IspraÊaj XI. kontingenta u misiju ISAF u Afganistan · 1,80; SIT 430,00•SEK 17,00•NOK...

Broj 175. Godina V. 15. veljaËe 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

IspraÊaj XI. kontingenta umisiju ISAF u Afganistan

naslovna strana besplatna 02/13/08 14:35

FOTO GR A FIJA TJED NA S nimio: Ant e N ed iljk o DOMJAN OVIΔ

02 strana cestitka.qxd 02/13/08 07:38

Automatski bacaËi granata

Odræavanje kontakta sa svim Ëlanovima obitelji tijekom misije od iznimne je vaænosti. No, treba odræatipravu mjeru, kako u koliËini kontakata tako i u vrstiinformacija koje se razmjenjuju. Jednako kao πtonedostatak komuniciranja oteæava boravak u misiji,tako i prevelik broj i preËeste komunikacije mogu biti dodatni izvor stresa…

Naπi instruktori su dovoljnostruËni i osposobljeni za pro-vedbu obuke, poËevπi od togada svi govore engleski, imajuiskustva iz misija, te daju in-struktaæu i u drugim sliËnimsrediπtima

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-620-2500-3 281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 60000-11013 213 02 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

"Hrvatska je danas zemlja izvoznik mira i sigurnos-ti, ne samo u regiji nego i diljem svijeta sudjelo-

vanjem naπih vojnika, doËasnika i Ëasnika umirovnim misijama. Vjerujem da Êete, kao i vaπi

prethodnici, biti dostojanstveni predstavnikHrvatske i Hrvatske vojske u Afganistanu",

rekao je ministar VukeliÊ

S t r a n a 4

Vojske diljem svijeta, u potrazi za veÊompaljbenom moÊi pjeπaπtva, okreÊu se auto-matskim bacaËima granata kalibra 40 mm.

Razvijaju se novi modeli na temelju postoje-Êih iskustava, a pokuπavaju se uvesti i novikalibri koji bi trebali prevladati nedostatke

postojeÊih rjeπenja

S t r a n a 2 0

S t r a n a 1 0

Pukovnik Tomislav PaviËiÊ,zapovjednik ObuËnogsrediπta za meunarodnevojne operacije

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Kvaliteta veze s obitelji tijekom mirovne misije

U Rakitju ispraÊaj XI. kontingenta u misiju ISAF u Afganistan

S t r a n a 1 3

03 strana 02/13/08 14:31

15. veljaËe 2008.

RA ZG OVOR

4

U sklopu preustroja OSRH-a2007. SMV O je preustrojeno ipreimenovano u ObuËno srediπ-

te za meunarodne vojne operacije.SMV O je prije bio pristoæerna postroj-ba, a sada je sastavni dio Hrvatskekopnene vojske, toËnije Zapovjedniπt-va za obuku i doktrinu "F ran K rstoF rankopan“. S obzirom na to da jesudjelovanje u meunarodnim mirov-nim misijama jedna od vaænih aktiv-nosti OSRH-a, koje sve viπe poveÊa-vaju svoj angaæman, razgovarali smosa zapovjednikom Srediπta, pukovni-kom Tomislavom PaviËiÊem, o trenu-taËnim aktivnostima, obuci koju pro-vode i iskustvima iz misije, koja istiËukao vrlo dragocjena u radu.

Srediπte za meunarodne vojneoperacije proπle je godine preustro-jeno. © to je to novo donio preustrojSrediπta?

Osim promjene u nazivu i mjestuunutar OSRH-a, ObuËno srediπte jedobilo i drukËije ovlasti. Srediπte zameunarodne vojne operacije je,osim obuke, sudjelovalo i u odabiru,

pripremi, opremanju i praÊenju su-dionika meunarodnih vojnih opera-cija. Preustrojem OSRH-a 2007. spo-menute aktivnosti prenose se izravnona GSOSRH, a zadaÊa ObuËnog sre-diπta za MV O jest obuka odabranihËasnika, doËasnika i timova iz OSRHi OS drugih zemalja za provedbu za-daÊa u meunarodnim vojnim opera-cijama sukladno NATO/PzM, UN iE U standardima, zatim razvijanje no-vih teËajeva i drugih oblika obuke iizobrazbe u skladu s potrebama OS-RH-a, kao i ostalih institucija sigur-nosnog sustava RH. ZadaÊa nam jetakoer pruæati struËnu pomoÊ i pot-poru nositeljima priprema postrojbiza meunarodne vojne operacije isudjelovati u ocjenjivanju pojedinacai postrojbi za meunarodne vojneoperacije.

Z aπto je bilo potrebno preustrojitiSMVO ?

Prema DPR-u, od 2006. do 2010.glavna nastojanja usmjerit Êe se napostupno poveÊavanje doprinosa OS-RH-a zajedniËkim operacijama koje

su odgovor na krize u inozemstvu,ponajprije u sklopu UN-a, NATO-a iE U-a. Istodobno s transformacijomOSRH-a, nastavit Êe se proces prila-godbe obrambenog sustava poveÊa-vanjem ukupnih sposobnosti OSRH-aza sudjelovanje u meunarodnim voj-nim operacijama. BuduÊi da je tije-kom 2006. godine iznimno poveÊanosudjelovanje naπih snaga u misijiISAF , u kojoj je HK oV glavna granaOSRH-a kao davatelj snaga za meu-narodne vojne operacije, bilo je po-trebno preustrojiti SMV O i uËiniti gasposobnim da πto uËinkovitije provodiobuku, u skladu s potrebama glavnogdavatelja snaga, kako bi se stvorilabaza pripadnika OSRH-a koji se mo-gu slati u MV O na bilo kojoj razini itako pomoÊi u ostvarivanju cilja ut-vrenog DPR-om.

Imate li dovoljno struËnog osobljaza provoenje vaπih aktivnosti? © toje novo preustroj donio u personal-nom smislu?

Po starom ustroju, SMV O je imaoukupno 45 djelatnika, od Ëega 23

zapovjednik O buËnog srediπta za meunarodne vojne operac ije

p u k o v n i k T o m i s l a v P A V I » I ∆

• naπi instruktori su dovoljno struËni iosposobljeni za provedbu obuke

• trenutaËno imamo 4 5 Ëasnika u 12U N misija, na duænostima vojnihpromatraËa ili stoæernih Ëasnika, te2 00 pripadnika O S RH -a u misijiIS A F

• dosad su u S rediπtu obuËena ukupno12 2 strana Ëasnika iz 3 6 zemalja

K o r is te Ê i s e d o s ad aπ n jim is k u s tvim a iz m is ija i p rateÊ i p o treb e O S R H -a, raz vili s m on o vi k o n c ep t o b u k e z a m e u n aro d n e vo jn e o p erac ije, k o ji je tren u taËn o u p r o c es uo d o b ravan ja i n ad o p u n e u n am a n ad re en im u s tr o jb en im c jelin am a. N aπ i in s tr u k to r is u d o vo ljn o s tr u Ën i i o s p o s o b ljen i z a p ro ved b u o b u k e, p o Ëevπ i o d to g a d a s vi g o vo reen g les k i, im aju is k u s tva iz m is ija, te d aju in s tr u k taæ u i u d r u g im s liËn im s red iπ tim a

Iskustva iz misije - temelj z a usp je π an rad

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

04-07 strana 2/13/08 12:32 PM

15. veljaËe 2008.

Ëasnika, 11 doËasnika i 11 sluæbeni-ka i namjeπtenika, a sadaπnje brojnostanje je poveÊano na 60 djelatnika.V aænije od poveÊanja ukupne brojËa-ne veliËine jest to πto je OSMV O"personalno“ pojaËan ustrojavanjemnovih odsjeka, koji dosad nisu posto-jali: Odsjeka za nauËene lekcije iOdsjeka za pruæanje potpore obucipostrojbi, πto Êe uvelike podiÊi kvali-tetu provedbe obuke. Naπi instruktorisu dovoljno struËni i osposobljeni zaprovedbu obuke, poËevπi od toga dasvi govore engleski, imaju iskustva izmisija, te daju instruktaæu i u drugimsliËnim srediπtima itd.

Koliko ste se pri izradi programaaktivnosti koristili iskustvima Ëasni-ka koji su veÊ bili u misijama?

Pri izradi svih planova i programauvijek se koristimo iskustvima naπihËasnika koji su bili u misijama. V eÊi-na djelatnika OSMV O-a osobno jesudjelovala u jednoj ili viπe misija, ta-ko da ono πto predaju excathedra ili provode naterenu mnogi od njih te-melje na vlastitim is-kustvima i mogu pruæitimnogo viπe negoli kadje rijeË o pouËavanju pu-ke teorije, koju viπe-ma-nje svatko moæe prenije-ti ako se dobro pripremi.

Upravo koristeÊi se do-sadaπnjim iskustvima izmisija i prateÊi potrebeOSRH-a razvili smo no-vi koncept obuke za me-unarodne vojne opera-cije, koji je trenutaËno uprocesu odobravanja inadopune u nama nad-reenim ustrojbenimcjelinama.

Iz dosadaπnjeg iskust-va sudjelovanja OSRH-au MV O uoËili smo danema sustavnog i plan-skog prikupljanja, obra-de, analize, distribucijei primjene nauËenihlekcija u programe obu-ka. Sva prikupljena is-kustva ostala bi na razi-ni izvjeπÊa prema ma-tiËnim postrojbama iunutar vlastitih ustroj-benih cjelina. TemeljnanaËela obuke u OSM-

V O-u jesu: standardizirana obuka(UN Standard Training Generic Mo-dules, NATO Training and E duca-tion for Peace Support Op), sva obu-ka iskljuËivo je na engleskom jeziku,obuka kroz meunarodne teËajeve uOSMV O - sudjelovanje stranih in-struktora i polaznika zemalja partne-ra, slijedno rastuÊa obuka (temeljna,napredna, funkcionalna podruËja),te izrada nauËenih lekcija i njihovadistribucija u sve postrojbe koje seobuËavaju za MV O.

Prijedlogom novog koncepta obuke,odnosno slijedno rastuÊe obuke, obu-ku za MV O podijelili smo na pojedi-naËnu opÊu obuku za MV O, obukufunkcionalnih podruËja za MV O,preduputne obuke za UN i NATOmisije, uËenje na daljinu, nauËenelekcije i potporu obuci.

Koliko trenutaËno imamo proma-traËa u misijama UN-a i u kolikozemalja?

TrenutaËno imamo 45 Ëasnika u 12UN misija, na duænostima vojnih pro-matraËa ili stoæernih Ëasnika, te 200pripadnika OSRH-a u misiji ISAF .

Moæe li se oËekivati da Êemo sud-jelovati i u nekim novim misijama?

O sudjelovanju OSRH-a u nekimnovim misijama donose se politiËkeodluke na najviπoj razini. S razineObuËnog srediπta za MV O mogu reÊida suraujemo s Odjelom za mirovneoperacije (Department of Peace K ee-ping Operations) UN-a i sudjeluje-mo u radu radnih skupina NATO-akoje se bave standardizacijom obukeza operacije potpore miru (TE PSO),nastojeÊi naπu obuku uËiniti πto rea-listiËnijom i izazovnijom, u skladu strenutaËnim stanjem u svim postoje-Êim misijama.

Dobivate li i, kakve su povratne in-formacije o radu naπih promatraËa umirovnim misijama UN-a?

Osim redovnih izvjeπÊai ocjena rada naπih Ëas-nika, mogu reÊi da u na-πem poslu nema tajni imnogo toga o radu naπihËasnika saznajemo urazmjeni iskustava sastranim Ëasnicima, kole-gama koji su s nama biliu misiji, ali su poslijeimali priliku sresti i dru-ge naπe Ëasnike u nekimdrugim misijama. Ocje-ne su uglavnom pohval-ne. No, treba priznati daje, kao i za pripadnikeOS-a drugih zemalja,ponekad je rad pojedina-ca i negativno ocijenjen.

G eneral Repinc Ëasnikje s najviπim Ëinom kojije sudjelovao u UN mi-siji, a duænost zapovjed-nika mirovne misijeUNMO G IP preuzeo jeod vas, koji ste tada ob-naπali duænost v.d. za-povjednika misije.Moæe li se oËekivati daÊe joπ neki naπ Ëasnikobnaπati tako visokuduænost u misiji?

Ne znam hoÊe li usko-ro naπim Oruæanim sna-gama biti ponuena sliË-

5

RA ZG OVOR

04-07 strana 2/13/08 12:33 PM

15. veljaËe 2008.6

na duænost u UN-u ili ne-koj drugoj meunarodnojorganizaciji, ali veÊ danasimamo niz Ëasnika sprem-nih za obavljanje najviπihduænosti.

Pokazuju li Ëasnici s vi-sokim Ëinovima zanima-nje za sudjelovanje u UNmisijama?

SudeÊi prema zanimanjuza sudjelovanje u naπimobuËnim sadræajima, sma-tram da nemamo problemasa zanimanjem visokih Ëa-snika za sudjelovanje uUN misijama. No, potreb-no je naglasiti da za sudje-lovanje u misiji nije dovolj-no samo pokazati zanima-nje veÊ treba zadovoljiti ipriliËno visoke kriterijeznanja engleskog jezika,zdravstvene i tjelesne sposobnosti,opÊevojnih i stoæernih znanja i vjeπti-na te, ovisno o duænosti u misiji, nizafunkcionalnih vjeπtina poput komuni-ciranja, pregovaranja, posredovanja,sklonosti timskom radu i sl.

S obzirom na vaπa iskustva, πto bis-te izdvojili kao najveÊe probleme skojima se susreÊu naπi promatraËi umirovnim misijama UN-a. Dobivajuli tijekom priprema dovoljno znanjaza obavljanje svojih zadaÊa?

Ako ima nekih problema, oni sunajËeπÊe vezani uz nedovoljno poz-navanje engleskog jezika i nedostat-nu tjelesnu pripremljenost pojedina-ca. ObuËno srediπte nema utjecaja naodabir kandidata za misije i jedinoπto moæe uËiniti jest upozoriti ustroj-bene cjeline na te probleme.

K ako bi se izbjeglo ponavljanje"nauËenih lekcija“, potrebno je us-postaviti cjelovit sustav obuke zaMV O, koji je prije svega usmjeren nastvaranje baze pripremljenih pojedi-naca iz koje se u svakom trenutkumoæe izvuÊi ono πto odgovara potre-bama pojedinih misija.

Kakvom biste ocijenili meunarod-nu suradnju Srediπta? Je li ovo jedi-no takvo srediπte u regiji i surauje-te li sa sliËnim srediπtima?

