IRIS uMREŽAvanje Vodič za upućivanje i pružanje socijalnih usluga migrantima u...
Transcript of IRIS uMREŽAvanje Vodič za upućivanje i pružanje socijalnih usluga migrantima u...
Projekat �nansira Evropska unija
Facebook /irissnetworkwww.iris-see.eu [email protected] Twitter /IRISsNetwork
IRIS uMREŽAvanjeCivilno društvo za zaštitu korisnika u sistemu upravljanja migracijama
Vodič za upućivanje i pružanjesocijalnih usluga migrantima
u Crnoj Gori
Vodeći partner na projektuInicija�va za razvoj i saradnju (IDC), Srbija - posvećena socijalnoj i ekonomskoj inkluziji ugroženih kategorija stanovništva i zaš�� njihovih ljudskih [email protected] /idc.serbia
Partneri na projektuASB SEE, Nemačka - Arbeiter Samariter Bund - je ak�vno uključena u povrataki reintegraciju izbeglica i raseljenih lica, socijalno-ekonomskog uključivanja marginalizovanih grupa, obezbeđivanje integracije Roma i jačanje civilnog društva u jugoistočnoj Evropi. [email protected]
LIR CD, Bosna i Hercegovina, želi da pruži svoj doprinos kako bi poli�ke i programi socio-ekonomskog razvoja bili adekvatni i efikasni.www.lircd.org [email protected]
Otvorena Porta - La Strada, Makedonija – Open Gate La Strada - je organizacija posvećena borbi pro�v nasilja i trgovine ljudima, koja ima za cilj izgradnju društva u kome su ljudska prava široko poštovana i svi građani imaju jednake mogućnos� za socijalno-ekonomsku nezavisnost. www.lastrada.org.mk [email protected]
Inicija�va ARSIS, Albanija – organizuje kvalitetne programe za decu koja pripadaju ugroženim grupama, mlade, žene i porodice izložene riziku kroz saradnju sa državnim ins�tuacijama i organizacijama civilnog druš[email protected]
SOS Podgorica, Crna Gora - radi na otklanjanju svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djecom kroz obezbjeđivanje servisa podrke, obrazovne programe i javno zastupanje u cilju stvaranja efikasnog sistema socijalne i druge zaš�te osoba sa iskustvom [email protected] /sostelefonpodgoricaTwitter /sospodgorica
Vodič za upućivanje i pružanje socijalnih usluga migrantima u Crnoj Gori
IRIS NETWORKingCSOs for protection sensitive migration management
telefon za žene i djecu žrtve nasilja
Izdavač: SOS telefon za žene i djecu žertve nasilja PodgoricaTel/fax: +382 020 232 254; +382 020 232 253Email: [email protected] site: sospodgorica.meFacebook: sospodgoricaTwitter: @sospodgorica
Urednica: Biljana Zeković
Autorka: Milena Šćekić
Tiraž: 200
Podgorica, 2018.godina
Sadržaj ove publikacije se može slobodno koristiti ili kopirati u nekomercijalne svrhe uz obavezno navođenje izvora.
Ova publikacija je izrađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je isključivo odgovornost autora i ne predstavlja nužno stavove Evropske unije.
Ovaj projekat je finansiran od strane Evropske unije
IRIS uMREŽAvanje – Civilno društvo za zaštitu korisnika u sistemu upravljanja migracijamaPeriod implementacije: decembar 2017 – april 2021
Vodeći partner: Inicijativa za razvoj i saradnju (IDC), Srbija; Partneri na sprovođenju Projekta: ASB SEE (Nemačka), LIR CD (Bosna
i Hercegovina), Otvorena Porta – La Strada (bivša Jugoslovenska Republika Makedonija), Inicijativa ARSIS (Albanija) i SOS Podgorica
(Crna Gora)
Mjesto sprovođenja Projekta: Srbija, Bosna i Hercegovina, bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Albanija, Crna Gora i države
članice EU
Opšti cilj Projekta: Osnaživanje organizacija civilnog društva (OCD) kako bi bili efikasni i odgovorni nezavisni akteri u društvu i
jačanje njihovih kapaciteta za dijalog sa institucijama koje utiču na kreiranje politika i proces odlučivanja.
Specifični ciljevi Projekta: a) jačanje uticaja civilnog društva putem osnaživanja kapaciteta organizacija civilnog društva
koje su pružaoci usluga za aktivno angažovanje u cilju zaštite korisnika u sistemu upravljanja migracijama; b) angažovanje u
strukturiranom građanskom dijalogu na svim nivoima sa institucijama koje promovišu uključivanje OCD u javno donošenja
odluka i reformske procese kako bi se poboljšalo pružanje usluga migrantskoj populaciji.
Ciljne grupe: 1) IRIS mreža; 2) Najmanje 200 članova OCD koje su pružaoci socijalnih usluga u državama korisnicama IPA sredstava
obuhvaćenim Projektom; 3) Najmanje 20 OCD u državama korisnicama IPA sredstava obuhvaćenim Projektom; 4) Ugrožene i
marginalizovane grupe i pojedinci uključujući sve kategorije migranata u državama korisnicama IPA sredstava obuhvaćenim
Projektom; 5) 10 resornih ministarstava za socijalnu zaštitu i upravljanje migracijama u regionu Zapadnog Balkana; 6) 200 javnih
funkcionera u državama korisnicama IPA sredstava obuhvaćenim Projektom; 7) Donosioci odluka na nivou Evropske unije i
na nacionalnom niovu u državama korisnicama IPA sredstava obuhvaćenim Projektom; 8) Najmanje 20 novinara u državama
korisnicama IPA sredstava obuhvaćenim Projektom; 9) Šira javnost u državama obuhvaćenim Projektom.
Krajnji korisnici: 1) Ministarstva nadležna za upravljanje migracijama i sprovođenje politika socijalne zaštite; 2) Kancelarije nadležne
za saradnju sa organizacijam civilnog društva u 5 zemalja Zapadnog Balkana; 3) Jedinice lokalne samouprave u regionu Zapadnog
Balkana; 4) OCD koje su pružaoci socijalnih usluga; 5) Institucije EU, različite mreže sa sjedištem u državama članicama EU, organizacije
i zainteresovane strane uključene u proces socijalnog uključivanja i pitanja vezana za migracije; 6) Mediji; 7) Korisnici socijalnih usluga
na lokalnom nivou.
Rezultati: 1. Povećan kvalitet socijalnih i pravnih usluga koje pružaju OCD kroz aktivnosti izgradnje kapaciteta; 2. Povećana otpornost
i socijalna kohezija lokalnih zajednica kroz inicijative umrežavanja civilnog društva; 3. Jačanje nacionalne/regionalne koordinacije
OCD i javnih institucija u upravljanju migracijama; 4. Uticaj na reformske procese u regionu Zapadnog Balkana kako bi se poboljšalo
pružanje usluga migrantskoj populaciji
Glavne aktivnosti: Stub 1. Izgradnja kapaciteta; Stub 2. Uticaj politika; Stub 3. Podizanje svjesti
O IRIS mrežiRegionalna mreža za jačanje kvaliteta u pružanju socijalnih usluga (IRIS), osnovana 2012, je jedina regionalna mreža koja okuplja OCD
pružaoce socijalnih usluga u jugoistočnoj Evropi. Sastoji se od 7 nacionalnih mreže pružaoca različitih socijalnih usluga u Albaniji,
Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Kosovu*, Crnoj Gori i Srbiji i okuplja 203 organizacije -
članice koje pružaju različite vrste socijalnih usluga za stara i iznemogla lica, osobe sa invaliditetom, djecu/omladina u riziku, žene
žrtve nasilja, Rome, migrante i tražioce azila i druge članove ugroženih društvenih grupa. Cilj IRIS mreže je jačanje uloge organizacija
civilnog društva pružaoca socijalnih usluga širom jugoistočne Evrope i kreiranje okruženja u kom su ove organizacije prepoznate kao
partneri od strane javnog sektora. Osim toga, IRIS mreža ima za cilj da omogući dinamičnom civilnom društvu aktivno učestvovanje
u javnoj raspravi o demokratiji, ljudskim pravima, socijalnoj inkluziji i vladavini prava sa dovoljnim kapacitetima da utiče na kreiranje
politike i procese odlučivanja. Mreža se usredsređuje na povećanje posvećenosti i kapaciteta mreža organizacijama civilnog društva
(OCD) kako bi doprinjele većoj participaciji građana i njihovom uticaju na procese reforme javnog sektora putem analize, praćenja i
zastupanja, kao i jačanja mreža OCD koje se bave pružanjem socijalnih usluga.
Sadržaj
O PROJEKTU 7
METODOLOGIJA 8
REZIME 9
TERMINOLOGIJA 10
ANALIZA SITUACIJE U CRNOJ GORI 12
ANALIZA KORISNIČKIH KATEGORIJA 14
ANALIZA ZAKONODAVNOG OKVIRA 16
ANALIZA AKTERA U PRUŽANJU SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA 19
Državne institucije 19
Međunarodne organizacije 22
Organizacije civilnog društva u Crnoj Gori 23
MEĐUSEKTORSKA SARADNJA PRILIKOM PRUŽANJA USLUGA 24
PREPREKE U PRUŽANJU USLUGA 26
PREPORUKE I ZAKLJUČAK 28
LITERATURA 30
O PROJEKTU
Ovaj dokument je izrađen u okviru projekta IRIS mreže „ IRIS
uMREŽAvanje /Civilno društvo za zaštitu korisnika u sistemu
upravljanja migracijama“, sa ciljem jačanja kapaciteta
organizacija civilnog društva u koordinisanom i osjetljivom
upravljanju migracijama. Kako OCD1 predstavljaju jedan od
ključnih faktora za pružanje usluga i kreiranje inkluzivnih politika
u okviru migracija, izrada Vodiča za OCD u pružanju usluga
migrantima je od posebnog značaja.
Upravljanje migracijama se često tretira kao tehničko i
bezbjedonosno pitanje koje je predviđeno da bude nadležnost
bezbjednosnih službi i da je potpuno odvojeno od socijalnih i
zaštitnih usluga. Nedostatak veze između usluga koje pružaju
organizacije civilnog društva se pokazao kao veoma važan izazov
u zemljama Zapadnog Balkana, pogotovo zato što skoro 35%
organizacija civilnog društva registrovanih na teritoriji Zapadnog
1) - OCD – organizacija civilnog društva
2) - Migrant je opšti termin za sva lica u pokretu (migrante, raseljena lica, interno raseljena lica, izbjeglice, lica sa dodatnom zaštitom, tražioce azila, lica koja traže međunarodnu zaštitu, žrtve trgovine ljudima).
