17

Dana 19. listopada 2011. godine učenici Područne škole Donja Motičina obilježili su Dan kruha odnosno dan molitve, blagoslova i simboličnog blagovanja kruha u znak zahvalnosti Bogu za sve plodove, uspjehe i darove koje smo tijekom godine primili.

Učenici od prvog do četvrtog razreda te njihovi roditelji u Donjoj Motičini pripremili su za taj dan mnogo domaćeg kruha, kiflica, lepinja, kolača, ali i jesenske plodove poput jabuka, grožđa, orasa i slično.

Na školskim su panoima i stolovima bile postavljene izložbe plodova zemlje, kruha i krušnih proizvoda, ali i različitog sjemenja. Postavljene su također i izložbe učeničkih radova. Roditelji su bili spremni na suradnju i potrudili se donijeti košare voća, starinske stolnjake, itd.

Školska događanja

Učenici trećeg razreda održali su priredbu s prigodnim recitacijama i igrokazom, a otpjevali su i par pjesama. Neke su djevojčice došle u narodnoj nošnji.

Nakon priredbe je pater blagoslovio donesene proizvode od brašna te smo se svi lijepo počastili.

Napisala: učiteljica Lidija Šnajder

18

Stigao je mjesec darivanja. Naša ga škola zaista nije mogla bolje započeti. Danas, 12. prosinca, u posjet nam je stigao čovjek velika srca, međunarodni humanitarac iz Norveške, dr. Øystein Sandtorv.

Tijekom svojega humanitar-

noga djelovanja je posjetio oko 80

zemalja, a našu je domovinu prvi put

posjetio 1992. tijekom Domovinsko-

ga rata. Da nas nije zaboravio, te da

mu nismo postali manje važni, poka-

zao je i danas kada je, u suradnji s

humanitarnom djelatnošću Agape iz

Orahovice, za svu djecu škole

dovezao poklone koje je prikupio

tijekom akcije „Djeca Irske za djecu

Hrvatske“ koju je sam organizirao.

Dr. Sandtorvu smo zahvalili

prigodnim programom, no prava je

zahvala zapravo uslijedila nešto kasnije

kada je gospodin Sandtorv ugledao

veselje i radost na licima naših učenika koji

su nestrpljivo otvarali poklone.

Napisala: prof. Anita Azenić

Školska događanja

19

Nakon uvodne pjesme Rock zvončići nam je naš učenički zbor pod vodstvom profesora Davora Krstičevića otpjevao pjesme Pahuljice padajte i U to vrijeme godišta.

Dana 23. prosinca 2011. godine učenici i

djelatnici naše škole su se prigodnim programom

u školskoj dvorani oprostili od 1. polugodišta te

pozdravili nadolazeće blagdane.

Poslije zbora je dramska

skupina vjeroučiteljice Jasne

Petrović izvela igrokaz pod nazivom

Album.

Nakon dramske skupine nastavili smo u

plesno - pjevačkom tonu. Učenici 6. i 7. razreda

su nam pod vodstvom profesorice Kristine

Mihaljević Bando na engleskom jeziku otpjevali

pjesmu Someday at Christmas.

Napisale: Veronika Ravlić i Nikolina Kapraljević, 5.a

Školska događanja

20

Dana 7.ožujka 2012. u našoj

je školi održana predstava pod

nazivom „The Puzzle“. Predstava

je održana zahvaljujući organi-

zaciji „Europe`s Children“ koja je

omogućila da naši učenici dobiju

priliku vidjeti predstavu na

engleskom jeziku, pošto su preds-

tavu izveli studenti iz Sjedinjenih

Američkih Država.

U predstavi jedna mala djevojčica

pokušava postati prijateljica Isusa te pri tome

mora sastaviti slagalicu (puzzle) koja prikazuje

Isusa koji je prijatelj svim ljudima na zemlji.

Predstava promiče ljubav, prijateljstvo i razumi-

jevanje. Svi su prisutni bili oduševljeni izved-

bom koja je bila ţivopisna, puna mimike i gesti-

kulacije, te se, što je najvaţnije, svidjela učenici-

ma. Učenici su usprkos engleskom jeziku uspjeli

razumjeti veliki dio poruke koju ova predstava

promiče. Drago nam je što smo imali prilike

doţivjeti ovako nešto u našoj školi te se nadamo

da će u budućnosti biti još ovakvih projekata.

Napisao: prof. Kornelije Juranić

The puzzle

21

Kako su počeli vaši prvi radni dani? -Nakon završetka trogodišnje srednje škole odmah sam dobio posao u tvornici strojeva u Đurđenovcu, gdje sam s veseljem prihvatio taj posao. Koliko ste godina radili u ovoj školi? -Punih šesnaest godina. Što vam se najviše sviĎalo u ovom poslu? -Sve; zdrav, kulturan kolektiv... samo sve najbolje mogu reći. Đaci su bili malo nestašni. Jeste li se osjećali ugodno u školi? -Jesam, vrlo ugodno. Puno bolje nego u bivšoj firmi iako mi ni tamo nije bilo loše. Bilo mi je teško putovati. Na ovaj sam se po-sao ustajao s radošću, veselio me dolazak učenika, druţenje... Kako su se ophodili prema vama? -Stvarno super. Nemam ni jednu primjedbu ni na koga, od ravna-telja, učitelja, spremačica... nastojao sam tako i uzvratiti. Koji vam je bio najljepši trenutak u poslu? -Svaki mi je dan bio lijep. S radošću sam se svako jutro budio i dolazio u školu. Najljepše mi je bilo kad nisam imao nikakvih kvarova. Čime se bavite nakon umirovljena? -Imam veliko dvorište, malo bašće, šljivik i vinograd pa se time bavim. Nedostaje li vam posao? -Radio sam punih 45 godina pa mi je malo bio šok kada sam pre-stao, ali drago mi je da sam u mirovini. Da možete, biste li se vratili raditi u školu? -Bih, sigurno.

