Islamski Ekon Sistem-GOTOVO

8/14/2019 Islamski Ekon Sistem-GOTOVO

http://slidepdf.com/reader/full/islamski-ekon-sistem-gotovo 1/21

ISLAMSKI EKONOMSKISISTEM

Prof.Dr. FikretDerviševićAsis. Adis Muharemović

Studenti:

SabinaMujagićEdinMoranjkićIgorPečenković

AdemOmerdić

Predmet: Savremeni ekonomskisistemi



Osnovne karakteristike islamskogekonomskog sistema

a) Svaki čovjek je dužan da ispuni svoje potrebe i da netraži od drugih.

) Država je dužna obezbijediti mogućnosti za rad sposobnimljudima.

) Kada čovjek ne bude bio u stanju da sam sebe izdržavazbog svoje nemoći ili bolesti,članovi porodice su obavezni dase brinu o njemu.

Osnovni ciljevi islamskog ekonomskog sistema su:

1. Uvažavanje čovjekove pripadnosti2. Vođenje računa o moralu3. Insistiranje na ispunjavanju ljudskih potreba

Islamski ekonomski sistem je odredio razne metode isredstva koje je poredao redoslijedom, tako da, ako se

gornji ciljevi ne ispune putem jedne od tih metoda, prelazise na drugu. Te metode, po redosljedu, su:



Specifi nost islamske ekonomsketeorije

• Ekonomske djelatnosti kod islamski usmjerenog čovjeka,osim ostvarelja ličnih ciljeva, zasnovane su i na Božanskom

zakonu - Šerijatu.

• Islam, kao sistem, predstavlja dobro integriranu isveobuhvatnu cjelinu koja može riješiti osnovne čovjekoveprobleme.

• Ekonomski ciljevi kao što su optimalizacija imaksimalizacija mogu biti korišteni samo ako doprinosepostizanju islamskih ciljeva.

• Islamski usmjeren čovjek mora stavljati težište i na

materijalni svijet i na onaj drugi.• Islamska ekonomija zasnovana je na internacionalizaciji i

totalnom prihvatanju islamskog sistema vrijednosti od svihčlanova islamske zajednice.

•

Islamska država koju bi uspostavili vjernici ima za dužnosttransfromaciju svih muslimanskih članova društva u



Da li u praksi postoji islamski ekon.

sistem?Mišljenja su podijeljena u dvije kategorije:

•

Tradicionalni pravnici tvrde da se islamska ekonomija,kao i svaki drugi aspekt u životu, mora izvesti izbožanskih zakona uz minimalnu slobodu mišljenja. Onitvrde da otkako je islamski zakon propisan za svavremena i za sva mjesta, nije bilo potrebe za njegovimpodešavanjem jer rješava sve postojeće i buduće

ekonomske probleme.• Drugu grupu čine autori koji tvrde da primarni islamski

izvori ne sadrže dovoljno informacija za izraduintegralnog ekonomskog sistema koji moze riješiti sveekonomske probleme, pa se znatan dio islamske

ekonomije mora zasnivati na ljudskom razumu.Moderni islamski ekonomisti su pokušali pomiriti Šerijat sa

zahtjevimasavremenog razvoja. Takav pristup prebacuje težište sa

božanski

zasnovanih principa na interpretacije zasnovane naljudskom razumu.



• Četiri su uzroka nepostojanja jasnog i jedinstvenogteoretskog tumačenja islamskog ekonomskog sistema:

3) Postoje razlike u stavovima islamskih pravnika i njihovojanaliziprimarnih izvora što dovodi do različitihinterpretacija istih tekstova.

5) Činjenica da u primarnim izvorima postoje čak i

kontradiktorni stavovi i naredbe o nekim pitanjimavezanih za ekonomiju, kao što je npr, dozvoljeni nivoakumulacije bogatstva.

7) Ovakvo stanje i praksa otežavaju stvaranje i tumačenjeuniverzalnog islamskog modela.

9) Činjenica je da postoje oko četrdeset hiljada zakona,naredbi i izjava koje se pripisuju Božjem Poslaniku i kojisu poznati kao Sunnet, koji pruža osnovu u kojoj se možepronaći opravdanje i za dokazivanje ispravnosti često

veoma različitih ekonomskih shvatanja.



Ograničavajući elementi islamskeekonomije

Za islamsku ekonomiju i ekonomski sistemkarakteristične su

prinude i ograničenja nametnuta od Boga ali i odčovjeka.