Balkana pruža neku vrstu socijalne usluge za ranjive grupe i
uključivanje tih organizacija bi dovelo do značajnog poboljšanja
života migranta.
Ovaj dokument će predstavljati i jedan dio projektnog vodiča
koji će se sastojati iz 5 nacionalnih poglavlja za zemlje Albanija,
Bosna i Hercegovina, bivša Jugoslovenska Republika Makedonija,
Srbija i Crna Gora i sadržaće dvije glavne teme, a to su urgentno
djelovanje u kojem će biti opisana metodologija pružanja
urgentnih socijalnih usluga migrantima, način na koji migranti
mogu ostvariti pravnu pomoć i socijalnu pomoć, pregled
organizacija koje se bave pružanjem pomoći migrantima, sistem
praćenja i upućivanja migranata2, kao i postojeći i potrebni
resursi za pružanje pravne pomoći, psihosocijalne podrške ali i
drugih potrebnih servisa.
7
Osnovu ovog vodiča čini upitnik tj. anketa, koji se nalazi u prilogu
ovog vodiča, pod nazivom Prilog I. Upitnik je kreiran za sve
zainteresovane strane po pitanju migracija, državne institucije
kao što su: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Direkcija za azil,
Direkcija za pitanja readmisije i ilegalne migracije, Ministarstvo
rada i socijalnog staranja, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica,
Ministarstvo zdravlja; zatim međunarodne organizacije kao što
su UNHCR, IOM; i organizacije civilnog društva koje su aktivne
u oblasti azila i migracija, kao što su Crveni krst Crne Gore, NVO
Pravni centar i dr.
Cilj anketiranja zainteresovanih strana je dobijanje informacija
o opštem nacionalnom zakonodavnom okviru, dostupnim
servisima, mogućnostima uključivanja dodatnih aktera kao i
prepreke u radu.
Prilikom analize upitnika vršena je i analiza postojeće zakonske
regulative, strategija vezanih za pitanja migracija u Crnoj Gori,
kao i međunarodnih direktiva i konvencija koje u mnogome služe
kao smjernice za Crnu Goru prilikom implementacije zakona i
obezbjeđivanja prava i obaveza migrantima, tražiocima azila,
izbjeglicama i drugim ranjivim kategorijama.
Kako je od 1. januara 2018. godine stupio na snagu Zakon o
međunarodnoj i dodatnoj zaštiti stranaca koji je zamijenio
pređašnji Zakon o azilu, to će se ovo istraživanje tokom analize
zakonske legislative baviti i izmjenama i šta je to šta je novi zakon
donio u odnosu na stari, koji su benefiti ostvareni i na koji način.
Polazeći od činjenice da je pitanje migracija i aktivno pružanje
usluga migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama u okviru
Zakona o azilu tj. Zakona o međunarodnoj i dodatnoj zaštiti
novitet za Crnu Goru, ne očekujemo odgovore od previše aktera
tj pružaoca usluga migrantima.
Osim analize zakonodavnog okvira prikupljanje podataka kroz
upitnik je bilo usmjereno na:
1. Prepoznavanje i uključivanje socijalnih aktera koji su pružaoci
socijalnih servisa ili imaju potencijaln da to budu;
2. Dobijanje osnovnog pregleda organizacijskih kapaciteta, za
pružanje usluga migrantima ;
3. Mogućnost za ostvarivanje saradnje između državnih
institucija i OCD na nacionalnom i lokalnom nivou;
4. Preporuke socijalnih aktera u odnosu na razvoj servisa za
pružanje usluga migrantima, tražiocima azila i izbjeglicama;
5. Definisanje prioritetnih i potencijalnih korisničkih grupa.
Tokom istraživanja pokazalo se kao praktično da istraživači i
konsultanti moraju imati prethodno znanje iz sistema azila ali
i nacionalnog konteksta ali i da imaju već ostvarenu saradnju
sa nadležnim državnim institucijama u cilju skraćivanja
vremena dobijanja informacija i ostvarivanja kontakta sa
relevantnim institucijama i organizacijama. Imajući u vidu da
je pitanje upravljanja migracijama veoma aktuelno i značajno
za opšti pristup Crne Gore Evropskoj Uniji i kao i pojedinačna
pregovaračka poglavlja, predstavnici državnih organa nerado
govore o upravljanju migracijama i/ili eventualnim nedostacima.
Kada je riječ o organizacijama civilnog društva u Crnoj Gori,
mali broj organizacija se bavi pružanjem usluga migrantima, te
se najveći dio iskustva i stavova zasniva na prethodnom radu,
iskustvu i okvirima koji su primjenjivani na rasljena i interno
raseljena lica.
8 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
METODOLOGIJA
Migracije se smatraju jednim od najznačajnijih pitanja
današnjice, posebno ako se ima u vidu činjenica, da je danas,
mnogo više nego u bilo kojem periodu ljudske istorije, svjetsko
stanovništvo izloženo sve većim pomjeranjima. Migracije se ne
samo sadržajno već i metodološki (u smislu praćenja), smatraju
najobuhvatnijom varijabilom kretanja stanovništva. Povećanje
broja migranata, kao i problemi koji se s tim u vezi javljaju, uslovili
su da se migracije, kao stalan proces kretanja stanovništva, nalaze
u središtu političkog interesovanja velikog broja država. Gotovo
sve zemlje su bez razlike, suočene sa problemom međunarodnih
migracija, bilo kao zemlje porijekla, tranzita ili pak kao zemlje
krajnjeg odredišta migranata.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije 224
miliona ljudi3 je u pokretu na globalnom nivou, u nekoj vrsti
migriranja.
Sve više se širi saznanje da su migracije osnovna i neizbježna
komponenta ekonomskog i socijalnog života svake države
i da valjano regulisanje migracija može biti korisno, kako za
pojedince, tako i za društva u cjelini. Višestruke i kompleksne
dimenzije migracija uključuju sljedeće bitne komponente:
migracije radnika, ponovno sjedinjenje porodica, migracije i
bezbjednost, borbu protiv ilegalnih migracija, prava migranata,
integraciju migranata, migracije i razvoj.
Migracije su, uz oblast azila, u posebnom fokusu Evropske unije. Iz
tog razloga, ali i u cilju čuvanja sopstvenog javnog poretka, svaka
država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji mora obezbijediti
usklađenost svog normativnog okvira sa komunitarnim pravom
u ovoj oblasti, ali i njegovu punu implementaciju. Oblast
migracija podrazumijeva širok dijapazon podoblasti, kao što su:
3) - Više informacija u “Global migration report 2018” na linku: http://www.iom.int/wmr/world-migration-report-2018
legalne migracije, sprječavanje ilegalnih migracija, readmisija,
postupanje sa strancima itd. U tom smislu Crna Gora je usvojila
novi Zakona o strancima koji je usklađen sa direktivama EU.
Azil predstavlja jednu od ključnih oblasti kojoj Evropska unija
posvećuje visok stepen pažnje. Crna Gora, kao kandidat
za članstvo u Evropskoj uniji, već je počela da se suočava s
povećanim brojem tražilaca azila. Zakonodavstvo Crne Gore u
ovoj oblasti je u najvećoj mjeri usklađeno, a izazov predstavlja
učlanjenje Hrvatske u EU, čime dio granice Crne Gore postaje
spoljna granica s EU. U periodu koji slijedi, ključni izazovi za Crnu
Goru će se ogledati u implementaciji Zakona o međunarodnoj i
privremenoj zaštiti stranaca, koji je utvrđen od strane Vlade Crne
Gore u septembru 2016. godine i dostavljen Skupštini Crne Gore,
radi usvajanja. Ovaj zakon se primjenjuje od 1. januara 2018.
godine.
Azil takođe predstavlja jedno od bitnih pitanja Poglavlja 24 i
posvećuje mu se velika pažnja kako na nacionalnom tako i na
internacionalnom političkom nivou ali i na nivou međunarodnih
humanitarnih organizacija.
Još jedno od interesantnih pitanja koje želimo dotaći ovim
dokumentom jeste i pitanje problematične terminologije koja
kreira dosta nejasnoća kada je u pitanju rad sa migrantima,
pružanje podrške i upućivanje na druge organizacije, kao i
pitanje nadležnosti insitucija i organizacija.
Cilj publikacije je podizanje svijesti opšte javnosti o migracijama
kao globalnom fenomenu koji zahtijeva aktivno i koordinisano
učešće svih relevantnih društvenih aktera, kako državnih organa,
tako organizacija civilnog društva ali i medija i lokalnih zajednica.
9
REZIME
10 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
TERMINOLOGIJA1. Migracije - To je kretanje stanovništva, bez obzira na njegovu
dužinu i razloge koji ga pokreću; Uključuje migraciju izbjeglica,
raseljenih lica, ekonomske migrante, osobe koje se kreću u druge
svrhe, uključujući i spajanja porodice;
2. Migrant – osoba koja se kreće unutar granica svoje zemlje ili
van granica;
3. Lice koje traži međunarodnu zaštitu – je lice koje traži
međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, po zakonu koji se primjenjivao
do 31. decembra 2017. godine se zvao tražilac azila a od 1.
januara 2018. godine lice koje traži međunarodnu zaštitu;
4. Tražilac azila – stranac ili lice bez državljanstva koje podnese
zahtjev za međunarodnu zaštitu, po Zakonu od 1. januara 2018.
