:

ISHRANA KOD DIJABETESA

Dijabetes melitus je oboljenje gdje se poremećaj metabolizma manifestuje

hiperglikemijom,glikozurijom,

te poremećajem nivoa masnih kiselina koje se mobilizuju iz manih depoa radi podmirivanja energetskih potreba.

• Liječenje šećerne bolesti traje doživotno i sve se svodi na ispravljanje metaboličkog poremećaja insulinom i usklađivanjem pravilne ishrane prvenstveno.

• Sam cilj liječenja je spriječavanje komplikacija i infekcija,što je redovna pratnja ovog oboljenja ,a u nastojanju da se bolesniku omgući donekle normalan život i vrati radna sposobnost.

• Uravnotežena dijeta i terapija insulinom je u osnovi liječenja dijabetes melitusa.

• Tako striktno vođena dijeta,prevenira stopu acidoze i kome, te brojnih komlikacija ove bolesti kao što je gangrena,infarkt miokarda,bubrežna oboljenj i sljepoća.

ISTORIJKI RAZVOJ DIJABETESNE ISHRANE

• Već oko 1670 g. Willis je pokušao liječiti dijabetes kurom gladovanja,Rollo (1796)

• preporučuje dijetu pretežno ograničenu na mesne namirnice dodajući tome zeleno povrće,a samo ponekad mlijeko i hljeb u malim količinama.

• Bouchardat u 18.st preporučuje ograničenje u hrani i uvodi dane gladovanja.

• Cantani 19.stuvodi ograničenja u ishrani sa namjerom da bolesnik bude aglikozuričan,pa dopušta meso i masnoće,uz dane gladovanja.

• Kutz u drugoj polovini 19.st određuje toleranciju u pružanju ugljikohidrata.

• Kure sa rižom ,krompirom,mlijekom kod lakših bolesnika imale su povoljan učinak,jer su to i bile samo redukcione dijete.Dok su kure strogog gladovanja takođe podnošljive za lakše bolesnike, za teže su imale porazan učinak.

• Uvođenje insulina 1921 g. od strane Bantinga,prekida se dotadašnje pretjerano ograničenje ugljikohidrata , a smanjuje se visoki postotak masnoća.

• Uz insulin postaje ishrana dijabetičara bliža ishrani zdravog čovijeka,ali ipak uz određenu dijetoterapiju.

• DIJETA KOD DIJABETES MELITUSA• Prvi podatak koji je prijeko potreban za sastavljnje

ispravne dijabetičke dijete je • stanje uhranjenost.• Objektivan nalaz u to postiže se upoređivanjem

bolesnikove težine sa idealnom s obzirom na dob,visinu i spol.

• Kod gojaznih dijabetičara nastoji se tjelesna težina svesti približno idealnoj,te im se propisuje hrana u ukupnoj kaloričnoj vrijednosti od 18 cal / kg idealne težine.

• Oko 3 /4 odraslih dijabetičara ima tjelesnu težinu veću od idealne.

• U blagom dijabetesu ,već je i redukciona dijeta dovoljna da reguliše krvni šećer i bez insulina.

• Dijeta od 25 cal /kg određuje se kod tjelesne težine koja je jednaka idealnoj.

• Teži oblici sa mršavljenjem zahtjevaju dijetu od 35 cal/ kg

• -Bjelančevine se daju u količini 0,75-1,50 g/kg idealne težine za odrasle, a dijeci se daje 2-3 g

• Ako se povisi nivo ureje,kod popratnog bubrežnog oboljenja moraju se sniziti količine bjelančevina u ishrani.

• -Ugljikohidrati se daju ovisno o stepenu bolesti.Ako je dijabetes blaži može se sa 100-135g,ugljikohidrata postići normalizacija krvnog šećera i bez primjene insulina.Ako se primjenjuje insulin ,daju se ugljikohidrati u količini 150-200g na dan.

• Uz sve ovo mora se imati na umu da ugljikohidrati nisu jedini izvor glukoze,nego se i od 58%, bjelančevina i oko 10% masti pretvorit može u glukozu.

• -Masnoće se izračunavaju tako da se od ukupne vrijednosti odbije kalorična vrijednost ugljikohidrata i bjelančevina.

• -Vitaminske vrijednosti su ne izostavne,jer dijabetičari trebaju čak i veće količine vitamina nego zdravi ljudi.

• -Minerali koji često mogu manjkat su Ca i Fe, naročito u graviditetu i laktaciji.

•

Raspored dnevnih obroka • Dnevni obroci se raspoređuju propisno u tačno

vrijeme,uokvireni u 6 obroka.Važno da budu uvijek u isto vrijeme:

• u 8,10 ,12,16,18, i 21.sat. • To ima za svrhu da osigura jednak raspored kalorija preko

cijelog dana, i da se izbjegne veće povišenje šećera poslije obroka pojedinog.

• Ugljikohidrati se raspoređuju u skladu sa vrstom insulina. Uz kristalni i protamin-cink-insulin ugljikohidrati se rasporede u tri glavna obroka dnevno,ali se od podnevne količine odvaja manja vrijednost za obrok u 10 sati,takođe i od večernje odvaja se manja količina za obrok u 21.sat. Ako bolesnik uzima samo protamin-insulin,onda se samo po 2/5 ugljikohidrata uzima za ručak i večeru,a samo 1/5 za doručak.

• Sastavljanje dijete

• Vrlo bitno pri sastavljanju dijabetična dijete je tačnost u pogledu ukupne kalorične vrijednosti,a takođe i u pogledu sastava.

