IPPC Veliki Uredaji Za Lozenje

8/10/2019 IPPC Veliki Uredaji Za Lozenje

1/39

Veliki ureaji za loenje, Projekt CARDS 2004Potpora nastavku pribliavanja hrvatskogzakonodavstva pravnoj steevini EU na podruju zatite okolia

1

SMJERNICE ZA ODABIRNAJBOLJIH RASPOLOIVIH

TEHNIKA VELIKI UREAJI ZALOENJE


2/39


2

Sadraj

1 UVOD................................................................................................................................................ 3

Osnovne informacije o smjernicama.................................................................................................... 3

2 OPIS PROCESA............................................................................................................................... 5

3 PITANJA OKOLIA ......................................................................................................................... 6

4 Granine vrijednosti emisija, praenje i drugi zahtjevi............................................................... 6

5 OSTALE TEHNIKE......................................................................................................................... 14

6 KVALITETA OKOLIA .................................................................................................................. 16

7 UPRAVLJANJE.............................................................................................................................. 17

8 POSEBNA PITANJA KOJA UTJEU NA VELIKE UREAJE ZA LOENJE U HRVATSKOJ .. 18

Nadzor emisija u zrak iz kotlova koji koriste tekue gorivo................................................................ 18

9 DEFINICIJE .................................................................................................................................... 22

10 PRIJEDLOG DODATKA 5 REVIDIRANE DIREKTIVI O INDUSTRIJSKIM EMISIJAMA.......... 31

11 POPIS LITERATURE.................................................................................................................. 38

12 ZAHVALA.................................................................................................................................... 39

TabeleTabela 5: NRT za smanjenje emisije estica iz nekih ureaja za loenje................................................7Tabela 1: NRT za smanjenje emisije SO2iz nekih ureaja za loenje ....................................................8Tabela 2: NRT za smanjenje emisije NOXiz ureaja za loenje na ugljen i lignit....................................9Tabela 3 NRT za smanjenje emisije NOXiz ureaja za loenje na treset, biomasu i tekue gorivo .....10Tabela 4: NRT za smanjenje emisija NOXi CO iz ureaja za loenje na plin........................................11Tabela 5: Neki zakljuci o NRT za skladitenje i rukovanje gorivom i aditivima....................................15 Tabela 6: Razine toplinske uinkovitosti povezane s primjenom mjera sukladno NRT za ureaje za

loenje na ugljen i lignit ..........................................................................................................................15

Tabela 7: Razine toplinske uinkovitosti povezane s primjenom mjera sukladno NRT za ureaje zaloenje natreset i biomasu......................................................................................................................16Tabela 8: Uinkovitost ureaja za loenje na plin povezana s primjenom NRT ....................................16


3/39


3

1 UVOD

Osnovne informacije o smjernicama

Ovo je jedan u nizu dokumenata koji opisuju zakljuke o najboljim raspoloivimtehnikama (NRT) za industrijske sektore. Svi dokumenti imaju za cilj postaviti snaanokvir za dosljedno i transparentno ureenje procesa i postrojenja. Pripremljeno jenekoliko Prirunika koji govore o horizontalnim pitanjima, a Horizontalni prirunik zaprocjenu NRT je dokument broj xxxxxxxx koji je potrebno koristiti prilikomodreivanja uvjeta dozvole.

Pri odreivanju NRT za novo postrojenje, potrebno je koristiti zakljuke o NRT ureferentnim dokumentima o najboljim raspoloivim tehnikama (u daljnjem tekstuRDNRT; eng. BREF) ili, prema potrebi, naprednije tehnike. Pri odreivanju graninihvrijednosti emisija na lokalnoj razini ne bi se trebale prekoraiti razine emisijapovezane s primjenom NRT i trebala bi se primjenjivati nia vrijednost od navedenihraspona vrijednosti.

Pri odreivanju NRT za postojee postrojenje mogue je odluiti o odstupanju koje euzeti u obzir trokove i koristi za okoli i postaviti neto manje stroge graninevrijednosti na lokalnoj razini. Niz imbenika moe se uzeti u obzir pri odluivanju onajprikladnijoj tehnici koja e najbolje zatititi okoli kao cjelinu. Cilj je odrediti uvjetedozvole kako bi se postrojenje pribliilo to je vie mogue standardima koji e bitipostavljeni za novo postrojenja, ali uzimajui u obzir ekonominost, potrebno vrijeme ipraktinost uvoenja promjena u postojee postrojenje. U Dodatku IV IPPC direktivenavodi se to je sve potrebno uzeti u obzir pri odreivanju NRT na lokalnoj razini

Pri ocjenjivanju primjenjivosti NRT ili uz njih vezanih razina emisija za postojeepostrojenje, mogue je navesti opravdane razloge za odstupanja ili izuzea koja su

stroa ili manje stroga od NRT kako je opisano u RDNRT. Najprikladnija tehnika ovisio lokalnim imbenicima te e moda biti potrebna lokalna procjena trokova i koristidostupnih opcija radi utvrivanja najbolje opcije. Razlozi odstupanja od zakljuakaRDNRT moraju biti jaki i moraju se evidentirati.

Odstupanja se mogu opravdati s obrazloenjem trokova i koristi za okoli i lokalnihuvjeta kao to su tehnike karakteristike odnosnog postrojenja, njegov zemljopisnipoloaj i lokalni uvjeti okolia, ali ne i s obrazloenjem ostvarivanja profita odreenetrvrke.

Svi procesi podlijeu NRT. Openito govorei, ono to je NRT za jedan proces uodreenom sektoru je vjerojatno NRT za usporediv proces, ali u svakom sluaju upraksi je regulator (podlono albi) taj koji e odluiti to je NRT za pojedini proces iregulator bi trebao uzeti u obzir varijabilne faktore (kao to je konfiguracija, veliina i

ostale pojedinane karakteristike procesa) i mjesto (kao npr. blizinu posebnoosjetljivih receptora). Konano, ono to tehniku ini NRT specifino je za lokaciju, aliovaj dokument obuhvaa smjernice za veinu procesa u sektoru i treba joj seposvetiti posebna pozornost kako bi se maksimalno poveala dosljednost dozvola.

Ove smjernice namijenjene su:o regulatorima: koji moraju uzeti u obzir ove smjernice pri odluivanju o zahtjevu

i izmjenama i dopunama postojeih ovlatenja i dozvola,o operaterima: kojima se takoer savjetuje uzeti u obzir ove smjernice prilikom

pripreme zahtjeva i u buduem radu koristei taj proces,o javnosti: koju e moda zanimati to se smatra odgovarajuim uvjetima za

kontroliranje emisija za veinu procesa u odreenom industrijskom sektoru. Smjernice se temelje na trenutnom (u vrijeme pisanja) znanju i spoznajama o:

o procesima koji se primjenjuju u velikim ureajima za loenje,o njihovom potencijalnom utjecaja na okoli io tome to ini NRT za sprjeavanje i smanjenje emisija.


4/39


4

Ove smjernice se temelje na zakljucima RDNRT za sektor velikih ureaja za loenje.Taj RDNRT sadri puno dodatnih informacija povrh onih koje se navode u ovimsmjernicama i ukoliko ima bilo kakvih dvojbi oko sadraja i zakljuaka ovogadokumenta potrebno je konzultirati RDNRT

Pored RDNRT koritene su i smjernice koje su objavile druge drave te i one takoermogu dati dodatne informacije. Smjernice se povremeno mogu dopunjavati kako bi se pratio razvoj NRT, to

ukljuuje poboljanje tehnika i nove spoznaje o utjecajima na okoli i opasnostima.Te izmjene mogu se izdati u obliku jednog revidiranog dokumenta ili pojedinanihdopunskih dokumenata koji obrauju specifina pitanja.

Radi sveubuhvatnog razumijavanja pitanja o kojima se govori potrebno je takoerproitati sljedee prirunike sa smjernicama za Republiku Hrvatsku

Procjena NRT

Energetska uinkovitost

Tehnike praenja

Buka

Stavljanje izvan pogona

Smanjenje stvaranja otpada

Sustavi upravljanja okoliem

Procjena oneienja tla

Fugitivne emisije

Obrada otpadne vode/otpadnog plina Rashladni sustavi

Obrada otpadnog plina i otpadne vode


5/39


6/39


6

3 PITANJA OKOLIA

3.1 U veini ureaja za izgaranje koristi se gorivo i druge sirovine iz zemljinihprirodnih resursa koje se onda pretvara u korisnu energiju. Fosilna goriva sunajraireniji izvor energije koji se danas koristi, meutim njihovo izgaranje zaposljedicu ima odreeni, ponekad i znaajan utjecaj na okoli kao cjelinu. Uprocesu izgaranja stvaraju se emisije u zrak, vodu i tlo. Smatra se da emisije uzrak meu najveim razlozima za ekoloku zabrinutost.

3.2 Najvanije emisije u zrak od izgaranja fosilnih goriva su SO2, NOX, CO, estice (PM10) i staklenikiplinovi kao to su N2O i CO2. Ostale tvari poput tekih metala, hologenidnih spojeva i dioksinaisputaju se u manjim koliinama. Razrjeenje plinova ili otpadne vode ne smatra se prihvatljivim.

4 GRANINE VRIJEDNOSTI EMISIJA,PRAENJE I DRUGI ZAHTJEVI

4.1.1 Uvjeti mjerenja

Razine emisija vezane uz primjenu NRT temelje se na dnevnom prosjeku,

standardnim uvjetima temperature i tlaka te pri razini O2 od 6% za krutagoriva, 3% za tekua i plinska goriva i 15% za plinske turbine to predstavljauobiajeno optereenje. Za vrna optereenja, ukljuivanje i iskljuivanjekao ioperativne probleme sustava za proiavanje dimnih plinova, potrebno jerazmotriti kratkotrajne vrne vrijednosti koje bi mogle biti vie. Uzorkovanje imjerenja trebaju se obaviti samo tijekom rada procesa i treba iskljuiti zrak za

razrjeivanje.

4.1.2 Emisije estica (praine)

estice (praina) isputene tijekom izgaranja krutog ili tekueg goriva nastaju gotovo

u potpunosti od mineralnog dijela goriva. Tijekom izgaranja tekuih goriva, loi uvjetiizgaranja dovode do stvaranja ai. Izgaranje prirodnog plina nije znaajan izvoremisija praine. U ovom sluaju emisija estica je uobiajeno znatno ispod 5 mg/Nm3

bez primjene dodatnih tehnikih mjera.

Smatra se da je NRT za otpraivanje sporednog plina u novim i postojeim ureajimaza loenje koritenje elektrostatskih talonika (ESP) ili vreastih filtra (FF) kojim seuobiajeno postie razna emisija ispod 5 mg/Nm3. Cikloni i mehaniki odvajai samiza sebe nisu NRT, ali se mogu koristiti u fazi predienja tijekom odvodnjeodpadnog plina.

Zakljuak o NRT za otpraivanje i razine emisija vezane uz njihovu primjenu saetosu prikazane u tabeli 5. Razine praine su nie za ureaje za loenje kapaciteta iznad100 MWt, a posebice iznad 300 MWt jer tehnike FGD koje su vedio zakljuaka oNRT za odsumporavanje takoer smanjuju prisutnost estica.