godine se zove stranac koji traži međunarodnu zaštitu;
5. Privremena (subsidijarna) zaštita – zaštita za stranca koji ne
ispunjava uslove za priznavanje statusa izbjeglice ali u odnosu na
koga postoje ozbiljni razlozi za vjerovanje da će u slučaju povratka
u državu porijekla ili ukoliko je riječ o licu bez državljanstva u
zemju njegovog poslednjeg prebivališta, biti izložen mučenju,
nehumanom ili ponižavajućem postupanju, ili bi njegov život,
bezbjednost i sloboda bili ugroženi nasiljem opštih razmjera
koje je izazvano spoljnom agresijom ili unutrašnjim oružanim
sukobima ili masovnim kršenjem ljudskih prava;
6. Izbjeglica – ili lice bez državljanstva koje se, zbog opravdanog
straha da će biti progonjen zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti,
pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkih mišljenja, ne
nalazi u državi porijekla, ili stalnog boravka i nije u mogućnosti ili
zbog straha ne želi da se stavi pod zaštitu te države;
7. Azilant – stranac kojem je, na osnovu odluke organa koji je
odlučivao o zahtjevu za dobijanje azila, priznat status izbjeglice ili
odobren drugi oblik zaštite-dodatna ili privremena zaštita;
8. Maloljetno lice bez pratnje – stranac mlađi od 18 godina
života, koji je ostao bez pratnje oba roditelja ili staratelja prije
ili nakon dolaska u Crnu Goru, sve dok ne bude stavljen pod
starateljstvo;
9. Apatrid – osoba koju nijedna država ne smatra svojim
državljaninom usled zakonskih predispozicija;
10. Iregularni migrant – stranac koji je na teritoriju Crne Gore
nezakonitim putem (preko tzv. zelene granice) ili je nastavio da
boravi na teritoriji Crne Gore nakon isteka dozvole za boravak;
11. Zabrana vraćanja (non refoulment) – zabrana
protjerivanja osoba u drugu državu gdje bi ta osoba bila izložena
stvarnom riziku od progona zbog njegove rase, pola, vjere,
nacionalne pripadnosti i pripadnosti određenoj društvenoj grupi,
odnosno u državu gdje postoji rizik da će osoba biti podvrgnuta
mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili
kažnjavanju. Primjenjuje se na udaljenja svih osoba bez obzira na
njihov imigracioni status:
12. Putni list – Putna isprava je javna isprava koja crnogorskom
državljaninu služi za prelazak državne granice radi putovanja u
drugu državu i boravka u drugoj državi i za povratak u Crnu Goru;
13. Laissez passer – međunarodni putni list koji se izdaje za
slobodno kretanje;
14. Dobrovoljni povratak – odluka stranca da se dobrovoljno
11
vrati u matičnu zemlju a u najčešćem slučaju uz asistenciju
Međunarodne organizacije za migracije;
15. Readmisija – postupak vraćanja i prihvatanja lica koja ne
ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uslove za ulazak ili boravak na
teritoriji druge države;
12 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
Pravo na azil predstavlja kategoriju međunarodnog prava
i predviđeno je članom 14 stav 1 Univerzalne deklaracije o
ljudskim pravima iz 1948. godine: „Svako ima pravo da traži i uživa
u drugim zemljama azil od proganjanja“. Ženevska konvencija uz
Protokol iz New Yorka, kao i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, Konvencija o sprječavanju mučenja i drugog
okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja,
Konvencija o pravima djeteta, uz pravnu tekovinu ili acquis
communautaire Europske unije, čine stožere u području prava
azila.
Pravo na azil je garantovano Ustavom Crne Gore, a osnovni
propis kojim je uređeno ovo pravo je Zakon o azilu. Ustav Crne
Gore, u članu 44, propisuje pravo azila: “Stranac koji osnovano
strahuje od progona zbog svoje rase, jezika, vjere ili pripadnosti
nekoj naciji ili grupi ili zbog političkih uvjerenja može da traži azil
u Crnoj Gori. Stranac se ne može protjerati iz Crne Gore tamo
gdje mu, zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti, prijeti
osuda na smrtnu kaznu, mučenje, neljudsko ponižavanje, progon
ili ozbiljno kršenje prava koja jemči ovaj Ustav. Stranac se može
protjerati iz Crne Gore samo na osnovu odluke nadležnog organa
i u zakonom propisanom postupku.”
Shodno zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova,
Direkcije za azil, od 2006. godine do 30. juna 2018. godine
statistika podnešenih zahtjeva za azil izgleda na sledeći način:
Godina Broj tražilaca azila
2007 3
2008 7
2009 20
2010 9
2011 239
2012 1529
2013 3554
2014 2312
2015 1573
2016 344
2017 850
2018 (30.06.2018.) 1886
Prije velikog migratorskog talasa koji je pogodio sve zemlje
Evrope u 2015. godini, Crna Gora je bila na 5. mjestu u Evropi
po broju tražilaca azila shodno broju stanovnika. Međutim,
otvaranjem tzv. „Balkanske rute“ 2015. godine, koja je išla iz
Grčke prema Makedoniji drastično je smanjen broj tražilaca azila
i migranata u Crnoj Gori.
Od tada je Crna Gora evidentirala manji broj tražilaca azila koji su
u najvećem dijelu bili u tranzitu kroz Crnu Goru. To naravno ne
znači da u tom trenutku nije bilo tražilaca azila koji su željeli da
ostanu u Crnoj Gori, a neki od njih su i dobili status izbjeglice ili
status dodatne zaštite shodno uslovima koje je u tom trenutku
propisivao Zakon o azilu (Sl. list RCG br.45/2006).
Međutim, migracije kao globalni fenomen su nešto sa čim se
sve zemlje suočavaju u manjem ili većem obimu i ne očekuje se
potpuni prestanak migracija.
Imajući u vidu dešavanja na Balkanu, Vlada Crne Gore je 2015.
godine pripremila Operativni plan za djelovanje u slučaju
povećanog priliva migranata. Međutim, u Crnoj Gori nisu
ANALIZA SITUACIJE U CRNOJ GORI
13
ispunjeni preduslovi za aktiviranje Operativnog plana za
djelovanje u slučaju povećanog priliva. Imajući u vidu da je
dokument Operativnog plana povjerljivog tipa, tokom ovog
istraživanja nismo bili u mogućnosti da saznamo pojedinosti tog
plana4.
Crna Gora je tokom 2016. i 2017. godine bilježila manje brojeve
migranata i tražilaca azila, ali se situacija već u avgustu 2017.
godine značajno promijenila i broj tražilaca azila je počeo da
se osjetno povećava usljed povećanog broja prelazaka zelene
granice iz pravca Albanije.
Tako povećan broj je zahtijevao veće angažovanje smještajnih
kapaciteta osim Centra za prihvat tražilaca azila u Spužu. Stoga
je obezbijeđen dodatni smještaj na Koniku za lica koja traže
međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori.
Slika: Centar za prihvat lica koja traže međunarodnu zaštitu u
Spužu
4) - http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=266271&rType=2
Oba smještajna objekta su otvorenog tipa, što znači da lica koja
se smještaju (tražioci azila/međunarodne zaštite) imaju slobodu
kretanja, kao i sve neophodne usluge. U svim objektima u kojima
se smještaju tražioci azila predviđene su neophodne usluge
(medicinske pomoć, psihosocijalna podrška i dr).
Slika: “Alternativni” smještaj na Koniku
Kako migracije u Crnoj Gori uključuju i značajan broj lica koja
iregularno ulaze u zemlju, samim tim jedan broj lica se smješta u
Prihvatilište za strance, koje je zatvorenog tipa.
Prema podacima Direkcije za azil, od 2007. godine status
međunarodne i dodatne zaštite u Crnoj Gori je dobilo 63 lica, od
kojih se trenutno na teritoriji Crne Gore nalazi svega 32 lica.
14 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
Kada govorimo o migracijama u Crnoj Gori korisnike moramo
podijeliti na sledeće kategorije:
1. Migranti;
2. Stranci koji su izrazili namjeru za izražavanjem zahtjeva za
azil;
3. Tražioci azila/ stranci koji traže međunarodnu zaštitu;
4. Stranci sa odobrenom međunarodnom ili privremenom
zaštitom;
5. Crnogorski državljani vraćeni u Crnu Goru kroz sistem
readmisije ili dobrovoljnog povratka;
6. Stranci koji borave u Crnoj Gori po osnovu privremenih
radnih i boravišnih dozvola i stranci sezonski radnici.
Sve ciljne grupe shodno Zakono o međunarodnoj i privremenoj
zaštiti stranaca i Zakona o strancima imaju različit obim prava u
Crnoj Gori, te shodno tome i usluge koje organizacije civilnog
društva mogu pružati su različite.
Kada su u pitanju stranci koji u Crnoj Gori borave po osnovu
privremenih radnih i boravišnih dozvola, statistički podaci
najčešće variraju u zavisnosti od godišnjih kvota predviđenih
Zakonom o strancima i kvotama iz Zakona o zapošljavanju
u Crnoj Gori. Zakon o strancima jasno definiše obim prava i
obaveza ovih lica u Crnoj Gori kao i načine ostvarivanja prava
iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite u Crnoj Gori. Međutim,
obim prava i obaveza je difinisan osnovom po kojoj se odobrava
privremeni boravak na teritoriji Crne Gore.
Shodno Zakonu o strancima, strancima se može odobriti:
• boravak do 90 dana,
• privremeni boravak,
• stalni boravak.
Boravak do 90 dana se dozvoljava bez viza i boravišnih dozvola u
skladu sa viznim režimom u Crnoj Gori.
Privremeni boravak duži od 90 dana se može odobriti po osnovu:
1. spajanja porodice;
2. školovanja;
3. učešća u programima međunarodne razmjene učenika i
studenata ili drugim programima mladih;
4. specijalizacije, stručnog osposobljavanja ili praktične obuke
stranaca;
5. naučno-istraživačkog rada;
6. liječenja;
7. humanitarnih razloga;
8. korišćenja i raspolaganja pravom na nepokretnosti koju
posjeduje u Crnoj Gori;
9. obavljanja vjerske službe;
10. obavljanja volonterskog rada u okviru Evropske volonterske
službe;
11. boravka lica bez državljanstva;
12. rada; i
13. u drugim slučajevima u skladu sa zakonom i međunarodnim
ugovorom.
ANALIZA KORISNIČKIH KATEGORIJA
15
Kada je u pitanju ova ciljna grupa, ono što ostaje kao jedna od
najvećih prepreka jeste zdravstvena zaštita za članove porodica
stranaca koji u Crnu Goru dolaze kako bi radili sezonske ili druge
poslove.
Kada je riječ o crnogorskim državljanima vraćenim u Crnu Goru
kroz sistem readmisije, jako je teško prikupiti statističke podatke o
broju lica iz razloga nepostojanja jedinstvene baze podataka koji
bi evidentirala lica koja se kroz sistem readmisije ili dobrovoljnog
povratka vraćaju u Crnu Gori. Prema podacima Ministarstva
unutrašnjih poslova, Direkcije za readmisiju, planirana je za
naredni period izrada baze podataka i rad na evidentiranju
svih crnogorskih državljana koji su kroz sistem readmisije ili na
dobrovoljnoj osnovi vraćeni u Crnu Goru. Statistički podaci o
licima vraćenim kroz readmisiju u Crnu Goru su dostupni kroz
godišnje izvještaje Ministarstva unutrašnjih poslova, Direkcije
za readmisiju. Međutim, i sami predstavnici MUP-a otvoreno
govore o tome da podaci nisu kompletni i da nedostaju podaci
o licima koja se dobrovoljno vraćaju u Crnu Goru a o kojima
predstavnici MUP-a i drugih državnih institucija nisu informisani
usljed činjenice da zakonom nije predviđena obaveza javljanja u
MUP po povratku u matičnu zemlju. Samim tim ne možemo sa
sigurnošću govoriti o kojem je broju lica riječ, kada govorimo o
povratnicima iz zemalja EU ili drugih zemalja.