• U dijabetičku dijetu ne idu ugljikohidrati brze razgradljivosti i resorpcije kao što su :

• šećer,bomboni,slatko,a naročiti alkohol bilo koje vrste.

• Pri sastavljnju dijete treba izbjegavati jednoličnost, to se može postići služeći se tablicamakoje pokazuju ekvivalente određenih namirnica.

• Sve to u cilju spriječavanja neuspjeha dijete i napuštanja tog režima.

• Preduvjet za uspješno liječenje je upoznati bolesnika sa karakterom oboljenja i naglasiti sami značaj dijetalne ishrane.

• Odrađuje se ukupan broj kalorija prema stanju uhranjenosti.Ako je bolenik gojazan,pa treba predhodno smršaviti njegova tjelesna težina se množi sa 18 cal,a ako je pak mršav množi se sa 35 cal,dok kod idealne težine daje se 25 cal na kilogram tjelesne težine.

• Pridržavajući se jedinica iz tablice bolesnik može kombinovati obrok.

• Kod idealne tjelesne težine dnevni obrok ne prelazi kalorijsku vrijednost od 1800-2100cal.

• Tu ugljikohidrati zauzimaju količinu od 180-200g,bjelančevine 80-110g,masti 85-95g.

• Iz tabele se procjenjuje koliko koja osnovna namirnica sadrži ugljikohidrata,bjelančevina,masti,te se sortira pojeinačni obrok prema tome.

• Treba birati povrće sa neznatnom količinom ugljikohidrata kao što je:

• zelena salata,blitva,špinat, zelena paprika,brokule ,karfiol,krastavci,gljive, paradajiz,sveže mohune.

• Povrće koje sadrži nešto više ugljikohidrata:mrkva,repa,grašak,luk, preporučuje se u duplo manjim količinama.

• Neophodan i nezamjenljiv sastavni dio je mljeko,povrće i voće,da bi se osigurao unos Ca i vitamina.

• Odrađene količine .pojedinih namirnica rasporede se u tri

glavna obroka i tri međuobroka.• Dijetu je preporučljivo sastavljti individualno za pacijenta,a

ne pridržavati se samo gotovih šablona,koji ne mogu odgovoriti pojedinačno za različit stupanj oboljenja.

• Povrće koje se smije jesti- povrće koje ima manje ugljenih hidrata, ali se iz navedenog popisa može dati prioritet onom koje ima manju zastupljenost ugljenih hidrata.

• Ukupno ugljenih hidrata u 100 gr životne namirnice• 1. blitva 3,5 gr. • 2.celer 4,3 gr.• 3.cvjetača 5,0 gr.• 4.gljive svježe 5,8 gr.• 5.kelj 4,0 gr.• 6.krastavci 3,2 gr• 7.kupus crveni 6,2 gr• 8.kupus i repa kisela 4,4 gr• 9. mahune 7,6 gr• 10. mrkva crvena 9,1 gr• 11. paprika crvena 8,0 gr• 12. paprika zelena 5,3 gr • 13. patlidžan 5,6 gr• 14.rajčica crvena 4,7 gr• 15.rajčica svježa sok 4,3 gr• 16. repa 9,9 gr• 17. rotkvica 4,2 gr• 18.salata glavatica 2,8 gr• 19. salata zelena 2,8 gr• 20. šparga 4,1 gr• 21.špinat 3,0 gr

• Povrće koje bi trebalo izbjegavati ili uzimati u malim količinama

• Ukupno ugljenih hidrata u 100 gr životne namirnice

• 1. grah 21,8 gr

• 2. grašak zeleni 17,0 gr

• 3. krompir 18,0 gr

• 4. kukuruz mladi 20,7 gr

• Voće koje se smije koristiti, ali prioritet dati onom sa što manje ugljenih hidrata

• Ukupno ugljenih hidrata u 100 gr životne namirnice

• 1. dinja 7,5 gr • 2. grapefruit 10,1 gr• 3. jabuka 14,5 gr• 4. jagoda 8,4 gr• 5. kruška 15,3 gr• 6. kupina 12,9 gr• 7. limun 8,2 gr• 8. lubenica 6,4 gr • 9. malina crvena 13,6 gr • 10. mandarine 10,9 gr • 11.marelice 12,8 gr • 12. maslina zrela 2,6 gr • 13. naranča 12,2 gr• 14. ananas 12,2 gr • 15. breskva 11,8 gr • 16. šljiva 14,6 gr• 15. trešnja 14,8 gr• 16. višnja 14,3 gr

• Voće koje bi trebalo izbjegavati ili uzimati u malim količinama

• Ukupno ugljenih hidrata u 100 gr životne namirnice

• 1. badem suhi 19,5 gr • 2. banane 24,0 gr • 3. borovnica 15,3 gr • 4. datule 72,9 gr • 5. grožđe 17,3 gr • 6. grožđe suho 77,4 gr • 7. kesten 42,1 gr • 8. smokva suha 69,1 gr• 9. šljiva suha 69,4 gr

• Sokovi• Ukupno ugljenih hidrata u 100 gr životne

namirnice• 1. sok od jabuke 13,8 gr • 2. sok od kruške 13,2 gr • 3. sok od marelice 14, 6 gr • 4. sok od trešnje 11,9 gr • 5. sok od višnje 10,7 gr• 6. sok od breskve 12,4 gr • 7. sok od kupine 12,1 gr• 8. sok od jagode 5,6 gr • 9.sok od borovnice 9,8 gr • 10. sok od grožđa 16,6 gr • 11. sok od naranče 10,4 gr • 12.sok od limuna 8,0 gr • 13. cola 10 ,0 gr • Dragim pacijentima ovo na dar uz uspjeh u dijetalnoj

terapiji!!!