7/39


7

Razina emisije praine (mg/Nm3)

NRT zapostizanjeovihvrijednosti

Ugljen i lignit Biomasa i treset Tekua goriva za kotloveKapacitet(MWt)

Novapostrojenja

Postojeapostrojenja

Novapostrojenja

Postojeapostrojenja

Novapostrojenja

Postojeapostrojenja

50 100 5 20* 5 30* 5 20 5 30 5 20* 5 30* ESP ili FF

100 300 5 20* 5 25* 5 20 5 20 5 20* 5 25*

>300 5 10* 5 20* 5 20 5 20 5 10* 5 20*

ESP ili FFukombinacijis FGD(mokri, sdili dsi) zaPC ESP ili

FF za FBCZnaenje kratica:ESP: elektrostatski talonici FF: Vreasti filteriFGD (mokri postupak): odsumporavanje otpadnog plina mokrim postupkomFBC: izgaranje u fluidiziranom sloju) sd: polusuh dsi:ubrizgavanje sorbensa suhim postupkom* Kod ovih vrijednosti pojavili su se podijeljeni prikazi (split views), a isto tako postoje i u odjeljcima 4.5.6 i 6.5.3.2 glavnogdokumenta.

Tabela 5: NRT za smanjenje emisija estica iz nekih ureaja za loenje

4.1.3 Teki metali

Emisije tekih metala rezultat su prirodne prisutnosti istih u fosilnim gorivima. Veinatekih metala koji se razmatraju (As, Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Se, V, Zn) uobiajeno seotputaju kao spojevi (npr. oksidi, kloridi) vezani s esticama. Stoga je NRT zasmanjenje emisija tekih metala openito primjena visokouinkovitih otpraivaa kaoto su elektrostatski talonici (ESP) ili vreasti filteri (FF).

Hg i Se su djelomino prisutni u parnoj fazi. iva ima visok tlak pare pri uobiajenojradnoj temperaturi ureaja za odstranjivanje i njeno uklanjanje ureajima zaodvajanje estica uvelike varira. Za ESP ili FF koji se koriste u kombinaciji stehnikama FGD kao to su ureaji za mokro ispiranje (skruberi) pomou vapnenca,ureaji za suho ispiranje (skruberi) s rasprivaima ili proces s alkalnimskrubiranjem/suho ubrizgavanje sorbensa moe se postii prosjean stupanj

uklanjanja Hg od 75 % (50 % kod ESP i 50 % kod FGD) i 90 % ukoliko je postavljen iureaj za SCR visokih koncentracija praine.

4.1.4 Emisije SO2

Emisije sumpornih oksida uglavnom su rezultat prisutnosti sumpora u gorivu.Openito se smatra se da u prirodnom plinu nema sumpora. To meutim nije sluajkod nekih industrijskih plinova te je mogue da e biti potrebno odsumporavanjeplinskih goriva.

Openito za ureaje za loenje na kruta i tekua goriva, smatra se da je NRTkoritenje goriva s niskim sadrajem sumpora i/ili odsumporavanje. Meutim,koritenje goriva s niskim sadrajem sumpora za postrojenja s kapacitetom iznad 100MWtmoe se u veini sluajeva smatrati tek dodatnom mjerom za smanjenje emisijaSO2u kombinaciji s ostalim mjerama.


8/39


8

Pored koritenja goriva s niskim sadrajem sumpora, NRT smatraju se uglavnomureaji za ispiranje plina mokrim postupkom (stupanj smanjenja 92 98 %) iodsumporavanje koritenjem skrubera za suho odsumporavanje s rasprivaem

(stopa smanjenja 85 92 %) koji veima vie od 90 % trinog udjela. Tehnike FGDsuhim postupkom kao to je npr. ubrizgavanje sorbensa suhim postupkom koriste seuglavnom za ureaje s toplinskim kapacitetom ispod 300 MWt. Prednost ureaja zamokro ispiranje plina je to takoer uklanja HCl, HF, prainu i teke metale. Zbogvelikih trokova, ureaj za mokro ispiranje ne smatra se NRT za postrojenjakapaciteta ispod 100 MWt.

Razina emisije SO2(mg/Nm3)

Ugljen i lignit Treset Tekua goriva za kotloveKapacitet(MWt) Nova

postrojenja

Postojea

postrojenja

Nova

postrojenja

Postojea

postrojenja

Nova

postrojenja

Postojea

postrojenja

NRT zapostizanjeovihvrijednosti

50 10000 400*50 400*FBC)

00 400*50 400*FBC)

200 300 200 300 100 350* 100 350*

100 300 100 200 100 250*200 300150 250(FBC)

200 300150 -300(FBC)

100 200* 100 250*

>300

20 150*

100 200(CFBC/PFBC)

20 200*

100 200*(CFBC/PFBC)

50 150

50 200(FBC)

50 200 50 150* 50 200*

Gorivo sniskimsadrajemsumpora ili/iFGD (dsi) iliFGD (sds) iliFGD (mokripostupak)(ovisno oveliiniureaja).Skrubiranjemorskom

vodom.Kombiniranetehnike zasmanjenjeNOx i SO2.Ubrizgavanjevapnenca(FBC).

Znaenje kratica:FBC: izgaranje u fluidiziranom sloju CFBC:izgaranje u cirkulirajuem fluidiziranom slojuPFBC: izgaranje u fluidiziranom sloju pod pritiskom FGD (mokri postupak): odsumporavanje otpadnog plina mokrimpostupkomFGD(sds):odsumporavanje dimnog plina koritenjem skrubera s rasprivaemFGD(dsi):odsumporavanje dimnog plina ubrizgavanjem sorbensa suhim postupkom

Tabela 1: NRT za smanjenje emisija SO2iz nekih ureaja za loenje

4.1.5 Emisije NOX

Duikov oksid (NO) i duikov dioksid (NO2) nazvani NOx glavni su oksidi duika koji seisputaju tijekom izgaranja.

NRT za postrojenja za loenje na pulverizirani ugljen je smanjenje emisija NOXprimarnim isekundarnim mjerama kao to je SCR gdje se stopa smanjenja tim sustavom kree izmeu80 i 95 %. Nedostatak primjene tehnika SCR ili SNCR je mogue isputanje neizreagiranogamonijaka (eng. ammonia slip). SNCR se takoer smatra NRT za smanjenje emisija NOXza


9/39


9

male ureaje za loenje na kruto gorivo bez velikih promjena optereenja i s postojanomkvalitetom goriva.

Smatra se da je NRT za ureaje za loenje na pulverizirani lignit i treset kombinacija razliitih

primarnih mjera. To znai npr. koritenje naprednih plamenika sa niskim sadrajem NOx ukombinaciji s drugim primarnim mjerama kao to je recirkulacija dimnih plinova, stupnjevitoizgaranje (stupnjevitim uvoenje zraka), ponovno spaljivanje itd. Primjena primarnih mjeraesto uzrokuje nepotpuno izgaranje to za posljedicu ima veu razinu neizgorenog ugljika uleteem pepelu i emisiju uljikovog monoksida.

NRT za kotlove s FBC na kruto gorivo je smanjenje emisija NOXkoje se postie distribucijomzraka ili recirkulacijom dimnih plinova. Postoji mala razlika u emisijama NOX kod BFBC iCFBC.Zakljuak o NRT za smanjenje emisija NOX i razine emisija vezano uz njihovu primjenu zarazliite vrste goriva saeto su prikazani u tabelama 8, 9 i 10.

Razine emisija NOX vezano uzprimjenu NRT (mg/Nm3)Kapacitet

(MWt)Tehnikaizgaranja Nova

postrojenjaPostojeapostrojenja

GorivoNRT za postizanje ovih vrijednosti

Izgaranje ukotlu sazatienimplamenom

00 300* 200 300*Ugljen ilignit

Pm i/ili SNCR

PC 90 300* 90 300* Ugljen Kombinacija Pm i SNCR ili SCRCFBC iPFBC

200 300 200 300Ugljen ilignit

50 100

PC 200 450 200 450* LignitKombinacija Pm

PC 90* 200 90 200* UgljenKombinacija Pm u kombinaciji sa SCR ilikombinirane tehnike

PC 100 200 100 200* Lignit Kombinacija Pm100 300BFBC, CFBCi PFBC

100 200 100 200*Ugljen ilignit

Kombinacija Pm zajedno sa SNCR

PC 90 150 90 200 UgljenKombinacija Pm u kombinaciji sa SCR ilikombinirane tehnike

PC 50 200* 50 200* Lignit Kombinacija Pm>300BFBC,CFBCi PFBC

50 150 50 200Ugljen ilignit

Kombinacija Pm

Znaenje kratica:PC: izgaranje pulveriziranog goriva BFBC: izgaranje u kljuajuem fluidiziranom slojuCFBC:izgaranje u cirkulirajuem fluidiziranom sloju PFBC:izgaranje u fluidiziranom sloju pod pritiskomPm:primarne mjere za smanjenja NOx SCR:selektivna katalitika redukcija NOxSNCR:selektivna nekatalitika redukcija NOx

Koritenje antracitnog kamenog ugljena moe dovesti do poveane razine emisija NOX zbog visokih temperaturaizgaranja.

Tabela 2: NRT za smanjenje emisija NOXiz ureaja za loenje na ugljen i lignit

Razina emisija NOX (mg/Nm3)

Biomasa i treset Tekue gorivoKapacitet(MWt)

Novapostrojenja

Postojeapostrojenja

Novapostrojenja

Postojeapostrojenja

Tehnike zapostizanjeovihvrijednosti

50 100 150 250 150 300 150 300 150 450 Kombinacija

Pm100 300 150 200 150 250 50 150 50 200

>300 50 150 50 200 50 100 50 150

SNCR/ SCRili


10/39


10

kombiniranetehnike

Znaenje kratica:Pm:primarne mjere za smanjenje NOx SCR:selektivna katalitika redukcija NOx

Tabela 3: NRT za smanjenje NOX iz ureaja za loenje na treset, biomasu i tekuegorivo

NRT za nove plinske turbine je uporaba plamenika niske koncentracije NOX (DLN) kojikoriste prethodno pripremljenu smjesu. NRT za postojee plinske turbine je ubrizgavanjevode i pare ili prijelaz na tehniku DLN. Za stacionarna motorna postrojenja na plin, NRT jekoritenje smjese gorivo/zrak s malim udjelom goriva to je analogno suhoj tehnici s niskomkoncentracijom NOXkoja se koristi u plinskim turbinama.

SCR se takoer smatra NRT za veinu plinskih turbina i plinskih motora. Naknadnopostavljanje SCR sustava na CCGT je tehniki izvedivo, ali nije ekonomski opravdano za

postojea postrojenja stoga to kod HRSG projektom nije predvien potrebni prostor.

