ISO 9001 E PODLOGE ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE OSIJEK, … · ispred krmače. Koristi se posebna krmna...

Datum: 22.9.2014.

Broj: ZO-ELB-38/14.

SAŽETAK STRUČNE PODLOGE ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE

DOZVOLE ZA POSTOJEĆE POSTROJENJE SVINJOGOJSKE

FARME LIPOVAČA, OPĆINA ERDUT

DIREKTOR:

Ivan Babić,mag.ing.el.

Osijek, rujan 2014. godine

ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE SIGURNOSTI d.d. OSIJEK, Trg Lava Mirskog 3/III ISO 9001

Q-551

Sažetak stručne podloge za ishođenje okolišne dozvole za postojeće postrojenje

Svinjogojska farma Lipovača ,Općina Erdut

Svinjogojska farma Lipovača –

Prkos d.o.o

2/13

ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE SIGURNOSTI d.d. OSIJEK, Trg Lava Mirskog 3/III

Voditelj i koordinator

izrade:

Nataša Uranjek, mag.ing.agr.

Radni tim Zavod za

unapređivanje sigurnosti

d.d.:

Ivan Viljetić, mag.ing.cheming.

Dario Rogina, mag.ing.el.

Jadranka Hrsan, mag.ing.techn.aliment.

Darije Varžić, mag.ing.mech.

Mario Levanić, mag.ing.mech.

Krešo Galić, struč.spec.ing.sec.

Dalibor Žnidaršić, mag.ing.aedif.

Marko Teni, mag.biol.

Ivana Rak, mag.edu.chem.

Nositelj Zahtjeva: Svinjogojska farma Lipovača - Prkos d.o.o.

Pustara Lipovača 1, 31206 Erdut

Izrađivač: Zavod za unapređivanje sigurnosti d.d.

Trg Lava Mirskog 3/III, 31 000 Osijek

Naslov:

SAŽETAK STRUČNE PODLOGE ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE

DOZVOLE ZA POSTOJEĆE POSTROJENJE SVINJOGOJSKE

FARME LIPOVAČA, OPĆINA ERDUT

Konzultacije i podaci

Svinjogojska farma

Lipovača - Prkos d.o.o.

Mirko Barišić

Evica Grgić

DIREKTOR:

Ivan Babić, mag.ing.el.


Prkos d.o.o



3/13


Ne-tehnički sažetak

Podaci o tvrtki

Naziv gospodarskog subjekta Svinjogojska farma Lipovača - Prkos d.o.o.

Pravni oblik tvrtke Društvo s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o trgovačkim

društvima

Adresa gospodarskog subjekta Pustara Lipovača 1, 31206 Erdut

e-mail [email protected]

Kontakt osoba, pozicija Evica Grgić, stručni suradnik za poslove zaštite okoliša

Matični broj operatera, OIB 63053507049

Kontakt osoba Evica Grgić, 031/ 324 536

Podaci o postrojenju

Naziv postrojenja Svinjogojska farma Lipovača

Adresa postrojenja Pustara Lipovača 1, 31206 Erdut

Broj zaposlenih 14

Datumi početka i završetka rada

postrojenja, ako je planiran

Početak: 1948.

Završetak: nije planiran.

Svinjogojska farma Lipovača je prema Uredbi o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“, br.8/14)

prepoznata kao postojeće postrojenje. Sukladno Prilogu I. Uredbe o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“, br.

8/14), Postrojenje Svinjogojska farma Lipovača, Općina Erdut, kategorija 6.6. d) koje svojom djelatnošću može

prouzročiti emisije kojima se onečišćuje zrak, vode i tlo. U Prilogu II Uredbe o okolišnoj dozvoli („Narodne

novine“, br. 8/14) dane su glavne onečišćujuće tvari koje su bitne za određivanje graničnih vrijednosti emisija u

postupku ishođenja okolišne dozvole.

U postrojenju Svinjogojska farma Lipovača prepoznate su sljedeće glavne onečišćujuće tvari (po

redoslijedu važnosti):

A. za zrak:

1. Ugljični monoksid

2. Dušični oksidi i ostali dušični spojevi.

B. za vode i tlo:

1. Tvari koje doprinose eutrofikaciji (posebno nitrati i fosfati);

2. Tvari koje negativno utječu na ravnotežu kisika (i mogu se mjeriti pomoću parametara kao što su

BPK5, KPK, itd.).