Statistički podaci pokazuju da je najveći broj evidentiranih
tražilaca azila u Crnoj Gori muškog pola, kao i da je riječ o malom
broju žena i djece, kao i maloljetnika bez pratnje. Jako je teško
govoriti o zemljama porijekla kada je ova ciljna grupa u pitanju
jer se ti podaci mijenjaju u zavisnosti od kretanja na Bliskom
Istoku, sukoba ali i ekonomske situacije.
Kada govorimo o maloljetnicima bez pratnje, veliki je izazov
precizno identifikovati maloljetnika i utvrditi pravo godište usljed
nedostatka odgovarajućih tehničkih kapaciteta.
Međutim kada govorimo o licima koja su dobila međunarodnu ili
subsidijarnu zaštitu u Crnoj Gori, prema podacima Crvenog krsta
Crne Gore, u najvećem dijelu je riječ o porodicama sa djecom i
ranjivim kategorijama, kojih je u Crnoj Gori trenutno 32.
Kada su u pitanju lica koja se smještaju u Centar za prihvat
lica koja traže međunarodnu zaštitu u 90% slučajeva je riječ o
muškarcima samcima, čiji je boravak u Crnoj Gori tranzitnog
karaktera.
16 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
Prvi put u Crnoj Gori, 2006. godine, donešen je Zakon o azilu
u čijem je fokusu azil i definicije novih pravnih kategorija i
pojmova kao što su: tražilac azila, zemlja porijekla, dodatna
zaštita, privremena zaštita itd, te je na ovaj način u crnogorsko
zakonodavstvo uvedena ova složena pravna materija.
Zakon o azilu usvojen je 17. jula 2006.godine („Sl.list RCG“ br.
45/06), stupio je na snagu 25. jula 2006.godine, a primjena
istog počela je 25.01.2007.godine. Donošenje zakona o azilu
predstavlja značajan korak na stvaranju sistema azila u Crnoj
Gori u ispunjavanju međunarodnih obaveza koje proističu iz
međunarodnih i evropskih dokumenata. To je ujedno i prvi zakon
iz ove oblasti u Crnoj Gori kojim se propisuju principi, uslovi
i postupak azila, priznavanje statusa izbjeglice i odobravanje
dodatne i privremene zaštite, prava i obaveze lica koja traže
azil, kojima je priznat status izbjeglice i odobrena dodatna i
privremena zaštita, kao i razlozi za prestanak i ukidanje statusa
izbjeglice i dodatne zaštite i prestanak privremene zaštite u Crnoj
Gori.
Zakonom su ispunjeni standardi Ženevske konvencije iz 1951.
godine i Njujorškog protokola iz 1967. godine i osiguralo se
poštovanje principa zabrane protjerivanja, kao i drugih prava
tražilaca azila i azilanata. Zakonom o azilu, u članu 2 stav 1,
garantovano je pravo stranca da traži azil u Crnoj Gori. Osnovni
principi koji su inkorporirani u Zakon su zabrana vraćanja i
protjerivanja, nediskriminacija, povjerljivost i zaštita podataka,
jedinstvo porodice, nekažnjavanje za nezakoniti ulazak ili
boravak, zaštita lica sa posebnim potrebama, odredbe koje
se odnose na pol, poštovanje pravnog poretka, pravna zaštita,
saradnja sa UNHCR-om.
Azil (međunarodna zaštita) se daje strancima kojima je potrebna
međunarodna zaštita u skladu sa Konvencijom o statusu izbjeglica
iz 1951. godine, Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967. godine,
Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda iz 1950. godine i drugim ratifikovanim međunarodnim
ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava,
saglasno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Status
izbjeglice priznaje se strancu ako se, po njegovom zahtjevu
za dobijanje azila, utvrdi da je opravdan strah od progona
zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj
društvenoj grupi ili političkih mišljenja u državi porijekla i zbog
toga ne može ili ne želi da koristi zaštitu države porijekla.
Osim statusa izbjeglice Zakon prepoznaje i dodatnu (subsidijarnu)
zaštitu, kao dopunsku zaštitu izbjeglica u skladu sa dokumentima
o ljudskim pravima, koja se odobrava strancu koji ne ispunjava
uslove za priznavanje statusa izbjeglice, a koji bi, u slučaju povratka
u državu porijekla ili drugu državu, bio podvrgnut mučenju ili
nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju ili
bi njegov život, bezbjednost ili sloboda bili ugroženi nasiljem
opštih razmjera, spoljnom agresijom, unutrašnjim sukobima,
masovnim kršenjima ljudskih prava ili drugim okolnostima koje
ozbiljno ugrožavaju život, bezbjednost ili slobodu.
Takođe, Zakon normira i privremenu zaštitu kao hitnu i izuzetnu
mjeru, kojom se strancima obezbjeđuje zaštita u slučaju
masovnog, iznenadnog ili očekivanog dolaska iz države u kojoj
ANALIZA ZAKONODAVNOG OKVIRA
17
su njihov život, bezbjednost ili sloboda ugroženi nasiljem opštih
razmjera, spoljnom agresijom, unutrašnjim sukobima, masovnim
kršenjem ljudskih prava ili drugim okolnostima koje ozbiljno
ugrožavaju život, bezbjednost ili slobodu, a zbog masovnog
dolaska ne postoji mogućnost da se sprovede postupak po
pojedinačnim zahtjevima za utvrđivanje statusa izbjeglice.
Nakon donošenja prvog Zakona o azilu u Crnoj Gori formirana je
posebna organizaciona jedinica u okviru Ministarstva unutrašnjih
poslova – Direkcija za azil. Direkcija za azil prima zahtjeve za azil,
vodi postupak i donosi odluke po zahtjevu za azil, donosi odluke
o prestanku i ukidanju azila, vodi postupak i donosi odluke o
statusu lica koja već imaju status, izdaje isprave za dokazivanje
identiteta i putovanje u inostranstvo, pravnog statusa i prava u
skladu sa propisima, vodi evidenciju o situaciji u državi porijekla,
vodi postupak za odobravanje, odnosno ukidanje dodatne
zaštite, privremene zaštite i vrši druge poslove u oblasti azila.
Prve pripreme izmjena Zakona o azilu su nastupile u 2016.
godini, kada je i usvojen Zakon o međunarodnoj i privremenoj
zaštiti stranaca u Crnoj Gori, a sa datumom početka primjene 1.
januara 2018. godine.
Osim Zakona koji definiše sistem azila u Crnoj Gori, Vlada Crne
Gore je usvojila Strategiju za integrisano upravljanje migracijama
2018-2020, sa akcionim planom5. Strategija definiše aktivnosti
relevantih aktera na polju migracija obuhvatajući migracije i
ulazak stranaca u Crnu Goru, kao i aktivnosti kada je u pitanju
readmisija tj. prihvat crnogorskih državljana i povratnika po
sistemu readmije i dobrovoljnog povratka u Crnu Goru.
Početkom 2018. godine Nacionalna kancelarija za borbu protiv
trgovine ljudima, u saradnji sa UNICEF-om je kreirala Standardne
operativne procedure za postupanje sa maloljetnim migrantima
5) - http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=266271&rType=2
bez pratnje kao i djecom žrtvama trgovine ljudima.
U okviru Zakona o međunarodnoj i subsidijarnoj zaštiti stranaca
u Crnoj Gori, izrađen je set podzakonskih akata koji bi trebalo
da olakšaju implementaciju navedenog zakona. Pravilnici koji
su do sada izrađeni su: Pravilnik o izgledu i sadrzaju obrazaca i
nacinu izdavanja isprava za stranca koji je podnio zahtjev za
medjunarodnu zastitu azilanta i stranca pod supsidijarnom
zastitom, Pravilnik o uslovima smjestaja i nacinu obezbjedjivanja
smjestaja azilanta i stranca pod supsidijarnom zastitom, Pravilnik
o bližem načinu uzimanja otisaka prstiju i fotografije od stranca
koji izražava namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu
zaštitu, Pravilnik o pravilima boravka i kućnom redu u centru za
prihvat, Pravilnik o sadržaju i obrascu zahtjeva za međunarodnu
zaštitu stranca, Uredba o novčanoj pomoci za trazioce azila i lica
sa odobrenom zastitom, Pravilnik o smještaju lica u Prihvatilište
za strance.
Jedna od glavnih izmjena koju je novi Zakon donio jeste premještaj
nadležnosti Centra za smještaj lica koja traže međunarodnu
zaštitu, tako da je Centar za prihvat prešao iz Ministarstva rada
i socijalnog staranja pod nadležnost Ministarstva unutrašnjih
poslova. Lica koja dobiju status međunarodne ili privremene
zaštite prelaze pod nadležnost Uprave za zbrinjavanje izbjeglica
odnosno Ministarstvo rada i socijalnog staranja, koje u okviru
nadležnosti definisanih Zakonom dužno da pruži podršku u
integraciji i socijalnoj inkluziji ovih lica. Međutim, dosadašnja
implementacija Zakona je pokazala da određeni servisi i
usluge predviđene zakonom nisu u realizaciji usled nedostatka
kapaciteta ali i potrebnih podzakonskih akata, koji su po
informacijama od nadležnih institucija u izradi.
Novitet novog Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti
18 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
je i mogućnost za zaposlenje tražilaca azila, koji borave na
teritoriji Crne Gore i čiji postupak traje duže od 9 mjeseci. Po
informacijama Crvenog krsta Crne Gore, do sada niko od tražilaca
azila koji su ispunjavali uslov boravka na teritoriji Crne Gore nisu
bili u mogućnosti da zasnuju radni odnos.
