INVESTITOR: Vodne usluge d.o.o. Ferde Livadića 14a 43000 ......Specifikacije precrpnih stanica,...

Zagreb, rujan/2020.

HUDEC PLAN d.o.o. Projektiranje, savjetovanje i nadzor

ZAGREB, Vlade Gotovca 4 tel: 01/ 3878-336, 01/3878-223

fax: 01/3874-721 e-mail: [email protected]

www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 1/127

Elaborat zaštite okoliša za zahvat:

Izmjena zahvata sustava vodoopskrbe i odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Bjelovar dogradnjom sustava javne odvodnje naselja Veliko Korenovo, Grad Bjelovar,

Bjelovarsko-bilogorska županija

za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

INVESTITOR: Vodne usluge d.o.o. Ferde Livadića 14a 43000 Bjelovar

IZRAĐIVAČ: Hudec Plan d.o.o. Vlade Gotovca 4 10090 Zagreb

KNJIGA: Td br EKO 05-509

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 2/127

NARUČITELJ: Vodne usluge d.o.o. Ferde Livadića 14a 43000 Bjelovar

NAZIV: Elaborat zaštite okoliša za zahvat:

Izmjena zahvata sustava vodoopskrbe i odvodnje i

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije

Bjelovar dogradnjom sustava javne odvodnje naselja

Veliko Korenovo, Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska

županija

VODITELJ IZRADE ELABORATA: SVJETLAN HUDEC, dipl. ing. građ.

STRUČNJACI: SURADNICI:

MATEA KALČIĆEK, mag. oecol.

SVJETLAN HUDEC, dipl. ing. građ.

VESNA HUDEC, dipl.ing.građ.

MARKO ANDRIĆ, mag.ing.aedif.

DORA ČIVRAG, mag.ing.aedif.

MATEA TALAJA, mag. geogr.

DIREKTOR: SVJETLAN HUDEC

(M.P.)

Korisnik

Vesna

Korisnik

Marko

Korisnik

Svjetlan

Korisnik

Kalčićek

Korisnik

Talaja

Korisnik

Dora

Korisnik

Pečat firme

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 3/127

Sadržaj

1. PODATCI O NOSITELJU ZAHVATA ..................................................................................... 10

1.1. Opći podatci .............................................................................................................. 10

2. PODATCI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................................... 11

2.1. Pregled postojećeg stanja ......................................................................................... 11

2.2. Planirani zahvat ......................................................................................................... 12

2.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ........................................ 16

2.4. Popis vrsta i količina tvari koje nastaju nakon tehnološkog procesa te emisije u okoliš 16

2.5. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata .......................................... 16

3. PODATCI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA.............................................................. 17

3.1. Osnovni podatci o lokaciji zahvata ............................................................................ 17

3.2. Klimatske značajke .................................................................................................... 18

3.3. Osnovna obilježja klime ............................................................................................ 18

3.4. Klimatske promjene .................................................................................................. 20

3.5. Geološke i hidrogeološke značajke lokacije .............................................................. 25

Geološke značajke lokacije ................................................................................ 25

Hidrogeološke i hidrološke značajke ................................................................. 26

Seizmološke značajke ......................................................................................... 27

3.6. Vodna tijela i osjetljivost područja ............................................................................ 28

Vodna tijela ........................................................................................................ 28

Poplave ............................................................................................................... 34

Područja posebne zaštite voda .......................................................................... 38

3.7. Kvaliteta zraka ........................................................................................................... 38

3.8. Bioraznolikost ............................................................................................................ 40

Staništa i flora .................................................................................................... 40

Zaštićena područja ............................................................................................. 43

Ekološka mreža .................................................................................................. 44

3.9. Analiza prostorno-planske dokumentacije ............................................................... 47

3.9.1. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije ................................................ 47

3.9.2. Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara .......................................................... 51

Generalni urbanistički plan Grada Bjelovara ..................................................... 59

3.10. Krajobrazne značajke ............................................................................................. 65

3.11. Pedološke značajke ................................................................................................ 67

3.12. Kulturno-povijesna baština .................................................................................... 71

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 4/127

3.13. Šumarstvo .............................................................................................................. 71

3.14. Lovstvo ................................................................................................................... 74

3.15. Promet i ostala infrastruktura ............................................................................... 75

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ......................................... 77

4.1. Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi ...................................................................... 77

4.2. Utjecaj na vode .......................................................................................................... 77

4.3. Utjecaj na tlo ............................................................................................................. 79

4.4. Utjecaj na kvalitetu zraka .......................................................................................... 80

4.5. Utjecaj zahvata na klimatske promjene .................................................................... 81

4.6. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat ..................................................................... 81

4.7. Utjecaj na bioraznolikost ........................................................................................... 86

Utjecaji na floru i faunu ..................................................................................... 86

Utjecaj na zaštićena područja ............................................................................ 87

Utjecaj na ekološku mrežu ................................................................................. 88

4.8. Utjecaj na krajobraz .................................................................................................. 89

4.9. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ...................................................................... 89

4.10. Utjecaj na šumarstvo i lovstvo ............................................................................... 89

4.11. Utjecaj na infrastrukturu ....................................................................................... 90

4.12. Utjecaj na gospodarenje otpadom ........................................................................ 91

4.13. Utjecaj zahvata na razinu buke .............................................................................. 93

4.14. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja .................................................... 93

4.15. Rizik od velikih nesreća i/ili katastrofa .................................................................. 93

4.16. Utjecaji nakon prestanka korištenja ...................................................................... 94

4.17. Kumulativni utjecaji ............................................................................................... 94

4.18. Opis obilježja utjecaja ............................................................................................ 94

5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ................................ 97

6. POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA I LITERATURE ................................................ 98

6.1. Popis literature .......................................................................................................... 98

6.2. Popis propisa ........................................................................................................... 101

6.3. Popis grafičkih priloga ............................................................................................. 102

6.4. Popis tabličnih prikaza ............................................................................................. 104

7. PRILOZI ........................................................................................................................... 106

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 5/127

PODACI O OVLAŠTENIKU

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 6/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 7/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 8/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 9/127

UVOD

U okviru zahvata rekonstrukcije i dogradnje sustava javne odvodnje rješava se problem trenutno neadekvatnog riješenog sustava odvodnje otpadnih voda na području naselja Veliko Korenovo u Gradu Bjelovaru. Cilj izgradnje sustava javne odvodnje je zaštita zdravlja i poboljšanja uvjeta života stanovnika, zaštite okoliša te smanjenja troškova održavanja sustava. Zahvat je definiran elaboratom „Opis i grafički prikaz građevina za ishođenje građevinske dozvole – Sustav javne odvodnje u naselju Veliko Korenovo“ (B-PROJEKT d.o.o., 2020.). Ovim Elaboratom analiziran je zahvat rekonstrukcije i dogradnje sustava javne odvodnje na području naselja Veliko Korenovo u Gradu Bjelovaru. Predmetni zahvat se nadovezuje na postojeći sustav odvodnje Grada Bjelovara, a koji se upušta u centralni gradski UPOV kapacitet 47 000 ES. U sklopu zahvata rekonstrukcije sustava vodoopskrbe, odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Bjelovar, prilikom planiranja kapaciteta UPOV Bjelovar, obuhvaćeno je i područje naselja Veliko Korenovo. Za prethodno navedeni zahvat proveden je postupak OPPUO te je ishođeno Rješenje nadležnog Ministarstva (KLASA: UP/I-351-03/16-08/296; URBROJ: 517-06-2-1-1-17-9, ožujak 2017.). Budući da zahvat koji je predmet ovog Elaborata ne uvjetuje povećanje kapaciteta planiranog UPOV-a za isti nije bilo potrebno primijeniti Metodologiju kombiniranog pristupa. Također za predmetni zahvat „Izmjena zahvata sustava vodoopskrbe i odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Bjelovar dogradnjom sustava javne odvodnje naselja Veliko Korenovo, Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija“ je ishođeno i mišljenje nadležnog županijskog tijela tj. Upravnog odjela za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj kako za predmetni zahvat nije potrebno provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (KLASA: UP/I-612-07/20-01/16; URBROJ: 2103/1-07-20-4, travanj 2020.) (Prilog 1.). Za zahvat Elaborata „Izmjena zahvata sustava vodoopskrbe i odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Bjelovar dogradnjom sustava javne odvodnje naselja Veliko Korenovo, Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija“, prema mišljenju nadležnog Ministarstva (KLASA: 351-03/20-01/321; URBROJ: 517-03-1-2-20-2, travanj 2020.), potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš u skladu s točkom 10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje, Priloga II., točka 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahtjeva procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17). Za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš nositelj zahvata Vodne usluge d.o.o. je za zahvat naručio ovaj Elaborat zaštite okoliša od ovlaštenika Hudec Plan d.o.o. Zagreb.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 10/127

1. PODATCI O NOSITELJU ZAHVATA 1.1. Opći podatci

Naziv i sjedište: Vodne usluge d.o.o. Ferde Livadića 14a 43000 Bjelovar OIB/MB: 43307218011/04148576 MBS: 010089716 Ime odgovorne osobe: Ivan Ivančić Broj telefona: 043/622100 e- mail: [email protected] web: http://vodneusluge-bj.hr Tvrtka Vodne usluge d.o.o. djeluje na području Grada Bjelovara i to održavanjem i brigom o sustavima javne vodoopskrbe i odvodnje, izradom i održavanjem priključaka za javnu vodoopskrbu i odvodnju, usmjeravanje i servisiranjem vodomjera, ispitivanjem vode za piće za vlastite potrebe, proizvodnjom energije za vlastite potrebe, uzorkovanjem i ispitivanjem kakvoće otpadnih voda za vlastite potrebe te upravljanje građevinama za javnu vodoopskrbu i odvodnju. Cilj projekta Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Bjelovar je

unaprjeđenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Bjelovar.

