9 771333 569007

I S S N 1 3 3 3 - 5 6 9 3

VVVVoooo

llll .... 4444

,,,, bbbb

rrrroooo

jjjj 3333

,,,, oooo

žžžžuuuu

jjjj aaaakkkk

22220000

00003333

....

U ovom broju:M. Jurin:

Uvodnik . . . . . . . . . . . . . . .2

T. Smital:

Najznaèajnija znanstvena

dostignuæa u 2002. . . . . . . .3

B. Jernej:

Osvrt na tjedan mozga . . . .6

J. Broniæ:

Videokonferencija . . . . . . .7

D. Žubriniæ:

Hrvatska glagoljica

i još ponešto . . . . . . . . . . . .9

V. Boriæ i M. Pranjiæ:

SEND . . . . . . . . . . . . . . .10

D. Mûck-Šeler:

In memoriam

dr. Živan Deanoviæ . . . . . .12

Prošle godine u Ruðeru ste mogli poneštoproèitati o najveæim znanstvenim otkriæima u2001. god. Kako je stav Uredništva da su sliènièlanci poželjni u glasilu istraživaèkog institu-ta, pa bi ovakvi prikazi trebali biti tradicija, uovom broju, kao i prošle godine, dr T. Smital,èlan Uredništva, daje kratak pregled naj-znaèajnijih znanstvenih dostignuæa u 2002.godini. Možda to u ponekom sluèaju i neæe bitiosvrt na uistinu najveæa otkriæa, jer o tome jemoguæe meritorno suditi samo nakon duljegvremenskog odmaka. Meðutim, ovdje je osvrtna najuzbudljivija dogaðanja u svijetu znano-sti. Gotovo svi osvrti koje je autor uzeo u obzirimaju jednu poveznicu. Naime, znaèajno senaglašava "crna mrlja" znanosti u 2002. - dvasada veæ "slavna" sluèaja znanstvene prevare ufizici ponikla iz najpoznatijih svjetskih labora-torija, uz objavu lažnih rezultata u jednako takonajuglednijim svjetskim znanstvenim èasopisi-ma. Kao temeljni uzrok problema (na sreæu tojoš ne možemo nazvati trendom) gotovo beziznimke je u razlièitim komentarima identifici-ran kao sve veæi pritisak koji znanstveniciosjeæaju od strane gospodarstva, medija i kapi-tala u cjelini. No, ova tema svakako se ne možeobraditi ovako površno i vjerojatno zaslužujeposeban osvrt u našem glasilu. Stoga pozivamoRuðerovce da ponešto napišu i o tome. Moždaje to i nužno s obzirom na reforme koje su podpritiskom Vlade, Ministarstva i Svjetske bankeveæ zapoèele u našem Institutu? Nadalje, uovom broju donosimo i podatke o lijepoj ino-vaciji u Institutu. Dr J. Broniæ pregledno piše onovoj opremi za videokonferenciju, posta-vljenoj u predavaonici III krila, koja bitnopoboljšava kvalitetu prenošenja slike i zvukado udaljenih mijesta. Nužan uvjet za prijenosslike i zvuka preko raèunalne mreže, poredprograma (software) su kamera i mikrofon. Uovom je broju Ruðera i vrijedan prilog dr D.

Žubriniæa, matematièara iz FER-a, o hrvatskojglagoljskoj baštini, o èemu je održao i preda-vanje u Institutu. Hrvatska glagoljska baština jenaš izuzetno zanimljiv izvorni kulturnispomenik. Jedan od prvih, u kojem se spomi-nje hrvatsko ime jest Bašæanska ploèa. Vjeroja-tno najimpresivniji pokazatelj razmjera ikakvoæe hrvatske glagoljske baštine jest da seona èuva ne samo u Hrvatskoj, nego u èak 24zemlje i šezdesetak gradova izvan domovine.Ovi vrijedni povijesni dokumenti na èas nasvraæaju u našu grubu stvarnost u kojoj je jedanod problema koji nas dnevno zaokupljaju inabavka èasopisa koji se, ukoliko i doðu,nalaze u raznim knjižnicama u Republici. Onovom pristupu suradnje meðu knjižnicama unaruèivanja dokumenata - programu "sustavaelektronièke nabavke dokumenata" koji jeautorsko djelo Institutske knjižnice pišu njezinidjelatnici V. Boriæ i M. Pranjiæ. U ovom bojuRuðera je i prilog dr. B. Jerneja o uspješnoodržanoj seriji predavanja koja su, na jednosta-van naèin, trebala širem auditoriju približitineke aspekte funkcije mozga u zdravom i ubolesnom organizmu. Konaèno u èasopisudonosimo prilog dr. D. Mück Šeler, jedne odbliskih suradnica pokojnog dr. ŽivanaDeanoviæa, o životu i radu ovog Ruðerovca -jednog pod prvih Institutskih istraživaèa ouèincima zraèenja na organizam i moguæimmehanizmima zaštite. Uz nekoliko aktualnihvijesti te uobièajene podatke o kadrovskimpromjenama zaokružili smo ovaj broj koji æe,nadam se, potaknuti rasprave i iz toga iznjedri-ti daljnje priloge za naš Ruðer.

Ugodno èitanje

Mislav Jurin

Glavni urednik

Došli u Institut tijekom ožujka 2003.:Morana Biljakoviæ dipl. inž. biologije,Dumica Klariæ dipl. inž. biologije, MirjanaKuhtiæ-Milkoviæ dipl. ecc., Mark Žic dipl.inž. kemije

Izbori u zvanja tijekom ožujka 2003.: mlaði asistent: Morana Biljakoviæasistent: Dražen Joziæ, Zdenko Tkalèecviši asistent: Ivana Antol, Natalija TopiæPopoviæznanstveni suradnik: Renata Novak, AnkicaŠariæviši znanstveni suradnik: Nikola Štambukznanstveni savjetnik: Vladimir Vinkoviæ

Disertacije izraðene u Institutu i obra-njene tijekom ožujka 2003.:Ivana Antol: Protoniranje i deprotoniranje

modelnih moleku-la u elektronskipobuðenim stanji-ma, voditeljica M.Maksiæ, obrana 11.03. 2003.

Maja Rošèiæ: Izolacija i karakterizacija pro-dukata glikacije leucin-enkefalina,endogenog opioidnog peptida, voditeljicaŠ. Horvat, obrana 18. 03. 2003.

Magistarski radovi izraðeni u Institutu iobranjeni tijekom ožujka 2003.:Sandra Soboèanec: Oksidacijski/antioksi-dacijski status u CBA miševa razlièite dobi,voditeljica T. Marotti, obrana 17. 03. 2003.

Zdenko Tkalèec: Biogeografija i ekologijagljiva iz reda Agaricales (Basidomycota) naacidifilnim cretonima Hrvatske, voditelj M.Tortiæ, obrana 10. 03. 2003.

Diplomski radovi izraðeni u Institutu iobranjeni tijekom ožujka 2003.: Hrvoje Abraham: Simulacija formiranjabozonskih i fermionskih zvijezda, voditeljN. Biliæ, obrana 12. 03. 2003.

impressum:

Znanstveno glasilo Instituta "Ruðer Boškoviæ"

Bijenièka c. 54, 10 002 Zagrebtel: +385 (0)1 4561 111,

fax: 4560 084e-mail: rudjer@rudjer.irb.hr

URL: http://www.irb.hr

Glavni urednik: Mislav JurinTehnièki urednik: Karolj Skala

Uredništvo: Velimir Bardek Dunja Èukman

Koraljka Gall-TrošeljKata Majerski

Iva Melinšèak-ZlodiTvrtko Smital

Jadranka Stojanovski

Digitalna obrada i izvedba:Institut Ruðer Boškoviæ

Grafièki fakultet u Zagrebu

ISSN 1333-5693UDK 061.6:5

Tisak: Kratis d.o.o.Izlazi mjeseèno u nakladi od 600 primjeraka uz financijsku potporu

Instituta Ruðer Boškoviæ

Na naslovnici:Glagoljski list s otoka Krka,

15. st. - detaljnije na str. 6. -

Prošle godine u Ruðeru ste mogli ponešto proèitati onajveæim znanstvenim otkriæima u 2001. god. Kako je stavUredništva da su slièni èlanci poželjni u glasilu jednog istraži-vaèkog instituta, štoviše, da bi ovakvi prikazi možda trebalipostati i tradicija, u ovom broju želimo vam dati kratak preglednajnaèajnijih znanstvenih dostignuæa u protekloj godini. Moždato u ponekom sluèaju i neæe biti osvrt na uistinu najveæa otkriæa,jer o tome je moguæe meritorno suditi samo nakon duljeg vre-menskog odmaka, ali svakako æe biti pregled najuzbudljivijihdogaðanja u svijetu znanosti. Najuzbudljivijih bilo medijski,znanstveno, ekonomski, etièki... A uzimajuæi u obzir takoelastièan kriterij, izmeðu brojnih vrednovanja znanstvenihdostignuæa u 2002. nije se lako odluèiti za što pravièniji prikaz.Osobito stoga što su prisutne zamjetne razlike u vrednovanjupojedinih podruèja znanosti, favoriziranje bilo primijenjene bilofundamentalne komponente istraživanja, davanje prioritetaotkriæima koja imaju upitan znanstveni, ali neupitan pro-midžbeni odjek itd.

