ISSN 1846-9272 GLASNIK KARLOVAČKE...

ISSN 1846-9272

GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE Službeno glasilo Karlovačke županije gradova Ogulin i Slunj, općina Cetingrad, Draganić, Josipdol, Lasinja, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić Broj 19/2011. Karlovac, 27. svibanj 2011. godine

BROJ 19/2011. GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 2

S A D R Ž A J I ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA 1. Odluka o izmjeni Odluke o provođenju postupka prodaje dionica u trgovačkom društvu Ceste Karlovac d.d. ...................................................................................................... 3 2. Odluka o načinu provedbe javnog natječaja i uvjetima za članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Karlovačka županije ima dionice ili udjele u vlasništvu ..... 3 3. Odluka o popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Karlovačku županiju .............................................. 5 4. Odluka o financiranju političkih stranaka i nezavisnih vijećnika u Županijskoj skupštini Karlovačke županije .................................................................................................. 5 5. Odluka o raspoređivanju sredstava Proračuna Karlovačke županije namijenjenih financiranju političkih stranaka i nezavisnih vijećnika Županijske skupštine Karlovačke županije u 2011. godini............ 6 6. Izjava o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem Regionalni park Mrežnica ................. 8 7. Rješenje o imenovanju Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe „Sv. Antun“ Karlovac ............... 8 8. Rješenje o imenovanju sudaca porotnika Županijskog suda u Karlovcu ......................................................... 8 9. Rješenje o razrješenju i imenovanju ovlaštenog mrtvozornika za područje općine Vojnić ........................... 11 10. Zaključak o davanju mišljenja na izgradnju odnosno izvođenje radova dioničkog društva „Kordun“ Slunj na realizaciji projekta „Sportsko-rekreacijski centar Rastoke“ .............. 11 II OPĆINA JOSIPDOL 1. Odluka o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom na području općine Josipdol ....................................... 12 III OPĆINA VOJNIĆ 1. Odluka o sufinanciranju osiguranja usjeva i nasada roda u 2011. godini ...................................................... 44 2. Odluka o sufinanciranju novčanih poticaja za ostavljeno žensko tele i umjetnu oplodnju goveda ............... 44


II Dr. Jelena Kondić, rođena 18. 01. 1984. godine, iz Karlovca, Bartola Kašića 18A, imenuje se za ovlaštenu doktoricu koja utvrđuje nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove za područje općine Vojnić.

III Ovo Rješenje objavit će se u “Glasniku Karlovačke županije”. KLASA: 021-04/11-01/77 URBROJ: 2133/1-08/01-11-13 Karlovac, 26. svibnja 2011. g.

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Josip Zaborski, prof.

Na temelju članka 22. Statuta Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije broj 20/09, 38/09 i 20/10) Županijska skupština Karlovačke županije na 16. sjednici održanoj dana 26. svibnja 2011. godine donosi

Z A K L J U Č A K I

Županijska skupština Karlovačke županije daje pozitivno mišljenje na izgradnju odnosno izvođenje radova dioničkog društva „Kordun“ Slunj na realizaciji projekta „Sportsko-rekreacijski centar Rastoke“ i smatra da je isti u interesu Republike Hrvatske.

II Pozitivno mišljenje utvrđuje se na temelju Lokacijske dozvole ur.br. 2133/1-07-02/30-08-25 od 01. 08. 2008. godine, Rješenja o produženju važenja lokacijske dozvole ur. br. 2133/1-07-02/30-10-2 od 06. 09. 2010. godine, Aneksa ugovora o koncesiji ur. br. 2133/04-02-11-8 od 26. 01. 2011. godine, z.k. izvatka k.č. 399/9 k.o. Slunj (stara izmjera) i nova 1777, Izvoda iz urbanističkog plana uređenja – korištenje i namjena površina, Preglednog plana projekta sa sadržajima i Uvjerenja o statusu zemljišta ur. br. 2133/1-07-02/30-08-2.

III Ovaj Zaključak objavit će se u Glasniku

Karlovačke županije. KLASA: 021-04/11-01/77 URBROJ: 2133/1-08/01-11-06 Karlovac, 26. svibnja 2011. g.

PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Josip Zaborski, prof.

II OPĆINA JOSIPDOL

Temeljem članka 27. Statuta Općine Josipdol («Glasnik Karlovačke županije» broj 26/2009) Općinsko vijeće općine Josipdol na svojoj sjednici održanoj dana 17. ožujka 2011. godine donijelo je

O D L U K U o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom na

području općine Josipdol

Članak 1. Prihvaća se prijedlog Plana gospodarenja otpadom na području općine Josipdol za razdoblje od 2009. do 2015. godine izrađen od tvrtke DVOKUT ECRO d.o.o., Tranjanska 27, Zagreb.

Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Glasniku Karlovačke županije».

KLASA: 021-05/11-01/01 URBROJ: 2133/13-04-11-16 Josipdol, 17. ožujka 2011. g.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Zdravko Jandrlić, mag. polit. Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o otpadu (2Narodne novine“ broj 178/2004, 153/2005, 111/2006, 60/2008 i 87/2009) i članka 28 Statuta Općine Josipdol („Službeni glasnik Karlovačke županije“ broj 26/09) Općinsko vijeće Općine Josipdol na sjednici održanoj 17. ožujka 2011. godine. donijelo je PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

NA PODRUČJU OPĆINE JOSIPDOL za razdoblje od 2009. do 2015. godine

1. UVOD Neodgovarajuće gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna, a sam sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti. Takav sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na okoliš, vodu, zrak, more i tlo, te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Aktualno stanje «gospodarenja» otpadom na području Karlovačke županije pa tako i na području Općine Josipdol predstavlja problem koji je potrebno prioritetno riješiti. Problem je vidljiv u tome što se dugi niz godina otpad odlagalo na sanitarno neodgovarajući način uz izrazito nizak stupanj recikliranja kao i obrade/prerade otpada.


1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom Zakonom o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) propisane su obveze donošenja planskih dokumenata u vidu Plana gospodarenja otpadom države, županije, a nakon toga i Plana gospodarenja otpadom grada/općine koji se donose za 8-godišnje razdoblje.

Plan gospodarenja otpadom na području Općine Josipdol (u daljnjem tekstu Plan) donosi se za 8-godišnje razdoblje te ga Načelnik općine dostavlja Općinskom vijeću na usvajanje. Izvršavanje Plana provjerava se jedanput godišnje, i to tako da je općinski načelnik dužan do 30. travnja tekuće godine dostaviti Općinskom vijeću Izvješće o provedbi plana na usvajanje. Ujedno nadzor nad provedbom Plana kao i provjeru usvojenog Izvješća provodi nadležni Upravni odjel Županije koji usvojeno Izvješće prosljeđuje u Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciju za zaštitu okoliša. Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje temeljem analize učinkovitosti mjera vidljivih iz Izvješća.

Plan je detaljnije usmjeren na razradu i propisivanje mjera gospodarenja komunalnim otpadom, ali s obzirom da je razlika između pojedinih vrsta otpada i komunalnog otpada mala, ovaj Plan će razmatrati i posebne kategorija otpada kao što su: ambalažni otpad, otpad/mulj sa pročistača, građevinski otpad, animalni otpad i dr.

Svaka Općina treba odrediti svoje ciljeve te donesti mjere za provođenje kako bi se što prije postiglo povećanje postotka (%) reciklaže, obrade i oporabe otpada odnosno smanjenje količina otpada za konačno odlaganje. Planom je potrebno propisati poticanje mjere izbjegavanja stvaranja otpada, mjere sortiranja i odvajanja otpada u domaćinstvima, mjere uspostave zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, mjere obrade otpada prije njegovog odlaganja, mjere sanacije postojećih lokacija onečišćenih otpadom i dr.

Potrebno je naglasiti da se troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju prema kriteriju količine i svojstva otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“. Za komunalni otpad mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativni unutar sustava u kojem nastojimo poticati smanjenje nastanka otpada kao njegovu primarnu reciklažu.

Potrebno je naglasiti funkcioniranje planiranog sustava gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije unutar kojeg će postojati samo jedan Centar za gospodarenje otpadom koji će otpad preuzimati od stanovništva, a njegovo će zbrinjavanje naplaćivati temeljem količine, odnosno vaganjem. S obzirom na navedenu situaciju zadatak je svake Općine je da potakne primarnu reciklažu, selekciju i gospodarenje posebnim vrstama otpada tako da do Centra za gospodarenja otpadom dođe što manja količina otpada na obradu i odlaganje.

Osnovni principi gospodarenja otpadom svode se na: • Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava. • Ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti – reciklirati i/ili

oporabiti. • Otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv način za okoliš.

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, utvrđeni su KVANTITATIVNI CILJEVI koji određuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva za područje cijele Republike Hrvatske, a prikazani su tablicama 1. i 2.

Tablica 1.: Kvantitativni ciljevi za količine otpada

Ciljevi Udio (%) / godina 2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

80 85 90 95 99

Količina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada

6 8 12 18 25

Količina obrađenoga komunalnog otpada

2 10 20 25 30

Količina odloženoga komunalnog otpada

95 80 68 58 45

Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995.

95 85 75 55 35


Tablica 2.: Ciljane kvote oporabe i recikliranja za neke tokove otpada Predloženi koncept gospodarenja otpadom IVO (IZBJEGAVANJE – VREDNOVANJE – ODLAGANJE), primjenjiv je za sve tokove otpada. Bitni sudionici u cjelokupnom sustavu gospodarenja otpadom su gradovi/općine kao i pripadajuće gospodarstvo i stanovništvo, te su njihove najvažnije zadaće: Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi)

• donijeti plan gospodarenja otpadom Općine, usklađen s državnim i županijskim planom gospodarenja otpadom

• prostornim planom utvrditi lokacije građevina i postrojenja za gospodarenje otpadom • organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom

gospodarenja otpadom općine/grada • sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo • omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te organizirati prijevoz do centara za

gospodarenje otpadom • dostavljati podatke u skladu s propisima • stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Proizvođači otpada – kućanstva

• odlagati otpad na odgovarajući način • odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambalaža, limenke, staro željezo, biootpad i dr.)

ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad, lijekovi i dr.) u odgovarajuće spremnike/reciklažna dvorišta ili na druga odgovarajuća mjesta i način (npr. kompostiranje)

• kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale te kupovati proizvode i koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridržavati se osnovnih načela održivog razvoja)

• biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapređivanju sustava gospodarenja otpadom. Drugi proizvođači otpada i proizvoda

• izrađivati planove gospodarenja otpadom • prijavljivati sve vrste i količine proizvedenog otpada • omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje (obradu i/ili odlaganje)

otpada kojeg stvaraju • izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka

1.2. Zakonodavni okvir Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 135/05, 111/06, 60/08 i 87/09), Strategiji gospodarenja otpadom („Narodne novine“, broj 130/05) i Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 – 2015. godine („Narodne novine“, broj 85/07). Navedeni propisi usklađeni su sa europskim direktivama te su dobar temelj prioritetnog rješavanja problema gospodarenja otpadom. Sljedećim popisom evidentirani su zakoni i pravilnici koji reguliraju sustav gospodarenja na području Republike Hrvatske s ciljem što većeg izbjegavanja nastajanja otpada kao i sa ciljem što veće reciklaže, obrade i oporabe otpada.

Otpad Rok Kvota (% težine) oporaba recikliranje

Ambalažni otpad 2010. 2015.

50 – 60 65

25 – 45 55 – 60

Otpadna vozila 2015. 2025.

85 95

80 85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80

Otpadne gume vozila 2010 2015

70 – 80 90

60 – 70 70

Otpadna ulja 2010 90 -


Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj

• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05) • Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine, („Narodne

novine“, broj 85/07), • Zakon o otpadu, („Narodne novine“, broj 178/04, 153/05, 111/06; 60/08 i 87/09), • Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i

njegovu odlaganju („Narodne novine“, broj 03/94- Međunarodne novine) • Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

(„Narodne novine“, broj 50/05) • Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom („Narodne novine“, broj 69/06, 17/07) • Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom („Narodne novine“, broj 32/98) • Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za

utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom („Narodne novine“, broj 71/04) • Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 23/07,111/07) • Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada

(„Narodne novine“, broj 117/07) • Pravilnik o vrstama otpada( „Narodne novine“, broj 27/96) • Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom („Narodne novine“, broj 123/97 i 112/01, 151/03, 178/04,

23/07 i 45/07) • Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada („Narodne novine“, broj 45/07) • Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu („Narodne novine“, broj 97/05, 115/05, 111/06 81/08) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama („Narodne novine“, broj 40/06, 111/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima („Narodne novine“, broj 124/06, 121/08) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, („Narodne novine“, broj 133/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima („Narodne novine“, broj 136/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom, („Narodne

novine“, broj 74/07, 133/08) • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom („Narodne novine“, broj 72/07) • Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, („Narodne novine“, broj

42/07, 89/08) • Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“, broj 38/08) • Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u

poljoprivredi („Narodne novine“, broj 38/08), • Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje

okoliša otpadom („Narodne novine“, broj 120/04) • Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju

oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada („Narodne novine“, broj 51/06)

• Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave („Narodne novine“, broj 59/06)

• Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom, („Narodne novine“, broj 95/04)

• Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, („Narodne novine“, broj 155/05, 24/06, 28/06) • Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe Republika

Hrvatske u 2006. („Narodne novine“, broj 64/06) • Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe Republike

Hrvatske u 2007godini. („Narodne novine“, broj 36/07) Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koji također reguliraju i utječu na gospodarenje otpadom:

• Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 26/03; 82/04; 116/04; 178/04; 38/09 i 79/09)

• Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 110/07), • Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 64/08) • Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost („Narodne novine“, broj 107/03) sa

pripadajućim mu pravilnicima • Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“, broj 26/03, 82/04, 178/04 i 35/08)


Direktive Europske unije Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU.

Rezolucija Vijeća EU kao i Okvirna direktiva o otpadu predstavljaju jedan od temelja Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno povećati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zagađenja okoliša na samom izvoru njegovog nastanka. Implementirajući načela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija: prevencija, sortiranje, reciklaža i biološka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a osiguravaju višu zaposlenost za razliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada.