Unaprjeđenje obuhvaća dogradnju postojećeg sustava odvodnje, rekonstrukciju postojećeg

sustava odvodnje i rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Projektu je

također cilj unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Bjelovara i Općine

Rovišće.

mailto:[email protected]

http://vodneusluge-bj.hr/

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 11/127

2. PODATCI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Predmet ovog zahvata je rekonstrukcija i dogradnja sustava javne odvodnje Veliko Korenovo u okviru izgradnje komunalne infrastrukture na području Grada Bjelovara. Predmetni zahvat se odnosi na proširenje aglomeracije Bjelovar rekonstrukcijom i dogradnjom sustava javne odvodnje u naselju Velikom Korenovu.

2.1. Pregled postojećeg stanja

Prije projekta Poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Bjelovar sustav odvodnje na području Grada Bjelovara sačinjavao se od 119,7 km izgrađenih kanala odvodnje, 7 crpnih stanica, 6 tlačnih cjevovoda ukupne duljine 1.665 m, 3 sifona i 14 rasteretnih građevina na kojima se u slučaju oborina većeg intenziteta cjevovodi rasterećuju u vodotoke Bjelovacku i Plavnicu. Sve otpadne vode koje se sakupe sustavom javne odvodnje dovode se na centralni mehaničko-biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Bjelovara smješten u Velikom Korenovu, te se nakon pročišćavanja ispuštaju u vodotok Bjelovacku, koja je prijamnik za prihvat pročišćenih otpadnih voda. Sustav odvodnje otpadnih voda prostire se u potpunosti ili djelomično na području sljedećih naselja: Bjelovar, Trojstveni Markovac, Ždralovi i Stare Plavnice. Na sustav je priključeno 25.584 stanovnika što je 63,52 % ukupnog broja stanovnika Grada Bjelovara.1 Projektom Poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Bjelovar planirana je dogradnja kanalizacijskog sustava (nepotpunog razdjelnog sustava) ukupnoj duljini od 37.163 km cjevovoda otpadnih voda. Svi planirani cjevovodi spajat će se na postojeći sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Bjelovara. Također projektom je planirana rekonstrukcija 7.880 m postojećih kanala. Zbog nepovoljne konfiguracije terena na planiranim kanalima predviđena je izgradnja 20 crpnih stanica i 3.887 m tlačnih cjevovoda. S obzirom na to da do izrade projekta postojeći volumeni aeracijskih spremnika i taložnika nisu zadovoljavali potrebe zahtjevnog postupka uklanjanja dušika i fosfora iz otpadnih voda bilo je potrebno izvršiti rekonstrukciju i dogradnju postojećeg uređaja za pročišćavanje kako bi se osigurali uvjeti za provođenje III. stupnja pročišćavanja otpadnih voda. Također pročišćene otpadne vode iz UPOV-a precrpljivat će se u vodotok Česmu koji se nalazi oko 3 km južno od UPOV-a Bjelovar. Prema Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina za aglomeraciju Bjelovar ono je iznosilo 100.000 ES no međutim Studijom izvedivosti i analizama postojećeg stanja predviđeni kapacitet planiran je na 47.000 ES1. Na području naselja Veliko Korenovo ne postoji sustav javne odvodnje. Otpadne fekalne vode skupljaju se i odvode u septičke jame. Na ovaj način otpadne vode bez ikakvog prethodnog tretmana dospijevaju u okoliš, predstavljajući stalan izvor onečišćenja. Postojeći gravitacijski dio sustava odvodnje u duljini cca 1.500 m se trenutno koristi kao oborinska odvodnja državne ceste s ispustom u putni jarak i vodotok. Na predmetnoj dionici, na kojoj će se izgraditi i rekonstruirati sustav odvodnje, izvedena je i priprema za kućne priključke na suprotnu stranu ceste za konačno privođenje namjeni cjevovoda u punu funkciju mješovitog cjevovoda javne odvodnje. Na predmetnom području planira se izgradnja poslovne zone te turističke zone za koje je potrebno predvidjeti priključenje na sustav odvodnje.

1 Podatci preuzeti iz Elektroprojekt d.d., 2016.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 12/127

2.2. Planirani zahvat

Projektom je planirana rekonstrukcija i dogradnja sustava javne odvodnje naselja Veliko Korenovo na sustav odvodnje aglomeracije Bjelovar i spajanje na UPOV Bjelovar kapaciteta 47.000 ES. Građevina će biti smještena u katastarskoj općini Veliko Korenovo u pojasu lokalnih prometnica. Planiranom izgradnjom sustava javne odvodnje otpadnih voda obuhvatit će se sljedeće građevine:

• gravitacijski cjevovod (PP/PE) s revizijskim oknima (PP/PE Ø1000) - dogradnja

• tri precrpne stanice (CS-1, CS-2 i CS-3) - dogradnja

• tlačni cjevovodi (PEHD Ø110) – dogradnja

• gravitacijski cjevovod (PP/PE) - rekonstrukcija Vidljivo je kako planirani sustav odvodnje uključuje izgradnju kanalizacijskih cjevovoda i crpnih stanica. Zbog reljefa terena te konfiguracije kanalizacijskog sustava, osim gravitacijske odvodnje, predviđa se i tlačna odvodnja otpadnih voda, putem crpnih stanica i tlačnih cjevovoda. Gravitacijski cjevovod izgradit će se revizijskim oknima te crpnim stanicama. Crpne stanice predviđene su zbog konfiguracije terena na lokacijama najnižim u odnosu na ostatak trase cjevovoda odvodnje (lokacije kanala i vodotoka). Od crpnih stanica do preljevnih okana predviđeni su tlačni cjevovodi. Sanitarno-fekalne i oborinske vode (kanali mješovite kanalizacije MK1, MK2, MK3 i MK4 u pojasu državne ceste D43) prikupljat će se preko priključaka odnosno slivnika na revizijska okna i odvodit će se kolektorom do crpne stanice CS-3, gdje će se prethodno rasteretiti preko kišnog preljeva. Ostali kanali u pojasu gradskih nerazvrstanih cesta (SFK) prikupljat će sanitarno-fekalne vode i odvoditi ih preko gravitacijskih i tlačnih cjevovoda do kanala mješovite kanalizacije. Sve otpadne vode projektiranog sustava odvodit će se kombinacijom tlačnih i gravitacijskih cjevovoda od CS-3 do preljevnog okna postojećeg izgrađenog kanalizacijskog sustava u ulici Velike Sredice u Bjelovaru. Na Slika 2 dan je prikaz spomenutih građevina. Duljina projektiranih cjevovoda dana je u Tablica 1. Tablica 1. Duljina projektiranih cjevovoda (duljine su približne), izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020.

Kanal Duljina (m)

Gravitacijski Tlačni

MK1 5880,0 613,0

MK2 349,0 -

MK3 567,0 587,0

MK4 515,0 515,0

SFK1 813,0 845,0

SFK2 530,0 -

SFK3 880,0 -

SFK4 183,0 -

SFK5 325,0 -

Ukupno 4.750,0 2.560,0

Cjevovodi su podzemne građevine s dubinom ukopa gravitacijskih cjevovoda dostatnom da osigura dovoljne uzdužne padove i kućne priključke (Prilog 10.). Revizijska okna ugrađuju se na kolektorima na svakih 30 – 50 m (Prilog 12.). Udaljenost cjevovoda od temelja objekata, okana i drugih podzemnih instalacija iznosit će u paralelnom vođenju minimalno 1 m, dok tamo gdje to nije moguće, dopušta se minimalna udaljenost 0,5 m. Kod križanja s drugim

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 13/127

podzemnim instalacijama međusobni vertikalni razmak cjevovoda i instalacija iznosit će 0,5 metara (Prilog 11.). Kod križanja ili bliskog paralelnog vođenja cjevovoda s drugim ukopanim instalacijama (plinovod, vodovod, elektroenergetski i telefonski vodovi i dr.) obvezan je ručni iskop. Trasa te međusobni položaj ukopanih vodova bit će precizno definirani Glavnim projektom, odnosno nakon dobivanja posebnih tehničkih uvjeta javnopravnih tijela.

Slika 1. Prikaz crpne stanice na lokaciji zahvata, izvor: B-PROJEKt d.o.o., 2020. Pozicije crpnih stanica vidljive su na Slika 2. dok će precizan položaj i tehničke karakteristike biti detaljnije definirane Glavnim projektom (Tablica 2.)

