uje To svakako ne zna~i da prihvatite pojesti pogrjeno do-

neseno jelo ali morate biti uljudni sa svakim s kim ste u kontaktu te nastojati rijeiti nesporazum mirnim to-nom Arogancija i grubost prema osoblju otkriva vae ponaanje i svakako e biti loa poruka vaem partne-ru jer ete se tako ponaati i tijekom potekoa koje nastaju tijekom vaeg odnosa

Pružite neo~ekivanu pažnju svom gostuNe zapo~injite s jelom dok va gost ne da znak ili mig za po~etak i nastojte ne naputati stol dok jelo nije

Kada pozivate svoje partnere na ru~ak

uvijek im ponudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se

sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju

nastojte odabrati resto-ran kojeg poznajete

Poslovni ljudi ~esto imaju potrebu za pozivanjem na poslovni ru~ak svojih partnera ili je uzvanik neko-ga od njih No jesmo li uistinu svjesni svrhe po-stojanja tog obi~aja i mogunosti koje nam on nudi za unaprje|ivanje poslovanja Nastojat emo vam predlo`iti neke od korisnih savjeta koji opravdavaju tezu da je uspjean poslovni ru~ak vrjedniji za va po-sao od tri odvojena sastanka u uredu ukoliko se koristi pravilno

Koliko ste puta ~uli kako su vai kolege ili partneri zaklju~ili iznimno dobar ugovor za njihovo poslo-vanje u oputenoj atmosferi na nekom od poslovnih ru~kova Bilo da se radi o sastanku s klijentima da zaklju~ite prodaju proanalizirate vau poslovnu su-radnju i napravite planove za dalje ili se sastanete s vaim zaposlenicima izvan ureda u kojem ste svakod-nevno sastanak u restoranu mo`e vam biti u~inkovitiji za ostvarivanje cilja Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate daleko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Stoga vam naglaavamo detalje kojih trebate biti svje-sni prilikom sljedeeg poslovnog ru~ka

Izbor restorana Kada pozivate svoje partnere na ru~ak uvijek im po-nudite da oni odaberu restoran i vrijeme kada ete se sastati Ukoliko oni ne izraze posebnu `elju nastojte odabrati restoran kojeg poznajete Nastojte svakako izbjei glasna mjesta i mjesta u kojima ima gu`ve jer e to omesti vau konverzaciju Izbor restorana go-vori o tome koliko cijenite svog partnera Odaberite svakako restoran dobrog imena za koji se zna i nastojte izbjei kuhinju za koju niste sigurni da e se svidjeti vaem partneru (meksi~ku indijsku talijansku i sl)

Provjera dan ranije i plaanjeUkoliko ste poslovni ru~ak dogovorili nekoliko dana ranije uvijek nazovite svog partnera dan prije sastanka kako biste potvrdili vrijeme i mjesto nala`enja To e vam omoguiti izbjegavanje eventualnih nesporazuma Ukoliko vi pozivate na ru~ak svakako ste obvezni platiti ra~un Ukoliko va partner insistira platiti ne smijete na navedeno pristati Lijepa je gesta prema partneru i plaanje parkinga taksija ili sli~nih trokova koji su u svezi s vaim sastankom

U restoranuKada do|ete u restoran nastojte odabrati mje-sto udaljeno od vrata podalje od anka kuhinjskog i toaletnog prostora Navedno e vam omoguiti odr`avanje ugodne atmosfere

wwwmirakulhr 1

Ukoliko pravilno postavite karte prilikom poslovnog ru~ka prilike koje imate da-leko su vrjednije od cijene koju ete platiti Odueviti partnera dobrim manirima i otmjenou mo`e rezultirati daleko vie od ponude realizacije ili suradnje koju o~ekujte ili ste planirali dok manjak usredoto~enosti i pribranosti za stolom mo`e zna~iti proputenu priliku

Priredila Vedrana Tomaševi

0

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 17: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

2

odneseno ukoliko nemate stvarne potrebe Mobilnim telefonima svakako isklju~ite zvonjenje prilikom sje-danja za stol i ne javljate se Ukoliko neodgodivo mo-rate prihvatiti poziv ispri~ajte se te se udaljite od stola i uspostavite razgovor Va gost nije tu da bi sluao vae telefonske pozive i ima ograni~eno vrijeme koje je odlu~io provesti s vama

Standardi za stolomNapitak `lica i no` trebaju se nalaziti s vae desne strane vilica i kruh s lijeve strane Ukoliko postoji vie od jednog pribora za jelo po~nite ga koristi izvana prema unutra Nastojte ne naru~ivati velike sendvi~e s kobasicama ili sli~an obrok kojim mo`ete zapralja-ti sebe i stol Tako|er izbjegavajte naru~ivanje skupih jela ukoliko vi ne plaate ra~un

Postoji nepisani kodeks dobrih poslovnih manira koji definira me|usobno ponaanje pojedinca i organiza-cija da bi radili efikasno i ostvarili profit uspostavili i odr`avali uspjene i dugoro~ne poslovne veze te tako poveali vlastite mogunosti razvoja i ekspanzije Nije teko savladati pravila lijepih manira za to je potreb-no malo vremena i `elje za konfrontacijom s vlastitim ponaanjem Dobri poslovni maniri u sutini predsta-vljaju komercijalnu primjenu ljudskog ponaanja Svi znamo da odre|eni obi~aji i ponaanja nisu prihvatljivi u svim zemljama stoga vam navodimo neke zanimlji-vosti i napomene ukoliko se na|ete u prilici objedovati u inozemstvu

AmerikaPrilikom posjeta sigurno ete biti pozvani na ru~ak ~ak postoji i mogunost poziva na doru~ak to nije uobi~ajeno u Europi Kada stigne predjelo zapo~nite razgovor o poslu Amerikanci o~ekuju brze i konkret-ne informacije stoga se nemojte dugo zadr`avati na detaljima prije razgovora smislite to ete rei i to `elite postii

TurskaIako su Turci poznati kao sjajni domani pripazite da

na poslovnom ru~ku naru~ite ~aj sok ili mineralnu vodu budui da oni ne piju alkohol Obi~aji u Turskoj nala`u da se bez obzira na vae vrijeme zadr`avanja o~ekuje revanizam odnosno va poziv na ru~ak kao i da domainu donesete neki dar Turci vrlo ~esto ne naru~uje cjelokupan obrok odjednom ve odabiru nakon predjela sljedee jelo

FrancuskaOno to e vam Francuzi zamjeriti jest da prebrzo i povrno planirate ru~ak te ukoliko s poslovnim te-mama krenete prije deserta Obi~aji govore da Fran-cuzi u prosjeku najdu`e objeduju od svih europskih naroda te ~esto nastavljaju dru`enje s ljudima i izvan restorana u kojem su objedovali

ItalijaPoziv se na poslovni ru~ak nikada ne odbija i u tom slu~aju valja odvojiti dva do tri sata ponekad i du`e Talijani su poznati kao dobri domaini Osim poslov-nih ru~kova ne odbija se ni poziv na espresso kavu uz cigare koje Talijani obo`avaju

Njema~kaVeliku se pozornost pridaje zvani~noj zdravici od koje Nijemci naprave ~itavu ceremoniju Bit je u prvilnom i podu`em podizanju ~aa blagom naklonu glave i gle-danjem u o~i osobi s kojom se nazdravlja

wwwmirakulhr

Tema broja Tema broja

Restoran i catering Karaka

Restoran Karaka tijekom posljednjih dviju godina postao je jedno od omiljenih odredita Osje~ana u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom Iako smjeten u ju`nom dijelu grada u okru`enju zbog kojega su mnogi sumnjali u uspjeh poslovnog poduhvata izrastao je u mjesto prepoznatljivo po kvaliteti bogate ponude

Uz uobi~ajenu ponudu svje`e pripremljene hrane te vrhunsku uslugu u ~emu je uistinu mogue u`ivati u ugodnom ambijentu restorana Karaka je posta-la pouzdan partner brojnih tvrtaka koje svoje goste i poslovne partnere `ele po~astiti u vlastitim poslovnim prostorima ali im istovremeno ponuditi vrhun-sku kvalitetu Osim tradicionalnog menua nude veliki i raznovrstan menu prilago|en prehrambenim navikama

Uz restoran i standardnu dostavu Karaka nudi i sve popularniju uslugu caterin-ga Restoran ldquoKarakardquo kao i catering ima osoblje s iskustvom i talentom Veliku pozornost posveuju svakom detalju od izbora samo najboljih i najsvje`ijih na-mirnica pomnog planiranja najboljih kuhara i profesionalnog osoblja atrakti-vne prezentacije do vrhunske usluge i organizacije Na njihovu pomo klijenti mogu ra~unati i u smislu same organizacije najrazli~itijih sve~anosti

Restoran Kormoran ndash izvrsna hrana u prirodnom ambijentu

Restoran Kormoran smjeten je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit u potpuno o~uvanom prirodnom ambijentu i od 1 svibnja predstavlja se u novom renovi-ranom ruhu

Prostrana terasa velik park sa stazama za etnju i zelene povrine za igru dje-ce savreno se nadopunjuju s vrhunskom ponudom baranjskih gastronomskih specijaliteta Za potpuni u`itak preporu~ujemo specijalitete kue fi paprika s domaim rezancima arana u raljama arana na baranjski te specijalitete od divlja~i Adresa restorana Kormoran Podunavlje bb tel 00 1 7 0

Restoran ldquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek

Ukoliko `elite u`ivati u jelu okru`eni `ivopisnim slikama Zimske luke i prostranih baranjskih ravnica svakako posjetite i restoran bdquoZimska lukardquo u sklopu Hotela Osijek Restoran nudi jela autenti~ne slavonske odnosno tradicionalne hrvatske kuhinje kombinirajui okuse s elementima egzoti~nih internacionalnih delicija Za potpun do`ivljaj rado e vam i stru~no preporu~iti vina iz bogate vinoteke pomno odabranih hrvatskih sorta Prozra~an i skladan ambijent svaki e trenu-tak pretvoriti u poseban do`ivljaj U restoran mo`ete ui izravno s promenade sa zapadne strane hotela

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 18: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

wwwmirakulhr

Koje vino ide uz koje jelo Kao aperitiv uobi~ajeno je poslu`iti suhi pjenuac ampanjac (francuski slatki) poluslatki pjenuac bijelo suho iili slatko vino cherry porto bermet ili proek

Uz predjela hladetine i namaze neete pogrijeiti poslu`ite li bijelo vino ovih karakteristika suho polu-suho lagano slatko

Jela na bazi ribe tako|er idu uz bijela vina ona suha i ljupka te pjenuce tako|er suhe

Suhomesnati proizvodi poslu`uju se zajedno s roze svijetlim i suhim vinima ali ni bijelo suho vino nije lo izbor