BLIC PITANJA

S koliko ste prolazili? -S vrlo dobrim. Koji vam je bio najdraži predmet? -Tehnologija materijala i elementi strojeva.

Najdraža vrsta glazbe?

-Tamburice. Najdraže piće? -Najbolje volim popiti pivo. Popijem i vino, zavisi o godišnjem dobu. Najdraža hrana? -Jedem sve, što god se napravi, ja ću pojesti. Volim grah, šunku, ribu... Najdraži film? -Volio sam gledati kaubojske fimove. Najdraža boja? -Plava. Najdraže godišnje doba? -Ljeto Najdraža životinja? -Konj. Kućni ljubimac? -Zec, hrčak i ribice. Koje osobine ne volite kod drugih ljudi? -Ne volim ljutnju i svađu. Ne volim kada dvoje ljudi prolazi jedno kraj drugoga i ne pozdrave se, ne pričaju. Vaše vrline? -Pomaganje; pomaţemo jedni drugima. Volim druţenja... Kojim ste se sportom bavili kao mali? -Nogometom, a prije sam volio i streljaštvo. Što najviše volite raditi? -Volim raditi sve poslove. Jeste li što skupljali? -Skupljao sam markice, šezdeset i četvrte godine i značke. Omiljeni sport? -Volim pogledati rukomet i nogomet na TV-u. Jedno sam kraće vrijeme igrao nogomet, ali sam bio ozlijeđen pa sam prestao. Kuća ili priroda? -Više volim biti u prirodi, u kući samo kada moram i, naravno, zimi. I na kraju, vaša poruka učenicima? -Ţelim im poručiti da slušaju i marljivo uče. Ova je situacija danas teška i bez škole i obrazovanja nema ništa.

Napisala: Patricia Batrac, 7. a

Gospodin Slavko Kornik je rođen 11. rujna 1946. godine. Osnovnu je školu pohađao u Feričancima, a u prvi je razred

krenuo 1953. Poslije osnove škole upisuje trogodišnju industrijsku školu u Đurđenovcu nakon koje u srpnju 1964. dobiva

posao u tvornici strojeva u Đurđenovcu. Na odsluženje vojnoga roka odlazi 1965., a 1967. se vraća iz vojske na stari posa-

o gdje ostaje do 1994. kada kombinat odlazi u stečaj. Nakon četiri mjeseca na burzi rada, u svibnju 1995. dolazi raditi

uškolu i tu ostaje do umirovljenja 2011. godine.

Na posao sam

ustajao s radošću, veselio me dolazak učenika, druženje...

Intervju

22

Cijele su prošle školske godine sadašnji osmaši planirali svoje putovanje s profesoricama Karmelom Smiljanić i Valentinom

Petković. Na kraju su se odlučili za, dobro nam već poznato odredište, Sv. Filip i Jakov. Kako su proveli tih pet nezaboravnih dana,

opisale su nam Ivona Vidaković i Dijana Šubara. Na putovanje su krenuli 15. lipnja, a kako je sve bilo, pogledajmo.

1. dan

Nakon dugo iščekivanog spremanja i

pakiranja, osvanulo je i to jutro kada smo krenu-

li na naše putovanje. Ispred škole su se okupili

učenici našeg ( 7. a ) i 7. b razreda sa svojim

razrednicama. U 6 sati i 30 minuta je došao

autobus kako bi nas odvezao do našega cilja.

Pozdravili smo se s roditeljima i puni sreće

krenuli. Tijekom putovanja smo se zabavljali u

autobusu. Nakon nekoliko sati smo stigli na naše

prvo odredište, a to je bilo rodno mjesto Nikole

Tesle, Smiljan.

Tamo smo saznali mnogo zanimljivih

informacija o našem izumitelju. Poslušali smo

zanimljivo predavanje i pogledali film pa smo krenuli dalje. Vrlo brzo smo stigli u naše predivno odredište.

Sv. Filip i Jakov je udaljen 25 km od

grada Zadra i 3 km od starog kraljevskog

grada Biograda na moru. Već je pedesetih

godina prošlog stoljeća ovaj zanimljivi

gradić postao privlačno odredište turisti-

ma. Privlačnim ga izmeĎu ostalog čini i

mogućnost bavljenja raznim sportskim

aktivnostima na kopnu i moru. Sv. Filip i

Jakov ne čini samo čisto more i prekrasne

plaţe, već su tu i kvalitetni smještajni

objekti i kulturna baština.

Sv. Filip i Jakov

Iz autobusa smo ugledali veliki natpis

''Margarita Maris''. To je bio naš smještaj.

Istrčali smo iz autobusa, hitro uzeli torbe i

ključeve, te se uputili prema sobama.

Smještaj je bio vrlo lijep. Sobe su imale dva

velika kreveta, malu kuhinju i mali balkon.