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 14/127

Tablica 2. Specifikacije precrpnih stanica, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020. CS-1 CS-2 CS-3

Priključna snaga 11,04 kW (trofazno) 11,04 kW (trofazno) 11,04 kW (trofazno)

Kategorija potrošnje Poduzetništvo Poduzetništvo Poduzetništvo

Tarifni model Jednotarifno Jednotarifno Jednotarifno

Rok priključenja 2021. godina 2021. godina 2021. godina

Način korištenja snage i energije

trajno trajno trajno

Zahvatom je predviđeno spajanje sustava odvodnje otpadnih voda naselja Veliko Korenovo na sustav odvodnje aglomeracije Bjelovar kojem je planirani kapacitet UPOV-a 47.000 ES. Podatak je dobiven promatranjem obuhvata na kojem živi nešto više od 37.000 stanovnika pri čemu gospodarstvo generira opterećenja od 13.700 do maksimalno 17.000 ekvivalenata opterećenja. Predviđa se da će broj stanovnika u budućnosti stagnirati ili će lagano opadati, a planiran je porast gospodarskih djelatnosti za 5 %. Utvrđeno je da je priključeno opterećenje na sustav javne odvodnje 2014. godine iznosilo oko 36.2000 ES te se do 2050. godine očekuje opterećenje oko 42.900 ES. Sabirne jame pridonose s opterećenjem od oko 4.400 ES. Mjereno opterećenje na UPOV-u Bjelovar pokazuje da je prosječno tjedno opterećenje na sustavu u 2014. godini iznosilo oko 33.400 ES. Na osnovi navedenih analiza definiran je potrebni kapacitet UPOV-a za aglomeraciju Bjelovar koji iznosi 47.000 ES (Elektroprojekt d.d., 2016.). S obzirom na to da je broj stanovnika Velikog Korenova prema Popisu stanovništva iz 2011. iznosio 534 stanovnika te je uzet u obzir prilikom uračuna broja stanovnika i opterećenja Grada Bjelovara, dodatno opterećenje UPOV-a Bjelovar predviđeno je projektiranim kapacitetom uređaja i za naselje Veliko Korenovo.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 15/127

Slika 2. Prikaz položaja zahvata i njegovih dijelova na ortofoto snimku, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 16/127

2.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Ovaj zahvat nema karakteristike tehnološkog procesa te ovo poglavlje nije primjenjivo.

2.4. Popis vrsta i količina tvari koje nastaju nakon tehnološkog procesa te emisije u okoliš

Ovaj zahvat nema karakteristike tehnološkog procesa te ovo poglavlje nije primjenjivo.

2.5. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata

Za planirani zahvat nisu potrebne druge aktivnosti.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 17/127

3. PODATCI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. Osnovni podatci o lokaciji zahvata

Planirani zahvat nalazi se u naselju Veliko Korenovo, na južnom dijelu Grada Bjelovara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (Slika 3.). Grad Bjelovar okružuju općine: Kapela, Veliko Trojstvo, Severin, Nova Rala, Ivanska, Štefanje, Rovišće i Farkaševac, pri čemu je zahvatu najbliža Općina Štefanje. Grad čini 31 naselju te ima prema službenim podatci Popisa stanovništva iz 2011. godine ukupno 40.276 stanovnika. Naselje Veliko Korenovo prema istom Popisu ima 534 stanovnika što je 1,3 % stanovnika Grada. Zahvat je položen u trasi državne ceste DC 43 (Đurđevac (DC 2) – Bjelovar – Čazma – čvorište Ivanić Grad (A 3) – Trebovec – čvorište Rugvica (A 3).

Slika 3. Položaj zahvata u odnosu na općine i gradove, izvor: DGU, 2020. Sama lokacija zahvata se sukladno Informacijskom sustavu prostornog uređenja (ISPU) nalazi se na dijelu crpne stanice CS-3 na trasi koja je obuhvaćena Izmjenama i dopunama lokacijske dozvole za brzu cestu DC 12 – čvorište Vrbovec 2 (DC 10) – Bjelovar – Virovitica – GP Terezino polje (granica Republike Mađarske); dionica Vrbovec 2 – Bjelovar. Također najjužniji dio zahvata graniči sa spomenutom dionicom (Slika 4.). Zahvat se ne nalazi na zaštićenom području, ali se dio zahvat koji nije položen u državnoj cesti DC 43 nalazi na području ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu. Lokacija zahvata se ne nalazi unutar zona vodozaštitnog područja. Sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji na predviđenoj lokaciji zahvata ne postoje druga ograničenja u korištenju.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 18/127

Slika 4. Šire područje lokacije zahvata, izvor: ISPU (https://ispu.mgipu.hr, 2020.)

3.2. Klimatske značajke

3.3. Osnovna obilježja klime

Šire područje zahvata sukladno Köppenovoj klasifikaciji klime, Cfb-umjerena topla vlažna klima s toplim ljetom. Za potrebe analize klimatskih značajki promatrana je meteorološka postaja Bjelovar za razdoblje 1949. – 2018. godine (DHMZ, 2020.).

Prosječna godišnja temperatura zraka u razdoblju 1949. - 2018. godine iznosi 10,8 °C, pri čemu je srpanj najtopliji mjesec s prosječnom temperaturom 21,2 °C, a siječanj najhladniji s prosječnom temperaturom -0,3 °C (Slika 5.). Apsolutno najviša temperatura zraka dosad izmjerena na postaji Bjelovar iznosila je 38,5 °C (20. 07. 2007. i 24. 08. 2012.), dok je apsolutno najniža temperatura zraka iznosila -26,7 °C (16. 01. 1963.). Prosječna godišnja količina oborina iznosi 810 mm, pri čemu je najveća prosječna mjesečna količina oborine zabilježena u lipnju (89 mm), a najmanja u veljači (48,3 mm). Područje Grada Bjelovara je područje kontinentalnog oborinskog režima, što znači da najviše oborina padne u toplijoj polovici godine, s time da postoje dva maksimuma, kasnoproljetni i jesenski.

https://ispu.mgipu.hr/

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 19/127

Slika 5. Srednje mjesečne količina oborina i srednje mjesečne temperature zraka za razdoblje 1949. – 2018. izmjerene na klimatološkoj postaji Bjelovar, izvor: DHMZ, 2020. Tijekom godine prosječno padne oko 800 mm oborine, od čega prosječno 119 dan godišnje pada kiša dok 24 dana pada snijeg. Broj vedrih dana godišnje iznosi u prosjeku 61, odnosno osunčavanje traje oko 1.938,1 sati godišnje. Magla se u prosjeku javlja oko 46 dana u godini, najčešće u nizinskim dijelovima rijeka i potoka, dok se mraz može očekivati od listopada do travnja u prosjeku od oko 41 dan u godini (DHMZ, 2020.). Najčešći su vjetrovi sjevernog kvadranta dok se još javljaju i vjetrovi jugozapadnog pri čemu su tijekom godine najzastupljeniji vjetrovi jačine do 19 km/h (Slika 6.). U zimskim mjesecima javlja se i jači vjetar (preko 60 km/h) koji većinom dolazi iz smjera sjevera. U ljetnim mjesecima pojava vjetrova jačih od 38 km/h je rijetka pojava.

Slika 6. Ruža vjetrova za Grad Bjelovar 1990. – 2020., izvor: Meteoblue, 2020.

-5

0

5

10

15

20

25

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Tem

epra

tura

(°C

)

Ko

ličin

a p

adal

ina

(mm

)

padaline temperatura

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 20/127

3.4. Klimatske promjene

Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Sukladno posljednjem Izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2019. godine navodi se kako je globalni trend porasta temperature na + 1,1 °C te ako se nastavi povećavati koncentracija stakleničkih plinova sadašnjom brzinom globalno zagrijavanje će vjerojatno dosegnuti 1,5 °C između 2030. i 2052. godine.

Utjecaj klimatskih promjena ovisi o čitavom nizu parametara te će intenzitet utjecaja biti različit ovisno o geografskom položaju, o stupnju razvijenosti i ranjivosti. S obzirom na navedeno, Republika Hrvatska se svrstava u Sredozemnu regiju, koja je prepoznata kao „vruća točka“ te u kojoj je već dosegnut prosječni porast temperature od 1,5°C te su jako izraženi utjecaji klimatskih promjena poput porasta razine mora, širenja sušnih područja te ekstremni vremenski događaji.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20) (u daljnjem tekstu Strategija prilagodbe) daje projekcije klimatskih promjena na području Republike Hrvatske za buduću klimu u dva razdoblja: 2011. – 2040. godine i 2041. – 2070. godine. Rezultati projekcija klime za buduća vremenska razdoblja dobiveni su na osnovi numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (eng. Regional Climate Model, RegCM) na dvije prostorne rezolucije 50 km i 12.5 km.

Prilikom modeliranja korištena su dva IPCC scenarija rasta koncentracije stakleničkih plinova RCP4.5 i RCP8.5. Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz očekivanja smanjenja u budućnosti koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Ovaj scenarij se smatra umjerenim scenarijem. Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje te se ovaj scenarij smatra ekstremnijim. Scenarij RCP4.5 najčešće je korišteni scenarij u Strategiji prilagodbe te se on smatra statistički vjerojatnijim scenarijem jer je bliže sadašnjosti te podrazumijeva budućnost u kojoj je predviđeno poduzimanje mjera ublaženja i prilagodbe. Rezultati projekcija klimatskih promjena za ovaj scenarij su sažeto prikazani u nastavku u Tablica 3.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 21/127

Tablica 3. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP 4.5 u odnosu na razdoblje 1971. - 2000., izvor: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20)

KLIMATSKI PARAMETAR

Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000. godine dobivene klimatskim modeliranjem

2011. – 2040. 2041. – 2070.

OBORINE

Srednja godišnja količina: malo smanjenje koje neće imati značajniji utjecaj na ukupnu godišnju količinu. Manji porast srednje godišnje količine oborina je moguć u SZ Hrvatskoj.

Srednja godišnja količina: daljnji trend smanjenja (do 5 %) u gotovo cijeloj Hrvatske osim u SZ dijelovima. Najveće smanjenje očekuje se u predjelima od južne Like do zaleđa Dalmacije uz granicu s Bosnom i Hercegovinom (oko 40 mm) i u najjužnijim kopnenim predjelima (oko 70 mm).

Sezone: različit predznak; zima i proljeće u većem dijelu Hrvatske manji porast od 5 – 10 %, a ljeto i jesen smanjenje (najviše 5 – 10 % u J Lici i S Dalmaciji).

Sezone: smanjenje u svim sezonama, osim zimi. Najveće smanjenje (malo više od 10 %) će biti u proljeće u J Dalmaciji i ljeti od 10 – 15 % u gorskim predjelima i S Dalmaciji.