Guste juhe ri`ota s umakom od riba ili mesnim umakom uglavnom prate bijela suha vina zatim roze i mlada crna vina

Ribe pe~ene na ra`nju i rotilju te rakovi koljke i ka-vijar obvezno idu uz jaka bijela i crna vina suhi bijeli pjenuac ili bijela aromati~na vina

Kada je rije~ o mesu bijelo meso i ono lagano ispe~eno na rotilju upotpunjuje se s bijelim suhim i crnim suhim mladim vinom Ukoliko se radi o tamnom mesu domaoj i lovnoj divlja~i neizbje`na su izrazito puna i jaka stara robusna vina

Velike razlike u odabiru vina su u kombinacijama tje-stenine i sira Mekane tjestenine sa sirom zahtijevaju rose i crno mlado vino dok se tvrda tjestenina sa si-rom ribanim ili uzavrelim poslu`uje u kombinaciji s crnim starim robusnim vinom

Deserti uglavnom idu prema izboru slatkih likerskih i pjenuavih vina Ukoliko se radi o vou bijelo slatko pjenuac i likersko rose neizbje`an su izbor Uz voe se poslu`uju i slatki bermet te likersko crno staro slatko vino

Kola~i i sladoled idu dobro u kombinaciji sa specijalnim likerskim vinima polusuhim pjenucima i aromati~nim slatkim vinima Suhe slastice one bez ~okolade dobro podnose pjenuce starijeg godita bijela slatka i polu-slatka vina te cherry porto ili proek UN dijeta na svakodnevnom meniju restorana KarakaUN dijeta postala je sve ~ea tema razgovora uz ka-vicu u slavonskoj metropoli Ljeto je sve bli`e i mnogi se pokuavaju rijeiti kilograma nakupljenih tijekom zime Budui da je rije~ o dijeti koja podrazumijeva re-lativno strog re`im prehrane nisu rijetki oni koji zbog tempa `ivota nisu u mogunosti organizirati svakod-nevnu prehranu u skladu sa strogim pravilima ove po-

pularne dijete Rjeenje im nudi restoran Karaka koji je uveo poseban menu UN dijeta u svoju standardnu ponudu

Kako ste doli na ovu uistinu neuobi~ajenu idejuOsobno sam bio na UN dijeti i smravio 18 kilograma Zadovoljan sam rezultatima dijete ali sam tijekom po-sljednjih mjeseci u razgovoru s prijateljima i poslov-nim suradnicima koji su pokuali na isti na~in rijeiti problem vika kilograma zaklju~io kako je najvei problem veini njih priprema odgovarajuih obroka Tijekom 90 dana dijete izmjenjuju se ~etiri dana s ob-zirom na to koju vrstu namirnica kombinirate Dijeta zapo~inje bdquoproteinskim danomldquo slijedi bdquokrobni danldquo zatim bdquodan ugljikohidrataldquo a nakon bdquovonog danaldquo ponovno slijedi bdquoproteinski danldquo Svi pokuavaju ali zbog nedostatka vremena za pripremu obroka vrlo brzo odustaju od ovakvog re`ima prehrane U njima sam prepoznao svoje goste Danas tako imamo ~etiri razli~ita menija za svaki dan dijete a nai gosti mogu odabrati izme|u nekoliko razli~itih obroka sastavljenih od laquodoputenihlaquo namirnica UN dijeta meni mo`e se naru~iti u restoranu Karaka ali i putem nae dostave

S vremenom ste postali prepoznatljivi po usluzi cate-ringa Kako su Osje~ani prihvatili ovu uslugu odnosno je li ona jo uvijek rezervirana za poslovne krugovePoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzdane part-nere te catering toga tipa danas iznimno dobro kotira Uz ~itav niz uspjeno odra|enih domjenaka najvei koji smo do sada odradili jest bo`ini domjenak Hypo banke za oko 700 ljudi No ljudi privatno jo uvijek nemaju povjerenja u catering unato~ ~injenici kako bi im upravo ovakva usluga mogla uljepati i pojed-nostaviti najrazli~itija okupljanja i proslave Na taj na~in rjeavaju problem planiranja objeda nabave na-mirnica kuhanja i pripremanja jela aran`iranja jela i

postavljanja stolova te na kraju pranja lonaca zdjela tanjura i ~aa Usluge cjelovite izvedbe cateringa nai-me prote`u se do visina koje prate i najistan~anije ukuse pru`ajui udobnost podr`avajui raspolo`enje i pridonosei presti`nosti povodom vaeg doga|aja Bilo da se radi o privatnoj ili poslovnoj prigodi banketu domjenku promociji kongresu seminaru poslovnom sastanku vjen~anju ro|endanu obljetnici pikniku uz rijeku ili bilo kojoj drugoj prigodi ili proslaviCatering Karaka mo`e svojim klijentima pomoi da se taj doga|aj pretvori u nezaboravni gastronomski i estetski u`itak

Tema broja Tema broja

ldquoPoslovni su nas klijenti prepoznali kao pouzda-ne partnere te catering toga tipa danas iznim-no dobro kotirardquo ka`e Kreimir Kuna suvlasnik Karake

i slavonci mijenjaju prehrambene navike

Slavonci su poznati po svojim gurmanskim sklonostima no posljednjih godina sve je izra`eniji trend pomnog odabira hrane i na~ina pripremanja ne bi li se istovremeno udovoljilo `eljama istan~anih ukusa te potrebama organizma za to je mogue zdravijim obrokom

Kako doznajemo u restoranu Karaka njihovi gosti uglavnom nisu skloni ekspe-rimentiranju i krajnostima pri odabiru hrane Nisu skloni isprobavanju novih kombinacija hrane i za~ine te izletima u nepoznato

Upravo zbog toga ~ak 0 posto obroka koje svakodnevno pripremaju ~ine jela od mesa manje ili vie lokalnoga karaktera Me|utim prednja~e jela s rotilja od mesa peradi to je u svakom slu~aju iskorak u odnosu na tradicionalnu sla-vonsku kuhinju bogatu crvenim mesom i masnoama

Navike se dakle mijenjaju ali kao konstanta ostaje ustrajnost gostiju na op-timalnom omjeru cijene i kvalitete pri ~emu na kvalitetu uz hranu utje~e i niz drugih ~imbenika od uslu`nosti osoblja brzine usluge pa do ambijenta i atmo-sfere u restoranu

10 savjeta Robin Jay autorice knjige Umjetnost po-slovnih ru~kova za uspjean poslovni ru~ak

1 ene su puno bolje od mukaraca u stvaranju u odnosa

2 Bolje je sluati svog gosta nego pri~ati Budite cijelo vrijeme spremni za ru~ak na viso-

kom nivou Nastojte imati odjeu i dodatke za ure|ivanje u svom uredu ili automobilu

Kadgod je to mogue povezite usput svoga gosta Na taj na~in imate vie vremena za upoznavanje

Vrijeme je novac Odaberite kada ete zapo~eti vau temu vodei ra~una o raspolo`ivu vremenu

Saznajte daljnje planove svoga gosta i vremenski se prilagodite

7 Isklju~ite mobilni telefon Ne ponaajte se preprijateljski Dobri se obi~aji i uljudno ponaanje pamte10 Diskretno platite ra~un

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 19: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

wwwmirakulhr 7

Cjelokupan pregled ugostiteljske ponude grada Osijeka

RESTORANI PIZZERIE

Restoran ALAS Reisnerova 12a 202-11

riblji specijaliteti

TIFFANY Vukovarska 07-

jela s rotilja

Restoran VATRENI lsquo Velebitska bb 2-110

jela ispod peke s ra`nja i rotilja

AS PIZZERIA S Radia 1 212-00

pizze lasagne pageti ndash dostava u kuu

Klub restoran WALDINGER upanijska 20-0

internacionalna i domaa kuhinja

Restoran BONUS Hrvatske Republike 1 27-17

]evapi u somunu po orginalnoj sarajevskoj recepturi

BENDEK Vukovarska 121 0-

slavonski specijaliteti - ~obanac

BIJELO-PLAVI Divaltova 71-000

specijaliteti s rotilja ndashrdquoslijedrdquo

CONFUCIUS Kapucinska 210-10

kineska kuhinja

EL PASO Zimska luka 20-00

talijanska kuhinja ndash meksi~ki ambijent

Bistro-pizzeria FRAN Ramska 1 27-777

pizze sendvi~i jela s rotilja fi ~obanac

GALIJA PIZZERIA Gornjodravska obala bb 2-00

talijanska kuhinja

GOLDEN CHICKEN Kapucinska 2 20-0

pohana piletina i krumpir

GUNDULI] BUFFET PIZZERIA upanijska 201-10

gotova jela rotilj girice

IKTUS restoran [et kardinala F [epera bb 21-01

specijaliteti s rotilja obiteljski ru~kovi nedjeljom

KONOBA JURE Splitska 1 00-102

dalmatinski specijaliteti

KOPIKA Tvr|avica bb 2-000

jela s rotilja jela po narud`bi

KR^MA ldquoJADRANrdquo Srijemska 00-7

girice pohane lignje jela s rotilja

KR^MA KOD JAVORA Donjodravska obala 1 0-0

fi-paprika jela s rotilja glazba petkom i subotom

LAGUNA CROATICA Dubrova~ka 1 -20

rije~na i morska riba internacionalna kuhinja

LAV Trg LJ Gaja 21-7

obiteljski ru~kovi fi-paprika

LIPOV HLAD PIZZERIA Trg bana Jela~ia 2 0-11

pizza rotilj tjestenina

LYRA Trg A Star~evia 202-00

tradicionalna talijanska i internacionalna kuhinja

MAARSKA RETFALA kr~ma P [andora 22 02-2

jela na `aru fi ~obanac

MAKALU PPeja~evia 2 -

2 vrsta pizza ndash dostava u kuu

McDONALDrsquoS upanijska 7 21-07

restoran brze usluge

VESNA caffe bistro Ulica Jablanova 1 27-00

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo

MUumlLLER RESTORAN Kri`aniev trg 20-770

internacionalna kuhinja

PLAVI PODRUM ^vrsni~ka 0-222

janjetina s ra`nja

SEBASTIAN pizzeria Sjenjak 70-0

pizza

MIRNA LUKA Zimska luka bb 71-

riblji restoran

KARAKA Kneza Trpimira 1 20-00

dnevno kuhana jela rotilji

MILLENIUM Kralja Petra Sva~ia 12 1-0

poslovni ru~kovi catering domjenci

STROSSMAYER Strossmayerova 1 7-

jela sa rotilja pizza ndash dostava u kuu

Restoran BISCHOF (u sklopu pansiona Strossmayer)