NaËelno sam zadovoljan ostvare-nom meunarodnom suradnjom jerje u Srediπtu obuËen znatan broj po-

laznika iz drugih zemalja, a dio dje-latnika Srediπta imao je priliku pro-voditi obuku u ulozi predavaËa-in-struktora u drugim srediπtima u regi-ji i πire. No, smatram da ima mnogoprostora za poboljπanje meunarodnesuradnje na razliËitim razinama i dana tome treba joπ intenzivnije raditi.U meunarodnim okvirima, naπeSrediπte prepoznato je joπ uvijek is-kljuËivo kao srediπte koje obuku pro-vodi prema UN standardima i za po-trebe UN misija, πto je samo djelo-miËno toËno. U naπem Srediπtu obu-ka se provodi i prema NATO-TE PSOstandardima te zadovoljava potreberada ne samo u misijama nego i radana bilo kojoj duænosti u meunarod-nim okvirima u funkcionalnom po-druËju operacija odgovora na krize,odnosno joπ uæem podruËju operacijapotpore miru. Stoga bi svakako u bli-skoj buduÊnosti naπe Srediπte trebalonominirati prema NATO-u kao NA-TO/PzM srediπte za obuku i ponuditinaπe veÊ potpuno interoperabilne te-Ëajeve u program meunarodne su-radnje sa zemljama Ëlanicama NA-TO/PzM. Uostalom, naπa tri teËajaveÊ su prijavljena u E APW P (E uroAtlantic Partnership W ork Pro-gramm), a joπ dva nova deklariralismo za 2008. godinu. Osim poboljπa-nja meunarodne suradnje, prostoraza napredak ima i u πirenju suradnjes HV U-om te civilnim obrazovniminstitucijama koje se bave istraæivaË-

kim radom u podruËju si-gurnosti i obrane.

Iz kojih sve zemalja dola-ze Ëasnici na vaπe teËajevei koliko stranih Ëasnikapolazi teËajeve πto ih or-ganizira ovo Srediπte?

Dosad su u Srediπtu obu-Ëena ukupno 122 stranaËasnika iz 36 zemalja, npr.iz E gipta, J emena, Nikarag-ve, Burundija, Gvatemale,Mongolije, Ruande, Bosne iHercegovine, Srbije, Alba-nije, Ukrajine, SlovaËke...

Kako suraujete s RAC-VIAC-om, koji je takoersmjeπten u vojarni “VitezDamir MartiÊ”?

S RACV IAC-om imamoiznimno korektnu suradnjukad je rijeË o koriπtenju za-

jedniËkih objekata i infrastrukture,ali suradnje u razmjeni iskustava iobuËno-obrazovnih sadræaja dosadnije bio. S obzirom na iskazanu voljudirektora RACV IAC-a Nedæada Ha-dæimusiÊa, vjerujem da Êemo i natom polju uskoro ostvariti razmjenuznanja i iskustava,odnosno predava-Ëa i instruktora, te tako unaprijeditirad obiju institucija.

Bili ste nositelj preustroja, a odprosinca proπle godine vi ste i za-povjednik Srediπta. Koliko vam is-kustva iz misija u kojima ste sudje-lovali pomaæu u radu i u kolikoj sumjeri Ëasnici koji su veÊ bili u mi-sijama angaæirani u radu Srediπta?

Iskustva iz misija su neprocjenjiva.Na temelju osobnog iskustva, steËe-nog prije svega na duænosti Ëelnikamisije u K aπmiru, kada je cijelu regijui samu misiju pogodio katasrofalanpotres, s tisuÊama poginulih i sa πestærtava u samoj misiji, spoznao sam damirovne misije odavno nemaju jedno-dimenzionalan vojni karakter nego daviπedimenzionalno, interaktivno djelo-vanje civilnih, vojnih, vladinih i nevla-dinih organizacija, medija i niza dru-gih Ëimbenika jest odgovor meuna-rodne zajednice na krize razliËitogakaraktera. SliËno razmiπljaju i ostalidjelatnici Srediπta, od kojih neki imajui viπe iskustva od mene te na temeljuiskustva uspjeπno kreiraju i provodeobuku u Srediπtu.

RA ZG OVOR

04-07 strana 2/13/08 12:35 PM

P redsjednik RepublikeStjepan MesiÊ posjetio je7. veljaËe Brodarski insti-

tut d.o.o.. Uz Predsjednika uposjetu su bili i ministar obraneBranko V ukeliÊ, o.d. naËelnikaGSOS-a general pukovnikSlavko BariÊ, te zapovjednikHRM-a komodor Ante UrliÊ, adomaÊin je bio glavni direktorInstituta prof.dr.sc. V ladimirK oroman. Gostima su predstav-ljene moguÊnosti Brodarskoginstituta, a jedna od tema sas-tanka bila je gradnja flote zanadzor i zaπtitu granice iZE RP-a. Naime, Brodarski in-stitut je izradio studiju s idej-nim rjeπenjima za obalne op-hodne brodove i viπenamjenskibrod za potrebe Obalne straæe inadzor ZE RP-a na J adranu.Studija predvia gradnju dvatipa broda: obalnog ophodnogbroda i viπenamjenskog ophodnog broda, πto bi zadovo-ljilo i civilnu i vojnu komponentu.

Predsjednik i ostali visoki gosti obiπli su i laboratorijeBrodarskog instituta. Bili su u bazenu za ispitivanje hi-drodinamiËkih svojstava trupova broda i u havitacij-skom tunelu, gdje se ispituju brodski pogonski vijci.

Predsjednik MesiÊ je, u izjavi za medije, zahvalio dje-latnicima Instituta πto su ga saËuvali jer, istaknuo je, "ri-jetko koja zemlja koja je na moru ima kapacitete kakveima Brodarski institut". ©teta πto se njegovi kapacitetine mogu viπe iskoristiti, rekao je, ali u to se mora uklju-Ëiti ne samo menadæment Instituta nego i naπa dræavate pomoÊi Institutu u izlasku na veÊe træiπte, ne samoregije nego i E urope i svijeta. Istaknuo je kako i havari-ja turskog broda potvruje da su nam brodovi potrebni,te da je Hrvatska odgovorna zemlja kada traæi da sekontrolira ekoloπki aspekt, flora i fauna i izlov ribe.

Ministar V ukeliÊ je istaknuo kako je dræavni vrh i Sa-bor, donoπenjem DugoroËnog plana razvoja OS-a, utvr-dio da Êemo imati naπu mornaricu te Êemo za nju i zaObalnu straæu graditi brodove. Studija koju radi Brodar-ski institut veÊ je pri kraju te se oËekuje konaËni dogo-

vor dræavnog vrha o tome koje veliËine i kakvi nam bro-dovi trebaju. Nakon toga Êe se moÊi govoriti o financija-ma i rokovima izgradnje, zakljuËio je ministar. DirektorInstituta je rekao kako se studija koja je raena prijedvije godine trenutaËno dorauje, a cijena brodova i vri-jeme potrebno za izgradnju ovisit Êe o njihovoj veliËini iopremi.

InaËe, Brodarski institut ove godine obiljeæava πezde-setu obljetnicu postojanja i djelovanja. Utemeljen je1948. godine kao ustanova od posebnog znaËenja u po-druËju pomorske industrije, znanosti i tehniËkih susta-va. Danas je u vlasniπtvu V lade Republike Hrvatske, aSkupπtinu Instituta Ëine tri ministarstva, i to Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i πporta, Ministarstvo obranei Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniπtva. Do-sad je Brodarski institut izveo niz uspjeπnih projekata izpodruËja ratne i civilne brodogradnje te je naπa vodeÊaustanova za projektiranje ratnih podvodnih i nadvodnihplovila. Na razvoju brodova Obalne straæe radi veÊ ne-koliko godina te posjeduje sve razvojne i struËne kapa-citete za izvedbu kompletne dokumentacije za takvebrodove i laboratorije za testiranje.

H RVA T S KA

715. veljaËe 2008.

B r o d ars k i in s titu t je iz rad io s tu d iju s id ejn im r jeπ en jim a z a o b aln e o p h o d n e b ro d o ve iviπ en am jen s k i b r o d z a p o treb e O b aln e s traæ e i n ad z o r Z E R P -a n a J ad ran u . S tu d ijap red vi a g rad n ju d va tip a b ro d a: o b aln o g o p h o d n o g b r o d a i viπ en am jen s k o g o p h o d -n o g b r o d a, π to b i z ad o vo ljilo i c iviln u i vo jn u k o m p o n en tu

G rad nja flote z a nad z or i z aπ titu Jad ranaPredsjednik Republike Stjepan M esiÊ u posjetu B rodarskom institutu

Leid a P ARLOV, s nimio Domagoj VLAHOVIΔ

Predsjednik i ostali visoki gosti obiπli su i laboratorijeBrodarskog instituta. Bili su u bazenu za ispitivanje hi-

drodinamiËkih svojstava trupova broda i u havitac ij-skom tunelu, gdje se ispituju brodski pogonski vijc i

04-07 strana 2/13/08 12:36 PM

8 15. veljaËe 2008.

MORH

M inistar obraneBranko V uke-liÊ odræao je

13. veljaËe konferen-ciju za medije, na ko-joj su bili i dræavnitajnik Mate Raboteg izamjenik naËelnikaGlavnog stoæera OS-RH-a general pukov-nik Slavko BariÊ.

Ministar V ukeliÊ os-vrnuo se na najvaæni-je ovogodiπnje aktiv-nosti obrambenogsustava, ukljuËujuÊiopremanje i moderni-zaciju Oruæanih sna-ga, sudjelovanje pripadnika Hrvatskevojske u meunarodnim mirovnimmisijama te druge aktualne zadaÊeMORH-a i OSRH-a. IstiËuÊi vaænostmodernizacije Oruæanih snaga, kojaje definirana DugoroËnim planomrazvoja, napomenuo je da je predMinistarstvom obrane i Glavnim sto-æerom gotovo stotinu pojedinaËnihprojekata. K ako bi se oni πto uËinko-vitije realizirali, uvodi se novi naËinvoenja tih projekata te svaki imasvog nositelja i tim, kao i detaljanplan provedbe aktivnosti. Ministar seposebno osvrnuo i na postupke naba-ve, naglaπavajuÊi da Êe se u svimprocedurama vezanim uz nabavukontrolirati kvaliteta svih predmetanabave, od svih proizvoaËa i dobav-ljaËa. Ministar V ukeliÊ izdvojio je joπjedan strateπki cilj, uz napomenu daima potporu dræavnog vrha, a to jeukljuËivanje hrvatskog gospodarstvai industrije u realizaciju vojnih proje-kata. NapominjuÊi da to ne znaËi iz-ravnu pogodbu, nego otvara brojnemoguÊnosti suradnje s hrvatskim

proizvoaËima putem offset progra-ma, rekao je da Êe se, uz veÊ angaæi-rane tvrtke poput – ure – akoviÊa iHS Producta, svakako nastojati uk-ljuËiti i ostale domaÊe proizvoaËe,kao i hrvatska brodogradiliπta, split-ski Pomorski centar za elektroniku teZrakoplovno-tehniËki zavod, koji Êese u skladu s DPR-om izdvojiti izobrambenog sustava.

Ministar je najavio i novu stambe-nu politiku koja Êe se provoditi uobrambenom sustavu, a koja pretpos-tavlja rjeπavanje, odnosno prodajuoko tisuÊu neperspektivnih stanova ukorist izgradnje novih stambenih ob-jekata za potrebe sustava. Takoer jenajavljeno i ubrzanje procesa izdva-janja i primopredaje neperspektivnihnekretnina kako bi se smanjili nepo-trebni troπkovi, s naznakom da bi setakvi procesi trebali provoditi u rokuod mjesec dana. Radi poboljπanjastandarda æivota i rada pripadnikaOSRH-a, ministar je najavio ponov-nu uspostavu vojnih odmaraliπta ot-vorenog tipa. Taj dio posla odraivala

bi dræavna tvrtka Ple-ter. I u realizaciji teideje Ministarstvoima potporu predsjed-nika dræave, Sabora iV lade.

NapominjuÊi da jesudjelovanje u mirov-nim misijama, koje seprovodi u skladu s od-lukom Hrvatskog sa-bora, jedna od redovi-tih zadaÊa obrambe-nog sustava, ministarje potvrdio joπ jednomda Êe do kraja ove go-dine u misiju ISAF bitiupuÊeno dodatnih sto-

tinu hrvatskih vojnika, πto bi znaËiloda Êe u toj misiji NATO-a Hrvatskaimati do 300 pripadnika OSRH-a. Na-javljen je angaæman hrvatskih vojnikau joπ jednoj misiji UN-a, i to na Go-lanskoj visoravni, gdje bi od rujna ovegodine u misiji UNDOF trebalo sudje-lovati 95 naπih pripadnika u kontroliteritorija zone razdvajanja izmeu Si-rije i Izraela. O tome je viπe govoriogeneral BariÊ. On je naglasio da Êemou toj misiji, koja se provodi pod vod-stvom Austrije, naslijediti Slovake.Najavio je i moguÊe preuzimanje ulo-ge Pokrajinskog rekonstrukcijskog ti-ma, Ëime bi Hrvatska uz svoje vojnikeangaæirala i civilne struËnjake kako bipomogla zemljama u kojima se provo-de mirovne misije. Za tu zadaÊu mo-gli bismo biti spremni u sljedeÊu go-dinu do dvije.

Brojnim pitanjima predstavnici me-dija pokazali su zanimanje za joπ ne-ke aktivnosti vezane uz obrambenisustav, a ministar obrane najavio jeda Êe se svaki mjesec odræavati redo-vite konferencije za medije.

H rvatsk i vojn ici uskoro i na G olanskoj visoravn iM inistar obrane sa suradnicima odræao konferenciju za medije

M o d ern iz ac ija i o p rem an je O ru æ an ih s n ag a, u z s tr o g u k o n tr o lu k valitete, rad i jaËan jah rvats k e vo jn e in d u s tr ije, in ten z iviran je s u d jelo van ja u m ir o vn im m is ijam a u s k lad u sD P R -o m i o d lu k am a S ab o ra, u Ëin k o vitije vo en je p ro jek ata o d id eje d o realiz ac ije,k ao i n o va s tam b en a p o litik a te p o b o ljπ an je s tan d ard a æ ivo ta i rad a p rip ad n ik ao b ram b en o g s u s tava, n ajvaæ n ije s u o vo g o d iπ n je ak tivn o s ti o k o jim a je b ilo r ijeËi

Marija ALVIR, s nimio T omis lav B RAN DT

08,09 strana 2/13/08 4:23 PM

915. veljaËe 2008.