Raspakirali smo stvari i u dogovoru s našim

učiteljicama krenuli na kupanje. Kada smo

ugledali plaţu, nismo mogli skriti osmijeh s

lica, ali ubrzo smo se morali vratiti na

večeru. Hrana je bila odlična. Imali smo

''švedski stol''. Zbog iscrpljenosti nismo otišli

na kratki izlet u Biograd, nego smo se

zabavljali sve dok nas naše razrednice nisu

spremile na ''spavanac'' ( naravno, nitko od

nas nije zaspao prije 5 h, ali pssst! ) Bio je to

kraj prvog dana našeg maturalca. Kupanje

2. dan

Početak drugog dana je

počeo umorno. Priznajemo, mi

smo zaspale i zakasnile na

tjelovjeţbu. Poslije neodraĎene

tjelovjeţbe smo otišli na

doručak, a nešto kasnije na plaţu.

Nakon ludog provoda na plaţi smo

krenuli na ručak i odmor, a kasnije

opet na plaţu. Poslije večere smo

se svi sredili i krenuli u Biograd.

Razgledali smo grad,

obavili šoping, zabavljali se i na

kraju smo se uputili prema apartma-

nima. Slijedila je zabava do kasno u

noć.

3. dan

Vrijeme je brzo prolazilo pa je tako

došao i treći dan. Kada smo doručkovali, spremili smo se za izlet u NP Krka.

Pomalo umorni, s a s l u š a l i s m o našeg vodiča pa smo krenuli u Šibenik.

Završetkom dana vratili smo

se u apartmane, večerali, spre-

mili se i uputili na sportske igre. Bili smo podijeljeni u 3

skupine; skupina A ( Piškorev-

ci), B ( Feričanci) i skupina C

( Budrovci). Dobili smo par bitaka, ali ne i rat. Polako, ali

lijepo, završio je još jedan dan.

Maturalac

23

4. dan

Zadnji dan našeg ludovanja, kupanja itd. proveli smo nezaboravno kao i pethodne dane. Cijeli smo se dan kupali i uţivali.

Navečer smo se spremili i otišli na izlet u Zadar. Bilo je

predivno uţivati u morskim orguljama i Pozdravu suncu.

Pomalo tuţni što je zadnja noć, vratili smo se u naselje i

počeli se pakirati. Tu smo noć ostali najduţe budni. Nitko

nije spavao.

5. dan

Došao je i zadnji dan mora. Pokupili smo torbe i krenuli na

doručak. Poslije doručka smo još jednom otišli u Biograd kako bi ''ubili''

vrijeme do ručka. U Biogradu smo se pozdravili sa svojim novim prijateljima

koji ţive nešto dalje od nas u Slavoniji. Ujedno smo se nakon ručka pozdravili

s našim vodičima i sa samim mjestom u kojem smo boravili. Na putu kući je

prevladavala veselo-tuţna atmosfera. Naše su voditeljice, profesorice Karmela

i Valentina, bile iznad očekivanja, a i mi učenici smo nastojali biti što

pristojniji. Danas, kada smo 8. razred, često prepričavamo dogaĎaje i gluposti s

mora i vjerujemo da nikada nećemo zaboraviti tih pet dana!

Napisale: Ivona Vidaković i Dijana Šubara, 8. a

Smiljan

Šibenik

Šibenik

Šibenik

Zadar

Zadar

Maturalac

24

Krajem prošle školske godine, 24. i 25. svibnja, četvrti su razredi bili na izletu u Zagrebu

i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Pred školom smo se okupili

oko 6:30, a krenuli smo oko

7:00 sati. Svi smo bili uzbuđeni

i nestrpljivi.

Na prvo smo odredište stigli oko 11:00 sati, a do tada smo se druţili i

nestrpljivo gledali kroz prozore. Prvo smo posjetili Tehnički muzej i

planetarij. Gledali smo zvijezde i vidjeli mnogo starih i zanimljivih stvari.

Poslije toga smo se vozili do Gornjeg grada. Zatim smo razgledavali grad.

Posjetili smo Kaptol, znamenitu katedralu, zagrebački Dolac, prošli smo

kroz Kamenita vrata, vidjeli smo sabornicu, Banske dvore, Crkvu sv.

Marka, kulu Lotrščak, uspinjaču i na kraju smo se malo odmorili na

Trgu bana Jelačića.

Nakon toga smo se vozili do Stubičkih toplica. Tamo smo se smjestili, večerali, kupali na bazenima i zajedno se

druţili. Drugoga smo se dana probudili u 7:00, a doručkovali u 8:00 sati. Imali smo slobodno dopodne; rekraciju na

bezenima i kupanje. Poslije toga smo se spremili, ručali u 12:20 i krenuli u Gornju Stubicu posjetiti spomenik

Seljačke bune, Gupčevu lipu, dvorac Oršić i muzej.

Posjetili smo i Varaţdin. Obišli smo baroknu jezgru, Stari grad i Gradski muzej. Nakon toga smo krenuli kući.

Do kuće smo se druţili i zabavljali. Pred školom smo bili oko 22:00 sata.

Napisale: Beatta Filipović i Lea Barić, 5.b

Izleti

25

Školski biseri

Učiteljica hrvatskog:

...krnji predikat...

Učenik: ...Dobrićina Cesarić...

Učiteljica hrvatskog: Što je Janica po vrsti riječi u rečenici Svjetska prvakinja Janica... ? Učenica: Skijašica.