Strossmayerova 11 2-10

SLAVONSKA KU]A KFiringera 2 -

tradicionalna slavonska kuhinja

OLD BRIDGE PUB Kuha~eva 211-11

domaa slatka i slana jela

PREHRANA restoran Vinkova~ka ulica 2 27-

dnevna gotova jela jela ldquoa la carterdquo catering domjenci

Izvor httpwwwtzosijekhr

da hrane bit e prilago|ena razli~itim prehrambenim navikama i gastronomskim `eljama gostiju Sastojat e se od hladnoga predjela dviju vrsta juhe mesnih jela jela od tjestenine raznih vrsta salata i deserta Svi e gosti Old Bridge Puba tako dobiti priliku ru~ati u najkraem vremenu bez nepotrebnoga gubitka vre-mena za naru~ivanje ~ekanja da se hrana pripremi poslu`ivanja i sli~no

Old Bridge Pub poznat je u gradu i po organizaciji tjedana kuhinje zemalja ~ije su gastronomske navike i obi~aji u nas manje poznati Tako su Osje~ani neda-vno imali priliku u`ivati u delicijama irske kuhinje a uskoro kree ciklus dana kuhinje poznatih pivar-skih zemalja ^eke Belgije Danske Nizozemske Njema~kehellip Uz sve ovo dakako nezaobilazno je i pivo (45 vrsta)

Za one koji to jo ne znaju a vjerujemo da ih nije puno Old Bridge Pub smjeten je u starome djelu grada Ka-pacitet restorana je 120 osoba za sve vrste doga|anja (poslovni ru~kovi ve~ere domjenci)

Tema broja Tema broja

Za sve one koji stalno vode borbu s nedosta-tkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu restoran-sku ponudu obogatio i ru~kom u vidu boga-toga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e po-stavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati

bdquoNai jelovnici i ponuda u njima se mijenjaju tijekom sezona dva do tri puta u toku godine Dopunjavamo ih s novim jelima kako bi odr`ali kvalitetu i bogatstvo po-nude A la carte ponuda restorana bogata je i raznolika Sastoji se od hladnih predjela juha toplih predjela jela od tjestenine jela od ri`e i mesnih jela od piletine pu-retine teletine svinjetine i riba te salate i razli~itih sla-stica me|u kojima posebno isti~emo trukle sa umskim voem i knedle sa ljivama pripremljene od strane naih kuhara po tradicionalnoj domaoj recepturi koje nai gosti najradije odabiru Kao konkurentsku prednost istaknuo bih iznimno ugodan ambijent kvalitetnu kuhinju u kojoj se koriste namirnice prve klase uvijek od istoga dobavlja~a Sva jela pripremaju se bez indu-strijskih dodataka A uz sve to cijene uspijevamo odr`ati prihvatljivimardquo isti~e Kreimir Biloni voditelj Old Bridge Puba

Za sve one koji stalno vode borbu s nedostatkom vremena Old Bridge Pub je svoju uobi~ajenu resto-ransku ponudu obogatio i ru~kom u vidu bogatoga i raznovrsnog vedskog stola [vedski stol u OBP-u bit e postavljen svakodnevno izme|u 11 i 14 sati Ponu-

Old Bridge Pub ndash [vedski stol u stanci za ru~akOsje~ki Old Bridge Pub unato~ brojnoj konkurenciji svojom se gastronomskom ponudom uspio isprofilirati kao mjesto u`itka za mnogobrojne gurmane posebno one kojima eksperimentiranje s hranom i pomalo neuobi~ajenim kombinacijama razli~itih okusa nije strano

poslova dogovori se uz

dobar ru~ak

Kuha~eva 4 31000 Osijek tel 031 211 611 fax 031 211 613infooldbridgepub hr wwwoldbridgepubhr

95

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 20: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

wwwmirakulhr

Odnosi s kupcima - CRM

Postavlja se pitanje kako iskoristiti dinami~no informati~ko okru`enje za veu u~inkovitost marketin-ga u pojedinim tvrtkama a osobito u odnosu znakovitog unapre|enja odnosa s potroa~ima

Pie Helena ^arapi

analizu vladanja vaih klijenata i osiguravanje postoja-nog odnosa s njima CRM je postao neizostavan dio suvremenog poslovanja To je strategija poduzea koja je u sredite postavila klijenta odnosno partnera Te-melji se na integriranom upravljanju tr`item prodaji i izvo|enju usluga za klijente kao klju~nim funkcija-ma tvrtaka koje se svakodnevno susreu s klijentima i strankama Osigurava u~inkovito i mjerljivo prido-bivanje novih klijenata te pospjeuje vjernost i zado-voljstvo postojeih

Osnovni je cilj svake CRM strategije razvijanje pro-fitabilnijih odnosa s potroa~ima te mogueg kupca pretvoriti u vjernog kupca koji e na kraju biti na za-govornik koji e opet mogue kupce pretvarati u vjer-ne kupce ili ~ak nove zagovornike

Odgovor na promjenjive tr`ine prilikeNa tr`itu djeluju poslovni pritisci poput konkurencije globalizacije regulacije tr`ita te transformacije kupa-ca koji skrauju vrijeme kroz koje nam je kupac vje-ran a na je zadatak to vrijeme to vie produ`iti Kako bi se privukli i zadr`ali isplativi kupci potrebna je per-sonalizacija kupaca nadzor nad kupcima te njihovo po-vjerenje i ispunjenje o~ekivanja Nu`ne su promjene koje poti~e sve naprednija informacijska tehnologija u poduzeima u cilju razvijanja dugoro~nih odnosa sa svojim potroa~ima Svi smo svjesni ~injenice kako cijelo nae okru`enje poprima elektroni~ko obilje`je a s tim se pojavljuje i elektroni~ki marketing Marke-ting utemeljen na informati~koj tehnologiji mora biti kreativan i podlo`an stalnim promjenama zbog obilja informacija koje se u dananjim uvjetima pru`aju ko-risnicima Na suvremenom se tr`itu stalno javljaju novi izazovi u sve izra`enijim konkurentskim uvjetima s kojima se oni moraju uspjeno suo~avati O CRM-u moramo razmiljati kao o procesu koji e pomoi da se pove`u brojne informacije o potroa~ima prodaji marketinkim naporima i tr`inim trendovima Trajni odnosi s potroa~ima zahtijevaju prvenstveno sura-dnju izme|u poslovnih funkcija i organizacijskih odje-la poduzea CRM sustavi su informacijski sustavi koji omoguavaju poduzeu da ima potroa~e u `aritu svojeg interesa On nas vraa u vrijeme kada je po-stojao odnos 11 kao interaktivni proces za postizanje

optimalne ravnote`e izme|u poduzea i potroa~a kako bi se maksimizirala dobit s jedne strane te zadovoljila potreba s druge strane

Uspjena provedba CRM-aVrijednost CRM rjeenja mjeri se vremenom potreb-nim da ga prihvate zaposlenici zadu`eni za prodaju marketing i korisni~ku slu`bu odnosno oni koji e ga koristiti Uz prodaju marketing i korisni~ku slu`bu brzo fleksibilno i cijenom pristupa~no nudi rjeenje koje donosi trajna vidljiva poboljanja u svakom po-slovnom procesu omoguuje bliskije odnose s klijenti-ma i vodi tvrtku do novih razina profitabilnosti CRM propada ako ne postoji jasno definirana CRM strate-gija koja mora postaviti temelje za razumijevanje i zadovoljavanje potreba potroa~a Sr` je problema vje-rovanje veine njih da je CRM software koji e upra-vljati odnosima s klijentima umjesto sredstvo koje poma`e da svi zaposlenici tvrtke bolje mogu upravljati odnosima s klijentima

Kako se u knjizi profdrsc M Melera spominje uspjena provedba CRM-a zahtijeva posebne akcije poduzea koje se sastoje iz 4 koraka1 Identifikacija potroa~a koji su strateki zna~ajni2 Diferencijacija usluge kako bi dobili razli~it

proizvod i razli~itu uslugu ovisno o potroa~evim potrebama te kako bi bili konkurentni na tr`itu

3 Interakcija s potroa~ima u svrhu izgradnje me|usobnih odnosa putem raznih komunikacijskih tehnologija i alata

4 Prilagodba proizvoda usluga i komunikacija u svrhu zadovoljavanja potroa~a kako bi bili jedin-stveni za svakog pojedina~nog potroa~a

Prije zapo~injanja CRM-projekta preporu~ljivo je da poduzee izradi popis aktivnosti koji treba sadr`avati1 Misiju2 Ciljeve provedbe3 O~ekivanja potroa~a4 Matricu mjerenja5 [to se mo`e o~ekivati po zavretku provedbe CRM-a

mySAP CRM primjer rjeenja CRM-amySAP CRM spaja zaposlenike partnere proce-se i tehnologiju u zatvoren interakcijski ciklus te omoguava provjeru dostupnosti u stvarnom vre-menu upravljanje ugovorima fakturama i praenje narud`ba Tako|er pru`a svojstva i funkcionalnosti potrebe za marketinkim planiranjem upravljanjem poduzeima telemarketingom i segmentacijom kori-snika mySAP CRM vam doputa neprekidnu brigu o korisnicima putem svih kanala poput interakcijskog centra web-baziranih samouslu`nih aplikacija upra-vljanjem uslugama i potra`ivanjima upravljanjem terenskih usluga i postojeom bazom korisnika my-SAP CRM pokriva cjelokupni ciklus brige o korisni-cima pru`anjem svih mogunosti potrebnih za upra-vljanje marketingom prodajom uslugom analitikom terenskim aplikacijama interakcijskim centrima i e-prodajom S mySAP CRM rjeenjem mo`ete postii dugotrajan i profitabilan odnos s vaim korisnicima ldquoPomou softvera mySAP CRM mo`emo odlu~ivati o uvo|enju proizvoda na temelju detaljne analize aktual-noga stanja prodaje konkurencije trokova i cijenardquo izjavio je dr Mato Papi voditelj projekta za CRM PLIVA Hrvatska doo

S kupcima treba raditi a vrijednost jednom ste~enog povjerenja kupca dugo traje

Uspjeno upravljanje odnosima s klijentima jedna je od najva`nijih i najizazovnijih dimenzija vo|enja tvr-tke Bez odgovarajuih sustava i alata vaa se tvrtka mo`e nai u nemogunosti to~nog predvi|anja novih razvoja u poslovanju upravljanja postojeim poslov-nim prilikama i klijentima brzog pronala`enja infor-macija o prodaji i promid`bi te osiguravanja dosljedne kvalitete usluge to sve itekako utje~e na profitabil-nost poslovanja CRM (customer relationship mana-gement) ili prevedeno na hrvatski jezik upravljanje odnosima s potroa~ima strategija je koja se upotre-bljava kako bi se saznalo vie o potrebama i ponaanju potroa~a u cilju razvijanja ja~ih odnosa CRM sustavi slu`e planiranju i upravljanju procesima marketinga i prodaje te bilje`enju svih interakcija tvrtke s njezinim kupcima i dobavlja~ima Izme|u najireg marketinga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju odnosi s kupcima i u kojem se tim odno-sima upravlja