Smanjenje broja kišnih razdoblja (osim u središnjoj Hrvatskoj gdje bi se u zimi malo povećao). Broj sušnih razdoblja bi se povećao te bi bio najizraženiji u proljeće i ljeto.

Najveće povećanje ukupne količine oborina (5 – 10 %) se očekuje u jesen na otocima i zimi u S Hrvatskoj.

SNJEŽNI POKROV Smanjenje (najveće u Gorskom Kotaru, do 50 %).

Daljnje smanjenje (naročito Gorski Kotar i drugi planinski krajevi).

POVRŠINSKO OTJECANJE

Nema većih promjena u većini krajeva; no u gorskim predjelima i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10% u zimi, proljeću i jeseni.

Smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvatskoj (osobito u proljeće).

TEMPERATURA ZRAKA

Srednja: porast se očekuje u svim sezonama u cijeloj Hrvatskoj. Ovisno o sezoni, očekivani porast je 1,0 – maksimalno 1,4 °C. Zimi i ljeti najveći projicirani porast temperature bio bi od 1,1 do 1,3 °C u primorskim krajevima. U proljeće bi porast mogao biti od 0,7 °C na Jadranu do malo više od 1,0 °C na sjeveru Hrvatske. U jesen bi očekivani porast temperature mogao biti između 0,9 °C u istočnim krajevima do oko 1,2 °C na Jadranu, iznimno do 1,4 °C, u zapadnoj Istri.

Srednja: porast u svim sezonama u cijeloj Hrvatskoj. Najveći porast srednje temperature zraka, do 2,2 °C, očekuje se na Jadranu i to ljeti i u jesen. Zimi i u proljeće najveći projicirani porast temperature do oko 2,1 °C, tj do 1,9 °C u kontinentalnim krajevima

Maksimalna: porast u svim sezonama 1 – 1,5 °C.

Maksimalna: porast do 2,3 °C u ljeto i jesen na otocima

Minimalna: najveći porast zimi do 1,2 (sjeverna Hrvatska i primorje) i do 1,4 °C (Gorski Kotar).

Minimalna: najveći porast na kontinentu zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8 – 2 °C primorski krajevi

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 22/127

EKSTREMNI VREMENSKI

UVJETI

Vrućina (broj dana s Tmax >

+30 °C)

6 do 8 dana više od referentnog razdoblja (referentno razdoblje: 15 – 25 dana godišnje) u većem dijelu Hrvatske i više od 8 dana u istočnoj Hrvatskoj i ponegdje na Jadranu.

Nastavak porasta vrućih dana. Porast od nešto više od 12 dana od referentnog razdoblja.

Hladnoća (broj dana s Tmin < -

10 °C)

Smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C i porast Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4 °C).

Daljnje smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C

Tople noći (broj dana s Tmin ≥

+20 °C)

U porastu U porastu

VJETAR

Sr. brzina na 10 m

Zima i proljeće bez promjene, no ljeti i osobito u jesen na sjevernom Jadranu porast do 20 – 25 % i nešto manji u Dalmaciji i gorskim predjelima.

Zima i proljeće blago smanjenje u dijelu sjeverne i istočne Hrvatske, trend jačanja ljeti i u jesen na Jadranu.

Max. brzina na 10 m

Na godišnjoj razini: bez promjene (najveće vrijednosti na otocima J Dalmacije)

Po sezonama: smanjenje zimi na J Jadranu i zaleđu

EVAPOTRANSPIRACIJA

Povećanje u proljeće i ljeti 5 – 10 % u većini krajeva, nešto jače povećanje na vanjskim otocima i Z Istra (> 10 %).

Povećanje do 10 % za veći dio Hrvatske, pa do 15 % na obali i zaleđu te do 20 % na vanjskim otocima.

VLAŽNOST ZRAKA Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu).

Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu).

VLAŽNOST TLA Smanjenje u Sjevernoj Hrvatskoj. Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj

(najviše ljeto i u jesen).

SUNČEVO ZRAČENJE

Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, u proljeće porast u Sjevernoj Hrvatskoj, a smanjenje u Zapadnoj Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj Hrvatskoj. Promjene u rasponu 1 - 5 %.

Povećanje u svim sezonama osim zimi (najveći porast ljeti u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj).

SREDNJA RAZINA MORA

Za razdoblje 2046. – 2065. očekivani porast razine mora je 19 – 33 cm (IPCC AR5).

Za razdoblje 2081. – 2100. očekivani porast razine mora je 32 – 65 cm (procjena prosječnih srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora)

Simulacijama klimatskih promjena na širem području lokacije zahvata u razdoblju od 2011. do 2040. godine te razdoblju od 2041. do 2070. godine vidljivo je povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je u ljetom razdoblju (lipanj - kolovoz) nego zimskom (prosinac-veljača). Na slikama ispod dan je prikaz rezultata projekcije za razdoblje 2011. - 2040. (Slika 7.) odnosno za razdoblje 2041. – 2070. (Slika 8.). Iz prikaza se vidi da se na širem području lokacije u razdoblju od 2011. do 2040. predviđa porast temperature od 0,4 °C zimi, te do 1,2 °C ljeti, odnosno u razdoblju od 2041. do 2070. do 1,6 °C zimi i 2,8 °C ljeti. Sukladno Strategiji prilagodbe na lokaciji se također može očekivati porast maksimalne temperature zraka, kao i porast minimalne temperature zraka i to naročito zimi. Također se očekuje i porast broja vrućih dana u prosjeku za 6 do 8 dana u razdoblju do 2040. godine te daljnji porast u drugom razdoblju. U oba razdoblja se također očekuje i porast broja dana s toplim noćima te smanjenje broja ledenih dana.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 23/127

Slika 7. Promjena prizemne temperature zraka (u°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011. - 2040. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno), izvor: DHMZ

Slika 8. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041. - 2070. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno), izvor: DHMZ Promjene količine padalina u bližoj budućnosti (2011. - 2040.) su malene i neće imati značajniji utjecaj na ukupnu godišnju količinu. Promjene variraju u predznaku ovisno o sezoni te se na temelju dostupnih podataka ne može sa statističkom značajnošću reći kakvo će biti stanje na području lokacije. Iako se temeljem Strategije prilagodbe očekuje malo smanjenje istih. U drugom razdoblju buduće klime (2041. - 2070.) promjene padalina u Republici Hrvatskoj su nešto jače izražene te se na području lokacije može se očekivati smanjenje količine oborina u ljetnim mjesecima (Slika 9.). Sukladno Strategiji prilagodbe ovo smanjenje se očekuje i do 40 mm u području zaleđa Dalmacije. Također se očekuje i smanjenje broja kišnih razdoblja i povećanje sušnog razdoblja.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 24/127

Slika 9. Promjena oborina u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041. - 2070. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno), izvor: DHMZ U budućim klimama 2011. – 2040. i 2041. – 2070. godine, na godišnjoj razini se maksimalna brzina vjetra na 10 metara ne bi mijenjala u odnosu na referentno razdoblje. Dok se u sezonskim srednjacima očekuje zimi smanjenje maksimalne brzine vjetra od oko 5 % u zaleđu srednje i južne Dalmacije.

Sukladno Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20) prilagodba klimatskim promjenama je definirana kao proces koji podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati te definiranjem prioritetnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama, koje će osigurati smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti od klimatskih promjena.

Sukladno 7. Nacionalnom izvješću i trećem dvogodišnjem izvješću Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (2018.) Sektor Otpad doprinosi ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u 2015. sa 6,6 %. U razdoblju 1990. - 2015. emisije iz sektora otpada stalno su se povećavale, kao posljedica većih količina odloženog otpada, aktivnosti vezanih uz upravljanje otpadnim vodama te spaljivanje otpada. Prema tipovima stakleničkih plinova, sektor otpada je izvor emisija metana koje nastaju anaerobnom razgradnjom organskog otpada te obradom otpadnih voda. Odlaganje krutog otpada na odlagališta najviše doprinosi emisiji CH4 iz ovog sektora. Uz metan, sektor otpada rezultira i emisijama N2O te CO2 te je u cilju njihovog smanjivanja predviđeno ukupno 5 mjera temeljem Izvješća. Mjere smanjenja podrazumijevaju sprječavanje nastajanja i smanjivanje količine krutog komunalnog otpada; povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog krutog komunalnog otpada; spaljivanje metana na baklji; smanjenje količine odloženog biorazgradivog krutog komunalnog otpada te korištenje bioplina za proizvodnju električne energije i topline.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 25/127