Učiteljica hrvatskog: Ovako će biti

u testu.

Učenica: Ići ćemo na ploču?

Učitelj povijesti:

Koji je glavni grad

Zagreba?

Učenik: A ne znam!

Učenica: Učiteljice, kada ćemo čitati

pjesmice?

Učiteljica hrvatskog: (gleda u udžbenik u

kojem piše:torta od čokolade...) Danas, ako

ostane čokolade.

Učiteljica engleskog:

Otvorite sv

oje udţbenike

na stranici e.

Učiteljica hrvatskog:

Kako nazivamo pjesmu od 8

stihova?

Učenik: Osmosmjerka!

Učenik: Nominativ,

genekativ...

Učitelj geografije: ...gips u ruci...

Učenica 1:Tko je Prometej? Učenica 2:To je čovjek koji sudjeluje u

prometu.

Učitelj hrvatskog: Opet ti je mama govorila što da napišeš za domaću zadaću!

Učenik: Nije! Ona je pisala, a ja

sam joj kuhao kavu.

Učenik:

Kako se

zove

čovjek k

oji vodi

prognoz

u

vremena?

Učenica:

Satelit

.

Učiteljica: K

oji je danas

dan?

Učenik: Ja m

islim da je

svibanj.

Učiteljica: Kako

bismo rekli selo u

mnoţini?

Učenik: Selad.

Učiteljica: Kada instrumental ide

s prijedlogom s, a kad bez?

Učenik: Ski, ški, čki, ćki! ( ??? )

Učitelj: Zašto ljudi rade

umjetna jezera? Za tu..?

Učenica: Za tulum!

26

Hrvatski jezik

Bogatijega jezika nema u svijetu tom

kao što se govori u kraju mom.

Zanimljiv je jezik taj

kad u Zagorju čuješ kaj.

A kad s mora odlazim ja,

ljudi me pitaju: „Lipa ideš li ća?"

Kud god da ću jednog dana krenuti,

on će zauvijek u mome srcu ostati.

Marija Ocelić 7.b

Mačak

Bio jedan čudan mačak,

čak je jeo i maslačak. On je jako dugog repa,

kao da je izašao iz čarobnoga dţepa. Ne bi se igrao vunenim klupkom,

nego starom drvenom lutkom. Hobi mu nije loviti parce,

nego ljutiti lijepe mace. Frendovi njegovi mali su psi,

po cijele dane skakali bi. Trebao bi on svog miša do noći naći,

jer jako se boji kada se smrači.

Čudnog li mačka,

s kojeg je planeta pao? Nitko do sada za njega nije znao.

Josipa Manović, 4.r.

Boţić

Bijeli snijeg je sada pao

i mnoge kuće zatrpao.

Osmijeh mnogima je izazvao,

najmlaĎima radost podario.

Ţelje mnoge svako dijete ima

i za Boţić ih dijeli sa svima.

Ispod bora darova će biti,

mnogu će djecu razveseliti.

Ines Kljajić, 5.a

Jesen nas dariva

Na brdu se ori pjesma.

Bere se groţĎe, slavi se jesen.

U polju se zlati njiva naša,

a u šumi staroj sazrio kesten.

Radost se širi srcima našim

jer nam jesen svega nosi;

vino, kukuruz, groţĎe, voće

i svako jutro travu u rosi.

Kruha će biti, jer svega ima,

puno je jabuka, krumpira i zelja.

Lišće sad pada, skoro će zima,

a u srcu radost i puno veselja.

Ana Završki, 7.a

Noć muzeja

Ovaj se dogaĎaj dogodio prije dva

tjedna. Na radiju smo čuli da će se u Našicama odrţati

noć muzeja pa smo ga odlučili posjetiti. Krenuli smo

navečer autom i došli u Zavičajni muzej. Bila sam jako

uzbuĎena. Tamo će biti puno starih predmeta. Dočekale

su nas neke gospoĎice. Dale su nam karte za besplatno

piće. Otišli smo na kat razgledati starine. Ako nešto

nismo znali, te su nam gospoĎice objašnjavale. Vidjeli

smo puno toga: sobu Dore Pejačević, preparirane

ţivotinje, lončarije... Najzanimljivije prostorije su mi

bile sa ţivotinjama i Dorinim klavirom. Nakon toga

smo otišli na piće u kafić. Mama i tata su popili kavu, a

sestra i ja cedevitu. Popričali smo o doţivljajima i

krenuli kući. To mi je veče bilo jako uzbudljivo.

Lea Stipanović, 3.r.

Hrvatski jezik

U tebi, hrvatski jeziče,

djetinstvo svoje proţivljavam.

RoĎena na seoskom pragu,

polako sam te učila.

Vodi me polako gdje nisam kročila;

na velike planine, na visoke gore,

u daleka mjesta, moj jeziče.

Htjela bih biti ţubor vode na tvojim slapovima,

i tamo gdje miriše cvijeće kraj male kućice,

i gdje ljudi uzdignute glave prolaze i govore te.