CRM je noviji pojam stvoren u vrijeme zna~ajnoga po-rasta zanimanja za neposredno kontaktiranje s kupci-ma te pojavljivanja informati~ke i komunikacijske opreme koja tako neto omoguava i podupire CRM vam omoguava automatizaciju procesa poslovanja

Izme|u najireg marketin-ga koji se obraa svima i idealnog marketinga koji

bi se obraao svakome pojedincu postoji prostor u kojem se uspostavljaju

odnosi s kupcima i u kojem se tim odnosima

upravlja

Uzroci propadanja CRM-a Postotak

Loši savjeti 1

Problemi sa softwareom 2

Nov~ani problemi 4

Nedovoljna znanja za primjenu sustava 6

Loše planiranje 12

Nerazumjevanje sustava 20

Politikainercija kompanije 22

Organizacijske promjene 27

Zakazivanje softwarea 2

Drugo 4

Poslovna znanja Poslovna znanja

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 21: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

10

Poslovna znanja

Pokretnine su u pravilu male vrijednosti rablje-

ne te ih je s obzirom na cijene nove robe

iznimno teko prodati

Problemi u svezi ovrhe na pokretninamaU Republici je Hrvatskoj u 2005 godini na Trgova~kim sudovima zaprimljeno gotovo 48000 ovrnih prijedloga Navedenoj brojci treba pribrojiti i velik broj ovrnih prije-dloga protiv fizi~kih osoba du`nika za koje je nadle`an Opinski sud U nastavku smo naveli neke od problema ovrhe na pokretninama

Pokretnine su du`nika samo jedan od predmeta ovrhe predvi|ene Ovrnim zakonom (dalje OZ) no i jedan od naj~eih a ujedno i posljednjih pokuaja naplate potra`ivanja Naime ovrsi na pokretninama pristupit e se uglavnom kada su iscrpljeni svi drugi mogui predmeti ovrhe (nov~ana potra`ivanja plae-miro-vine ra~uni kod banka dionice itd) Navedenom si-gurno pridonosi i u praksi prili~no kompliciran na~in provedbe ovrhe koji pred ovrhovoditelja stavlja izni-mno teke obveze u provedbi iste Posljednjom nove-lom Ovrnog zakona propisano je da su ovrne radnje prilikom ovrhe pokretnina zapljena oduzimanje ot-premanje povjeravanje na ~uvanje sudu ovrhovodi-telju ili treoj osobi prodaja pokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (~lanak 129 OZ-a) Va`no je napomenuti da ukoliko ovrho-voditelj u ovrnom prijedlogu ne predlo`i provo|enje svih propisanih ovrnih radnji sud ga vie nee pozi-vati na ispravak i nadopunu ovrnog prijedloga ve e prijedlog biti odba~en To naravno ne isklju~uje mogunost ovrhovoditelja da prijedlog podnese po-novno ali za sobom povla~i dodatne trokove u vidu sudskih pristojba

Trokovi ovrheTako e se u pravilu zaplijenjene i procijenjene pokret-nine povjeriti ovrhovoditelju koji je iste du`an o svom troku otpremiti odgovarajuim prijevoznim sred-stvom i osigurati za navedene pokretnine odgovarajui prostor u kojem e se ~uvati Pri tome ovrhovoditelj odgovara za oteenje ili unitenje pokretnina osim u slu~aju vis major (vie sile) Ovrhovoditelj e ujedno biti du`an i osigurati radnu snagu opremu te sve osta-lo bitno za otpremu pokretnina (u slu~aju pljenidbe stoke - hranu i vodu)

Iako je intencija zakonodavca bila vie uklju~iti i ani-mirati ovrhovoditelja u postupku ovrhe na pokretni-nama o~ito je da propisane ovrne radnje postavljaju velike prepreke pred ovrhovoditelje osobito male i srednje poduzetnike Tako e ovrhovoditelj biti izlo`en znatnim dodatnim trokovima provedbe ovrhe od najma vozila radne snage pa do skladitenja i ~uvanja zaplijenjenih pokretnina te je povrat trokova u naj-manju ruku upitan U pravilu kada se pristupi ovrsi na pokretninama radit e se o namjetaju tehnici stoci

iznimno o vozilima Navedene su pokretnine u pravilu male vrijednosti rabljene te ih je s obzirom na cijene nove robe iznimno teko prodati

Neisplativost i neizvjesnost postupkaJedno od o~itih pitanja koja se nameu jest i pitanje koje pokretnine va ovrenik ima U pravilu ovrhovo-ditelju navedeno nee biti poznato prije same pljenid-be No usprkos tome od strane suda bit ete pozvani da za ovrhu osigurate sve potrebito a to smo prethodno ve naveli S obzirom na raznolikost pokretnina (sto-ka namjetaj vozila priklju~ni strojevi) nemogue je unaprijed predvidjeti vrstu vozila potrebitu radnu snagu i ostalo nu`no za otpremanje strojeva Naravno da ne mo`ete istim vozilo prevoziti stoku namjetaj ili strojeve Tako|er navedene pokretnine ne mo`ete skladititi i ~uvati na isti na~in tj u istom prostoru Razmotrite karikiranu situaciju gdje ovrhovoditelj iz Osijeka pokua provesti ovrhu na pokretninama poslovnog partnera iz Konavala te trokove koje pri tome mo`e imati a da bi samo pokuao i to vjerojatno bezuspjeno naplatiti tra`binu

Za napomenuti je da ukoliko pokretnine ne budu pro-dane na javnim dra`bama sud obustavlja navedenu ovrhu pri ~emu e ovrhovoditelj navedene pokretni-ne vratiti ovreniku ^injenica jest da je zakonodavac pokuao poja~ati instrumente naplate potra`ivanja brojnim novelama Ovrnog zakona no isto tako ostaje ~injenica da do dananjeg dana nije na|en efikasan mo-del za ovrhu na pokretninama kao jednim od naj~eih predmeta ovrhe

Savjet ovrhovoditeljima pokuajte sve druge mogunosti naplate prije nego se odlu~ite ovriti po-kretnine du`nika Bolja je i mrava nagodba nego skup i k tome bezuspjean pokuaj naplate

Pišu Antun Emert Bruno Juri

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 22: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

2

Intervju

Iskon Internet ima dugogodinju tradiciju poslovanja s rezidencijalnim i poslovnim klijentima I danas Iskon nudi usluge Interneta i telefonije za rezidencijalne ko-risnike a sve vea pa`nja posveuje se manjim i sre-dnjim poduzeima odnosno poslovnim korisnicima O uslugama namijenjenim upravo tom segmentu kori-snika razgovarali smo s Martinom Culek direktoricom Iskonovog regionalnog ureda u Osijeku

Koja je najvea razlika izme|u poslovnih i rezidencijal-nih korisnikaPoslovni korisnici su tehnoloki zahtjevniji te prema njima imamo potpuno individualan pristup Iskonovi voditelji projekata stupaju u kontakt s korisnikom te ugovaraju sastanak s njim Na tom sastanku ispituju se korisnikove potrebe i o~ekivanja a zatim se fizi~ki pregledava postojea oprema kako bismo mogli odre-diti kakav tip usluge bi korisniku najbolje odgovarao Nakon to se korisnik odlu~i za neku od Iskonovih usluga nivo podrke koju pru`amo je vrlo visok jer korisnik u svakom trenutku mo`e kontaktirati svog voditelja projekta u Iskonu i rijeiti bilo kakav pro-blem ili nedoumicu Tako|er mnogi poslovni korisnici nakon nekog vremena odlu~uju se za rekonfigura-

cije usluge nadogradnju na ja~i paket usluge i sli~no Openito mo`emo rei da poslovni korisnici iziskuju vie vremena a neophodan je indivudalni pristup jer je svaki poslovni korisnik druga~iji

Koje su Iskonove usluga najpopularnije me|u poslov-nim korisnicimaNajpopularnije su usluge koje korisnicima nude cje-lovita rjeenja U segmentu malih i srednjih korisnika najpopularnije su usluge BIZnetDUO i IskonDUO To su Iskonove najnovije usluge koje se temelje na vlasti-toj infrastrukturi i objedinjuju brzi ADSL2+ pristup Internetu i telefonsku uslugu Takvi paketi usluga po-krivaju veinu telekomunikacijskih potreba korisnika U paketu je brzi pristup Internetu i telefonska uslu-ga sa do 4 telefonska priklju~ka odre|eni broj e-mail adresa web hosting antivirusna i antispam zatita e-maila te registracija domene korisnika

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu koja obje-dinjuje stalni pristup Internetu i telefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka To je jedinstvena i najpo-voljnija usluga stalne veze na hrvatskom tr`itu koja omoguuje simetri~nu brzinu downloada i uploada uz neograni~en Internet promet te koritenje viso-ko kvalitetne telefonske usluge uz zna~ajne utede na telefonskim razgovorima Mjese~na naknada za IskonSDSL uz koritenje telefonske usluge te brzinu priklju~ka od 1 Mbps iznosi ve 111000 kuna

[to Iskon planira ponuditi poslovnim korisnicima u budunostiNa cilj je postati najinovativniji operater na hrva-tskom tr`itu koji e prvi izlaziti s novim inovativ-nim uslugama koje e na jednom mjestu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe poslovnih korisnika Reci-mo IskonSDSL kombinacija SDSL stalne veze i tele-fonije je prva takva usluga na domaem tr`itu Po-red toga `elimo i dalje zadr`ati vodeu poziciju koju imamo na tr`itu velikih poslovih korisnika gdje su najzna~ajnije tvrtke upravo Iskonovi korisnici (Grad Osijek Osje~ko-branjska `upanija Vodovod-Osijek ito Unikom Benetton Glas Slavonije Hotel Osijek Biljemerkant Megle Saponija i brojni drugi)

Iskon nudi cjelovita telekomunikacijska rjeenjaIskon je pru`atelj telekomunikacijskih usluga nove generacije temeljenih na irokopojasnom (broadband) Internetu Cilj nam je biti telekom operater koji e na naem tr`itu prvi izlaziti s novim naprednim i inovativnim uslugama koje mogu zadovoljiti telekomunikacijske potrebe korisnika na jednom mjestu