3.5. Geološke i hidrogeološke značajke lokacije

Geološke značajke lokacije

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije pripada Dravskoj depresiji koja je neogenskog podrijetla te predstavlja jednu od četiri depresije unutar Hrvatskog dijela Panonskog bazena. Upravo jugozapadni dio Dravske depresije čini Bjelovarska subdepresija (Mesić – Kiš, 2017.). Otvaranje Bjelovarske subdepresije nastalo je kao posljedica aktivnosti duž depresijskih, transkurentnih rasjednih sustava kao i aktivnosti u rasjednim sustavima koji su poprečni/dijagonalni na pravac pružanja središnjeg Dravskog rasjeda. Danas je Bjelovarska subdepresija odvojena od Savske depresije Moslavačkom gorom, a od Dravske Bilogorom (Mesić – Kiš, 2017.). Područje Županije pripada jedinstvenoj makro strukturnoj jedinici Križevačko-Bjelovarski masiv unutar kojeg razlikujemo Bjelovarske bazene s Ilovskim rovom i Bilogorske strukture. Unutar Bjelovarske subdepresije nalazimo neogensko-kvartarne naslage koje rijetko imaju debljine veće od 3.000 metara. Unutar subdepresije možemo izdvojiti dvije različite skupine – mlađe taložine neogensko-kvartarnih naslaga te starije stijene paleozoika i mezozoika (Mesić – Kiš, 2017.). Na području Županije najstarije su metamorfne stijene prekambrija koje se nalaze na području Papuka, Moslavačke i Ravne gore. Na području Županije najrasprostranjeniji tip sedimenta čine naslage lesa koje su istaložene na padinama rubnih izdignutih gora i širokom području Ilovske depresije. Les je diskordantno taložen na različite podloge pa tako na izdignutim područjima Bilogore isti leži na pleistocenskim sedimentima, dok u nizinama leži na pleistocenskim barskim glinama (Rudarsko-geološka studija Bjelovarsko-bilogorske županije, 2019.). Lokacija zahvata se sukladno OGK (1 : 300.000) nalazi na području aluvijalnih naslaga holocenske starosti (Slika 10.Slika 10. ). Ove naslage javljaju se na širim potočnim dolinama na području Županije. Ovi sedimenti su vezani uz ispiranje i transport lokalnih izvorišnih stijena pa tako u zapadnom, središnjem i sjevernom dijelu Županije nalazimo aluvijalne sedimente Česme, Velike Rijeke, Bjelovarske Rijeke (Bjelovacke, Bjelovarske), Grđevice, gornjeg toka Ilove i pritoka. Ovi sedimenti se uglavnom sastoje od glinovitog silta i rjeđe sitnozrnatog pijeska, a nastali su pretaloživanjem pleistocenskim siltovima. Debljina aluvijalnih sedimenata iznosi najviše 5 metara (Rudarsko-geološka studija Bjelovarsko-bilogorske županije, 2019.). Granulometrijski u aluvijalnim sedimentima se nalazi prah (50 – 70 %), pijesak (5 - 40 %) i glina (10 - 25 %). Unutar ovih sedimenata javlja se makrofauna tipična za spore tekućice ili vode stajačice: Planorbis planorbis, P. corneus, Lymnaea palustris, L. trunsatula, L. peregrea, Bithynia tentaculata, Pisidium amnicum i Valvata piscinalis (Korolija i Crnko, 1986).

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 26/127

Slika 10. Isječak iz Geološke karte Hrvatske (M 1: 300 000); Hrvatski geološki Institut http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300

Hidrogeološke i hidrološke značajke

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije postoji razgranata mreža tekućica pri čemu se kao najveći tokovi izdvajaju rijeke Česma i Ilova. Rijeka Česma ima ukupnu duljinu 78,2 km i izvire na južnom dijelu Bilogore (kod naselja Pavlovac gdje nastaje sjedinjavanjem vodotoka Grđevica, Barna, Grbavac i Pavlovac) te je ista do svog utoka u rijeku Lonju na području Lonjskog polja u najvećoj mjeri uređena, jednako kao i njene pritoke (Kos, 2014.). Cijeli prostor Bjelovarsko – bilogorske županije pripada slivu Crnog mora, a na području Županije mogu se izdvojiti dva slivna područja – slivno područje Česma – Glogovica i slivno područje Ilova – Pakra. Ovi slivovi pripadaju vodnom području rijeke Dunav te podslivu rijeke Save. Područje zahvata nalazi se na branjenom području malog sliva rijeke Česme i Glogovnice. Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika, a čini ga mnoštvo slivova koji izviru na padinama Bilogore, Kalnika i Moslavačke gore. Karakteristike tih slivova su kratke dionice s velikim padovima, a zatim tokovi prelaze u relativno duge ravničarske tokove. Ravničarsko područje uz rijeku Česmu

http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 27/127

nekada je bilo stalno plavljeno područje koje je regulacijom rijeke Česme i mjerama zaštite od poplava u cijelosti sanirano (Hrvatske vode, 2014.). Glavni vodotoci sliva su Česma i Glogovnica, a u geomorfološkom smislu sliv je proširen na zapadne obronke Medvednice i Ivanščice. Kao posljedica razgranatosti terena u hidrografskom smislu javlja se podijeljenost terena na nekoliko hidroloških cjelina kao što su: aluvijalne naslage duž većih tokova zamočvarene u nižim dijelovima, zatim kvartarne terase koje se uzdižu prema brežuljkastom gorju i valovito područje prikriveno pliokvartarnim naslagama (VPB d.d., 2005.). Lokacija zahvata nalazi se na području aluvijalnih naslaga holocenske starosti te su to naslage vrlo slabe do slabe propusnosti dok im je poroznost međuzrnska. Obnavljane podzemne vode većinom se ostvaruje infiltracijom padalina, osobito na području riječnih terasa (IGH, 2016.). Vodonosnici kvartarne starosti smješteni su u nizinskim i ravničarskim predjelima uz veće rijeke (Česma, Ilova, Pakra). Taloženi su kao dio tipičnog kvartarnog sedimentnog slijeda u kojem se okomito i bočno mogu pratiti izmjene pijeska sa šljunkom, glinama i mnogobrojnim proslojcima treseta, dok je čisti šljunak rijedak (Miletić i Urumović, 1975).

Seizmološke značajke

Zahvat se nalazi na širem području seizmogene zone Podravina koja pokriva šire područje Koprivnice, Kalnika i Bilogore. Najjača dva potresa bila su intenziteta u epicentru VIII ° MCS, a dogodili su se u okolici Koprivnice (1778. godine), te na sjeverozapadnim obroncima Bilogore (1938. godine). Karakteristično je da se lokacije epicentara pruţaju uglavnom u smjeru I - Z (Kalnik), te SZ - JI (Bilogora), a dubine hipocentara najjačih potresa nalaze se u intervalu od 7 do 23 km. U ovom epicentralnom području izračunati su mehanizmi hipocentara za dva potresa, koji su u skladu s navedenim reversnim rasjedima, uz spuštanje krila rasjeda u smjeru J – JZ (Markuš, 2011.). Analizom karte potresnih područja za povratno razdoblje od 95 godina te 475 godina, na kojoj su prikazane vrijednosti vršnog ubrzanja tla, izraženog u jedinicama gravitacijskog ubrzanja gdje je 1g = 9,81 m/s2, vidljivo je kako je šire područje zahvata u jednom od manje seizmički aktivnih područja Republike Hrvatske (Slika 11., Slika 12.). Lokacija zahvata nalazi se na području u kojem horizontalno vršno ubrzanje izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (aqR) za povratno razdoblje od 95 godina iznosi 0,06 g, dok je za povratno razdoblje od 475 godina, horizontalno vršno ubrzanje određeno na 0,14 g.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 28/127

Slika 11. Približan položaj lokacije zahvata (crveno) sukladno Karti potresnih područja za povratno razdoblje 95 godina, Izvor: http://seizkarta.gfz.hr, kolovoz, 2020.

Slika 12. Približan položaj lokacije zahvata (crveno) sukladno Karti potresnih područja za povratno razdoblje 475 godina, Izvor: http://seizkarta.gfz.hr, kolovoz, 2020.

3.6. Vodna tijela i osjetljivost područja

Vodna tijela

Podzemna vodna tijela Lokacija zahvata se sukladno Sukladno Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) nalazi na području tijela podzemne vode CSGN_25 – Sliv Lonja – Ilova – Pakra (Slika 13.). Ovo vodno tijelo pripada vodnom području rijeke Dunav te ima dominantno međuzrnsku poroznost. Ukupna površina ovog podzemnog vodnog tijela je 5,186 km2 , a obnovljive zalihe podzemne vode su procijenjene na 219*106m3/god. Na ovom tijelu podzemne vode, prirodna ranjivost je određena kao 73 % umjerena do povišena. Prema podatcima Hrvatskih voda u tabličnom prikazu dano je stanje grupiranog vodnog tijela koje je ocijenjeno kao dobro (Tablica 4.).

http://seizkarta.gfz.hr/

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 29/127

Tablica 4. Stanje podzemnog vodnog tijela CSGN_25 – Sliv Lonja – Ilova - Pakra, izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode, kolovoz 2020.

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Slika 13. Lokacija zahvata u odnosu na tijelo podzemne vode CSGN_25, Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode, kolovoz 2020.

Površinska vodna tijela Sva vodna tijela na širem području lokacije pripadaju Panonskoj ekoregiji, vodnom području rijeke Dunav te podslivu rijeke Save. Na širem području zahvata, tj. Na području Grada Bjelovara, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/19) nalaze se sljedeća vodna tijela: CSRN0010_002 Česma, CSRN0010_003 Česma, CSRN0010_004 Česma, CSRN0063_001 Velika rijeka (Česma), CSRN0098_001 Severinska, CSRN0121_001 Plavnica, CSRN0158_001 Bjelovacka, CSRN0166_001 Lateralni kanal, CSRN0220_001 Konjska rijeka, CSRN0297_001 Ciglenska i CSRN0635_001 (Slika 14.). Neposredno uz lokaciju zahvata nalazi se vodno tijelo CSRN0158_001 Bjelovacka uz koje je predviđena izgradnja crpne stanice CS-3, a koje se ulijeva u vodno tijelo CSRN0010_004 Česma (Slika 14., Tablica 5.).