Razina emisijavezana uz primjenuNRT (mg/Nm3)

Vrsta ureaja

NOx CO

Razina O2(%)

Mogue NRT kojima se postiu navedenevrijednosti

Plinske turbine

Nove plinske turbine 20 50 5 100 15DLN plamenici koji koriste prethodnopripremljenu smjesu ili SCR

DLN za postojeeplinske turbine

20 75 5 100 15DLN plamenici koji koriste prethodnopripremljenu smjesu kao paket za naknadno

postavljanje ukoliko postojiPostojee plinsketurbine

50 90* 30 100 15 Ubrizgavanje vode i pare ili SCR

Plinski motori

Novi plinski motori 20 75* 30 100* 15smjesa gorivo/zrak s malim udjelom goriva(lean-burn) ili SCR i oksidacijski katalizator zaCO

Novi plinski motori sHRSG u funkciji CHP

20 75* 30 100* 15smjesa gorivo/zrak s malim udjelom goriva(lean-burn) ili SCR i oksidacijski katalizator zaCO

Postojei plinskimotori

20 100* 30 100 15 podeeni s niskim sadrajem NOx

Kotlovi na plinNovi kotlovi na plin 50 100* 30 100 3

ostojei kotlovi na plin 50 100* 30 100 3

plamenici s niskim sadrajem NOx ili SCR ili

SNCRCCGTNovi CCGT bezdopunskog izgaranja(HRSG)

20 50 5 100 15DLN plamenici koji koriste prethodnopripremljenu smjesu ili SCR

Postojei CCGT bezdopunskog izgaranja(HRSG)

20 90* 5 100 15DLN plamenici koji koriste prethodnopripremljenu smjesu ili ubrizgavanje vode i pareili SCR

Novi CCGT sdopunskim izgaranjem

20 50 30 100 Spec.ureajaDLN plamenici koji koriste prethodnopripremljenu smjesu i plamenici s niskimsadrajem NOxza kotao ili SCR ili SNCR

Postojei CCGT sdopunskim izgaranjem

20 90* 30 100 Spec.ureaja

DNL plamenici koji koriste prethodnopripremljenu smjesu ili ubrizgavanje vode i pare iplamenici s niskim sadrajem NOxza kotlaovski

dio ili SCR ili SNCR


11/39


11

SCR:Selektivna katalitika redukcija NOx SNCR: Selektivna nekatalitika redukcija NOxDLN: s niskim sadrajem NOx HRSG:generator pare (kotao) na otpadnu toplinuCHP:kogeneracijaCCGT:plinska turbina s kombiniranim ciklusom

Tabela 4: NRT za smanjenje emisija NOXi CO iz ureaja za loenje na plin

4.1.6 Emisije CO

Ugljini monoksid (CO) uvijek se pojavljuje kao meuproizvod procesa izgaranja; NRT zasmanjenje emisija CO je potpuno izgaranje to pretpostavlja dobro konstruirano loite,primjenu visokouinkovitih mjera praenja i tehnika regulacije procesa te odravanje sustavaizgaranja. Neke granine vrijednosti emisija vezane uz primjenu NRT za razna goriva nalazese u odjeljcima koji govore o NRT. Ovaj saetak meutim sadri samo koje iz postrojenjakoja koriste plin.

4.1.7 Oneienje vode

Osim to oneiuju zrak, veliki ureaji za loenje takoer isputaju znaajne koliine vode(rashladna voda i otpadna voda) u rijeke, jezera i morski okoli.

Povrinske oborinske vode iz skladinog prostora koje sa sobom nosi estice gorivapotrebno je sakupiti i obraditi (taloenjem) prije isputanja. Na elektroenergetskompostrojenje nije mogue sprijeiti povremeno pojavljivanje manjih koliina vode (za pranje)oneienih uljem. Sustavi za separaciju ulja najbolja su raspoloiva tehnika za izbjegavanjenepovoljnog utjecaja na okoli.

Zakljuak o NRT za odsumporavanje ureajem za mokro ispiranje povezan je s primjenomureaja za proiavanje otpadnih voda. Ureaj za proiavanje otpadnih voda sastoji seod razliitih kemijskih postupaka kojima se uklanjaju teki metali i smanjuje koliina krutetvari koja ulazi u vodu. Ureaj za proiavanje ukljuuje podeavanje pH razine, taloenjetekih metala i uklanjanje krute tvari. Cjeloviti dokument sadri neke razine emisija.

4.1.8 Otpad i ostaci

Sektor puno panje posveuje koritenju ostataka i nusproizvoda izgaranja umjestojednostavnog pohranjivanja na odlagalita. Koritenje i ponovna uporaba je stoga najboljaraspoloiva mogunost i ima prednost pred ostalima. Postoji mnogo razliitih mogunosti zarazliite nusproizvode kao to je npr. pepeo. Svaka od tih mogunosti uporabe ima razliitespecifine kriterije. U ovom referntnom dokumentu nije bilo mogue sve ih navesti. Kriterijkvalitete je obino povezan sa svojstima sastavnih dijelova ostataka i sadrajem tetnih tvarikao to je npr. udio neizgorenog goriva ili topivost tekih metala itd.

Krajnji proizvod tehnike mokrog ispiranja je gips koji je komercijalni proizvod za postrojenje uveini zemalja Europske Unije. Moe se dakle prodati i koristiti umjesto prirodnog gipsa.Gotovo sav gips koji nastaje u postrojenjima za proizvodnju elektrine energije koristi se uproizvodnji gipsanih ploa. istoa gipsa ograniava koliinu vapnenca koji se moe uvesti uproces.

4.1.9 Suizgaranje otpada i regeneriranog goriva

Veliki ureaji za loenje koji su projektirani i rade sukladno NRT, primjenjuju uinkovite


12/39


12

tehnike i mjere za uklanjanje praine (ukljuujui djelomino i teke metale), SO2NOx, HCl,HF i ostale oneiujue tvari, kao i tehnike za sprjeavanje oneienja vode i tla. Openito,ove tehnike mogu se smatrati dostatnima i stoga se takoer smatraju NRT za suizgaranjesekundarnog goriva. Vei unos oneiujuih tvari u sustav izgaranja moe se dovesti u

ravnoteu unutar odreenih granica primjenom sustava za ienje dimnih plinova iliograniavanjem postotka sekundarnog goriva za suizgaranje.

U pogledu utjecaja suizgaranja na kvalitetu ostataka, glavno je pitanje zadrati razinukvalitete gipsa, pepela, ljake i ostalih ostataka i nusproizvoda jednaku onoj koju imaju ostacikoji se javljaju bez suizgaranja sekundarnog goriva u svrhu recikliranja. Ukoliko suizgaranjeza posljedicu ima znaajne (dodatne) koliine nusproizvoda ili ostataka koje je potrebnoodlagati, ili dodatno oneienja opasnim metalima (npr. Cd, Cr, Pb) ili dioksinima, potrebnoje poduzeti dopunske mjere kako bi se to izbjeglo.

Sljedea pitanja treba uzeti u obzir kada se otpad koristi kao gorivo:

Granine vrijednosti emisija treba izraunati u skladu sa zahtjevima Direktive o spaljivanjuotpada koja propisuje granine vrijednosti vezane uz spaljivanje razmjerno toplinskom unosuotpada.

Koritenje sekundarnih goriva u ureaju za loenje mora biti obuhvaeno dozvolom. Dozvalase uobiajeno izdaje tek nakon to se provede probno ispitivanje kako bi se utvrdilauinkovitost i emisije koje nastaju mjeavinom goriva i odluilo o postotku u kojemu e diogoriva biti zamjenjen tako da se mogu odrediti granine vrijednosti emisija i ostali uvjetidozvole uzimajui u obzir RDNRT o spaljivanju otpada (tehnike zahtjeve, operativne uvjetespaljivanja otpada i granine vrijednosti emisija vezane za tehnologiju spaljivanja otpada) tezahtjeve NRT u pogledu zatitu okolia kao cjeline.

Sekundarna goriva mogu se koristiti na mnogo naina ovisno o njihovim toplinskim i fizikimsvojstvima. Ureaji za loenje rade uz najnie prihvatljive faktore vika kisika kako bi gubicitopline bili to manji. Ovo zahtijeva ujednaeno i pouzdano mjerenje goriva kao i prisutnostgoriva u obliku koji omoguava lako i potpuno izgaranje (proces pripreme goriva iskladitenje). Ove uvjete ispunjavaju sva konvencionalna i alternativna goriva ako se radi opulveriziranom, tekuem ili plinskom gorivu. Glavni unos goriva koji se dovodi kroz glavniplamenik mora stoga biti te vrste.

Plinska, tekua i prakasta alternativna goriva mogu se unositi u sustav ureaja kroz bilo kojiod uobiajenih otvor za punjenje. Grubo drobljena i komadna goriva mogu se (uz nekeiznimke) stavljati u mlin. Sve ovo je meutim podlono reprezentativnom probnom ispitivanjuprije utvrivanja uvjeta dozvole.

Tekuim gorivom lake se rukuje i lake ga je spaljivati te moe dovesti do stabilnijih uvjeta upei (npr. zamjena odreene koliine krutog goriva sekundarnim tekuim gorivom na nekimlokacijama je rezultirala smanjenjem emisija NOXzbog poboljanja svojstava plamena).

Potrebno je procijeniti vrstu i koliinu sastavnih dijelova goriva koji doprinose emisijamaoneiujuih tvari i zamijeniti to gorivo drugim kako bi se smanjile emisije. Npr:

gorivom s niskim sadrajem sumpora za smanjenje emisija SO2

gorivom s niskim sadrajem metala. Metal ima dva glavna uinka.Hlapljivi metali kao npr. iva esto izlaze iz pei u ispusnim plinovima te e svako poveanjegoriva s veim udjelom ive imati za posljedicu poveanu emisiju.


13/39


13

Zahtjevi NRT za suizgaranje

NRT ini odgovarajui odabir analize i namjeavanja sirovina, upravljanja procesom, goriva,

dizajna pei i ureaja za smanjenje emisija. Svim ovim pitanjima trebalo bi se pozabavititijekom probnih ispitivanja.