Ipak, gotovo svi osvrti koje smo uzeli u obzir imajujednu poveznicu. Naime, znaèajno se naglašava "crna mrlja"znanosti u 2002. - dva sada veæ "slavna" sluèaja znanstvene pre-vare u fizici. I to prevare koja se dogodila u najpoznatijim svje-tskim laboratorijima, pod (ne?)formalnim vodstvom iznimnouglednih svjetskih znanstvenika, uz objavu lažnih rezultata ujednako tako najuglednijim svjetskim znanstvenim èasopisima.I mada je takvih sluèajeva bilo i prije, brojni kritièari i kome-ntatori smatraju da je po prvi puta razvidno da više od stotinugodina uzoran sustav recenzije, provjere i objave znanstvenihrezultata poèinje pokazivati ozbiljne nedostatke. Prošle godinefizika, ove možda biologija (imamo li prvi ljudski klon?), potomnešto drugo... A kao temeljni uzrok problema (na sreæu to još nemožemo nazvati trendom) gotovo bez iznimke je u razlièitimkomentarima identificiran sve veæi pritisak koji znanstveniciosjeæaju od strane gospodarstva, medija i kapitala u cjelini. No,ova tema svakako se ne može obraditi ovako površno i vjero-jatno zaslužuje poseban osvrt u našem glasilu. Stoga pozivamoRuðerovce da ponešto napišu i o tome. Možda je to i više nopotrebno s obzirom na reforme koje su pod pritiskom Vlade,Ministarstva i Svjetske banke veæ zapoèele u našem Institutu?

No, vratimo se vedrijim tonovima. Sva sreæa što Sci-entific American veæ tradicionalno daje atraktivan i informati-van godišnji pregled znanstvenih uspješnica, tako da se i ovegodine Uredništvo odluèilo na stranicama Ruðera predstavitivam njihov odabir, ovaj puta 25 najznaèajnijih otkriæa u prote-kloj godini, razvrstanih bez kronološkog ili redoslijeda važno-

sti, i bez podjele po podruèjima.Možda se tako lakše odvažimoproèitati i ono što jer izvan našegtemeljnog znanstvenog interesa!

Meðutim, ove godine predstavljamao vam i kratakprikaz kojeg donosi Discover Magazine. Po našem sudu oni suove godine otišli najdalje, donoseæi izbor od 100 najvažnijihotkriæa, razvrstanih po podruèjima (a tu se zaista može naæisvašta, za svaèiji ukus). Tu listu zbog prostora ne možemotiskati u Ruðeru, ali ono što smo vam priredili i što je ujedno inajzanimljivije jest njihov izbor 10 najznaèajnijih postignuæa.Taj izbor èini nam se vrlo dobrim i na atraktivan i sažet naèindaje sukus onog najvažnijeg u 2002. god.

I na kraju napomena da i ove godine popis otkriæa ikratke komentare prenosimo na engleskom originalu, uz pone-što redakcijskog kraæenja, te uz navode internet adresa na koji-ma o svemu možete saznati više. Uživajte!

P.S. Mada su i neki znanstvenici našeg instituta izravno ilineizravno ukljuèeni u ova ili slièna istraživanja u samom vrhusvjetske znanosti, i ove godine ostaje nam samo vjerovati da æese u nekom buduæem osvrtu pojaviti i neko otkriæe koje æepretežito ili u cjelosti nositi trademark Instituta Ruðer Boškoviæ.

The Top Science Stories of 2002 - SCIENTIFICAMERICAN

(http://www.sciam.com/article.cfm?chanID=sa003&arti-cleID=00077641-A3BF-1E03-8B3B809EC588EEDF)

1. Controlling Robots with the Mind People with nerve or limb injuries may one day be able to co-mmand wheelchairs, prosthetics and even paralyzed arms andlegs by "thinking them through" the motions.

2. Scientists Sequence Genomes of Malarial Parasite and Mosquito

Malaria continues to plague the world's population, particularlyinhabitants of sub-Saharan Africa, where it kills at least one per-son every 30 seconds. Efforts to eradicate the disease in the1950s and 1960s met with failure, and current control measuressuch as antimalarial drugs are swiftly losing their potency. Nowresearchers have sequenced the genetic codes of the most dea-dly malarial parasite and a mosquito that carries it.

3PIŠE: TVRTKO SMITAL

N A J Z N A C A J N I J A Z N A N S T V E N AD O S T I G N U C A U 2 0 0 2 .

SVA SREÆA ŠTO SCIENTIFIC AMERICAN VEÆ TRADICIONALNO DAJE ATRAKTIVAN I

INFORMATIVAN GODIŠNJI PREGLED ZNANSTVENIH USPJEŠNICA, TAKO DA SE I OVE

GODINE UREDNIŠTVO ODLUÈILO NA STRANICAMA RUÐERA PREDSTAVITI VAM NJIHOV

ODABIR, OVAJ PUTA 25 NAJZNAÈAJNIJIH OTKRIÆA U PROTEKLOJ GODINI, RAZVRSTANIH

BEZ KRONOLOŠKOG ILI REDOSLIJEDA VAŽNOSTI, I BEZ PODJELE PO PODRUÈJIMA.

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB èetiri4

43. Cosmic Microwave Background Radiation's Polarization Detected at Last

Although it was discovered less than 40 years ago, the cosmicmicrowave background (CMB) radiation has been around a lotlonger than that. A relic from the early days of the Universemore than 14 billion years ago, the CMB is the oldest radiationon record. Current cosmological models posit that the CMBshould be slightly polarized but this property has never beenobserved--until now.

4. Mouse Genome Sequenced In the name of science, researchers have fashioned numerouskinds of mice: fat, thin, hairless, or afflicted with a particulardisease, to name a few. The first draft sequence of the mousegenome should make the tiny rodents even more helpful forfuture research into a variety of diseases.

5. Astronomers Discover Icy World Far Past Pluto Astronomers have discovered the largest object in the solar sys-tem since Pluto was identified more than 70 years ago. Theobject, dubbed Quaoar (pronounced "kwa-whar") by its disco-verers, is approximately half Pluto's size and nearly four billionmiles away from Earth.

6. Stamp-Size Plastic Chip Provides New Approach to Cryptography

Modern encryption techniques are tested every time someonemakes a purchase over the Internet or spends electronic cashstored in smart cards. These strategies rely on so-called one-way functions, which are easy to execute in one direction (forinstance, multiplying two prime numbers) but difficult toreverse (factoring a large number into two primes). With ever-increasing computer power and advances in quantum compu-ting, however, such methods may soon become breakable.Researchers have developed a new approach to cryptography--built around a piece of plastic the size of a stamp--that is hard tocrack and nearly impossible to forge.

7. Meet the Oldest Member of the Human Family After more than a decade of digging, researchers working inChad have made the fossil discovery of a lifetime: a nearly co-mplete skull said to belong to the oldest and most primitivemember of the human family yet known. Nicknamed Toumaï-or "hope of life" in the local Goran language-it belongs to anentirely new genus and species of hominid, Sahelanthropustchadensis. And at almost seven million years old, it has takenscientists several crucial steps closer to the point in time atwhich humans and chimpanzees diverged. Yet as is the case formost spectacular finds, this one raises as many questions, if notmore, than it answers.