Svinjogojska farma Lipovača trenutačno zapošljava 14 radnika.

Kapacitet svinjogojske farme Lipovača je:

a) prasilište 156 mjesta;

b) krmačarnici 575 mjesta;

c) nazimarnik 28 mjesta;

d) nerastarnik 6 mjesta;

e) odgajalište 2788 mjesta.




Prkos d.o.o

4/13


Podaci o lokaciji postrojenja

Postrojenje se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, na području općine Erdut.

Postrojenje se nalazi na katastarskim česticama 3992, 3994, 3997/5, katastarske općine Dalj.

Ortofoto karta šireg područja postrojenja (Izvor: Arkod preglednik).

Tehnološka jedinica (pogoni) u kojoj se odvija glavna djelatnost sukladno Prilogu I.

Integrirana proizvodnja svinja (uzgoj krmača i proizvodnja svinje do 30 kg).

Svinjogojska farma Lipovača sastoji se od niza specijaliziranih objekata u kojima se odvijaju pojedine

faze proizvodnog procesa. Svi objekti zajedno predstavljaju građevinsko – arhitektonsku cjelinu, funkcionalno

povezanu koja omogućava racionalnu organizaciju poslova uz primjenu mehanizacije i suvremenog tehnološkog

procesa, kao i održavanje određenog higijensko – sanitarnog standarda.

Nerastarnik (objekt za smještaj rasplodnih nerastova)

Objekt za boravak nerasta, s popratnim objektima za prikupljanje i čuvanje sjemena potrebnog za umjetno

osjemenjivanje krmača (pripusna stanica i laboratorij). Nerasti su smješteni u pojedinačne boksove dimenzija 4

m x 2 m u kojima se nalazi valov za hranidbu i napajanje nerastova pitkom vodom. Objekt je opremljen

električnim instalacijama, instalacijama za snabdijevanje pitkom vodom, instalacijama za odvod otpadnih voda

(gnojovke i otpadnih voda od pranja objekta), te instalacijama sustava ventilacije.

Za stelju se upotrebljava slama koja se svakodnevno mijenja kod čišćenja boksova i hodnika u

nerastarniku.

Izvedba poda: betonski djelomično rešetkast pod.

Neposredno uz nerastarnik smješten je prostor za izuzimanje sperme nerastova i laboratorij za ocjenu i

obradu ejakulata uz razrjeđivanje i doziranje sjemena. U prostoru za izuzimanje sperme nerastova smješten je

„fantom“ (imitacija krmače), koji potpomaže uzimanju ejakulata kod nerastova. U laboratoriju je smješten i

rashladni uređaj za čuvanje i skladištenje doza sjemena potrebnih za osjemenjivanje krmača i nazimica drugi

dan.

Krmačarnici (objekti za smještaj krmača)

U sklopu farme nalazi se 4 objekata za smještaj krmača i to:

Krmačarnik je objekt za smještaj krmača nakon zalučenja. Krmače se hrane iz hranilica, a napajanje je

vodom iz pojilica. Krmače u ovom objektu se zadržavaju do ulaska u estrus, nakon čega se premještaju u objekt


Prkos d.o.o



5/13


za pripust krmača.

Krmačarnik – pripustilište je objekt koji sadrži individualne boksove u koje se utjeruju krmače koje su

ušle u estrus i u njima se obavlja umjetno osjemenjivanje istih. U ovom objektu se krmače drže 28 dana.

Krmačarnici su nadalje i objekti za grupno držanje krmača koje su nakon osjemenjivanja i oplodnje

dotjerane iz pripustilišta, grupirane po datumu pripusta i smještene u grupne boksove po 5-7 komada u grupi. U

ovim objektima krmače se hrane suhom i vlažnom hranom, a napajanje je vodom iz pojilica.

Izvedba poda: betonski djelomično rešetkast pod.

Objekti su opremljeni električnim instalacijama, instalacijama za snabdijevanje pitkom vodom,

instalacijama za odvod otpadnih voda (gnojovke i otpadnih voda od pranja objekta), te instalacijama sustava

ventilacije.