Marija Radačić, 7.b

Pismo Svetom Nikoli

Dragi Sveti Nikola,

Ja sam djevojčica Sara. Imam devet godina. Sretna sam i vesela djevojčica. Veselim ti se, Sveti Nikola, kao i ostala djeca. Najviše

me raduje čišćenje čizmice i stavljanje u prozor na dan prije Svetog Nikole. Ove godine od tebe ţelim sličice. Skupljam sličice o ţivoti-

njama i manjkaju mi neki brojevi. Ţeljela bih ih nabaviti i zalijepiti u album. Htjela bih da mi ti pomogneš u tome. Najviše bi me obradovalo kada bih u čizmici

našla puno paketića sličica. Taj mi se album jako dopada. U njemu ima puno zanimljivih ţivotinja i ţelim ga ostaviti za uspomenu. Ja jako volim ţivotinje i zato mi je taj album

zanimljiv. Svaki dan pročitam nešto novo o nekoj ţivotinji. Od Svetog Nikole ne ţelim ništa drugo. Sličice za album su mi sasvim dovoljne. Ja sam sretna djevojčica jer imam sve

što mi treba, a to je moja obitelj, zdravlje, ljubav i prijatelji. Ţeljela bih kada bi i sva ostala djeca imala sve to. Svi bi tada bili sretni i zadovoljni.

Nadam se da ćeš mi ti, Sveti Nikola, ispuniti ovu moju malu ţelju i obrado-vati me sličicama. Mislim da ne traţim puno i mislim da sam to zasluţila. Cijelu sam ovu

godinu bila dobra. Slušala sam roditelje, učiteljicu, bake i djedove. Marljivo sam učila i radila sve što sam trebala. Zato mislim da bi mi ti trebao ispuniti ovu moju malu ţelju.

Sara Mendroš, 3.r.

I S K R I C E

Boţić

Svaki Boţić veselo dočekujem, a u mojoj

obitelji vlada veselje. Najviše me vesele pripreme za Boţić. Prvo odabiremo bor na koji stavljamo razne kuglice i ukrase.

Na kraju uključujemo lampice. U kući vlada divljenje zbog bora koji obasjava cijelu prostoriju. Navečer se skupi obitelj i

čekamo Boţić. Tada mogu dugo biti budan, ali jedva čekam jutro kada me ispod bora dočekaju darovi. Za ovaj Boţić ţelim

neku dobru igricu i da padne snijeg. Boţić je meni jedan od najljepših blagdana jer je obitelj više skupa, a tu su i zimski

praznici.

Kristijan Đuroković, 5.b

Jesen u mom kraju

Zlatno sunce još uvijek jako zagrijava zemlju. Jesen je prekrasna, šarena i puna plodova koji čekaju da ih ljudi pokupe. Razni se mirisi šire selom. Zelene, ţute i crvene jabuke

i kruške su zrele i spremne za branje. Slatke plave i ţute šljive pretvorene su u još slaĎi pek-mez, za nas djecu. U zraku se osjeti miris koma i rakije što je stariji peku, kaţu za njihovo

zdravlje. Tu je na našim brdima i groţĎe. Slatko, mirisno, crno, crveno, ţuto, zeleno; u svim bojama. Od njega dobijemo mošt pa vino. Kaţu da im je i to za zdravlje. Pa neka, valjda stariji

znaju. A mi djeca volimo svoje. Kestenje čiji se miris širi ulicom i njegove slatke plodove kada se ispeku. Volim trčanje kroz ţuto i suho lišće što pomalo pada na zemlju. Volim i zlatno ţito

koje je u ljeto pokošeno i melje se u brašno. Od njega nam mame i bake peku topli kruh i raznovrsne kolače. U te će kolače staviti pekmez što su ga ispekle i one kruške, jabuke i višnje

koje smo brali. TakoĎer ćemo često ujutro, još onako sneni, namazati pekmez na kruh, ili ajvar, ovisi tko što voli.

Sve je manje cvrkuta ptica. I one se sele na jug. Tamni se oblaci navlače nad selo. Sprema se kiša. Vjetar nosi ţuto, crveno i narančasto lišće preko crvenih krovova naših

kuća. Sivi se dim diţe iz dimnjaka što je znak da se u kućama loţi. Iz topline svoga doma gledam kroz zamagljene prozore na ulicu. Kiša se počela polagano spuštati iz sivih oblaka na

suhu zemlju.

Barbara Štefančić, 7.a

Sretan sam što imam djeda

Sretan sam što imam djeda jer mi uvijek priča svoje sretne doţivljaje. Kada je

raspoloţen, pita me hoću li se kartati s njime. Kada doĎem kod njega, zanima ga kako mi je u

školi. Priča mi što radi kod kuće. Veseli se kada doĎem k njemu. Pomaţem mu brati šljive i

kruške. Kada ustane, napravi mi neskvik. Ako ja ustanem prije njega, napravim mu doručak i kavu. Kada krenem

kući, obadvojica smo tuţni.

Denis Šišulj, 3.r.

Sretna sam što imam baku

Ja jako volim svoju baku jer mi priča o dogaĎajima iz

svojega djetinjstva. Priča mi o svojim prijateljicama iz škole i djetinjstvu

u Crkvarima. Moja baka se zove Kaja, a mama joj se zove Ivka. Tata joj

je umro. Često idemo šetati kod jedne bake koja je jako dobro znala

šivati. Muţ te bake je bio mlinar. Po tome smo je mi nazvali mlinarica.