8. Attacking Anthrax The end came fast for the five people who died of inhalationanthrax last fall, all victims of the first purposeful release ofanthrax spores in the U.S. Within days of showing initiallyunalarming symptoms, they were gone, despite intensive trea-tment with antibiotics. Those cases, and the near deaths of othervictims, starkly highlight the need for additional therapies in theevent of future attacks. Fortunately, researchers began studyingthe causative bacterium, B. anthracis, and seeking antidoteslong before fall 2001. Recent findings are now pointing the wayto new medicines and improved vaccines.

9. Crafty Crow Rivals Primates in Toolmaking The ability to make tools was once thought to lie solely withinthe purview of humans. Then in the 1960s Jane Goodall di-scovered that chimpanzees, too, fashion implements to performcertain tasks. Since then, researchers have observed tool use ina variety of animals. Nonhuman primates are widely thought tobe the most sophisticated tool-users after us. But observationsof an innovative New Caledonian crow named Betty could alterthat view.

10. New Findings Fan Debate over Origin of Vinland MapEver since it surfaced in 1957, the Vinland Map has been co-ntroversial. Some experts purport that it was drawn in the 15thcentury and that it chronicles the Vikings' travels to the NewWorld, prior to Christopher Columbus's 1492 journey. Othersargue that it is instead the work of a 20th-century counterfeiter.The results of two new studies are adding further fuel to thedebate.

11. Avoiding the Impact On June 15, 2002, an asteroid the size of a football field, dubbed2002MN, came within 120,000 kilometers of hitting Earth. Therocky body was traveling at a speed of 36,800 kilometers perhour--and if it struck, it would have wreaked as much destru-ction as a nuclear weapon. It was one of the closest passes everrecorded for an object of that size. And astronomers didn'tdetect it till three days afterward.

12. Element 118 Dropped from Periodic Table Scientists at Lawrence Berkeley National Laboratory (LBL)have formally retracted their claims for the discovery of themost massive chemical element. The synthesis of the "super-heavy" element 118, comprising 118 protons and 175 neutrons,was announced in a 1999, and the results appeared to confirmtheories from the 1970s that predicted heightened stability fornuclei containing around 114 protons and 184 neutrons.

13. First Humans to Leave Africa Weren't Necessarily a Brainy Bunch

A longstanding view of human evolution holds that the firsthominids to leave Africa did so with the help of bigger brains,longer legs and fancier tools than those of their predecessors.That scenario suffered a major blow a couple of years ago, how-ever, when paleontologists working in Dmanisi, Georgiaunearthed the oldest human remains yet found outside of Africa---two 1.7-million-year-old skulls belonging to early members ofour genus, Homo--and discovered primitive tools alongsidethem. A new finding may topple another pillar of the theory.Researchers working at the same site have recovered a thirdskull--one that housed a surprisingly small brain.

14. Study Casts Doubt on Cell from Hell's Role in Fish Kills During the 1990s, massive fish kills plagued bays and estuariesalong the East Coast of the U.S. People living near and workingon these waters also complained of memory loss, headaches andother physical ailments. Scientists blamed these frighteningphenomena on a microorganism named Pfiesteria piscicida,often referred to as the "cell from hell" in media coverage of thedisturbing events. Studies indicated that the diminutive crea-ture, which belongs to a group of free-living marine organismsknown as dinoflagellates, had as many as 24 life-cycle stages,some extremely toxic. Now, however, researchers assert thatPfiesteria's life cycle is much simpler than originally thought-and that the organism is actually nontoxic.

5

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBpet5

15. Light's Information-Carrying Capacity Doubles The computer behind the screen on which this article appearsprocesses commands a bit at a time, using units of informationcomprised of either zeros or ones. Scientists can likewise uselight to encode information because photons exist in one of twopossible spin states. But photons also carry a property known asorbital angular momentum (OAM), which can take on an infi-nite number of values. A reliable method of measuring orbitalangular momentum might therefore lead to a way of packingsignificantly more data into a beam of light.

16. Study Shows How Far GM Pollen Spreads For years, debates have raged over the use of genetically mo-dified crops in commercial agriculture. Many believe that GMcrops will spread their altered genes to weeds and other uni-ntended targets. The fear persists that many undesirable plantscould become resistant to certain herbicides because they havealtered genes. To that end, new findings may alleviate someconcerns while fueling others.

17. Gladiators: A New Order of Insect Imagine being the very first person ever to see a butterfly, a bee-tle or a wasp. Imagine the sense of wonder at a world so widethat it contains not just undiscovered species, genera or familiesbut entire orders of life yet to be named. For nearly a centuryresearchers have assumed that every newfound species of insectwill fall into one of just 30 basic categories. But in June 2001something happened that changed the way biologists look at theinsect world, giving them a taste of the old joy of discovery--and renewing their awe at the variety of life.

18. Scientists Sequence Rice Genome In a move that may lead to hardier versions of one of the world'smost important foods, scientists have unveiled two maps of therice genome. These draft DNA sequences of the plant could helpspeed improvements in the nutritional quality and yields of acrop that is a staple for more than half the world's population.

19. Climate Warming Causes Collapse of Antarctic Ice Shelf The northern section of the Larsen B ice shelf--a thick slab offloating ice on the eastern side of the Antarctic Peninsula--hascollapsed and separated from the continent, researchers report.The incident, which was monitored and recorded by satelliteimages, aerial photography and a research vessel navigatingthrough the resulting icebergs, is the largest single event in a30-year series of ice shelf retreats in the area.

20. Chinese Fossil May Be Mother of All Placental Mammals

Researchers have unearthed the fossilized remains of what maybe the mother of all placental mammals, so-named for the pla-centa that nourishes their young during gestation. The 125-mi-llion-year-old specimen is the earliest and most primitiveknown representative of the placental group, to which the vastmajority of living mammals--humans among them--belong.

21. Scientists Spin Spidery Silk Few things appear as delicate as a spider's web, each gossamerstrand one-tenth the width of a human hair. Yet pound forpound, the sturdiest spider silks are stronger than steel andstretchier than nylon. With such remarkable properties, it's nowonder that researchers have made numerous attempts to syn-thesize spider silk for industrial and medical applications.

(Efforts to farm the arachnids have failed as a result of their ter-ritorial nature.) Indeed, in the words of one scientist, this goalhas long stood as the "Holy Grail of material science."

22. Physicists Create a New State of MatterCool a gas of rubidium atoms to one-hundred-millionth of adegree above absolute zero or less and something strange ha-ppens. The atoms lose their individuality and merge into a si-ngle quantum state, forming what is known as a Bose-Einsteincondensate (BEC). In this condensate atoms flow without fri-ction, endowing the ultracold gas with the property of superflu-idity. Scientists have known that much since 1995. Now newresearch has taken that work one step further, revealing a sur-prising BEC behavior. It appears that under certain conditions,the condensate undergoes a reversible quantum phase transition,switching from a superfluid to a patterned fluid-a new type ofmatter.

23. T. rex Not Fleet of Foot, Study Shows It was big and it was mean, but Tyrannosaurus rex wasn't fast.In fact, the dinosaur we most love to hate may not have evenbeen able to run at all. Contrary to previous suggestions that thebeast could reach running speeds of up to 45 miles per hour,new research indicates that such swiftness would have been bio-mechanically unfeasible.

24. Scientists Succeed in Transplanting Cloned Cow Tissue Because the human body rejects most introduced tissue, loca-ting an organ that will be accepted by a patient's immunesystem remains a significant challenge for transplantation me-dicine. Creating cells that are genetically identical to those ofthe patient offers one solution to this problem. The results of anew study illustrate that, though it is not yet feasible in humans,this approach can work in cows.

25. Mars Odyssey's Measurements Reveal a Wet, Red Planet

Dry valleys, channels, and networks of gullies scar the aridMartian landscape. Along with other evidence, these physicalvestiges of conditions on ancient Mars suggest a planet oncesaturated with liquid water. Where is this water now? Scientistshave posited that a portion of it evaporated into the atmosphere,but that the rest lies beneath the surface. According to new data,large deposits of water ice may in fact exist under just tens ofcentimeters of soil on the Red Planet.