14/39


14

5 OSTALE TEHNIKE5.1.1 Istovarivanje, skladitenje i rukovanje gorivom i aditivima

Neke tehnike sprjeavanja isputanja tijekom istovarivanja, skladitenja i rukovanja gorivom,ali i aditivima kao to su vapno, vapnenac, amonijak itd. saeto su prikazane u tabeli 1.

estice

koritenje opreme za utovar i istovar koja smanjuje na najmanju moguumjeru visinu eventualnog pada goriva kako bi se izbjeglo stvaranjefugitivne praine

u zemljama u kojima ne dolazi do zamrzavanja, koritenje sustava zarasprivanje vode kako bi se smanjilo stvaranje fugitivne praine izskladita krutog goriva (kruta goriva)

Postavljanje prijenosnika na sigurno mjesto na otvorenom iznad zemljekako bi se sprijeila teta koju bi mogla uzrokovati ostala oprema ivozila (kruta goriva)

koritenje zatvorenih prijenosnika s dobro konstruiranom, otpornom

opremom za vaenje i filtriranje na mjestima prijenosa na prijenosnikkako bi se sprijeile emisije praine (kruta goriva) racionalizacija sustava za prijevoz kako bi stvaranje i prijenos praine

na lokaciji sveli na minimum (kruta goriva) kvalitetno projektiranje i praksa izgradnje te odgovarajue odravanje

(sva goriva) skladitenje vapna i vapnenca u silosima s dobro konstruiranom,

otpornom opremom za vaenje i filtriranje (sva goriva)

Oneienjevode

skladitenje na izoliranim povrinama s odvodnjom i obradom vodetaloenjem (kruta goriva)

koritenje sustava za skladitenje tekuih goriva koji se nalaze unutarnepropusnih tankvana sa zapremninom koja moe zadrati 75 %maksimalne zapremnine svih spremnika ili barem maksimalni obujamnajveeg spremnika. Sadraj spremnika treba biti vidno istaknut, trebajuse koristiti odgovarajue mjere predostronosti, a automatski sustavi zaregulaciju mogu se korisititi kako bi se sprijeilo prepunjavanjespremnika (kruta goriva)

cjevovodi postavljeni na sigurnim otvorenim povrinama iznad tla takoda se istjecanje moe brzo uoiti odnoso sprijeiti oteenje vozilima iostalom opremom; na mjestima gdje se nee moi prii, potrebno jekoristiti cijevi s duplom stijenkom i automatskom regulacijom razmaka(tekua i plinska goriva)

odvodnja povrinskih oborinskih voda sa skladinog prostora goriva kojeispiru gorivo i obrada sakupljene vode (taloenjem ili ureajem zaproiavanje otpadnih voda) prije isputanja (kruta goriva)

Zatita odpoara

nadzor skladinog prostora krutih goriva automatskim sustavima radiotkrivanja poara uzrokovanih samozapaljenjem te radi identificiranjarizinih toaka (kruta goriva)

Fugitivneemisije

koritenje sustava za otkrivanje i uzbunjivanje/dojavu u sluajuistjecanja goriva (tekua i plinska goriva)

Uinkovitokoritenjeprirodnihresursa

koritenje ekspanzijskih turbina za povrat energije tlaenih loivihplinova (prirodni plin dostavljen tlanim cjevovodom) (tekua i plinskagoriva)

predgrijavanje plina koritenjem otpadne topline iz kotla ili plinsketurbine (tekua i plinska goriva)

Rizik pozdravlje isigurnost

vezano uzamonijak

za rukovanje i skladitenje istog ukapljenog amonijaka: tlane posudeza isti ukapljeni amonijak >100 m3trebale bi imati dvostruku stijenku itrebale bi biti postavljene pod zemljom; posude od 100 m3 i manje

trebalo bi proizvoditi uz procese arenja (sva goriva) sa stanovita sigurnosti, uporaba otopine amonijak-voda manje je rizia

od skladitenja i rukovanja istim ukapljenim amonijakom (sva goriva).


15/39


15

Tabela 5: Neki zakljuci u vezi NRT za skladitenje i rukovanje gorivom i aditivima

5.1.2 Predobrada goriva

Kod krutog goriva predobrada goriva uglavnom znai namjeavanje i mijeanje kako bi seosigurali stabilni uvjeti izgaranja i smanjile vrne emisije. Suenje goriva radi smanjiivanjakoliine vode u tresetu i biomasi smatra se takoer dijelom NRT. NRT za tekua gorivasmatra se koritenje ureaja za predobradu poput jedinica za ienje dizel ulja koje sekoriste u plinskim turbinama i motorima. Obrada tekog loivog ulja (HFO) sastoji se odureaja poput elektrinih ili parnih grijaa u obliku svitaka, sustava za doziranjedeemulgatora itd.

5.1.3 Toplinska uinkovitost

Razborito upravljanje prirodnim resursima i uinkovito koritenje energije dva su glavnazahtjeva IPPC direktive. U tom smislu, uinkovitost proizvodnje energije vaan je pokazateljemisija plina vanog za klimu - CO2. Jedan od naina za smanjenje emisija CO2po jediniciproizvedene energije je optimizacija koritenja energije i procesa proizvodnje energije.Poveanje toplinske uinkovitosti utjee na uvjete optereenja, rashladne sustave, emisije,uporabu vrste goriva itd.

Kogeneracija (CHP) se smatra najuinkovitijim nainom smanjenja sveukupne koliineisputenog CO2 i vano je da se pri gradnji novog elenrgetskog postrojenja gdjegod jelokalna potranja za toplinom dovoljno velika izgradi skuplje kogeneracijskog postrojenjaumjesto postrojenja koje e iskljuivo proizvoditi toplinsku odnosno elektrinu energiju.Zakljuak o NRT za poveanje uinkovitosti i razine vezane uz primjenu NRT saeto suprikazane u tabelama 3 - 5. U tom smislu treba napomenuti da se smatra da ureaji na tekoloivo ulje imaju slinu uinkovitost kao i ureaji na ugljen.

Toplinska uinkovitost jedinice (neto) (%)Gorivo

Kombiniranatehnika Nova

postrojenja Postojea postrojenja

Ugljen i lignit Kogeneracija (CHP) 75 90 75 90PC(DBB i WBB)

43 47

FBC >41UgljenPFBC >42PC (DBB) 42 45FBC >40

LignitPFBC >42

Dostino poboljanje toplinskeuinkovitosti ovisi o specifinom

ureaju, ali kao indikacija uz koritenjeNRT za postojea postrojenja vezujese razina od36* 40 % ili postupno poboljanje odvie od3 % boda

PC: izgaranje pulveriziranog goriva DBB:kotao sa suhim dnomWBB:kotao s mokrim dnomFBC:izgaranje u fluidiziranom sloju PFBC:izgaranje u fluidiziranom sloju podpritiskom

Tabela 6: Razine toplinske uinkovitosti povezane s primjenom mjera sukladno NRT za ureajeza loenje na ugljen i lignit


16/39


17/39


17

problemu, moda e biti potrebno uvesti stroe granine vrijednosti emisija. Ukolikopostoji opasnost od prekoraenja granine vrijednosti koja nije postavljena kaozahtjev u direktivi, od industrijskih postrojenja se ne oekuje da e uiniti vie odprimjene NRT kako bi se postigla traena granina vrijednost. Odluke treba donositi u

kontekstu akcijskog plana upravljanja kvalitetom zraka. Sljedei savjet vaan je zalokalne planove upravljanja kvalitetom zraka:

Pristup lokalnih vlasti rjeavanju problema kvalitete zraka trebao bi biti cjelovit iukljuiti sve sastavne dijelove lokalnih vlasti koji utjeu na kvalitetu zraka, i poduprtnizom naela kojima bi lokalne vlasti trebale nastojati poboljati situaciju nanajekonominiji nain imajui u vidu potrebe lokalnog okolia istovremenoizbjegavajui nepotrebno propisivanje. Svojim prostupom lokalne vlasti trebale binastojati uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu nadzora emisija iz kuanstava,industrije i prometa, i iskoristiti kombinaciju i interakciju javnih, osobnih i dragovoljnihzalaganja.

7 UPRAVLJANJE

7.1.1 Vani elementi uinkovitog nadzora emisija ukljuuju:

pravilno upravljanje, nadzor i obuku za procesne operacije;

pravilno koritenje opreme;

uinkovito preventivno odravanje svih postrojenja i opreme vezane uz nadzoremisija u zrak; i

dobra praksa je i osigurati da rezervni dijelovi i potrona roba budu naraspolaganju u kratkom roku kako bi se kvarovi brzo otklonili.

Rezervne dijelove i potronu robu, posebice one koji se podloni habanju trebadrati na lokaciji ili bi se kratkom roku trebali moi nabaviti od ovlatenih lokalnihdobavljaa kako bi se kvarovi brzo otklonili.

7.1.2 Uinkovito upravljanje jako je vano za ekoloku uinkovitost; ono je vaan sastavnidio NRT i udovoljavanja uvjetima dozvole. Zahtijeva obvezu postavljanja ciljeva,mjerenje napretka i preispitivanje ciljeva sukladno postignutim rezultatima. Ovoukljuuje upravljanje rizicima u normalnim uvjetima rada i u sluaju nezgoda iiznenadnih opasnosti. Stoga je poeljno da procesi imaju neki oblik strukturiranogpristupa upravljanju okoliem bilo prihvaanjem objavljenih standarda (ISO 14001 ili

EU Eco Management and Audit Scheme [EMAS] (Sustav Europske zajednice zaekoloko upravljanje i reviziju) ili uspostavljanjem sustava upravljanja okoliem (EMS)prilagoenog prirodi i veliini odreenog procesa. Mogue je da e operateri uvidjetida im sustav upravljanja okoliem pomae u identificiranju uteda. Horizontalni Vodiza upravljanje pripremljen je i radi se o dokumentu broj xxxxxxxx.

Regulatori bi u konzultacijama s operaterima individualnih procesa pri dogovaranju oodgovarajuoj razini upravljanja okoliem trebali koristiti diskreciju. Jednostavnisustavi koji osiguravaju da se u svakodnevnom upravljanju procesom u obzir uzmesve to je potrebno moda e biti dovoljni, posebno kada se radi i malom i srednjempoduzetnitvu.


18/39


18

7.1.3 Zaposlenicima na svim razinama potrebna je obuka i upuivanje na njihove dunostiu svezi s nadzorom procesa i emisija u zrak. Kako bi se rizik od emisija sveo naminimum, poseban naglasak treba staviti na postupke nadzora prilikom ukljuivanja iiskljuivanja i u izvanrednim okolnostima. O usavravanju se moe govoriti unutar

sustava upravljanja okoliem spomenutog u odjeljku 7.1.2. Usavravanje svih zaposlenih koji su odgovorni za upravljanje procesom trebalo

bi obuhvatiti sljedee:

razvijanje svijesti o odgovornostima sukladno doputenju/dozvoli; posebicekako rijeiti situacije u kojima je vjerojatno doi do emisija, kao npr. u sluajuizljevanja,

smanjivanje emisija na najmanju moguu mjeru prilikom ukljuivanja iiskljuivanja,

radnje za smanjenje emisija u izvanrednim okolnostima.

Operater bi trebao imati prikaz svih zahtjeva u svezi obuke za svako pojedino

operativno radno mjesto te voditi biljeke o vrsti obuke koju je prola svakaosoba iji postupci mogu utjecati na okoli. Na zahtjev regulatora ovi dokumentimu se trebaju predoiti na uvid.

7.1.4 Uinkovito preventivno odravanje trebalo bi provoditi u svim aspektima procesaukljuujui cijeli ureaj, zgrade i opremu koja je povezana s nadzorom emisija u zrak.Posebice je potrebno:

regulatoru predoiti na uvid pisani program odravanja opreme za nadzoroneienja i

pisani dokaz o obavljenom odravanju na provjeru.

8 POSEBNA PITANJA KOJA UTJEU NAVELIKE UREAJE ZA LOENJE UHRVATSKOJ

Pri koritenju tekih loivih ulja (HFO), emisije NOX i SOX koje uzrokuju oneienje zrakapotjeu od sumpora i u odreenoj mjeri duika koji se nalaze u gorivu. estice potjeuuglavnom od pepela i u manjoj mjeri od teih frakcija goriva. Prisutnost estica takoer moedovesti do ekonomskih trokova za operatera zbog gubitaka usljed neizgorenog goriva italoga u ureaju za izgaranje, ukoliko se oprema ne odrava dobro.