Polovinom 2018. godine na svjetskom nivou usvojena su 2
dokumenta koja imaju za cilj definisanje obaveza i odgovornosti
iz Njujorške deklaracije6, usvojene na sjednici Ujedinjenih nacija
19. septembra 2016. godine. Riječ je o Globalnom odgovoru
za migrante7 i Globalnom odgovoru za izbjeglice8. Navedena
dokumenta su kreirana u saradnji UN agencija i država članica
UN-a i predstavljaju podsjetnik obaveza svih zemalja kada su u
pitanju poštovanja ljudskih prava, međunarodnog izbjegličkog i
humanitarnog prava.
Pored Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, Zakon o
strancima u Crnoj Gori (Sl. list CG, 12/2018) predstavlja još jedan
veoma važan zakonodavni dokument značajan za boravak
stranaca u Crnoj Gori kao i njihov pristup pravima i definisanje
obaveza.
Jedan od ključnih elemenata za obezbjeđivanje adekvatne
socijalne zaštite jeste iznos sredstava koja se izdvajaju za potrebe
socijalne zaštite. Međutim, tokom pripreme ovog dokumenta
nismo mogli doći do podatka o iznosu koji se na državnom
nivou opredjeljuje za socijalnu zaštitu a za potrebe sistema azila
i integrisanog upravljanja migracijama. Podaci koji su tokom
istraživanja bili dostupni jesu podaci iz individualnih slučajeva i
iznos socijalnih davanja odobrenih individualnim rješenjima. Kada
6) - Ovdje možete pročitati tekst Njujorške deklaracije: http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/71/1
7) - https://refugeesmigrants.un.org/sites/default/files/180713_agreed_outcome_global_compact_for_migration.pdf
8) - http://www.unhcr.org/58e625aa7
9) - http://www.csrcg.me/images/Dokumenti/Uredbe/Uredba%20o%20visini%20nov%C4%8Dane%20pomo%C4%87i%20strancu%20koji%20tra%C5%BEi%20me%C4%91unarodnu%20za%C5%A1titu%20i%20azilantu%20i%20strancu%20pod%20supsidijarnom%20za%C5%A1titom_Sl.list%2028-18.pdf
su u pitanju lica koja imaju odobrenu zaštitu u Crnoj Gori ili status
regulisam Zakonom o strancima i Zakonom o međunarodnoj i
privremenoj zaštiti, primjenjuju se odredbe Zakona o socijalnoj i
dječijoj zaštiti u Crnoj Gori, kao i odredbe pravilnika o ostvarivanju
materijalnih i socijalnih davanja u Crnoj Gori. Međutim, kada
govorimo o strancima koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj
Gori, shodno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, ova
lica imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć shodno Uredbi
o visini novčane pomoći strancu koji traži međunarodnu zaštitu9
(Sl. list CG br. 28/18). Prema podacima koji su nam bili dostupni
od strane korisnika i NVO Pravni centar, odobrene jednokratne
pomoći su bile u iznosima između 10 (deset) i 30 (eura). Od
početka primjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti
stranaca u Crnoj Gori, veliki broj tražilaca azila, uz podršku i
asistenciju NVO Pravni centar je podnio zahtjev za jednokratnu
novčanu pomoć. Međutim, najveći broj ovih zahtjeva ne bude
realizovan usled činjenice da najveći broj tražilaca azila vrlo brzo
napušta Crnu Goru.
19
Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca u
Crnoj Gori definisane su nadležnosti državnih organa kada je u
pitanju podrška tražiocima azila i/ili licama sa međunarodnom ili
privremenom zaštitom.
U nastavku ćemo predočiti organizacije kao i pojedinačne
nadležnosti institucija i organizacija koje pružaju podršku ovoj
ciljnoj grupi.
1) Ministarstvo unutrašnjih poslova - Direkcija za azil
Nadležnost Direkcije za azil je evidentiranje lica koja traže
međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori kao i prvostepeno
odlučivanje po zahtjevima za međunarodnu zaštitu. Kako se
potvrda o podnešenom zahtjevu izdaje na period od mjesec
dana, Direkcija za azil je nadležna za produženje potvrde o
podnešenom zahtjevu za međunarodnu zaštitu, koja ujedno
predstavlja i identifikacioni dokument tražioca azila i daje mu/joj
mogućnost slobodnog kretanja u zemlji kao i ostvarivanja svih
prava propisanih Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti
stranaca u Crnoj Gori.
Tokom trajanja postupka po podnešenom zahtjevu za azil,
Direkcija za azil je nadležna za sprovođenje intervjua i prikupljanja
dokaza o validnosti podnešenog zahtjeva za međunarodnu
zaštitu.
Nakon odobrenog statusa u Crnoj Gori, Direkcija za azil je nadležna
za izdavanje odgovarajućih identifikacionih dokumenata.
Osim gore navedenih nadležnosti, Direkcija za azil takođe
učestvuje u postupcima spajanja porodica i obezbjeđivanja
potrebnih dokumenata.
2) Ministarstvo unutrašnjih poslova – Centar za prihvat
lica koja traže međunarodnu zaštitu
Centar za prihvat lica koja traže međunarodnu zaštitu je otvoren
2014. godine u Spužu uz finansijsku podršku UNHCR-a i Evropske
komisije. Centar za prihvat ima svu neophodnu infrastrukturu za
smještaj 75 lica sa kapacitetima koji su podijeljeni za porodice,
djecu, žene i samce. Osim infrastrukturnih kapaciteta, Centar
ima potrebno osoblje za pružanje psihosocijalne i medicinske
podrške (socijalni radnici, psiholog, pedagog, medicinski radnici).
3) Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije –
Direkcija za readmisiju i ilegalne migracije
Direkcija za readmisiju i ilegalne migracije je direkcija koja
je zadužena prevashodno za povratak migranata u matičnu
zemlju koji se nalaze na teritoriji Crne Gore bez adekvatnih
identifikacionih dokumenata i boravišnih dozvola.
Direkcija za readmisiju i ilegalne migracije u okviru svojih
ANALIZA AKTERA U PRUŽANJU SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA
Državne institucije
20 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
nadležnosti obezbjeđuje adekvatnu proceduru i dokumenataciju
za povratak lica u matičnu zemlju.
Osim rada sa migrantima na teritoriji Crne Gore, Direkcija za
readmisiju i ilegalne migracije je zadužena i za prihvatanje
crnogorskih državljana koji su napustili Crnu Goru i ilegalno
boravili u drugim zemljama ili crnogorski državljani koji su dobili
negativna rješenja po zahtjevima za azil u zemljama Evropske
Unije a koje je potrebno po sistemu readmisije vratiti u Crnu
Goru.
4) Uprava policije – Odsjek za strance, vize i suzbijanje
ilegalnih migracija
Odsjek za strance, vize i suzbijanje ilegalnih migracija je nadležno
za smještaj u Prihvatilištu za strance, lica koja ilegalno borave
na teritoriji Crne Gore ili su za vrijeme trajanja postupka po
zahtjevu za međunarodnu zaštitu počinili prekršaj ili krivično
djelo. Lica koja su ilegalno boravila na teritoriji Crne Gora, a koja
se smještaju u Prihvatilištu za strance, u saradnji sa Direkcijom za
readmisiju se vraćaju u matičnu zemlju ili prvu sigurnu zemlju u
koju su podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu.
Osim smještaja lica koja borave ilegalno na teritoriji Crne Gore,
Prihvatilište za strance je mjesto u kojem po novom zakonu
migranti mogu izraziti namjeru za podnošenje zahtjeva za azil,
nakon čega migranti imaju rok do 15 dana da podnesu zahtjev
za međunarodnu zaštitu i uđu u sistem azila u Crnoj Gori. Po
dobijanju potvrde o izraženoj namjeri za podnošenje zahtjeva za
međunarodnu zaštitu, ova lica imaju pravo na slobodu kretanja
kao i smještaj u Zakonom predviđene smještajne kapacitete.
5) Ministarstvo unutrašnjih poslova – Nacionalna
kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima
Nacionalna kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima u
okviru svoje nadležnosti vrši monitoring nad postupanjem sa
potencijalnim žrtvama trgovine ljudima i vrši edukaciju svih
relevatnih subjekata o pravima ovih lica kao i mehanizme zaštite u
okviru zakona i međunarodnih regulativa. Nacionalna kancelarija
za borbu protiv trgovine ljudima je u saradnji sa UNICEF-om, a uz
podršku svih relevatnih vladinih i nevladinih aktera, kreirala SOP
za postupanje sa maloljetnim migrantima bez pratnje i djecom
žrtvama trgovine ljudima. U dokumentu su jasno definisane
nadležnosti i obaveze svih institucija i organizacija kada je u
pitanju zaštita i podrška maloljetnim migrantima bez pratnje.
6) Ministarstvo rada i socijalnog staranja – Uprava za
zbrinjavanje izbjeglica
Do 1. januara 2018. godine nadležnost Uprave za zbrinjavanje
izbjeglica je bilo smještanje lica koja traže međunarodnu zaštitu u
Crnoj Gori u okviru Centra za prihvat. Po početku implementacije
Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, Uprava za
zbrinjavanje izbjeglica je predala nadležnost Ministarstvu
unutrašnjih poslova.
Shodno novoj strukturi i zakonu, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica
je postala nadležna za pitanja smještaja, integracije lica, edukacija
i pristup tržištu rada koja su dobila međunarodnu ili privremenu
zaštitu u Crnoj Gori odnosno koordinacije sistema podrške za
integraciju i socijalnu inkluziju ove ciljne grupe.
S tim u vezi, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica trenutno radi na
izradi Brošure o pravima lica sa odobrenom međunarodnom ili
privremenom zaštitom.
Pored pružanja podrške licima koja su dobila međunarodnu ili
privremenu zaštitu, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica je nadležna
za pitanja reintegracije crnogorskih državljana vraćenih po
sistemu readmisije u Crnu Goru.
21
7) Ministarstvo rada i socijalnog staranja – Centar za
socijalni rad
Centri za socijalni rad imaju veoma važnu ulogu u sistemu azila
prevashodno kada je u pitanju podrška za ranjive kategorije, kao
što su djeca, samohrane majke, porodice, lica koja su žrtve nekog
oblika nasilja.
Naročito veliki značaj rada Centra za socijalni rad se uočava kada
su u pitanju maloljetni migranti bez pratnje i kada je neophodno
odrediti staratelja kako bi ta djeca mogla podnijeti zahtjev
za međunarodnu zaštitu i uću u sistem koji može da im pruži
podršku i zaštitu.