The Top 10 Science Stories of 2002 - DISCOVER

MAGAZINE

(100 Top Science Stories of 2002 by Subject - http://www.di-scover.com/current_issue/index.html)

1. The Year of CloningWord in 2002 of new clones-including rabbits, cows, and ahousecat-brings the tally of successfully cloned species toseven. The cloned cows had a human antibody gene added; thecloned pigs had a troublesome pig gene subtracted. And therewas more than one boast that a human clone is in the works.How and why have we come this far?

2. Neutrino Mystery SolvedThe latest studies of the neutrino, a subatomic particle that fliesfreely through people and planets, are shaking up cosmology

GGllaassiilloo IIRRBB

6and challenging the standard model of physics.

3. Population Bomb FizzlesLong-standing fears of a worldwide baby boom appear to havebeen exaggerated. New statistics suggest that the widespreadavailability of contraceptives has defused the population bomb.

4. Antimatter Harvested Does antimatter fall up? And why is there so little of it around?An assembly line that makes antihydrogen may provide the firstgood look at how matter behaves in the mirror world.

5. Bush Stem-Cell Estimate CutPresident Bush's advisers contended there would be 64 stem-cell lines available for experimentation, but there are at most10-and researchers will need thousands.

6. NASA Finally Finds Water on MarsThe long search is over: A NASA spacecraft has found a hugedeposit of water on Mars, proving the Red Planet could oncehave been wet and-just maybe-an abode of life.

7. Test for Primes Menaces InternetThree math wizards have found a way to identify extremelylarge prime numbers. Unfortunately, their work may makehacking encryption protocols on the Internet much too easy.

8. Drinking Water DruggedNew methods for detecting traces of antibiotics, anticancerdrugs, anticonvulsants, hormones, steroids, and other contami-nants will help ensure the water we drink doesn't kill us.

9. Early Humans Had Tiny BrainsIt didn't take nearly as much brain power to walk out of Africaas anthropologists once thought- and the trip may have beenundertaken at least a million years earlier than they guessed.

10. Yes, Virginia, There Was a Big BangA freeze-frame view of the very early universe provides almost-unshakable evidence that the cosmos really did begin with a BigBang.

Ovogodišnji "Tjedan mozga" (Brain awarenessweek) stavio je u žarište sadržaje vezane uz razvitak istarenje ljudskog mozga uz najavu "Stoljeæa uma". Naime,posljednje desetljeæe prošlog stoljeæa proglašeno je"Desetljeæem mozga". Istraživanja u tom periodu na nekisu naèin zaokružila naša temeljna saznanja o moždanomustroju na staniènoj i molekularnoj razini, paralelno sdešifriranjem ljudskog genoma i rješila probleme etiopato-geneze nekih monogenskih ("jednostavnijih") neuropsihija-trijskih bolesti npr Huntingtonove koreje. Razvijene sutakoðer osjetljive tehnike funkcionalnogoslikavanja/vizualizacije moždanih procesa. Na taj sunaèin stvoreni preduvjeti za pristup prouèavanju viših(umnih, kognitivnih) moždanih funkcija kao što su uèenje,pamæenje, govor, pozornost, emocije itd. kao i složenih(poligenskih) mentalnih bolesti. Zahtijevnost takovihsadržaja traži više vremena pa nakon "Desetljeæa mozga"slijedi "Stoljeæe uma".Današnja saznanja o moždanoj funkciji vrlo su razlièitaovisno o razini promatranja. O motorièkim funkcijamamozga ili npr. osjetu vida danas postoje vrlo temeljita sa-znanja; o procesima pamæenja i emocijama znamo poneštodok je najviša razina tj. pitanje odnosa: mozak-svijest zasadjoš pokriveno velom tajne. Istraživanje problema svjesnogiskustva predstavlja kljuè za razumijevanje pojma ljudskogduha odnosno uma.Odnos stres-mozak predstavlja jedno od "vruæih podruèja"neuroznanosti obzirom na svakodnevnu neizbježnuizloženost stresu uzrokovanu tempom suvremenog života.Kao odgovor na akutni stres, mozak aktivira neuroe-ndokrine mehanizme u kojima jedno od kljuènih mjestazauzima poticaj luèenju hormona kortizola (iz nadbubrežnežlijezde) koji pomaže organizmu da prebrodi stresnusituaciju. Rezultati novijiih istraživanja pokazuju meðutimda u sluèaju kad stres preraste u trajno stanje, kroniènaizloženost moždanih stanica (neurona) povišenim razinamakortizola potièe nepovoljne (ekcitotoksiène) mehanizmekoji mogu dovesti do njihovog znatnijeg ošteæenja i ko-naèno propadanja. Neuroni hipokampusa - dijela mozganeposredno vezanog uz procese memorije - pokazujunaroèitu osjetljivost u tom smislu. Time je razjašnjena vezaizmeðu kroniènog stresa i posljediènih ošteæenja pamæenja.

Kao prilog dogaðanjima u tijeku "Tjedna mozga"u Hrvatskoj na IRB-u smo pod nazivom "Mozak u žarištu"organizirali seriju od 5 poslijepodnevnih predavanja, kojasu na jednostavan naèin, trebala širem auditoriju približitineke aspekte funkcije mozga u zdravlju i bolesti. Sa zado-voljstvom mogu ustvrditi da je ideja bila vrlo dobro pri-hvaæena što se ogledalo ispunjenom predavaonicom treæegkrila tijekom èitavog tjedna kao i odrazom u dnevnomtisku. Ovom bih se prilikom želio još jednom zahvaliti go-stujuæim predavaèima i predavaèima s Instituta (kojih jebilo u istom broju) i najaviti nastavak te prakse u buduænos-ti.

BRANIMIR JERNEJ

O s v r t n a

" T j e d a n m o z g a

2 0 0 3 "

Na naslovnici:

Glagoljski list s otokaKrka, 15. st. (Norve-ška, Schoyen Colle-

ction.)Naziv našeg glasila“Ruðer” ispisano

glagoljicom(vertikalno)

GGllaassiilloo IIRRBB šest6

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBsedam7

Videokonferencija, što je to, kakve su joj moguænosti i zaštonam je potrebna? Kao što sama rijeè kaže videokonferencija je skup više grupa(pojedinaca) koji se nalaze na razlièitim lokacijama, a povezanisu audio-video vezom. Ako je ta veza ostvarena preko za toopremljenih raèunala i raèunalne mreže, govorimo o video- ilitele-konferenciji. Veæina korisnika raèunala veæ se susrela sa razlièitim programi-ma za dvosmjernu komunikaciju, od nekad popularnog a danaspotpuno napuštenog telneta, preko raznih "chat" (IRC) progra-ma, pa do najraširenijeg MS-ovog NetMeetinga (korisnici sta-rijih inaèica Windowsa mogu skinuti zadnju verziju sahttp://www.microsoft.com/netmeeting, dok je u WindowsimaXP - dio sustava!).Brzi razvoj raèunala i odgovarajuæe raèunalne mrežne infra-strukture uvjetovao je nagli razvoj moguænosti komunikacijskihalata. Dok se pomoæu telneta moglo samo pisati, neki chat pro-grami mogu prenositi zvuk, a programi nove generacije(NetMeeting i slièni programi) pored navedenog mogu prenosi-ti još sliku i datoteke, a sve to u realnom vremenu! Nužan uvjet za prijenos slike i zvuka preko raèunalne mreže,

pored programa (software) su ka-mera i mikrofon. Kvaliteta prenešeneslike ovisi o kvaliteti kamere, snaziraèunala na koje je prikljuèena i obrzini mreže (toènije - širini pojasaprijenosa). Ugrubo, prema brzini mreže kvalite-ta prenošenja slike i zvuka može sepodijeliti u 3 grupe:A. Prijenos preko telefonske linije, do 2×64 kbps koliko po-

dnosi obièni ISDN (Integrated Services Digital Network),B. Prijenos preko LANa (local area network), ili standardnog