Razgovarao Kreimir [imac

Nedavno smo ponudili IskonSDSL uslugu

koja objedinjuje stalni pristup Internetu i te-

lefonsku uslugu s do 8 telefonskih priklju~aka

i koja omoguuje simetri~nu brzinu

downloada i uploada uz neograni~en Internet

promet

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 23: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

wwwmirakulhr

AutomobiliAutoindustrija sve br`im tempom izbacuje nove i poboljane modele osobnih i gospo-darskih vozila Kako su dobri automobili va`an dio poslovne svakodnevice u nastavku smo vam nastojali izdvojiti neke atraktivne i aktualne modele

Priredio Jano Giber

golf v pacificprilika koja se ne proputa

O golfu pete generacije ne treba puno govoriti dovolj-no je rei da je po ovom modelu i sama klasa dobila ime te da se radi o jednom od najcjenjenijih automobi-la na podru~ju Hrvatske

Ovaj dobro nam poznati model nedavno je do`ivio proizvodnju svog 25-milijunskog primjerka to doista nije mala stvar Povodom toga Volkswagen svoje kupce `eli razveseliti svojim slavljeni~kim Pacific paketom Naime GOLF V pored svoje ve standardno boga-te opreme u Pacific izvedbi donosi jo vie opreme utedu te atraktivnu cijenu od koje samo vi profitirate Slavljeni~ki paket uklju~uje bogati paket opreme Paci-fic uz utedu i do 11000 kn gorivo za max 10000km te 1 godinu kasko osiguranja

Oprema je doista irokog spektra te uklju~uje sredinji naslon za ruke sprijeda putno ra~unalo 16ldquo ~eli~ne naplatke s gumama 20555 R16 svjetla za maglu tro-krako kolo upravlja~a ru~icu mjenja~a te ru~ne ko~nice presvu~ene ko`om te proivene plavim koncem Color paket presvlake sjedala iz posebne ponude podne pro-stirke te klima ure|aj bdquoClimaticldquo koji e se pobrinuti da na more stignete hladne glave

Ova se ponuda odnosi na benzinske 14 te 16-litarske motore koji razvijaju 80 odnosno 102 KS a ponudu obogauju i dizelski pogoni 19 TDI s 90 odnosno 105 KS te 20 TDI sa sna`nih 140 KS Preporuka je ve na-vedeni dizelski motor 19 TDI s 90 KS te 5-stupanjskim mjenja~em kojemu smo naveli i karakteristike (pogle-dati tablicu sa strane)

VW uvijek pun iznena|enja uz ovu izvrsnu ponudu `eli svim svojim kupcima Pacific modela ostvariti `elju te poklanja i putovanje (2 noenja s doru~kom za 2 osobe) u jednoj od europskih metropola po izboru

elite li putovati u Pariz London Berlin Amsterdam Budimpetu Rim Be~ Salzburg Prag Veneciju ili Mi-lano Rjeenje je jednostavno Posjetite Volkswagen prodajna mjesta

toyota aurissigurnost kvaliteta u`itak

Umjesto dobro nam poznatog modela Corolla Toyota se odlu~ila za nasljednika Model Auris novi je adut Toyote a namijenjen je prvenstveno mla|oj generaciji kupaca koji su spremni na inovacije neobi~ne kreacije te atraktivan dizajn Na prvi pogled Auris odmah daje do znanja da se ovaj japanski proizvo|a~ doista po-trudio izbaciti neto ve vi|eno klasi~no te ponuditi neto svje`ijemodernije i privla~nije

U usporedbi s Corollom svojim je mjerama Auris na-rastao u svakom smjeru Izmjenio se oblicima kao i pomodnim detaljima Prostrana unutranjost mjerama 422017601515 pru`a obilje prostora te u mnogim detaljima nadmauje konkurenciju Me|uosovinski razmak od 2600 mm pru`a izvrsnu stabilnost i udob-nost u vo`nji Prtlja`nik od 354 litre i vie je nego do-voljan za prtljagu ~itave obitelji Unutranjost vozila nudi kvalitetne materijale koje Toyota koristi kako bi izbjegla obi~nu jeftinu plastiku te ponudila neto doi-sta kvalitetno U ponudi je s triju ili petero vrata

Paketi opreme nude izvrstan omjer ulo`enog i dobi-venog U ponudi su Terra Luna Sol te Sport Paket

opreme Terra nudi klima ure|aj paket zra~nih jastuka radio CD MP3 ure|aj s 4 zvu~nika Terra unutarnje presvlake elektri~na vanjska osvrtna zrcala elektri~ne podiza~e prednjih stakala preklopiva te prilagodljiva stra`nja sjedala dr`a~e za ~ae pretince te ladice za od-laganje manjih predmeta

Toyota je pripremila bogatu paletu motora U ponudi su benzinci obujma 14 i 16 litara s 97 odnosno 124 KS te dizelai 14-litreni D-4D (90 KS) 20 litreni D-4D (125 KS) te 22-litreni D-4D sa sna`nih 177 KS za one `eljne br`e vo`nje

Iako nije zamiljen kao sportski automobil Auris se odli~no snalazi u svim pa tako i u gradskim uvjetima kao i na loim cestama Izvrsno savladava sve rupe tra~nice te neravnine koje su u nas jo na `alost pri-sutne Tome pripoma`u 15 ili 16-colni kota~i dobar ovjes te odli~ne ko~nice Nikako ne smijemo zaboraviti napomenuti kako je Euro NCAP organizacija ocijeni-la ovaj model s maksimalnih pet zvjezdica to tako|er pridonosi povjerenju kupaca

Valja napomenuti i kako je Toyota u prodaji vozila presko~ila do sada vodei General Motors u prvom tromjese~ju ove godine Napokon su do~ekali promje-nu na vrhu te su uz prodaju od 2 milijuna i 348 tisua automobila sada vodei svjetski proizvo|a~ automobi-la

Poseban prilog Poseban prilog

Izvedba motora cilindri~ni dizelski motorSnaga (kW KS) 0 Dimenzije (mm) duljina 20 irina 17 visina 11Kota~i 20 R1Max brzina 17Ubrzanje 0-100 kmh 12 Prosje~na potrošnja 2 l

Toyota Auris 14 VVT-i

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 717 Dimenzije (mm) duljina 220 irina 170 visina 11Kota~i 10 R1Max brzina 170Ubrzanje 0-100 kmh 10 Prosje~na potrošnja grad 7 l otvorena cesta l

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 24: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

peugeot 407

Ova obiteljska limuzina automobil je srednje klase te je ve tri godine prisutna na naem tr`itu Peugeot 407 `eli biti najbolji u klasi te upravo zbog toga dolazi u ~ak tri izvedbe limuzina karavan i coupe Zavodni~ke linije elegancija te ~itav dizajnerski trud koji je ulo`en u ovaj model jednostavno ostavljaju kupce bez daha a to dokazuje i zavidan uspjeh koji je Peugeot uspio postii

Unutranjost odie doista velikim prostorom te su dimenzije limuzine 4675 1810 1445 i vie nego dovoljne za pet osoba a obujam prtlja`nog prosto-ra od 410 litara tako|er je dovoljan Oni `eljni jo veeg putni~kog prostora ili prtlja`nika uvijek se mogu odlu~iti za karavan izvedbu Idealan polo`aj za upravlja~em preglednost kvalitetni materijali te zavrna obrada veliki su adut 407-ce U paleti motora su ~etiri dizelska i ~etiri benzinska motora Osnovni dizela 16 HDI dostupan je sa 110 KS a tu su jo i 20 HDI sa 136 KS 22 HDI sa 170 KS a za one du-bljeg d`epa Peugeot je pripremio 27 V6 HDI motor s 204 KS Benzinci po~inju s 17 litarskim 16v motorom snage 125 KS slijede 20 16v sa 141 KS 22 16v sa 163 KS te sna`ni 29 24v s ~ak 211 KS U ponudi su paketi opreme Comfort Sport te Sport Pack Ve vrlo bogati Comfort paket opreme donosi doista mnogo a uvjeriti se mo`ete i sami ako navedemo da je tu servo upravlja~ ABS ESP ~itav paket zra~nih jastuka klima ure|aj radio CD RD4 MP3 sa 6 zvu~nika maglenke elektri~ni podiza~i prednjih stakala centralno daljin-sko zaklju~avanje putno ra~unalo

Peugeot 407 se i na podru~ju sigurnosti dokazao kao iznimno siguran automobil a to je potvrdio osvajanjem maksimalnih 5 zvjezdica na NCAP-ovom testu sigurnosti

peugeot 607u`itak bez kompromisa

Peugeot 607 najvei je bdquolavldquo i na prvi je pogled pri-mjetna njegova elegancija profinjenost dinami~nost te luksuz Stvoren je tako da mo`e zadovoljiti svakog bilo da ste obiteljski ~ovjek ili poslovnjak Ovaj automobil visoke klase doista nudi bogatu opremu kvalitetno izra|ene materijale prostranu unutranjost luksuz te izvrsne performance i sna`ne motore koji pokreu ovog velikog bdquolavaldquo Teko je provozati se 607-com i ne privui poglede pa`nju divljenje a nerijetko i lju-bomoru kod ostalih voza~a Vanjske linije francuskog zavodnika definirane su po ma~kastim svjetlima gla-tkim linijama pomalo kupeovskom bo~nom linijom te samom veli~inom vozila Unutranjost odie luksu-zom udobnou te prostranou kakvom se malo tko mo`e pohvaliti Komforna sjedala polo`aj prvenstve-no voza~a ali i ostalih putnika doista kvalitetni detalji poput kroma ko`e te karbona te bogata oprema tjeraju vas da se raspitate o cijeni ovog vozila Oprema dola-zi u ponudi 607 te 607 PACK Neete pogrijeiti pri odabiru jer ve osnovna oprema 607 donosi uklju~uje servo daljinsko centralno zaklju~avanje elektri~ne podiza~e svih prozora ABS ESP 8 zra~nih jastuka klimu putno ra~unalo tempomat elektri~no podesive te grijane retrovizore radio s CD playerom maglenke grijanje svih sjedala parkpilot ko`om presvu~eni upravlja~ te ru~ica mjenja~a i jo mnogo toga Motori kreu s 20 HDI dizelskim agregatom kojeg pokree 136 KS slijede ga 22 HDI sa 170 KS te 27 HDI V6 s 204 KS Benzinci su volumena 22 16v sa 163 KS te 29 V6 s 211 KS Dimenzije 607-ce su dv= 4902 1835 1442 Prtlja`nik je obujma 468 litara a sprem-nik goriva impresivne je veli~ine od ~ak 80 litara

Peugeot 607 22 16v

Izvedba motora cilindri~ni benzinski motorSnaga (kW KS) 1201 Dimenzije (mm) duljina 02 irina 1 visina 12Kota~i 220 R17Max brzina 220Ubrzanje 0-100 kmh Prosje~na potrošnja 2 l