Nazimarnik

Ženske svinje određene za rasplod dolaze sa nukleus farme u težini od 120-140 kg. U estrus nazimice

ulaze u starosti 230 do 240 dana života i tada se obavlja umjetno osjemenjivanje onih koje uđu u estrus i

prebacuju se u krmačarnik Izvedba poda: betonski djelomično rešetkast pod.



ventilacije.

Prasilišta

U prasilišta se krmače premještaju iz grupnih boksova iz krmačarnika tjedan dana pred prasenje. U sklopu

farme ima 2 objekta – prasilišta.

U sklopu procesne jedinice nalazi se 156 boksova, koji su raspoređeni u 2 sobe sa 40 boksova i 2 sobe sa

38 boksova. Dimenzija boksova je 2,6 x 1,7 m. Objekti su opremljeni instalacijama za napajanje, električnom

strujom, sustavom za grijanje zraka i ležišta za prasad te računalno reguliranog sustava za ventiliranje. Za

grijanje se koristi ukapljeni naftni plin (UNP) preko grijaćih tijela koja upuhuju zagrijani zrak, i infracrvene

žarulje za grijanje ležišta prasadi, što osigurava optimalne temperaturne uvjete za dojnu prasad i krmače.

Izvedba poda: Podovi su u prasilišnim boksovima od plastičnih rešetki ispod kojih su smješteni kanali za

gnojovku. Sustav je kanalizacije podtlačni i dizanjem čepa na odvodnim cijevima, gnojovka se ispušta u sabirnu

jamu.

Tjedno punjenje: 30 krmača.

Zauzetost prasilišta po ciklusu: 5 tjedana.

U prasilištima dojni period za sisajuću prasad traje 25 do 28 dana. Nakon dojnog perioda prasad se

odvajaju od krmača i smještaju u odgajališta koja se nalaze uz prasilišta. Krmače se nakon odvajanja tjeraju u

krmačarnik broj14 gdje se zadržavaju do ulaska u estrus.

Odgajališta (objekti za smještaj prasadi nakon zalučenja, odbijanja)

U sklopu procesne jedinice nalaze se dva odgajališta po 4 soba.

Kapacitet odgajališta: 2788 mjesta (16 boksova u 8 soba, ukupne površine 1240 m2. Ukupan prostor u

odgajalištu osigurava smještaj prasadi na 0,3 m²/prasetu. Objekti su opremljeni električnim instalacijama,

instalacijama za snabdijevanje pitkom vodom, instalacijama za odvod otpadnih voda (gnojovka i otpadne vode

od pranja objekta) te instalacijama sustava ventilacije.

Izvedba poda: plastični rešetkasti pod s razmakom do 10 mm između rešetki.

Tjedno punjenje: 349 prasadi.

Zauzetost odgajališta po ciklusu: 8 tjedana.

Prasad se iz prasilišta premješta u odgajališta koja su prethodno očišćena, oprana i dezinficirana. Kod

premještanja prasadi u odgajališta vodi se računa kod grupiranja u boksove o spolu i težini prasadi. U objektima

odgajališta prasad se uzgaja 46 – 52 dana, odnosno 30 kg težine, nakon čega se isti otpremaju do kooperanata.

Izvedba poda: rešetkast pod.



ventilacije.




Prkos d.o.o

6/13


Tehnološke jedinice izvan Priloga I. (direktno povezane djelatnosti)

Sustav za ventilaciju, grijanje i hlađenje

Ventilacija u objektima je prisilna. Vertikalni aksijalni ventilatori služe za odvođenje zraka uslijed ćega

nastaje podtlak u proizvodnom dijelu zbog čega svježi zrak difundira u objekt kroz difuzni strop ili bočne otvore.

Sustav je ventilacije automatski, računalno reguliran tako da se održava optimalna izmjena zraka od 1 m3/kg

životinje, uz brzinu strujanja manju od 0,1 m/s.

Sustav za grijanje sastoji se od plinskih grijača koji koriste UNP u prasilištu i odgajalištu te grijaćih ploča

u odgajalištu, pomoću tople vode koja se proizvodi u bojlerima koji koriste UNP. Ventilacija se sastoji od

stropnih ventilatora i klapni za ulaz svježeg zraka.