ADSL (Asymmetric Digital Suscriber Line), do 512 kbpsC. Prijenos preko LANa, odnosno stalne veze na Internet od

barem 2 Mbps.U skupinu A pripadaju kuæna raèunala, a za videokonferencijudovoljno je na standardno raèunalo dokupiti jeftinu WEBkameru i mikrofon, povezati se na jedan od brojnih servera (uHrvatskoj je besplatan NetMeeting server: ils.hinet.hr) i zakaza-ti susret ili se povezati s nekim tko je trenutno povezan saserverom (on line). Najveæa brzina analogne telefonske linije je

7PIŠE: JOSIP BRONIÆ

Slika 2. (manja)Enkoder/dekoder pogled straga

Slika 1 (veæa). Enkoder/dekoder (Polycom), IR prijemnik, kamera i širokokutni mikrofon

VV ii dd ee oo kk oo nn ff ee rr ee nn cc ii jj aa

8

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB osam8

56 kbps (najkvalitetniji modemi), dok ISDN tehnologijaomoguæava 64 kbps po D kanalu. Kao primjer prijenosa slike izvuka možete gledati 1. program HTV (streaming), pomoæubesplatnog RealOne Playera (najnoviju inaèicu možete skinutisa: http://www.real.com) preko sveze:http://www.hrt.hr/streams/htv1.ramU skupinu B pripadaju napredni kuæni korisnici (ADSL ili kuæniLAN) kao i manje tvrtke, kod kojih se veza na Internet obiènoostvaruje preko jednog raèunala, a više ih je spojeno u LAN.Pomoæu bolje kamere, moguæe je ostvariti kvalitetniju sliku(640×480 toèaka, 16 b boja, 25 fps) uz nešto manju kompresiju,što je dovoljno za projiciranje na platnu u dvorani (tako je vršenprijenos proslave 50. godišnjice IRB u dvorani III. krila). Stan-

dardne brzine prijenosa su 384 i 512 kbps, koje ipak nisudovoljne za prikazivanje sitnih detalja.U skupinu C pripadaju tvrtke koje imaju više desetaka, pa i višestotina raèunala spojenih na lokalnu mrežu (na IRB ih je preko500 - najveæi LAN u Hrvatskoj). Veliki broj raèunala s te mrežeima direktan pristup Internetu (na IRB svi sa IP brojem) prekostalne veze (IRB ima 4×10 Mbps, dok æe na novoj mreži krajnjikorisnik imati 100 Mbps - za red velièine brža veza!). Velika brz-ina prijenosa omoguæava prijenos vrlo kvalitetne slike (tj. visokerezolucije) i zvuka. Naravno da je moguæe prenositi i razlièiteoblike prezentacija (npr. u Power Pointu). Preduvjet za to jekvalitetna kamera, ureðaj za enkodiranje/dekodiranje (može isnažniji PC), razglas i multimedijski projektor. Ako želimo vid-jeti i udaljenog predavaèa, odnosno auditorije u mjestimaukljuèenima u prijenos, nužan je još jedan multimedijski projek-tor i platno. Èuli ste za seriju zanimljivih predavanja (seminara) u Americi(ili u Cernu) a nemate novaca za put i boravak? Vaša kolegica jena specijalizaciji u inozemstvu i treba održati predavanje onajnovijim rezultatima, a Vi nemate vremena (volje, sredsta-va….) otiæi i poslušati? Imate studente iz raznih krajeva Hrvatske

na poslijediplomskom studiju i ne možete ih "skupiti" na preda-vanjima jer….? Dislocirane kolege (npr. u Rovinju) žele sudjelo-vati u raspravi Znanstvenog vijeæa o važnoj tematici (kao što jenovi pravilnik o napredovanjima), a ne mogu stiæi na vrijeme uZagreb? Za rješavanje navedenih i sliènih problema idealno rješenje jeupotreba videokonferencije odgovarajuæeg tipa, ovisno otehnièkim moguænostima. Osnovna prednost videokonferencijeje u tome što su troškovi upotrebe mnogostruko puta manji odtroškova potrebnih da bi pojedinci ili grupe fizièki bili na mjestudogaðaja. Iz gore navedenih karakteristika lako je zakljuèiti, da je zakvalitetno praæenje nekog predavanja (Power Point prezentacije- kao novog standarda) putem videokonferencije, nužno imatiskupu (kvalitetnu) opremu instaliranu u odgovarajuæoj dvorani(predavaonici).S osobitim zadovoljstvom izvještavam da je u predavaonicu III.krila IRB instalirana nova oprema za videokonferenciju kojabitno poboljšava kvalitetu prenošenja slike i zvuka. Naime, prekoCARNeta je nabavljen enkoder/dekoder slike i zvuka sautomatskom kamerom (ima ugraðene motore za pomicanje izumiranje, a kontrola se vrši pomoæu daljinskog upravljaèa). Dvaširokokutna mikrofona odlièno "hvataju" zvuk u krugu 3-4 m,èime je pokriven cijeli donji dio dvorane oko pulta, dok je gorn-ji dio dvorane pokriven bežiènim mikrofonima. Kvalitetu slike izvuka mogli smo provjeriti 10.2.2003. kada je, putem videokon-ferencije, prenošena rasprava o novom Zakonu o znanosti ivisokom obrazovanju a odvijala se na 3 mjesta: Graðevinskomfakultetu u Zagrebu, CARNetovoj uèionici u Splitu i na IRB(Zagreb). Ovim prijenosom testiran je i dio nove raèunalne mrežena IRB (100 Mbps). Prijenos je ostvaren tako da je na jednomplatnu prikazivana slika tekuæeg govornika, a pomoæu drugogprojektora stranica s tekstom zakona o kojem se raspravljalo. Da bi se još podigla kvaliteta slike iz dvorane nužno je ugraditi,dodatno, strogo usmjereno osvjetljenje, kojim æe se bitno boljeosvijetliti predavaè/govornik, ali ne i platno na koje se slika pro-jicira. Novost u radu video opreme u dvorani III. krila je samo u tomešto je multimedijski projektor fiksiran, pa ga nije moguæe prem-ještati. Uporaba opreme odvija se kao i do sada: dovoljno je pri-likom rezervacije dvorane reæi da želite koristiti audio-videoopremu (specificirati što se želi koristiti - samo multimedijalniprojektor, raèunalo, razglas, kamera ili bilo koja kombinacija).Osoblje RC æe opremu podesiti najkasnije 10-15 min prije poèet-ka predavanja i manje iskusnima dati osnovne instrukcije zakorištenje.

PREKO CARNETA JE NABAVLJEN

ENKODER/DEKODER SLIKE I ZVUKA S

AUTOMATSKOM KAMEROM (IMA

UGRAÐENE MOTORE ZA POMICANJE I

ZUMIRANJE, A KONTROLA SE VRŠI POMOÆU

DALJINSKOG UPRAVLJAÈA).

RUÐER OD PRIHVAÆANJA RUKOPISA ZA OBJAVLJIVANJE DO ÈASOPISA U VAŠIM RUKAMA

U broju Ruðera iz veljaèe ove godine opisali smo kako pripremamo naše glasilo do prihvaæanja priloga za objavljivanje. Takav prihvaæeni mater-ijal dostupan je svim èlanovima Uredništva jer se nalazi na "portalu" tj. na mreži. Osim teksta tu su i prilozi (slike ili grafièki prilozi s opisima).Uz navedeno, u svakom od brojeva , na stranici 2, je uvodnik glavnog urednika (naravno da ga on i piše), te izvješæe o kadrovskim promjenama(odlasci, dolasci, napredovanja u zvanju, te obranjeni diplomski, magisteriji i doktorati) što prikuplja i ureðuje èlanica Uredništva K. Majerski.Potom slijede lektura, priprema za tisak, grafièka obrada materijala, korektura, te konaèno i samo tiskanje. Lekturu obavlja D. Èukman pri èemuponekad kontaktira autore radi boljeg odabira nazivlja pa èak i stila. Tada se uz materijal na portalu stavi oznaka da je lektura izvršena. Glavniurednik, u dogovoru s èlanovima Uredništva, napravi redoslijed priloga u broju. Redakcija, nadalje, raspravlja o izgledu naslovnice pri èemu , apogotovo u doradi; znaèajnu ulogu ima tehnièki urednik K. Skala. Ovako sreðeni materijal (putem mreže) odlazi na Grafièki fakultet gdje stru-ènjaci izvrše prijelom materijala. Tekst je potom dostupan Uredništvu putem portala. Sve moguæe, opažene, greške ispravimo, te pogledamoprovedene ispravke. Konaèna grafièka obrada ispravljenog teksta provede se pod nadzorom tehnièkog urednika i materijal ide u tisak. Tiskanje iuvez obavi tiskara Kratis. Tiskane primjerke, obièno oko 600 komada, dostavimo institutskoj službi otpreme koja pošalje preko 100 primjeraka navanjske adrese, te rasporedi odgovarajuæi broj primjeraka po zavodskim ormariæima. Tajnice (ili veæ netko zadužen za preuzimanje pošte) to pokupii distribuira po laboratorijima ili kako veæ organiziraju. U ova dva kratka priopæenja nastojao sam prikazati putove informacije (èlanka,…) od sla-nja u Uredništvo do dolaska èasopisa, s tom informacijom, u vaše ruke.