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti takođe predviđa
jednokratnu novčanu pomoć za lica koja traže međunarodnu
zaštitu, koja se ostvaruje shodno Uredba o novcanoj pomoci za
trazioce azila i lica sa odobrenom zastitom, a koja se implementira
preko Centara za socijalni rad u opštini u kojoj boravi lice koje
traži međunarodnu zaštitu ili ima prijavljeno prebivalište.
Takođe, imaju u vidu da lica koja dobiju međunarodnu ili
privremenu zaštitu imaju pravo na socijalnu usluge u skladu
sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti u Crnoj Gori, Centar za
socijalni rad je dužan da prati integraciju ovih lica i omogući
pristup postojećim socijalnim uslugama u Crnoj Gori.
8) Zavod za zapošljavanje
Nadležnost Zavoda za zapošljavanje je definisana Zakonom o
zapošljavanju i pruža asistencije prilikom zapošljavanja lica koja
su dobila međunarodnu ili privremenu zaštitu.
Kako je već navedeno u prethodnom tekstu, Zakon o
međunarodnoj i privremenoj zaštiti definište mogućnost
zapošljavanja tražilaca azila koji borave na teritoriji Crne Gore
i čiji postupak traje duže od 9 mjeseci. Međutim, trenutno
važeći Zakon o zapošljavanju ne predviđa ovu kategoriju lica
kao zapošljivu kategoriju i trenutno nema mogućnosti za
zapošljavanje ovih lica.
Po saznanjima dobijenim od strane Zavoda za zapošljavanje,
planirane izmjene Zakona o zapošljavanju će prilagoditi
postojeću strukturu u cilju implementacije ovog člana zakona.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje lica sa međunarodnom
ili privremenom zaštitom od 32 (koliko ih trenutno boravi u
Crnoj Gori) nisu u radnom odnosu, prije svega jer je među njima
značajan broj djece ili samohranih majki.
9) Ministarstvo zdravlja – Domovi zdravlja, KBC
Ministarstvo zdravlja sa svim institucijama koje imaju nadležnosti
u oblasti zdravstvene zašite predstavlja veoma značajnu kariku
u pružanju zdravstvenih usluga licima koje traže međunarodnu
zaštitu u Crnoj Gori. Zdravstvena zaštita predstavlja jednu od
najbitnijih komponenti pružanja usluga i djelovanja u situacijama
vanredne situacije ali i redovnog djelovanja.
Dosadašnja praksa, po iskustvima institucija i organizacija je
pokazala, da postojeći zdravstveni sistem adekvatno zadovoljava
urgentne potrebe lica koja traže međunarodnu zaštitu u Crnoj
Gori. Takođe, obučene i licencirane organizacije civilnog društva
za pružanje prve pomoći i organizovanje preventivnih aktivnosti
mogu pružiti asistenciju u obezbjeđivanju adekvatne medicinske
njege i zdravstvene zaštite.
10) Ministarstvo prosvjete
Obrazovanje predstavlja jedan od najbitnijih elemenata kada
je u pitanju integracija ali i zapošljavanje lica sa odobrenom
međunarodnom ili privremenom zaštitom. Shodno Zakonu
o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, obrazovanje
predstavlja obavezu naročito kada su u pitanju djeca. Takođe
22 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
učenje crnogorskog jezika predstavlja ključni faktor za
uključivanje i integraciju u crnogorsko društvo a samim tim i
osposobljavanje ovih lica da samostalno funkcionišu u zajednici.
Dosadašnja praksa je pokazala da ne postoji zvanična obaveza
učenja crnogorskog jezika za lica koja su dobila međunarodnu
ili privremenu zaštitu kao ni organizovanog kursa crnogorskog
jezika, izuzev pojedinačnih aktivnosti organizovanih od strane
organizacija civilnog društva. Trenutno Crveni krst Crne Gore u
okviru projektnih aktivnosti organizuje kurs crnogorskog jezika
kako za lica koja imaju odobrenu zaštitu u Crnoj Gori, tako i za lica
koja traže međunarodnu zaštitu.
Prema podacima organizacija koje rade na pružanju podrške
licima u integraciji, ne postoje individualni planovi za uključivanje
djece u osnovne i srednje škole, bez obzira na prethodno
obrazovanje u matičnoj zemlji ili uzrast djeteta.
Međunarodne organizacije1) UNHCR
Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) kao
organizacija koja dugi niz godina pruža podršku raseljenim i
interno raseljenim licima, kao i izbjeglicama u Crnoj Gori, i tokom
migrantskog talasa na Balkanu, usmjerava svoje aktivnosti i
resurse na način da pruži podršku prevashodno licima koja traže
međunarodnu zaštitu ali i državnim institucijama u Crnoj Gori u
cilju poboljšanja uslova u Centru za prihvat i smještaj lica koja
traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, ali i u cilju poboljšanja
integracije lica sa odobrenom međunarodnom ili privremenom
zaštitom.
Jedan od glavnih zadatak UNHCR-a je monitoring implementacije
Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ali primjene
međunarodnih konvencija i poštovanja ljudskih prava.
Osim rada sa izbjeglicama, raseljenim i interno raseljenim licima,
licima koja traže međunarodnu zaštitu, UNHCR takođe pruža
podršku i licima bez državljanstva, što ujedno u kontekstu
migracija predstavlja veoma značajnu podršku, posebno imajući
u vidu broj djece koja su se rodila tokom putovanja migranata
na putu ka zemljama Zapadne Evrope i različitih zakonskih
procedura, usled čega je nerijedak slučaj da su djeca na taj način
rođena u velikom broju bez državljanstva.
Kroz direktne aktivnosti ili kroz partnersku saradnju sa
organizacijama civilnog društva, UNHCR obezbjeđuje podršku
u dijelu: pravne pomoći, pristupa pravima a naročito sistemu
azila, psihosocijalnu podršku, pribavljanja dokumenata, podršku
u ostvarivanju zdravstvene zaštite, individualnu podršku,
zastupanje, registracija, obrazovanja i prevođenja.
UNHCR je takođe učestvovao u izradi Operativnog plana u
slučaju povećanog priliva migranta u Crnoj Gori.
2) IOM
Međunarodna organizacija za migracije (IOM), kao članica
Ujedinjenih nacija, sprovodi aktivnosti u Crnoj Gori koje za ciljnu
grupu imaju tražioce međunarodne zaštite ali pružanje podrške
u cilju jačanja kapaciteta državnih institucija kada je u pitanju
sistem azila.
Kao jedna od mandatnih aktivnosti IOM-a u Crnoj Gori je
asistencija prilikom dobrovoljnog povrataka migranata u zemlju
porijekla. Pored obezbjeđivanja sredstava i dokumentacije za
23
dobrovoljni povratak migranta, IOM pruža podršku Centru
za prihvat i smještaj lica koji traže međunarodnu zaštitu, ali i
Graničnoj policiji prilikom transporta migranata iz pograničnog
dijela do Direkcije za azil. Pored navedenog, IOM pruža asistenciju
u registraciji migranata u Prihvatilištu za strance kao i usluge
prevođenja.
Organizacije civilnog društva u Crnoj Gori1) Crveni krst Crne Gore
Crveni krst Crne Gore, kao humanitarna organizacija, od nastanka
se bavi pružanjem humanitarne pomoći socijalno ugroženim
i ranjivim kategorijama, izbjeglicama, raseljenim i interno
raseljenim licima.
Od 2015. godine Crveni krst Crne Gore aktivno pruža podršku
licima koja traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, kao i licima
koja su dobila zaštitu.
Aktivnosti koje Crveni krst Crne Gore sprovodi u okviru mandata
Crvenog krsta ali i u ovkiru projektnih aktivnosti su: distribucija
humanitarne pomoći, psihosocijalna podrška, služba traženja
(uspostavljanje porodičnih veza), asistencija u integraciji i u
komunikaciji sa lokalnom zajednicom ali i državnim institucijama,
organizovanje kursa crnogorskog jezika, pomoć u izradi
domaćih zadataka za djecu migrante, organzovane edukativnih
preventivnih radionica (prva pomoć, antitrafiking, HIV/AIDS,
rodna ravnopravnost), psihološka savjetovanja, organizovanje
kulturnih i sportskih aktivnosti u cilju zbližavanja zajednica,
prevođenje.
Crveni krst Crne Gore ima 21 lokalnu organizaciju i pruža podršku
migrantima, tražiocima međunarodne zaštite i izbjeglicama na
cijeloj teritoriji Crne Gore.
2) NVO Pravni centar
NVO Pravni centar pruža besplatnu pravnu pomoć tražiocima
međunarodne zaštite i licima sa odobrenom zaštitom, kao i
pomoć u pristupu pravima. U okviru aktivnosti koje sprovodi,
Pravni centar zastupa tražioce međunarodne zaštite u
postupku traženja međunarodne zaštite, priprema za intervjue,
obezbjeđuje potrebnu dokumentaciju, pružanje asistencije u
spajanju porodica i pristupu pravima.
NVO Pravni centar sprovodi aktivnosti na teritoriji Podgorice, Bara
i Berana.
3) NVO Bona fide
NVO Bona fide je organizacija civilnog društva koja sprovodi
aktivnosti u Pljevljima i primarno polje djelovanja je pružanje
podrške ženama i djeci žrtvama nasilja kroz program u sigurnoj
kući. S obzirom da je poslednjih mjeseci povećan broj migranata
na teritoriji Pljevalja ali bez obezbijeđenog smještaja, NVO Bona
fide je smještala značajan broj ovih lica koja su boravila po
nekoliko dana u Pljevljima pokušavajući da ilegalno napuste Crnu
Goru i pređu u Bosnu i Hercegovinu. U periodu od 10 mjeseci,
konkretno od 4 februara, kada je primila prve migrante, pa do
sredine novembra 2018 godine, ova organizacija je obezbijedila
humanitarnu pomoć i smještaj za oko 1600 lica.
U Crnoj Gori postoji veliki broj organizacija koje obezbjeđuju
servise podrške za razlicite kategorije lica, a koje mogu biti
snažan resurs u razvoju servisa namijenjenih migrantima/
tražiocima azila/povratnicima. Međutim u ovom trenutku ne
postoji validna baza podataka o ovim organizacijama, što bi u
24 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
Međusektorska saradnjaprilikom pružanja usluga
narednom periodu trebalo biti dio posebne ekspertize.
Važno je naglasiti da se dio organizacija civilnog društva aktivno
bavi monitoringom zakonodavnog i političkog okvira vezanog za
migracije, kampanjama, reintegracijom žrtva trgovine ljudima,
Roma, raseljenih i interno raseljnih lica, poput NVO CEDEM, SOS
telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Crnogorski ženski
Lobi i td.