MORH

O d 1. veljaËe 2008. revizoriDræavnog ureda za revizijuponovno su u Ministarstvu

obrane. Ove godine je to znatnoranije jer su nam obiËno dolazili uoæujku ili Ëak travnju. K ao i uvijek,domaÊin revizorima uime Minis-tarstva jest Uprava za financije iproraËun. To znaËi da se sve trojerevizora smjestilo u prostorijamanaπe Uprave, koriste se naπim ra-Ëunalima, Ëitaju naπe podatke - irevidiraju financijska izvjeπÊa iposlovanje cijelog Ministarstva. Ito poslovanje tijekom 2007.

K ako su i najavili, prvi put ovegodine krenut Êe se od poËetkaposlovnog procesa, a to je planira-nje, zatim ugovaranje, nabava ma-terijalne imovine i usluge te nakoncu izvrπenje financijskog pla-na. ZnaËi, revizija svega πto smopoduzimali tijekom godine s ciljemrealizacije odreenog projekta od-nosno aktivnosti. RaËunovodstveneisprave na temelju kojih je eviden-tiran nastali poslovni dogaaj revi-dirat Êe se sekundarno jer su onesamo posljedica odnosno rezultatstvorenih obveza i nastalih rasho-da. To je na tragu onoga bitnog uproraËunskom sustavu u naπoj dr-æavi, pa i u naπem Ministarstvu,kao i na tragu promjena koje sekontinuirano dogaaju, posebiceod 2003., kad je stupio na snagunovi Zakon o proraËunu. Dakle,nitko viπe, pa ni bilo kakva revizi-ja, neÊe se zadovoljiti golom infor-macijom koliko je novca potroπe-no. Traæi se mnogo viπe od toga:tko je potroπio novac, s kakvimoËekivanjima je novac potroπen i,u konaËnici, πto se time postiglo,jesu li ostvarene planirane zadaÊe.

Sloæit Êete se, odgovore na ta pi-tanja ne samo najbolje, nego i je-dino mogu dati upravo nositeljipojedinih projekata i aktivnosti.

Zato se nemojte iznenaditi ako do-bijete poziv od nas ili izravno od

revizora sa zamolbom za nekimpodacima, ispravama, izvjeπÊimaili razgovorom.

Dræavnu reviziju takoer zanima-ju kontrolni procesi u Ministarstvuobrane, oni koji su veÊ definirani iugraeni u unutarnji ustroj, ali ioni koji se tek ustrojavaju u sklopuF inance Management Control(F MC), o kojemu smo imali prilikeËitati u nekoliko zadnjih brojevaHrvatskog vojnika. Naravno, Dr-æavnu reviziju zanima i zavrπni ra-Ëun Ministarstva obrane, koji, me-utim, joπ nije gotov jer se joπ Ëe-kaju konaËne upute Ministarstvafinancija. Nadamo se da Êe Dræav-na revizija, kao i Ministarstvo fi-nancija prepoznati napore Upraveza financije i proraËun da se fis-kalna godina zavrπi bez prenese-nih obveza ili s minimalnim prene-senim obvezama i povoljnim rezul-tatom poslovanja. Time su stvorenipreduvjeti da se Ministarstvo obra-ne napokon u punom smislu rijeËiuklopi u sustav Dræavne riznice ida se novac namjenski troπi zaunaprijed poznate obveze.

Dræavnoj reviziji Êemo pokazati irezultate godiπnjeg popisa imovineMinistarstva obrane, koji se upra-vo izvode. Ako netko joπ nije zavr-πio godiπnji popis i kompletiranielaborat proslijedio u F inancijskusluæbu ili ovlaπteni podruËni odjelfinancija, zadnji je Ëas da to uËini.U protivnom, sigurno Êe biti spo-menut i u izvjeπÊu ministru obraneo provedenom popisu, ali i u nala-zu Dræavnog ureda za reviziju.

Uprava za financije i proraËun jeo poËetku obavljanja revizije finan-cijskih izvjeπÊa i poslovanja za2007. i sluæbeno izvijestila sve us-trojbene cjeline MO-a i OS-a. Nezaboravimo da smo prema Zakonuo dræavnoj reviziji svi duæni odaz-vati se Dræavnoj reviziji, odnosnobiti joj na usluzi. To nam, doduπe,nalaæe i obiËna poslovna kultura isvijest....

D ræ avna reviz ija je op et s namaN e z ab o ravim o d a s m o p rem a Z ak o n u o d r æ avn o j reviz iji s vi d u æ n i o d az vati s e D ræ av-n o j reviz iji, o d n o s n o b iti jo j n a u s lu z i. T o n am , d o d u π e, n alaæ e i o b iËn a p o s lo vn a k u l-tu ra i s vijes t....

Vera G ILJ E VIΔ

N adamo se da Ê e D r-æavna revizija, kao iM inistarstvo financija

prepoznati naporeUprave za financije i

proraËun da se fiskal-na godina zavrπi bezprenesenih obveza ili

s minimalnim prenese-nim obvezama i po-voljnim rezultatomposlovanja. Time su

stvoreni preduvjeti dase M inistarstvo obrane

napokon u punomsmislu rijeËi uklopi u

sustav D ræavne riznicei da se novac namjen-ski troπi za unaprijed

poznate obveze

08,09 strana 2/13/08 12:39 PM

1 0 15. veljaËe 2008.

OS RH

U vojarni "V itez Damir MartiÊ" 12. veljaËeorganiziran je ispraÊaj X I. kontingenta umisiju ISAF u Afganistan. Uz pripadnike

kontingenta i Ëlanove njihovih obitelji na sveËa-nom ispraÊaju bili su i ministar obrane BrankoV ukeliÊ, o.d. naËelnika GSOS-a general pukov-nik Slavko BariÊ, naËelnik stoæera HK oV -a bri-gadni general Slaven Zdilar te brojni drugiduænosnici MO-a i OS-a.

U ovom kontingentu u misiju ISAF odlazi 168pripadnika OS-a. U prigodnom obraÊanju mi-nistar V ukeliÊ je kazao kako se Hrvatska opre-dijelila za aktivnu ulogu i sudjelovanje u mirov-nim misijama diljem svijeta u oËuvanju mira.

H rvatski do p rino s u sp o stavii o Ë u vanju svjetsko g mira

U Rakitju ispraÊ aj X I. kontingenta u misiju ISAF u Afganistan

"H rvats k a je d an as z em lja iz vo z n ik m ira i s ig u r n o s ti, n e s am o u reg iji n eg o i d iljems vijeta s u d jelo van jem n aπ ih vo jn ik a, d o Ëas n ik a i Ëas n ik a u m ir o vn im m is ijam a. V jeru -jem d a Ê ete, k ao i vaπ i p reth o d n ic i, b iti d o s to jan s tven i p red s tavn ik H rvats k e i H rvat-s k e vo js k e u A fg an is tan u ", rek ao je m in is tar V u k eliÊ

Leid a P ARLOV, s nimio T omis lav B RAN DT

"G lavni stoæer i Ministarstvo obrane stoje iza svojihvojnika i zadaÊa koje Êe obavljati u A fganistanu jersmo svjesni da su vaπi zapovjednic i, kao i vi osobno,uloæili napor da se pripremite za sve zadaÊe koje vasoËekuju", rekao je general BariÊ

10,11 strana 2/13/08 12:53 PM

15. veljaËe 2008. 1 1

"Hrvatska je da-nas zemlja izvoz-nik mira i sigur-nosti, ne samo uregiji nego i di-ljem svijeta sudje-lovanjem naπihvojnika, doËasni-ka i Ëasnika u mi-rovnim misijama",rekao je ministarV ukeliÊ. Istaknuoje i da su pripad-nici Oruæanihsnaga dobroopremljeni i obu-Ëeni za kvalitetnoobavljanje zadaÊau misijama, za πto redovito dobivaju pohvale. "V jerujemda Êete, kao i vaπi prethodnici, biti dostojanstvenipredstavnik Hrvatske i Hrvatske vojske u Afganistanu",rekao je ministar obrane te im poruËio da budu promo-tori demokratske Hrvatske, sposobne i odgovorne u pro-vedbi bilo koje zadaÊe koja se pred nju postavi.

Mnogo uspjeha i sreÊe naπim vojnicima koji odlaze u Af-ganistan poæelio je i o.d. naËelnika GSOS-a general pu-kovnik Slavko BariÊ. "Glavni stoæer i Ministarstvo obranestoje iza svojih vojnika i zadaÊa koje Êe obavljati u Afga-nistanu jer smo svjesni da su vaπi zapovjednici, kao i viosobno, uloæili napor da se pripremite za sve zadaÊe kojevas oËekuju", rekao je general BariÊ te dodao kako su tije-kom priprema dostigli iznimnovisok stupanj pripremljenosti zaobavljanje zadaÊe.

Poæeljevπi im mnogo sreÊe iprofesionalnog uspjeha, generalZdilar je podsjetio da pripadniciOSRH-a u mirovnoj misiji ISAFu Afganistanu sudjeluju od2003. godine, jer Hrvatska æelida Afganistan postane i ostanestabilna dræava koja Êe svomnarodu osigurati uvjete kako bisami gradili svoju buduÊnost."Upravo ste vi ti koji Êete datisvoj doprinos tome", rekao jegeneral Zdilar poæeljevπi im us-pjeπno obavljanje zadaÊa te dadostojanstveno predstavljajuHrvatsku u svijetu i sretno sevrate u domovinu. Potom su mi-nistar V ukeliÊ i ostali visokiuzvanici razgledali opremu ko-jom Êe se naπi vojnici koristiti umisiji ISAF .

U izjavi za medije ministarV ukeliÊ je rekao kako nije bilonikakvih upita niti razgovora oupuÊivanju pripadnika naπihOS na jug Afganistana. Istak-nuo je i da pripadnici OS-a

sudjelovanjem u misijama na najbolji naËin promovirajuspremnost Hrvatske za ulazak u NATO, te je to najboljipokazatelj rada, odgovornosti, motiviranosti i organizi-ranosti naπe vojske.

Meu pripadnicima ovog kontingenta neki su veÊ biliu Afganistanu, a nekima je ovo prvi odlazak u tu zemlju.J edan od njih je i natporuËnik Æ eljko Barbir, zapovjednikvoda V ojne policije. Do sada nije bio u Afganistanu, asudjelovanje u misiji ISAF za njega je ponajprije profe-sionalni izazov, iako i financije nisu nevaæne. "Najboljeje ako radite posao koji volite, a i on je uz to dobro pla-Êen", rekao je natporuËnik Barbir, te napomenuo kakospremnost za misiju nije upitna zahvaljujuÊi dobrim pri-

premama tijekom kojih su seupoznali i s iskustvima svojihprethodnika, πto im je itekakobilo od koristi. NadnarednicaNina K rniÊ pripadnica je V ojnepolicije i u Afganistan odlazidrugi put. K aæe kako je prvi putbilo izvrsno. Nije bilo iznenae-nja jer su pripreme bile dobre.

U misiju ISAF prvi put odlazii zapovjednik X I. kontingentabrigadir Stanislav L iniÊ. "OËe-kujem da neÊe biti problema.V ojnici su dobro pripremljeni,obuËeni i spremni za sve zada-Êe koje ih u misiji oËekuju." Is-tiËe da straha nema ni kod nje-ga ni kod obitelji, koja je svjes-na da je on vojnik i da zadaÊutreba obaviti. SudjelujuÊi u mi-siji ISAF pripadnici ovog kon-tingenta Êe, kao i njihovi pret-hodnici, dati znaËajan doprinosuspostavi i oËuvanju mira u Af-ganistanu. S obzirom na njiho-vu opremljenost, obuËenost imotiviranost, nema ni najma-nje sumnje da Êe sve zadaÊeobavljati jednako uspjeπno kaoi njihovi prethodnici.

Iako je rastanak od obitelji teæak, vojniËku zadaÊutreba obaviti

Ministar V ukeliÊ u obilasku pripadnika X I. kontingenta

10,11 strana 2/13/08 12:54 PM

15. veljaËe 2008.

M o g u Ê e je u s vak o m tren u tk u u o vo m g rad u g led ati n ek u o d p red s tava teatra ap s u r-d a. N o , i s m ijeh je o n o π to je p o treb n o vratiti n a lic a o vih iz m u Ëen ih lju d i, s m ijehk o ji u lijeva n ad u k ak o je n ek a ljep π a veËer ip ak m o g u Ê a

1 2

IS A F

N oÊna ophodnja u Chagcharanu. Hore precizno zao-bilazi rupe koje se naziru na snijegom i ledom oko-vanim ulicama, pokuπavajuÊi ostaviti na miru pse

lutalice, kojih je ovdje poveÊi broj. V eliËina im, obasjanimsvjetlima reflektora, poprima epske razmjere. Miro se pre-ko razglasa javlja bunovnim Ëuvarima mira πto su istrËali,objaπnjavajuÊi kako smo mi po istom poslu ovdje meu nji-ma. Onako bunovni, napola odjeveni na kraju samo maπu.Iznenadila me slika Chagcharana koji tone u prvi san. Po-priliËan je tu broj svjetala i pomislio bi Ëovjek koji dolazi izokolnih sela kako zaista ulazi u velegrad. No, slika pomalovara. Osim malene elektrane, sva ostala elektriËna energi-ja kuÊne je proizvodnje. Svoj agregat, svoja struja.

A na mraËnim, neravnim ulicama tek poneki zalutaliprolaznik, koji u ruci obvezno nosi poveliki πtap. V aljdazbog pasa, nisam ih pitao.Obilazimo policijske punkto-ve u gradu, nailazimo napoznata lica. V eÊ su i oninauËili pozdraviti na hrvat-skom, neprestance pogleda-vajuÊi prema prtljaænicimanaπih vozila. K ao da se pitajukad Êe viπe ti darovi, bez ko-jih nikada ne prolazimo. Za-gledaju u Branka, Marija,Slavka, L imenog. PriËa namjedan od najmlaih policaja-ca o svoje troje djece. Naga-amo zajedno koliko bi godi-na trebali imati. Nevaæno, za-

pravo, i njemu i nama. Bitna su ona tri paketadjeËje odjeÊe. Ako je pomalo i veliko, narast Êedjeca. Pogledavao sam policajca i nije mi bilojasno kako zapravo u papuËama izdræava ovuËagËaransku noÊ. Njegove kolege iz smjene ve-selo priËaju s nama kao da poznajemo ne dariveÊ i lokalni dijalekt. Temeljne fraze odavno smonauËili, a sad pomalo uranjamo u gramatiku.Nastavljamo voænju prema okolnim visovima, pi-tajuÊi naπega V ladu je li postao tata. Ovih danaje u velikom iπËekivanju. Mi, kao pravi prijatelji,solidariziramo se s njim.