MISLAV JURIN

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBdevet9

Hrvatska glagoljska baština prema rijeèima Zvane Èrnje, po-znatog istarskog kulturnog djelatnika, predstavlja vjerojatnonazanimljiviji i najizvorniji naš kulturni spomenik. Imao samveliku èast prikazati neke od èinjenica koje govore u prilog tojtvrdnji na prestižnoj mjeseènoj bibliotekarskoj tribini koju orga-nizira knjižnica Instituta Ruðer Boškoviæ. Zahvaljujem osobljuknjižnice IRB-a na ljubeznom pozivu. Ove godine slavimonekoliko važnih obljetnica:

- 855 godina od povlastice senjskome biskupa Filipu (1248),- 715. obljetnicu Vinodolskog zakona (1288.),- 520. obljetnicu hrvatskog prvotiska (iz 1483.), - 510. obljetnicu Baromiæeva brevijara (iz 1493.)

Danas je veæ dosta dobro poznato zašto nam je glagoljska bašti-na važna.

- Jedan od prvih književnih spomenika pisanih hrvatskim jezikom u kojem se spominje hrvatsko ime jest Bašæanska ploèa(oko 1100.) .- Godine 1248. senjski biskup Filip dobiva povlasticu da u ka-

tedrali sv. Marije u Senju može rabiti glagoljski obred iglagoljsko pismo umjesto latinskog obreda i latinskog pisma.Èetiri godine kasnije istu povlasticu dobivaju i benediktinci uOmišlju na otoku Krku. To je jedini takav sluèaj u povijestiZapadnog kršæanstva, sve do II. Vatikanskog koncila 1962-1965.- Najstariji poznati naš meðunarodni diplomatièki spomenik

pisan hrvatskim jezikom jest Istarski razvod (1275.-1395.) .- Najstariji poznati zakon pisan hrvatskim jezikom je Vinodo-

lski zakon, pisan glagoljicom godine 1288. - Najstarija poznata hrvatska poèetnica pisana je oko 1400. g.,

naravno, glagoljicom. Još je zanimljivije da je pisana u Fra-ncuskoj! Zapisao ju je naime Juraj iz Slavonije, profesor na Sor-boni u Parizu, za svoje francuske kolege, s komentarima nalatinskom, u obliku poèetnice kršæanskog nauka kakvu je si-gurno rabio još kao dijete. U literaturi je poznat kao Georgesd'Esclavonie ili Georges de Sorbonne.- Najstarija hrvatska tiskana knjiga jest Misal po zakonu ri-

mskoga dvora (prvotisak), inkunabula tiskana godine 1483., i toglagoljicom. - Najstarija poznata hrvatska poèetnica za djecu jest glagolja-

ška poèetnica tiskana 1527.

Vjerojatno najimpresivniji pokazatelj razmjera i kakvoæehrvatske glagoljske baštine jest da se ona èuva ne samo uHrvatskoj, nego u èak 24 zemlje i šezdesetak gradova izvandomovine, obièno u prestižnim nacionalnim knjižnicama imuzejima. Meðu njima su samo dvije izvan Europe (Turska iSAD). Posljednja država u kojoj sam to prošle godine otkrio je

Norveška. Vrlo vjerojatno æe ih bitijoš. Radi ilustracije, u SAD-u se našeglagoljske dragocjenosti èuvaju uKongresnoj knjižnici u Washingtonu(primjerak glagoljskog prvotiska mi-sala iz 1483., primjerak prve hrvatskepoèetnice iz 1527.) u Sveuèilišnoj knjižnici Princeton (jedanglagoljski list iz znamenitog Vrbnièkog II. misala, 15. st.), uNew Yorku (Njujorški misal iz oko 1420., iz Like ili podruèjaZadra). O Njujorškom misalu obranjena je i doktorska di-sertacija na UCLA (Andrew Corin, koji danas radi kao pre-voditelj na sudu u Hagu). Zainteresirane pozivljem da posjeteneke od ukupno tridesetak internetskih stranica koje sam prire-

Hrvatska glagoljica i jos ponesto

Glagoljski list s otoka Krka, 15. st. (Norveška, Schoyen Collection)

9PIŠE: DARKO ŽUBRINIÆ

10

GGllaassiilloo IIRRBB deset10

GGllaassiilloo IIRRBB

dio tijekom zadnjih osam godina, s ulazom na(www.hr/darko/etf/et03.html). Na te internetske stranice (i nesamo te) referiraju se institucije kao što su Kongresna knjižnicau Washingtonu, Kraljevska knjižnica u Holandiji, Državnaknjižnica u Berlinu, Lingvistièki institut u Bonnu, Centralnagradska knjižnica u Helsinkiju, Ministarstvo kulture RepublikeAustrije, i mnoge druge institucije i pojedinci.

Prošle godine došao je neoèekivan poticaj promièbi glagoljskebaštine za potrebe jedne meðunarodne medicinske znanstvenekonferencije održane u Zadru. Naime, kao poklon gostimaprireðeno je na molbu naših organizatora ukupno pet tipovadoèitnica ("bookmarks") na temu glagoljice. Primljene suizvrsno. Glagoljska baština se time još jednom potvrdila kaomoguæi sudionik kulturnog turizma, kod nas još nedovoljnopoznatog, inaèe vrlo razvijenog u zapadnim zemljama.

Ove godine slavimo desetu obljetnicu Društva prijateljaglagoljice (DPG), osnovanog 1993. Ideju i prve poticaje zaosnivanje Društva dali su su prof. dr. Vladimir Æepuliæ i mojamalenkost, obojica profesori matematike na FER-u u Zagrebu.Naravno, uz svesrdnu pomoæ struènjaka iz specijaliziranih insti-tucija (HAZU, Staroslavenski institut, Filozofski fakultet, Ma-tica hrvatska itd). U veljaèi ove godine je održana, zamislite,stota mjeseèna tribina DPG, na kojoj je prodefiliralo prekošezdeset predavaèa, od kojih jedanaest akademika, jedanbiskup, te jedan strani predavaè iz Državne knjižnice u Petro-vgradu, jedne od najveæih na svijetu. Drago nam je da smodijelom uspjeli ostvariti misiju povezivanja znanosti i širejavnosti oko glagoljaških tema. Za više podataka pozivljem vasda posjetite internetske stranice Društva(www.hr/darko/glagoljica/dpg.html).