1.2.1. Odredbe i obveze preuzete iz Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije

Sadržaj i način izrade općinskog plana gospodarenja otpadom temelji se na Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao i Karlovačke županije, a sastavni dijelovi Plana su:

1. Polazišta izrade dokumenta 2. Opis postojećeg stanja i 3. Planirani sustav gospodarenja otpadom. Temeljem zakonske regulative kao i odredbi Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 – 2015. i Županije potrebno je prioritetno, do kraja 2008. godine donijeti Plan gospodarenja otpadom općine. Planom se detaljno određuju i propisuju:


1. Mjere, aktivnosti i rokovi uspostave kao i provođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području općine/grada. a. Odrediti lokacije i načine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta otpada, glede

iskorištavanja vrijednih svojstava otpada. Planirati i odrediti lokacije zelenih otoka, reciklažnog dvorišta, lokacije za prihvat građevinskog otpada,...

b. Promijeniti način naplate zbrinjavanja otpada, odnosno primijeniti drugi obračunski kriterij uz primjenu načela «onečišćivač plača». U novi tarifni sustav, u cijenu odnosno troškove gospodarenja otpadom ugraditi troškove sakupljanja, obrade, odlaganja otpada kao i troškove sanacije onečišćenih područja i dr.

2. Uključiti se u centralni sustav gospodarenja otpadom Županije (Centra gospodarenja otpadom).

3. Evidentirati lokacije onečišćenih područja te propisati mjere sanacije i rokove provedbe. - Temeljem Pravilnika - okvirni rok za sanacije odlagališta je 2011. god. a. Prioritetno je saniranje i zatvaranje svih odlagališta koja ne udovoljavaju zakonske uvjete. Temeljem

odredbi Prostornog plana Karlovačke županije, ukoliko je lokacija odnosno kapacitet odlagališta manji od 40 000 m3 – za sanaciju je potreban samo sanacijski program.

4. Jedinica lokalne samouprave treba donijeti Odluku o mjerilima, postupku i načinu utvrđivanja naknade vlasnicima o umanjenoj vrijednost nekretnina. Temeljem odluke, upravno tijelo jedinice lokalne samouprave izdaje rješenja za sve nekretnine koje su na udaljenosti od 500m od građevina za zbrinjavanje otpada. a. Građevine zbrinjavanja otpada su: Centri gospodarenja otpadom, odlagališta otpada (inertnog,

neopasnog i opasnog) i spalionice otpada.

1.3. Osnovni podaci o Općini Josipdol 1.3.1 Položaj, značaj i posebnosti Općina Josipdol je jedna od 16 općina Karlovačke županije. Nalazi se u Ogulinsko-Plaščanskoj kotlini koja pripada Dinarskom planinskom sustavu. Središte općine je naselje Josipdol smješteno u podgorju Velike Kapele, ispod Treskavca na istoku i Strožbenice na zapadu. Tu je čvorište puteva za Karlovac, Slunj, Plitvička jezera, Senj i Ogulin. Kroz ovo područje prolazi državni pravac D-23 – Duga Resa – Josipdol – Senj (Jozefina) te pomoćna magistralna pruga Zagreb – Oštarije – Gospić – Knin – Split (Zadar) – ogranak europskog V. koridora. Općina Josipdol nalazi se u ogulinskoj regiji čije je središte u gradu Ogulinu, a koja obuhvaća: grad Ogulin te općine Tounj, Josipdol, Plaški i Saborsko. Geografski položaj Josipdola je unutar izdužene Ogulinsko - plaščanske zaravni. Općina Josipdol nalazi se u brdsko-planinskom području – područje s ograničenjima u razvoju. Položaj općine Josipdol u Karlovačkoj županiji možemo karakterizirati kao povoljan. Neposredna blizina novoizgrađene autoceste, kao i dobar prometni položaj uz dvije državne ceste Duga Resa - Josipdol - Žuta Lokva - Senj, te Vrbovsko - Ogulin - Plaški - Poljanak otvaraju dobre mogućnosti za prostorni i ekonomski razvoj. Općina Josipdol smještena je u dolini kojom prolazi rijeka Munjava. Općina Josipdol je prometno povezana državnim cestama D-23 Karlovac - Senj i D-42 Ogulin - Saborsko. Ostala naselja općine Josipdol razvila su se uz županijske i lokalne prometnice. Kroz općinu prolazi glavna magistralna željeznička pruga Zagreb - Rijeka, odnosno Oštarije - Split s odvojkom za Ogulin. Željezničku stanicu Josipdol, koja se nalazi na željezničkom pravcu Oštarije – Split, koriste sva naselja općine Josipdol kao i šira okolica. Značaj općine Josipdol sa svojih četrnaest naselja je u njezinim prirodnim potencijalima i resursima koji najviše dolaze do izražaja u poljodjelstvu, stočarstvu i lovstvu kao osnovnim djelatnostima ovog područja. Relativno ujednačena rasprostranjenost stanovništva te dobra međusobna povezanost naselja, kao i prirodno pogodan smještaj općine, prostorno su vrlo značajne za uravnotežen razvoj i oživljavanje ovog primarno ruralnog prostora. Općina je dobro povezana sa susjednim općinama Plaški i Tounj te gradovima Ogulin i Slunj (sve u Karlovačkoj županiji), kao i s općinom Brinje iz Ličko-senjske županije.


Slika 1. Postojeća izgradnja u centru Josipdola

1.3.2. Reljef i klimatska obilježja Reljefna slika prostora posljedica je utjecaja krških osobitosti područja i fluvijalnih elemenata u kršu. Zastupljeni krški oblici nisu rezultirali tipičnim krškim pejzažom, već ga karakterizira ozelenjelost krajolika (pokriveni krš). Polja su pretežito poljoprivredne, odnosno travnate površine većinom na smeđim tlima, a planinski dio pokrivaju bogate i guste šume bukve i jele koja na visinama prelazi u zonu klekovine. Hidrogeološke osobine stijena utjecale su na prostorni razmještaj propusnih područja i barijera, a time i na specifičnosti kretanja podzemnih voda. Zbog relativno velikih nadmorskih visina padalinske vode brzo nestaju u podzemlju, pa nema značajnih prirodnih tokova. Područje se ne nalazi u zoni veće seizmičke aktivnosti, u zoni VII stupnja MCS prema Privremenoj seizmičkoj karti Prostor Josipdola spada u Ogulinsko-plašćansku mikroregiju koja je reljefno uravnjena, dobro izdvojena longitudinalna udolina, koja ima značajke prijelaza i kontakta između drugih regionalnih cjelina. Nalazi se između niskog pokuplja, Kordunske zaravni, Like i Gorskog Kotara. Drežnički međuprostor ograničen je Jozefinskom i Rudolfinskom cestom, masivom Velike Kapele i primorskim odsjekom. U građi prevladavaju uslojeni vapnenci, dolomiti i kreče jurske i kredne starosti. Osnovni obrisi današnje reljefne strukture oblikovani su procesima nabiranja i mlađim vertikalnim pokretima. Glavno nabiranje završilo je sredinom tercijara. Najmlađa faza tektonskih pokreta u obliku izdizanja izdvojenih blokova reljefa u kvartaru određuje stvaranje današnje reljefne strukture. Klimatske promjene u kvartaru važne su za modeliranje reljefa Prirodna obilježja su razvedenost reljefa na cijelom području općine i nizinski pojas uz rijeku Munjavu. Prostor obronaka je obrastao šumama, a nizinski dio je većinom obrađen ili se koristi kao pašnjaci. Karakteristično za gorske krajeve klimu karakterizira raznolikost, između zatvorenih depresija i planina, prisojnih i osojnih padina. Područje Josipdola nalazi se na rubu područja kontinentalne klime koja u području Kapelskog gorja prelazi u planinsku klimu. Klimu karakteriziraju izražena ljeta i zimska godišnja doba. Ljeta su vruća, sparna, s pojavom pljuska i proloma oblaka praćenih grmljavinama. Ljeti su također topliji niži reljefni oblici, a pokazuju pripadnost temperaturnoj amplitudi između 21 - 220C, a sjeverozapadni dio 16 - 180C. Zime su duge i u pravilu hladne, no s također nerjetkim naglim zatopljenjima. Obilne snježne oborine u pravilu se zadržavaju i do 40 dana u sezoni. Karakteristično za klimu je i razmjerno velika razlika dnevne i noćne temperature što rezultira pojavom rose ljeti, a zimi i u prijelaznim razdobljima pojavom snažnog jutarnjeg mraza. Najveći dio zaravni i polja ima srednju siječanjsku temperaturu oko –20C. Apsolutno minimalna temperatura zabilježena u Općini Josipdol iznosi –28,50C, a apsolutno maksimalna +39,50C. Veći dio prostora karakterizira maritimno-pluvialnetrijski režim, više padalina u hladnoj, nego u toploj polovici godine. Prosječne količine padalina iznose 1600 – 1700 mm, međutim kraj se odlikuje relativnom suhoćom.


Velika je važnost magle, posebno u nižim dijelovima reljefa. Smjer i brzina vjetra ovise o lokalnim reljefnim oblicima, a glavni smjerovi vjetra su bura i jugo. Karakteristična je česta pojava fena, suhog vjetra koji se, pri spuštanju niz padine Kapelskog gorja snažno zagrijava te u kratkom vremenu naglo podiže temperaturu zraka. Zimi tu pojavu prati naglo topljenje snijega. 1.3.3. Zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti Zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti Općine Josipdol obuhvaćena je u je Studija zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti Karlovačke županije. U Studiji je naglašeno da je prirodna baština Karlovačke županije – Općine Josipdol uslijed ekonomskog zapostavljanja ovih krajeva i odsutnosti znatnijeg industrijskog razvoja izuzetno sačuvana i predstavlja raritet u europskim razmjerima. Studijom su evidentirani spomenici prirode ovog područja te se predlažu načini njihovog očuvanja u budućnosti. Stvorena je baza podataka predložene su mjere zaštite, a uvode se i zakonske obveze u odnosu na zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti. U Studiji se detaljno obrađuju zemljopisne karakteristike, povijesne odrednice, prostorni sustavi i međusobni utjecaj u prostoru. Općenito je naglašeno da prostorni sustavi definirani aktivnostima čovjeka različito djeluju na prirodne i kulturne vrijednosti prostora. Kao prirodne agresivne aktivnosti i emisije zagađenja izdvojeni su:

- naselja (naročito bespravna gradnja na obalnom pojasu rijeka) - poljoprivredna proizvodnja (agrotehničke mjere) - industrija - infrastruktura - prometna - cestovna i željeznička jer presijeca životna staništa - komunalna (uslijed zastare mreže) - elektromreža, telekomunikacije, naftovodi, plinovodi –

(mijenjaju krajobraz i stalni su potencijalni izvori zagađenja). Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu izradio je konzervatorsku podlogu – Studiju područja povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti. Ova Studija sadrži detaljne smjernice za zaštitu kulturnih dobara na području općine Josipdol. 1.3.4. Promet Studijom prometnog razvoja Karlovačke županije na prostoru Grada Ogulina te općina Josipdol i Tounj valorizirana je postojeća mreža uz planirane nove prometne i željezničke pravce u sklopu sveukupne prometne mreže Republike Hrvatske. Trasa autoceste studijom je dana varijantno. Koridor trase Bosiljevo - Žuta Lokva predložen je kao osnovni pravac autoceste. Alternativni prijedlog trase autoceste Ogulin - Plaški - Otočac neće se ubuduće razmatrati. Postojeće ceste zadržale su i nadalje tu kategorizaciju (državne i županijske ceste) a to su: Duga Resa – Josipdol – Senj, te Vrbovsko – Ogulin – Josipdol – Saborsko – Grabovac. Studija prometnog razvoja cestovnog i željezničkog prometa Karlovačke županije - travanj 1996. dala je u mjerilu 1:100.000 trasu nove planirane "brdske" željezničke pruge Karlovac - Novi Zvečaj - Josipdol - Drežnica - Rijeka. Predložena trasa prolazi središnjim dijelom Josipdola i predstavljala bi degradaciju postojećeg stanja kao i ograničavajući faktor daljnjeg razvoja. Zbog toga je dana varijantna trasa željezničke pruge koja nešto jugoistočnije zaobilazi naselje Josipdol, što mu omogućuje daljnji nesmetani razvoj uz kvalitetan pristup novoj željezničkoj postaji. 1.3.5. Naselja i stanovništvo Prema Prostornom planu Karlovačke županije za općinu Josipdol karakteristike su: a) Najveći dio općine je sastavni dio brdskog i brdsko-planinskog prostora južnog dijela županije. Osnovna su obilježja ovog prostora:

• višegodišnji depopulacijski procesi osobito potencirani u područjima zahvaćenim ratnim događanjima (prirodni pad broja stanovnika, starost populacije, izumiranje, poremećaj osnovnih struktura stanovništva, velik udio iseljenog stanovništva, demografska propast ruralnog područja);

• mali broj, a ponegdje i nepostojanje naselja koja je moguće klasificirati kao žarišta razvitka; • rijetka naseljenost;


• mala, izolirana i raspršena naselja koja će biti gotovo nemoguće revitalizirati, a često nisu niti atraktivna za naseljavanje;

• napuštena sela; • teški uvjeti života, rada i privređivanja izrazito nepovoljniji od državnog prosjeka; • gospodarsko stanje sa suženim mogućnostima rješavanja teških socijalnih prilika stanovništva; • zapušteno poljodjelstvo i stočarstvo s otežanom mogućnošću organizacije proizvodnje; • nedostatak prometnih veza, osobito prema središnjim naseljima opremljenim objektima društvenog

standarda; • nerazvijenost i nedostatak komunalne infrastrukture.