Ponekad, ako baka ima vremena, idemo i kod njezine učiteljice. Jedan

dan, kad smo išle u trgovinu, rekla mi je kako su ona i njezine prijateljice,

o kojima sam pričala u početku sastavka, morale ići same pješke do

Orahovice pa čak i dalje. Baka mi ne priča samo o svojim dogaĎajima iz

djetinjstva. Nekad se mi i kartamo, idemo u trgovinu i poštu, u vinograd,

pa čak se idemo voziti biciklima. Ja jako volim svoju baku i zato je nikada

ne bih mijenjala.

Sara Mendroš, 3.r.

Snijeţne radosti

Pahuljice snijeţne lete,

radosno je svako dijete. Raduje se prvom snijegu,

snijeţnoj stazi, bijelom brijegu.

Radosti su stigle mnoge, hajde djeco svi na noge!

Poţurite svi na skije

niz brijeg snijeţni tko će prije.

Ivana Salaj, 4.r. PŠ Donja Motičina

Škola plivanja u Orahovici

Noć prije škole plivanja sam sasvim tiho i mirno spavala. Sljedećeg dana, kada sam došla pred školu, imala sam

veliku tremu. Išli smo autobusom. Došli smo u zgradu u jednu prostoriju prvo malo učiti. Nakon učenja smo išli na plivanje u

Merkur. Upoznali smo učitelje plivanja. Ovo nećete vjerovati. Obadva učitelja se zovu Hrvoje. Prvo su nas testirali jesmo li

plivači, neplivači ili poluplivači. Testirali su nas tako da uskočimo u bazen i plivamo do jedne ţute spuţve. Nakon testiranja smo se

mogli igrati u bazenu pola sata. Sljedećeg dana smo radili nešto drugo. Učitelj nam je pokazao razne vjeţbe: hobotnica, zvijezda,

gljiva, zalijevanje cvijeća, klackalica i još neke vjeţbe koje sam zaboravila. Prvi i drugi dan su bili zabavni. Baš me zanima što

ćemo raditi sljedeći put. Nikol Perković, 3.r.

Ruţa dobrote

Jednoga dana, kaţe legenda, kad je Bog stvarao svijet, stvori On dvije ruţe - bijelu i

crvenu. Bijela je ruţa predstavljala poštenje, ljubav i dobrotu, a crvena laţ, ljubomoru i zloću. Obje su bile bez trnja.

Zasadi ih tada Bog u edenski vrt, pazeći na njih. Nedugo nakon toga, Bog stvori

Adama i ţenu mu Evu. Dvije su ruţe svakim danom cvjetale i raĎale pupoljcima. Ubrzo je

došao i dan kada su Adam i Eva zbog grijeha protjerani iz edenskog vrta. Tog je dana bijela ruţa počela venuti. Nedugo nakon toga, Adam i Eva su dobili sinove Kaina i Abela.

Naţalost, Kain je bio pošao putevima crvene ruţe. Bio je ljubomoran na Abela pa ga je zbog

ljubomore ubio. Zbog toga ruţnog postupka bijeloj su ruţi otpali svi pupoljci, dok je crvena

ruţa bujala snagom i naoruţala se trnjem. Prošlo je puno godina. Svijet se, zajedno s ljudima, promijenio. Bilo je više zlih i ljubomornih ljudi nego dobrih i poštenih. Zbog svih nedjela

koje su ljudi činili, bijela je ruţa usahnula i ostarjela, a od nekadašnje ljepote ostale su joj

samo tri latice. Puno godina kasnije, naĎe je i ubra siromašni starac Ivan, koji ţivljaše u

Betlehemu. Došavši kući, zasadi bijelu ruţu u vrt i stade je zalijevati. On je bio dobre ćudi i pošten. Njegova ţena Matuzaleja bila je ohola i umišljena. Zavidjela je svojim prijateljicama

na bogatim muţevima i bogatom ţivotu, a mrzila je svog siromašnog muţa. Budući da je

njegova kuća stara, puno mu je puta govorila kako je treba prodati i naći neku pristojniju

kuću u središtu grada. Ivan je Matuzaleju svaki put odbijao. Jednoga dana ode Matuzaleja u grad kupiti ruţu. Odabrala je najljepšu od svih riţa - crvenu. Kada je došla kući dade je

Ivanu, a on je stavi u posudu s vodom. Ivan je svaki dan bio sve manje u kući, a sve više u

vrtu. Vidjela je Matuzaleja da se njen muţ više brine za bijelu ruţu, a manje za ruţu koju mu

je ona dala. Zato uzme drveni kolac i poĎe u vrt uništiti bijelu ruţu. Već je zamahnula kolcem, kad li je u tom nedjelu spriječi Ivanova ruka. Ivan joj oduzme kolac, spali ga na

lomači, a Matuzaleju protjera iz kuće. Tada bijela ruţa, zajedno s crvenom, ispari u zraku i

ode u raj, a Bog svakome čovjeku, po djelima, stavi na dušu odreĎenu ruţu.

Tako još i danas znamo kod kojih je ljudi bijela, a kod kojih crvena ruţa. Ljudi koji su zavidni, ljubomorni ili laţno svjedoče, sazdani su od zla i trnja crvene ruţe, a oni pošteni i

dobri, koji ne varaju i ne zavide drugima, veličanstveni su poput bijele ruţe, ruţe bez trnja,

ruţe dobrote.

Fabijan Brkić, 4.r.

Vino

Kad se rujno vino toči,

Ne spava se cijele noći.

Vino crno i bijelo;

pije ga cijelo selo.