Oæivjela legendaOko nas zasljepljujuÊa bjelina breæuljaka, obas-

jana naπim reflektorima. Zagledamo se prema pu-tovima, πto tako lijeno ulaze u metropolu. Nigdjenikoga. Tiπina. »ak ni oni veliki psi ne laju bez oz-biljnog razloga. Odlazimo prema kruænome toku u

blizini jedinoga gradskoga mosta preko rijeke Hari Rud.Odjednom pred nas, iz policijskih kontejnera, valjda probu-eni brujanjem automobilskih motora, izlaze Ëetvorica muπ-karaca, koji na sebi imaju tek poneki ostatak sive policijskeodore. Naoruæani puπkama, palicama i na tren nismo moglivjerovati oËima. Znao sam kako je u Mostaru podignut spo-menik legendi kung-fu filmova Bruceu L eeu, no pred namase, doduπe s turbanom, pojavila - legenda sama! Naoruæanni manje ni viπe nego nunËakama, koje sam posljednji putgledao joπ u djetinjstvu, u jednom od hongkonπkih filmova.Zamolismo ga da demonstrira djeliËak svojih borilaËkih spo-sobnosti i, treba li reÊi, zamalo popadasmo na zemlju odsmijeha. Zaista je u ovom gradu, u naπem Ghoru, moguÊe usvakom trenutku gledati neku od predstava teatra apsurda.No, i smijeh je ono πto treba vratiti na lica ovih izmuËenih

ljudi, smijeh koji ulijeva nadukako je neka ljepπa veËer ipakmoguÊa, veËer u kojima Êe seprisjeÊati i ovakvih dogodov-πtina. A mi, obavljena posla,zapuÊujemo se prema naπemkampu, ne bismo li u svoje za-pise dodali i jedan ovakav, ri-jedak, koji u herbariju sjeÊanjapomno Ëuvamo, kako bi nasjednom vratio u dane kada jezamalo sve bilo moguÊe vidje-ti i doæivjeti. Prohladna sije-Ëanjska noÊ vuËe se prema zo-ri. Tamo na obzoru stidljivo iz-viruje novi dan.

Draæ en JON J IΔ

L eg enda æ ivi

D emonstrac ija vjeπtine s nunËakama!!!

N oÊna ophodnja

12,13 strana 2/13/08 12:48 PM

15. veljaËe 2008. 1 3

D osadaπnja domaÊa istrana iskustva sudjelo-vanja u meunarodnim

vojnim misijama, πto potkrep-ljuju i rezultati provedenihznanstvenih istraæivanja, po-kazala su kako su obiteljskiproblemi te nekvalitetna i ne-dostatna komunikacija s obi-telji tijekom misije najËeπÊirazlog prekida misije.

Odræavanje kontakta sasvim Ëlanovima obitelji tije-kom misije od iznimne jevaænosti. No, treba odræatipravu mjeru, kako u koliËinikontakata tako i u vrsti infor-macija koje se razmjenjuju.J ednako kao πto nedostatakkomuniciranja oteæava bora-vak u misiji, tako i prevelikbroj i preËeste komunikacijemogu biti dodatni izvor stre-sa. Zakaπnjele i nesustavnevijesti o problemima kod ku-Êe ne dopuπtaju pripadnikumisije da se posve usredotoËina zadaÊu, teπkoÊe izgledajunerjeπive, a udaljenost ne do-puπta izravno ukljuËivanje.Takav splet donosi smanjenu uËin-kovitost u obavljanju zadaÊa, a ras-tresenost pridonosi veÊoj opasnostiod stradavanja tijekom misije. Sdruge pak strane, kod obitelji u do-movini, izostanak redovitog javlja-nja izaziva nesigurnost, strahove izamiπljanje najgoreg. PosljediËno sepak javlja ljutnja, predbacivanje, paËak i namjerno prekidanje komuni-ciranja. Stoga je potrebno, prije od-laska u misiju, dogovoriti naËinkontaktiranja, razmotriti prednosti inedostatke pojedinih sustava veze(poπte, interneta, satelitskih telefo-na) i otvoreno porazgovarati o mo-guÊim negativnim psihiËkim reakci-jama. Onome koji ostaje moraju biti

jasne moguÊe objektivne (planiranei neplanirane) teπkoÊe u uspostav-ljanju kontakta (nedostatak elektriË-ne energije na podruËju misije, pla-nirana i neplanirana nedostupnostraËunala ili telefonskih aparata,odræavanje mreæe, servisiranje raËu-nala i sl.).

Bitno je takoer da svi Ëlanovi obi-telji, a ne samo supruænik, odræava-ju kontakte s Ëlanom koji je u misiji.Osobito je vaæno da roditelj u misijiizravno komunicira s djecom, Ëak iako su posve mala. Starija djecamoraju zadræati kontinuitet autori-teta oca (ili majke) i od njih dobivatiizravne podræavajuÊe i usmjeravaju-Êe emocionalne poruke. Manja dje-

ca (osobito ona u dobi do trigodine) joπ nemaju razvijenusposobnost dugoroËnogpamÊenja, teπko prihvaÊajusve πto izlazi iz svakodnevnepredvidljivosti te njima novoi strano naruπava sigurnost iznaËi svojevrsnu opasnost.Tako i veÊa i manja djeca,kao reakcija na odlazak (ilipovratak) roditelja, mogu“otiÊi u regresiju“ (ponaπanjakarakteristiËna za mlau æi-votnu dob). Stoga supruænikkoji ostaje uz djecu mora osi-gurati pozitivnu prisutnostonoga drugog u æivotu dje-ce. U tome pomaæe pregle-davanje zajedniËkih fotogra-fija, zajedniËko prepriËava-nje pisama upuÊenih svakomËlanu posebno, redovito “ri-tualno“ gledanje videozapisana kojima je odsutni roditelji sl. K od djece πkolske dobipotrebno je razvijati odgo-vornost za vlastite postupke ipoticati pozitivno ponaπanje,a nikako zastraπivati ih sna-gom roditelja kojega nema,

uz prijetnje kaznom kad se on vrati.Prije odlaska u mirovnu operacijupotrebno je dogovoriti obiteljske ob-veze, a odgovornost i poslove podi-jeliti na sve Ëlanove koji ostaju kodkuÊe. V alja razmisliti i o eventual-nim sustavima dodatne potpore iukljuËivanja rodbine i prijatelja usluËaju kad se dogode neke nepred-viene teπkoÊe.

Rituali vezani uz ispraÊanje, zajed-niËko planiranje odmora tijekom mi-sije, priprema za povratak te osobitodoËek i njegovanje zajedniπtva urazdoblju po povratku iz misije, uve-like odreuju kvalitetu buduÊih obi-teljskih odnosa i sam tijek prilagod-be na ponovni zajedniËki æivot.

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

O d r æ avan je k o n tak ta s a s vim Ëlan o vim a o b itelji tijek o m m is ije o d iz n im n e je vaæ n o s ti.N o , treb a o d ræ ati p ravu m jeru , k ak o u k o liËin i k o n tak ata tak o i u vrs ti in fo r m ac ija k o -je s e raz m jen ju ju . J ed n ak o k ao π to n ed o s tatak k o m u n ic iran ja o teæ ava b o ravak u m is i-ji, tak o i p revelik b r o j i p reËes te k o m u n ik ac ije m o g u b iti d o d atn i iz vo r s tres a…

S u z ana F ILJ AK , s nimio T omis lav B RAN DT

K valiteta ve z e s ob itelji tijekom mirovne misije

12,13 strana 2/13/08 12:49 PM

1 4 15. veljaËe 2008.

OS RH

S em in ar je o s m iπ ljen i o r g an iz iran s tu p n jevito , o d s tjec an ja tem eljn ih teo rets k ihs p o z n aja p a d o javn ih n as tu p a is p red k am ere. U p ravo je n as tu p is p red k am ere d ios em in ara k o ji s k lad n o d o p u n ju je teo rets k e s p o z n aje i o m o g u Ê ava p o laz n ic im a is p ro -b avan je n au Ëen o g , m eto d o m vjeæ b an ja, u u vjetim a k o ji s u s liËn i s tvarn im a

U pulskom Domu hrvatskih brani-telja odræan je, od 7. do 9. velja-Ëe, Seminar temeljnih medijskih

vjeπtina. Polaznici seminara bili suËasnici za odnose s javnoπÊu iz sve trigrane Oruæanih snaga RH. Osnovni jecilj seminara bio pribliæiti Ëasnicimaza odnose s javnoπÊu temeljne vjeπtine

potrebne za uspjeπno obavljanje vaæ-nog segmenta njihova posla - nastupau javnosti. Iako se odnosi s javnoπÊusastoje od brojnih aktivnosti, upravokompleks vezan uz istupanje u javnos-ti, zbog svoje uoËljivosti, izaziva najvi-πe pozornosti. To je kruna raznih mje-ra i aktivnosti koje se provode na in-

formiranju javnosti i izgradnji odnosas javnoπÊu, a sublimira brojna znanja ivjeπtine. Te se vjeπtine, smatraju neki,ne mogu nauËiti veÊ se s njima raa.No, valja reÊi da su u krivu. One se,kao i mnoge druge, uz malo truda idobre volje, mogu svladati, usavrπiti iuspjeπno rabiti u obavljanju svakod-

nevnih poslova. Iako je,mnogi misle, rijeË o"egzotiËnim" i "nesvla-divim" vjeπtinama, toipak nije istina. RijeË jeo skupu znanja i vjeπti-na, s dobrom znanstve-nom podlogom, koji seveÊ desetljeÊima pouËa-vaju na sveuËiliπnimkolegijima koji se bavekomunikologijom i od-nosima s javnoπÊu. Re-zultati jasno govore ka-ko je takav pristup kva-litetan i obrazuje osobuda na kraju odgovaraju-Êe izobrazbe ovladavjeπtinama javnog nas-tupanja te bude sprem-na obavljati skup poslo-va vezanih uz to.

Seminar je osmiπljeni organiziran stupnjevi-to, od stjecanja temelj-nih teoretskih spoznajapa do javnih nastupaispred kamere. Upravoje nastup ispred kame-re dio seminara koji

skladno dopunjuje teoretske spoznajei omoguÊava polaznicima isprobava-nje nauËenog, metodom vjeæbanja, uuvjetima koji su sliËni stvarnima. Se-minar su odræale satnica Marina Svr-ze i Nirvana K apitan ButkoviÊ, kojesliËne seminare odræavaju na raznimrazinama izobrazbe u OSRH-u.

Teoretski je pristup poËeo s temomo prvom dojmu, odnosno svim ele-mentima koji utjeËu na naËin na kojipublika doæivljava govornika. Pritomje svejedno je li publika razred sred-njoπkolaca ili milijunski televizijskiauditorij u udarnom terminu. Pravilasu ista za sve uvjete. Publika Êe o go-vorniku(i onome πto govori) najviπedojmova steÊi na temelju neverbalnihi paraverbalnih komunikacijskih ele-menata, a verbalni element (tj. glas,odnosno ono πto govorimo) pokrivasamo 7% dojma. Polaznici su, nakonupoznavanja s teoretskim temeljimavjeπtine javnog nastupanja, isprobalikako to zapravo izgleda ispred kame-re. V eÊina ljudi pri prvom susretu skamerom osjeÊa nelagodu. No, to senajlakπe prevladava vjeæbanjem, uπto su se polaznici sami na najboljinaËin, metodom vlastite koæe, i uvje-rili. S vremenom su polaznici bili svebolji, a poËetna je nelagoda uskoronetragom nestala.

Posebnost seminara bio je gost pre-davaË, mr. sc. Boæo Skoko s F akultetapolitiËkih znanosti, koji je sa suradni-cima Damirom J ugom i F ranjomSkokom obradio odnose s javnoπÊu umodernim vojskama te pravila komu-niciranja u kriznim situacijama. An-gaæman gosta predavaËa zavrπio je svjeæbom kriznog komuniciranja. Os-miπljena je krizna situacija i polazni-ci su, podijeljeni u skupine, trebaliosmisliti komunikacijski plan za pre-vladavanje krize te dati prvu izjavumedijima. Polaznici su doista poka-zali da su pomno pratili teoretskapredavanja te su dobro izveli vjeæbukriznog komuniciranja. Na kraju se-minara odræana su predavanja o to-me kako dobro napraviti prezentacijute kako auditoriju jasno i jednostavnoprenijeti ono πto æelimo reÊi.

T oma VLA© IΔ, s nimio Dav or K IRIN

»asnici za odnose s javnoπÊ u na seminaru u pulskom D omu hrvatskih branitelja

Seminar medijskih vjeπtina

S udionic i seminara

14,15 strana 2/13/08 1:30 PM

15. veljaËe 2008.

U »asniËkom domu HV U-a, 8. velja-Ëe sveËano je obiljeæen zavrπetak πko-lovanja 6. naraπtaja napredne ËasniËkeizobrazbe.

RijeË je, napomenuo je zapovjednik»asniËke πkole brigadir Branko BeπeniÊ,o prvom naraπtaju koji je izobrazbu za-poËeo u sklopu nove »asniËke πkoleHV U-a, i ujedno posljednjem koji je izo-brazbu polazio po "starom" nastavnomplanu i programu. Poæeljevπi im mnogouspjeha u daljnjem radu, brigadir je pod-sjetio kako se sustav vojne izobrazbe kodnas stvarao u posebno sloæenim ratnimokolnostima. Istaknuo je kako »asniËka

πkola raspolaæe obrazovanim i struËnimkadrom te sustavno osposobljava naraπ-taje Ëasnika, pridonoseÊi tako ukupnomrazvoju OS-a. »estitajuÊi polaznicimauspjeπan zavrπetak izobrazbe, generalbojnik Mirko ©undov iskazao je uvjere-nje da Êe im steËena znanja i vjeπtineomoguÊiti πto kvalitetnije i struËnije oba-vljanje svoje duænosti. SveËanost je zavr-πila uruËenjem diploma i pohvala najbo-ljim polaznicima. Izmeu 43 polaznikanaraπtaja najbolji je natporuËnik MarijoPavlak, kojega je pohvalio o.d. naËelnikaGS OS-a general pukovnik Slavko BariÊ.

L. P ARLOV

Na taboriπnom prostoru Novo Selo,djelatnici Srediπta za obuku i doktrinulogistike Poæega odræali su od taboro-vanje s djelatnim vojnicima logistiËkihsluæbi.

Svrha taborovanja bila je osposobitivojnike za uspostavljanje taborske pros-torije i provedbu taktiËkih zadaÊa, inte-grirajuÊi sva dosad steËena znanja naTV O i SV O, u svim vremenskim i zem-ljiπnim uvjetima u prirodnom okruæenju(danju-noÊu). Istodobno su se izvodilezadaÊe iz Plana i programa obuke vojni-ka logistiËkih sluæbi. Taborovanje jeimalo tri faze. U fazi prije taborovanja,namjenski stoæer je izradio planove ielaborat za provedbu taborovanja te iz-vrπio zapovjedno izvianje taboriπnogprostora. Provedbena faza taborovanjadjelatnih vojnika zapoËela je odlaskomprethodnice, Ëija je zadaÊa bila pripre-

miti taboriπne prostorije i uzbuniti glav-ninu snaga. Uzbunom i uspostavom ta-bora zapoËela je petodnevna obuka dje-latnih vojnika logistiËkih specijalnosti.

Taborovanje se odræalo u zimskim uv-jetima, zbog Ëega je uloæen dodatni na-por da bi se planirane zadaÊe realizira-le. V rednovanje i ocjenjivanje vojnika uprovedbi situacijskih vjeæbi obavljali suËasnici za obuku i doktrinu, utvrivajuÊinjihovu osposobljenost u znanjima ivjeπtinama propisanim za vojnosluæbe-ne djelatnosti logistike, πto i jest cilj tak-vih situacijskih vjeæbi. Djelatni vojnicisu dokazali svoju spremnost uspjeπnomprovedbom situacijskih vjeæbi i logistiË-ke potpore snagama u boju. Uz velikozalaganje djelatnih vojnika, koje je ovajput bilo izvanredno zahtjevno zbog vre-menskih uvjeta, i djelatnici Srediπta dalisu svoj doprinos uspjeπnosti taborovanjabez izvanrednih dogaaja.

Zapovjednik tabora bojnik Damir Gr-guriÊ pozitivno je ocijenio provedbu ta-borovanja, istaknuvπi zalaganje djelatni-ka i djelatnih vojnika te iskazan trud iuspjeπnu realizaciju zadaÊa.

OJ I

Zavrπ etak π kolovanja

Taborovanje vojn ika logistiË k ih slu æ b isn

imio

T.

BR

AN

DT

14,15 strana 2/13/08 12:57 PM

15. veljaËe 2008.

©VEDSKA Uprava za obrambenenabave (F MV ) i nizozemsko minis-tarstvo obrane izabrali su tvrtkuRheinmetall, odnosno njezino inæe-njerijsko oklopno vozilo K odiak, zaopremanje svojih postrojbi. Cijeliposao zakljuËen je sredinom sijeË-nja ove godine, vrijednost posla je100 milijuna eura. ©veani su kupi-li πest vozila, a Nizozemci deset.

Dostava K odiaka planirana je za2011. i 2012.

Osim za primarnu zadaÊu - borbe-no inæenjerijsko vozilo za uporabu uvojnim operacijama moæe se rabiti iza druge zadaÊe. To su pruæanje po-moÊi tijekom prirodnih katastrofa,raπËiπÊavanje minski sumnjivihpovrπina i obavljanje drugih opas-nih inæenjerijskih zadaÊa. V ozilo

proizvodi i træiπtu nudi konzorcij ukojemu su njemaËki Rheinmetall iπvicarski RUAG L and Sy stems.

Ono na πto treba obratiti pozornostpri ovoj nabavi jest to da su dvijedræave zajedno pokrenule procesnabave kao inovativan naËin zasmanjenje troπkova. Pritom su uËin-kovito usuglasile programe nabave,osobito dio koji se tiËe izbora ko-naËne konfiguracije vozila i ujedna-Ëavanja logistiËke potpore.

Iako su vlade dviju dræava potpisa-le zasebne, jednakovrijedne ugovo-re, program se odvija zajedniËki, natemelju usuglaπenog srediπnjeg pla-na. Takav je pristup omoguÊio znat-no smanjenje troπkova i osigurao ne-ke prednosti u nabavi i proizvodnji.

K odiak je inæenjerijsko vozilo naËi-njeno na podvozju tenka L eopard 2 imoæe se rabiti za brojne zadaÊezbog mnoπtva dodatnih alata koji semogu brzo spojiti na osnovno tijelo.

M. P E T ROVIΔ

1 6

IZRAELSKA tvrtka AeronauticsDefense Sy stems L td potkraj sijeË-nja sluæbeno je predstavnicima no-vinstva predstavila svoju novu bes-pilotnu letjelicu Dominator 2. Aero-nautics Defense Sy stems L td dosadje poznat po manjim (mini i taktiË-kim) bespilotnim letjelicama, od ko-jih je najpoznatija Aerostar. U sluËa-ju Dominatora 2 rijeË je o znatnoveÊim moguÊnostima, odnosno oMAL E (Medium Altitude L ong E n-durance) bespilotnoj letjelici, pred-vienoj za obavljanje ISR (Intelli-gence Surveillance and Reconnais-sance) zadaÊa nadzora i izvianja izzraka. U tvrtki Aeronautics DefenseSy stems L td navode kako je Domi-nator 2 njihov najnapredniji bespi-lotni sustav, koji kombinira mnogaiskustva, kako njihova tako i iskust-va njihovih partnerskih tvrtki.

K ao odreena tehniËka posebnostDominatora 2 navodi se da se aero-

dinamiËki dizajn odreenimdijelom temelji na dizajnuDiamondova DA42 Tw inStara, aviona koji je hit usvijetu generalne avijacijezbog vrhunskih konstruktor-skih rjeπenja i letnih odlika.Raspon krila je 8 m, a istotoliko i duljina trupa letjeli-ce. Pogonski blok Ëini L y co-mingov motor jakosti 160K S, raspon brzina koje Do-minator moæe postiÊi kreÊese izmeu 166 km/h i 277 km/h, aplafon leta iznosi 7620 m. Maksi-malna teæina Dominatora na polije-tanju iznosi 800 kg, od Ëega maksi-malno moæe ponijeti 400 kg “koris-nog“ tereta. Zbog moguÊnosti du-gotrajnog boravka u zraku Domina-tor 2 nosi dva potkrilna spremnikaza gorivo, πto dosad nije bilo uobi-Ëajeno meu bespilotnim letjelica-ma. Na donjoj strani trupa predvi-

eno je da nosi æirostabilizirane tu-rele, u kojima Êe biti smjeπten paketelektrooptiËke senzorske opreme, oËemu se zasad ne iznose pojedinos-ti. Postoji i moguÊnost da Domina-tor 2 nosi mini SAR (Sy ntheticAperture Radar) radar PicoSAR, kojiproizvodi Selex Sensors and Airbor-ne Sy stems, a koji moæe davati kva-litetne snimke velike razluËivosti.

I. S K E N DE ROVIΔ

Rhe

inm

etal

l

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

© ved ska i N iz oz emska kup uju K od iaka

B esp ilotna letjelica D ominator 2

16-19 vijesti 02/13/08 07:42

1 715. veljaËe 2008.

MINISTARSTVO obrane V elikeBritanije vodi program nabave no-vih kamiona za potrebe sve tri gra-ne OS-a, ali s posebnim naglaskomna potrebe kopnene vojske, koja je inajveÊi korisnik takvih vozila. Ugo-vor je dobio poznati proizvoaË ka-miona MAN. V rijednost posla je 1,3milijarde funti. To je trenutaËno naj-veÊi program nabave vojnih kamio-na u E uropi.

Ugovor pokriva nabavu viπe od7000 vozila u raznim pogonskimkonfiguracijama 4x 4, 6x 6 i 8x 8.OËekuje se da Êe novi kamioni osta-ti u uporabi najmanje 20 godina.Zamijenit Êe raznovrsnu flotu raznihtaktiËkih i logistiËkih vozila, od ko-

jih su neka u uporabi viπe od 30godina. Prevozit Êe viπe od 400raznih vrsta tereta, πto jasno go-vori o tome koliko moderna lo-gistiËka i taktiËka vozila morajubiti raznovrsna i sposobna zavelik opseg moguÊih poslova.

K amioni Êe obavljati i najteæeposlove: dopremu potrepπtina(vode, hrane, streljiva) postroj-bama na prvoj crti, u svim meteoro-loπkim uvjetima. K valiteta putovapo kojima voze neÊe biti nikakvazapreka jer su opremljeni pogonomna sve kotaËe i naprednim ovjesomkoji omoguÊava dobre terenske spo-sobnosti. V ozila su prije odluke oulasku u operativnu sluæbu u bri-

tanskoj vojsci proπla opseæna testi-ranja, kojima su simulirani najteæiradni uvjeti. Testiranja su potvrdilakvalitetu vozila te korisnici moguunaprijed imati sliku o tome kakoÊe se vozila ponaπati u odreenimuvjetima.

M. P E T ROVIΔ

PO»ETKOM veljaËe indijski me-diji izvijestili su da je njihova vladaodobrila zahtjev indijskog ratnogzrakoplovstva za kupnju πest trans-portnih aviona C-130J Super Her-cules. Indijska kupnja ameriËkihaviona bit Êe velik zaokret u njiho-voj politici odabira vojne tehnike, idosad najveÊa suradnja izmeu In-dije i Sjedinjenih AmeriËkih Dræavau kupoprodaji vojne tehnike. Indijaje dosad svoje transportne kapacite-te (avionske i helikopterske) gradilaoko ruske tehnike. Osim prvih πestHerculesa, Indija najavljuje moguÊ-nost nabave dodatnih πest avionatoga tipa. Sklapanje ugovora izme-u naruËitelja i L ockheed MartinaoËekuje se tijekom oæujka ove godi-ne, a vrijednost toga ugovora pro-

cjenjuje se na okojednu milijardu ame-riËkih dolara. Uzkupnju aviona bila biobuhvaÊena znatnakoliËina opreme i do-kumentacije za op-sluæivanje i odræava-nje aviona, te odre-ena koliËina za-mjenskih dijelova i

potroπnog materijala. SjedinjeneAmeriËke Dræave najavljuju da Êeprodaja Herculesa biti realiziranaputem F oreign Military Sales Pro-grammea, uz minimalni offset od30% (πto je inaËe indijski zakonskiminimum), a svi naruËeni avionimogli bi biti isporuËeni unutar 36mjeseci nakon zakljuËenja ugovora.

Indija nove transportne avione na-bavlja ponajprije za potrebe svojihspecijalnih postrojbi, a kani ih ko-ristiti i za potrebe postrojbi zaduæe-nih za nadzor graniËnog pojasa. Odopreme koja Êe se ugraivati na in-dijske Super Herculese zasad senavodi samo to da Êe imati bogatobrambeni senzorski paket (koji bitrebali Ëiniti 8x AAR-47 Missile W ar-ning Sy stems, 8x AN/AL R-56M Ad-

vanced Radar W arning Receivers),F L IR sustav Star SAF IRE III, te pi-rotehniËki sustav za izbacivanje IC iradarskih mamaca (AN/AL E -47Counter-Measures Dispensing Sy s-tems). Moæe se oËekivati i da Êe mi-nimalno imati standardni digitalnipaket avionike uobiËajen za tu ina-Ëicu Herculesa te da Êe avioni bitidodatno opremljeni i prilagoenipotrebama indijskih specijalnihpostrojbi.

J edan od temeljnih razloga ili, bo-lje reËeno, prednosti Herculesa uodnosu na druge tipove transport-nih aviona, kojim se indijsko ratnozrakoplovstvo vodilo pri odabiru no-vog transportnog aviona, jesu nje-gove izuzetne perfomanse u tzv. hotand high uvjetima, πto je posebnovaæno u tome podruËju, gdje se per-formanse avionima mogu umanjitiËak do 50-60% . Indija u sljedeÊemdesetljeÊu kani uloæiti oko 50 mili-jardi ameriËkih dolara u obnovu imodernizaciju svoje flote. SAD po-laæe velike nade u svoju ponuduborbenih aviona F -16 i F /A-18 po-nuene za indijski natjeËaj za noviborbeni avion.


Ind ija kup uje S up er H erculese


MA

N

V elika B ritan ija kup uje kamione

16-19 vijesti 02/13/08 07:42

FINSKA tvrtka Patria ostvarila jejoπ jedan izvozni uspjeh. V ojskaUjedinjenih Arapskih E mirata naru-Ëila je od tvrtke viπenamjenskooklopno vozilo AMV pogonske kon-figuracije 8x 8. To je prodor na novo,bliskoistoËno træiπte, koje je posljed-njih Ëetrdesetak godina jedno odnajunosnijih.

Objava tvrtke Patria, puπtena ujavnost 29. sijeËnja ove godine, negovori niπta o tome koliko je vozilakupljeno, u kojim konfiguracijama ikolika je cijena ugovora.

Novi uspjeh Patrije poveÊao je brojkupaca vozila AMV na πest. Dosadje naruËeno viπe od 1200 vozila, akupcima ih je dostavljeno viπe od200. Proizvodnja AMV -a je, osim u

F inskoj, pokrenuta joπ u Poljskoj iSloveniji, a u pripremi je poËetakproizvodnje u joπ dvije dræave.

Patria AMV nudi uËinkovitu zaπtituposade, dobru pokretljivost, modu-larnost i dobra ukupna svojstva. V o-zilo je jednostavno za uporabu i odr-æavanje, a zbog promiπljene kon-

strukcije na istom je podvozju mogu-Êe ostvariti razliËite inaËice vozila.

AMV u sastavu poljske vojske(poznat pod lokalnim imenom Roso-mak) rasporeen je u sastav polj-skog kontingenta u mirovnoj misijiu Afganistanu.

M. P E T ROVIΔ

MAROKO je potvrdio narudæbujedne viπenamjenske F RE MM (F re-gate E uropeenne Multimission) fre-gate od francuskog vojno-brodogra-evnog konzorcija DCNS, postajuÊitako prvi izvozni naruËitelj vojnogplovila istisnine 5800 tona, koje Ita-lija i F rancuska trenutaËno grade zasvoje potrebe.

V rijednost potpisanog ugovora iz-nosi 470 milijuna eura (676 miliju-na dolara), a vijest o sklopljenomposlu objavljena je za sluæbenog

posjeta francuskog predsjednikaMaroku potkraj listopada 2006. Pot-pisani su manji ugovori za dobavufrancuske vojne opreme i moderni-zaciju postojeÊe. Ugovori ukljuËujuobnovu marokanske flote od 25 he-likoptera Puma tvrtke E urocopter inadogradnju 140 oklopnih vozila zapotrebe marokanske kopnene voj-ske. No, tijekom posjeta tvrtka E u-rocopter nije uspjela potpisati ugo-vor o prodaji 12 svojih E C-725 heli-koptera, kao πto je bilo najavljeno.

Mnogi analitiËari smatraju kako jeugovor za nabavu F RE MM fregateutjeπna nagrada za F rancusku na-kon neuspjele prodaje nove genera-cije borbenih zrakoplova Rafale.Umjesto za francusku ponudu od18 zrakoplova Rafale po cijeni okodvije milijarde eura, Maroko se od-luËio za ponudu tvrtke L ockheedMartin, koja sadræi 24 nova F -16zrakoplova ukupne vrijednosti 1,6milijarde eura.

K rajnji sveobuhvatni ugovor zadostavu F RE MM fregate potpisanje potkraj 2007., a navedeno vrijemedostave broda je 2012. odnosno2013. godina. U francuskom kon-zorciju DCNS nisu mogli potvrditihoÊe li marokanska fregata biti is-poruËena iz prve serije od osambrodova koje je naruËila francuskamornarica 2005., s poËetkom dosta-ve prve jedinice 2012. godine. U ci-jelosti, F rancuska namjerava naba-viti 17, a Italija 10 F RE MM fregata.F inanciranje cjelokupnog poslaomoguÊit Êe sama F rancuska sa zaj-mom πto ga osigurava francuska iz-vozna agencija za jamstva kreditaCOF ACE .

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 15. veljaËe 2008.

M aroko kup uje FR EM M fregatu

Pat

ria


Joπ jedan usp jeh P atrije

16-19 vijesti 02/13/08 07:42

1 9

INDIJSKA je mornarica prvi putsluæbeno potvrdila vijest o skoroj is-poruci unajmljene ruske napadnepodmornice na nuklearni pogon Ty -pe 971 klase Akula (Bars) te o pos-tojanju indijske nuklearne podmor-nice poznate pod imenom ATV (Ad-vanced Technology V essel - plovilonapredne tehnologije). Obje pod-mornice Ëinit Êe treÊi krak indijskepomorske strateπke obrane. Prego-vori o najmu ruske podmornice suu tijeku, Ëime je potkrijepljeno pos-tojanje sporazuma koji je potpisanjoπ u sijeËnju 2004., ali do danas ni-je javno obznanjen. Takoer je na-javljeno da Êe indijska organizacijaza razvoj i istraæivanje vojne tehno-logije (DRDO) zavrπiti u roku oddvije godine gradnju ATV podmor-nice. Iako se godinama negiralopostojanje projekta podmornice, da-nas se ona smatra demonstratoromindijskih tehnologija.

ATV podmornica ima klasificiranuistisninu od 5000 tona, a zajedniËkije grade DRDO, ministarstvo zaatomsku energiju i indijska ratnamornarica u sjediπtu istoËne indij-ske flote u V isakhapatnamu. Od po-Ëetka programa ATV podmornice1974. godine, voditelji projekta uvi-

jek su bili umirovljenimornariËki Ëasnici, πtoje olakπalo negiranjepostojanja programa.ATV podmornica imaduljinu od 124 m, te-melji se na platformiruske napadne pod-mornice na nuklearnipogon serije 670A Skat(klasa Charlie I), a vrlo Êe vjerojat-no biti porinuta tijekom ove godine,dok bi se primopredajna ispitivanjavrπila godinu dana prije sluæbenogulaska u operativnu sluæbu, pred-vienu za 2010. godinu.

Sluæbeni izvori navode kako Êenuklearna podmornica Ty pe 971klase Akula (Bars) imena Nerpa, Ëi-ja je gradnja u posljednjoj fazi uruskom brodogradiliπtu K omso-molsk-na-Amuru, biti iznajmljenaindijskoj mornarici na razdoblje od10 godina u vrijednosti oko 700 mi-lijuna dolara. Ulazak u operativnusluæbu oËekuje se krajem 2008. Po-laganje kobilice podmornice Nerpaodræano je 1986., ali gradnja je ubr-zo obustavljena zbog financijskekrize sovjetske mornarice. Posadapotrebna za pravilno upravljanjepodmornicom broji 300 Ëlanova i

nalazi se na obuci u Sosnovi Borukraj St. Peterburga. Indijska je mor-narica 1988. unajmila sovjetsku nu-klearnu podmornicu klase Charlie Ina tri godine kako bi stekla opera-tivno iskustvo s nuklearnim pod-mornicama i osigurala sliËne ugo-vore za dodatna plovila. RaspadSovjetskog Saveza okonËao je ta-daπnje planove.

U skladu s meunarodnim ugovo-rima, prodaja podmornica na nukle-arni pogon je zabranjena, a njihovnajam je dopuπten samo ako supodmornice naoruæane projektilimadometa manjeg od 300 km. V ojni iz-vori navode da indijska mornaricanamjerava naoruæati dvije podmor-nice domaÊim projektilima dometaoko 1000 km, koje razvija DRDOunutar klasificiranog programa.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

POTKRAJ prosinca proπle godineameriËko ratno zrakoplovstvo obja-vilo je da je uspjeπno napravilo novi

vaæan korak u razvoju i primjeniMOP-a (Massive Ordnance Pene-trator), nove superbombe. Naime,uspjeπno je provedeno integriranjeMOP-a na strateπki bombarder B-2Spirit of ..., a program integriranjana avion predvodila je tvrtka Nor-throp Grumman, koja inaËe i proiz-vodi taj tip bombardera. Tijekompostupka prilagodbe tijela bombena unutraπnjost prostora u Spiriturabljen je mock up bombe duljine7 m, a kompletan postupak testira-nja ugradnje MOP-a proveden je uzrakoplovnoj bazi W hiteman, u kojojje smjeπten 509. bombarderski puk.U unutraπnjosti trupa bombarderaB-2 dva su prostora u koja se mogu

podvjesiti bombe, a u svaki od njihmoæe se smjestiti po jedan MOP.

Sam MOP je teæak 13600 kg, dija-metra 80 cm. Ima ugraen GPS sus-tav navigacije pomoÊu kojega moæeupravljati jedinim upravljaËkim dije-lovima na tijelu bombe, a to su Ëetiri“krilca” stabilizatora na straænjemdijelu bombe, radi veÊe preciznostiudara. Za razliku od svojeg prethod-nika, bombe BL U-109 (Bomb L iveUnit ver. 109), popularno nazvaneBunker Baster, MOP Êe imati desetputa jaËu snagu zbog 2400 kilogra-ma eksploziva πto ga nosi u sebi, tebi trebao probijati betonske objektedo dubine od Ëak 70 metara.


15. veljaËe 2008.

M O P

N ove ind ijske nuklearne podmorn ice


16-19 vijesti 02/13/08 07:42

VOJ NA T EH NIKA

15. veljaËe 2008.20

AmeriËka kopnena vojska(US Army ) i marinski korpus(USMC) veÊ dugo, od doba

angaæmana u V ijetnamu, rabe au-tomatski bacaË granata Mk 19 ka-libra 40 mm. Sovjetska je vojskausvojila sliËan koncept i od ranih70-ih godina proπlog stoljeÊa imajuautomatski bacaË granata kalibra30 mm.

BacaË Mk 19 prvi put su poËeli ra-biti Amerikanci u V ijetnamu i njimesu od sredine 60-ih naoruæavali ri-jeËne patrolne Ëamce koji su djelo-vali u delti rijeke Mekong (tada,J uæni V ijetnam). UËinkovitost auto-matskih bacaËa granata uvjerila je ikopnene snage kako je rijeË o koris-nom oruæju. Domet od 1500 metara

i brzina paljbe od 400 projektila uminuti jamËili su dobar “konaËni”rezultat.

ProizvoaË bacaËa Mk 19, ameriË-ka tvrtka General Dy namics samoje od 1984. za viπe od 30 raznih ku-paca naËinila oko 35 000 primjera-ka. U posljednjih nekoliko godinaameriËka kopnena vojska svake go-dine kupuje od 500 do 1000 novihbacaËa.

Mk 19 je relativno jednostavnooruæje. Radi na naËelu slobodnogtrzanja zatvaraËa. Streljivo se do-prema redenikom, a hlaenje jestandardno, isijava viπak topline uokolinu. Moæe se postaviti na prije-nosno postolje te na razne vrste no-saËa za vozila i plovila.

U ameriËkoj kopnenoj vojsci stan-dardno ga postavljaju na viπenam-jensko vozilo Humvee, na lakooklopno vozilo M1117 i na oklopnovozilo Stry ker. Postavljanje na vozi-la (ili plovila) elegantno rjeπava vje-rojatno najveÊi problem - masu.Naime, Mk 19 Mod 3 ima masu od35,5 kg, a prijenosno postolje je teπ-ko 20 kg, iako postoji i lako postoljekoje ima masu od samo 10,1 kg.AmeriËka vojska rabi projektilM383 eksplozivno-rasprskavajuÊegtipa, viπenamjenski eksplozivnoprobojni projektil M430 i vjeæbovniprojektil M918.

Tekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

A utomatsk i b acaË i granataVojske diljem svijeta, u potrazi za veÊom paljbenom moÊi pjeπaπtva, okreÊu se automatskim bacaËima granata

kalibra 40 mm. Razvijaju se novi modeli na temelju postojeÊih iskustava, a pokuπavaju se uvesti i novi kalibri ko-

ji bi trebali prevladati nedostatke postojeÊih rjeπenja

P ripremio Marijo P E T ROVIΔ

20,21 strana 02/13/08 07:47

15. veljaËe 2008.

Prednosti komuniciranja pomo-Êu raËunala i raËunalne opre-me viπestruke su. To je relativ-

no jeftina, dostupna i rasprostranje-na tehnologija Ëija svojstva zadovo-ljavaju neke bitne Ëimbenike komu-niciranja, kao πto su brzina i velikkapacitet prijenosa podataka, fleksi-bilnost, dostupnost i jednostavnostuporabe te visoki stupanj tajnosti.Posljednji Ëimbenik posebno je va-æan za rad prikrivenih teroristiËkihÊelija na globalnoj razini.

RaËunalna kriptografija doæivjelaje golem napredak devedesetih go-dina X X . stoljeÊa, kada su dræavneinstitucije, industrija, civilne orga-nizacije i pojedinci, a time i teroris-tiËke skupne, zapoËeli s masovnomuporabom raËunalnih (softver) apli-

kacija namijenjenih za prijenos tek-stualnih i vizualnih poruka razliËi-tim vrstama medija (digitalne slike,digitalni video, audiodatoteka, tek-stovna datoteka).

©to se tiËe kriptografije, potrebno jeprije svega definirati odreene poj-move. Pojam tajna poruka odnosi sena onaj dio poruke koji treba ostatiskriven. Pojam maskirajuÊi podatakodnosi se na kontejner u kojem (ili skojim) je tajna poruka sakrivena, akriptoporuka je finalni proizvod,zdruæeni tajni sadræaj i nosaË poru-ke. K riptiranje se moæe razmatrati utri razine: kao jednostavno kriptira-nje, kriptiranje s privatnim kljuËem ikriptiranje s javnim kljuËem. Te ka-tegorije odnose se na stupanj sigur-nosti i zaπtite od probijanja πifre.

J ednostavni oblici kriptiranja imajuprije svega svrhu prikriti postojanjetajne poruke i ne upotrebljavaju ni-kakav kriptokljuË. K ad se otkrije danosaË sadræi tajnu poruku, ona je sa-mim time i dekodirana. Taj oblikkriptiranja pruæa najmanju zaπtitu.K riptiranje privatnim kljuËem podra-zumijeva uporabu dvostranog kljuËa(obje strane u komunikaciji koristese istim kljuËem), kojim se porukaπifrira i prikriva. Ta vrsta kriptiranjapruæa veÊi stupanj zaπtite od prijaπ-nje, ali kada se ta zaπtita probije, do-lazi se istodobno do spoznaje o pos-tojanju tajne poruke i do njezinogdekodiranog sadræaja.

A NT IT ERORIZA M

Dav or S T IP E T IΔ

Teroriz am i krip tirano komun iciranje pomoÊ u informatiË ke tehnologije

21

Stalno komuniciranje i prije-

nos informacija izme u tero-

ristiËkih skupina vrlo je vaæno

za njihovo djelovanje, posebi-

ce u fazi pripreme i planira-

nja teroristiËkog napada. U

novije doba, informatiËka teh-

nologija ima presudno znaËe-

nje u ostvarivanje te komuni-

kacije i jedan je od glavnih

naËina kako se teroristi tre-

nutaËno koriste blagodatima

informatiËke opreme i njezi-

nim kapacitetima


20,21 strana 02/13/08 07:47

22

KlasiËne gravitacijske bombe(bez pogona) opremljene sus-tavom za navoenje trenutaË-

no su najËeπÊe rabljeno voenooruæje zrak-zemlja, posebno protivmanje vaænih ciljeva. No, u uvjeti-ma snaæne protuzraËne obrane bor-beni zrakoplovi moraju rabiti voe-ne projektile znatno veÊeg dometa,koji im omoguÊavaju ostanak izvanzone djelovanja PZO-a. Osim toga,voene gravitacijske bombe ne mo-gu se rabiti s helikoptera (premalabrzina i visina leta) i bespilotnihletjelica (premala nosivost i brzina).

U suvremenim uvjetima protutero-ristiËkog ratovanja, borbeni zrako-plovi rijetko naiu na organiziranuprotuzraËnu obranu. S druge stra-ne, teroristi i pobunjenici Ëesto svo-je baze smjeπtaju u naseljena po-druËja pa se od voenih projektilazrak-zemlja traæi velika preciznost.Naravno, poæeljna je i πto manja na-bavna cijena. Dosadaπnja iskustva s

uporabom posebnih sustava za na-voenje i kontrolu leta, kojima seopremaju klasiËne gravitacijskebombe, pokazala su da suvremeniuvjeti ratovanja zahtijevaju nova,preciznija i ubojitija oruæja. Od njihse oËekuje poveÊana preciznost iznatno veÊa kinetiËka energija (pro-bojnost) u trenutku udara u cilj. Tusu i zahtjevi za ubrzani razvoj jefti-nih i uËinkovitih lakih viπenamjen-skih voenih projektila, namijenje-nih naoruæavanju helikoptera i bes-pilotnih letjelica.

Unaprijeeni turbomlazni motori,senzori niske cijene i poboljπanatehnologija krila promjenjive geo-metrije omoguÊili su razvoj novihprojektila zrak-zemlja, koji mogukrstariti iznad podruËja djelovanjate djelovati i kao isturene izvidniËkeletjelice. Odluku koji Êe se cilj na-pasti moæe donijeti posada zrako-plova s kojega je projektil lansiranili zapovjedno srediπte na zemlji

udaljeno i nekoliko tisuÊa kilometa-ra (preko satelitske veze).