Uslijed izrazito nepovoljne demografske slike, brdsko-planinsko područje izdvaja se kao jedno od područja s najnegativnijim tipovima općeg kretanja stanovništva koje karakterizira jako iseljavanje i prirodni pad broja stanovnika. Promatrajući udjele stanovništva prema djelatnostima, vidljivo je da je svuda prisutan velik udio poljoprivrednog stanovništva. Kako je brdsko-planinsko područje ujedno većim dijelom i ruralni prostor te tradicionalno poljoprivredno područje, trebalo bi u budućnosti postati područje potencijalne planske poljoprivrede – primarno stočarstvo, no ostaje pitanje s kojim stanovništvom i kojim posjedom. Pretpostavka Prostornog plana Karlovačke županije je da će obnovom biti moguće obuhvatiti samo najvi ostala naselja. Dio malih seoskih naselja koja će u budućnosti ostati bez stalnog stanovništva, treba koristiti u funkciji sekundarnog stanovanja te seoskog turizma i rekreacije. S obzirom da se ruralno područje u svom velikom dijelu preklapa s ostalim problemskim cjelinama (brdsko-planinsko, područje posebne državne skrbi), na njegovom području primjenjivat će se već utvrđene mjere za pojedine cjeline. Obnova i razvoj sela treba omogućiti prihode stanovništva u skladu sa standardom gradskog stanovništva, pri čemu treba očuvati karakter sela, prirodna i kulturna dobra te unaprijediti kulturu stanovanja. Budući gospodarski razvitak ruralnih područja sve će više ovisiti o nepoljoprivrednom sektoru.

Osim središta Županije cjelokupni je ostali prostor u trendu izumiranja koji će se obzirom na okolnosti nakon 1991. godine, sigurno nastaviti i u budućem razdoblju. Prema pokazateljima za razdoblje 1981. – 1991. godine, samo 6 naselja imalo je ekspanziju stanovništva imigracijom (Karlovac, Duga Resa, Ogulin, Josipdol, Žakanje, Generalski Stol), što je bila naznaka određenih centara privlačenja stanovništva. 1.3.6. Gospodarske djelatnosti Poljodjelstvo Prema popisu iz 2001. god. u općini Josipdol je bilo 3987 stanovnika. Od toga je 4,3% (173 st.) bilo poljoprivredno stanovništvo, a 2,2% (88 st.) aktivno poljoprivredno stanovništvo. Šumarstvo Područje od sjevera Karlovačke županije do Ogulina, Josipdola, Plaškog i Saborskog je panonska zona šumske vegetacije s područjem plitkog krša. Ogulinsko–plaščanska krška zaravan je područje hrasta kitnjaka i običnog graba. Šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu gospodari Uprava šuma Ogulin – šumarija Josipdol. Općekorisne funkcije šuma odražavaju se u:

- zaštiti zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava - utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav - utjecaju na plodnost zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju - utjecaju na klimu - zaštiti i unapređenju čovjekove okoline - stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere - utjecaju na ljepotu krajolika


Šume se određuju kao gospodarske šume, zaštitne šume i šume s posebnom namjenom. Većinu stanovništva čine mješovita radničko-poljoprivredna domaćinstva. S obzirom na prirodne potencijale i resurse, aktivnost stanovništva vezana je uz poljoprivredne djelatnosti kao osnovne gospodarske djelatnosti. Ujedno se stanovništvo bavi građevinarstvom, proizvodnim djelatnostima i dr. Stanje gospodarstva vidljivo je tablicom 5. Lovstvo Lovni fond raspolaže brojnim vrstama divljači, kao što su obična srna, divlje svinje, zec, divlja patka, liska, jelen, fazan, lisica, jazavac, kuna te više vrsta ptica. Na području općine Josipdol je lovište Trojvrh čija je površina 3774 m2. Industrija i obrtništvo Postojeća industrijska zona u općini Josipdol obuhvaća 21,6 ha. Eksploatacija mineralnih sirovina "Vrh Kapele" – odobrenje za eksploataciju građevnog kamena. Površina eksploatacijskog polja iznosi 12.600 m2. Eksploatacijske rezerve 58.000 m3. Prema Prostornom planu Karlovačke županije predviđa se max. površina eksploatacijskog polja "Vrh Kapele" od 2 ha. Turizam Tranzitni turizam vezan je uz glavne prometne pravce Karlovac – Josipdol – Senj. Ogulinska turistička mikroregija obuhvaća područje grada Ogulina i općina Josipdol i Tounj. Specifičnost ogulinske turističke mikroregije je u tome što se zbog njene relativne izdvojenosti od ostalih dijelova karlovačke županije mora intenzivirati i turistička suradnja i razvoj sa susjednim visokogorskim prostorima Primorsko – goranske županije kao i prostorima hrvatskog priobalja.

2.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM 2.1. Podaci o komunalnom otpadu Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog otpada na području Općine Josipdol su kućanstva, komercijalni izvori, trgovine, uredi, autoservisi i druge radionice, školstvo, vrtići, OPG-i te javne površine. Uz komunalni otpad, na području Općine generira se i građevinski otpad, bio-otpad, razni tipovi ambalaže (pa tako i ambalaža od pesticida), i dr. Općenito je zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno riješeno te je potrebno uspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA – ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA. 2.1.1. Način prikupljanja i odvoza komunalnog otpada Organizirano skupljanje, odvoz i odlaganje otpada na odlagalištu Sodol vodi Jedinstveni upravni odjel. Organiziranim sakupljanjem i odvozom obuhvaća čitavo područje Općine Josipdol. Sakupljanje otpada s mjesta njihovog nastanka kao i odvoz, vrši se specijalnim vozilom „smećar“ koje na sebi ima nadgradnju u koju se otpad ubacuje te se odvozi na odlagalište. Vozilo je u trendu današnje tehnologije prihvata i prijevoza otpada. U Jedinstvenom upravnom odjelu zaposlen je jedan vozač i dva radnika koji vrše utovar, transport i odlaganje otpada na odlagalište „Sodol“. Komunalni otpad se odvozi jednom na tjedan sa šireg područja organiziranog sakupljanja komunalnog. Komunalni otpad se prikuplja putem plastičnih kanti za prikupljanje otpada. Sva kućanstva na području Općine Josipdol opremljena su plastičnim kantama od 120 l. Također za potrebe malih obrtnika i groblja dobavljeni su limeni i čelični otvoreni i zatvoreni kontejneri od 1100 i 5000 l. Mjere odvojenog prikupljanja otpada uvedene na području Općine Josipdol putem zelenih otoka.


Vrste otpada koje se odlažu na području Grada Ogulina tijekom 2007. god.: 17 09 04 – miješani građevinski otpad i otpad od rušenja - odloženo na odlagalište «Sodol» 20 03 01 – miješani komunalni otpad - odloženo na odlagalište «Sodol» 20 03 07 – glomazni otpad - odloženo na odlagalište «Sodol» Vozni park kojim se obavlja prihvat i odvoz otpada, sastoji se od: Radnih vozila Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, MAN 2.1.2. Gospodarenje komunalnim otpadom Općina Josipdol Sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom na području Općine Josipdol nije uspostavljen. Navedeno znači kako ne postoji potpuna kontrola otpada od mjesta nastanaka do mjesta konačnog zbrinjavanja. Također ne postoji obrada otpada prikupljenog komunalnog otpada te izdvajanje i recikliranje njegovih iskoristivih komponenti. Gospodarenje s komunalnim otpadom svodi se na prikupljanje otpada, 1543 kom PVC kanti zapremine 120 l raspodijeljenih po domaćinstvima, 52 komada pocinčanih kontejnera od 1100 litara podijeljenih obrtnicima i poduzećima, 5 otvorenih metalnih kontejnera i 5 zatvorenih metalnih kontejnera zapremine 5 m3 koji su pohranjeni na javnim površinama i konačno odlaganje u okviru odlagališta «Sodol» koje nije uređeno sukladno propisima RH. Sama lokacija odlagališta sanirati će se i zatvoriti do kraja 2011. god. odnosno stavljanjem u funkciju CGO-a na istoj lokaciji. Kako se odlaganje komunalnog otpada vrši na odlagalištu „Sodol“ u daljnjem izračunu i obračunu masa komunalnog otpada poslužiti ćemo se podacima za odlagalište Sodol unutar kojega se računa i sa komunalnim otpadom prikupljenim na teritoriju Općine Josipdol, a koji čini cca 20% ukupnog otpada koji se zbrine na odlagalištu. Prema podacima Jedinstvenog upravnog odjela Općine Josipdol u 2010. godini prikupljeno je na prostoru Općine Josipdol 1400 m3 (cca 840 t) komunalnog otpada što iznosi gore navedenih cca 20% odloženog otpada na odlagalištu Sodol te godine. Odlagalište SODOL Stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o. dalo je izraditi Studiju ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta i nastavka rada odlagališta komunalnog otpada „Sodol“, Grad Ogulin. Studija je napravljena u travnju 2006. te je njome predložena sanacija, stabilizacija kosine postojećeg otpada i izvođenje plohe na postojećem otpadu. Ključno tehničko rješenje je izvedba temeljnog brtvenog sustava na dnu polja i na pokosima radi prikupljanja procjednih voda odlagališta čime se sprečava nekontrolirano otjecanje zagađenih voda u okoliš. Za nastavak odlaganja ploha za odlaganje novog otpada mora biti izvedena na način opisan Pravilnikom o postupanju otpadom. Nakon izvođenja nove plohe na nju bi se počeo odlagati otpad koji bi se nakon zatvaranja prekrio završnim slojem. Temeljem Odluke Upravnog odbora za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada (Klasa: 351-04/04-03/0045, ur.broj: 563-02-DR-04-08) od 20. prosinca 2004. godine sklopljen je ugovor 21. siječnja 2005. o korištenju sredstava fonda za neposredno sudjelovanje fonda u financiranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada „Sodol“. Prema tom ugovoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovat će u programu sanacije sa 50% sredstava a Grad Ogulin sa preostalih 50% sredstava zaokružene financijske konstrukcije ulaganja. Na odlagalištu otpada Sodol odlaže se komunalni, građevinski i neopasni industrijski otpad s područja grada Ogulina od 1975. (prema podacima od Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije). Prostire se na oko 10.000 m2, a odloženo je cca. 15.000 t komunalnog otpada (prema podacima od Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije). Nema osnovne infrastrukture (ograda oko cijelog odlagališta, prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga). Na ulazu se provodi kontrola ulaza, ali ne i kontrola vrste otpada. Odlagalište Sodol posjeduje priključak vode i protupožarnu opremu, te unutrašnje putove sa spojem na javnu cestu. Za guranje otpada u vrtaču unutar koje se otpad odlaže na odlagalištu se nalazi 1 utovarivač. Otpad se doprema i odlaže na nepripremljenu površinu tla ili na prijašnji sloj otpada, bez prethodnog planiranja i bez provedbe mjera za zaštitu okoliša, kao i kontroliranje količine i vrste otpada na ulazu u odlagalište. Metoda punjenja koja se trenutno primjenjuje nije adekvatna, jer se otpad odlaže na najvišu točku na smetlištu i potom rasprostire da bi se ispunile udubine. Nabijanje pomoću kompaktora se ne obavlja ili vrlo rijetko. S ovakvim načinom treba prekinuti što prije budući da se njime ne uspijeva maksimalno iskoristiti prazan prostor. Dnevni se pokrov ne postavlja ili rijetko pa otpad ostaje dostupan gamadi. Odlagalište je nekontrolirano i na njemu nisu poduzete nikakve tehničke mjere zaštite okoliša kao što su monitoring zraka, oborinskih i procjednih voda.


U proteklih par godina godišnje se odlaže cca 15.777 m3 otpada (prema podacima Stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o.). Međutim navedenu količinu komunalnog otpada treba uzeti s rezervom. U većini slučajeva prikupljene količine otpada se ne važu nego se procjena količina otpada vrši prema broju dovezenih kamiona, što je vrlo nepouzdano jer kamioni uvijek nisu jednako puni, otpad sadržava manje ili više vlage, zbijenost otpada je različita itd. Isto tako veliki dio stanovništva zbrinjava proizvedeni otpad na vlastitim imanjima (paljenje, kompostiranje, zakopavanje, sa ostacima hrane se tove životinje, itd.). Uz navedene načine, postoji i dio ekološki neosviještenih građana koji otpad zbrinjavaju na nepredviđenim mjestima (u šumi, jarku, na livadama i divljim odlagalištima, itd.). Tijekom 2005. godine (Prema podacima Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije, 2008. god.) na odlagalište je odloženo cca 2.384 t komunalnog otpada a 2.940 t ukupno uključujući i građevinski i neopasni proizvodni otpad. Prema istim podacima stvarno stvorena količina komunalnog otpada iznosi 3.431 t, dakle 1.047 t je neodloženog, što ukupno sa građevinski i neopasnim proizvodnim otpadom sada čini 3987 t. S obzirom da se radi o području grada Ogulina radi se o 15.082 stanovnika, te iz navedenog proizlazi da je po stanovniku 2005. generirano cca 264 kg, što odgovara prosjeku županije prema PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2007 – 2015. GODINE (NN 85/07) gdje je prosjek županije 262 kg/st/god.. 2.1.3. Procjene količina komunalnog otpada do kraja 2015. god. Procjenu količine otpada do 2015. godine, dajemo obzirom na činjenicu kako će se još tijekom 2008. god. na odlagalište dovoziti otpad sa istih onih područja kao i proteklih godina. U obzir se uzima ona količina koja će se legalno dovesti na odlagalište. Druga bitna pretpostavka je da će se tijekom 2008/2009. god. uspostaviti kontrolirano odlaganje tj. da neće biti ilegalnog odlaganja te da će se odlaganje u potpunosti kontrolirati te da će podaci iz očevidnika imati veći postotak pouzdanosti. Otvaranjem RCGO-a novonastale količine komunalnog i proizvodnog neopasanog otpada odvoziti će se na isto mjesto, a odlagalište "Sodol" sanirati i zatvoriti. Procjena količina komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada radi se na temelju sljedećih podataka i pretpostavki:

• Organiziranim prijevozom obuhvaćeno je stanovništvo na području što čini oko 15.082 stanovnika, u što je uračunato i 1600 domaćinstava Općine Josipdol

• Na području grada Ogulina je u 2008. ostvareno 49.484 noćenja,

• Obuhvaćenost stanovništva je 100 %,

• Broj stanovnika neće se bitno mijenjati,

• Količina otpada povećavati će se za 2% godišnje (temeljem Strategije gospodarenja otpadom RH)- utemeljena na povećanju standarda stanovništva

• Proračun je rađen na bazi broja stalnih stanovnika i turista, te na količini otpada od 0,9 kg po danu za stalnog stanovnika (u prosjeku, (327 kg/stan/g), a kreće se u rasponu od 0,56 do 1,28 kg/stan/dan (206 do 467 kg/stan/g), prema PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2007 – 2015. GODINE (NN 85/07) i 1,01 kg po ostvarenom noćenju turista.

Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 8 godina dane su u tablici 7. a 2008. godina uzeta je kao polazna godina sa procijenjenom količinom otpada od 4.032 t god. Tablica 7. Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 8 godina za razdoblje od 2009 – 2015. god.

s godišnjim povećanjem od 2% za područje grada Ogulina*

godina količina odloženog komunalnog

otpada u pojedinoj godini (t)

kumulativna količina odloženog komunalnog otpada

(t) 2009 4,032 4,032 2010 4,113 8,145 2011 4,195 12,340 2012 4,279 16,618 2013 4,364 20,983 2014 4,452 25,434 2015 4,541 29,975

* U procjeni količine otpada iz tablice 7. sadržana je i količina komunalnog otpada Općine Josipdol (cca 20%)


Uvođenje cjelovitog sustava na razmatranom području putem zelenih-otoka ili reciklažnih dvorišta za sada je u početnoj fazi. U takvoj situaciji prisutna je relativno niska procjena udjela primarne reciklaže. Na razini županije, prema Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije predviđeno je razdoblje od 2008 - 2011. za izgradnju zelenih otoka, 2008. i 2009. za izgradnju mini reciklažnog dvorišta. Predviđeno 2.870.325 kn za zelene otoke te 1.840.000 kn za mini reciklažno dvorište.

2.2. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta Trenutno stanje na području Općine ne upućuje na veći broj onečišćenih površina komunalnim otpadom. Postojeća odlagališta otpada ne zadovoljavaju sanitarno-tehničke zahtjeve te ih je potrebno sanirati. Divlje deponije otpada također treba sanirati. Isto tako, niska svijest o potrebi zaštite okoliša, te neimplementiranje novijih propisa u području gospodarenja otpadom što se ne može sagledati samo u kontekstu Općine Josipdol nego u širem županijskom odnosno regionalnom kontekstu, uvjetovali su stanje gospodarenja otpadom kakvo ono danas postoji.

2.2.1. Popis lokacija odlagališta s osnovnim podacima U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom NN 130/05, u nastavku je dana sljedeća kategorizacija odlagališta: - Legalna odlagališta otpada - Odlagališta otpada u postupku legalizacije - Službena odlagališta otpada

- Dogovorna odlagališta otpada - »Divlja« odlagališta otpada – smetlišta

2.2.2. Službeno odlagalište Općine Josipdol – Sodol" Odlagalište otpada Sodol smješteno je cca 300 m zapadno od županijske ceste Ogulin-Bosiljevo. Odlagalište je od samog naselja Ogulin udaljeno cca 2 km. Smješteno je u šumi oko 1 km jugozapadno od HE Gojak u prirodnoj vrtači sjeveroistočno od vrha Mijina glava (416 m). Odlagalište otpada „Sodol“ nalazi se u prirodnoj vrtači (dimenzija 150x80, dubine do 50 m) sjeveroistočno od vrha Mijina glava (416 m). Pristupna cesta odlagalištu gdje je vrh samog odlagališta nalazi se na 337 m.n.m., a dno vrtače je na 270 m.n.m. Odlagalište nije uređeno sukladno Zakonu o otpadu i stoga će ga biti potrebno sanirati kao što je opisano u studiji utjecaja na okoliš. Za pristup dnu vrtače i početku radova, a i za daljnje korištenje tj odlaganje otpada novom tehnologijom, od dna prema vrhu, potrebno je izvesti pristupnu cestu, od gornjeg ruba platoa, po zapadnom pokosu (slobodnom od otpada). Cesta je zbog vrlo zahtjevnog terena širine 3,5m i nagiba 12%, do visine planuma dna polja, gdje se širi na 4,0m. Predmetna parcela je nepravilnog oblika, ukupne površine 23.855m2. Sa sve četiri strane omeđena je šumom. Potrebno je napraviti novu parcelaciju, a točna površina parcele predmetnog objekta odredit će se parcelacijskim elaboratom. Novoformirana parcela površine 23.855 m2 nastat će iz dijela parcela K.O. Ogulin kč. broj 10430, 10461, 10462, 10463 i K.O. Popovo selo k.č. 2157, 2159, 2178, 2179 i 2181. Nema osnovne infrastrukture (ograda oko cijelog odlagališta, prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga). Na ulazu se provodi kontrola ulaza, ali ne i kontrola vrste otpada. Otpad se povremeno gura u vrtaču. Na odlagalištu otpad ponekad gori, zadnji put 2003. g. Podloga na kojoj je odložen otpad je prirodna, nezaštićena i dolazi do nekontroliranog otjecanja procjedne vode u podzemnu vodu. Teren je izrazito krški. Vrlo je vjerojatna direktna veza između vrtače gdje se odlaže otpad i izvorišta Gojačke Dobre. Odlagalište Sodol posjeduje priključak vode i protupožarnu opremu, te unutrašnje putove sa spojem na javnu cestu. Za guranje otpada u vrtaču unutar koje se otpad odlaže na odlagalištu se nalazi 1 utovarivač.


Slika 2. Lokacija odlagališta „Sodol“

Od mjera zaštite okoliša od negativnog utjecaja deponiranog otpada provodi se prekrivanje otpada zemljom i dezinsekcija i deratizacija. Mjere monitoringa utjecaja odlagališta na okoliš se ne provode. Geodetskim mjerenjem je obuhvaćen širi prostor vrtače, odloženi otpad i prirodni pokosi te je utvrđeno 121.321 m3 odloženog otpada.

Procjenjuje se da je od 1976. godine do danas na odlagalištu odloženo oko 120.000 m3 otpada. To nije ukupno odloženi otpad jer budući se otpad ovdje odlaže od 1976., dio biorazgradivog otpada se tijekom proteklih 30 godina razgradio, a jedan dio otpada je i izgorio. Na odlagalištu se odlaže i neutvrđena količina građevinskog i krupnog otpada, te talog iz septičkih jama

Na odlagalište se odlaže komunalni i neopasni industrijski otpad, sličnih karakteristika kao i komunalni otpad. Također se odlaže građevinski otpad (kamen, žbuka i inertni sipki materijal) koji ujedno služe za prekrivanje otpad. Istreseni otpad se na odlagalištu povremeno razastire i nabija kompaktorom i građevinskim strojevima te povremeno prekriva. Građevinski otpad u pravilu dovoze sami proizvođači.

U zraku oko deponija se osjete mirisi koji potječu od amonijaka, hidrogen sulfida, metana, nitrata. Prilikom jakih vjetrova se u okoliš raznosi papir i plastika s odlagališta. Odloženi otpad se ne prekriva redovito inertnim materijalom. Otplinjavanje također nije riješeno.

Interes grada, jednako kao i županijski interes je uspostava Centra za gospodarenje otpadom, regionalnog ili županijskog, a alternativno se osigurava mogućnost sanacije i zatvaranja postojećeg odlagališta otpada.


Slika 3. Odlagalište „Sodol“

3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE JOSIPDOL 3.1. Mjere odvojenog sakupljanja otpada 3.1.1. Mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i posebnih vrsta otpada Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom što znači da je gradsko odnosno općinsko vijeće dužno u svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Koordinacija sa Županijom pri tome je osobito važna. Sukladno čl. 15. stavku 4 Izmjena i dopuna Zakona o otpadu ("Narodne novine" br. 60/08), gradovi i općine su na svom području dužne postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom. Komunalni otpad obuhvaća i razne, po Zakonu, definirane kategorije posebnog otpada za koje su doneseni posebni podzakonski akti. Pravilnicima (o ambalaži, otpadnim baterijama i akumulatorima, gumama, vozilima, ee-otpadu i dr.) pobliže se određuje način gospodarenja ovim skupinama otpadnih materijala. Ponekad je teško razdijeliti granicu komunalni – posebni otpad te, stoga, polazimo od činjenice da je iz ukupne mase komunalnog otpada uputno izdvojiti što je više moguće posebnih vrsta otpada tj. onih iskoristivih materija koje se dalje mogu plasirati kao vrijedne sirovine za stvaranje novih proizvoda ili proizvodnju energije. Cilj, je, svakako, smanjiti ukupnu količinu otpada koji opterećuje potencijalno kvalitetno obradivo zemljište grada te predstavlja velik ekološki problem koji ugrožava kakvoću podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odloži na odlagalište. Istovremeno, taj odbačeni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom koja ga zbrinjava na legalan i ekološki prihvatljiv način rasterećujući prirodne resurse grada. Primarna reciklaža Izdvajanje korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, metal, pet ambalaža, organski otpad, plastika i sl.) i njihova priprema za ponovno korištenje u proizvodnom procesu naziva


se reciklaža. Primarno odvajanje navedenih sastavnih dijelova komunalnog otpada trebalo bi započeti već u domaćinstvima, odnosno na mjestu samog nastanka otpada.

Mjere odvojenog prikupljanja pojedinih kategorija otpada su slijedeće: Mjera 1): - PRIORITETNO! U Općini Josipdol potrebno je uspostaviti sustav zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih skupina otpada organiziranjem rasporeda odgovarajućih spremnika/posuda/kontejnera: • na ključnim mjestima (ukupno oko 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika predviđeno Planom gospodarenja

otpadom RH) - PRIORITETNA MJERA koju treba realizirati PRIJE sanacije divljih odlagališta! • Točne lokacije zelenih otoka tj. lokacije i raspored pojedinih spremnika unutar naselja rasporedit će

ovlašteno komunalno poduzeće, vodeći računa da pokrivenost bude ravnomjerna. Mjera 2): - PRIORITETNO! - u naselju Josipdol Općina treba osigurati prostor za izgradnju reciklažnog dvorišta (RD) ili mini reciklažnog

dvorišta koje će uključivati odgovarajuće spremnike i prostor za prikupljanje minimalno 4 osnovne skupine otpada (papir, staklo, metal, plastiku) proširujući ovaj koncept svake godine opsegom prikupljanja i vrstama otpada koje se prikuplja:

• građevinski otpad mora se prikupljati bilo unutar navedenog, bilo formiranjem zasebnog reciklažnog dvorišta na lokaciji bliže najvećim gradskim izvorima ovog otpada

• za opasni otpad iz kućanstava potrebno je omogućiti prikupljanje unutar RD-a radi smanjenja opasnosti ugrožavanja poljoprivrednih površina i okoliša grada općenito, naročito u pogledu zbrinjavanja otpadnih zaštitnih poljoprivrednih sredstava, njihove ambalaže, otpadnih lijekova, lakova, boja i otpadnih baterija i akumulatora

• glomazni otpad Mjera 3): - TRAJNO! Usporedo s uspostavom zelenih otoka i reciklažnog dvorišta grada je dužna vršiti intenzivne edukacijske mjere predložene ovim Planom. Mjera 4): Sanacija i zatvaranja svih ustanovljenih divljih odlagališta Prema članku 56. Izmjena i dopuna Zakona o otpadu, gradovi i općine dužne su na svojem području postaviti spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada do 31. 12. 2008. godine te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.


Slika 4: Osnovna ideja postupanja komunalnim otpadom iz kućanstva

ZELENI OTOCI: - to je mjesto na javnoj površini na kojem se nalazi jedna ili više posuda za prihvat odvojeno sakupljenog materijala. Od korisnih komponenti sustavom odvojenog prikupljanja izdvajat će se papirnati i kartonski otpad, otpadni PET, staklo i metali, odnosno otpad koji u velikoj većini spada u ambalažni otpad. S obzirom na hrvatske propise određena količina tih komponenti će se prikupiti povratom ambalažnog otpada prema PRAVILNIKU O AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU (NN 97/05) u trgovinama. Stanovništvo samostalno odlaže otpadne materijale u navedene spremnike. Iz tog razloga u prvom redu potrebno je započeti s mjerama edukacije stanovništva i povećanjem svijesti o problemima vezanim za otpad. Spremnici moraju imati oznaku vrste i naziva ambalažnog otpada koji se u njima odlaže, uputu o načinu odlaganja, osnovne informacije o pravnoj osobi koja je odgovorna za pražnjenje spremnika. Zeleni otoci se u pravilu sastoje od 4 spremnika različite boje, a moguće je dodati i jedan za baterije. U Republici Hrvatskoj su standardizirane boje spremnika, a karakteristične boje spremnika za komponente koje se planiraju izdvajati su prikazane u tablici 9. To su spremnici za:

• papirnati i kartonski otpad • otpadnu plastiku • metalni otpad • otpadno staklo

Tablica 10: Karakteristične boje spremnika za komponente koje se namjeravaju izdvajati


Općina treba odrediti tvrtku (ovlaštenog reciklažera) koji će prikupljati i zbrinjavati odvojeno sakupljeni otpad i sa njom sklopiti Ugovor. Otpad se može izravno transportirati poduzećima ovlaštenim za obradu ili odvoziti u reciklažno dvorište. Otpad će se tu sortirati i pripremiti za transport, ovisno o pojedinoj vrsti i proslijediti tvrtkama ovlaštenima za obradu. Predviđaju se spremnici od 400 do 1100 l za papir, staklo i metale i mrežasti spremnik od 400 do 600 litara za PET plastiku. Spremnik za iskorištene baterije bi bio manje zapremine (oko 50 l) . Općina Josipdol je uz sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kupila 10 kompleta zelenih otoka, a komplet se sastoji od tri kontejnera (papir, staklo i PET)u karakterističnim bojama zapremine 1100 litara. Slika 7: Izgled zelenog otoka

Proces postupanja s odvojeno prikupljenim papirnatim, plastičnim i metalnim otpadom sa zelenih otoka prikazan je na donjoj shemi. Postupanje sa staklom je identično, ali ne sadrži prešanje i baliranje nego se samo može lomiti da se smanji volumen.