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 30/127

Slika 14. Lokacija zahvata u odnosu na površinska vodna tijela, Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode, kolovoz 2020. Tablica 5. Opći podatci o vodnim tijelima površinskih voda u širem području zahvata

Naziv vodnog tijela

Šifra VT Ekotip Dužina vodnog

tijela

Izmjenjenost vodnog tijela

Tijela podzemne

vode

Zaštićena područja

Bjelovacka CSRN0158_001

Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)

27.3 km + 114 km

Prirodno

CSGN_25

HR1000009, HRCM_41033000*

Česma CSRN0010_002

Nizinske srednje velike i velike tekućice (4)

16.7 km + 27.9 km

Izmjenjeno

HR1000009, HR53010007, HR2000440*, HR2001323*, HR2001327*, HRCM_41033000*

Česma CSRN0010_003

4.46 km + 17.5 km

HR1000009, HR53010007, HR2000440*, HRCM_41033000*

Česma CSRN0010_004

10.5 km + 18.1 km

HR1000009, HR53010007*, HR2000441*, HRCM_41033000*

*dio vodnog tijela

CSRN0158_001 Bjelovacka je vodno tijelo koje je u lošem stanju zbog lošeg stanja bioloških elemenata kakvoće, konkretno makrofita. Prema fizikalno-kemijskim pokazateljima vodno tijelo je u umjerenom stanju zbog opterećenja ukupnim anorganskim dušikom i ukupnim

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 31/127

fosforom koji su ocijenjeni kao vrlo loši (Tablica 6.). Vodno tijelo ne postiže ciljeve okoliša. Također u hidromorfološkim elementima, indeks korištenja je ocijenjen kao loš. Njim se mjeri udio zahvaćene/preusmjerene vode u odnosu na dugogodišnji prosječni protok kao referentnu vrijednost. Vodno tijelo CSRN0010_004 Česma, u koje se ulijeva CSRN0158_001 Bjelovacka, također je u lošem stanju (te ne postiže ciljeve okoliša) zbog lošeg stanja bioloških elemenata, tj. makrofita i makrozoobentosa. Prema fizikalno-kemijskim pokazateljima BPK5 ocijenjen je kao loš, dok je ukupni fosfor ocijenjen kao vrlo loš. Također hidrološki režim, kontinuitet toka i morfološki uvjeti ocijenjeni su loši što je očekivano s obzirom na izmijenjeno stanje tekućice (Tablica 7.). S obzirom na to da se nizvodno na vodno tijelo CSRN0010_004 Česma nastavljaju vodna tijela CSRN0010_003 Česma i CSRN0010_002 Česma dan je pregled njihovih stanja. Konačno stanje vodnog tijela CSRN0010_003 Česma ocijenjeno je kao umjereno pri čemu se umjereno ocijenjeni fizikalno-kemijski parametri (loša ocjena za BPK5 i ukupni dušik) (Tablica 8.), dok je CSRN0010_002 Česma ocijenjeno kao loše zbog bioloških elemenata kakvoće (makrofita i makrozoobentosa), (Tablica 9.). Oba vodna tijela ne postižu ciljeve. Tablica 6. Stanje vodnog tijela CSRN0158_001 Bjelovacka

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0158_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Makrofiti Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Fluoranten Izoproturon

loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše loše umjereno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše loše vrlo loše vrlo dobro dobro loše loše vrlo loše umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše nema ocjene vrlo loše vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene vrlo loše dobro vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše nema ocjene vrlo loše vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene vrlo loše dobro vrlo loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve nema procjene nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana nema procjene

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 32/127

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Fitobentos, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

Tablica 7. Stanje vodnog tijela CSRN0010_004 Česma

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0010_004

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše dobro loše loše umjereno loše umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro loše loše loše vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše loše vrlo loše vrlo dobro loše loše dobro loše loše vrlo loše loše umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše loše loše loše vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše nema ocjene vrlo loše vrlo dobro loše nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene vrlo loše loše umjereno vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše loše loše loše vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

loše loše dobro stanje loše nema ocjene loše vrlo dobro loše nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene loše loše umjereno loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše loše loše loše vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 33/127

Tablica 8. Stanje vodnog tijela CSRN0010_003 Česma STANJE VODNOG TIJELA CSRN0010_003

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno loše loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro umjereno nema ocjene vrlo loše loše loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro umjereno nema ocjene vrlo loše loše loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo loše vrlo dobro umjereno nema ocjene vrlo loše loše loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 34/127

Tablica 9. Stanje vodnog tijela CSRN0010_002 Česma STANJE VODNOG TIJELA CSRN0010_002

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*



CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše umjereno loše loše umjereno umjereno loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše loše vrlo loše vrlo dobro umjereno loše umjereno loše loše vrlo loše umjereno loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše nema ocjene vrlo loše vrlo dobro umjereno nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene vrlo loše umjereno loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše nema ocjene vrlo loše vrlo dobro umjereno nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene vrlo loše umjereno loše vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno umjereno umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Poplave

Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava (Hrvatske vode, 2014.) područje zahvata nalazi se u branjenom sektoru D -Srednja i Donja Sava. U sektoru D pripada ranjenom području 7 - područje malog sliva Česma i Glogovnica. Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika, a čini ga mnoštvo slivova koji izviru na padinama Bilogore, Kalnika i Moslavačke gore. Karakteristike tih slivova su kratke dionice s velikim padovima, a zatim tokovi prelaze u relativno duge ravničarske tokove. Slivno područje rijeke Česme ugroženo je velikim vodama same rijeke Česme, ali i vodama brojnih manjih slivova njenih pritoka. Ovo nekadašnje veliko poplavno područje, danas je regulacijom rijeke Česme i mjerama zaštite od poplava u cijelosti sanirano, odnosno svedeno na ribnjake i manju akumulaciju kod Miklouša. Dosadašnji radovi

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 35/127

na regulacijama manjih vodotoka, među kojima i Bjelovarske, svodili su se uglavnom na osposobljavanje korita za prijem i odvođenje unutrašnjih i vanjskih voda. Područje zahvata nalazi se na području dionica D.7.17. Lijeva obala rijeke Bjelovarske i D.7.18. Desna obala rijeke Bjelovarske. Dio zahvata nalazi se na poplavom području navedenih dionica (Slika 15.). Crpna stanica CS-3 planirana je na mostu preko vodotoka Bjelovacka, na cesti Korenovo – ribnjak Narta (na rkm 1+950) koje je procijenjeno kao jedno od slabih mjesta u zaštitnom sustavu od poplava jer su ugrožene kuće lijevo do ceste gledajući u smjeru Narte Prema Provedbenom planu od poplava za branjeno područje 7 rijeka Bjelovarska u sustavu zaštite od poplava uključena je od ušća u rijeku Česmu u Velikom Korenovu pa do Malog Trojstva. Na lijevoj i desnoj obali rijeke Bjelovarske branjena naselja su grad Bjelovar, Grginac, Maglenča, Veliko i Malo Trojstvo i Dominkovica. Nasip se proteže od utoka Česme 1.700 km uzvodno. Budući da u gornjem toku sliva Bjelovarska prelazi u bujični vodotok izvedeno je 8 stepenica i zaštitne obloge pokosa i dna korita na dionicama oko mostova u naselju Veliko Trojstvo. Na dionicama uz doline vodotoka koje nisu pod nasipima postoje poplavne linije sve do spojeva na visoki teren koje plave poljoprivredne i šumske površine. Rasterećenje vodnog vala je šuma Lug kao prirodna retencija. Na dionici ne postoje striktno određena mjesta za otvaranje nasipa u slučaju nailaska velikih voda nego se ono vrši uvidom u situaciju na najpovoljnijim mjestima – izlijevanje vodnog vala u prirodne retencije kao što su šume, poljoprivredne površine, a sve u svrhu obrane kuća i ostalih objekata, normalne regulacije prometa. Kod takvih intervencija uzima se u obzir nanošenje najmanje štete na danom području (Hrvatske vode, 2014.).

Slika 15. Isječak iz Pregledne karte branjenog područja 7 - područje malog sliva Česma i Glogovnica, izvor: Hrvatske vode, 2014.

Mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja prikazane su na Kartama opasnosti od poplava izrađenim od strane Hrvatskih voda. Vidljivo je da se zahvat na lokaciji planirane crpne stanice CS-1 nalazi na vodotoku pa je zbog toga taj dio zahvata u sva tri scenarija pojavljivanja (Slika 16.). Također dio zahvata koji se nalazi uz most preko vodotoka Bjelovarske nalazi se u sve tri scenarija plavljenja.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 36/127

Slika 16. Karta opasnosti od poplava prema vjerojatnosti pojavljivanja, izvor: Hrvatske vode, 2020.

Na dijelovima zahvata gdje je vjerojatnost plavljenja mala i srednja dubina plavljenja ne prelazi 1,5 m, dok na dijelovima zahvata gdje je vjerojatnost plavljenja velika, dubina plavljenja je do 0,5 m (Slika 17.). Najbliža područja na kojima je predviđen rizik od poplavljivanja su vezana uz vodno tijelo CSRN0158_001 Bjelovacka i manje okolne vodotoke (Slika 18.). Radi se o ugroženosti ostalih poljoprivrednih zemljišta te Natura 2000 staništa.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 37/127

Slika 17. Karta opasnosti od poplava prema s dubinama plavljenja: a) mala, b) srednja i c)velika vjerojatnost, izvor: Hrvatske vode, 2020.

Slika 18. Lokacija zahvata u odnosu na Karte rizika od poplava, izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2020.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 38/127

Područja posebne zaštite voda

Sukladno Registru zaštićenih područja Hrvatskih voda, lokacija zahvata nalazi na sljedećim područjima posebne zaštite voda (Slika 19.):

D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate

• Dunavski sliv, kategorija sliv osjetljivog područja, RZP: 4103000 E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta

• Ribnjaci uz Česmu, kategorija zaštite - – Ekološka mreža (Natura 2000) – područja očuvanja značajna za ptice, RZP: 521000009

Zahvat je od područja posebne zaštite voda u kategoriji Područja pogodnih za zaštitu gospodarski značajnih vodenih organizama – C7_Česma (ciprinidne ribe, RZP: 53010007) udaljen 1,2 km.