4. Ograničenja koja potječu iz primarnih izvora. Ovefiksne i vječite ekonomske naredbe uključuju obavezeplaćanja poreza – zekjata, zabranu lihvarenja, zgrtanjaimetka, pretjerane potrošnje itd.

6. Fleksibilne naredbe koje se primjenjuju u izuzetnimslučajevima, zavisno od promjena koje nastupe unekom vremenu (slobodno formiranje cijena naslobodnom tržištu i uvođenje državne kontrole cijenaza prevazilaženje kriznih situacija).

8. Posto e o raničen a ko a nameće islamski vladar u



Islamski ekonomski sistemu odnosu na druge ekonomske

sisteme•

Sve ekonomske rasprave svode se na pitanja kojiekonomski sistem može riješiti novonastaleekonomske probleme, te koji je najbolji načinraspodjele bogatstava?

•

Socijalistički i kapitalistički režim zasniva svoj sistemna teorijama koje su uspostavljene na čistomaterijalističkim temeljima, bez osvrtanja na duhovnei moralne vrijednosti.

• Islam koristi kapital radi udovoljavanja prirodnimpotrebama čovječanstva, a jedna od posebnihekonomskih odrednica Islama ispoljava se krozpodizanje intelektualnog nivoa čovjeka.

• Islam se suprotstavlja kapitalističkoj doktriniapsolutnog privatnog vlasništva.



• Privatno vlasništvo je jedini faktor koji podstičečovjeka da bez prisile radi i doprinosi razvoju društva.Islam smatra da je bogatstvo, stečeno u zakonskimokvirima, privatno i legalno bogatstvo ali uvijek poduslovom daje ono u potpunosti odvojeno od nasilja ilineprijateljstva.

• Islam smatra da je oduzimanje sredstava zaproizvodnju iz ruku poduzetnih ljudi povreda prava

pojedinaca.• Vlada bi, također, trebala da upravlja fabrikama i

kako bi uspostavila socijalnu pravdu i očuvalaekonomske interese.

•

Prema tome, ekonomski sistem Islama osiguravapodjednaka prava i privatnom i društvenomvlasništvu.

Ali Islam ne dozvoljava zaraduvaranjem, kamatom ili na štetu

drugog. Tako će se muslimanska

zajednica sačuvati od negativnih

posljedica koje nalazimo u

kapitalizmu.



Stvaranje islamskog ekon. sistema• Organizacija islamske ekonomije na nacionalnom nivou

svodi se na dvije vrste naredbi, to su:3. Naredbe koje proizilaze iz Šerijata – islamskog prava

4. Naredbe koje nastaju u islamskoj državi, koja pokušavada prilagodi i primjeni propisanu islamsku ekonomiju zaostvarneje svojih ekonomskih ciljeva.

• U islamskom ekonomskom sistemu

zadovoljavanje čovjekovih osnovnih

potreba smatra se ciljem koji

islamska država mora ispuniti.

• Islamski sistem izgrađen na

strogom slovu ekonomskih zakona

bio bi sličan savršeno

konkutentnom tržištu i mogao bi se

nazvati “mehanizmom islamskog

tržišta”.



Mehanizam islamskog tržišta• Islam prihvata tržište kao osnovni mehanizam ekonomske

koordinacije.

• Tržište kao ekonomska institucija u uslovima potpunekonkurencije omogućava potrošačima da dođu do traženihroba, a proizvođačima da prodaju svoje robe i to pozajednički prihvatljivim cijenama.

• Iako se intervencija države na tržištu dopušta može se rećida konkurencija predsavlja primarni mehanizam uislamskom ekonomskom sistemu.

• U normalnim uslovima država ne treba da interveniše.

• Islam se zalaže za razmjenu sa velikim brojem učesnika natržištu gdje niko ne može kontrolisati cijene.

• Islamsko tržište se odlikuje slobodom informisanja.

•

Socio-ekonomski slojevito društvo, sa razlikama u dohodkunije u sukobu sa islamskim principima.



Islamsko Planiranje• Primarni izvori Islama na više mjesta označavaju

slobodno tržište kao arbitra između proizvođača i

potrošača što dokazuje da se Islamska ekonomija možeizvesti iz Šerijata.

• Primarni izvori Islama sadrže brojne poruke da islamskazajednica (Ummet) mora obezbjediti osnovne potrebesvojih članova .

• Islamski teoretičari su saglasni u tome da je bitnakarakteristika Islama briga za socijalnu pravdu.

• Definicija legitimnih osnovnih potreba nameće određeneprobleme.