RECIKLAŽNO DVORIŠTE: određen prostor naselja opremljen spremnicima i posudama namijenjenim odvojenom privremenom skladištenju iskoristivih frakcija otpada. Ovdje bi stanovnici uvijek mogli na jednostavan i pristupačan način dobiti informacije o svim pitanjima postupanja tj. gospodarenja otpadom a naročito u pogledu smanjivanja količina i štetnosti vlastitog otpada kao i boljeg iskorištavanja otpada. Putem lokalnim sredstava obavješćivanja i aktivnosti samog grada, stanovništvo se obavještava o radnom vremenu reciklažnog dvorišta, popularizira odvajanje otpada, angažira mlađa populacija u daljnjoj edukaciji starije, informira o vrstama otpada i sl.). Cilj odvojenog sakupljanja otpada iz kućanstava je smanjivanje ukupne


količine otpada i otpada koji se neiskorišten odlaže na deponiju. Reciklažno dvorište mora udovoljavati određenim tehničko-tehnološkim uvjetima:

- mora biti ograđeno - svi otvoreni spremnici (za otpadno staklo, plastiku, željezo i sl.) moraju biti u posebno ograđenom

natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvima otpada, vrsti i agregatnom stanju - podna površina mora biti nepropusna - stacionarna posuda, spremnik i druga ambalaža moraju biti izrađeni tako da je moguće sigurno

punjenje i pražnjenje - mora biti označeno natpisom „Reciklažno dvorište“ s podacima o vrsti otpada koji se skladišti,

ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu, radnom vremenu i sl. Obzirom na vrste otpada koje se mogu pronaći na odlagalištima širom grada, u reciklažnom dvorištu potrebno je osigurati spremnike za slijedeće vrste otpada:

- stari namještaj i drugi glomazni otpad - otpadno željezo - plastiku - papir - električne i elektroničke uređaje - otpadnu ambalažu onečišćenu opasnim tvarima (posude od pesticida, ulja, boja i lakova i sl.) - opasni otpad iz domaćinstva (otpadni lijekovi, kemikalije, boje i sl.) - motorna ulja - staklo - otpadne baterije

Općina Josipdol mora osigurati prostor za reciklažno dvorište građevinskog otpada. Najlogičnije rješenje koje se nameće je izbor lokacije u blizini najvećeg izvora ove vrste otpada. Na taj način, građevinski otpad bi bio organizirano privremeno prikupljen do daljnje obrade na odgovarajućoj lokaciji, a tvrtke - izvori bi većim dijelom rasteretile vlastiti proizvodni prostor i riješile problem neadekvatnog odbacivanja otpadnog građevnog materijala. Ukoliko izbor ove lokacije nije moguć, prikupljanje građevinskog otpada treba osigurati unutar reciklažnog dvorišta namijenjenog prikupljanju već navedenih kategorija otpada. Pravna osoba, koncesionar koja upravlja reciklažnim dvorištem ne mora imati dozvolu za gospodarenje otpadom izdanu od nadležnog županijskog upravnog tijela koja obuhvaća i djelatnost upravljanja reciklažnim dvorištem, ali mora imati uporabnu dozvolu za namjenu korištenja prostora za namjenu privremenog skladištenja otpada. Ukoliko se prikupljaju i opasne kategorije otpada, tada je potrebna i dozvola Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva za gospodarenje tom vrstom otpada. Reciklažno dvorište može biti u vlasništvu Općine ili će Općina ovlastiti odabrane tvrtke/u da u njihovo ime, upravljaju reciklažnim dvorištem i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva. U kasnijoj fazi, nakon što se vremenom utvrdi koja struktura otpada je u kojim omjerima najekonomičnija za prikupljanje, broj spremnika može se proširiti onim vrstama otpada za koje se utvrdi najveća potreba i pronađe odgovarajući skupljač/obrađivač koji će ga preuzeti. U papirnati i kartonski otpad koji se može odložiti u reciklažno dvorište ili u zelenim otocima spadaju:

• novine i časopisi • prospekti, katalozi, bilježnice • knjige i slikovnice • papirnate vrećice, kartonske fascikle i kutije • valoviti karton • ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala

Prilikom odvojenog odlaganja otpada u posude za ovu kategoriju otpada ne odlažu se:

• višeslojna, kompozitna ambalaža (neke vrste mlijeka, jogurta i sokova) • foto papir • zauljeni papiri • ostali nepapirnati materijali


Papir i karton kao sastavni dio komunalnog otpada treba odvajati u spremnike postavljene na području grada, odnosno naselja da bi se smanjile ukupne količine otpada odloženog kao neiskoristivi miješani komunalni otpad na odlagalištu. Sav opasni otpad mora se izdvajati iz toka komunalnog i drugih tipova neopasnog otpada. Staklo - dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su:

• staklene posude (boce, čaše, ) • prozorsko staklo

U spremnike za staklo, moguće je odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvarača i čepova. Za potrebe recikliranja, čep i etiketa onečišćuju bocu te ih je potrebno odvojeno odlagati. Lomljenjem stakla se ostvaruje ušteda u odlagališnom prostoru jer se volumen smanjuje za više od 7 puta. U spremnike se ne odlažu žarulje, porculansko ili keramičko posuđe, svjetiljke, armirano, kristalni i automobilsko staklo, bočice od lijekova. Prozorsko staklo moguće je zbrinuti kod staklara. Staklo iz komunalnog otpada, dakle, treba, kao i sve kategorije otpada za koje je to izvedivo, izdvajati i odvojeno prikupljati na lokacijama zelenih otoka ili spremnika unutar reciklažnog dvorišta. Metalni otpad se može podijeliti na:

• željezne metale (čelik, lim, lijev,…) • obojene metale (aluminij, bakar, cink, olovo,…)

Posebnu kategoriju metalnog otpada čine aluminijska ambalaža za pakiranje piva i gaziranih pića pa se zato organizira posebno sakupljanje ove vrste otpadnog materijala. U spremnike je moguće odlagati prazne metalne doze – konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića, prazne konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi, alat, čelične trake, metalne zatvarače i čepove od boca i staklenki. Doze i limenke od raznih vrsta sprejeva koji sadrže zapaljive, opasne i zabranjene tvari (lakovi za kosu, dezodoransi, boje u spreju i drugi slični spojevi) nije moguće odlagati u spremnike. Za glomazni otpad također treba omogućiti privremeno prikupljanje u reciklažnim dvorištima tako da mještani mogu tijekom cijele godine i svih radnih dana, uključujući i subotu, besplatno odložiti ovu vrstu otpada. Animalni otpad – njegovo zbrinjavanje treba započeti u trenu samog uginuća životinje koje mora biti registrirano i evidentirano u nadležnim veterinarskim službama. Prikupljalište, sabirno mjesto za privremeno zbrinjavanje animalnog otpada ne organizira se na nivou svake jedinice lokalne samouprave već jedna jedinica lokalne samouprave u Županiji prihvaća otpad s cijelog županijskog područja do daljnje otpreme u konačno mjesto zbrinjavanja. Vlasnik uginule životinje ne smije čekati više od 24 sata od prijave uginuća službi koja će vozilom doći po životinju. Odlaganje poluraspadnutih strvina po putevima, na odlagalištu te na svim drugim mjestima, treba biti najstrože sankcionirano. Edukacija i prevencija u postupanju s ovom vrstom otpada trebaju biti prioritetne mjere koje treba provoditi grad. Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se riješiti sukladno projektu gradnje uređaja za pročišćavanje koji treba predvidjeti potpunu aerobnu ili anaerobnu stabilizaciju mulja prije nego se uputi na odlaganje. Mulj koji se namjerava koristiti za odlaganje na poljoprivredne površine, potrebno je obraditi sukladno Pravilniku koji obuhvaća ovu problematiku. Mulj u tekućem stanju bez predobrade nije dozvoljeno odlagati na odlagalište. Prikupljeni građevinski otpad moguće je iskoristiti u procesu upravljanja i privremenih sanacijskih mjera odlagališta (dnevne prekrivke, izgradnja transportnih putova i sl.) čime se smanjuju troškovi gospodarenja građevinskim otpadom i sanacije odlagališta. Povratna ambalaža – (PET, aluminij) otkupljuje se na lokacijama prodajnih mjesta u gradu Ogulinu. Ove prodavaonice imaju potpisan Ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o preuzimanju povratne ambalaže za koju se plaća naknada. Plastiku koja ne pripada povratnom sustavu zbrinjavanja – ambalaža od alkoholnih pića, sokova, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterdženta, omekšivača, šampona, kozmetičkih proizvoda, PVC folije, plastične vrećice itd. također je moguće odvojeno prikupljati u spremnicima, odvojeno po vrstama i ovisno o ponudi


mogućih sakupljača/obrađivača ovih vrsta otpada, no za njih nije propisana mogućnost plaćanja naknade njihovim donosiocima. Ako se radi o ambalaži opasnih tvari kao što su ljepila, smole za čišćenje, otapala, lijekovi, ambalažu je zajedno s preostalim sadržajem potrebno odvojiti u segment opasni otpad. Guma - glavna skupina gumenih predmeta u širokoj primjeni su gume za vozila (guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica, te slični odgovarajući proizvod koje posjednik radi oštećenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ga zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Odlaganje guma na odlagalištu predstavlja poseban problem jer zauzimaju velik prostor, idealna su staništa za glodavce, a velika su opasnost. Kako su otpadne gume sirovina koja se može reciklirati, preraditi u granule ili iskoristiti za dobivanje energije ne smiju se odbacivati na odlagališta. Glavne skupine drvenih predmeta koji čine otpad:

• prerađeno drvo (dijelovi namještaja,) • šumarski otpad (otpad od čišćenja zelenih površina, parkova,)

Manji dio se obrađuje i dijelom koristi kao energent (ostaci drveta i piljevina) u prerađivačkoj industriji, a veći dio (osobito šumarskog otpada) se ostavlja i trune u šumi te na taj način velike količine organskog otpada propadaju a moguće ih je preradom iskoristiti kao malč na zelenim površinama ili u energetske svrhe i sl. Biorazgradivi otpad Sastoji se od kuhinjskih ostataka iz domaćinstava te različitog vrtnog otpada. Sustav za gospodarenje biorazgradivim otpadom vrlo je važan segment iz razloga što u komunalnom otpadu on zauzima najveći udio. Sustav obrade biorazgradivog otpada smanjuje količine koje je potrebno odložiti na odlagalište. Proces prerade biorazgradivog otpada vrši se kompostiranjem. Dodatna korist takvog sustava jesu velike količine biognojiva koje se proizvedu. Proces postupanja sa biorazgradivim otpadom:

Općina Josipdol bi u razdoblju od 2009-2016. u svojim naseljima trebala osigurati minimalne uvjete odvojenog prikupljanja otpada te unaprjeđivati edukacijske metode kojima bi stanovništvo potaknulo na realizaciju takvih mjera. Temeljni princip koji pri tome treba poštivati je ponašanje koje zadovoljava strog hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada kojeg definiraju europske direktive, Zakon o otpadu, republički i županijski Plan gospodarenja otpadom: izbjegavanje nastanka otpada - ponovna uporaba - razne vrste oporabe otpada- konačno odlaganje u minimumu. Navedena rješenja se koriste i iscrpljuju tim redom kako bi se u konačnici svaki put smanjila količina otpada namijenjena isključivo za odlaganje. Otpadne baterije i akumulatori - tvrtke za skupljanje, obradu i promet sekundarnim sirovinama ili ovlašteni koncesionari vrše skupljanje manjeg dijela tog otpada koji nastaje domaćinstvima i gospodarstvu, te ih dijelom predobrađuju i izvoze. Otpadne baterija i akumulatori moraju se zasebno skupljati na reciklažnim dvorištima uz posebnu pažnju. Također je predviđeno poticanje potrošača da odlažu otpadne baterije i akumulatore na mjestima određenim za preuzimanje.


Otpadna ulja - prioritet je zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i kotlovnicama. Treba unaprijediti sustav odvojenog skupljanja otpadnih ulja i pojačati kontrolu skupljača otpadnih ulja zbog postizanja određene i garantirane kvalitete. Uz poduzimanje određenih rekonstrukcija u pogonima omogućava se povećanje kapaciteta suizgaranja otpadnih ulja. Otpadna jestiva ulja treba posebno prikupljati i oporabiti (biodiesel).

3.1.2. Odlaganje komunalnog otpada Odlagalište „Sodol“ određeno je u skupini tzv. službenih odlagališta, koja pripadaju odlagalištima koje se koriste do uspostave Centra za gospodarenje otpadom. Na odlagalištu Sodol nije potrebna predobrada otpada prije njegova odlaganja kao ni odstranjivanje biorazgradive komponente otpada do maksimalnog udjela 35% ukupne mase. Ti će se zahtjevi postavljati CGO-ima, sukladno Pravilniku. No, međutim, odvajanje svih iskoristivih sastavnih dijelova otpada prije odlaganja svakako je mjera koju treba provoditi što je kvalitetnije moguće putem zelenih otoka i spremnika unutar reciklažnih dvorišta u većim naseljima kao što je ranije navedeno.

Na odlagalište „Sodol“ potrebno je odlagati samo ostatni, neiskoristivi dio otpada iz kojeg su prethodno izdvojene sve vrste posebnog otpada (čije gospodarenje je propisano posebnim propisima, uključujući i papir, metal, staklo, biorazgradivi, glomazni i opasni otpad) - korisnog materijala, potencijalne sirovine za daljnju obradu/oporabu/reciklažu. Odlaganje miješanog otpada na odlagalište trebalo bi se postupno smanjivati na način da udio izdvojenog otpada raste počevši od 2008. godine s tendencijom da se količina prosječno godišnje odloženog otpada smanjuje tijekom svake godine kako bi se do razdoblja uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj razini, u Gradu Ogulinu (kao i ostalim JLS) u potpunosti uhodao sistem selekcije i odvojenog prikupljanja, a odlagalište saniralo i zatvorilo (ostatni neizdvojeni otpad bi se odlagao na istoj lokaciji CGO-a). Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti da bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu. Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu sa Zakonom. Plan predlaže obračun komunalnog otpada od domaćinstava po kriteriju volumena kao najstimulativnijeg modela, odnosno količine i svojstava otpada (za razliku od kriterija broja članova kućanstava, površine i dr. koji se kao kriteriji smiju primjenjivati završno s 31.12.2009. godine sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o otpadu) da bi se količina otpada koji je namijenjen odlaganju poticala na smanjivanje

3.2. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada na području Općine Josipdol Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja otpada može se definirati kao zbroj svih mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište «povoljnih» vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada na području Općine znači i osjetno smanjenje priliva otpada na postojeće odlagalište odnosno u budući županijski centar za gospodarenje otpadom. Navedeno znači da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu gospodarenja kako je to predviđeno i Strategijom gospodarenja otpadom.