Sustav za hranidbu

Način hranidbe ovisi o zrelosti, dobi i potrebi životinja, tako da se ona razlikuje po proizvodnim

objektima.

Krmače se hrane automatski SKS krmnom smjesom za suprasne krmače.

U prasilištu je, također automatska hranidba prema krivulji, u pojedinačne hranilice pričvršćene na boks,

ispred krmače. Koristi se posebna krmna smjesa za dojne krmače SKDN.

U odgajalištu se hranidba obavlja suhom hranom pomoću automatskih hranilica u koje su ugrađene

pojilice. Prasad dobiva tri vrste gotovih krmnih smjesa za prasad: predstarter, SO1 i SO2.

Pokraj svakog proizvodnog objekta nalaze se silosi, određenih kapaciteta ovisno o potrebi hranidbe.

Punjenje silosa obavlja se izravno iz kamiona za rinfuzni prijevoz hrane. Lančastim se transporterima hrana

doprema do hranilica. Optimalan se sastav krmiva kontinuirano prati i prilagođava sukladno potrebama i dobi

životinja. Prosječni je sastav krmiva prilagođen prehrambenim potrebama životinja ovisno o dobi i stadiju

razvoja.

Napajanje životinja

Napajanje je u objektima po volji pomoću nipl pojilica uz stalnu dostupnost vode. Tlak vode, radi

smanjenja rasipanja, regulacijskim ventilima na početku cjevovoda smanjen je na 0,5 - 1 bara, što osigurava

dovoljnu protočnost vode, koja može zadovoljiti u potpunosti potrebe za vodom za sve kategorije svinja. Voda

za potrebe napajanja životinja crpi se iz bunara. U 2013. g. na farmi Lipovača ukupno je potrošeno 5988 m3 vode

za potrebe napajanja, pranja i dezinfekcije.

Čišćenje i dezinfekcija

Nakon završetka jednog proizvodnog ciklusa i pražnjenja pojedinog objekta (obično pojedinog odjeljka),

odjeljak se čisti, pere, dezinficira i odmara prije ulaska novih životinja. Objekti se čiste i peru vodenim

mlazovima i visokotlačnim uređajima za pranje i uklanjaju se svi zaostaci organske tvari. Dezinfekcija objekata

se provodi par dana prije ulaska svinja s biorazgradivim dezinfekcijskim sredstvom, a dezinfekciju obavljaju

veterinarski tehničari i vanjske ovlaštene tvrtke za dezinfekciju. U cilju trošenja manjih količina vode, prije

pranja grube nečistoće odstranjuju se iz objekta pomoću metle i lopate. Prikupljene nečistoće porijeklom su

životinjske izlučevine i ubacuju se u tekući sadržaj sabirnih kanala, odakle se kanalizacijom odvode u sabirnu

jamu 26.

Uprava i garderobno sanitarni čvor

Upravna zgrada je smještena na sjeverozapadnom dijelu postrojenja. Upravna zgrada namijenjena je

osiguranju i kontroli proizvodnje na farmi i u njenim se prostorijama predviđaju sanitarije i svlačionice za

zaposlene, čajna kuhinja s blagovaonicom, uredski prostori, prostorija za veterinara i skladišne prostorije. Objekt

je opremljen električnim instalacijama, instalacijama za opskrbu sanitarnom i pitkom vodom, instalacijama za

odvodnju otpadnih voda (sanitarne otpadne vode) te instalacijama grijanja.

Plinska stanica

Plinska stanica je objekt smješten na južnom dijelu dvorišta postrojenja.


Prkos d.o.o



7/13


Separator za razdvajanje goriva

Separator koji odvaja kruti dio od tekućeg dijela životinjskih fekalija.

Bunar, pumpa

Bunar dubine oko 45 m sa bunarskom cijevi Ø 200, kapaciteta 3,2 l/s. Bunarska pumpa uronjena je u

bunarsku cijev na dubinu cca 16 - 20 m. Rad pumpe je automatiziran. Uključuje se kad u posudi opadne tlak i

uključi tlačnu sklopku. Isključuje se kad u posudi poraste tlak i isključuje preko tlačne sklopke. Uz pumpu je

ugrađen prekidač za zaštitu pumpe od rada na suho, a kad u bunaru nema vode.