U jesen se vino pravi,

a u siječnju se Vince slavi.

Svaki čovjek vino voli,

al' od toga glava boli.

Tamara Šundalić 7.a

Molitva svetom Vinku

Sveti Vinko blagoslov nam daj,

da u vinogradu u jesen bude raj.

U tom raju veselja nek' bude

i da nam bobe budu kao grude.

Da nam vinograd dobro rodi

i loza razgranato plodi.

Puno sunca ti nam daj,

da u vinogradu bude sjaj.

Kiše i sunca koliko treba,

da nam dobra bude berba.

Daj nam zlatne kapi te

da nam tijelo okrijepe.

Dominik Stuparić, 7.a

Iskrice

Boţić

Prošla je gotovo cijela godina i ponovo smo u iščekivanju onog

najljepšeg nam dijela godine, a to je boţićno vrijeme. Mislim da ni jedan blagdan u godini toliko ne iščekujemo kao Boţić. Tih dana kao da se po svima

nama i našim domovima prosipa neka čarolija. Svi smo sretniji i puni ljubavi za sve oko nas. Tako i treba biti jer ipak slavimo roĎenje Gospodina koji je

došao na ovaj svijet kako bi svima nama pokazao koliko je ljubav bezgranično velika i lijepa.

Za Boţić se pripremamo na različite načine. U današnje su vrijeme mnogi zaboravili pravu bit Boţića. Zar je Boţić samo okićena jelka i

pokloni ispod nje? Stol prepun fine hrane, novi kaput ili cipele? Ne, iako to svi volimo i, kao i obično kad nešto slavimo, pripremimo svega. Ali, što je najvaţ-

nije? Jesu li naša srca čista, je li nam savijest mirna, jesmo li ispovijedili svoje grijehe? To bi trebao biti duh i najvaţniji dio Boţića. Trebamo se pobrinuti da

uz svo materijalno obilje mi budemo puni Duha Svetoga. Ako to uspijemo, tek tada ćemo uistinu znati što je pravi Boţić i kako ga dostojanstveno proslaviti.

Beatta Filipovoć, 5.b

27

Hrvatski jezik

Bogatijega jezika nema u svijetu tom

kao što se govori u kraju mom.

Zanimljiv je jezik taj

kad u Zagorju čuješ kaj.

A kad s mora odlazim ja,

ljudi me pitaju: „Lipa ideš li ća?"

Kud god da ću jednog dana krenuti,

on će zauvijek u mome srcu ostati.

Marija Ocelić 7.b

Vino

Vino moţe biti kiselo,

vino moţe biti slatko, ali poslije dobrog jela

uvijek prija jako.

Ne smiješ ga puno piti jer bi ti u glavi

tmurno moglo biti.

S radošću vino pijemo jer se uz njega dobro grijemo.

Kad je vani zima jaka, vino od tebe učini junaka.

Zato dobro ovu pjesmu slušaj,

a kad odrasteš,

ti u vinu guštaj!

Frane Barišić, 7. a

Darovi jeseni

Miris pečenih kestena selom se širi

dok lagani vjetrić veselo piri.

Jesen nam je sve bliţe

dok vjeverica lješnjake niţe.

Lišće viori na sve strane,

ostat će samo prazne grane.

Kukuruz je ovršen,

a i pekmez je dovršen.

Ptice nam na jug odlaze,

a ljudi u vinograde polaze.

Berač teţak posao radi,

a u šumi su momci mladi.

Dominik Stuparić, 7.a

Jesen nas dariva

Na brdu se ori pjesma.

Bere se groţĎe, slavi se jesen.

U polju se zlati njiva naša,

a u šumi staroj sazrio kesten.

Radost se širi srcima našim

jer nam jesen svega nosi;

vino, kukuruz, groţĎe, voće

i svako jutro travu u rosi.

Kruha će biti, jer svega ima,

puno je jabuka, krumpira i zelja.

Lišće sad pada, skoro će zima,

a u srcu radost i puno veselja.

Ana Završki, 7.a

Jesen nas dariva

Na brdu se ori pjesma. Bere se groţĎe, slavi se jesen. U polju se zlati njiva naša, a u šumi staroj sazrio kesten.

Radost se širi srcima našim jer nam jesen svega nosi; vino, kukuruz, groţĎe, voće

i svako jutro travu u rosi.

Kruha će biti, jer svega ima, puno je jabuka, krumpira i zelja. Lišće sad pada, skoro će zima, a u srcu radost i puno veselja.

Ana Završki, 7.a

Iskrice I S K R I C E

Boţić

Vesele se pjesme ore

dok zvona na crkvi zvone.

Polako raste boţićna pšenica

i vani je sve puno pahuljica.

Adventske svijeće već se pale,

a ispod bora su jaslice male.

Boţić nam polako stiţe,

Svakim je satom sve bliţe i bliţe.

Patricia Batrac, 7.a

Valentinovo

Cura i dečko se nalaze skupa

kod jednog starog sivog stupa.

„Volim te“ su lijepe riječi,

samo strah trebaš prijeći.

Ljubav je sve na svijetu;

lepršava kao mala ptica u letu.

Valentinovo je kad se ljubav daje

i ljubavni SMS šalje.