Slika 19. Područja posebne zaštite voda šireg područja zahvata, izvor: Hrvatske vode, 2020.

3.7. Kvaliteta zraka

Zakonom o zaštiti zraka (NN 127/19) praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka provodi se u zonama i aglomeracijama na teritoriju Republike Hrvatske. Sukladno Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) lokacija zahvata se nalazi na području zone HR 1 – Kontinentalna Hrvatska, koja uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju (izuzev aglomeracija HR ZG i HR OS) obuhvaća još Osječko-

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 39/127

baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju. Unutar zone HR 1, nalazimo ukupno 3 mjerne postaja državne mreže, ali se niti jedna ne nalazi na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Mjerne postaje državne mreže za praćenje kvalitete zraka unutar zone HR 5, zajedno s onečišćujućim tvarima koje se mjere na istima su prikazane u Tablica 10. Tablica 10. Mjerne postaje državne mreže za praćenje kvalitete zraka zone HR 1, izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu

Zona HR 5

Županija Mjerna postaja Mjerena onečišćujuća

tvar

Krapinsko-zagorska

Desinić

PM10

PM2,5

O3

SO2

CO

Varaždinska Varaždin-1 NO2

O3

Osječko-baranjska

Kopački rit

PM10

PM2,5

O3

Zoljan

SO2

NO2

PM10

U nastavku teksta je dan prikaz kvalitete zraka na širem području lokacije kako bi se dobio generalni uvid u kvalitetu zraka. Slijedom navedenog, prikazana je kvaliteta zraka unutar zone HR 1 kojoj lokacija pripada. Potrebno je napomenuti kako su sve mjerne postaje na velikim udaljenostima od same lokacije zahvata pri čemu prepreku također čine orografski odnosi. Razina onečišćenosti zraka u ovoj zoni te na području aglomeracije HR 1 u odnosu na donje i gornje pragove procjene s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi je prikazana u tablici niže (Tablica 11.). Tablica 11. Ocjena kvalitete zraka prema pragovima procjene za onečišćujuće tvari s obzirom na zdravlje ljudi u zoni HR 1 u razdoblju od 2015. - 2018. godine, izvor: Godišnja izvješća o stanju kvalitete zraka na području RH

Godina

SO2

NO2

2

PM102

PM2,5

Benzen

Pb, As, Cd, Ni u

PM10

CO

O3

BaP u PM10

2018. < DPP < DPP < DPP < DPP < DPP < DPP < DPP > DPP < DPP

2017. < DPP < DPP < DPP < DPP < DPP < DPP < DPP > DC < DPP



2 Srednja godišnja vrijednost

Sukladno s ciljevima zaštite okoliša

Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV)

DPP – donji prag procjene GPP – gornji prag procjene DC – dugoročni cilj za prizemni ozon

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 40/127

Do Kao što je vidljivo iz tablica iznad, na području Bjelovarsko-bilogorske županije najveći problem predstavlja ozon. Onečišćenje prizemnim ozonom u ovoj zoni nije samo posljedica emisija unutar zone već je ovo onečišćenje karakteristično za čitavo područje RH zbog geografskog položaja i klimatskih uvjeta pri čemu dolazi do prekograničnog daljinskog transporta prizemnog ozona s područja zapadne Europe. Prema podatcima iz Registra onečišćavanja okoliša, za Grad Bjelovar, u 2018. godini (HAOP, 2020.) po djelatnostima3 koje ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak (kg/god) ispuštanje SO2 jedino je zabilježena djelatnost 16.10. Piljenje i blanjanje drva i to u količinama 87.653,13 kg/god. Najveće količine CO2 ispušta djelatnost 42.11. Djelatnost gradnje cesta i autocesta i 86.10 Djelatnost bolnica, dok najveće količine CO ispušta djelatnost 31.09 Proizvodnja ostalog namještaja. Najveće količine NO2 i lebdećih čestica (PM10) ispušta djelatnost 16.21 Proizvodnja furnira i ostalih ploča od drva.

3.8. Bioraznolikost

Staništa i flora

Lokacija zahvata se najvećim dijelom nalazi u stanišnom tipu J. Izgrađena i industrijska staništa (Slika 20.), izuzev krajnjeg istočnog kraka te krajnjeg zapadnog kraka. Prethodno navedeni istočni krak se dijelom nalazi na kombiniranom stanišnom tipu C.2.3.2./E. i manjim dijelom na kombiniranom stanišnom tipu I.2.1./J. Uvidom u DOF utvrđeno kako se zapravo radi o postojećem neasfaltiranom putu. Krajnji zapadni krak prolazi kroz stanište I.2.1. te manjim dijelom staništem C.2.3.2./D.1.2.1. Uvidom u DOF je utvrđeno kako se na ovom području nalazi asfaltirana prometnica. Predmetni zahvat će se postavljati unutar koridora postojećih prometnica te su zbog linijskog karaktera i antropogenosti lokacije u nastavku prikazani stanišni tipovi sukladno Karti kopnenih nešumskih staništa (2016.) koji se nalaze unutar zone od 20 metara od područja zahvata (Tablica 12.).

3 Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN 58/07)

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 41/127

Slika 20. Lokacija zahvata na Karti kopnenih nešumskih staništa (2016.), izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2020.

Tablica 12. Stanišni tipovi prisutni na području lokacije te unutar zone od 20 metara sukladno Karti kopnenih nešumskih staništa 2016.

STANIŠNI TIP NAZIV POVRŠINA

(HA)

ZONA OD 20 METARA

J. Izgrađena i industrijska staništa 14,18

I.2.1./ C.2.3.2. Mozaici kultiviranih površina/Mezofilne livade košanice Srednje

Europe 2,48

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina 1,62

C.2.3.2./E. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Šume 1,38

C.2.3.2/I.1.8 Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Zapuštene poljoprivredne

površine 0,54

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 42/127

C.2.3.2./I.2.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mozaici kultiviranih

površina 0,47

I.2.1./J. Mozaici kultiviranih površina/Izgrađena i industrijska staništa 0,37

C.2.3.2./D.1.2.1 Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mezofilne živice i šikare

kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva 0,24

C.2.3.2./I.2.1./E. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mozaici kultiviranih

površina/Šume 0,2

A.2.4./I.1.7. Kanali/Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa 0,14

I.5.1./I.2.1. Voćnjaci/Mozaici kultiviranih površina 0,13

E. Šume 0,11

S obzirom da će se zahvat postavljati unutar koridora postojećih prometnica, na samom području lokacije zbog izražene antropogenosti i izmijenjenosti stanišnih tipova ne nalazimo ugrožene i rijetke stanišne tipove. No unutar zone od 20 metara od lokacije zahvata se nalaze Mezofilne livade Srednje Europe (C.2.3.), Šume (E.), i Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom (I.1.) koje se nalaze na Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). Potrebno je napomenuti kako su kriteriji zbog kojeg su ova staništa uvrštena na popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova ta što se unutar klase nalaze rijetke i ugrožene zajednice.

Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje. Ograničene su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa.

Zajednice nitrofilnih, higrofilnih i skiofilnih staništa (Red BIDENTETALIA TRIPARTITI Br.-Bl. et R. Tx. ex Klika et Hadač 1944) – Pripadaju razredu BIDENTETEA TRIPARTITI R. Tx. et al. in R. Tx. 1950. Skup skiofilnih i slabo nitrofilnih zajednica koje se razvijaju u rijetkim šumama, po šumskim putevima i prosjekama, uz rubove šumskih putova nizinskog vegetacijskog pojasa, sekundarno i na riječnim sprudovima za niskog vodostaja.

Uvidom u Kartu staništa (2004.) utvrđeno je kako se u blizini zahvata (crpna stanica CS – 3) nalaze Poplavne šume hrasta lužnjaka (E.2.2.). Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus minor, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. Na administrativnom području Grada Bjelovara izražen je i pritisak invazivnih biljnih vrsta pa tako nalazimo vrste poput bagrema (Robinia pseudoacacia), kanadske hudoljetnice (Conyza canadensis), japanskog dvornika (Reynoutria japonica), oštrodlakavog šćira (Amaranthus retroflexus), Teofrastovog mračnjaka (Abutilon theophrasti), pelinolisnog limundžika (Ambrosia artemisiifolia), jednogodišnje krasolike (Erigeron annuus), piramidalnog siraka (Sorghum halepense) i žute titrice (Chamomilla suaveolens) (Strateška studija utjecaja na okoliš, V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Bjelovara, 2019.). Također na lokaciji zahvata se mogu očekivati i invazivne vrste poput čivitnjače (Amorpha fruticosa) i ciganskog perja (Asclepis syriaca).