Utovarna rampa

Prilikom utovara ili istovara životinja, rampa kamiona priliježe na utovarnu rampu tako da životinje koje

se utovaruju ili istovaruju neometano prelaze.

Dezbarijera

Ispred ulaznih vrata na upravnoj zgradi postavljena je metalna posuda s otopinom dezinficijensa za

dezinfekciju obuće prije ulaza. Pored vrata s unutarnje strane, na zidu je postavljena polica s dezinficijensom za

ruke. Na zidu je istaknut natpis o obveznoj dezinfekciji obuće i ruku prije ulaska u zgradu.

Odmah nakon ulazne kapije izbetonirana je jama dimenzija 5 m x 9 m x 0,25 m u kojoj se nalazi otopina

dezinficijensa dubine 15 - 20 cm. Volumen jame je 11,25 m3.

Nadstrešnica za traktor i radionica

Nadstrešnica je izgrađena od betonskih zidova,pokrivena salonit pločama. Pod je izgrađen od betona.

Radionice su namijenjene popravcima potrebnim za proizvodnju te kontroli proizvodnog procesa.

Sirovine, sekundarne sirovine i druge tvari i energija potrošena ili proizvedena pri radu postrojenja

Svinjogojska farma Lipovača. za proizvodnja svinja (uzgoj krmača i proizvodnja svinje do 30 kg) koristi

slijedeće sirovine:

Smjese za suprasne krmače (SKS), 487,54 t/god

Smjesa za dojne krmače (SKDN), 204 t/god

Smjesa za nazimice (SKS), 2,63 t/god

Smjesa za prasad (PREDSTARTER), 14,125 t/god

Smjesa za prasad 7-18 kg (SO-1), 240,66 t/god

Smjesa za prasad 18-25 kg (SO-2), 407,7 t/god

Podaci o količini sirovina navedeni su za 2013. godinu.

Energenti koji su se koristili u 2013. godini su: prirodni plin u količini 17708,628 m3, dizel gorivo u

količini od 309,75 kg i električna energija u iznosu od 174718 kWh.

Električna energija kupuje se iz javne elektrodistribucijske mreže.

Na svinjogojskoj farmi Lipovača ne koriste se opasne tvari/kemikalije.

Godišnja potrošnja vode za 2013. godinu iznosila je 12000 m3 iz vlastitog zdenca.

Voda iz zdenca koristi se za:

Napajanje životinja

Pranje objekata i opreme

Sanitarne potrebe zaposlenika farme

Potrebe hidrantske mreže




Prkos d.o.o

8/13


Detaljna analiza postrojenja s obzirom na najbolje raspoložive tehnike (NRT)

Prilikom detaljne usporedbe tehnika koje se primjenjuju u postrojenju s najboljim raspoloživim

tehnikama korišteni su sljedeći relevantni Referentni dokumenti:

RDNRT Intenzivan uzgoj svinja i peradi- Reference Document on Best Available Techniques for

Intensive Rearing of Poultry and Pigs - IRPP, July 2003,

RDNRT Emisije iz spremnika - Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from

Storage - EFS July 2006

RDNRT Energetska učinkovitost - Reference Document on Best Available Techniques for Energy

Efficiency – ENE, February 2009.,

RDNRT Monitoring - Reference Document on the General Principles of Monitoring – MON, July

2003.

Sektorski referentni dokument (Reference Document on Best Available Techniques for Intensive Rearing

of Poultry and Pigs - IRPP, July 2003) navodi i analizira najbolje raspoložive tehnike u sektoru proizvodnje

hrane i pića.

Analizom relevantnih referentnih dokumenata utvrđeno je kako je svinjogojska farma Lipovača. prema

gotovo svim vrijednostima pokazatelja navedenih u razmatranim BREF dokumentima, a povezanih za primjenu

najbolje raspoloživih tehnika, u rasponu referentnih vrijednosti.