Nadzor emisija u zrak iz kotlova koji koriste tekue gorivo

8.1.1 Smanjenje emisije estica

Emisije estica koje nastaju kao posljedica izgaranja tekih ulja mogu sadravati dvijeosnovne komponente:

1. Materijal koji nastaje iz udjela organske tvari u gorivu i nemogunosti dovrenja procesa/potpunog izgaranja:

neizgoreni uglikovodici (dim) estice koje se stvaraju usljed izgaranja plinske faze ili otplinjavanja (aa)


19/39


19

keramike mikroestice/mikrokuglice koje nastaju od krekiranog goriva ili ugljika zajednos pepelom (koks).

2.Pepeo od anorganskog dijela goriva:

Dim moe nastati od neizgorenih dijelova goriva na bazi ugljikovodika i javlja se u obliku finevodene praine. Ti dijelovi ugljikovodika ostaci su reakcija zamrznuti kaljenjem. Emisijeneizgorenih ugljikovodika najvee su pri visokom omjeru ekvivalentnosti (uvjeti bogatigorivom). Njihov glavni utjecaj na okoli je njihova reakcija u atmosferi s NOX i sunevomsvjetlou kojom se stvara fotokemijski smog.

aa nastaje u plinovitoj fazi reakcije isparene organske tvari u sloenom procesu kojiukljuuje otplinjavanje goriva, polimerizaciju, nukleaciju, rast estica i izgaranje. Kapljicegoriva koje izgaraju u plamenu podvrgavaju se vrlo visokim temperaturama to dovodi doisparavanja goriva i termikog krekiranja velikih molekularnih struktura to rezultira vrstamakoje imaju vei omjer C/H od izvornog goriva. aa najee nastaje u uvjetima bogatim

gorivom i obino u potpunosti izgara kako se mijea sa zrakom pri vrlo visokoj temperaturi uvisoko oksidirajuim zonama, npr. dok se sekundarni zrak ubrizgava u komoru za izgaranjeplinske turbine.

estice koksa nastaju u procesima tekue faze i sadre sav ugljik bez ai i takoer diopepelastog materijala. Takve estice su gotovo sferine, uplje i porozne i po veliini sekreu od 1 do 100 m.

Najvei problemi kod spaljivanja tekih ulja su taloenje pepela i korozija. Vanadij i natrij sunajopasniji elementi i tvore vanadij pentoksid (V2O5) odnosno natrij sulfat (Na2SO4).Taloenje pepela dovodi u opasnost prijenost topline na metalne povrine i uzrokuje korozijuopreme za izgaranje smanjujui na taj nain vijek trajanja opreme. Vrijednosti koje se navode

u literaturi pokazuju da talog debeo samo 0,32 cm moe uzrokovati 10 %-tno smanjenjesnage turbine.

vrste estice uzrokuju koroziju, eroziju i abraziju, a sve to smanjuje vijek trajanja opreme.estice ugljika takoer mogu poveati radijativnu snagu plamena i otetiti materijale u komoriza izgaranje. Povrh toga tu je i ekonomski gubitak zbog gubljenja neizgorenog materijala uzrak to znai smanjenu uinkovitost goriva.

Zbog navedenih uinaka optimalni uvjeti izgaranja vani su za smanjenje stvaranja estica ipepela. Viskozno gorivo se prije atomiziranja mora zagrijati. Aditivi se spajaju sa sastavnimdijelovima goriva i proizvodima izgaranja i tvore krute neotrovne proizvode koji nekodljivoprolaze kroz opremu za izgaranje i mogu se koristiti kao potpora optimalnim vjetimaizgaranja. Aditivi bi uvelike mogli smanjiti koliinu neizgorenog ugljika na vrijednost do ak5 % teine sakupljenog pepela. U pogledu sadraja neizgorenog ugljika u pepelu, cilj jepostii to potpunije izgaranje kako bi se postigla optimalna uinkovitost ili iskoritenjegoriva. Meutim, prema tehnikim karakteristikama i svojstvima goriva, vii udio neizgorenogugljika u pepelu moe nastati kod izgaranja tekih loivih ulja. Pepeo s visokim sadrajemugljika crne je boje dok je pepeo s niskim sadrajem ugljika ute odnosno sive boje.

Kod starijih kotlova na ulje instalirani su plamenici s mehanikom atomizacijom. Poboljaniplamenici s atomizacijom parom omoguuju uinkovitije izgaranje tekih loivih ulja ismanjuju emisije estica. Mogu se postii koncentracije estica u sirovom plinu (prijeotpraivanja) manje od 100 mg/Nm3iako to uvelike ovisi o sadraju pepela u tekom loivom

ulju.

Emisije estica se uobiajeno smanjuju pomou elektrostatkog talonika (ESP). estice seopenito sakupljaju u ESP u suhom obliku i kao takve se onda mogu pohraniti na


20/39


20

kontroliranim odlagalitima. Pepeo koji nastaje kao posljedica izgaranja loivog ulja moeimati velik udio ugljika i u ovom sluaju on se moe spaliti. Meutim, uz dobre uvjeteizgaranja tekueg goriva dobiva se pepeo s niskim sadrajem ugljika (niim od 20 %) i trebaga pohraniti na kontrolirana odlagalita. Letei pepeo iz ureaja na ulje smatra se opasnim

otpadom.

8.1.2 Smanjenje emisija SO2

Sumpor se obino nalazi u gorivima na bazi ugljikovodika; uobiajeno je to najvie 3 %teine i uglavnom dolazi u organskom obliku iako takoer postoji kao anorganski spoj. Tekaloiva ulja obino sadravaju veu koliinu sumpora od ostalih naftnih proizvoda budui dase esto tijekom postupka rafiniranja koncentrira u ostatku.

Pri visokim temperaturama i koncentracijama kisika koje su karakteristine za procesizgaranja, sumpor se spaja s ugljikom, vodikom i kisikom i tvori SO2, SO3, SO, CS, CH, COS,H2S, S i S2. U takvim uvjetima, gotovo sav sumpor je u oksidacijskom stanju +4 pa je stoga

SO2prevladavajui spoj sumpora koji se stvara tijekom izgaranja. ak i uz 20 %-tni manjakzraka, 90 % sumpora javlja se u obliku SO2, a tek 0,1 % javlja se u obliku SO3; dok je ostataku obliku SO.

Pri niim koncentracijama kisika (40 %-tni manjak) prisutni su takoer u znaajnom obimu iH2S, S2 i HS dok je prisutnost SO3 zanemariva. Tijekom izgaranja ove vrste su u superuravnoteenim koncentracijama. Kako se plinovi hlade, njihova potronja se smanjuje i moedoi do 'zaleivanja' ravnotee prije nego to proizvodi dosegnu sobnu temperaturu.

Kod stehiometrijskog plamena i plamena bogatog kisikom to je vrlo slino normalnimoperativnim uvjetima u kotlovima, prisutan je SO2i vrlo male koliine SO3. Sadraj SO3 trebabiti to manji kako bi se smanjilo nastajanje H2SO4. Sumporna kiselina odgovorna je zakoroziju u najhladnijim dijelovima kotla.

Prelazak na ulje s niskim sadrajem sumpora moe biti tehnika kojom se moe znaajnodoprinijeti smanjenju emisija SO2. Smanjenje udjela sumpora od 0,5 % smanjuje vrijednostemisije za oko 800 mg/Nm3pri 3% kisika u otpadnom plinu.

Suizgaranje, odnosno istovremeno izgaranje tekuih i plinskih goriva ili tekuih goriva ibiomase jo je jedna od tehnika koja znaajno doprinosi smanjenju emisije SO2 to imaznaajan utjecaj na stanje lokalnog zraka. Suizgaranje se moe odvijati u istom plameniku iliu razliitim plamenicima koji se nalaze u istoj komori za izgaranje.

Neka postrojenja koriste ureaje za mokro ispiranje dimnih plinova za smanjivanje emisijeSO2iz kotlova na tekue gorivo posebice onih koji koriste teka loiva ulja. Mokro ispiranje sgipsom kao krajnjim proizvodom je najuinkovitiji postupak odsumporavanja. Meutim, zbogekonomskih i operativnih ogranienja mokro ispiranje nije primjenjivo na male i srednjekotlove. Za kotlove te veliine, odsumporavanje bi se moglo provesti suhim postupkomuporabom vapna i vapnenca, polusuhim postupkom koritenjem vapna ili postupcimaaktivnog ugljika ili postupcima pomou sode i natrijevog karbonata.

Odsuporavanje suhim postupkom moe se poboljati tako da se u unutranjosti kotla ostaviotvoreni prolaz' koji produuje kontakt pri stalnoj temperaturi izmeu sorbensa i otpadnihplinova. Odabir procesa ovisi o traenom uinku odsumporavanja i lokalnim imbenicima,odnosno uglavnom o tome hoe li se nusproizvodi i ostaci odsumporavanja koristiti ili

odlagati na odlagalite.


21/39


21

8.1.3 Smanjenje emisija NOX

Kod konvencionalnih goriva, stopa stvaranja NOXuvelike ovisi o temperaturi plina i koliiniduika u gorivu. I jedno i drugo je svojstveno za stvaranje NOX. Toplinski NOX moe se

nadzirati smanjenjem vrne temperature plamena (npr. ogranieno optereenje komore zaizgaranje). Koncentracija NOX u ispustu kotla na ulje ukazuje da se koncentracija NOXsmanjuje s vikom zraka. Veliina kotla takoer igra znaajnu ulogu u koncentraciji NOX udimnim plinovima. imenici kao npr. metoda izgaranja imaju malen utjecaj.

Za kotlove na ulje, uobiajen viak zraka kree se izmeu 2 4 % O2 (u dimnom plinu).Izgaranje uz mali suviak zraka karakterizirat e 1 2 % O2. Ova tehnika rijetko sesamostalno koristi, ali se zato vrlo esto koristi u kombinaciji s plamenicima s malimsadrajem NOXili izgaranje u zraku iznad plamena'.

Recirkulacija dimnih plinovaee se koristi u kotlovima na ulje ili plin nego u kotlovimakoji koriste ugljen. Ova tehnika se esto koristi u kombinaciji s plamenicima s malim

sadrajem NOX i/ili OFA, a zajedno postiu smanjenje od 60 75 % u odnosu na po etnurazinu emisija NOX.

Meu svim tehnikama stupnjevanja zrakau kotlovima na ulje najee se koriste plameniciizvan funkcije (BOOS) i izgaranje u zraku iznad plamena (OFA). Suvremeni OFA(optimizirani projekt sapnice, razdvojeni i kovitlajui protok zraka) moe dosei 60 %-tnosmanjenje NOxu tangencijalnim jedinicama za spaljivanje.