Peugeot 407 17 16v

Izvedba motora

-cilindri~ni benzinski

motor

Snaga (kW KS)

212

Dimenzije (mm)

duljina 7 irina1 10

visina 1

Kota~i

200 R1

Maxbrzina

20

Ubrzanje 0-100 kmh

10

Prosje~na potronja

77 l

Poseban prilog

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 25: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

mercedes s-klasaluksuzansigurankomforan

S-klasa se prvi put pojavila prije 50-ak godina Uvijek je bila ispred svoga vremena te postavljala trendove koje su ostali slijediliOva limuzina luksuzne klase ovisnost je takve razine da kada jednom sjednete u automobil vie neete htjeti izai S-klasa nudi obilje komfora luksuza elegancije u`itka i dakako sigur-nosti Trenutno je jedan od tehnoloko najnaprednijih automobila na svijetu a to ni ne ~udi jer je u razvoj ovoga modela ulo`eno mnogo vremena znanja te ve-lika koli~ina novacaGlavni su mu konkurenti BMW serije 7 Audi A8 VW Phaeton te Jaguar XJ-type

[to se ti~e vanjskog izgleda to~nije stra`njeg kraja S-klase primjeujemo kako dizajnerski podsjea na Maybacha no da je i oblik prtlja`nika pomalo sli~an BMW serije 7 No to nije razlog kako bi izbjegli pohvaliti dizajnersku kombinaciju aluminijske karose-rije izme|u porta i elegancije

Nova S-klasa donosi brojne tehni~ke inovacije poput sjedala s proirenim funkcijama masa`e multifunkcio-nalnog ekrana (umjesto centralnog pokaziva~a brzine) Distronic Plus ure|aja (radi pomou radara smjetenog ispred prednje maske te dr`i razmak u odnosu na au-tomobil ispred) kamere u stra`njem dijelu haube (za vo`nju unatrag) sofisticiranog ra~unala koje predvi|a nesreu te niz drugih sitnih i krupnih stvari koje ovaj automobil ~ine matarijom svakog mukarca

Dimenzije S-klase su dv= 5079 (5209) 1872 1473

Glede serijske te dodatne opreme S-klase ona je doi-sta irokog spektra no ukoliko se odlu~ite za kupovi-nu ove tehnoloko-estetske perverzije ona vjerojatno sadr`i ve sve o ~emu ste ikada matali Imate li 100-tinjak tisua eura vika u d`epu posjetite va najbli`i Mercedes-Benz prodajni salon S-klasa ~eka samo na vas

bmw x5stepenica vie

Ovaj se luksuzni terenac te ujedno i prvi terenac marke BMW u prodaji pojavio prvi put 2000 godine Ostvarivi izvrsne rezultate prodaje te stekavi povje-renje kupaca BMW X5 prve generacije preputa mje-sto nasljedniku koji sada spremno ~eka nove vlasnike Nova je generacija zadr`ala izgled prehodnika te su promjene na novom modelu glede vanjskog izgleda minimalne no vrlo uo~ljive Puno vie novosti dolazi nam iz same unutranjosti vozila gdje su materijali poput finog drveta ko`e i metala profinjeniji te stva-raju doista luksuzno okru`enje Novi X5 narastao je u svim dimenzijama prostraniji je te pregledniji i sada za razliku od predhodnika pru`a mogunost ugradnje treeg reda sjedala Prtlja`nik je veli~ine 620 litara odnosno 1750 litara s preklopljenim sjedalima Ova savrena kombinacija terenca i osobnog automobila zasigurno e pomrsiti ra~une konkurentima jer nje-gova popularnost ima uzlaznu putanju Inteligentni X drive sustav (pogon na sve kota~e) sada je unaprije|en te reagira iznimno brzo i precizno tako to osigurava raspodjelu snage izme|u prednjeg i stra`njeg dijela u uvjetima i situacijama koje to zahtijevaju Novo po-dvozje i ovjes sada jo bolje prilago|avaju snagu mo-tora na cesti u zavojima se dobija dojam izravnijeg upravljanja a i poboljana je i stabilnost Novi vlasnici mogu ra~unati na u`itak nove 6-stupanjske automatike te na aktivni upravlja~ki sustav povezan sa Servotro-nic sustavom regulacije servo potpore upravlja~a X5 prvo je vozilo u klasi s run-flat gumama u standard-noj opremi Run-flat guma omoguava vo`nju i nakon gubitka tlaka te se vozilo mo`e voziti jo cca 150km no ne brzinom veom od 80-ak kmh U paleti motora dva su benzinska te jedan dizelski motorBenzinci su 30si litarski motor s 272 KS te 48i V8 s 355 KS Dize-la je dostupan s 30 d motorom snage 235 KS

Poseban prilog

U ponudi je doista iroka paleta benzinskih te dizel motora

Benzinci S 0 sa 272KS S 0 sa 0 KS S 00 sa KS S 00 sa 17 KSS AMG sa 2 KS S AMG sa 12 KS

DizelaiS 20 CDI sa 2 KSS 20 CDI sa 20 KS

BMW X5 30 si

Izvedba motora benzinski motor Snaga (kWKS) 200272 Dimenzije (mm) duljina irina 1 visina 171Kota~i 2 R1Max brzina 210Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potrošnja 10 l

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 26: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

0

U ovom broju predstavljamo te ujedno i uspore|ujemo dva vozila iz gospodarskog programa VW CADDY te PEUGEOT PARTNERBavite li se dostavom hrane povra cvijea seli-dbom prijenosom gra|evinskog materijala ili sli~nom djelatnou ova dva vozila zasigurno e vam biti od velike pomoi Oba vozila nude obilje prostora dugovje~nost tedljivost te ete s njima zasigurno s radou u`itkom i lakoom obavljati svakodnevne za-datke VW Caddy i Peugeot Partner stvoreni su kako bi vam omoguili to laki na~in utovara te istova-ra robe uz to manje napora bilo da teret utovarate kroz stra`nja ili bo~na klizna vrata U sigurnost vo-zila ulo`eno je mnogo truda bilo od strane nijemca ili francuza Oba vozila sadr`e vrlo dobar sigurnosni paket koji donosi opremu poput ABS-a zra~nih ja-stuka sigurnosnih pojaseva s vezivanjem u tri to~ke te drugih komponenata koje vas uvjeravaju da se mo`ete prepustiti u`itku te osjeati doista sigurnoUgo|aj u vo`nji upotpunjen je raznolikom serijskom te dodatnom opremom kao to su klima ure|aj radio s CD-om tempomat centralno daljinsko zaklju~avanje svjetla za maglu te jo mnogo toga U ponudi su tako|er iroke palete benzinskih te dizel motora kod oba proizvo|a~a kako bi mogli zadovoljiti sva~ije `elje i apetite Na je zadatak bio usporediti ova dva vozila a odluku o tome koje je vozilo interesantnije vee si-gurnije funkcionalnije te u kona~nici bolje ostavljamo vama Usporedujemo dva benzinca

Poseban prilog

CADDY FURGON 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 0 irina 102 visina 1Maxbrzina 10kmhKota~i 1 R1Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja lPrijenos ru~ni s brzinaUkupno dozvoljena masa 210 kgTe`ina praznog vozila s voza~em 100 kgKorisna nosivost 70 kgOptereenje prikolice 1200 kgUnutarnje dimenzije duljina 171 irina 1 visina 127 Volumen 2 m

Va`nija serijska oprema - ABS ASR diskovi sprijeda i straga dr`a~i za ~ae desna klizna vrata irine 70 cm elektronska blokada paljenja nasloni za glavu namjestivi po visini pretinac za rukavice podne gume-ne obloge voza~ke kabine pregradna stijena presvlake sjedala INCA stra`nja dvokrilna asimetri~na vrata stra`nja svjetla za maglu tree ko~iono svjetlo zra~ni jastuk za voza~a zvu~nici u vratima i instrument plo~i-4 komada

PEUGEOT PARTNER 190C 14 l Benzin

Snaga (kW KS) 7 Dimenzije (mm) duljina 17 irina 172 visina 110Maxbrzina 10kmhKota~i 200 R1 Ubrzanje 0-100 kmh 1Prosje~na potronja 7 lPrijenos ru~ni s brzinaMasa praznog vozila 120 kgNajvea doputena masa 170 kgMasa prikolice s ko~nice 00 kgUkupna dozvmasa skupa vozila 20 kgVeli~ina prtlja`nika(dm3- metoda VDA) -postavljena klupa 2 -preklopljena klupa 200Unutarnje dimenzije duljina 1700 irina 100 visina 110

Va`nija serijska oprema - servo desna bo~na klizna vrata krilna zadnja vrata ladica ispod sjedala suvoza~a grijanje stra`njeg stakla centralno zaklju~avanje s daljinskim zra~ni jastuk za voza~a i suvoza~a

LeasingLeasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sredstva u kupnju opreme ve ravnomjerno i konti-nuirano investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Kori-sniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sredstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja

Priredila Sanja Vujnovac

Veina poduzetnika u svoje poduzetni~ke pothva-te ulazi s namjerom izrastanja u ozbiljnu i uspjenu malu tvrtku Nakon to su prebrodili sve po~etni~ke bolesti i krize u trenutku kada im predstoji zna~ajan i brz razvoj prilika koju ne `ele propustiti suo~eni su s novim problemom-FINANCIRANJEM

U toj fazi naime rastu fiksni trokovi a neophodno je osigurati i dostatna sredstva za razvoj i nadogra-dnju tehnologije te ulaganje u ostale nu`ne resurse Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na naem tr`itu pojavili su se neki do nedavno manje poznati i koriteni oblici financiranja Jedan od takvih oblika financiranja razvijenih tr`inih gospodarstava svakako predstavlja i leasing - u SAD-u i u zapadnoeurop-skim zemljama ~esto najbolja alternativa bankovnom

kreditu Leasing je poslovni odnos u kojemu davatelj leasinga daje predmet leasinga (primjerice vozilo) na koritenje na odre|eno vrijeme primatelju leasinga Primatelj leasinga obvezuje se da e ugovorni iznos plaati u ugovorenim obrocima

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

[to je leasingLeasing je definiran kao dugoro~ni najam koji ne nudi vlasnitvo nego koritenje predmeta leasinga tijekom ugovorenoga trajanja najma uz mjese~nu naknadu Leasing financiranjem korisnik ne ula`e obrtna sred-

Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog do-bra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 27: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