S obzirom da list Ruðer èitaju uglavnom znanstvenici, bit æuslobodan poštovanim djelatnicima IRB-a ponuditi i ovo:

Hrvatska matematièka dijaspora(www.hr/darko/mat/cromath.html)History of Croatian Science (www.hr/darko/etf/et22.html)Ruðer Boškoviæ (www.hr/darko/etf/et111.html#rudder)

Bit æe mi drago èuti svaku primjedbu i sugestiju. Na koncu ijedna moja osobna molba IRB-u. Primijetio sam da ulaznainternetska stranica Instituta ima hrvatsku i englesku inaèicu, alinema izravni link na neku biografiju R. Boškoviæa. Postoji linkna biografiju iz jedne "dublje" stranice, a vjerojatnost da se donje doðe sluèajnim odabirom s ulazne je vrlo mala. Predlažemda se veæ s ulazne internetske stranice IRB-a (www.irb.hr) stavilink na tu biografiju, koju bi vrijedilo prirediti i na engleskom.Usput spominjem da je prof. dr. Krešimir Veseliæ, uglednihrvatski matematièar u Hagenu, za kojeg mnogi zaposleni naInstitutu dobro znadu, napisao izvrsnu kratku biografiju onašem Ruðeru na njemaèkom jeziku (dostupna je preko gorespomenute internetske stranice). Taj link na biografijuBoškoviæa s IRB-ove ulazne internetske stranice bio bi važan iiz još jednog razloga: onaj koji u tražilicu (npr. Google) upišeime "Boskovic" dobit æe na prvom mjestu IRB, pa mu vrijediomoguæiti da bez velike pretrage dobije informaciju o našemvelikanu. Istu molbu uputio bih i knjižnici IRB-a (nippur.irb.hr),te Zavodu za teorijsku fiziku IRB-a (thphys.irb.hr). Ugodno meje iznenadilo da na internetskim stranicama Zavoda za teorijskufiziku (pod Croatia) stoje linkovi na neke moje priloge, vjero-jatno veæ više godina.

Knjižnica kontinuirano radi nauvoðenju novih servisa i usluga zasvoje korisnike implementacijommodernih informacijskih tehnologi-ja. Tako je osigurala elektronièki

pristup cjelovitom tekstu za preko 2500 naslova èasopisa, nounatoè toj èinjenici potreba za meðuknjižniènom posudbom (udaljnjem tekstu: mkp) nije smanjena. Naša knjižnica godišnjenaruèi izmeðu 600 i 1000 jedinica, a više od 1500 jedinicapošalje drugim knjižnicama. Važno je naglasiti da se veæ godi-nama, zbog ogranièenih financijskih sredstava, obavlja koor-dinirana nabava èasopisa po naèelu: nabava samo jednog pri-mjerka u državi, a što veæi broj naslova. Iz toga proizlazi obvezasvake knjižnice da osigurava dostupnost graðe iz svog fondacijeloj znanstveno-istraživaèkoj zajednici. Kako naša knjižnicane posjeduje integrirani knjižnièni program, izvršavanje te

obveze iziskuje veliki angažman bibliotekara. Da bi ublažili ipremostili navedeni nedostatak, djelatnici Knjižnice su tijekom2002. godine intenzivno radili na razvoju novog programa zamkp - koji je nazvan "Sustav elektronièke naruždbe dokumena-ta". Iz naziva je nastao zgodan akronim SEND. To je prvi takavprogram u Hrvatskoj i autorsko je djelo Knjižnice.

O programu"SEND je razvijen na UNIX operacijskom sustavu (SunSolaris). Koristi se Informix relacijska baza podataka. Kaoskript jezik koristi se PHP. Pristupa mu se preko http protokola(WWW). Web server je apache.Autentifikacija korisnika je obavezna na poèetku rada, a dužnisu odlogirati se iz sustava po završetku rada. To je vrlo bitno jeru protivnom riskiraju zloupotrijebu svojeg korisnièkog raèuna.U sluèaju zaboravljanja lozinke, korisnik može od sustava

PIŠU: VESNA BORIÆ I

MARIO PRANJIÆ Novi program za meduknjiznicnu posudbu- SEND -

(sustav elektronicke narudzbedokumenata)

°° °° °° °° °° °° °° °° °° °° °° °° °° °°

zatražiti novu lozinku. Pri tome æe morati unijeti svoje kori-snièko ime i JMBG. Sustav æe mu na njegovu e-mail adresuposlati novu lozinku. Ako korisnik zaboravi dodijeljeno kori-snièko ime mora se javiti administratoru SEND sustava.Cjelokupni softver se vrti na serveru. Korisnici moraju imatiweb browser koji podržava cookie (npr. Internet Explorer,Netscape Navigator, Opera i dr.). Nije potrebna nikakva doda-tna instalacija softvera od strane korisnika. Sustav nije ovisan ooperacijskom sustavu, što znaèi da mu na jednak naèin pristu-paju korisnici s Windowsa, Linuxa, MacOS-a...SEND je dostupan i izvan IRB-a. Jedino ogranièenje postoji zanove korisnike koji se mogu registrirati iskljuèivo s raèunalaunutar IP domene Instituta. Nakon toga mogu naruèivati graðubez ogranièenja (osim finacijskog)!

Programu se pristupa putem web suèelja i to:- upisivanjem adrese: http://knjiznica.irb.hr/send/- preko poveznice (logo SEND-a) na kuænoj stranici

Knjižnice: http://knjiznica.irb.hr- preko poveznice na adresi:

http://knjiznica.irb.hr/hrv/novosti.html

Koncepcija je osmišljena tako da omoguæuje upuæivanjenarudžbi drugim knjižnicama, kao i primanje zahtjeva (zagraðom iz našeg fonda) od drugih knjižnica. Osnovni cilj ovogprograma je olakšati posao korisnicima i knjižniènom osoblju,poveæati uèinkovitost i nadasve ubrzati postupak nabave doku-menata! Automatizirani su svi postupci u procesu mkp za kojeje to bilo moguæe uèiniti. No, buduæi da u procesu mkpsudjeluju korisnik, matièna knjižnica, knjižnica od koje se graðatraži, dostavna služba ili pošta nismo u moguænosti utjecati nainternu organizaciju poslovanja drugih knjižnica.

Program je probno testiran unutar knjižnice, a potom dogovornos nekoliko znanstvenika èija nam je konstruktivna suradnja biladragocjena. Službeno je promoviran 04.03. 2003. godine, a do07.ožujka se registriralo 56 znanstvenika što nam svjedoèi o

izuzetnom prihvaæanju i potrebi za implementacijom novihtehnologija u poslovanju Knjižnice.

Prednosti novog sustava za korisnike:- naruèivanje dokumenata preko osobnog raèunala- popunjavanje bibliografskih podataka u rubrike web obra-

sca- moguænost odabira dijela podataka iz baza podataka (za

naslove èasopisa, obraèunske jedinice)- narudžba trenutaèno stiže bibliotekaru- moguænost provjere statusa pojedine narudžbe u svakom

trenu- primanje automatiziranih obavijesti o važnim promjenama

vezanim uz narudžbu- graða se dostavlja na radni stol korisnika- osmišljen sustav refundiranja troškova, bez potrebe

osobnog prikupljanja potpisa voditelja tema i direktora programa

Prednosti novog sustava za knjižnièno osoblje:- evidentiranje narudžbi je trenutaèno- slanje narudžbe se obavlja odabirom knjižnice iz baze

podataka o knjižnicama - moguænost opetovanog slanja zahtjeva istoj ili drugoj

knjižnici- slanje standardiziranih e-mail poruka o važnim promjenama

u vezi narudžbe- automatsko generiranje periodièkih obraèuna- statistièki podaci se automatski generiraju u bazi podataka

Puštanjem u rad SEND programa ukida se naruèivanje graðeputem papirnatih obrazaca.Nadamo se da æete se osobno uvjeriti u prednosti naruèivanjagraðe preko web suèelja.

KomentarNakon što je sustav SEND stavljen na web stranice knjižnice izazvao je kod nekih voditelja burnu reakciju. Traženo je da se onemoguæi pristupsvim znanstvenicima i da samo voditelji mogu naruèivati i registrirati se u sustav.Na direktno traženje popisa ljudi koji bi imali samostalan pristup traženju znanstvenih informacija, iz jednog odjela je dobiven odgovor:-razgovarao sam sa svojim suradnicima i svi oni korisititi æe SEND (ako je potrebno) iskljuèivo preko mene.

Mislim da bi takav pristup trebalo staviti na raspravu na Znanstvenom vijeæu Instituta, jer otkriva dio problema meðusobne komunikacije ipristupa znanstvenom radu. Nadam se da princip otvorenosti znanstvenim informacijama kao osnova znanstvenog rada i napretka znanosti nijepostao upitan.

DUNJA ÈUKMAN

In memoriam

dr. Živan Deanoviæ (1920.-2002.)