Plamenici s recirkulacijom dimnih plinova koriste se kod kotlova na ulje a sparuju se s raznimvrstama plamenika s malim sadrajem NOX (LNB) i postiu odgovarajue smanjenjeemisija NOX od 20 %. Kljuna stvar pri projektiranju uinkovitog LNB je osigurati dobro

atomiziranje ulja u kombinaciji s aerodinamikom plamenika kako se ne bi poveala razinaugljika u pepelu pri smanjivanju NOX. Uporabom suvremenih LNB s odgovarajuim sustavomza atomiziranje ulja moe se postii smanjenje NOX od 50 %. Za ureaje koji koriste uljeopenito, smanjenje emisija NOXuz pomoplamenika s malim sadrajem NOXmoe dosei370 - 400 mg/Nm3(pri 3 % O2).

Kod kotlova koji koriste ulje, moe se primijeniti ponovno spaljivanjes plinom ili uljem kaogorivom za ponovno spaljivanje. Plin se koristi ee od ulja. Ponovno spaljivanje zanimljivoje za nova postrojenja za proizvodnju elektrine energije, a manje se primjenjuje napostojee jedinice. Mnogi postojei kotlovi koji koriste ulje opremljeni su ponovnimspaljivanjem plinom/uljem posljednjih nekoliko godina (npr. u Italiji postoje jedinice od 35 do660 MWe). Vano je napomenuti da su sve te jedinice opremljene istovremeno s OFA irecirkulacijom dimnih plinova, a neke od njih i s plamenicima s malim sadrajem NOX. Udiogoriva koje se ponovno spaljuje iznosi 10 do 20 % ukupnog toplinskog unosa. Odgovarajuesmanjenje NOX iznosi 50 - 80 % poetne razine NOX za ponovno spaljivanje s uljemodnosno 65 80 % za spaljivanje plinom.

Sekundarne mjere poput sustava SNCR i SCR primjenjuju se na niz ureaja koji koriste ulje.U Europi sustavi SCR primjenjuju se npr. u Austriji, Njemakoj, Italiji i Nizozemskoj, dok seizvan Europe veinom koriste u Japanu. Tehnologija SCR dokazano je uspjena zaelektrane koje koriste tekue gorivo.

Procesi SNCR mogu se primijeniti na kotlove na ulje bilo koje veliine. Procesi SNCR

ukljuuju tekui NH3, plinoviti NH3te tekuu i krutu ureu kao redukcijske agense. Jedan od tihredukcijskih agensa ubrizgava se u komoru kotla u podruju gdje je temperatura oko 900 C.Za SNCR potrebno je dobro poznavanje raspodjele temperature u komori za izgaranje idobar nadzor nad koliinom ubrizganih proizvoda. Nadzor se moe postii praenjem NH3ili


22/39


22

NOX, a smanjenje NOXmoe dosei 60 % uz protok neizgorenog NH3nii od 10 dijelova namilijun.

9 DEFINICIJEOPI POJMOVI I TVARI

POJAM ZNAENJEacidkiselina

davatelj protona; tvar koja vie ili manje lako otputa vodikove ione u vodenojotopini

activated sludgeprocesspostupak saktivnim muljem

postupak proiavanja otpadnih voda u kojemu bakterije koje se hraneorganskom otpadom kontinuirano krue i stavljaju u kontakt s organskimotpadom uz prisutnost kisika kako bi se poveala stopa razgradnje

aeration

aeracija

postupak mijeanja tekuine sa zrakom (kisikom)

alkaliluina

Primatelj protona. Tvar koja vie ili manje lako vee vodikove ione u vodenojodtopini.

anaerobicanaerobni

bioloki proces koji se odvija u odsutnosti kisika

biodegradablebiorazgradiv

koji se uz pomo mikroorganizama moe fizikalno i/ili kemijski razgraditi; npr.mnoge kemikalije, ostaci hrane, pamuk, vuna i papir su biorazgradivi

Brayton cycleBraytonov kruniproces

vidi Dodatak

Carnot cycleCarnotov kruniproces

vidi Dodatak

Cheng cycleChengov kruniprocesClaus plantClaus postrojenje

jedinica za rekuperaciju sumpora; vie informacija moe se nai u RDNRT orafinerijama

cross-mediaeffectsprijelazoneienja izjednog medija udrugi

izraun utjecaja na okoli zbog emisija u vodu/zrak/tlo, koritenja energije,potronje sirovina, buke i zahvaanja vode (odnosno svega to podlijee IPPCdirektivi)

diffuse emissiondifuzne emisije

emisije koje nastaju usljed direktnog kontakta hlapljivih ili lakih prainastih tvaris okoliem (atmosferom, u normalnim operatvnim uvjetima); one mogu bitirezultat: konstrukcije opreme (npr. filteri, suionici itd.) uvjeta rada (npr. tijekom prijenosa materijala izmeu spremnika) vrste radnog postupka (npr. rad na odravanju) ili postupnog isputanja u ostale medije (npr. u rashladnu vodu ili otpadnu

vodu)Fugitivne emisije su podskup difuznih emisija.

diffuse sourcesdifuzni izvori

izvori slinih difuznih ili izravnih emisija koji su viestruki i ire se unutardefiniranog podruja

dolomitedolomit

vrsta vapnenca ijim karbonatnim dijelom dominira mineral dolomit koji se sastojiod kalcijeva i magnezijeva karbonata (CaMg(CO3)).

effluentefluent fluid (zrak ili voda zajedno s oneiujuim tvarima) koji zajedno ine emisiju


23/39


23

POJAM ZNAENJEemergingtechniquesnove tehnike/tehnike u razvoju

naziv standardnog poglavlja u RDNRT

emissionemisija

izravno ili neizravno isputanje tvari, vibracija, topline ili buke iz pojedinanih ilidifuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu ili tlo

emission andconsumption levelsassociated with theuse of batemisije i razinepotronje vezaneuz koritenje nrt

vidi odjeljke koji se tiu opeg uvoda u NRT

emission limitvaluesgranina vrijednostemisija

masa izraena u odnosu na odreene specifine parametre, koncentraciju i/ilirazinu emisije koja se ne smiju prekoraiti tijekom jednog ili vie vremenskihrazdoblja

end-of-pipetechniquetzv. tehnika end-of-pipe; na krajucijevi/procesa

tehnika koja uvoenjem dopunskih procesa smanjuje konane emisije ilipotronju, ali ne mijenja osnovnu operaciju glavnog procesa; sinonimi susekundarna tehnika, tehnika smanjenja nepovoljnih utjecaja, a antonimi tehnikaintegrirana u proces, primarna tehnika (tehnika koja na odreeni nain mijenjanain na koji osnovni proces radi smanjujui tako sirove emisije ili potronju).

existing installationpostojeepostrojenje

postrojenje koje je u pogonu ili u skladu sa zakonodavnim propisima koji suvrijedili prije datuma kada je ova Direktiva stupila na snagu, postrojenje kojemuje izdana dozvola za rad ili ako je prema miljenju nadlenog tijela ve prolopotpuni postupak odobravanja, pod uvjetom da je postrojenje puteno u pogonnajvie godinu dana od datuma kada je ova Direktiva stupila na snagu

fugitive emissionfugitivne emisije

Emisije koje nastaju zbog nepropusne opreme/istjecanja: emisije u okoli koje surezultat postupnog gubitka nepropusnosti odreene opreme koja je konstruirana

za dranje zatvorene tekuine (u plinovitom ili tekuem stanju) koje u osnovinastaju zbog razlike u tlaku i istjecanja kao rezultat. Primjeri fugitivnih emisija:istjecanje s prirubnice, pumpe, izolirane ili brtvljene opreme itd.

immissionimisija

nastanak i razina oneiujue tvari, neugodnog mirisa ili buke u okoliu

installationpostrojenje

stacionarna tehnika jedinica u kojoj se izvode jedna ili vie djelatnostinavedenih u Dodatku I IPPC direktive i bilo koje druge izravno povezanedjelatnosti koje su u tehnikoj vezi s djelatnostima koje se izvode na toj lokaciji ikoje bi mogle utjecati na emisije i oneienje

Lurgi CFB poseban proces uklanjanja SOxi NOXmonitoringpraenje

proces koji za cilj ima procjenu ili utvrivanje stvarne vrijednosti i odstupanjaemisije ili drugog parametra na temelju sustavnog, periodinog ili povremenogpraenja, provjere i mjerenja emisije ili drugih metoda procjene koje za cilj imaju

sakupiti informacije o koliini i/ili trendovima isputenih oneiujuih tvarimulti-media effectsprijelazoneienja izjednog medija udrugi

vidi cross-media effects

naphthenesnaftaleni

Ugljikovodici koji sadre jedan ili vie zasienih prstenova 5 ili 6 ugljikovih atomau svojim molekulama na koje su spojene grane parafinskog tipa (pridjev:eng.napthenic/ hrv. naftalenski).

operatoroperater

bilo koja fizika ili pravna osoba koja upravlja ili nadzire rad postrojenja ili, tamogdje je to ureeno zakonom, koja je ovlatena donositi ekonomske odluke otehnikom funkcioniranju postrojenja

Otto cycle

Ottov kruniproces/ciklus

etverotaktni motor


24/39


24

POJAM ZNAENJEpollutantoneiujua tvar

Pojedinana tvar ili skupina tvari koje mogu imati tetan utjecaj na okoli

primarymeasure/techniqueprimarnamjera/tehnika

tehnika koja na odreeni nain mijenja nain na koji osnovni proces radismanjujui tako sirove emisije ili potronju (vidi end-of-pipe technique)

Rankine cycleRankinov kruniproces/ciklus

vidi Dodatak

secondarymeasure/techniquesekundarnamjera/tehnika

vidi end-of-pipe technique

specific emissionspecifina emisija

emisija vezana uz referentnu osnovu kao npr. proizvodni kapacitet ili stvarnaproizvodnja (npr. masa po toni ili proizvedenoj jedinici)

spinning reserve

rotirajua rezerva

excess power capacity.

ThermieprogrammeProgram Thermie

Program za energiju Europske zajednice


25/39


25

POPIS KRATICA

Kratica Izraz na engleskom i znaenjeAF arch-fired

luniAFBC atmospheric fluidised bed combustion

izgaranje u atmosferskom fluidiziranom slojuAFBG atmospheric circulating fluidised bed gasifier

rasplinja za izgaranje u atmosferskom cirkulirajuemfluidiziranom sloju

AGR advanced gas reburnnapredno ponovno spaljivanje plina

AOX adsorbable organic halogen compounds;organski halogeni spojevi koji se daju ektrahiratii: ukupnakoncentracija u miligarmima po litri izraena kao klor, svihhalogenih spojeva (osim fluorina) prisutna u uzorku vode kojase da ekstrahirati aktivnim ugljenom.