2

stva u kupnju opreme ve ravnomjerno i kontinuira-no investira u redovno poslovanje te time osigurava urednu otplatu mjese~nih anuiteta Korisniku dakle leasing omoguava investiciju bez vezivanja osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih sre-dstava i kapitala u podru~ju najvee mogue iskoristi-vosti Na taj se na~in ~uva kreditni okvir kod mati~nih banaka te u~vruje likvidnost ukupnog poslovanja U uvjetima brzog tehni~kog razvoja poduzea su se nala u situaciji da obnavljaju opremu i kontinuirano prate rast proizvodnje zbog sni`avanja cijena odnosno praenja svjetskih cijena proizvedenog proizvoda kako bi bila i ostala konkurentna

U trenutku kada tvrtki predstoji faza intenzivnoga ra-sta i razvoja praena poveanim potrebama za obrt-nim sredstvima kvalitetno ugovoren leasing poduzet-nicima bilo da je rije~ o nekretninama opremi za rad ili mehanizaciji mo`e omoguiti optimalno rjeenje problema

Leasing je poseban aran`man o najmu nekog inve-sticijskog dobra u kojemu se najmoprimac obvezuje izvriti niz isplata najmodavcu u vremenu trajanja

leasinga odnosno najma Definira se kao sporazum potvr|en pismenim ugovorom koji doputa najmo-primcu koritenje imovine bez prijenosa isprava o vlasnitvu Radi se o posebnom obliku prvenstveno srednjoro~nog i dugoro~nog financiranja tvrtaka i drugih pravnih i fizi~kih osoba Temelj filozofije lea-singa zapravo je u ideji profitabilnog koritenja nekog investicijskog dobra uz fleksibilan na~in plaanja prilago|en potrebama primatelja leasinga - ldquopay as you earnrdquo (plati kad zaradi) Velika prednost leasin-ga svakako le`i u ~injenici da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve tehni~ketehnoloke i druge promjene na tr`itu Investicijska dobra tako su uvijek na najvioj tehnolokoj razini i nije mogua zastara to vrlo ~esto ima odlu~ujuu ulogu u tr`inoj utakmi-ci Uza sve to leasing predstavlja svojevrsnu poreznu olakicu i svojom prirodom omoguuje svakom po-tencijalnom primatelju leasinga potpunu samostal-nost i slobodu poslovanja Budui da su rate leasinga porezno priznati troak smanjuje osnovicu poreza na dobit (operativni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing) te na taj na~in osigurava znatne utede po osnovi porez-nih obveza korisnika leasinga Osim toga gledamo li bilancu poduzea leasing je neutralna metoda financi-ranja koja nudi prednost sa stanovita likvidnosti

U ekonomskom smislu leasing predstavlja paket uslu-ga kojim se primatelju leasinga omoguuje kvalitetno raspolaganje nekim investicijskim dobrom tijekom odre|enog vremenskog razdoblja

Predmet leasing ugovora naj~ee su osobna vozi-la motocikli teretna vozila autobusi plovila stroje-vi oprema i nekretnine Temeljem ovakvih ugovo-ra ne mo`e se ugovoriti najam teko utr`ive robe (namjetaja uredske informati~ke opreme ili ugo-stiteljske opreme sitnog inventara roba specifi~ne namjene) a naj~ee niti opreme koju je teko povrat-no uzeti u posjed (velika i teka postrojenja te oprema ugra|ena u prostor u vlasnitvu tree osobe)

Operativni leasing Operativni je leasing s ostatkom vrijednosti vrsta fi-nanciranja koja osigurava minimalne i precizno pla-nirane mjese~ne trokove uz potpunu rastereenost padom vrijednosti kupoprodajom ili eventualnim te-tama na vozilima opremi ili pak nekretninama koje su predmet najma

Ugovaranjem ostatka vrijednosti kod operativnoga leasinga automobila (zajedni~ki dogovorena vrijed-nost vozila na dan isteka ugovora prema starosti i broju prije|enih kilometara) zna~ajno se smanjuje iznos mjese~ne rate Naime kod ugovora o operativ-nom leasingu s ostatkom vrijednosti korisnik leasin-ga ne otplauje ukupnu vrijednost vozila nego samo mjese~ni najam koji zapravo odgovara realnom padu tr`ine vrijednosti automobila

Podjednako je povoljan i za fizi~ke i za pravne osobe Mjese~na je rata najma manja zbog unaprijed dogo-vorenog ostatka vrijednosti vozila (ovisno o broju prije|enih kilometara i starosti automobila) Kod ove vrste leasinga vlasnik predmeta najma je leasing kua a korisnik je primatelj leasinga te mjese~nu ratu naj-ma pravne osobe knji`e u troak a PDV u pretporez Nakon uplate zadnje rate korisnik leasinga mo`e pre-dmet najma otkupiti produ`iti rok financiranja ili vo-zilo vratiti leasingu

U slu~aju operativnoga leasinga s jam~evinom kori-snik leasinga prilikom sklapanja ugovora trebat e leasing kui uplatiti naj~ee 20 do 30 vrijednosti predmeta najma Po isteku ugovora taj mu se iznos u cijelosti vraa

Za razliku od prethodno spomenutog oblika opera-tivnog leasinga motornih vozila kod operativnoga leasinga s jam~evinom mogunost eksploatacije s ob-zirom na broj prije|enih kilometara nije ograni~ena Ovakav ugovor o leasingu ne predvi|a otkup vozila nakon uplate zadnje rate ali korisnik leasinga mo`e preporu~iti kupca za vozilo

Financijski leasingFinancijski leasing moderan je na~in financiranja koji

Predmet leasing ugovo-ra naj~ee su osobna

vozila motocikli teretna vozila autobusi plo-

vila strojevi oprema i nekretnine

Rate leasinga porez-no su priznati trošak smanjuje osnovicu poreza na dobit (opera-tivni leasing) ili se pak PDV iskazan na ra~unu priznaje kao pretporez (financijski leasing)

wwwmirakulhr

Poseban prilog Poseban prilog

Prednosti leasinga

bull Poduzee ne treba izdvojiti unaprijed velika sredstva u gotovini ve se sredstva za taj posao planiraju i ostvaruju radom u budunosti

bull Naknada za najam vozila ili opreme ponekad premauje kupovnu cijenu proizvo-da ali bit ugovaranja leasinga unato~ tomu le`i u ~injenici da se najamnina otplauje iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom navedene opreme te tako pozi-tivno utje~e na likvidnost poduzea

bull U situacijama kada se proizvodnja proiruje ili modernizira leasing omoguava konstantnost u praenju izmjena u tehnologijama (laquozastarjeliraquo predmet najma mo`e se vratiti leasing kui i zamijeniti najnovijim tehnolokim rjeenjem)

bull Pripreme u nabavci potrebne dokumentacije za ostvarenje prava na kredit kod banke i njegovo odobrenje predstavljaju izuzetno dug period U odnosu na taj proces sam posao leasinga ne tra`i toliko formalnih radnji i zaklju~uje se samo jednim ugovorom

bull Novo stanje bilance ne iskazuje nove kreditne obveze ostavlja se dojam sigurnog poslovanja bez kreditnih zadu`enja s uvjerenjem koje se prenosi na vjerovnike da se radi o sigurnoj i solidnoj firmi ~iji se poslovni rezultati o~ekuju Sredstva otplate su troak poslovanja poslovne godine

Nedostaci leasinga

bull Kona~na je cijena leasinga mnogo vea od stvarne kupovne vrijednost predmeta najma jer se u plaenoj naknadi nalazi cijena dobra profit leasing kue i razne druge pristojbe

bull Posao leasing je naro~ito nepovoljan ukoliko tr`ini uvjeti i plasman pojedinih proizvoda naglo do`ive promjenu tj nastanu potekoe u prodaji proizvoda ili usluga koji su vezani za opremu iz leasing posla jer nam dogovorene rate dospije-vaju a prestaju tekui priljevi Ukoliko korisnik leasinga nije u mogunosti vratiti opremu nastupit e bankrot

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 28: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

Poseban prilog

je namijenjen prije svega strankama koje po isteku ugovora `ele otkupiti vozilo Predmet leasinga vodi se i otpisuje (amortizira) u knjigama primatelja leasinga Utje~e na likvidnost primatelja leasinga jer dugoro~no tereti bilancu

Budui da kod financijskog leasinga leasing drutvo zadr`ava samo pravno vlasnitvo na predmetu najma a gospodarski vlasnik je stranka (najmoprimac) leasing drutvo e na primatelja odnosno korisnika leasinga izdati ra~un temeljem kojeg je PDV mogue iskoristiti kao pretporez Nakon uplate svih obveza po ugovoru pravo vlasnitva nad predmetom leasinga prenosi se direktno na primatelja leasinga

Prednosti operativnog leasingabull Mjese~na otplata ulazi u troak a PDV u pretporez bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama leasing kue

i ne optereuje bilancu poduzea ~ime otvara prostor za nove investicije

bull Po isteku leasinga korisnik leasinga predmet najma ne otkupljuje nego ga vraa leasing kui koja ga potom mo`e prodati nekoj treoj osobi naj~ee prema pre-poruci i sukladno `eljama korisnika leasinga Vozni park i investicijski objekti tako ne zastarijevaju

Prednosti financijskog leasingabull Nakon preuzimanja predmeta leasinga leasing kua

najmoprimcu izdaje ra~un (R1) na punu nabavnu vrije-dnost predmeta leasinga s izra`enim iznosom PDV-a koji ulazi u pretporez

bull Dio mjese~ne otplate ulazi u troak (kamata) a PDV u pretporez ~ime se smanjuje porezna osnovica

bull Predmet leasinga otpisuje se u knjigama najmoprimca (amortizacija umanjuje poreznu osnovicu)

Mali rje~nik osnovnih termina

Jam~evina - jam~evina ozna~ava nov~ana sredstva koja korisnici operativnog leasinga uplauju na ra~un davatelja lea-singa i koja slu`i prvenstveno kao jamstvo da e kori-snik leasinga postupati s predmetom leasinga prema ugovoru tj kao dobar gospodar a po isteku ugovora e dobiti natrag uplaeni iznos jam~evine

Akontacija - u~ee je izraz koji ozna~ava nov~anu vrijednost koju kupac uplauje na po~etku ugovora i za taj iznos umanjuje ukupnu vrijednost ugovora (financiranja)

Amortizacija- je postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke a obra~unava se godinje prema zakonom predvi|enom postupku Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice na~in amortizacije utje~e na odluku o na~inu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jed-nak a izra~unava se tako da se razlika nabavne i otpi-sane vrijednosti podijeli s brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra Svake se dakle godine knji`na vrijednost umanjuje za isti postotak po~etne vrijedno-sti Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se `eli postii vee umanjenje poreza u prvim godinama nakon nabavke opreme ili nekog dobra Amortizacija fiksnom stopom svake godine umanjuje knji`nu vrijednost za isti postotak ali za razliku od linearne amortizacije ne od po~etne vrijed-nosti opreme ili nekog dobra ve od knji`ne vrijedno-sti opreme prethodne godine Jo br`a amortizacija se posti`e kombiniranjem fiksne stope i linearne metode Pri obra~unu metodom fiksne stope u odre|enoj godi-ni iznos deprecijacije postaje naime vei nego kada bi se preostala knji`na vrijednost amortizirala linearnom metodom