Tokom istraživanja i razgovora sa nadležnim institucijama se
došlo do zaključka da ne postoji jedinstvena međusektorska
grupa koja obuhvata kako državne institucije tako i organizacije
civilnog društva koje predstavljaju veoma važnog aktera kada je
u pitanju pružanje socijalnih usluga u Crnoj Gori.
Kada su u pitanju državni organi postoji Operativni tim za
djelovanje u slučaju povećanog priliva migranata koji obuhvata
nadležne državne institucije, međunarodne organizacije i Crveni
krst Crne Gore.
Pored pomenutog operativnog tima, oformljena je međuresorska
radna grupa koja ima za cilj da okupi predstavnike državnih
organa nadležnih za praćenje implementacije Akcionog plana za
implementaciju strategije za integrisano upravljanje migracijama.
Jedna od formalnih međusektorskih grupa koja okuplja
predstavnike kako državnog sistema tako i organizacija civilnog
društva je Nacionalna kancelarija za borbu protiv trgovine
ljudima, koja u okviru svojih nadležnosti obuhvata aktivnosti u
dijelu prevencije, identifikovanja i zaštite žrtava trgovine ljudima,
bez obzira na njihov imigracioni status u zemlji, te samim tim
tretira i pitanje žrtava trgovine ljudima među migrantima, licima
koja traže međunarodnu zaštitu i lica sa odobrenom zaštitom.
Međutim, kako smo već naveli ne postoji formalna međusektorska
saradnja između relevantnih državnih institucija i potencijalnih
pružalaca usluga iz redova organizacija civilnog društva. Kako su
organizacije civilnog društva nosilac značajnog broja socijalnih
usluga, neophodno ih je u narednom periodu uključiti u rad
sa migrantima i tražiocima međunarodne zaštite u okviru i
shodno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca
u Crnoj Gori, a opet vodeći računa prevashodno o bezbjednosti
i sigurnosti crnogorskih državljana i poštovanju važećih zakona.
Prema riječima Uprave za zbrinjavanje izbjeglica, koja je nadležna
za poslove smještaja, integracije lica sa odobrenom zaštitom,
kao i pristup pravima, do sada nije potpisivala memorandume
o saradnji sa organizacijama civilnog društva kada je u pitanju
integracija azilanata usled novonastale izmjene i podjele
nadležnosti. Svakako, saradnje je bilo sa organizacijama kao
što su UN agencije, Crveni krst Crne Gore, NVO Pravni centar i
mišljenja se da bi to trebalo biti i na većem nivou.
U narednom periodu očekuje potpisivanje memoranduma o
saradnji sa zainteresovanim organizacijama civilnog društva
osposobljenim za rad sa ovom ciljnom grupom, kako bi se što
bolje pružila podrška u integraciji i socijalnoj inkluziji lica sa
odobrenom zaštitom u Crnoj Gori.
25
Dodatno je uočeno da ne postoje grupe za podršku tražilaca
međunarodne zaštite u Crnoj Gori kao i lica sa odobrenom
zaštitom, koje podrzumijevaju organe lokalnih samouprava i
lokalnih zajednica što predstavlja ključni faktor kada govorimo
o integraciji i socijalnoj inkluziji ove ciljne grupe. Dosadašnje
iskustvo i praksa širom Evrope je pokazala da je neophodno raditi
na uključivanju organa lokalnih zajednica ali i samih korisnika u
kreiranje servisa predviđenih za podršku migrantima/tražiocima
međunarodne zaštite/lica sa odobrenom zaštitom.
Imajući u vidu postojeći broj organizacija civilnog društva koje
se bave pružanjem socijalnih usluga u Crnoj Gori, veoma mali
broj organizacija je direktno uključen u rad sa korisnicima koji
pripadaju bilo kojoj od kategorija navedenih u prethodnom
tekstu.
Nekoliko organizacija kao što su CEDEM, Građanska alijansa kao
i Centar za prava djeteta su se bavila analizom sistema azila,
poštovanja ljudskih prava, predloga održivijih, praktičnijih i
humanijih načina postupanja sa migrantima, tražiocima azila kao
i povratnicima. Dosadašnji izvještaji međunarodnih organizacija i
Evropske komisije je dao pozitivne ocjene na rad Vlade Crne Gore
u dijelu sistem azila uz preporuke unapređenja podzakonskih
dokumenata koji mogu da olakšaju funkcionisanje sistema.
Kako Crna Gora do 2018. godine nije bila na glavnoj migrantskoj
ruti, nije se dalo procijeniti u kom pravcu bi išlo djelovanje Crne
Gore kada je u pitanju postupanje sa migrantima koji dolaze iz
zemalja Bliskog istoka i Afrike.
Međutim, kada je riječ o postupanju i reintegraciji crnogorskih
državljana, povratnika kroz sistem readmisije ili dobrovoljni
povratak u Crnu Goru, osim zakonodavnog okvira nedostaje
značajan set aktivnosti što pokazuje i interesovanje Svetske
banke za sistem reintegracije povratnika u Crnu Goru, a poseban
akcenat se stavlja na povratnike Rome, koji predstavljaju
jednu od najranjivijih grupa u Crnoj Gori. Takođe pored
reintegracijskih programa, do danas je ostalo neriješeno pitanje
urgentnog smještaja za pojedince i porodice koje nemaju
obezbijeđen smještaj po povratku u matičnu zemlju. Pored toga,
neinformisanost samih korisnika iz grupe povratnika predstavlja
veliku prepreku za adekvatan pristup pravima.
Tokom istraživanja Crveni krst Crne Gore je istakao nekoliko
primjera dobre saradnje u cilju pružanja što bolje podrške
migrantima/tražiocima azila/povratnicima. Saradnja je
ostvarivana na polju dobrovoljnog povratka migranata u
matične zemlje, na način na koji je Crveni krst Crne Gore lice
sa zahtjevom za dobrovoljni povratak upućivao na IOM, kao
nadležnu UN agenciju, informišući i nadležnu direkciju u
Ministarstvu unutrašnjih poslova. Tokom postupka organizovanja
dobrovoljnog povratka, sve tri institucije/organizacije su bile
u redovnom kontaktu i razmjenjivale informacije u cilju što
efikasnijeg djelovanja i zadovoljavanja svih humanitarnih
potreba u datom slučaju. IOM i MUP su radili na pribavljanju
neophodne dokumentacije, UNHCR je obezbijedio privremeni
smještaj dok je Crveni krst Crne Gore pružao psihosocijalnu
podršku i humanitarnu pomoć.
Takođe su i u Centru za prihvat istakli kao primjer dobre prakse
saradnju sa UN agencijama i Crvenim krstom Crne Gore, na način
dopunjavanja i zajedničkog reagovanja kako bi se zadovoljile
sve humanitarne i medicinske potrebe korisnika smještenih u
smještajnim kapacitetima na nivou države.
26 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
Posmatrajući globalne migracijske tokove, kao i dešavanja
na Balkanu, uočen je značajan i nezamjenljiv rad organizacija
civilnog društva u pružanju humanitarne, psihosocijalne i
medicinske podrške kako u vanrednim situacijama tako i nakon
stabilizovanja situacije.
Imajući u vidu da Crna Gora nije bila zahvaćena migrantskim
talasom na način da je bilo neophodno proglašenje vanredne
situacije, sve dosadašnje aktivnosti su se sprovodile u okviru
redovnih i postojećih državnih sistema predviđenih za ovu ciljnu
grupu.
Kada je u pitanju rad na terenu i konkretno pružanje usluga
migrantima i tražiocima azila u Crnoj Gori, pored nadležnih
državnih institucija (Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava
za zbrinjavanje izbjeglica, Centri za socijalni rad, Ministarstvo
zdravlja, Zavod za zapošljavanje) identifikovano je nekoliko
organizacija koje aktivno pružaju podršku kako sistemu azila ali
i direktnim putem samim korisnicima.
Međutim, neophodno je da se sve aktivnosti koje se sprovode
kada je ova ciljna grupa u pitanju, sprovode u koordinaciji
sa nadležnim institucijama za prihvat, smještaj i integraciju i
predstavljaju asistenciju postojećem sistemu.
Pružanje podrške ovim licima u velikoj mjeri otežava jezička
barijera, a nemogućnost angažovanja prevodilaca ili sudskih
tumača u dovoljnom broju i za sve potrebne aktivnosti je
posledica činjenice da u Crnoj Gori ne postoje prevodioci za
10) - http://www.vijesti.me/tv/azilanti-branili-smo-se-mjestani-prolaznike-su-gadali-kamenicama-924973
sve jezike koji su neophodni za adekvatno sporazumijevanje.
Trenutne potrebe za prevodiocima arapskog su zadovoljene na
način da je svaka institucija/organizacija angažovala prevodioca
arapskog jezika što umnogome olakšava rad sa ovom ciljnom
grupom. Međutim, prepreku predstavlja nedostatak prevodioca
za farsi, paštu, urdu i sl.
Dodatnu prepreku za pružanje usluga migrantima i tražiocima
azila predstavlja kratak period zadržavanja. Shodno poslednjim
podacima Ministarstarstva unutrašnjih poslova, period
zadržavanja ovih lica na teritoriji Crne Gore je od 7 do 10 dana.
Tokom tako kratkog perioda zadržavanja, usluge koje se mogu
pružiti ovim licima su urgentnog medicinskog i humanitarnog
karaktera.
Jedan od dodatnih faktora koji mogu uticati na pružanje usluga
migrantima i tražiocima međunarodne zaštite jeste i lokalna
zajednica (društvo), kao primajuća sredina koja je nedovoljno
informisana o svemu onome što migracije nose i kakvi su
problemi sa kojima se ova lica srijeću na svom putu ka boljem
život,u te je vrlo često bilo pojedinačnih slučajeva ksenofobije
i izražavanja stereotipa o povećanju kriminalnih aktivnosti u
mjestima u kojima borave migranti10. Takav stav zajednice može
dodatno uticati na pružanje usluga migrantima i tražiocima
međunarodne zaštite kao i njihovu integraciju i socijalnu inkluziju
u zajednici. Shodno gore navedenom, neophodno je u narednom
periodu raditi na razvijanju aktivnosti na polju borbe protiv
diskriminacije i ksenofobije, u cilju sprečavanja eventualnih
PREPREKE U PRUŽANJU USLUGA
27
konfliktnih situacija (koje su se u prethodnom periodu dešavale
ali na sreću u izolovanim kontekstima) ali i poboljšanja socijalne
inkluzije, integracije i reintegracije.