• Poznati islamski teoretičar Ibn Hazm navodi da osnovnepotrebe pojedinca obuhvataju:

1.) dovoljno hrane da održava tijelo u dobrom zdravlju isnazi



• Obavezne uplate za izdržavanje siromaha podijeljene su udvije kategorije obaveznih davanja,kao što su hums izekjat , dobrovoljno davanja koja čini svaki dobrotvorniiznos dat iznad neophodnog iznosa . Davanje za siromašne

ili zekjat iznosi 2,5 % od ušteđevine,dohotka i sredstavasvakog muslimana i plaća se islamskoj državnoj blagajniradi pomoći siromašnim. „Hums“ pored od jedne petinekoji se plaća na dohodak iz privatnog vlasništva nadprirodnim bogastvima i rudnicima prikuplja se u šiitskudržavnu blagajnu i troši na rodbinu,siromahe, siročad i

putnike-namjernike.

• Sve dok se osnovne potrebe ne zadovolje i dok je njihovoosiguranje prihvaćeno kao prioritetni ciljsistema,proizvodnja u islamskoj ekonomiji bi se moralazasnivati na efektivnoj ponudi a ne na efektivnojpotražnji

• Mehanizam plana, radi zadovoljenja osnovnih potreba ,jači je u društvima sa niskom stopom rasta kapitala,niskomstopom dohotka po glavi stanovnika i deformisanim

odnosima u raspodjeli dohotka.



• U takvoj ekonomiji :

1) Stepen i sastav proizvodnje i potrošnje bit će podkontrolom

islamskog društva. 2) Svim građanima ,bez obzira na njihove sposobnosti da

zarađujubit će garantirana umjerena stopa dohotka.

3) Moguće stope rasta bit će određene na granici koja biosigurala pravilnu raspoedjlu dohotka.

4) Dohodak će biti psolutno izjednačen.

5) Raspodjela sredstava će biti ujednačena. 6) Eksploatacija će biti svedena na minimum stavljanjem

učešća radne snage u funkciju ukupne dobiti u cijelojindustriji.

Može se tvrditi da je prema Šerijatu mehanizam islamskog

l ki k ki i l



Islamski ekonomski sistem„plan-

tržište“• Ova treća varijanta islamskog ekonomskog mehanizma

može se izvesti iz Šerijata na osnovu stava oekonomskom razvoju. U početnim fazama razvoja,uzniske stope akumulacije kapitala i neujednačenuraspodjelu dohotka ,mehanizam tržišta bi oskudneresurse usmjeravao u luxuzne robe koje traže bogati,ostavljajući neispunjene osnove , potrebe siromašnih

stanovnika.

• Mehanizam islamskog planiranja a zatim tržišta ,upočetku ima cilj da obezbjedi svakome snabdjevanjeprema osnovnim potrebama, bez obzira da li je tozarađeno ili nije, što bi imalo kao rezultat određenu

ujednačenost dohotka i potrošnje. Nakon ispunjenjapotreba, Kad društvo bude moglo proizvesti dovoljno damože podmiriti osnovne potrebe za svakoga ,mehanizam islamskog planiranja i tržišta bi vršioraspodjelu prema sposobnostima u proizvodnji ivlasništvu nad sredstvima sa narastanjem nejednakostiu dohotku i potrošnji .

•



Svojina• Nijedna karakteristika islamskog ekonomskog

sistema ne izaziva veće jedinstvo stavovameđu islamskim pravnicima od definicije pravasvojine. U Kurànu postoje brojni dijelovi kojipozivaju na činjenicu da je Bog dž.š. jedini

vlasnik svih stvari na nebu i Zemlji. Islamskoshvatanje vlasništva zasnovano je na Božijem,apsolutnom pravu posjedovanja svega što jena Zemlji. Bog je kao neograničeni vlasnik čovjeka postavio za svog namjesnika i povjerio

mu posjede na Zemlji.



ISLAMSKA MAKROEKONOMIJA

• Makroekonomski model islamskog ekonomskog

sistema ne postoji jedinstven, sveobuhvatan iliidealan sistem.

• Postoje mnoge mogućnosti objedinjavanja nizakuranskih ajeta i Poslanikove prakse i izjavapojedinih teoretičara da se dođe do islamskeekonomije. Zato je potrebno predstaviti

najvažnije islamskeekonomske institucije injihovu ulogu u određivanjuekonomskog ponašanjaučesnika u ekonomskomprocesu kako bi se steklabar osnovna predstava ospecifičnim osobinamaislamskog ekonomskog

sistema.



Financijska sredstva•

U modernom kontekstu, islamska ekonomija možeimati dva tipa financijskih sredstava:

a) Ona čiji se povrat zvanično ne može zahtijevati

b) Ona čiji može.