Zakonska regulativa u funkciji izbjegavanja i smanjenja komunalnog otpada Donesena zakonska regulativa kojom je ustanovljen pravni okvir za provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u jednom svom segmentu govori i o mjerama koje su vezane izbjegavanju otpada. Isto se odnosi i na državnu Strategiju gospodarenja otpadom u kojoj je osmišljen cijeli niz općih i posebnih mjera za ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Osim državne razine iste se jednim dijelom implementiraju na regionalnoj i lokalnoj razini, te ih je sustavno potrebno provoditi i na području Općine Josipdol. 3.2.2. Opće preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine komunalnog otpada Prioritetnu aktivnost u sustavu gospodarenja otpadom čine mjere izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada. Za izbjegavanje otpada razlikuju se mjere poduzete u proizvodnji i potrošnji materijalnih dobara. U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje otpada obuhvaća:

• Razvoj reciklaže, • Razvoj „čišće“ proizvodnje, • Proizvodnja proizvoda s manjim potencijalom otpada.

U potrošnji proizvoda, izbjegavanje otpada generalno obuhvaća:

• Korištenje proizvoda s manjim potencijalom otpada, • Racionalno korištenje i postupanje s otpadnim tvarima.

Ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za sakupljanjem i gospodarenjem otpadom, a time i pritisak na okoliš bit će potpuno uklonjen. Osnovne preventivne mjere za smanjenja otpada koje uključuju sektor proizvodnje i potrošnje materijalnih dobara su:

• Spriječiti nepotrebno nastajanje pojedinih vrsta otpada; • Spriječiti da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci; • Spriječiti miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište koji onemogućava

da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu; • U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba robu tako oblikovati, proizvoditi i

prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno iskorištavati; • Načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati tako, da se količina

otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu; • Proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih tvari odnosno što

manje otpada; • Razviti tržišta za materijale koji se mogu reciklirati i poticati potražnju za takvim materijalima,

uvođenje proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala; • Provoditi promidžbene i edukacijske aktivnosti na promoviranju mjera za smanjenje otpada.

Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada su univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada. Sumarni prikaz općih preventivnih mjere za izbjegavanje nastanka otpada u proizvodnji i potrošnji je kako slijedi:

• Izbjegavati nastanak otpada u proizvodnji razvojem tehnologije koja ne stvara otpad, • Vraćati otpad u vlastitu proizvodnju, upućivati ga na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim

procesima; • Proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi; • Pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom količinom ambalaže i

štetnosti otpada; • Proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži i ne pakirati ih u ambalažu koja služi za

jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad; • Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, odnosno izbjegavati robu u jednokratnoj

ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu, smanjiti korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.;

• Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja;

• Stimulirati kupovine ekološki povoljnih proizvoda; • Promicati načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrđivanja sustava upravljanja

okolišem (EMS, ISO 14000) i označavanja ekološki povoljnih proizvoda.


3.2.2.1. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjivanje količina otpada Izbjegavanje i smanjenja nastanka otpada također obuhvaća korištenje medija za edukaciju o pravilnom gospodarenju otpadom. Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potrošača, tako i proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada iz Strategije primjenjive na Općinu Josipdol obzirom na njegovu pravnu odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijedeće:

• Edukacija i informiranje, • Stimulacija prakse čistije proizvodnje, • Unapređivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada, • Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske regulative.

3.2.2.2. Gospodarsko-financijski instrumenti za poticanje izbjegavanja i smanjivanje količina otpada Politički instrumenti poticanje izbjegavanja i smanjenja količine otpada manifestiraju se kroz politiku infrastrukture, prostorne planove i dozvole za gradnju te zakonske i podzakonske odredbe relevantne za razvoj i zaštitu okoliša. Financijski instrumenti mogu biti realizirani kroz izravnu pomoć koja obuhvaća porezne olakšice, jamstva (npr. kod kredita) i donacije novčanih sredstava odnosno kroz politiku smanjenja doprinosa prema službama i ustanovama u ovlasti Grada. Na ovaj način se pokazuje dodatna skrb prema onima subjektima koji pokazuju visoku ekološku svijest u zbrinjavanju i provođenju mjera za smanjenje nastanka otpada, bilo da se radi o aktivnom ili pasivnom izbjegavanju kako je to prikazano na donjoj shemi. 3.2.2.3. Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada kod gospodarskih subjekata U realizaciji predstojećeg koncepta gospodarenja otpadom treba predvidjeti da veći gospodarski subjekti svoj otpad (sličan komunalnom) što je moguće više recikliraju i/ili upotrebljavaju u svojim procesima, te koriste tehnologije koje ne stvaraju otpad. Kod proizvođača materijalnih dobara, bitno izbjegavanje otpada može se postići kod ambalažiranja istog. Jednostavnija ambalaža u smislu mase i volumena, može pridonijeti izbjegavanju otpada, uz istovremeno povećanje konkurentnosti proizvoda na tržištu. U trgovinama je također moguća značajno smanjenje otpadnih tvari posebice u segmentu ambalažnog otpada na način da se izbjegava korištenje jednokratne ambalaže i ambalaže za pakiranje „stabilnih“ proizvoda, gdje ista možda nije ni potrebna. 3.2.2.4. Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada u kućanstvima Područja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su smanjivanje dobara za uporabu i potrošnju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe štetnih tvari i vođenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada. Konkretne mjere koje se u svakom kućanstvu mogu primijeniti su slijedeće:

• Izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući napitci mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce);

• Treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu tj. onih proizvoda koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor, salvete);

• Izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posude koje se mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica;

• Izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količine otpada. Umjesto toga kupovati svježe namirnice;

• Ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici,

• Stare stvari (npr. roba, uređaji) ne bacati već prodati ili pokloniti. Isto tako pri kupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti,

• Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji troše manje energije (struja, voda)

3.2.2.5. Mjere za smanjivanje i izbjegavanje nastanka problematičnih tvari a) Mjerama za izbjegavanje i smanjenje otpada u kućanstvima može se pridonijeti i izbjegavanjem nastanka

štetnih tvari u komunalnom otpadu. Na više način se može utjecati da dođe do smanjenja tzv. problematičnih tvari koje su najštetnije po okoliš:


• Racionalno koristiti kemijska sredstva za čišćenje i održavanje, • Odabirati i koristiti proizvode bez štetnih tvari, • Izbjegavati korištenje kemijskih sredstava za kućno bilje, • Koristiti aparate na struju ili aparate s ponovno punjivom baterijom, • Ne kupovati suvišne doze lijekova, • Ne koristiti prekomjerno sredstva za bojanje, lakove i razrjeđivače.

b) Gospodarske djelatnosti trebaju primijeniti proizvodne sirovine koje su «prijateljski za okoliš» i na taj način

izravno doprinijeti smanjenju problematičnih tvari u otpadu. Isto tako gospodarstvo kroz tehnološka rješenja mora omogućiti ponovnu uporabu problematičnih tvari u proizvodnji te na taj način omogućiti njihov kružni tok.

c) U potrošnji je potrebno smanjiti i izbjeći nastanak problematičnih tvari pravilnom upotrebom proizvoda i

korištenjem ekološki kvalitetnijih proizvoda. d) Grad kao jedinica lokalne samouprave mora omogućiti odgovarajuću infrastrukturu za odvojeno prikupljanje

različitih problematičnih tvari koje nastaju u kućanstvima.

3.2.2.6. Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti Komunalni otpad iz javnih i uslužnih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u općinskim službama, bankama, poslovnim uredima, školama, sveučilištima, socijalne i ostale državne i županijske službe, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za izbjegavanje otpada principijelno se radi o uvođenju štedljivosti u potrošnji materijalnih dobara.

• U gradskim, županijskim i ostalim državnim službama koristiti uredske materijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo, pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakon uporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim obrađivačima;

• U školama i visokoškolskim ustanovama omogućiti reciklažu posebice papira koji se pojavljuje u najvećim količina te koristiti namještaje i opremu s dužim vijekom trajanja;

• U ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima, ne koristiti piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo. Također izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa;

• U zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih proizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski razlozi.

3.2.2.7. Javno obavješćivanje (propaganda) u funkciji izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada Iz Europske prakse je poznato da mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada kao i poticaji za odvojeno sakupljanje njegovih iskoristivih komponenti može dati dobre rezultate u praksi samo ako se provodi javna propaganda tj. javna edukacija stanovnika. U tom smislu potrebno je voditi ciljane kampanje člancima u novinama i emisijama na radiju, televiziji te ostalim sredstvima javnog obavješćivanja. U skladu s županijskim Planom, potrebno je izraditi posebnu Studija o edukaciji stanovništva za smanjenje količine otpada.

3.3. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad „SODOL“ Postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ("Narodne novine" br. 117/07), pravna osoba koja upravlja i odgovorna je za rad odlagališta, dužna je u roku od godine dana od stupanja na snagu Pravilnika (istječe u studenom 2008.) izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti nadležnom tijelu na suglasnost. Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. godine (do kad se očekuje početak rada, uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom). Stroge uvjete Pravilnika moći će dugoročno zadovoljiti samo odlagališta i sustavi u koje je uloženo mnogo sredstava radi ostvarenja svih mjera prevencije onečišćenja okoliša deponije ostatnog otpada, konačne sanacije, zatvaranja i monitoringa okoliša nakon provedenih sanacijskih mjera i zatvaranja. Općinska ili gradska odlagališta čijim uslugama se koristi samo jedna ili mali broj jedinica lokalne samouprave ne mogu biti rentabilna (ni okolišno ni ekonomski) te njihovo održavanje i dugoročni rad ne bi


trebali biti podupirani financijskim poticajima ni s županijske ni s državne razine (Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti). Mjere sanacije i zatvaranja takvih odlagališta, (poput „Sodol“) usporedo s mjerama odvojenog prikupljanja otpada, trebaju biti stimulirane. Krajnji cilj: - dugoročno realizirati najviše jedno odlagalište (i to samo ostatnog, neiskoristivog otpada iz kojeg su izdvojene sve korisne komponente) na području Županije. Sanacija odlagališta „Sodol“ mora biti u skladu s Planom sanacije odlagališta do uspostave Centra gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. Nakon izrade projektne dokumentacije, putem javnog natječaja gradsko poglavarstvo će izabrati izvođača sanacije. Sanacija terena mora biti ili postupna ili kratkoročna i brza ali s početkom u godini zatvaranja deponije. Sanacija i zatvaranje mora biti dovršeno do kraja 2011. godine. Za tri godine trajanja planiranog rada deponije nisu potrebne mjere izgradnje cjelokupne infrastrukture odlagališta (struja, voda, vaga i sl.) već samo najnužnije mjere sprječavanja prodora onečišćenja u podzemne vode tlo i zrak, uključujući mjere odvojenog prikupljanja otpada i edukacije o naprednijim metodama zbrinjavanja otpada. Opasnost od požara na smetlištu treba spriječiti prvenstveno: - mjerama odvojenog sakupljanja otpada koji je „interesantan“ neovlaštenim osobama koje se bez nadzora

trajno zadržavaju na deponiji i uzrokuju opasne radnje – na prostoru reciklažnog dvorišta u naselju j Josipdol potrebno je osigurati i prostor za trajnu mogućnost preuzimanja glomaznog otpada koji sadrži metalne dijelove i sl. a koji se često pali na deponiji te druge korisne sirovinske materijale koji ne smiju dospjeti na odlagalište

- strožim nadzorom nad odlagalištem: - izgradnja ograde, ograničenje pristupa, povremena čuvarska služba, ograničiti vrijeme zadržavanja na deponiji odlukom, postavljanje natpisne ploče s radnim vremenom uvjetima i ograničenjima ponašanja na odlagalištu, angažiranjem nadležnim službi policije po potrebi

Plan gospodarenja otpadom Općine Josipdol potrebno je primjenjivati uključujući mjere gospodarenja otpadom predložene županijskim Planom gospodarenja otpadom Karlovačke županije. Županijski PGO detaljnije obrađuje problematiku regionalnog sustava gospodarenja otpadom i funkcioniranja CGO-a te mjere odvojenog prikupljanja i smanjenja nastajanja otpada

Odlagalište „Sodol“ privremenog je karaktera do uspostave CGO-a na istoj lokaciji kada će se trebati zatvoriti ili, eventualno, definirati njegova nova uloga unutar sustava (pretovarna stanica). Do tada odlagalište treba ograditi i spriječiti njegovo daljnje proširenje te raznošenje otpada na okolne površine. Ugovorni koncesionar koji brine o odlagalištu mora obavljati redovito prekrivanje otpada inertnim materijalom, dok služba komunalnog redarstva treba aktivnije sudjelovati u prepoznavanju radnji koje ne doprinose prihvatljivom radu odlagališta. Spaljivanje otpada treba najstrože sankcionirati te zabraniti dulje zadržavanje osoba na prostoru odlagališta. Općina pri ovakvim organizacijskim aktivnostima, umjesto pasivne uloge, mora pružati stručnu i financijsku potporu ovlaštenom koncesionaru za odvoz i odlaganje otpada (ograđivanje prostora, postavljenje natpisa upozorenja, radnog vremena, rampe i sl.). Isto tako, općina je dužna stimulirati odvojeno sakupljanje otpada prije faze odlaganja na deponiji (edukacijske mjere, angažiranje ovlaštenih tvrtki- sakupljača posebnih kategorija otpada) tako da se spriječi mogućnost nalaženja iskoristivih komponenti otpada na samoj deponiji i, ujedno, interesa raznim neovlaštenim „skupljačima“ iza kojih ostaje još više nereda u prostoru (požari, raznošenje, dovoženje kategorija otpada koje nije moguće odlagati na deponiji poput strvina, opasnog otpada, kemikalija, lijekova i sl.). Na odlagalište „Sodol“ sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ne mora se odlagati prethodno obrađeni otpad i otpad sa udjelom biorazgradive komponente (maksimalno 35%). To, s druge strane, ne znači da biootpad nije potrebno odvojeno prikupljati isto kao i ostale posebne kategorije otpada. Naime, na odlagalištu se ne smiju naći one vrste otpada čije je gospodarenje propisano posebnim propisima s osobitim naglaskom na njihovo odvojeno skupljanje te obradu i oporabu (tekući mulj, otpadne gume, industrijske i automobilske baterije i akumulatori, otpadna motorna vozila, bolnički, klinički otpad, opasni, lako zapaljiv, korozivan, eksplozivan opasni otpad, animalni i klaonički otpad, otpad električnih i elektroničkih uređaja i opreme i dr.) jer se radi o odlagalištu koje će se koristiti i nakon sanacije do uspostave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.