Otežan pristup tržištu rada a samim tim i teže osamostaljivanje
u zajednici predstavlja značajnu prepreku za integraciju ovih
lica a ujedno povećava potrebe pružanja usluga, podrške i
humanitarne pomoći.
Pored rada sa lokalnom zajednicom, OCD-a, kao i samim
korisnicima, potrebno je raditi na podizanju svijesti unutar
relevantnih državnih institucija i odjeljenja, koja su nadležna za
pružanje podrške i obezbjeđivanje pristupa pravima iz određenih
oblasti, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou.
Prepreke u dosadašnjem radu i uključivanju organizacija civilnog
društva u aktivnosti pružanja podrške tražiocima međunarodne
zaštite, azilanata i migranata predstavlja takođe i nedostatak
finansijskih sredstava i fondova koji bi dali mogućnost
organizacijama da adekvatno pripreme sopstvene kapacitete
i obezbijede uslove za pružanje podrške. Nedostatak mogućih
fondova za pružanje direktne podrške korisnicima je pravdano
malim brojem korisnika (migranata/tražilaca međunarodne
zaštite/izbjeglica/azilanata) na teritoriji Crne Gore.
28 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
PREPORUKE I ZAKLJUČAK
Organizacije civilnog društva predstavljaju više od polovine
pružalaca različitih socijalnih usluga u Crnoj Gori11 te je samim
tim neophodno jačanje kapaciteta OCD prije svega, a zatim i
uključivanje organizacija civilnog društva u sve aspekte pružanja
usluga i podrške migrantima, tražiocima međunarodne zaštite
i licima sa odobrenom zaštitom. S tim u vezi neophodno je na
nivou nadležnih ministarstava opredijeliti budžetska sredstva za
pružanje servisa svim grupama korisnika iz oblasti migracija (lica
koja traže međunarodnu zaštitu, licima sa odobrenom zaštitom,
povratnicima...).
Neophodno je na nivou lokalnih samouprava pripremiti
akcioni plan i opredijeliti sredstava za rad sa korisnicima iz
gore navedenih korisničkih kategorija a samim tim omogućiti i
podršku organizacijama civilnog društva koje rade na pružanju
usluga ovim licima.
S obzirom na postojeće zakone i strategije o pružanju usluga,
neophodno je zakonski jasno definisati ulogu organizacija
civilnog društva u Crnoj Gori kada su u pitanju tražioci
međunarodne zaštite i migranti. Samim tim podrazumijevaju se i
memorandumi o saradnji sa nadležnim državnim institucijama
za pružanje podrške migrantima i jasno definisanje obaveza
organizacija.
Kao dobar primjer prakse su multidisciplinarni operativni
11) - http://media.institut-alternativa.org/2013/12/mapiranje-usluga-socijalne-zastite-u-crnoj-gori.pdf
12) - https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/country_report_montenegro_2018.pdf
13) - https://nwb.savethechildren.net/sites/nwb.savethechildren.net/files/library/Studija%20o%20zastiti%20djece%20u%20pokretu%20u%20Crnoj%20Gori%20za%20CIP%20i%20stampu.pdf
timovi (sačinjeni od predstavnika državnih institucija i
organizacija civilnog društva) za pružanje podrške licima u stanju
potrebe. Multidisciplinarni timovi koji već postoje su formirani
u cilju sprečavanja prosjačenja, maloljetničkih brakova i sl. Tako
formirani operativni timovi su se pokazali kao odličan primjer
saradnje ali i dobar primjer rješavanja individualnih slučajeva.
Stoga bi bilo neophodno u predstojećem periodu oformiti
lokalne multidisciplinarne timove za sistem azila u Crnoj Gori i
raditi na jačanju njihovih kapaciteta i razvijanja mehanizama
upućivanja.
Ovo ide u potpunosti u prilog preporukama Evropske komisije
kada je u pitanju koordinisano upravljanje migracija u Crnoj
Gori.12
Dosadašnje iskustvo je pokazalo da je prilikom pružanja socijalnih
usluga i servisa podrške neophodan individualan pristup svim
pojedinim slučajevima u zavisnosti od porodičnog stanja, broje
djece, ekonomskog, obrazovnog stanja...
Shodno preporukama Save the children13 neophodno je
nastaviti raditi na analizi usklađenosti zakonodavnog okvira
i implementacione politike, kroz istraživanje i monitoring
implementacije zakona o međunarodnoj i dodatnoj zaštiti
stranaca u Crnoj Gori kao i strategije za integrisano upravljanje
migracijama. Posebnu pažnju treba obratiti na sve relevantne
29
podzakonske akte, pravilnike i procedure bez kojih nije moguća
implementacija niti zakona niti međunarodnih konvencija i
standarda. Kako je Save the children u svom izvještaju naveo,
i dalje je ostala na snazi preporuka da je neophodno urediti
informatički sistem u cilju praćenja migratornih tokova u cilju
prepoznavanja svih ranjivih kategorija.
Shodno dostupnim statističkim podacima, djeca ne predstavljaju
procentualno zanačajnu ciljnu grupu kada su tranzitne migracije
u Crnoj Gori u pitanju međutim to nas ni u kom slučaju ne
oslobađa obaveze razvijanja mehanizama za identifikovanje
maloljetnika bez pratnje i pružanja podrške djeci sa ili bez pratnje.
Imajući u vidu kapacitete Crne Gore i postojeću legislativu,
možemo reći da je dosta urađeno u cilju unapređenja sistema
azila, međutim neophodno je nastaviti raditi na unapređenju
kada su u pitanju ranjive grupe, samohrane majke, djeca, starija
lica, ali i lica koja su potencijalne žrtve trgovine ljudima, radne
ili neke druge ekspoloatacije. S tim u vezi neophodno je veće
uključivanje OCD u pružanje specifičnih usluga migrantima/
tražiocima međunarodne zaštite/licima sa odobrenom zaštitom
u Crnoj Gori.
30 VODIČ ZA UPUĆIVANJE I PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA MIGRANTIMA U CRNOJ GORI
• Ustav Crne Gore (Službeni list Crne Gore, br. 1/07)
• Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Službeni list Crne Gore, br. 2/17)
• Zakon o azilu (Sl. list RCG br.45/2006)
• Zakon o strancima (Sl. list CG, br. 12/2018)
• Strategiju za integrisano upravljanje migracijama 2018-2020, sa akcionim planom
• Pravilnik o izgledu i sadržaju obrazaca i načinu izdavanja isprava za stranca koji je podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom
• Pravilnik o uslovima smještaja i nacinu obezbjeđivanja smještaja azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom (http://www.mup.gov.me/biblioteka/pravilnici )
• Pravilnik o bližem načinu uzimanja otisaka prstiju i fotografije od stranca koji izražava namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu
• Pravilnik o pravilima boravka i kućnom redu u centru za prihvat
• Pravilnik o sadržaju i obrascu zahtjeva za međunarodnu zaštitu stranca
• Uredba o novčanoj pomoći za tražioce azila i lica sa odobrenom zaštitom
• Pravilnik o smještaju lica u Prihvatilište za strance (Sl. list CG, br. 53/2018)
• Standardne operativne procedure za postupanje sa maloljetnim migrantima bez pratnje kao i djecom žrtvama trgovine ljudima, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Nacionalna kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima, 2017
• Mapiranje usluga socijalne zaštite u Crnoj Gori, Insitut alternativa, 2013 (http://media.institut-alternativa.org/2013/12/mapiranje-usluga-socijalne-zastite-u-crnoj-gori.pdf )
• Studija o zaštiti djece u pokretu u Crnoj Gori, Centar za prava djeteta, 2013
• Vodič o postupanju prema migrantima, Cedem
• Politike azila i migracija u procesu pristupanja Evropskoj Uniji – uloga i doprinos organizacija civilnog društva, Cedem, 2015
• Ženevske konvencije i dodatni protokoli(https://www.icrc.org/en/document/geneva-conventions-1949-additional-protocols)
• Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine
• Protokolom o statusu izbjeglica iz 1967. godine
• Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine
• Uredba 604/2013 Evropskog parlamenta
• Dablin III
• Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru za 2018. godinu
• Njujorške deklaracije, Global compact for migration, Global compact on refugees, Global migration report 2018
Literatura:
Projekat �nansira Evropska unija
Facebook /irissnetworkwww.iris-see.eu [email protected] Twitter /IRISsNetwork
IRIS uMREŽAvanjeCivilno društvo za zaštitu korisnika u sistemu upravljanja migracijama
Vodič za upućivanje i pružanjesocijalnih usluga migrantima
u Crnoj Gori
Vodeći partner na projektuInicija�va za razvoj i saradnju (IDC), Srbija - posvećena socijalnoj i ekonomskoj inkluziji ugroženih kategorija stanovništva i zaš�� njihovih ljudskih [email protected] /idc.serbia
Partneri na projektuASB SEE, Nemačka - Arbeiter Samariter Bund - je ak�vno uključena u povrataki reintegraciju izbeglica i raseljenih lica, socijalno-ekonomskog uključivanja marginalizovanih grupa, obezbeđivanje integracije Roma i jačanje civilnog društva u jugoistočnoj Evropi. [email protected]
LIR CD, Bosna i Hercegovina, želi da pruži svoj doprinos kako bi poli�ke i programi socio-ekonomskog razvoja bili adekvatni i efikasni.www.lircd.org [email protected]
Otvorena Porta - La Strada, Makedonija – Open Gate La Strada - je organizacija posvećena borbi pro�v nasilja i trgovine ljudima, koja ima za cilj izgradnju društva u kome su ljudska prava široko poštovana i svi građani imaju jednake mogućnos� za socijalno-ekonomsku nezavisnost. www.lastrada.org.mk [email protected]
Inicija�va ARSIS, Albanija – organizuje kvalitetne programe za decu koja pripadaju ugroženim grupama, mlade, žene i porodice izložene riziku kroz saradnju sa državnim ins�tuacijama i organizacijama civilnog druš[email protected]
SOS Podgorica, Crna Gora - radi na otklanjanju svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djecom kroz obezbjeđivanje servisa podrke, obrazovne programe i javno zastupanje u cilju stvaranja efikasnog sistema socijalne i druge zaš�te osoba sa iskustvom [email protected] /sostelefonpodgoricaTwitter /sospodgorica