Prvi obuhvata novac, državne obveznice i ličnekredite. Bankovni ulozi koji se mogu investirati usheme podjele dobiti, privatne obaveznice ivrijedonosni papiri koji omogućavaju učešće u dobitipo osnovu nekog legitimnog posla ili trgovine iobične dionice prodate na tržištu akcija sufinancijska sredstva koja se vraćaju. Ulaganja ubanku se razlikuju od običnih dionica po tome što sena njih uvijek dobiva fiksna proporcija dobiti iligubitka, dok su dividende na dionice diskrecione.



Komercijalno bankarstvo• Zabrana kamata utiče na operacije konvencionalnih

financijskih institucija u islamskoj ekonomiji.• Ova zabrana ne eliminiše ulogu banaka kao financijskih

posrednika. U bankarstvu bez kamata banke moguobrađivati dva tipa uloga:

1. tekuće račune

2. neinvesticione štedne račune

3.investicione račune.• Tekući računi ne donose prinos, ali se na neinvesticione

štedne račune može ili dobiti određena naknada u gotoviniod dobiti banke na kraju financijske godine ili na njih banka

može odobriti neke privilegije.• Postoje razlike u mišljenju između pet škola islamskog

zakonodavstva o prirodi, uslovima i rokovima tiharanžmana.

• Postoji i saglasnost da to treba zasnivati na podjeli

dobiti/gubitka pod zajednički dogovorenim uslovima. U



• U bankarstvu bez kamata banka posluje kao posrednik između finansijera i korisnika finansijskih sredstava.

• Dobit banke predstavlja razliku između iznosa koji bankaprima od preduzetnika korisnika finansijskih sredstava iiznosa koji ona daje štedišama.

• Obzirom na poteškoće njihove primjene u čistom obliku,povoljnije su druge metode koje „nemaju“ kamate:

6. manipulativni troškovi

7. indeksacija bankovnih uloga i avansa8. davanje u zakup (lizing)

9. licitiranje investicija

10.kupovine na otplatu i finansiranje na osnovu normalne

stope prinosa• Šerijat ako se posmatra sa tradicionalnog stanovišta, ne

pravi razliku između novčanih transakcija.

• Mnogi islamski ekonomisti vjeruju da će takav sistem

izvršiti unutrašnju sabotažu beskamatnog bankarstva,uprkos njegovoj usklađenosti sa Šerijatom.



Tršište dionicama• Tržište dionica je neophodno ne samo za neinstitucijske

investitore, dioničare, vlasnike dionica nego i za banke.

• Jedno stanovište je da Islam zabranjuje prodaju stvari kojenisu nečija svojina i transakcije koje imaju elemenatšpekulacije.

• Bez obzira na to, islamska pravna nauka smatra naplatu

nakon isporuke dozvoljenom. Naplata nakon isporuke jetrgovački aranžman koji dozvoljava kupovinu robe pounaprijed dogovorenoj cijeni, i budući da je tošpekulativno, ovaj aranžman treba koristiti obazrivo.

• Glavni problem koji se odnosi na tržištu dionica je to štose savjetuje da na tržištu dionica ne bude špekulacija, ada berzanska cijena održava samo ekonomske uslovekojima je podložna buduća zarada preduzeća.

• Na idealnom islamskom tržištu dionica, transakcije

vlasništva nad dionicama bi se mogle vršiti javno tako dabi cijene mogle fluktuirati oko nivoa prvobitnih uloga.



Centralno bankarstvo• Centralna banka, kao neprofitna institucija izvršava

monetarnu politiku kontrolom novčanih i kreditnih

tokova, posluje kao državna banka.

• Njeni glavni instrumenti na bazi kojih posluje su:utvrđivanje potrebnog odnosa banke prema ulozima;plafoni ukupnog kredita u operacijama posuđivanja iulaganja; selektivna kreditna politika; moralnouvjeravanje.

• Funkcija centralne banke kao posuđivača se u krajnjojinstanci može zamjeniti jednim novim sistemom pomoćikoji se zasniva na aranžmanima podjele dobiti ili drugim

instrumentima dozvoljenim po Šerijatu.• U pogledu makroekonomskog rasta tvrdi se da ukidanje

kamata i uvođenje zekjata može dati stimulkaciju za rast.

• Islam ne bi dopustio kapitalistima da primaju fiksni

prinos, bez rizika, koji se naziva kamatom, a preduzetnikbi i i ik i bitk

Islamski Ekon Sistem-GOTOVO

Documents

Transcript of Islamski Ekon Sistem-GOTOVO