Bonitet - izraz izveden iz latinske rije~i bonus to zna~i do-bar valjan kvalitetan i sl U poslovnoj praksi rije~ sinteti~ki izra`ava vrijednost pouzdanost poslovnu i osobito kreditnu sposobnost Procjenom boniteta part-nera odlu~uje se o prihvaanju posla preko uo~enog rizika formira se cijena procjenjuje sigurnost buduih prihoda strukturiraju se vlastita financijska ulaganja i sl Ocjenjivanje boniteta ozbiljan je i stru~an posao koji se temelji na detaljnom studiranju bilance i drugih izvjetaja tvrtke obuhvaa analizu prolosti i procjenu budunosti a ocjena uklju~uje i ugled tvrtke koji se ne mo`e iskazati brojkama ali ima svoju vrijednost

Ostatak vrijednosti - predstavlja sporazumno utvr|enu vrijednost vozila u trenutku isteka Ugovora a koja se temelji na u tom trenutku o~ekivanoj vrijednosti vozila ovisno o ugla-vljenom trajanju Ugovora ugovorenom ograni~enju godinje prije|enih kilometara (ako je ugovoren) a pri mehani~kom funkcionalnom i vizualnom stanju vozi-la primjerenom njegovom koritenju od strane dobrog gospodarstvenika

Ograni~enje godinje kilometra`e - unaprijed predvi|en broj kilometara koje e vo-zilo prei (uglavnom u godini dana) Na temelju ograni~enja godinje kilometra`e (ako je ugovoren) odre|uje se vrijednost vozila po isteku ugovora o lea-singu (ostatak vrijednosti)

Leasing omoguava investiciju bez vezivanja

osnovnog kapitala uspjeno poslovanje i plasiranje osnovnih

sredstava i kapitala u podru~ju najvee

mogue iskoristivosti Na taj se na~in ~uva kre-ditni okvir kod mati~nih

banaka te u~vruje likvidnost ukupnog

poslovanja

Primjer izra~una leasinga

FINANCIJSKI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA OPEL ASTRAVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 11000000 knRok mjeseciU~ee 20 (Akontacija)Mjese~ni anuitet 07 EURMj rata bruto = mj anuitet + PDV na kamatuPo otplati zadnje rate korisnik leasinga automatski po-staje vlasnikom predmeta financiranja

OPERATIVNI LEASING

PREDMET FINANCIRANJA IVECO DAILYVrijednost predmeta leasinga sa PDV-om 1000000 knRok 0 mjeseciU~ee 20 (Jam~evina)Mjese~na najamnina sa PDV-om 270 EURCijena za novog kupca po isteku ugovora o najmu je= jam~evina +PDV

izra~une je na upit dostavio Raiffeisen Leasing (RL)

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 29: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

7

Poseban prilog

Hypo Leasing ndash naj~ei odabir najmoprimacaHypo-Leasing Kroatien je na hrvatskom tr`itu pri-sutan od 1994 godine i bio je prvo hrvatsko drutvo ndash ker Hypo Alpe-Adria grupe na ovom podru~ju Osnovali su ga Hypo Alpe-Adria Bank AG i Hypo- Leasing Kaumlrnten GmbH Danas je Hypo-Leasing Kroa-tien jedno od najja~ih leasing drutava unutar Hypo Alpe-Adria-Leasing Holdinga AG u ~ijem je 100 vlasnitvu

S operativnim radom zapo~eo je 1997 godine kada je sklopljen prvi ugovor o financiranju Tada je u prvoj poslovnici dananjoj centrali u Zagrebu bilo osam za-poslenih Od svojih po~etaka do danas Hypo-Leasing Kroatien razvio se u vodee drutvo za leasing s vie od 250 zaposlenih i 19 poslovnica irom Hrvatske

Djelovanje na tr`itu Slavonije i Baranje zapo~elo je u

travnju 2000 godine kada je Osijek otvaranjem po-slovnog prostora u sreditu grada postao regionalni centar Hypo Leasinga U pozitivnom ozra~ju ve poz-natog imena laquoHyporaquo okupljanjem kvalitetnog radnog tima zapo~ela je utrka za osvajanjem tr`ine pozicije u ovom dijelu Hrvatske i realizaciju postavljenih ciljeva

Nakon dvije godine uspjenog poslovanja napravljen je i o~ekivani korak dalje te je 2002 godine proirena mre`a poslovnica na podru~ju regije Otvorene su po-slovnice u Slavonskom Brodu i Vinkovcima te neto kasnije i u Vukovaru Od 2006 godine aktivna je i po-slovnica u Virovitici Daljnji razvoj poslovanja u regiji sve do danas usmjeren je na uvo|enje novih proizvo-da sukladno zahtjevima na tr`itu Izrazito pozitivna ~injenica je i ta da je Hypo Leasing i na ovom podru~ju zauzeo vodee mjesto na leasing tr`itu te postao kvalitetan partner veini dobavlja~a koji se bave pro-dajom svih vrsta vozila opreme i strojeva Tako|er se poveava broj pravnih i fizi~kih osoba koje prepoznaju prednosti financiranja putem leasinga s obzirom na korektan i brz proces razmatranja i realizacije njihovih zahtjeva Stoga su isti~u u Hypo Leasingu iznimno ponosni na rezultate postignute u regiji Slavonija

Na tr`itu leasinga HYPO-Leasing Kroatien doo je od po~etka svog rada do danas uvijek dr`ao lidersku pozi-ciju na tr`itu s udjelom veim od 35 Takvi podatci govore u prilog tomu da su klijenti prepoznali kvalite-tu usluge te pouzdanoga partnera Za Hypo Leasing to je jo jedan poticaj za kontinuirani rad na poboljanju kvalitete kao i na proirenju ponude novih proizvo-da kako bismo jo vie izali u susret individualnim potrebama svojih stalnih i buduih klijenata U takvoj poslovnoj politici isti~u u Hypo Leasingu vide jedi-ni put koji bi ovu leasing kuu trebao i u budunosti unato~ sve ja~oj i brojnijoj konkurenciji zadr`ati na vodeoj poziciji na tr`itu

Velika prednost leasinga svakako le`i u ~injenici

da se odmah i kvalitetno mo`e odgovoriti na sve

tehni~ketehnoloke i druge promjene na

tr`itu

ALD Automotive Full Service Leasing ndash Poslovni najam vozila

Ovaj oblik najma postaje popularan na~in koritenja vozila Za predmet najma podrazumijeva se vozilo koje se tijekom ugovornog perioda nalazi kod klijenta s uklju~enim mjese~nim iznosom najma za ugovorenu kilometra`u i trajanje naj-ma Visina mjese~ne najamnine ne ovisi samo o cijeni vozila nego i vremenu i na~inu eksploatacije vozila pa tako za vozila iste vrijednosti ona mo`e biti razli~ita Mjese~na najamnina uklju~uje sve trokove dodatnih usluga kao to su svi redo-viti i izvanredni servisni popravci na automobilu zimsko-ljetni pneumatici zamje-na balansiranje i skladitenje istih zamjensko vozilo trokovi obveznog i KASKO osiguranja cestarine tehni~ki pregledi i godinji porezi na vozilu kao i pomo u slu~aju prometne nesree ili onesposobljenosti vozila

Rizici i troak vlasnitva ostaju potpuno u nadle`nosti tvrtke ALD Automotive Prednost ovakve ponude je u tome to klijenti snose samo unaprijed predvi|ene trokove koritenja vozila a za sve usluge primaju samo jedan mjese~ni ra~un neo-visno o bruju vozila koja imaju u najmu

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 30: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

Sajmovi i stru~ni skupovi

9-12052007osijek expo Me|unarodni sajam obrtnitva graditeljstva i opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek

14-17062007motomobilSajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

27-30052007Stru~ni skup ldquoObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskojrdquo Na skupu e se raspravljati o hrvatskom zakonodavstvu o Obnovljivim izvorima energije ekonomsko-financijskoj pro-blematici u OIE biomasama bioplinovima i biogorivima u HrvatskojOrganizira Zajednica obnovljivih izvora energije HGKMjesto Hotel Osijek OsijekKontakt osobe Tomislav Kraja~ tel 014606-747 e-mail tkrajachgkhr Kreimir [tih tel 014606-758 e-mail kstihhgkhrPrijave do 20 svibnja 2007 godine

Seminari

17052007Integrirana marketing komunikacija i SERVANT marketing modelNaj~ee ponavljane marketing-greke i kako ih izbjeiOrganizator Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA)

Predava~ mrsc Dra`en GlavaMjesto Osijek LjGaja 6Vrijeme od 10h do 16h Kontakt telefon 03125-10-12 ili email hup-osijekyenhuphr

1105-14062007Seminari otvorenog tipa ndash POSEBNA AKCIJA Organizator bdquoCentar Oldquo ndash Centar za poslovne edukacijeMjesto bdquoCentar Oldquo P Peja~evia 25 Osijek10 seminara u periodu od 1105 do 1406 Prvi seminar 1105 je ldquoUpravljanje vremenomrdquo Sni`ena cijena jedan seminar se plaa a drugi je po izboru gratis Raspored seminara na wwwcentar-ocom ili na tel 031 368 268

25052007[to hrvatsku ~ini poduzetni~kom zemljomrezultati gem istra`ivanja 2006administrativne barijere ndash zapreka br`em razvojuOrganizator Centar za poduzetnitvo Osijek i CEPOR (Cen-tar za politiku razvoja malih i srednjih poduzea)Voditelj profdrsc Slavica Singer voditeljica nacionalnog GEM tima za Hrvatsku Datum i vrijeme 25052007 u 1100Mjesto Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7Kontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Dogaethanja

17052007BIZpartyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiProgram Karaoke showMjesto Old Bridge Pub OsijekUlaznica vizitkaPo~etak 20 h

Poslovni kalendar

Iz sadr`aja u 6 broju (izlazi 8 lipnja 2007) izdvajamo

TEMA BROJA Investicijski fondovi

POSEBNI PRILOZIPoljoprivredaTurizam

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automobili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freudenberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beve-rages Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljez-nice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osi-guranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva ge-neracija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upa-niji Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Po-dravska moslavina Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Page 31: issn: 1846-3371 · Poduzetništvo u poljoprivredi - Upotreba bumbara za opra{ivanje biljaka unutar staklenika Poduzetni~ki info pult - Projekti poticanja poduzetni{tva u 2007. godini

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali