Ispitivanje preferencija prema različitim grupama

multimedijskih obrazovnih sadržaja i spola u

razrednoj nastavi

dr.sc. Jelena Bistrović*, dr.sc. Tea Pavičić Zajec ** * Osnovna škola „Braća Radić“, Koprivnica, Koprivnica, Republika Hrvatska, anelej87@gmail.com

** Prva osnovna škola Varaždin, Varaždin, Republika Hrvatska, tea232pavi@hotmail.com

Sažetak - Brojna istraživanja bave se utjecajem

multimedijskih obrazovnih prezentacija na obrazovna

postignuća učenika. Dječaci i djevojčice različito

komuniciraju s računalima, različito misle o njima, imaju

različite motive, pristupe, preferencije pa je osjetljivost na

spolne razlike iznimno važna kako bi multimedijski

obrazovni materijali bili primjereni za djecu oba spola.

Budući da su spolne razlike u preferencijama prema

obrazovnim softverima i igrama dokumentirane, svrha ovog

rada je ispitivanje eventualnih preferencija prema

multimedijskim obrazovnim sadržajima različite grupe kod

dječaka i djevojčica. Istraživanje je provedeno tijekom

školske godine 2015. / 2016. i trajalo je 4 mjeseca. Uzorak

istraživanja činilo je 97 učenika iz pet razrednih odjela 4.

razreda dviju osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke

županije te dviju osnovnih škola iz Međimurske županije. U

istraživanju je korišteno šest grupa multimedijskih

obrazovnih sadržaja u uvodnom dijelu sata Prirode i

društva: asocijacije, videozapis, interaktivne priče,

interaktivne karte, vizualni poticaji (fotografije) te kvizovi i

križaljke. Rezultati istraživanja pokazali su postojanje

preferencija prema multimedijskim obrazovnim sadržajima

ovisno o grupi multimedijskog sadržaja i spolu učenika.

Djevojčicama su se više nego dječacima svidjele grupe

sadržaja videozapis i vizualni poticaj. Interaktivne priče je

grupa aktivnosti koja se najviše svidjela ispitanicima oba

spola.

Ključne riječi – multimedijski obrazovni sadržaj; spolne

preferencije; razredna nastava

I. UVOD

„Multimedij i nove tehnologije edukatorima donose

mnoštvo novih alata, omogućavaju nov i inovativan pristup podučavanju, a učenicima omogućuju brže, funkcionalnije, raznovrsnije i dostupnije učenje“ [11]. Pri tome je alat u službi prikaza znanja, a njegova učinkovitost korištenja u nastavi u velikoj mjeri ovisi i o učiteljevu stilu poučavanja [3]. Svaki učitelj mora imati spoznaje o mogućnostima samog alata (koje se moraju sustavno nadograđivati i obogaćivati) te o mogućnostima njegova doprinosa u scenariju učenja i ostvarivanju obrazovnih ciljeva kod dječaka i djevojčica.

Brojni autori istražuju utjecaj multimedijskih obrazovnih sadržaja na učenje. Neka istraživanja pokazuju da multimedijske prezentacije nisu utjecale na ocjene,

učenje ili prisjećanje naučenog, da je njihova svrha samo zabava i pojednostavljivanje sadržaja te da nedovoljno pripremljene prezentacije mogu čak ometati učenje [5, 9, 17]. Oprečna stajališta prethodno spomenutima tvrde da multimedij povećava i poboljšava učenje i pažnju, razvija pozitivne stavove prema tehnologiji pa čak i prema predavaču [4, 1, 14].

Psiholozi prof.dr.sc. Josip Burušić i prof.dr.sc. Gordana Kuterovac – Jagodić ističu postojanje utjecaja spola na obrazovna postignuća djece u školi dok, nasuprot tome, malobrojni hrvatski autori istražuju utjecaj digitalnih materijala na učenje kod djevojčica i dječaka. Djevojčice češće nego dječaci postižu bolje rezultate u matematici, prirodoslovlju i čitalačkoj pismenosti, što pokazuje studija OECD1-a objavljena 2015. godine pod nazivom „Abeceda rodne ravnopravnosti u obrazovanju“ [12].

Dječaci i djevojčice različito komuniciraju s računalima, različito misle o njima, imaju različite motive, pristupe, preferencije. Spolne razlike u preferencijama prema obrazovnim softverima i igrama dokumentirane su. Inkpen [8] ističe važnost osjetljivosti na spolne razlike kako bi multimedijski obrazovni materijali bili primjereni za učenike i učenice. Riding i Grimley [16] istražuju povezanost kognitivnog stila učenja i multimedijskog sučelja kod jedanaestogodišnjih dječaka i djevojčica. Zaključuju da postoje temeljne razlike u načinu na koji dječaci i djevojčice obrađuju informacije iz različitih multimedijskih obrazovnih prezentacija te da prikazane spolne razlike moraju imati implikacije u dizajniranju i korištenju multimedijskih prezentacija. Passig i Levin [13] istraživali su interese dječaka i djevojčica predškolske dobi prema multimedijskom obrazovnom sučelju. Njihov je cilj bio utvrditi karakteristike multimedijskih sučelja koje zanimaju dječake i djevojčice. Rezultati istraživanja pokazali su da djevojčice više vole pisanje, boje, crteže te mirne igre dok dječaci, s druge strane, ističu interes za kontrolom nad računalom i kretanjem na zaslonu. Autori ističu da većina današnjih računalnih igara teži zadovoljiti preferencije dječaka (naglasak je na kontroli, izboru i brzoj navigaciji). Luik [10] istražuje karakteristike obrazovnih programa i njihov utjecaj na učenje kod

1 Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, engl. Organisation for

Economic Co-operation and Development

MIPRO 2019/CE 575

dječaka i djevojčica. Pokazalo se da su dječaci imali slabije rezultate od djevojčica u programima koji su većinu pitanja imali u tekstualnom obliku, a bolje su rezultate dječaci postigli sa slikovnim i grafičkim oblikom pitanja. Zanimljiva spoznaja je da su dječaci postizali bolje rezultate kada su animacije nakon točnih odgovora bile različite. U suprotnim slučajevima učenje im je bilo dosadno budući da njihova motivacija za učenjem nije toliko visoka kao kod djevojčica.2

Neke zemlje imaju programe koji pomažu nastavnicima da postanu svjesniji rodno – spolnih razlika u nastavnom procesu [12]. Odjel za obrazovanje provincije Alberta u Kanadi izradio je smjernice koje nastavnicima pomažu revidirati obrazovne resurse kako bi se poticala rodna raznolikost. Kroz Zakon o jednakosti u obrazovanju žena, Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Država podržalo je istraživanje i razvoj inovativnih kurikuluma i strategija podučavanja i učenja za promicanje ravnopravnosti spolova. Washington i Aljaska zahtijevaju od lokalnih škola uklanjanje spolnih predrasuda iz njihovih nastavnih materijala. Razvijeni su alati za osposobljavanje i programi koji pomažu nastavnicima u uklanjanju rodnih stereotipa u nastavnoj praksi. Među programima za promicanje ravnopravnosti spolova u školi, Švedska nudi edukaciju nastavnika o rodnoj svijesti koja odražava cilj ravnopravnosti spolova u kurikulumu. Francuska zajednica Belgije financira internetsku stranicu koja pruža alate za pomoć nastavnicima u rješavanju rodnih stereotipa u svom radu.

Povezanost instrukcijskog dizajna i spola do sada nije

dovoljno temeljito istraživano u sklopu hrvatskog

obrazovnog sustava, stoga smatramo da je upravo to

područje u kojem buduća istraživanja mogu dati vrijedan

doprinos.

II. METODOLOGIJA

Eksperimentalno istraživanje u prirodnim uvjetima

provedeno je u pet razrednih odjela 4. razreda u dvije osnovne škole u Koprivničko – križevačkoj županiji3 i u dvije osnovne škole u Međimurskoj županiji4 tijekom šk. god. 2015./2016.. Istraživanje je trajalo 18 nastavnih sati Prirode i društva, odnosno četiri mjeseca. Uzorak istraživanja činilo je 97 učenika i učenica (N=97). Od čega 48 djevojčica (49,5%) i 49 dječaka (50,5%).

Multimedijske prezentacije izrađene za potrebe ovog istraživanja sadrže šest grupa aktivnosti ovisno o nastavnoj jedinici, obrazovnim postignućima i ciljevima sata: asocijacije, videozapis, interaktivne priče, interaktivne karte, vizualni prikaz te kvizovi i križaljke. Svaka od šest grupa predstavlja određeni tip motivacijske i multimedijske instruktivne poruke koji sadrži tri istovrsne aktivnosti različitog sadržaja. Multimedijske prezentacije korištene u ovom eksperimentalnom istraživanju izrađene su alatima PowerPoint i Prezi. Uz

2 Dio teksta uvoda i rezultati istraživanja preuzeti su iz doktorskog rada

autorice Bistrović, J. [2]. 3 Osnovna škola „Braća Radić“, Koprivnica i OŠ Sokolovac 4 III. osnovna škola Čakovec i OŠ Ivanovec

postojanje brojnih „novijih“ alata odabrana su ova dva alata zbog svojih brojnih kreativnih i multimedijskih mogućnosti, dostupnosti i, najvažnije, velike raširenosti, odnosno „popularnosti“.

Za procjenu preferencija prema multimedijskim prezentacijama korišten je mjerni instrument anketni upitnik napravljen u obliku Likertove skale od 5 stupnjeva, odnosno 5 ocjena. Učenici su svaku multimedijsku aktivnost, koje su bile prezentirane u uvodnom (motivacijskom) dijelu sata, ocjenjivali ocjenama od 1 do 5 kroz tri kategorije: poučna, zanimljiva, zabavna.

Cilj istraživanja bio je pokušati eksperimentalno

provjeriti postoje li razlike u preferencijama pojedinih

multimedijskih sadržaja kod dječaka i djevojčica. Na

temelju postavljenog cilja i prethodno provedenih

istraživanja formulirana je sljedeća hipoteza: Djevojčice

će preferirati instruktivne poruke u grupi interaktivne

priče i vizualni poticaji, a dječaci video zapise i

interaktivne karte.

A. Prikaz rezultata

Za obradu, prikaz i tumačenje rezultata korišten je t – test i deskriptivna statistika.

Djevojčice su boljim ocjenama nego dječaci ocijenile

poučnost druge prikazane igre asocijacije (Tablica I,

Mdjevojčice=4,96, Mdječaci=4,77), dok u Tablici II vidimo

bolje ocjene djevojčica u ocjenjivanju prvog kviza

(Mdjevojčice=4,94, Mdječaci=4,69).

TABLICA I. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO

KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST ASOCIJACIJA

Grupa i redni

broj aktivnosti Kategorija

Dječaci

M

SD

Djevojčice

M

SD

t

(p)

Aso

cija

cije

1.

asocijacija

(Ndječaka=49,

Ndjevojčica=48)

poučna 4,73

0,446

4,88

0,444

1,553

(0,124)

zanimljiva 4,80

0,456

4,88

0,334

0,976

(0,332)

zabavna 4,82

0,486

4,79

0,410

0,270

(0,788)

2.

asocijacija

(Ndječaka=47,

Ndjevojčica=48)

poučna 4,77

0,520

4,96

0,202

2,369

(0,021)

zanimljiva 4,77

0,476

4,83

0,377

0,766

(0,446)

zabavna 4,60

0,712

4,75

0,484

1,233

(0,221)

3.

asocijacija

(Ndječaka=46,

Ndjevojčica=45)

poučna 4,59

0,617

4,67

0,739

0,559

(0,578)

zanimljiva 4,16

0,714

4,73

0,720

0,829

(0,409)

zabavna 4,72

0,688

4,69

0,793

0,183

(0,855)

576 MIPRO 2019/CE

TABLICA II. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO

KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST KVIZOVI I KRIŽALJKE

Grupa i redni broj

aktivnosti Kategorija

Dječaci

M

SD

Djevojčice

M

SD

t

(p)

Kviz

ovi

i kri

žalj

ke

1. kviz

(Ndječaka=45,

Ndjevojčica=48)

poučna 4,69

0,733

4,94

0,320

2,096

(0,040)

zanimljiva 4,62

0,806

4,71

0,683

0,557

(0,579)

zabavna 4,56

0,785

4,58

0,871

0,161

(0,872)

2. križaljka

(Ndječaka=47,

Ndjevojčica=47)

poučna 4,94

0,247

4,91

0,351

0,340

(0,735)

zanimljiva 4,87

0,337

4,91

0,351

0,599

(0,550)

zabavna 4,85

0,465

4,81

0,613

0,379

(0,705)

3. križaljka

(Ndječaka=45,

Ndjevojčica=45

poučna 4,96

0,208

4,98

0,149

0,582

(0,562)

zanimljiva 4,96

0,208

4,98

0,149

0,582

(0,562)

zabavna 4,96

0,208

5,00

0,000

1,431

(0,160)

Suprotno pretpostavkama, temeljenim na

prethodnim istraživanjima o boljoj čitalačkoj pismenosti

djevojčica, da će djevojčice boljim ocjenama ocijeniti

većinu kategorija u grupi aktivnosti interaktivne priče,

naši rezultati nisu pokazali statističku značajnost u

ocjenama ove grupe aktivnosti (Tablica III).

TABLICA III. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO

KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST INTERAKTIVNE PRIČE

Grupa i redni

broj aktivnosti Kategorija

Dječaci

M

SD

Djevojčice

M

SD

t

(p)

Inte

rakti

vne

pri

če

1. priča

Ndječaka=47,

Ndjevojčica=48)

poučna 4,94

0,247

4,92

0,277

0,332

(0,741)

zanimljiva 4,83

0,524

4,82

0,527

0,125

(0,900)

zabavna 4,62

0,848

4,76

0,693

0,875

(0,384)

2. priča

(Ndječaka=46,

Ndjevojčica=44)

poučna 4,85

0,420

4,93

0,255

1,153

(0,253)

zanimljiva 4,83

0,486

4,93

0,255

1,301

(0,198)

zabavna 4,89

0,379

4,89

0,321

0,067

(0,947)

3. priča

Ndječaka=45,

Ndjevojčica=45)

poučna 4,87

0,405

4,98

0,149

1,729

(0,089)

zanimljiva 4,82

0,387

4,91

0,288

1,237

(0,220)

zabavna 4,80

0,505

4,96

0,208

1,912

(0,061)

U grupi aktivnosti vizualni poticaji uočene su

značajnije razlike u ocjenama pojedinih kategorija kod

djevojčica i dječaka (Tablica IV: poučnost 1. aktivnosti

(Mdjevojčice=4,77, Mdječaci=4,43), zanimljivost 2. aktivnosti

(Mdjevojčice=4,89, Mdječaci=4,48), zabavnost 2. aktivnosti

(Mdjevojčice=4,87, Mdječaci=4,50), zabavnost treće aktivnosti

vizualni poticaj (Mdjevojčice=4,93, Mdječaci=4,63)), što je

podudarno s Passnigovim i Levinovim [13] rezultatima

koji su pokazali da djevojčice više vole pisanje, boje i

crteže nego dječaci.

TABLICA IV. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO

KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST VIZUALNI POTICAJ

Grupa i redni broj

aktivnosti Kategorija

Dječaci

M

SD

Djevojčice

M

SD

t

(p)

Viz

ual

ni

poti

caji

1. vizualni

poticaj

(Ndječaka=46,

Ndjevojčica=48)

poučno 4,43

0,910

4,77

0,660

2,014

(0,044)

zanimljivo 4,35

0,971

4,54

0,874

1,018

(0,311)

zabavno 4,35

1,079

4,40

1,125

0,211

(0,833)

2. vizualni

poticaj

(Ndječaka=46,

Ndjevojčica=47)

poučno 4,50

0,983

4,81

0,711

1,731

(0,087)

zanimljivo 4,48

1,150

4,89

0,375

2,332

(0,023)

zabavno 4,50

1,049

4,87

0,499

2,158

(0,035)

3. vizualni

poticaj

(Ndječaka=46,

Ndjevojčica=43)

poučno 4,76

0,673

4,93

0,258

1,587

(0,118)

zanimljivo 4,72

0,688

4,93

0,258

1,955

(0,055)

zabavno 4,63

0,853

4,93

0,258

2,276

(0,027)

Zbog dokazane bolje prostorne orijentacije i

snalaženja u prostoru muškaraca od žena očekivali smo

značajnije bolje ocjene dječaka u aktivnosti interaktivne

karte no rezultati su pokazali suprotno (Tablica V). U

aktivnosti interaktivne karte nisu uočene statistički

značajne razlike u ocjenama dječaka i djevojčica.

TABLICA V. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO

KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST INTERAKTIVNE KARTE

Grupa i redni broj

aktivnosti Kategorija

Dječaci

M

SD

Djevojčice

M

SD

t

(p)

Inte

rakti

vne

kar

te

1. karta

(Ndječaka=47,

Ndjevojčica=48)

poučna 4,70

0,689

4,77

0,692

0,485

(0,629)

zanimljiva 4,53

0,856

4,69

0,776

0,928

(0,356)

zabavna 4,30

1,061

4,65

0,887

1,732

(0,087)

2. karta

(Ndječaka=46,

Ndjevojčica=48)

poučna 4,65

0,706

4,88

0,393

1,880

(0,064)

zanimljiva 4,70

0,591

4,77

0,555

0,636

(0,527)

zabavna 4,65

0,640

4,75

0,601

0,764

(0,447)

3. karta

(Ndječaka=45,

Ndjevojčica=45)

poučna 4,76

0,679

4,93

0,330

1,579

(0,119)

zanimljiva 4,78

0,560

4,93

0,252

1,700

(0,094)

zabavna 4,76

0,529

4,89

0,318

1,449

(0,152)

U analizi ocjena za grupu aktivnosti videozapis

dolazimo do iznenađujućih rezultata. Djevojčice su

boljim ocjenama nego dječaci ocijenile zabavnost prvog (Mdjevojčice=4,96, Mdječaci=4,77) i trećeg (Mdjevojčice=4,96,

Mdječaci=4,77) videa (Tablica VI). Zbog prethodno

prikazanih istraživanja koja govore da dječaci preferiraju

brzinu i pokret na ekranu očekivali smo bolje ocjene

dječaka u aktivnosti videozapis.

MIPRO 2019/CE 577

TABLICA VI. OCJENE UČENIKA I UČENICA PO

KATEGORIJAMA ZA AKTIVNOST INTERAKTIVNE KARTE

Grupa i redni broj

aktivnosti Kategorija

Dječaci

M

SD

Djevojčice

M

SD

t

(p)

Vid

eoza

pis

i

1. video

(Ndječaka=47,

Ndjevojčica=48)

poučan 4,83

0,481

4,96

0,202

1,692

(0,096)

zanimljiv 4,81

0,449

4,94

0,245

1,733

(0,087)

zabavan 4,64

0,792

4,90

0,309

2,080

(0,042)

2. video

(Ndječaka=47,

Ndjevojčica=47)

poučan 4,70

0,778

4,85

0,360

1,191

(0,238)

zanimljiv 4,81

0,647

4,87

0,448

0,556

(0,580)

zabavan 4,77

0,698

4,77

0,633

0,000

(1,000)

3. video

(Ndječaka=43,

Ndjevojčica=47)

poučan 4,88

0,391

4,91

0,282

0,437

(0,664)

zanimljiv 4,84

0,374

4,96

0,204

1,871

(0,066)

zabavan 4,77

0,571

4,96

0,204

2,066

(0,044)

Za svaku od šest grupa aktivnosti izračunata je i

aritmetička sredina (ukupna aritmetička sredina svih

ocjena istovrsnih aktivnosti i svih kategorija (poučnost,

zanimljivost i zabavnost) za pojedinu grupu aktivnosti)

koja se tada uspoređivala po spolu (Tablica VII i Tablica

VIII).

TABLICA VII. ARITMETIČKE SREDINE OCJENA GRUPA

AKTIVNOSTI: ASOCIJACIJE, KVIZOVI I KRIŽALJKE TE VIDEO

Spol

uče

nik

a

Aso

cija

cije

Kviz

ovi

i

kri

žalj

ke

Vid

eo

Muški

(N=49)

M 4,70 4,82 4,79

SD 0,305 0,262 0,305

Ženski

(N=48)

M 4,78 4,87 4,90

SD 0,363 0,237 0,180

t-test

(p)

1,140

(0,257)

0,844

(0,401) 2,226

(0,029)

TABLICA VIII. ARITMETIČKE SREDINE OCJENA GRUPA

AKTIVNOSTI: INTERAKTIVNE PRIČE, INTERAKTIVNE KARTE I

VIZUALNI POTICAJ

Spol

uče

nik

a

Inte

rakti

vne

pri

če

Inte

rakti

vne

kar

te

Viz

ual

ni

poti

caj

Muški

(N=49)

M 4,84 4,64 4,53

SD 0,241 0,467 0,656

Ženski

(N=48)

M 4,90 4,80 4,77

SD 0,194 0,420 0,332

t-test

(p)

1,461

(0,147)

1,667

(0,099) 2,251

(0,028)

Aritmetičke sredine ocjena grupa aktivnosti pokazuju

da su se djevojčicama najviše svidjeli videozapisi i

interaktivne priče, a dječacima interaktivne priče te

kvizovi i križaljke. Interaktivne priče je grupa aktivnosti

koja se najviše svidjela ispitanicima oba spola.

Djevojčicama i dječacima najmanje se svidjela aktivnost

vizualni poticaji – opisivanje i otkrivanje slika te

pamćenje vizualnih i tekstualnih pojmova. U dvije od šest

grupa aktivnosti uočene su statistički značajnije razlike u

ocjenama učenika i učenica - učenice su boljim ocjenama

ocijenile aktivnosti videozapis i vizualni poticaj od

učenika (Tablica VII i Tablica VIII) što je podudarno s

istraživanjem autorice Hui-Mei Hsu [7] koja govori da

žene preferiraju igre s edukativnim značenjem i smislom,

ali iznenađujuće zbog postojećih istraživanja koja

pokazuju da dječaci preferiraju dinamičnost i pokretne

slike [8, 10] više od djevojčica. Dakle, statistički značajna

razlika u spolu i preferencijama prema tipu aktivnosti

uočena je kod videozapisa i vizualnih poticaja. Analizom

dobivenih rezultata odbacujemo postavljenu hipotezu –

djevojčice će preferirati instruktivne poruke u grupi

interaktivne priče i vizualni poticaji, a dječaci videozapis

i interaktivne karte. Postojeća istraživanja govore kako

dječaci više od djevojčica računala koriste za igru i

zabavu, a manje za učenje i izvršavanje školskih obveza

[8, 7, 18, 6] što može biti objašnjenje za lošije ocjene

koje su multimedijskim sadržajima dodijelili učenici.

III. ZAKLJUČAK

Učitelji i nastavnici mogu odigrati značajnu ulogu u

oblikovanju stavova učenika prema školi i učenju potičući ih da rade najbolje što mogu te kroz korištene nastavne strategije i obrazovne materijale. Očigledno je da postoji niz razlika u načinu na koji dječaci i djevojčice pristupaju, koriste i komuniciraju s računalnim tehnologijama. Ono što se do sada nije dovoljno temeljito istražilo jest način na koji multimedijski sadržaji za učenje utječu na učenje učenika različitog spola. To je područje u kojem buduća istraživanja mogu biti vrijedan znanstveni i praktični doprinos.

Ovim se radom željelo provjeriti postojanje preferencija učenika i učenica razredne nastave prema multimedijskim aktivnostima u predmetu Priroda i društvo. Učenici su Likertovom skalom od 5 stupnjeva ocjenjivali aktivnosti u kategorijama poučnost, zanimljivost i zabavnost. U istraživanju je sudjelovalo 97 učenika iz pet razrednih odjela četvrtih razreda dviju osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke županije i dviju iz Međimurske županije.

U dvije od šest grupa aktivnosti uočene su statistički značajnije razlike u ukupnim ocjenama učenika i učenica. Učenice su boljim ocjenama ocijenile aktivnosti videozapis i vizualni poticaj od učenika. Dobiveni rezultati podudarni su s prethodnim istraživanjima koja govore da žene preferiraju igre s edukativnim značenjem i smislom, ali začuđujući zbog istraživanja koja pokazuju da dječaci preferiraju pokretne slike više od djevojčica. Dobivene rezultate možemo poistovjetiti s postojećim spoznajama o tome kako dječaci računala u većoj mjeri koriste za igranje i zabavu, a djevojčice za učenje, izvršavanje školskih zadataka, komunikaciju i socijalnu interakciju.

578 MIPRO 2019/CE

Ovo eksperimentalno istraživanje ispitivalo je dosad

manje istraživano područje preferencija u multimedijskim

materijalima kod dječaka i djevojčica. Pedagoška

perspektiva svakako prihvaća multimedijsku tehnologiju

kao potencijal za preoblikovanje i dodavanje nove

dimenzije učenju. Prilikom izrade multimedijskog

materijala za učenje valja znati kako dobar multimedijski

materijal treba izgledati te koje uvjete mora uvažiti i

zadovoljiti. Nastavnik mora znati koje ciljeve učenja želi

ostvariti, u kojem okruženju će se materijal koristiti te

koje su karakteristike njegovih učenika.

LITERATURA

[1] Berk, R. A., “Research on PowerPoint®: From Basic Features to

Multimedia”, International Journal of Technology in Teaching and Learning, 7, vol. 1, pp. 24-35, 2011.

[2] Bistrović, J., Razvoj i provjera modela motivacijske i multimedijske instruktivne poruke, doktorski rad, Zagreb: Filozofski fakultet, 2017.

[3] Brock, S. and Joglekar, Y., “Empowering PowerPoint: Slides and Teaching Effectiveness”, Interdisciplinary Journal of Information, Knowledge, and Management, 6,pp. 85-94, 2011.

[4] Burke, L. A. and James, K. E., “PowerPoint-based lectures in business education: An empirical investigation of student-perceived novelty and effectiveness”, Business Communication Quarterly, 71,pp. 278-296, 2008.

[5] Craig, R. J. and Amernic, J.H., “PowerPoint presentation technology and the dynamics of teaching”, Innovative Higher Education, 31,pp. 147-160, 2006.

[6] Fairlie, R.W., “Do Boys and Girls Use Computers Differently, and Does It Contribute to Why Boys do Worse in School Than Girls?”, BE J. Econ. Anal. Policy, 16, vol. 1, pp. 59–96, 2016.

[7] Hui-Mei J. Hsu, “Gender Differences in Elementary School Students ‘Game Design Preference”, International Journal of Information and Education Technology, 3, vol. 2., pp. 172 – 176, 2013.

[8] Inkpen, K., “Three important research agendas for educational multimedia: Learning, Children, and Gender”, AACE World Conference on Educational Multimedia and Hypermedia 97. Calgary: AB, pp. 521-526, 1997.

[9] Levasseur, D.G. and Sawyer, J.K., “Pedagogy meets PowerPoint: A research review of the effects of computer-generated slides in the classroom”, The Review of Communication, 6, (1/2),pp. 102-123, 2006.

[10] Luik, P., “Would boys and girls benefit from gender-specific educational software?”, British Journal of Educational Technology, 42, vol. 1, pp. 128-144, 2011.

[11] Matasić, I. and Dumić, S., “Multimedijske tehnologije u obrazovanju”, Medijska istraživanja, 18, vol. 1,pp. 143-151, 2013.

[12] OECD, „The ABC of Gender Equality in Education: Aptitude, Behaviour, Confidence“, PISA, OECD Publishing, 2015.

[13] Passig, D. and Levin, H., “Gender Preferences for Multimedia interfaces”, Journal of Computer Assisted Learning, 16, vol. 1, pp. 64-71, 2000.

[14] Penciner, R., “Does PowerPoint enhances learning?”, CJEM, 15, vol. 2., pp. 109-112, 2013.

[15] Proost, K.,Elen J. and Lowyck J., “Effects of Gender on Perceptions of and Preferences for Telematic Learning Environments”, Journal of Research on Computing in Education, Summer, 29, vol. 4, pp. 370-384, 1997.

[16] Riding, R. and Grimley, M., “Cognitive style, gender and learning from multimedia materials in 11 year old children”, British Journal of Educational Technology, 30, vol 1, pp. 43-56, 1999.

[17] Savoy, A., Proctor, R.W. and Salendy, G., “Information retention from PowerPoint and traditional lectures”, Computers & Education, 52, vol. 4,pp. 858-867, 2008.

[18] Tai, D.W.S., Chen, J.L., Zhang, R.C., Tai, V. and Hu, Y.C., „Gender differences in visual presentation e-learning. World Transactions on Engineering and Technology Education, 11, vol. 3, pp. 274 – 279, 2013.

MIPRO 2019/CE 579