Drugog kolovoza prošle godine nakon kratke i teške bolesti, napustionas je dr Živan Deanoviæ. Roðen je 15 sijeènja daleke 1920 godine uSplitu u obitelji sveuèilišnog profesora Mirka i majke Vilke domaæice.Djetinjstvo i prve godine školovanja provodi u Dubrovniku, Splitu iZagrebu, a 1938. završava Klasiènu gimnaziju u Zagrebu. Iste godineupisuje studij medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu idiplomira poèetkom 1944. Nakon studija i položenog specijalistièkogispita (1956 godine) iz podruèja interne medicine te poslijediplo-mskog teèaja iz medicine rada (1958 godine), radi kao vojni lijeèniku Slavonskom Brodu, Zagrebu i Štipu do 1962. Kao lijeènik s bogatim klinièkim iskustvom zainteresirao se za uèinkeionizirajuæeg zraèenja na pojavu radijacijske bolesti te tako zapoèinjesvoju znanstvenu karijeru. Na prijedlog Instituta za medicinskaistraživanja pri JAZU dobio je stipendiju Meðunarodne agencije zaatomsku energiju u svrhu usavršavanja na podruèju rane dijagnostikeošteæenja zraèenjem te patofiziologije i klinike bolesti zraèenja kao iproblemima u vezi s unutrašnjom kontaminacijom nekim produktimafisije. Na Beèkom Sveuèilištu provodi 5 mjeseci, a sljedeæih šest uParizu u Institutu za hematološka istraživanja gdje se upoznaje sradom na eksperimentalnim životinjama. U tom razdoblju objavljuje13 znanstvenih radova, od kojih je najzapaženiji onaj o prvom otkriæupiroplazmoze u èovjeka.Na vlastiti zahtjev napušta vojnu službu i 15. svibnja 1962 dolazi naInstitut Ruðer Boškoviæ gdje zapoèinje njegova prava znanstvena ka-rijera u Laboratoriju za eksperimentalnu neuropatologiju radijaci-jskog ošteæenja. Doktorirao je 1966 god. pod vodstvom prof. dr Zla-tka Supeka. Naslov disertacije bio je: " Izluèivanje 5-hidroksitripta-mina i njegovog glavnog metabolita u odnosu na težinu radijacijskebolesti u štakora". Nakon doktorata odlazi na jednogodišnje postdo-ktorsko usavršavanje u Radiopatološki laboratorij Sveuèilišta uGroningenu (Nizozemska) i radi na istraživanju biogenih amina uradijacijskoj bolesti. Svoje klinièko znanje primijenio je u rješavanjuproblema zaštite na radu u Institutu gdje 1967 godine postaje voditeljSlužbe zaštite od zraèenja. Znanstvenim savjetnikom postaje 1977godine. Objavio je oko pedesetak radova i bio voditelj nekoliko ma-gisterija i doktorata. Jedan je od osnivaèa Društva za zaštitu odzraèenja i èlan Europskog društva za radiobiologiju i Hrvatskog dru-štva farmakologa. Ostaje zaposlenik Instituta Ruðer Boškoviæ doodlaska u mirovinu u veljaèi 1990 godine.U svom znanstvenom radu istraživao je ulogu biogenih amina prve-nstveno serotonina i njegovog metabolita 5-hidroksiindoloctene kise-line (5-HIAA) u patogenezi ranog radijacijskog sindroma. Prateæiizluèivanje serotonina i 5-HIAA u urinu ozraèenih štakora pokazao jeznaèajnu korelaciju izmeðu doze i intenziteta izluèivanja 5-HIAAprvog i drugog dana poslije ozraèenja te pozitivnu korelaciju izmeðupreživljavanja eksperimentalnih životinja i izluèivanja 5-HIAA. Udaljnjim istraživanjima posvetio se utjecaju zraèenja na središnjiživèani sutav. Pratio je koncentraciju serotonina u mozgu štakora.Pronašao je da nakon zraèenja dolazi do porasta 5-hidroksiindola umozgu i to najviše u moždanom deblu te da zraèenje ne mijenja pro-pusnost krvno-moždinske barijere.Dobiveni rezultati su upuæivali na radioprotektivno djelovanje sero-tonina i njegov povoljni uèinak na tijek radijacijom izazvanihpatoloških promjena. U suradnji s kemièarima na Institutu RuðerBoškoviæ prouèavao je radioprotektivno djelovanje sumpornihderivata serotonina u miševa. Otkrio je znaèajno protektivno djelo-vanje 5-metoksi i 5-etoksi derivata triptamina koje je ipak bilo manjeod djelovanja samog serotonina. Njegova otkriæa na tom podruèju sunašla primjenu u biološkoj dozimetriji zraèenja. Meðutim daljnaistraživanja su pokazala da praæenje samo jedne supstancije nijedovoljno te da bi trebalo istovremeno odrediti izluèivanje nekolikoamina i njihovih metabolita ukljuèujuæi i njihove sumporne i

glukuronske derivate kako bi se dobio pouzdani uvid u težinu radi-jacijske bolesti. Ipak u odgovarajuæim uvjetima ovi podaci bi mogliposlužiti u procjeni stupnja i prognoze radijacijske bolesti.Istraživao je i znaèenje diureze u preživljavanju akutne radijacijskebolesti u štakora. Opazio je da drugi dan nakon ozraèenja dolazi donegativnog odnosa izmeðu unosa vode i volumena urina. Slabije uzi-majnje vode u ozraèenih eksperimentalnih životinja pripisao je izra-zitijoj depresiji vegetativnih centara u lateralnom hipotalalmusu. Pre-tpostavio je da bi veæi unos vode u ozraèeni organizam moglo imatipovoljni utjecaj na preživljavanje.

Tijekom postdoktorskog studija u Groningenu proširujesvoja radiobiološka istraživanja na istraživanje uloge histamina i kate-holamina u pojavi radijacijskog sindroma. Radio je na ispitivanjumehanizma oslobaðanja kateholamina in vitro pod utjecajem zraèe-nja. Pokazao je znaèajnu ulogu kalcijevih iona u promjeni perme-abiliteta staniène membrane nakon djelovanja X-zraka. Sudjelovao je i u istraživanju izluèivanja 5-HIAA, kateholamina i nji-hovih metabolita u urinu bolesnika s tumorom mozga nakon operaci-je i terapije zraèenjem. Pronaðeno je poveæano izluèivanje 5-HIAA,vanilbademove kiseline, 3-metoksi, 4-hidroksi fenilglikola u urinubolesnika tijekom terapije zraèenja. Dobiveni rezultati posljedica sudjelovanja zraèenja na oslobaðanje serotonina i kateholamina usredišnjem i kateholamina u perfernom živèanom sustavu. Promjeneu izluèivanju metabolita kateholamina bile su znatno izraženije nakonterapije gama zrakama u odnosu na izluèivanje nakon terapije X-zrakama u bolesnica s genitalnim tumorom.Jedan manji dio njegovih istraživanja odnosio se na ulogu serotoninau nastanku migrenske glavobolje i u biološkoj psihijatriji. Istraživa-nja su pokazala poveæano izluèivanje 5-HIAA u urinu i nagli pad ko-ncentracije serotonina u krvi migrenièara tijekom napadaja migrenskeglavobolje što upuæuje na važnu ulogu serotonina u prodromalnoj,vazokonstrikcijskoj fazi migrenske glavobolje. Smatra se da je naglipad koncentracije serotonina u krvi posljedica djelovanja serotonin-oslobaðajuæeg èimbenika. Bio je koautor na radovima u kojima jeistraživana uloga serotonina u etiologiji i lijeèenju psihièkih pore-meæaja. U tim istraživanjima su korišteni trombociti kao lako dostup-ni periferni model za središnje serotoninske neurone. Pokazane supromjene koncentracije trombocitnog serotonina u shizofrenih idepresivnih bolesnika kako prije tako i nakon lijeèenja psihofarmaci-ma. Dr Živan Deanoviæ ostat æe nam u sjeæanju kao izuzetna osoba, dobarèovjek i kolega koji je uvijek bio spreman pomoæi rijeèju i djelom.

PIŠE: DOROTEA MÜCK-ŠELER