Barbara Štefančić, 7.a

Bogatstvo jeseni

Od svih godišnjih doba, jesen je zaista najbogatija. Iako sve postaje

sivo, tmurno i hladno ona je kao „točka na i“ za sav naš rad i trud tijekom cijele godine. Čitavu godinu sijemo, sadimo, brinemo se za usjeve, a kad doĎe jesen,

vide se rezultati našeg rada. Treba se dobro pripremiti za nadolazeću bijelu zimu jer se nikada ne zna koliko će trajati i koliko će biti ciča.

Bogatstvo je jeseni veoma šaroliko. Boje jesenjih plodova izgledaju kao da se čitava paleta razdijelila na sve strane. Klip kukuruza nije samo ţute boje

kako nam se čini. On skriva još mnogo nijansa, samo treba dobro pogledati. A tek šarene bundevice, grozdovi u vinogradu, fine sočne jabuke i povrće u našim

vrtovima! TakoĎer, vrlo brzo zaboravimo na ljetni sladoled kada nam paţnju privuče topao i slatki miris pečenih kestena te ga se prihvatimo pa nam ruke i lice

postanu crni kao da smo mali dimnjačari. Za sve svoje sive, hladne i kišne dane na koje se ponekad ljutimo,

jesen nam uzvraća svim svojim bogatstvom.

Beatta Filipović, 5.b

Ljubav

Ljubav je lijepa,

ljubav je slatka,

ponekad duga,

a ponekad kratka.

Lijepo je voljeti

i voljen biti

i ţivot svoj

s nekim dijeliti.

Ţelim da ljubavi

puno bude,

da nikad nema

boli ni tuge.

Lucija Vrbanac, 5.b On je taj

Njegove mi oči noću ne daju mira, a njegov me pogled u srce dira.

Njegovo srce samo mene traži pa mi je zato sve draži i draži.

Njegovo mi ime srce slama, da ga volim, ne da mi mama.

Želim da me poljubi za dobro veče, da mi san kao rijeka poteče.

Monika Cvijetović, 7.b

Stigla je jesen

Stigla je jesen u naše selo. Stigla je u voćnjake, vinograde i

dvorišta. U voćnjaku je jesen pozvala berače da oberu zrelo, slasno voće. U vinograde je dozvala ljude da oberu groţĎe. U dvorištu se zavukla u krošnju

drveća i obojila lišće u crvenu, ţutu i smeĎu boju. Ja volim jesen. Kada lišće skupim na hrpu, bacam se na njega.

Jan Hašpraj, 3. r.

Nikol Perković Leon Kopljar Sara K. Antonela S. Ilija Z.

Ljubav

Ljubav je osjećaj koji zrači iz srca,

a srce sve brţe kuca i kuca.

Ljubav je vlak naše mladosti i sreće;

vlak koji se velikom brzinom kreće.

Ljubav je čovjekova bujna mašta

kojom on jednom riječju napravi svašta.

Petra Nemet, 7.b

28

Ispraćaji

Benić Ivona

Benović Dominik

Brajko Magdalena

Brkić Fabijan

Čiš Marijan

Ergović Viktorija

Kunac Marina

Kljajić Klaudija

Maligec Marija

Manović Josipa

Mendroš Helena

Pilanović Marko

Stjepanović Matija

Šerčić Saša

Šipoš Ivan

Šubara Davor

Vidaković Antonia

Vidaković Dominik

Vidaković Petar

Razrednica: Marlena Šahinović

AnĎelić Toni

Batrac Antonio

Bijuklić Sara

Boltadžija Maja

Boltadžija Mihael

Grgošević Mateja

Jakovljević Patricio

Kanis David

Knežević Zrinka

Kohutek Filip

Kolarić Luka

Kovačević Marija

MiĎić Anamarija

Mihaljević Marija

Nikodem Josip Juraj

Peršić Marko

Salaj Ivana

Varga Dajana

Vrabac Tena

Razrednica: Marina Falamić

Buha Glorija

Golubović Barbara

Jakobek Nives

Knežević Dario

Zdjelarević Ivan

Razrednica: Ivanka Rosković

29

Ispraćaji

Barić Tajana

Bijuklić Lorena

Bjelokapić Danijel

Boltadžija Sara

Brajko Katarina

Cvijetović Danijel

Dragić Dora

Glavati Andrea

Jukić Mihael

Knežević Marko

Markulić Danijel

Matoković David

Mendeš Danijela

Mihaljević Petar

Mikičić Dino

Poznić Luka

Puškarić Nikolina

Šisl Petra

Šubara Dijana

Šundalić Maja

Šundalić Marko

Tičić Franjo

Tičić Pavo

Vidaković Ivona

Vrbanac Mirna

Razrednica: Jelena Slijepčević

Abramović Petra

Babić Martini

Batrac Luka

Boltadžija Silvestar

Brus Marlena

Bukovac Natalija

Divjanović Sunčica

Domjanović Matija

Glavaš Valentina

Golubović Marta

Grgošević Matija

Kubica Josip

Lukačević Martina

Lukačić Emilija

Pajtl Tina

Patajac Lea

Peček Matea

Peršić Domagoj

SilaĎi Borna

Stošić Dino

Stuparić Lara

Štefančić Dario

Tepeš Mario

Trnka Adriana

Zlosa Vlatko

Razrednica: Karmela Smiljanić

Thank you for evaluating Wondershare PDF Splitter.

A watermark is added at the end of each output PDF file.

To remove the watermark, you need to purchase the software from

http://store.wondershare.com/shop/buy/buy-pdf-splitter.html