3.3.1. Opće mjere zaštite

Izraditi edukacijski i promidžbeni materijal s ciljem kreiranja informacije i ekološke poruke te davanja savjeta stanovnicima radi poticanja na pravilno gospodarenje otpadom. Temeljem tih materijala pripremiti i provoditi promidžbene kampanje za pojedine programe (biootpad – mini kompostane u svakom dvorištu, papir, staklo, limenke, posebni otpad) u svim komunikacijskim sredstvima (lokalni radio i novine, panoi, reciklažna dvorišta, »zeleni otoci«, Internet- web stranice komunalnog poduzeća).

O radu odlagališta i rezultatima praćenja stanja okoliša informirati putem različitih medijskih oblika na lokalnoj i regionalnoj razini.

Ograditi odlagalište ogradom visine najmanje dva metra. Na ulazu odlagališta kontrolirati vrstu i količinu zaprimljenog otpada. Na odlagalištu odlagati samo

komunalni otpad te proizvodni otpad sličnih karakteristika komunalnom, odnosno ako sastav eluata odgovara odredbama Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01.

Urediti minimalni protupožarni pojas oko ograde odlagališta otpada. Nakon završene sanacije, zatvaranja i rekultivacije uz lokaciju zatvorenog odlagališta postaviti vidljivu

zabranu odlaganja bilo koje vrste otpada. Po zatvaranju odlagališta komunalni redar treba redovito obilaziti lokaciju odlagališta kako bi uvidio

stanje na lokaciji i otkrio moguća nelegalna odlaganja na odlagalištu.

3.3.2. Mjere za zaštitu zraka Mjere za zaštitu atmosfere dijele se na mjere za sprječavanje nastanka ekoloških nesreća kod kojih može doći do onečišćenja atmosfere i na mjere za skupljanje i obradu plinova koji nastaju uslijed mikrobiološke razgradnje otpadaka. Odlagališni plin se razvija u uvjetima anaerobne biološke razgradnje organskog dijela otpada. Biološka razgradnja organskog dijela otpada predstavlja egzotermni proces, pri čemu dolazi do stalnog oslobađanja toplinske energije. Tijekom anaerobnih procesa, oslobađanjem toplinske energije održava se povišena temperatura u tijelu odlagališta, a iznosi od 40o do 60oC. Proces se u relativno teoretski predviđenim uvjetima odvija u uređenim odlagalištima, dok u neuređenim odlagalištima isti se ne odvija na navedeni način, već ili djelomično ili mehanizmom koji ne završava plinom bogatim metanom. U incidentnim situacijama može doći do samozapaljenja odlagališnog plina, a tim i do velike ekološke nesreće i zagađenja zraka. Stoga je potrebno otpad kompaktirati i obavljati svakodnevna prekrivanja otpada inertnim materijalom. Na ovaj način eliminira se nastanak neugodnih mirisa stvaranjem anaerobnih zona zbog prethodnog kompaktiranja otpada. Opskrbljenost protupožarnim sredstvima i osiguranje potrebnih mjera zaštite od požara na odlagalištima komunalnog otpada regulirano je Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01). Direktne mjere vezane uz zaštitu od požara na odlagalištima odrađene su sljedećim člancima:

• Članak 19: Na odlagalištu otpada I. kategorije moraju se skupljati i obrađivati odlagališni plinovi. Sustav za skupljanje odlagališnih plinova mora biti tehnički izveden tako da omogućuje mjerenje sastava i količine odlagališnih plinova na ispustu;

• Članak 21: Odlagalište otpada mora biti ograđeno ogradom visine najmanje 2 m. Oko ograde odlagališta otpada mora biti uređen protupožarni pojas širine 4-6 m;

• Članak 22: Odlagalište otpada mora biti opremljeno strojevima za sabijanje i prekrivanje odloženoga otpada. Odlagalište otpada mora imati odgovarajuću opremu za predobrađivanje otpada. Odlagalište otpada mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara te drugim zaštitnim uređajima i instalacijama sukladno posebnim propisima;

• Članak 24: Na ulazu odlagališta otpada kontrolira se vrsta i količina zaprimljenog otpada. Odlagalište otpada mora se neprekidno čuvati 24 sata;

• Članak 25: Na odlagalištu otpada moraju se poduzimati mjere za sprečavanje širenja mirisa prašine, aerosola i buke, nastajanje požara i raznošenje otpada vjetrom. Na odlagalištu otpada mora se spriječiti da ptice, glodavci i kukci ne raznose otpad. Odloženi otpad mora se na odlagalištu otpada I. kategorije svakoga dana prekrivati inertnim materijalom;

• Članak 29: Za zatvoreno odlagalište otpada I. kategorije općina, odnosno grad mora osigurati praćenje utjecaja na okoliš najmanje 20 godina od dana zatvaranja odlagališta otpada. Nakon zatvaranja odlagališta otpada I. kategorije, obvezno je mjeriti količinu i sastav odlagališnih plinova.

Slijedeći dio mjera za zaštitu atmosfere je kontrolirano skupljanje i evakuacija plinova koji nastaju unutar tijela odlagališta. Sakupljanje odlagališnog plina, točnije rečeno “kontrolirano otplinjavanje”, može se provesti na nekoliko načina. Ti načini su:


• pasivno otplinjavanje, • aktivno otplinjavanje,

Skupljanje plinova može biti pasivno ili aktivno. Pasivno otplinjavanje podrazumijeva iskorištavanje vlastitog tlaka plina u tijelu odlagališta, te nema dodatne potrošnje energije za otplinjavanje (predviđa se kod malih odlagališta). Aktivno otplinjavanje obuhvaća postupak isisavanja plina iz tijela odlagališta (skupo i isplativo jedino za velika odlagališta). Skupljeni deponijski plin moguće je energetski iskoristiti.

3.3.3. Mjere za zaštitu voda o Izvesti slojeve temeljnog brtvenog sustava za novo privremeno odlaganje (pokrovni sloj na starom otpadu

koji preuzima ulogu temeljnog brtvenog sloja za novi otpad koji se tu nastavlja privremeno odlagati) na dno polja i na istočni, južni i zapadni pokos do visine +10 m od kota dna polja. Temeljni brtveni sloj na dnu polja izvesti na postojeći kompaktirani otpad od slijedećih slojeva: brtvenog sloja GCL, geomembrane PEHD 2,5 mm obostrano hrapave T/T, zaštitnog geotekstila 1200 g/m2, drenažnog sloja šljunka debljine 50 cm, razdjelne PP mrežice. Temeljni brtveni sloj na pokosima izvesti na prirodnu podlogu pokosa od slijedećih slojeva: izravnavajućeg sloja, geosintetskog glinenog brtvenog sloja GCL, geomembrane PEHD 2,5mm obostrano hrapave T/T, zaštitnog geotekstila 1200 g/m2.

o Izgraditi razdjelni sustav odvodnje za vode različitog tipa onečišćenja (sustav za procjedne vode – drenažne cijevi i bazen procjedne vode kao i sustav za oborinske vode - kanali za odvodnju oborinske vode i bazen oborinske vode).

o Prikupljenu procjednu vodu s temeljnog brtvenog sloja za novo privremeno odlaganje (pokrovnog sloja na starom otpadu koji preuzima ulogu temeljnog brtvenog sloja za novi otpad koji se tu nastavlja privremeno odlagati) odvoditi do bazena za prikupljanje procjednih voda i recirkulacijom vraćati na odloženi otpad.

o Oborinske vode pale na brtveni sustav bez otpada potrebno je preko bazena za oborinsku vodu ispuštati u okoliš.

o Postaviti zaštitnu nepropusnu tankvanu ispod spremnika za gorivo za pogon diesel agregata. Tankvana mora imati zapreminu veću od maksimalno moguće količine u spremniku.

o Sredstva za podmazivanje skladištiti u originalnim pakiranjima ili odgovarajućim posudama i spremnicima smještenim na vodonepropusnoj podlozi na način da se onemogući razlijevanje istih u sustav odvodnje.

3.3.4. Mjere zaštite flore i faune o Prije početka sanacije svaku sječu drveća dogovoriti s nadležnom Upravom za šume. o Unaprijed definirati proces sanacije prostora i putove po kojima će se kretati mehanizacija kako bi se biljni

pokrov što manje devastirao. o Izbjegavati pustošenje i krčenje šuma, sječu ili oštećivanje drveća i grmlja kao i odsijecanje grana i dijelova

grana uz dopuštanje sječe samo onih primjeraka koji izravno smetaju mehanizaciji. o U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu u neposrednoj blizini šume ne smije se ložiti otvorena

vatra i paliti drveni ugljen, osim na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti koje određuje nadležna Uprava za šume.

o U šumi je zabranjeno odlagati otpad. o Tijekom izvođenja zahvata izvođač radova je dužan djelovati tako da u najmanjoj mjeri oštećuje prirodu, a

po završetku zahvata dužan je u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata.

o Ukoliko je to tehnički izvedivo, preporuča se izvođenje grubih građevinskih radova u razdoblju listopad-travanj, kada na terenu nema ptica koje na lokalitetu borave ljeti.

o Stupove i tehničke komponente srednjonaponskih vodova izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara.

o Zabranjeno je uznemiravanje, hvatanje ili ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.) te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa.

o Prilikom izvođenja radova u blizini speleoloških objekata ne smije se ugroziti ili oštetiti speleološki objekt, zatrpati ulaz, oštetiti, uništiti ili odnositi sigovine i podzemni živi svijet speleoloških objekata.

o Strogo je zabranjeno mijenjanje stanišnih uvjeta u speleološkom objektu bacanjem smeća ili biološkog otpada, loženjem vatre ili na neki drugi način, odnosno poduzimanje bilo kojih aktivnosti ili radnji kojima se ugrožava ili oštećuje speleološki objekt.

o Ako u tijeku izvođenja radova na sanaciji odlagališta otpada „Sodol“ nastanu nepredvidive promjene ili oštećenja speleoloških objekata, izvođač radova dužan je poduzeti sve radnje i mjere koje mu u cilju


sprječavanja nastalih promjena ili oštećenja naredi Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Odjel za zaštićena područja.

o Svako eventualno otkriće novog speleološkog objekta ili njegovog dijela potrebno je prijaviti Ministarstvu kulture u roku od 15 dana. U tom slučaju daljnje aktivnosti ili radnje vezane uz speleološki objekt obavljati jedino uz prethodno dopuštenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, Odjela za zaštićena područja.

3.3.5. Mjere zaštite od buke Tijekom odlaganja otpada na odlagalištu koriste se različiti kamioni i strojevi koji proizvode buku razine od cca 80 dB. Osnovne mjere zaštite obzirom da se radi o lokacija koja prema propisima u RH predstavlja poslovnu zonu je praćenje razine buke na ogradi odlagalište prema najbližim stambenim objektima. U ovisnosti o dobivenim rezultatima potrebno je eventualno obaviti korektivne radnje u cilju njenog smanjenja (vrijeme rada, strojevi s manjim izvorom buke na izvoru itd.)

3.3.6. Mjere za zaštitu u slučaju akcidenta o Opremiti odlagalište uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje (koji ne sadrže halone) i

sprječavanje širenja požara te drugim zaštitnim uređajima i instalacijama sukladno posebnim propisima. o Redovito održavati svu opremu i mehanizaciju korištenu prilikom sanacije u ispravnom stanju. o Izgraditi protupožarnu cestu oko odlagališta.

3.3.7. Program praćenja stanja okoliša o Jednom godišnje za proteklu godinu prikupljati meteorološke podatke: temperatura, količina i intenzitet

oborina, smjer i jakost vjetra te vlažnosti, s najbliže meteorološke postaje. o Tijekom rada odlagališta četiri puta godišnje mjeriti količine i sastav odlagališnih plinova (metan (CH4),

ugljični dioksid (CO2), sumporovodik (H2S), vodik (H2) i kisik (O2). Nakon zatvaranja mjeriti sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

o Tijekom rada odlagališta četiri puta godišnje uzorkovati i analizirati procjednu vodu iz bazena za prikupljanje procjedne vode. Kontrolirati sljedeće parametre: pH vrijednost, TOC, elektrovodljivost, isparni ostatak, fenole, fluoride, cijanide, ekstraktivne organske halogene spojeve (AOX), arsen, bakar, olovo, kadmij, krom6+, nikal, cink, živa, amonij i nitriti. Nakon zatvaranja mjeriti sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

o Prije samog početka sanacije, kao i tijekom rada odlagališta (četiri puta godišnje) kontrolirati kakvoću vode na izvoru Gojak, na pokazatelje iz Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98). Nakon zatvaranja odlagališta dinamiku uzorkovanja i analiziranja kakvoće vode na izvoru Gojak utvrđivati sukladno dobivenim rezultatima. Ako se tijekom rada odlagališta otpada pokaže da je prisutno onečišćenje, sugerirati Hrvatskim vodama da se izvor Gojak uvrsti u nacionalni program praćenja voda.

o Jednom godišnje tijekom rada kontrolirati slijeganje tijela odlagališta. Nakon zatvaranja odlagališta kontrolu obavljati svake četiri godine tijekom 20 godina.

o Voditi dnevnik u koji se upisuju podaci važni za rad odlagališta sukladno odredbama Pravilnika o postupanju s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

o Rezultate praćenja stanja okoliša dostavljati jednom godišnje za proteklu godinu nadležnim tijelima.