Opis, vrsta i količina predviđenih emisija iz postrojenja u svaki medij kao i utvrđivanje značajnih

posljedica emisija na okoliš i ljudsko zdravlje

Onečišćenje zraka

Na lokaciji svinjogojske farme Lipovača prepoznati su sljedeći izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak:

Z1 – Z39 Objekti u kojima se drže životinje predstavljaju mjesta širenja neugodnih mirisa u zrak, kao i

svi postavljeni sustavi odvodnje, predtretmani i privremena odlagališta životinjskih izlučevina.

Z40 – Laguna

Onečišćenje vode

Na lokaciji svinjogojske farme Lipovača nastaju:

Tehnološke otpadne vode (od čišćenja i pranja objekata u kojim borave životinje),

Tehnološke otpadne vode (iz dezbarijera),

Sanitarne otpadne vode,

Oborinske vode.

Tehnološke otpadne vode (od čišćenja i pranja objekata u kojim borave životinje) odvode se internim

kanalizacijskim sustavom u vodonepropusnu sabirnu jamu. Nakon separacije krutog dijela, tehnološka otpadna

voda zajedno s gnojovkom se iz sabirne jame 26 prepumpava u lagunu i dalje distribuira na poljoprivredne

površine s kojim ima Svinjogojska farma Lipovača ima sklopljen ugovor.

Sanitarne otpadne vode iz objekata uprave i garderobno – sanitarnog čvora, s obzirom da na lokaciji

nema izgrađene javne odvodnje, sakupljaju se sustavom kanalizacije i ispuštaju se u vodonepropusnu sabirnu

jamu.

Oborinske vode s krovnih površina objekata, internih prometnica, manipulativnih i parkirnih površina

odvode se preko horizontalnih i vertikalnih oluka i ispuštaju na zelene površine na farmi.

Onečišćenje tla vezano uz poljoprivredne aktivnosti

Godišnje na farmi nastaje ukupno 48803 kg gnojovke. Prema toj količini gnojovke za prve četiri godine

potrebno je 232,39 ha poljoprivrednog zemljišta, a nakon prve četiri godine 287,07 ha. Izvoženje gnojovke na

poljoprivredne površine se obavlja sukladno Ugovoru korisnika i vlasnika poljoprivrednih površina, a u skladu s

plodoredom i rasporedom čestica poljoprivrednog zemljišta na koje se izvozi.


Prkos d.o.o



9/13


Gospodarenje otpadom

Na lokaciji postrojenja u 2013. godini proizvedene su sljedeće količine opasnog otpada:

Ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije 18

02 02 * količina 0,198 t.

Sve vrste otpada skladište se u odgovarajuće spremnike te se predaju ovlaštenim sakupljačima uz

propisanu dokumentaciju.

Buka

Na lokaciji u Svinjogojska farma Lipovača mjerenje nije provedeno.

Vibracije

Na lokaciji u Svinjogojska farma Lipovača mjerenje nije provedeno.

Opis i karakteristike postojeće ili planirane tehnologije i drugih tehnika za sprečavanje emisija iz

postrojenja

Tehnike i tehnologije za smanjenje emisija u zrak

U postrojenju se provode sljedeće mjere:

Upravljanje količinom hranjivih tvari u stočnoj hrani i „fazno“ hranjenje, ovisno o dobi i njihovim

potrebama

Automatizirani prijenos hrane

Sustav za napajanje bez curenja vode u okolni prostor

Redovito izgnojavanje objekata

Kontrola vođenja procesa proizvodnje

Redovito čišćenje objekata uz visoke higijenske standarde

Primjerena umjetne ventilacije objekata.

Distribucija gnojovke uz naknadno zaoravanje obradivih površina u svrhu minimiziranja širenja

neugodnih mirisa zrakom.

Ceste unutarnjeg transporta su asfaltirane i na njima je ograničena brzina kretanja vozila.

Tehnike i tehnologije za smanjenje emisija u vode

U postrojenju se provode sljedeće mjere:

Tehnološke otpadne vode (od čišćenja i pranja objekata u kojim borave životinje) odvode se internim

kanalizacijskim sustavom u vodonepropusnu sabirnu jamu (26 na Situaciji). Nakon separacije krutog

dijela, tehnološka otpadna voda zajedno s gnojovkom se iz sabirne jame 26 prepumpava u lagunu i dalje

distribuira na poljoprivredne površine s kojim ima Svinjogojska farma Lipovača ima sklopljen ugovor.