Hrvatski vojnik je veÊ nekoliko pu-ta pisao o privlaËnoj moguÊnosti dase od nevoenih raketa zrak-zemljaposebnim kompletima naprave vo-eni projektili. Tako bi se dobilo la-ko oruæje male cijene, kojim bi semogli uniπtavati manji (mekπi) cilje-vi na manjim dometima. Uporabomtakvih projektila omoguÊilo bi se dase, umjesto ispaljenih desetak rake-ta iz saÊastog lansera, cilj (npr. ka-mion) uniπti samo jednim projekti-lom. Teoretski gledano, uporaba tak-vih projektila omoguÊila bi da bor-beni helikopter Apache, standardnonaoruæan s dva saÊasta lansera kojiukupno primaju 38 nevoenih rake-ta zrak-zemlja F F AR (F olding-F inAerial Rockets) kalibra 70 mm, uniπ-ti i 38 razliËitih ciljeva.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

P ripremio Domagoj MI» IΔ

Vo en i p rojektili z rak-z emlja


Da bi izbjegli ulaæenje u zonu djelovanja suvremenih protuzraËnih sustava, borbeni avioni sve ËeπÊe rabe vo ene

projektile zrak-zemlja, od onih najmanjih, mase desetak kilograma do onih Ëija masa doseæe viπe stotina kilograma

15. veljaËe 2008.

22,23 strana 02/13/08 07:49

Prva letjelica s rotacijskim kri-lom, odnosno prethodnica da-naπnjeg modernog helikopte-

ra prvi put je javno pokazana po-Ëetkom 1907. godine. Trebalo jeproÊi joπ gotovo trideset godinadok nije konstruiran zadovoljavaju-Êi i operativno sposoban dizajntakve letjelice, naravno u NjemaË-koj. Znanstvenici TreÊeg Reichapreuzeli su vodstvo i na tom polju.Potkraj 1944. godine L uftw affe jeimala operativno sposoban heli-kopter koji je kao i veÊina njemaË-kih tajnih oruæja, na scenu stigaoprekasno.

L etjelice s rotacijskim krilom mo-gu se podijeliti na dvije osnovneskupine: autoæire i helikoptere. Au-toæiri, kako ih je nazvao njihov tvo-rac J uan de la Cierva, crpe silu uz-gona tj. ostvaruju uzlet iz momentasile, koji proizvodi konvencionalnopostavljen propeler (elisa) i ostalipropeleri na koje se prenosi snaga spogonskog motora.

Autoæiri mogu poletjeti samo akoimaju dovoljno dugaËak zalet, kaoklasiËni zrakoplov. Mogu letjeti je-dino pravocrtno naprijed, ne mogulebdjeti na jednom mjestu, ali semogu okomito spuπtati i sletjeti go-tovo okomito. Cierva je izveo prviuspjeπan let u svom autoæiru u si-jeËnju 1923. godine. V eÊ tada jeshvatio da je potrebno konstruiratikrakove rotora tako da se svi spaja-ju u jednoj srediπnjoj rotorskojglavËini. U razdoblju od nekolikogodina Ëinilo se da Êe autoæiri nad-vladati u razvojnom putu helikop-tere, Ëiji su se prvi primjerci moglividjeti joπ od druge polovice prvogdesetljeÊa X X . stoljeÊa. Od trenut-ka kada je Cierva uspio konstruira-ti rotorsku glavu, napredak u raz-voju helikoptera postao je nezaus-tavljiv, iako su radovi na unapree-nju koncepta autoæira nastavljenisimultano. Potkraj 1930. godine,NjemaËka je postala srediπte svjet-skih napora u razvoju helikoptera i

ostalih vrsta letjelica s rotacijskimkrilom.

Od poËetka 1930. pa do prvih danasvibnja 1945. godine, odnosno dovojniËke kapitulacije TreÊeg Reicha,razvijeno je gotovo 20 razliËitih tipo-va letjelica ukljuËujuÊi autoæire, æiro-jedrilice, samoupravljive æiro-zmaje-ve i helikoptere. J edini znanstvenik ikonstruktor izvan NjemaËke koji seu to vrijeme bavio razvojem helikop-tera bio je ruski emigrant Igor Si-korsky . Prve eksperimente s letjelica-ma Ëiji je uzgon stvaralo rotacijskokrilo poËeo je joπ 1909. godine u Ru-siji. Poslije je emigrirao u SAD, gdjeje nastavio s radom. Sikorsky Êe mo-rati priËekati joπ gotovo trideset go-dina da bi postigao najveÊe uspjehepremda je od poËetka bio jedan odkonstruktora-predvodnika na poljuzrakoplovne tehnike, zasluænih zarazvoj tih letjelica.

15. veljaËe 2008.

Igor S P IC IJ ARIΔ


23

VOJ NA POVIJ ES T

N jemaË ke letjelice s rotacijsk im krilom i helikop teri iz II. svjetskog rata

22,23 strana 02/13/08 07:49

H rvatski vitezovi Reda M arije Terezije (XIII)

Iako je bio Ëasnik uspjeπne karijere, BuriÊ je cijeloga æivota æelio sudjelovati u nekoj vaænoj, presudnoj bitki. Do-

Ëekao ju je u kasnijim vojniËkim godinama...

15. veljaËe 2008.24

Ivan V ilim BuriÊ joπ je jedan ju-nak ovog podlistka kojemu jenajviπe habsburπko odliËje bilo

“dio obiteljske tradicije”. Naime,roen je u Zagrebu kao sin potpu-kovnika i viteza Reda Marije Terezi-je Adama F ranje BuriÊa, koji je um-ro 1803. SlijedeÊi oËev primjer, iIvan V ilim se odluËio za vojnu sluæ-bu te postao 1809. kadet u 62. linij-skoj pjeπaËkoj pukovniji F ranje J ela-ËiÊa.

Od rata 1809. pa sve do drugogpariπkog mira sluæio je BuriÊ u pje-πaπtvu. Isprva je bio zastavnik V a-raædinsko-urevaËke krajiπke pje-πaËke pukovnije u brigadi Nord-mann V I. armijskog korpusa. Snjom se borio kod Asperna, W agra-ma i Znajma. God. 1813. i 1814.veÊ je bio natporuËnik linijske pje-πaËke pukovnije nadvojvode K arlakod grenadirske bojne F aber u Itali-ji. U boju kraj Pozzola 8. veljaËe1814. bojna je pretrpjela teπke gu-bitke. Osim zapovjednika, joπ su de-setorica Ëasnika ranjena, a meunjima je bio i neustraπivi BuriÊ.

Mir koji je uslijedio omoguÊio jeda se mladom Ëasniku ispuni dugo-godiπnja æelja. Naime, veÊ je dugoæelio sluæiti u konjaniπtvu, a 1816.premjeπten je kao natporuËnik u 7.pukovniju lakog konjaniπtva (che-vaux legers) u kojoj je u svibnju1821. unaprijeen u Ëin satnika.Godine 1833. u Ëinu bojnika sluæioje kao stoæerni Ëasnik kod 3. pukov-nije lakog konjaniπtva O’Reilly , ukojoj je 1835. unaprijeen u potpu-kovnika. Od 1839. do 1845. bio jepukovnik i zapovjednik 6. husarskepukovnije W ü rttemberg, sve doknije postao brigadir i general boj-

nik, isprva u Ugarskoj, a potom uGrazu. Ondje je tijekom 1848. pos-tavljao postrojbe na πtajersko-ugar-sku granicu i pacificirao podruËjeoko Plattenseea.

U travnju 1849. promaknut je uËin podmarπala i otvaranjem ljetnogpohoda postavljen za zapovjednikadivizije u IV . armijskom korpusupod zapovjedniπtvom podmarπalaL udw iga von W ohlgemutha. Takomu se ispunila æelja da sudjeluje uneËemu velikom. W ohlgemuth jedobio zapovijed od glavnog austrij-skog zapovjednika Hay naua dazauzme mjesto Pered i K irá ly r”vmost te odbaci Maare preko ri-jeke V á g. U napadu ga je tre-bala podræati tek pristigla 9. di-vizija ruske carske vojske. Bu-riÊ je 20. lipnja stigao u Ga-lá nthu i Ëekao daljnje zapovi-jedi korpusnog zapovjednika.Po zapovijedi je upuÊen u F re-istadt, gdje je bila stacioniranabrigada J ablanow ski, koja je pri-padala njegovoj diviziji. K adamu je podmarπal W ohlgemuthpriopÊio da Êe sljedeÊegadana napasti protivnika,izmolio je BuriÊ dasmije sudjelovati usukobu, barem kaododatak, jer mutaj nije mogaopovjeriti zapov-jedniπtvo ninad jednompostrojbom.Naime,brigadaL ederer,koja jebila u

sklopu njegove divizije, prikljuËenaje drugim brigadama. Rano ujutro21. lipnja upotrijebio je BuriÊ jed-nog konja i, kao dragovoljac, u prat-nji pridruæenog mu potporuËnikaK arla von Rippa, prikljuËio se boju.J urio je s jednog krila bojnog redana drugo kako bi upoznao stanje te-rena i raspored postrojbi. K od mjes-ta Deak Ëuli su se prvi neprijateljskitopniËki pucnjevi s uzvisine Pered.BuriÊ je pojurio prema prethodnici ipostavio tamo zateËeni divizijun ki-rasira brigade Pott nasuprot juriπa-juÊem odjelu husara. Poveo je pola

konjaniËke topniËkebitnice pred-

straæe i

POD LIS T A K

Ivan V ilim B uriÊ (179 2 .-18 58 .)

Vlad imir B RN ARDIΔ

24,25 dossier strana.qxd 02/13/08 07:52

krenuo naprijed kako bi izvidio sna-gu neprijateljskog odjela insurekcij-skog konjaniπtva. Æ elio je priËekatipovoljan trenutak i napasti. BuduÊida je jedna πiroka graba onemogu-Êavala napad, postavio je BuriÊondje rusko pjeπaπtvo kao zaπtitu iodjahao natrag prema konjaniπtvu itopniπtvu. Isprva protivno svrsi, od-veo je drugu polubitnicu na kriluprotiv napadajuÊeg neprijatelja, tepovukao kirasire izvan dometa ne-prijateljske vatre. Tijekom boja pri-mijetio je na uzvisini blizu Peredajake neprijateljske odjele konjaniπt-va i topniπtva. K retali su se premadesnom krilu austrijskog centra naspoju s divizijom Herzinger. Poletioje u tom smjeru, i otkrio odstupanjeu neprijateljskoj formaciji. OdluËioje okupiti konjaniπtvo i brzim napa-dom osigurati povoljniji ishod boja.Zatraæio je dopuπtenje zapovjedni-ka, ruskog generala Panutina i jur-nuo sa svojom malom postrojbom.Pratio ga je barun L ederer a na lije-vom krilu bio je zaπtiÊen s tri voda.Navalio je unatoË æestokoj vatriupravo postrojene neprijateljske li-nije. K onjaniËki satnik grof K le-belsberg, koji se veÊ prije istaknuopri formiranju postrojbe, bacio sezajedno sa svojim hrabrim ulanimana desno krilo protivniËkih husara,dok su kirasiri joπ bili u kasu, iuπutkao bitnicu, te zbunio neprija-telja. K irasiri, koji su to vidjeli, pre-πli su u galop i viπe ih niπta nijemoglo zaustaviti da jurnu na nepri-jatelja. K ao potpora zaputili su sena uzvisinu, gdje ih je jaka pjeπaË-ka i topniËka vatra natjerala na po-vlaËenje. Izmijeπani meusobno iπlisu niz uzvisinu, dok su im maar-ski husari bili za petama. Tada seBuriÊ bacio kirasirima u susret i uzpomoÊ baruna L ederera i potpukov-nika Rippa ponovno pod topniËkomvatrom okupio postrojbu. J oπ je jed-nom jurnuo na neprijatelja, potu-kao ga i zagospodario bojnim po-ljem. Ipak, morao je odustati oddaljnjeg progona jer nije imao ko-njaniËkih topniËkih bitnica i jer suselo Pered i πume oko njega bili joπuvijek u posjedu neprijatelja. Oku-pio je konjaniπtvo i povukao ga podzaπtitu dvaju ruskih pjeπaËkih topo-

va podmarπala baruna W ohlgemut-ha. No, kako su na desnom krilustajala dva eskadrona kirasira divi-zije Herzinger, razmislio je kako biih pozicionirao. Æ elio je zajedno snjima, te svojim konjaniπtvom i pr-vim eskadronom bojnika Basellija,navaliti i udariti na neprijatelja.Uputio se naËelniku ruskog glav-nog stoæera potpukovniku Ulrichu izamolio ga da poπalje pjeπaπtvo uzajedniËki juriπ na selo i πumu. J u-riπ je uspio i zarobljena su Ëetirineprijateljska topa od 12 funti, teËitava uzvisina. Postignuta je pob-jeda, a posebno se toga dana istak-nulo austrijsko konjaniπtvo. Pod-marπal BuriÊ osobno je predvodionapad dræeÊi neprekinutu vezu iz-meu desnog krila i centra. Time je

omoguÊio uspjeπan juriπ na kljuËnineprijateljski poloæaj Pered te nje-govo zauzimanje. Ivan V ilim BuriÊzasluæio je Red Marije Terezije, kojimu je dodijeljen na 157. promociji26. oæujka 1850. godine.

Preostali dio rata u UgarskojBuriÊ je proveo kao zapovjednikdivizije u priËuvnom korpusu gene-rala topniπtva grofa L avala Nugen-ta. V iπe je puta bio ranjen, a osimRedom Marije Terezije odlikovanje i Redom æeljezne krune II. stup-nja. K ao podmarπal sluæio je do1852. kao divizijunar u Zagrebu iHrvatskoj. Umirovljen je nakon 45godina sluæbe, te æivio u Zagrebu,Sv. Ivanu Zelini i V araædinu. Umroje u V araædinu 30. oæujka 1858. go-dine.