3.4. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša Na ovom odlagalištu neophodan je nastavak odlaganja do otvaranja županijskog centra za zbrinjavanje otpada i pretovarnih stanica. Odlagalište će se zatvoriti do 2010. godine. Kako bi se odlagalište zatvorilo potrebno ga je sanirati prema odredbama Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 te u ovom slučaju omogućiti privremeni nastavak odlaganja (do 2010.) uz provođenje sanacije. U Studiji ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije i nastavka rada odlagališta, komunalnog otpada „Sodol“, grad Ogulin; opisana je sanacija odlagališta: Svi postupci i tehnička rješenja koja su dani su usmjereni na sanaciju postojećeg stanja, te da se minimalizira utjecaj postojećeg otpada. Između ostalog predviđeno je slijedeće:


1. Premještanje dijela postojećeg otpada s kosine vrtače – sadašnji položaj otpada ne omogućava nikakve tehničke intervencije na tijelu otpada za smanjenje nastanka procjednih voda, te se povremeno nekontrolirano samozapaljuje bez tehničkih mogućnosti za gašenje, a dimovi se nekontrolirano šire u okoliš;

2. Cjelokupan postojeći otpad nakon djelomičnog premještanja (rušenjem u dno vrtače) se prekriva pokrovnim brtvenim sustavom kojim se sprečava prodor kišnice u otpad i tako se smanjuje količina procjednih voda. Stranice vrtače uz postojeći otpad nije moguće do kraja hermetično zatvoriti i zabrtviti. Obzirom da nije uočena pojava izvora u rubovima vrtače nije za očekivati da će značajna količina vode penetrirati unutar otpada. Dakle, ostat će mogućnost za ulazak vlage koja je ionako potrebna za dovršenje biološke razgradnje postojećeg otpada.

3. Predviđena je izgradnja obodnih kanala za sprečavanje dotoka oborinskih voda u vrtaču. 4. Mjerama 1, 2, 3. bitno se utječe na smanjivanje količina voda koje dolaze u doticaj s otpadom, te se na taj

način i smanjuju količine procjednih voda koje nekontrolirano odlaze u okoliš. Brtveni slojevi Otpad koji je sada samo nabacan na pokosu vrtače treba građevinskim strojevima postepeno preseliti na dno vrtače i ugraditi u slojevima, kako bi se formirao planum dna brtvenog sustava. Izvedba brtvenog sustava na vrhu planuma postojećeg otpada ima dvije funkcije:

temeljni brtveni sustav za novo privremeno odlaganje – onemogućava nekontroliranu odvodnju procjedne vode iz novog otpada,

pokrovni brtveni sustav – onemogućava daljnji prodor oborina u postojeći otpad i proizvodnju procjedne vode,

Od pokušaja da se iz postojećeg otpada „izvuku“ strojno korisne komponente se odustalo iz više razloga: 1. U okviru same vrtače nema dovoljno manevarskog prostora kako bi se postavio neki stroj (npr. sito) kako bi

se proveo tehnološki postupak. Još jednom je potrebno napomenuti da se otpad u vrtači nalazi naslonjen na jednu stranu i da je odložen naguravanjem preko ruba, te da visina iznosi oko 50 m. U slučaju iskopa bilo kojeg dijele otpada, može se očekivati pojava klizanja otpada prema dnu vrtače što je vrlo opasan manevar, koji je moguće provoditi samo s vrlo stručnim osobljem (iskusnim strojarima). Zbog sigurnosti u blizini ne bi trebalo biti nikoga osim onih koji se bave poslom rušenja otpada sa stranica vrtače. Otpad se nalazi u stanju labilne ravnoteže i postoji stalna opasnost od klizanja.

2. Vađenje otpada iz vrtače nije provedivo kako bi se organiziralo strojno izvlačenje korisnih komponenti. Kota planuma vrha presloženog postojećeg otpada tj. kota dna brtvenog sustava je određena prema količini postojećeg otpada i kapaciteta (gabarita) vrtače. U momentu izvođenja tu kotu treba korigirati za razliku količine postojećeg otpada koja će se odložiti u međuvremenu. Završni pokrovni sloj S odlaganjem komunalnog otpada je moguće prekinuti kada se za to steknu uvjeti, odnosno kada se izgradi županijski centar za gospodarenje otpadom/županijsko odlagalište otpada. Odlagalište komunalnog otpada se zatvara izvedbom prekrivnog brtvenog sustava na odloženi otpad. Prekrivni brtveni sustav se izvodi prema Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01). Slijeganje Nakon prestanka odlaganja otpada, u tijelu odlagališta se i dalje odvijaju kemijsko-fizikalni procesi kojima dolazi do smanjenja volumena odloženog otpada i to uvjetuje pojavu slijeganja i diferencijalnog slijeganja otpada, a samim time i završnog pokrovnog sloja. Veličina slijeganja ovisi o sastavu odloženog otpada, načinu i tehnologiji ugrađivanja (sa kompaktorom ili bez njega), visini otpada, postotku vlažnosti pri ugradnji itd. Potpuno inertiziran komunalni otpad, nakon završenih procesa razgradnje postiže specifičnu težinu od približno 1300 kg/m3. Rekultivacija Rekultivacijom se nakon zatvaranja odlagalište otpada izgledom uklapa u okolni krajobraz, tj. vraća približno u prijašnje stanje i može se koristiti za neku drugu namjenu.


3.5. Izvori i visina potrebnih sredstava za provođenje sanacije Troškovi odlaganja otpada, sukladno Pravilniku a prema načelu „onečišćivač plaća“ uključuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i procijenjene troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora tijekom 30 godina nakon zatvaranja. Tako je u cijenu odlaganja na indirektan način uključena i cijena sanacije deponije. Sva odlagališta na području Općine Josipdol, uključujući ona službena i neslužbena prvenstveno se moraju financirati iz općinskog proračuna. Ostali mogući izvori su: županijski proračun, Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, sredstva ugovornog koncesionara, donacije, kreditiranja i sl. Odlagalište Sodol – projektnom dokumentacijom će se utvrditi detaljni troškovi, odnosno visina i dinamika sredstava namijenjenih sanaciji koja bi omogućila odlaganje kroz vrijeme do uspostave CGO-a. Omjer troškova sufinanciranja Fonda i gradskih sredstava procjenjuju se na 50:50%. Tijekom narednih godina korištenja, pridržavajući se mjera predloženih ovim Planom, ukupna količina otpada na odlagalištu trebala bi se znatno smanjiti svakom slijedećom godinom korištenja. Potrebno je procijeniti rentabilnost planiranih investicija te izraditi projektnu dokumentaciju na način da sanacija podrazumijeva ujedno i drugačiji način odlaganja, tj. obradu otpada i njegovo odvajanje prije odlaganja s ciljem smanjenja količine otpada, dok bi se potpuna sanacija terena izvela tijekom 2010. ili 2011. godine kada ističe rok mogućeg korištenja ovog tipa deponija. Sanacija mora biti postupna ili brza i kratkoročna ali s početkom terenskih radova tek u godini zatvaranja. Sukladno članku 21. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada do kraja 2008. godine treba izraditi Plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti županijskom upravnom odjelu za zaštitu okoliša na suglasnost. Temeljem odobrenih planova sanacije/zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. godine. Prema Planu sanacije odlagališta otpada „Sodol“, Grad Ogulin s nastavkom rada do njegovog zatvaranja, HIDROPLAN d.o.o iz Zagreba, ukupni troškovi sanacije iznose 6.250.072,00. kn. Uz troškove sanacije treba uzeti u obzir i troškove mjera zaštite okoliša i mjera praćenja stanja okoliša, koji su procijenjeni u pripadnoj studiji utjecaja na okoliš sanacije odlagališta, izgradnje i korištenja ŽCGO-a: Mjere zaštite vezane za provedbu monitoringa na odlagalištu iznose:

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Prikupljanje meteoroloških parametara 7.500,00 Mjerenje količine i sastava odlagališnih plinova 80.000,00 Uzorkovanje procjednih voda na odlagalištu i laboratorijska analiza kakvoće 60.000,00 Uzorkovanje voda izvora Gojak i laboratorijska analiza kakvoće 60.000,00 UKUPNO 207.500,00

Izvor: DVOKUT ECRO d.o.o. Zagreb Sanaciju trebaju pratiti kontinuirane edukacijske mjere na razini mjesnih odbora i grada gdje treba organizirati svojevrsne „tribine“ na kojima o problemu nelegalnog odlaganja treba aktivno raspravljati te, po mogućnosti, identificirati počinitelje primjenjujući načelo „onečišćivač plaća“. Pri tome je potrebno vršiti kontinuirane edukacijske mjere od strane nadležne gradske službe. Određene manje zadatke tipa nadgledanja terena i bilježenja promjena te mogućeg sastava i porijekla otpada trebalo bi podijeliti pojedincima koji bi na kraju mjeseca ili tromjesečja izvještavali svoje mjesne odbore o svojim očevidima. Ovakvim aktivnim uključivanjem stanovništva, namjera je poticati vlastiti angažman ljudi u rješavanju problema koje doživljavaju stranim i nametnutim ukoliko nemaju pravo odlučivanja i kreiranja lokalne razvojne strategije. Izmjenom što većeg broja mještana sa ovakvim „nadzornim“ ulogama stvara se svojevrsni lokalni korektiv gdje se susjedi međusobno potiču na prihvatljivo ponašanje obzirom na postupanje s otpadom, bez strogih mjera novčanog kažnjavanja i drugih sankcija. Pri tome je svakako dobro došla pomoć gradskih službi.

3.6. Edukacija Stanovništvo Općine potrebno je kontinuirano educirati. Neke od metoda koje je moguće primijeniti su: radionice, predavanja, prezentacije, plakati, brošure, letci, oglasne ploče, lokalni mediji – lokalne novine, radio, školske udruge, priredbe s edukacijskim sadržajem i sl. Potrebno je provoditi edukaciju o: - mjerama odvojenog prikupljanja i selekcije otpada - mjerama sprečavanja odlaganja otpada na nezaštićeno tlo


- opasnostima ugrožavanja zdravlja pri neadekvatnom postupanju s otpadom - ekonomskim i okolišnim prednostima recikliranja otpada - mjerama, akcijama i poticajima koje treba na gradskoj razini poduzeti da bi se spriječilo nelegalno odlaganje

otpada - mjere pristupa i zadržavanja na odlagalištu - važnost korištenja reciklažnog dvorišta, odnosno zelenih otoka - način odlaganja otpada u reciklažnim dvorištima i otocima - pravilnom korištenju energije i mjerama moguće uštede u domaćinstvima - opasnostima odlaganja otpada opasnih svojstava u okolišu (stare baterije, ambalaža pesticida, ispiranje

opreme od pesticida na nezaštićenim površinama, otpadne kemikalije i sl.) - potrebi većeg uključivanja komunalnog redarstva, inspekcije zaštite okoliša i sanitarne inspekcije u

rješavanje problema u okolišu po pozivu mještana - potrebi korištenja grada i komunalnog poduzeća, koncesionara kao info-servisa za sve upite o gospodarenju

otpadom. Potrebno je osigurati trajnu komunikaciju komunalnog redara sa sanitarnom inspekcijom i inspekcijom zaštite okoliša kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša kemikalijama, neopasnim i opasnim otpadom. Sve registrirane privredne subjekte na području grada potrebno je nadzirati u smislu ispunjenja svojih obveza glede postupanja s otpadom i prijave onečišćujućih tvari u županijski registar onečišćivanja okoliša.

4.0. ZAKLJUČAK Općina Josipdol može provođenjem mjera navedenih u ovom Planu kao i Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije preuzeti jedno od vodećih mjesta jedinice lokalne samouprave obzirom na provođenje ekološki prihvatljivih rješenja. Županija ima interesa provesti svojevrsno ocjenjivanje razine ekološke osviještenosti i učinkovitosti pojedine jedinice lokalne samouprave krajem svake godine. Ocjenjivanje se može temeljiti na visini značaju i obimu provedenih projekata zaštite okoliša realiziranih na razini grada (broj i uspješnost provedenih edukacijskih tribina u mjesnim odborima, broj i učinkovitost provedenih akcija čišćenja terena i ukazivanja na onečišćivače koji ne prate zakonsku regulativu, visini uloženih sredstava u provođenje mjera zaštite okoliša, od kojih mjere postupanja s otpadom odnosno gospodarenja iskoristivim materijalima predstavljaju značajan udio, aktivnost školskih i predškolskih ustanova u području ekologije, učinkovitosti provođenja mjera odvajanja otpada, uspostave reciklažnih dvorišta, smanjenju broja divljih deponija i smanjenju pojave nelegalnog postupanja na odlagalištima i sl.). Općina mora biti nositelj i pokretač svih mjera predloženih ovim Planom, Županijskim planom gospodarenja otpadom i Programom zaštite okoliša Karlovačke županije te je odgovorna za učinkovitost provedbe Plana gospodarenja otpadom Općine Josipdol. Načelnik je dužan, sukladno Zakonu o otpadu, svake godine izraditi Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom te ga do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnijeti općinskom vijeću na usvajanje. Poglavito mora sadržavati izvješće o provedbi obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Nadležni županijski ured nadzire provedbu Plana i usvojena općinska izvješća dostavlja nadležnom Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Ovaj Plan i Izvješća o izvršenju Plana objavljuju se u Službenom glasilu jedinice regionalne samouprave.

5.0. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Plan je izrađen u 6 (šest) istovjetnih primjeraka. Plan se čuva u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Josipdol. Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Karlovačke županije». Klasa: 021-05/11-01/01 Urbroj: 2133/13-04-11-16 Josipdol, 17. ožujka 2011. g.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Zdravko Jandrlić, mag. polit.

ISSN 1846-9272 GLASNIK KARLOVAČKE...

Documents

Transcript of ISSN 1846-9272 GLASNIK KARLOVAČKE...