Tehnološke otpadne vode iz dezbarijere ispuštaju se u vodonepropusnu sabirnu jamu (19 na Situaciji)

Sanitarne otpadne vode iz objekata uprave i garderobno – sanitarnog čvora, s obzirom da na lokaciji

nema izgrađene javne odvodnje, sakupljaju se sustavom kanalizacije i ispuštaju se u vodonepropusnu

sabirnu jamu (17 na Situaciji)

Vodonepropusna sabirna jama se redovito prazni i odvozi od strane ovlaštenog poduzeća s kojom tvrtka

Svinjogojska farma Lipovača d.o.o. ima ugovoreni odnos

O količini i vremenu pražnjenja sabirnih jama vode se očevidnici

Interni sustav odvodnje otpadnih voda izveden je od vodonepropusnog materijala što onemogućava

neželjeno ispuštanje otpadnih voda u okoliš




Prkos d.o.o

10/13


Osigurava se redovita kontrola stanja vodonepropusnih sabirnih jama te pražnjenje i odvoženje sadržaja

u sustav javne odvodnje od strane pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti s kojima tvrtka

ima ugovoreni odnos

Interni sustav odvodnje otpadnih voda podvrgava se kontroli ispravnosti na svojstva

vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti, u skladu s odredbama Pravilnika o

tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole

ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda („Narodne novine“, br. 3/11)

U slučaju iznenadnih onečišćenja internog sustava odvodnje postupat će se sukladno Operativnom

planu mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda za svinjogojsku farmu Lipovača

Opis i karakteristike postojećih ili planiranih (predloženih) mjera za sprečavanje proizvodnje i/ili za

oporabu/zbrinjavanje proizvedenog otpada iz postrojenja

Otpad se prema vrsti razvrstava i odlaže u označene namjenske spremnike. Opasni i neopasni otpad se

sakuplja i zbrinjava od strane ovlaštenih pravnih osoba. Na lokaciji se prati dobit i troškovi od zbrinjavanja

otpada.

Mjere za sprečavanje proizvodnje otpada:

Provodi se kontinuirana edukaciju i izobrazbu radnika

Kontinuirano se održava postrojenje i kontrolira se proizvodni proces

Optimizirano je iskorištavanje sirovina i drugih tvari

Koristiti proizvode s manjim potencijalom nastanka otpada

Na lokaciji se prati dobit i troškovi od zbrinjavanja otpada.

Popis Privitaka:

1. Ortofoto karta s prikazom udaljenosti od najbližih stambenih objekata i od najbližeg vodnog recipijenta

(Izvor: Arkod preglednik).

2. Topografska karta područja postrojenja, M: 1:25000 (Izvor: Geoportal DGU).

3. Dijagram postrojenja s prikazom svih točaka emisija.

Svinjogojska farma Lipovača – Prkos d.o.o Sažetak stručne podloge za ishođenje okolišne dozvole za postojeće postrojenje Svinjogojska farma Lipovača ,Općina Erdut

11/13


Prilog 1. Ortofoto karta s prikazom udaljenosti od najbližih stambenih objekata i od najbližeg vodnog recipijenta (Izvor: Arkod preglednik).

Sažetak stručne podloge za ishođenje okolišne dozvole za postojeće postrojenje Svinjogojska farma Lipovača ,Općina Erdut Svinjogojska farma Lipovača – Prkos d.o.o

12/13


Prilog 2. Topografska karta područja postrojenja, M: 1:25000 (Izvor: Geoportal DGU).

Svinjogojska farma Lipovača – Prkos d.o.o Sažetak stručne podloge za ishođenje okolišne dozvole za postojeće postrojenje Svinjogojska farma Lipovača ,Općina Erdut

13/13


Prilog 3. Dijagram postrojenja s prikazom svih točaka emisija.

ISO 9001 E PODLOGE ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE OSIJEK, … · ispred krmače. Koristi se posebna krmna...

Documents

Transcript of ISO 9001 E PODLOGE ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE OSIJEK, … · ispred krmače. Koristi se posebna krmna...