API American Petroleum InstituteAmeriki naftni institutASTM klasifikacija ugljena nastala u SAD-uBAT best available techniques

najbolje raspoloive tehnike, NRTBBF biased burner firing

paljenje plamenika s pomakomBFB bubbling fluidised bed

kljuajui fluidizirani slojBFBC bubbling fluidised bed combustion

izgaranje u kljuajuem fluidiziranom slojuBFG blast furnace gas

visokopeni plin

BOD biochemical oxygen demand:bioloka potronja kisika (BPK): koliina otopljenog kisikapotrebnog mikroorganizmima za razgradnju organske tvari.Mjerna jedinica mjere je mg O2/l. U Europi se BPK obino mjerinakon 3 (BOD3), 5 (BOD5) ili 7 (BOD7) dana

BOOS burner out of serviceplamenik izvan funkcije

BREF BAT Reference documentReferentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama

BTEX benzen, toluene, etil-benzen, ksilenCC combined cycle

kombinirani ciklusCCGT combined cycle gas turbine

plinska turbina s kombiniranim ciklusomCCP coal combustion products

proizvodi izgaranja ugljenaCEC California Energy Commission

Povjerenstvo za energije u KalifornijiCEM continuous emission monitoring

stalno praenje emisijaCEMS continuous emission monitoring system

sustav stalnog praenje emisijaCETF combustion and environmental test facility

testno postrojenje za ispitivanje izgaranja i utjecaja na okoliCFB circulating fluidised bed

cirkulirajui fluidizirani slojCFBC circulating fluidised bed combustionizgaranje u cirkulirajuem fluidiziranom sloju

CHAT cascade humidified air turbine


26/39


26

viestupanjska turbina s dodavanjem ovlaenog zrakaCHP combined heat and power

kombinirana proizvodnja elektrine i toplinske energije(kogeneracija)

CIS zemlje biveg Sovjetskog savezaCOD chemical oxygen demand

kemijska potronja kisika (KPK): koliina kalijevog dikromataizraena kao kisik koja je potrebna za kemijsku oksidaciju tvariu otpadnoj vodi (na priblino 150C)

daf dry and ash free basissuha osnova bez pepela

DBB dry bottom boilerkotao sa suhim dnom

DENOX denitrifikacijaDESONOX posebna tehnika za smanjenje SOXi NOXDESOX tehnika odsumporavanjaDF dual fuel

istovremeno dvije vrste gorivaDH district heatingdaljinsko grijanje

DLE dry low emission premix combustion chamber for gas turbineskomora za izgaranje za plinske turbine s niskim emisijama ukojoj se koristi prethodno pripremljena smjesa

DLN dry low-NOX,s niskim sadrajem NOX, npr. DLN plamenik

DLN dry low-NOXpremix combustion chamber for gas turbineskomora za izgaranje za plinske turbine s niskim sadrajem NOXu kojoj se koristi prethodno pripremljena smjesa

DM/dm dry mattersuha tvar

DS/ds dry solids contentudio suhe tvari. Masa materijala koji nakon suenjastandardnom metodom testa. preostaje The mass of amaterial remaining after drying by the standard method of test.

DS burner drall swirl burnervrtloni plamenik

DSI direct sorbent injectionizravno ubrizgavanje sorbensa

DWI direct water injectionizravno ubrizgavanje vode

EDTA ethylenediamine tetraacetic acidetilendiamintetraocetna kiselina

EIPPCB European IPPC BureauEuropski IPPC ured

EGR exhaust gas recirculationrecirkulacija ispusnog plina

ELV emission limit valuegranina vrijednost emisija

EMAS European Community Eco-Management and Audit SchemeSustav Europske zajednice za ekoloko upravljanje i reviziju

EMS environment management systemsustav upravljanja okoliem

EO energy outputizlazna energija

EOR enhanced oil recovery

poveanje iscrpka nafteEOP end-of-pipena kraju cijevi/procesa

EOX extractable organic halogens


27/39


28/39


28

IPC UK integrated pollution control lawZakon o cjelovitom nadzoru oneienja UjedinjenogKraljevstva

IPPC integrated pollution prevention and controlcjelovito sprjeavanje i nadzor oneienja

IPP independent power producersnezavisni proizvoai elektrine energije

I-TEQ jedinica koncentracije dioksina na temelju aspekta toksinostiJBR jet bubbling reactor

JB reaktorJRC Joint Research Centre

Zajedniki centar za istraivanjeLCP large combustion plant

veliki ureaj za loenjeLFO light fuel oil (lighter than HFO)

lako loivo ulje (lake od HFO)LHV lower heating value

nia toplinska vrijednostLNB Low NOXburnerplamenik s niskim sadrajem NOX

LOI loss-on-ignitiongubitak arenjem

LP low pressureniskotlani

LPGs liquid petroleum gasukapljeni naftni plin

LVOC large volume organic chemicals (BREF)bazine organske kemikalije (RDNRT)

LIMB limestone injection multistage burnerubrizgavanje vapnenca, viestupanjski plamenik

MCR micro carbon residuekoksi ostatak

MDF middle-density fibre boardMDF ploa

MEA Monoethanolaminemonoetanolamin

MMBtu Million of BtuMilijuna Btu (britanske termalna jedinica)

MP medium pressuresrednjetlani

n.a. not applicable OR not availablenije primjenjivo ILI nije dostupno (ovisno o kontekstu)

n.d. no datanema podataka

NMHC non-methane hydrocarbonsnemetanski ugljikovodici

NMVOC non-methane volatile organic compoundsnemetanske hlapive organske tvari

NOXSO kombinirana tehnika za smanjenje NOXi SOX.OECD Organisation for Economic Co-operation and Development

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvojOFA overfire air

izgaranje u zraku iznad plamenaPAH polyaromatic hydrocarbons

poliaromatski ugljikovodici

PC pulverised combustionizgaranje pulveriziranog gorivaPAC powdered activated carbon

aktivni ugljen u prahu


29/39


29

PFBC pressurised fluidised bed combustionizgaranje u fluidiziranom sloju pod tlakom

PCB polychlorinated benzenespoliklorirani benzeni

PCDD polychlorinated-dibenzo-dioxinspoliklorirani dibenzodioksini

PCDF polychlorinated-dibenzo-furanspoliklorirani dibenzofurani

PEMS parametric emission modelling systemSustav predvianja (izrada modela) emisija na osnovuparametara

PFF polishing fabric filtervrsta vreastog filtera

PI process-integratedintegriran u proces

Pm primary measuresprimarne mjere

PM (PM10and PM2.5) particulate matteresticePOM particulate organic matter

estice organske tvariPOPs persistent organic compounds

postojani organski spojeviPPFBC pressurised fluidised bed combustion

izgaranje u fluidiziranom sloju pod pritiskomPRV pressure reducing value

vrijednost smanjenja pritiskaPSA pressure swing adsorption

adsorpcija s varijacijama pritiskaQF quality factors

faktori kvaliteteRDF refuse derived fuel

gorivo dobiveno iz otpadaREF recovered fuel

rekuperirano gorivoR&D Research and development

Istraivanje i razvojSC spray cooling

hlaenje rasprivanjemSCONOX poseban postupak uklanjanja NOX za plinske turnbineSCR selective catalytic reduction

selektivna katalitika redukcijaSD spray dryer

suionik s rasprivanjemSDA spray dry absorber

adsorber s rasprivaem za suhi postupakSDS spray dry scrubber

skruber s rasprivaem za suhi postupakSS suspended solids

suspendirane krute tvariSF secondary fuel

sekundarno gorivoSG steam generator

generator pare, kotaoSME small to medium sized enterprise

malo i srednje poduzetnitvoSNCR selective non catalytic reduction

selektivna nekatalitika redukcijaSNRB tehnika kombiniranog smanjenja SOxi NOX


30/39


30

proces nazvan ROX-BoxSRU sulphur recovery unit

jedinica za rekuperaciju sumporaSTIG steam injected gas

ubrizgavanje pare u komoru izgaranjaSWTP seawater treatment plant

ureaj za proiavanje morske vodeTDS total dissolved solids

ukupna otopljena tvarTEF toxic equivalency factor

faktor evivalentne toksinostiTEQ toxic equivalent quantity

koliina toksinog ekvivalentaTOPHAT turbina s vlanim zrakom gdje se zrak ubrizgava u kompresorTS total solids

ukupna kruta tvarTSA thermal swing adsorption

adsorpcija s varijacijama temperatureTSS total suspended solidsukupna suspendirana tvar

TWG technical working grouptehnika radna skupina

UHC unburned hydrocarbonsneizgoreni ugljikovodici

UHV upper heating valuegornja toplinska vrijednost

ULNTF ultra low NOXtangential firingtangencijalno spaljivanje goriva s ultra niskim sadrajem NOX

UN ECE United Nations Economic Commission for EuropeGospodarsko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za Europu

USEPA United States Environment Protection AgencyAgencija za zatitu okolia Sjedinjenih Amerikih Drava

VGB Vereinigung der GrokrftwerksbetreiberUdruenje velikih elektrana i toplana

VI viscosity indexindeks viskoznosti

VOCs volatile organic compoundshlapljivi organski spojevi

waf water freebezvodan

WSA SNOX poseban proces smanjenja SOxi NOXWBB wet bottom boiler

kotao s mokrim dnomWHB waste heat boiler

kotao za povrat otpadne toplineWHRU waste heat recovery unit

jedinica za povrat/rekuperaciju otpadne toplineWI waste incineration

spaljivanje otpada (uobiajeno se odnosi na RDNRT zaspaljivanje otpada)

WS whirl-swirlvrtlog, vrtloni

WT waste treatmentobrada otpada (uobiajeno se odnosi na RDNRT za obraduotpada)

WWTP waste water treatment plantureaj za proiavanje otpadnih voda


31/39


31

10 PRIJEDLOG DODATKA 5 REVIDIRANEDIREKTIVI O INDUSTRIJSKIM EMISIJAMA

(cjelovito sprjeavanje i nadzor oneienja)TEHNIKE ODREDBE U SVEZI S VELIKIM UREAJIMA ZA LOENJE

V1. Granine vrijednosti emisija za postojea postrojenja

Sve granine vrijednosti emisija izraene su u mg/Nm3. Standardizirani udio O2 je 6% zakruta goriva, 3% za tekua i plinska goriva i 15% za plinske turbine i plinske motore. Usluaju plinskih turbina s kombiniranim ciklusom (CCGT) s dopunskim izgaranjem,standardizirani udio O2 moe definirati nadleno tijelo uzimajui u obzir specifinekarakteristike odnosnog postrojenja.

Tabela 9: Granine vrijednosti emisija (mg/Nm3) SO2za kotlove koji koriste kruta i tekua goriva

Nazivnatoplinska snaga(MWt)

Ugljen i lignit Biomasa Treset Tekua goriva

50-100 MWt 400 200 300 350

100-300 MWt 250 200 300 250

> 300 MWt 200 200 200 200

Iznimno od navedenih graninih vrijednosti emisija SO2, na postrojenja na kruta gorivakojima je dozvola izdana prije 1. srpnja 1987. primjenjuje se granina vrijednost emisija SO2od 800 mg/Nm3pod uvjetom da ne rade vie od 1500 sati godinje (kumulativni prosjek zarazdoblje od 5 godina) od 1. sijenja 2016. nadalje.