15. veljaËe 2008. 25

POD LIS T A K

BuriÊ 1850. godine, nakon πto mu je dodijeljenoodliËje Reda Marije Terezije. Zasluæio ga je zah-valjujuÊi velikoj hrabrosti i snalaæljivosti tijekomborbe protiv Maara za kljuËne poloæaje kod Pereda

24,25 dossier strana.qxd 02/13/08 07:52

26

Poslijeratna presuda kardinalu Stepincu -πto ju je, na montiranom sudskom procesuodmah u djetinjstvu sada veÊ pokojne dræa-ve, “Revolucija koja teËe” nasilno donijelapod plaπtem prozirnog auktoriteta “uimenaroda”, koji je svojega nadbiskupa veÊ ta-da πtovao kao sveca - trebala je proizvestiopÊe obeznaenje vjerniËkog puka. Ipak, tose nije dogodilo. ©toviπe, πtovanje StepinËe-va lika i djela nastavilo se joπ veÊim æarom.U novim okolnostima, Hrvatski je sabor 14.veljaËe 1992. izglasovao deklaraciju o osudipolitiËkog procesa i presude kardinalu Ste-pincu s obrazloæenjem da je “nepravednoosuen, Ëime je nanesena nepravda i uvre-da hrvatskom narodu”. Zato ga je i papaIvan Pavao II. prije 10 godina uzdigao cije-loj Crkvi na Ëast oltara, istaknuvπi da “svo-jim ljudskim i duhovnim æivotnim putemblaæeni Alojzije Stepinac svojem narodupruæa svojevrsni kompas da bi se znao ori-jentirati”. Taj “stepinËevski kompas” hrvat-ski je vjerniËki puk uvijek doæivljavao i kaosvjetionik, a nakon Alojzijeve dvostruke“rehabilitacije” joπ ga je jaËe prihvatio kaonadonosni svjetlokaz u osobnim i narodnimolujama. Baπ kao πto je Isusovim uËenicimabilo njegovo Preobraæenje (Mt 17,1-9). Isus,u zajedniπtvu s Mojsijem i Ilijom, preobraz-bom na visokom brdu, daleko od mase, Ëinigotovo upravo ono πto je Napasnik od njegatraæio kao vjeπtu cirkusku toËku radi osvaja-nja publike: pokazuje izabranim uËenicimabuduÊu slavu. Opijeni blaæenom ljepotom,oni zaboravljaju na stvarnost i æivotni poziv.No, “ljubljeni OËev sin” poziva ih da usta-nu. »im ustadoπe shvatiπe da nije rijeË o us-tanku ni pozivu da budu ustanici i uskoci,nego da budu svjedoci Radosne vijesti. Aline “ognjem i maËem”, veÊ samo poticajnimrijeËima Oca nebeskoga - koje su i sami Ëu-li: Isus je Spasitelj, njega sluπajte! - kao isvjedoËanstvom svojega æivota. Taj rajskisusret s glavnim predstavnicima Starogazavjeta u druπtvu s Isusom davao je Njego-vim uËenicima snagu i krijepio nadu i uonim gorkim trenucima kad su prolazili kri-æni put progona, posebno u vremenima vla-dara koji su smatrani boæanstvima iako subili odgovorni za mnoge tisuÊe ubijenih bezsuda i bez presude, te posijanih po brojnimmasovnim grobnicama πirom krπÊanskogasvijeta. UnatoË svim otporima, RijeË je Boæ-ja nezaustavljivo “trËala” kroz prostor i vri-jeme tijekom dva tisuÊljeÊa, osvajajuÊi uvi-jek nove svjedoke, koji, Duhom Svetim pre-obraæeni, iskazujuÊi djela milosra svojimbliænjima nikada nisu izgubili æivce, jer imje orijentir bila svjetlost ponuene Nade. A“ona nam je kao pouzdano i Ëvrsto sidro du-πe, πto ulazi u unutraπnjost iza zavjese, ka-mo je kao preteËa za nas uπao Isus” (Heb6,18-20).

15. veljaËe 2008.

An elk o K AΔUN K O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

REVIJA FILMOVA U PET HRVATSKIH GRADOVA• trajanje: od 14. do 27. veljaËe»ini se da Êe velika kriza u Hollywoodu, izazvana πtrajkomscenaristiËkih sindikata, ipak biti rijeπena prije dodjele Osca-ra. © to se naπe udaljene perspektive tiËe, nemamo prostoraza zabrinutost ma πto se dogodilo. Dodjelu Oscara ionako rijetki (poput me-ne) gledaju tijekom noÊi. Mnogo je vaænije πto Êemo zbog pribliæavanja tesveËanosti u kinima diljem Hrvatske, u posebno sloæenom programu, moÊiuæivati u nominiranim filmovima. Ove se godine Oscar revija odræava u pet hr-vatskih gradova - uz zagrebaËke i rijeËki C ineStar te splitski multiplex Broda-rica, tu su joπ dubrovaËko kino Sloboda i osjeËko kino Europa. Na programuse nalazi 15 nominiranih filmova, a najzvuËniji je Nema zemlje za starce bra-Êe C oen, koji je zasluæio osam nominacija. Taj film uvelike se veÊ proglaπavaremek-djelom, a poslije dodjele o njemu Êe se priËati kao o pobjedniku ili gu-bitniku. Slijedi ga triler Michael C layton sa πest nominacija, te filmovi Ëije supretpremijerne projekcije osigurane ekskluzivno za Oscar reviju - GoniË zma-jeva i Sweeney Todd: – avolji brijaË Fleet Streeta. SveËano otvaranje Oscarrevije obiljeæeno je pretpremijernom projekcijom filma Rat C harlieja W ilsona,s Juliom Roberts i Tomom Hanksom u glavnim ulogama. Za kraj, napomenada Êe se ove godine jubilarna, osamdeseta dodjela Oscara odræati (ako seπtrajk rijeπi) u noÊi s 24. na 25. veljaËe.

U susret O scarima 20 0 8 .

Leon RIZMAUL

S vjetlo neugasive N ad e

FILMOT EKA

Hrvatski dræavni arhiv nedavno je predstavio novu knjigu svognaËelnika Odsjeka za vojno gradivo, Milana PojiÊa. Prema rije-Ëima autora i recenzenata, Nikice BariÊa i Vladimira Geigera izHrvatskog instituta za povijest, najveÊi dio knjige Ëini izuzetno dragocjen Rat-ni dnevnik Pukovnije, jedini saËuvani dnevnik jedne hrvatske postrojbe izDrugog svjetskog rata. Sadræaj dnevnika pisan je vojniËki kratko, hladno. Bi-ljeæi tek osnovne Ëinjenice. Nadopunjen svjedoËenjima, dnevnik u cijelosti da-je vrlo æivotan prikaz strahota rata, od nedaÊa uzrokovanih vrlo hladnim vre-menom do teπkih borbi u kojima su sudjelovale postrojbe Pukovnije. U knjizisu i vrlo zanimljiva izvjeπÊa pojedinih pripadnika i zapovjednika Pukovnije, auvodni Ëlanak donosi pregled povijesti Pukovnije od njezina ustrojavanja dozavrπnih bitaka u Staljingradu u sijeËnju 1943 . Ilustrativni materijal u knjizi Ëi-ne veÊinom fotografije pripadnika Pukovnije snimljene u raznim prigodama.Pukovnija je bila najveÊa postrojba Hrvatske legije i jedina strana postrojbakoja je s njemaËkom vojskom uπla u Staljingrad i doπla nadomak Volge. Pre-ma njemaËkim izvorima, odlikovala se visokim vojniËkim sposobnostima, oso-bito njezin TopniËki sklop, i hrabroπÊu svojih pripadnika. U knjizi je prikazanasudbina nekoliko stotina preæivjelih hrvatskih legionara zarobljenih u Staljin-gradu 1943 ., od kojih su tek rijetki preæivjeli kraj rata.PripremajuÊi knjigu, autor je napisao pregled povijesti Pukovnije, ne ulazeÊiu prikaz opÊe ratne situacije na istoËnom bojiπtu. Teæiπte je stavljeno na obra-du i objavu temeljnih dokumenata Pukovnije, koji, uz ostalo saËuvano arhiv-sko gradivo, Ëine osnovu za daljnje rasvjetljavanje pojedinih vidova povijestiPukovnije i Hrvatske legije. Zanimljivo je spomenuti da postoje tri dijela Rat-nog dnevnika Pukovnije, od kojih su prva dva u Beogradu, a treÊi se Ëuva uHDA-u. Knjiga Hrvatska pukovnija 3 69. na istoËnom bojiπtu 1941.-1943 .:Ratni dnevnik, tiskana u nakladi od 500 primjeraka, svakako je vrijedan do-prinos u prouËavanju vojne i opÊe suvremene hrvatske povijesti te relevantanizvor za daljnje istraæivanje tog razdoblja. Mirela ME N G E S

U MORH-ovoj Galeriji “Zvonimir”, Bauerova 33, bit Êe 20. veljaËe u 19sati otvorenje izloæbe slika akademske slikarice Branke Dubovac podnazivom “Okamine”. Izloæba je organizirana u suradnji s MuzejomMeimurja »akovec, a moÊi Êe se razgledati do 5. oæujka, radnim danomod 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan.

M ilan P ojiÊ : H rvatska p ukovn ija 36 9 . na istoË nom bojiπ tu 19 41.-19 43 .: R atn i d nevn ik, H rvatsk i d ræ avn i arh iv, Zagreb , 20 0 8 .

INFOKU T A K

26 strana 02/13/08 11:32

15. veljaËe 2008.

VREMEPLOV

27

www.avsim.com

17. veljaËe 2001. Umro general »ervenkoIznenadnom smrÊu generala Zvonimira »ervenka17. veljaËe 2001. Hrvatska je izgubila jednog odsvojih najboljih generala i stratega u vaænim oslo-

bodilaËkim akcijama. Vojnu karijeru »ervenko je poËeo nazagrebaËkoj Vojno-tehniËkoj akademiji, na kojoj je poslijepunih 19 godina bio i predavaË. U vrijeme Hrvatskog prolje-Êa, kao potpukovnik osuen je na godinu i pol strogog zat-vora te gubitak Ëina i prava na mirovinu zbog zastupanja hr-vatskih interesa. Do 1990. radio je kao inkasator Radio-te-levizije Zagreb. PoËetkom rata predsjednik Franjo Tumannudio mu je mjesto ministra obrane, ali »ervenko je to od-luËno odbio s komentarom da je vojnik, a ne politiËar. Orga-nizirao je obranu Zagreba, blokadu neprijateljskih vojarni ipotaknuo osnivanje 14 zagrebaËkih brigada. Vrhunac vojnekarijere Zvonimir »ervenko doæivio je neposredno prijevojno-redarstvene operacije Oluja, kada je, 15. srpnja1995., na mjestu naËelnika Glavnog stoæera naslijedio ge-nerala Bobetka. Iako vojne operacije Bljesak i Oluja nosepotpis Zvonimira »ervenka, on nikada nije zaboravio istak-nuti da su za sve vojne uspjehe najzasluæniji sami Ëasnici ivojnici kojima je zapovijedao. Uz najviπe poËasti pokopan jeu Aleji hrvatskih velikana na zagrebaËkom Mirogoju.

18. veljaËe 1967. Umro Robert J. OppenheimerOtac atomske bombe, ameriËki fiziËar æidov-skog podrijetla Robert Julius Oppenheimer uvrijeme prije II. svjetskog rata godinama je su-raivao s velikanima atomske fizike Rutherfordom, Fermi-jem i, naravno, Einsteinom. PoËetkom 1940. vlada SAD-aimenovala ga je voom tajne operacije stvaranja atomskebombe pod nazivom Manhattan projekt. U ispitivanja je usamo pet godina uloæeno dvije milijarde tadaπnjih dolara.StruËnjaci pod Oppenheimerovim vodstvom uspjeli su raz-viti teoriju atomske fisije, otkriti naËin cijepanja atoma ilanËane reakcije, a on je sam proizveo uporabljivi upaljaË.Naposljetku je u srpnju 1945., u pustinji Novog Meksika,eksplodirala prva atomska bomba. Poslije rata, Oppenhei-mer se æestoko protivio stvaranju joπ moÊnije hidrogenskebombe, pa su ga ameriËke vlasti 1954. optuæile zbog po-dræavanja komunizma. Istraga nije pronaπla argumente zatakvu optuæbu, ali je Oppenheimeru zabranjen pristup svimvaænijim srediπtima u kojima su se provodila nova nuklear-na istraæivanja. Deset godina poslije, za vrijeme JohnaKennedyja, potpuno je rehabilitiran, i dodijeljena mu jeFermijeva nagrada.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Posljednji vladar Francuske bio je:A Luj XVI.B Luj XVIII.C Napoleon III. Bonaparte

2. Film Posljednji kineski car govori omonarhu pod imenom:A Pu YiB Huang TaijiC Tianqing

3. Hrvatski posljednji kralj iz loze narodnihvladara bio je:A ZvonimirB Stjepan DræislavC Petar SvaËiÊ

4. Kao zadnji kralj Italije vladao je samo 33 dana:A Viktor Emanuel III.B Umberto II.C Giuseppe Garibaldi

5. Nakon abdikacije, posljednji njemaËki carVilim II. emigrirao je u:A SADB BrazilC Nizozemsku R

jeπe

nje:

1c;

2a;3

c;4b

;5c

Leon RIZMAUL

Ljubitelji zrakoplovstva,posebno piloti, odavnoveÊ znaju adrese raz-

nih stranica posveÊenih si-mulatorima leta. Jedna odnjih, svakako vrlo dobrih,

jest www.avsim.com. Informacijski je izvrsno odraena, svrlo posjeÊenim forumima, na kojima ne nedostaje struË-nih komentara, pitanja i odgovora vezanih uz zrakoplovnustruku. Osobito je vaæno da postoji i popis najnovijih zra-koplovnih simulatora najpoznatijih svjetskih proizvoaËa.Stranica je jedna od najposjeÊenijih takve vrste u svijetu.Premda je dobrim dijelom i komercijalan, spomenuti siteima nekoliko rubrika koje moæe otvoriti i pregledati svakiposjetitelj, bez obzira na to πto nije registriran. Zanimlji-vom se Ëini podstranica s videoisjeËcima rada simulatora(u arhivu je Ëak 1076 tzv. public uradaka), koja zapravofunkcionira i kao samostalni site (www.simtube.com). Tak-va zanimljiva primjena raznih URL-ova svakako je dobro-doπla i olakπava posjetitelju pregledavanje sadræaja. Uos-talom, kako se otvara u novom prozoru posjetitelj i ne gu-bi vrijeme na vraÊanje na poËetnu stranicu ili na pronala-æenje osnovnog URL-a. Taj link i nije jedini na avsim.comdomeni. Stoga preporuËujemo da provjerite πto joπ zanim-ljivo (pa i edukativno) ima na siteu...

Domagoj VLAHOVIΔ

27 strana 02/13/08 11:46

28 strana 02/13/08 12:56

IspraÊaj XI. kontingenta u misiju ISAF u Afganistan · 1,80; SIT 430,00•SEK 17,00•NOK...

Documents

Transcript of IspraÊaj XI. kontingenta u misiju ISAF u Afganistan · 1,80; SIT 430,00•SEK 17,00•NOK...