Tabela 10: Granina vrijednost emisija (mg/Nm3) SO2za kotlove koji koriste plinska goriva

Openito 35

Ukapljeni plin 5

Plinovi niske kalorijske vrijednosti iz koksnih pei 400

Plinovi niske kalorijske vrijednosti iz visokih pei 200

Tabela 11: Granina vrijednost emisija (mg/Nm3) NOxza kotlove koji koriste kruta i tekua goriva

Nazivna toplinska snaga(MWt)

Ugljen i lignit Biomasa i treset Tekua goriva

50-100300

450 u sluaju izgaranjapulveriziranog lignita

300 450


32/39


32

100-300 200 250 200

> 300 200 200 150

Iznimno od navedenih graninih vrijednosti emisija NOx, na postrojenja na kruta gorivakojima je dozvola izdana prije 1. srpnja 1987. primjenjuje se granina vrijednost emisije NOxod 450 mg/Nm3pod uvjetom da ne rade vie od 1500 sati godinje (kumulativni prosjek zarazdoblje od 5 godina) od 1. sijenja 2016. nadalje.Do 1. sijenja 2018., u sluaju postrojenja koja su u razdoblju od 12 mjeseci zakljuno s 1.sijenja 2001. koristila i nastavljaju koristiti kruta goriva s udjelom hlapljivih tvari manjim od10%, primjenjivat e se granina vrijednost emisija NOx od 1200 mg/Nm3.

Tabela 12: Granina vrijednost emisija (mg/Nm3) NOx i CO za ureaje za loenje koji koriste plin

NOx CO

Kotlovi na plin 100 100

Plinske turbine (ukljuujuiplinske turbine skombiniranim ciklusom(CCGT))(1)

Prirodni plin 50

Ostala goriva 90

100

100

Plinski motori 20 30

(1) Prirodni plin je metan koji nastaje u prirodnim uvjetima s najvie 20 % (po zapremnini) inertnih tvari i ostalihkomponenti.(2) 75 mg/Nm3 u sluajevima kada se uinak plinske turbine utvruje sukladno uvjetimaoptereenja prema ISO standardima:- kod plinskih turbina koje se koriste u kombiniranim sustavima za proizvodnju toplinske ielektrine energije i iji je ukupan uinak vei od 75%;- kod plinskih turbina koje se koriste u kombiniranim ciklikim postrojenjima i iji jeprosjean godinji elektrini uinak vei od 55%- kod plinskih turbina za mehanike pogone.


33/39


34/39


34

Plinovi niske kalorijske vrijednosti iz visokih pei 200

Tabela 15: Granina vrijednost emisija (mg/Nm3) NOxza kotlove koji koriste kruta i tekua goriva

Nazivna toplinskasnaga (MWt)

Ugljen i lignit* Biomasa itreset

Tekua goriva

50-100 MWt300

400 (pf lignita)250 300

100-300 MWt 200 200 150

> 300 MWt 150200 (pf lignita)

150 1000

* u sluaju izgaranja pulveriziranog kamenog ugljena: granina vrijednost emisija od 90 mg/Nm3.

Tabela 16: Granine vrijednosti emisija (mg/Nm3) NOxi CO za ureaje za loenje koji koriste plin

(1)Za plinske turbine koje koriste lake i srednje destilate kao tekue gorivo takoer se primjenjuju ovegranine vrijednosti emisija NOx i CO.(2)za plinske turbine s jednim ciklusom s uinkom veim od 35% - utvreno sukladno uvjetimaoptereenja prema ISO standardima - granina vrijednost emisija NOxbit e 20*/35 gdje je stupanjiskoritenja plinske turbine izraen kao postotak (i sukladno uvjetima optereenja prema ISOstandardima).

Za plinske turbine (ukljuujui CCGT), navedene granine vrijednosti emisija NOx i COprimjenjuju se samo za optereenja iznad 70%. Plinske turbine za izvanredne sluajeve kojerade manje od 500 sati godinje izuzete su od navedenih graninih vrijednosti. Operateritakovih postrojenja trebaju voditi biljeke o vremenu koritenja.

NOx CO

Kotlovi na plin 100 100

Plinske turbine (ukljuujui plinske turbines kombiniranim ciklusom (CCGT))(1)

50(2) 10030 u sluaju koritenjadopunskog izgaranja (parnigenerator za povrat topline)

Plinski motori 75 100


35/39


35

Tabela 17: Granina vrijednost emisija (mg/Nm3) praine za kotlove

Kruta goriva 20

Tekua goriva 10

Plinska goriva (openito) 5

Plin iz visoke pei/grotleni plin 10

Plinovi proizvedeni u industriji elika koji se mogu drugdje koristiti 30

V.3 Praenje1. Nadleno tijelo zatrait e kontinuirano mjerenje koncentracija SO2, NOx i praine uotpadnim plinovima iz svakog ureaja za loenje s nazivnom toplinskom snagom od 100 MWili vie.

Za ureaje za loenje koji koriste plin, bit e takoer potrebno kontinuirano mjerenje CO uotpadnim plinovima iz ureaja za loenje s nazivnom toplinskom snagom od 100 MW ili vie.Iznimno od prve toke, kontinuirano mjerenje nije obvezno u sljedeim sluajevima:

- za ureaje za loenje iji je ivotni vijek krai od 10000 operativnih sati;- za SO2i prainu iz kotlova koji koriste prirodni plin ili iz plinskih turbina koje koriste prirodniplin;- za SO2 iz plinskih turbina ili kotlova koji koriste ulje s poznatim udjelom sumpora usluajevima gdje ne postoji oprema za odsumporavanje;- za SO2 iz kotlova koji koriste biomasu ukoliko operater moe dokazati da emisije SO2ni podkojim uvjetima ne mogu biti vie od propisanih graninih vrijednosti emisija.

2. Kada nije potrebno kontinuirano mjerenje, provodit e se povremena mjerenja SO2, NOx,praine i kod ureaja na plin takoer i CO najmanje svakih est mjeseci. Za ureaje zaloenje na ugljen i lignit, mjerit e se emisije ukupne ive najmanje jednom godinje.

Odgovarajui postupci utvrivanja koje mora provjeriti i odobriti nadleno tijelo mogu sekoristiti kao alternativno rjeenje za procjenu koliina navedenih oneiujuih tvari prisutnih

u emisijama. Ti postupci primjenjivat e odgovarajue CEN standarde im oni postanudostupni. Ako CEN standardi nisu dostupni, primjenjivat e se ISO standardi, nacionalni ilimeunarodni standardi koji e osigurati dobivanje podataka jednake znanstvene vrijednosti.

3. Nadlena tijela obavijestiti e se o znaajnim promjenama vrste goriva koje se koristi ilipromjenama u nainu rada ureaja. Ona e odluiti jesu li uvjeti praenja iz stavka 1 jouvijek primjereni ili ih treba prilagoditi.

4. Kontinuirana mjerenje koja se provode sukladno stavku 1 moraju sadravati parametreudjela kisika, temperature, tlaka i udjela vodene pare vezane uz odnosni operativni proces.Nije potrebno kontinuirano mjeriti udio vodene pare u ispusnim plinovima ako se uzorkovaniispusni plin osui prije analize emisija.

Ogledna mjerenja, npr. uzorkovanje i analiza odgovarajuih oneiujuih tvari i procesnihparametara kao i jamstvo kvalitete sustava automatskog mjerenje i metoda referentnih


36/39


36

mjerenja za njihovo umjeravanje bit e provedeno u skladu s CEN standardima. Ako CENstandardi nisu dostupni, primjenjivat e se ISO standardi, nacionalni ili meunarodnistandardi koji e osigurati dobivanje podataka jednake znanstvene vrijednosti

Sustavi kontinuiranog mjerenja podlijeu kontroli putem paralelnih mjerenja s referentnimmetodama barem jednom godinje.Operater obavijetava nadleno tijelo o rezultatima provjere opreme za automatsko mjerenje.

5. Vrijednosti 95% pouzdanih intervala jednog izmjerenog rezultata ne mogu prelazitisljedee postotke graninih vrijednosti emisija:

Ugljikov monoksid 10%

Sumpor dioksid 20%

Duikovi oksidi 20%

Praina 30%

Vaee satne i dnevne srednje vrijednosti odreuju se tako da se od izmjerenih vaeihsatnih srednjih vrijednosti oduzme vrijednost navedenog pouzdanog intervala.

Dan u kojemu vie od tri satne vrijednosti ne budu prihvatljive zbog neispravnogfunkcioniranja ili odravanja sustava kontinuiranog mjerenja proglasit e se nevaeim. Akou tijeku godine vie od deset dana bude proglaeno nevaeim zbog takvih situacija,nadlena tijela duna su zahtijevati od operatera da poduzme odgovarajue mjere zapoboljanje pouzdanosti sustava kontinuiranog mjerenja.


37/39

Veliki ureaji za loenje,Projekt CARDS 2004Potpora nastavku pribliavanja hrvatskogzakonodavstva pravnoj steevini EU na podruju zatite okolia

37

V.4 Procjena sukladnosti s graninim vrijednostima emisija

1. U sluaju kontinuiranog mjerenja, smatrati e se da je zadovoljena granina vrijednostemisija definirana u odjeljku A Dodatka V.1 i V.2 ukoliko procjena rezultata za operativnesate unutar kalendarske godine pokae da:

(a) nijedna vaea prosjena mjesena vrijednost ne prekorauje relevantne vrijednostidefinirane u Dodatku V.1 do V.2, a dnevna ne vie od 110% mjesene,(b) 95 % svih vaeih prosjenih satnih vrijednosti tijekom godine ne premauju 200 %odgovarajuih vrijednosti definiranih u Dodacima V.1 do V.2.

"Vaee prosjene vrijednosti" utvruju se kako je navedeno u toki 4 Dodatka V.3.

Rokovi iz lanka 31(3)-(5) kao i period ukljuivanja i iskljuivanja ne primjenjuju se.

2. U sluajevima kada se trae samo povremena mjerenja ili drugi odgovarajui postupciutvrivanja, smatrat e se da su zadovoljene granine vrijednosti emisija definirane uDadacima V.1 do V.2 ukoliko rezultati svake serije mjerenja ili ostalih postupaka definiranih iutvrenih u skladu s pravilima koja je utvrdilo nadleno tijelo ne premauju graninevrijednosti emisija.

Rokovi iz lanka 31(3)-(5) kao i period ukljuivanja i iskljuivanja ne primjenjuju se.


38/39


39/39

Veliki ureaji za loenje,Projekt CARDS 2004Potpora nastavku pribliavanja hrvatskogzakonodavstva pravnoj steevini EU na podruju zatite okolia

12 ZAHVALA

Europski IPPC ured, Seville http://eippcb.jrc.es

Neke energetske mjere i mjere zatite okolia mogu poveati dobit u industriji.Envirowise (Izvjea o nekim energetskim mjerama i mjerama zatite okolia kojemogu poveati dobit u industriji) www.envirowise.gov.uk

Agencija za zatitu okolia Engleske i Walesa, www.environment-agency.gov.uk/

www.aeat.co.uk/netcen/airqual/info/labrief.htm Odjel za okoli, transport i regije;Tim za politiku oneienja lokalnog zraka raspolae s vie podataka LAPCLocalAuthority Pollution Control i LAPPCLocal Air Pollution Prevention and Control.

kotska agencija za zatitu okolia www.sepa.org.uk

Navedene su i web adrese koje mogu biti korisne.

IPPC Veliki Uredaji Za Lozenje

Documents

Transcript of IPPC Veliki Uredaji Za Lozenje