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 43/127

Šire područje zahvata, odnosno područje Grada Bjelovara, pripada eurosibirsko – sjevernoameričkoj regiji, ilirskoj provinciji i oblasti kontinentalnih šuma (Rauš, 1980.). Unutar ove regije, s obzirom na ekološke i klimatske čimbenike mogu se izdvojiti tri vegetacijska pojasa – nizinski (planarni), brežuljkasti (kolinski) i brdski (montanski). Samo područje Grada Bjelovara nalazi se u nizinskom pojasu, iako dijelovi šire okolice (Bilogora) pripadaju u brežuljkasti pojas. Unutar ovog nizinskog pojasa (80 - 150 m.) na šumske zajednice poglavito utječu vodna tijela – podzemne i površinske vode. Najznačajnije drvenaste vrste unutar ovog pojasa su hrast lužnjak (Quercus robur), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), crna joha (Alnus glutinosa), obični grab (Carpinus betulus), bijela topola (Populus alba) i crna topola (Populus nigra) te razne vrste vrba (Salix spp.). Sukladno Rauš (1980) u šumama bjelovarskog područja zabilježeno je 209 vrsta vaskularne flore, s oko 49 drvenastih vrsta. Uz prethodno navedene vrste, još nalazimo vrste poput crne johe (Alnus glutinosa), žestika (Acer tataricum), sviba (Cornus sanguinea), obične lijeske (Corylus avellana), običnog gloga (Crataegus laevigata), obične kurike (Euonymus europaeus), bodljikave veprine (Ruscus aculeatus), pasje ruže (Rosa canina) i drugih. Uvidom u način korištenja zemljišta (Corine Land Cover, 2018.) utvrđeno je kako na području lokacije ne nalazimo šumska područja, dok se najbliže šumske površine označene kao bjelogorična šuma nalazi južno od lokacije zahvata u blizini crpne stanice (CS -3). Na širem području lokacije može se očekivati tipična srednjoeuropska fauna, panonskih i peripanonskih prostora. S obzirom da će se cjevovodi i crpne stanice postavljati unutar koridora već postojećih prometnica u već izmijenjenom antropogenom staništu (gradska naselja) ne očekuje se pojava ugroženih kao niti strogo zaštićenih vrsta.


Sukladno podacima s web portala Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, Lokacija zahvata se ne nalazi na području zaštićenom temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), kao niti na području predloženom za zaštitu (Slika 21). Najbliže zaštićeno područje lokaciji zahvata je posebni rezervat šumske vegetacije Česma koji se nalazi na udaljenosti od oko 8,5 kilometara jugozapadno. Ovaj rezervat šumske vegetacije ima ukupnu površinu od 50,84 hektara te se samo manjim dijelom, odnosno površinom od 0,02 hektara nalazi na području Bjelovarsko-bilogorske županije dok se ostatak površina nalazi na području Zagrebačke županije (50.82 ha).

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 44/127

Slika 21. Lokacija zahvata u odnosu na zaštićena područja, izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2020.

Ekološka mreža

Sama lokacija zahvata se nalazi na području Ekološke mreže Natura 2000 i to na području očuvanja prema Direktivi o pticama (POP). U krugu od 5 kilometara od lokacije zahvata se također nalaze dva Područja očuvanja prema Direktivi o staništima (POVS) (Slika 22). Lokacija zahvata se nalazi unutar područja ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu (POP), dok se najbliže Područje očuvanja prema Direktivi o staništima (POVS) HR2000441 Ribnjak Narta nalazi na udaljenosti od oko 2,3 kilometara jugoistočno. POVS područje HR2000440 Ribnjaci Siščani i Blatnica se nalaze na udaljenosti od oko 4,6 kilometara jugozapadno od lokacije zahvata, dok je POVS područje HR2001323 Česma šume udaljeno oko 7,9 kilometara od zahvata. Za planirani zahvat je proveden postupak Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te je Upravni odjel za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj, Odsjek za zaštitu okoliša donio Rješenje, KLASA: UP/I-612-07/20-01/16, URBROJ:2103/1-07-20-4 iz travnja 2020. godine da je zahvat – Sustav javne odvodnje u naselju Veliko Korenovo prihvatljiv za područje ekološke mreže (Prilog 1.).

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 45/127

Slika 22. Lokacija zahvata u odnosu na područja ekološke mreže, izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2020.

Područje ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu ima ukupnu površinu od 23.173,329 hektara te ga čine šaranska četiri ribnjaka (Siščani, Blatnica, Narta i Vukšinac) uz rijeku Česmu u kojima je razvijena plutajuća vegetacija. Okruženi su šumom hrasta lužnjaka, vlažnim livadama i mozaičnim krajolikom. POP HR1000009 je važno gnjezdilište za vodene ptice, kao i mjesto zaustavljanja tijekom migracije. Ptice također zimuju na ribnjacima dokle god nisu zamrznuta tijekom hladnog vremena. Na području obitava 12,5% nacionalne populacije čaplje dangube (Ardea purpurea) i 8% nacionalne populacije patke njorke (Aythya nyroca). U Aluvijalnim šumama hrasta koje okružuju ribnjake obitava i 7,3% nacionalne populacije štekavca (Haliaeetus albicilla), 1,7% nacionalne populacije orla kliktaša (Aquila pomarina), 4,4% nacionalne populacije crne lunje (Milvus migrans), 2,3% nacionalne populacije crne rode (Ciconia nigra) te 2,5% nacionalne populacije bjelovrate muharice (Ficedula albicollis). Područje je ugroženo velikom upotrebom biocida, hormona i kemikalija kao i intenzivnim uzgojem riba te prekomjernom upotrebnom umjetnih gnojiva (SDF obrazac, http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx, kolovoz 2020.) Ciljevi očuvanja ovog područja ekološke mreže, su prikazani tablično u nastavku (Tablica 13.)

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 46/127

Tablica 13. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu, izvor: Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19).

Prethodno navedene ciljne vrste ptica područja ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu su vezane prvenstveno uz vodena staništa i staništa ovisna o vodnim režimima kao i šumske sastojine (hrastove šume).

Populacije (preletničke/gnijezdarice/zimovalice) vrsta crnoprugasti trstenjak, čaplja danguba, žuta čaplja, čapljica voljak, modrovoljka i siva štijoka ovise o trščacima, rogoznicima i šaranskim ribnjacima s trščacima, dok vrste patka kreketaljka, patka njorka, velika bijela čaplja, bjelobrada čigra, crna čigra, mala bijela čaplja, gak, bukoč i žličarka ovise o vodama s bogatom močvarnom vegetacijom i šaranskim ribnjacima.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 47/127

Za ciljne vrste veliki pozviždač, pršljivac i prutka migavica važna su staništa riječnih plićina i šaranskih ribnjaka, dok su za vodomara važne očuvane riječne obale i područja uz spore tekućice i stajaće vode.

O močvarnim staništima i šaranskim ribnjacima ovisna je crna roda, dok su za rodu bitna očuvanja otvorenih travnjaka, mozaičnih poljoprivrednih površina, močvarna staništa i šaranski ribnjaci. Eja strnjarica također ovisi o otvorenim travnjacima i otvorenim mozaičnim staništima jednako kao i rusi svračak (otvorena mozaična staništa), dok sivi svračak ovisi o otvorenim mozaičnim poljoprivrednim staništima.

Mozaični seoski krajobraz s obiljem stabala i stari voćnjaci su bitni za očuvanje sirijskog djetlića, dok su stare šume s vodenim/močvarnim staništima u blizini šaranskih ribnjaka važne za crnu rodu i štekavca (hrastove šume). Hrastove šume su također važne za ciljne vrste crvenoglavi djetlić, crna lunja, bjelovrata muharica, crna žuna, siva žuna i škanjac osaš, dok su nizinske šume s okolnim močvarnim staništima i vlažnim travnjacima važne za ciljnu vrstu orao kliktaš.

3.9. Analiza prostorno-planske dokumentacije

Planirani zahvat nalazi se na području Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Bjelovara. Na području zahvata na snazi su sljedeći prostorni planovi:

1. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije – Županijski glasnik 02/01, 13/04, 07/09, 06/15, 05/16 i 01/19

2. Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara – Službeni glasnik Grada Bjelovara 11/03, 13/03, 01/09, 08/13, 01/16, 05/16 i 06/19

3. Generalni urbanistički plan uređenja Grada Bjelovara – Službeni glasnik Grada Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara 07/04, 03/09, 06/12, 06/18 i 06/20)

3.9.1. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije

U Odredbama za provođenje PP BBŽ, poglavlje 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju, 2.1. Građevine od važnosti za Državu, 2.1.4. Vodne građevine, članak 37., navodi se kako se ovi Planom utvrđuju elementi sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Bjelovar te da planovima užeg područja treba utvrditi koridore, trase i položaje građevina i uređaja. U poglavlju 2.2. Građevine od važnosti za Županiju, 2.2.3. Vodne građevine, članak 51., navodi se:

(1) Odvodnju na prostoru Županije treba rješavati cjelovito, studijom odvodnje koja treba biti izrađena u skladu sa studijom vodoopskrbe “Planovi razvitka vodoopskrbe u prostoru Županije Bjelovarsko-bilogorske”, a kojoj bi glavni cilj bila kontrolirana odvodnja otpadnih voda cijele županije. Studija bi trebala riješiti racionalno odvodnju na području Županije i razmotriti sistem grupiranja više naselja u jedan sustav odvodnje, koji ne bi smio biti ograničen teritorijalno-političkim granicama. (2) Županijski plan za zaštitu voda treba definirati cjeloviti plan odvodnje otpadnih voda županije.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 48/127

(3) Izgradnju sustava odvodnje treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite, a posebno u zonama sanitarne zaštite crpilišta. (4) Industrijski pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje, a sukladno vodopravnim uvjetima.

U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru , 6.3. Vodnogospodarski sustav, 6.3.3. Građevine za zaštitu voda, članak 95., navodi se kako će se sustav odvodnje otpadnih voda naselja na području općina i gradova, do donošenja cjelovite studije odvodnje otpadnih voda Županije, razvijat će se temeljem smjernica i kriterija ovog Plana, planova upravljanja vodnim područjima, zakona i posebnih propisa, a razrađivat će se u PPUO/G-u, te odgovarajućom stručnom dokumentacijom. U poglavlju 10. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, 10.3. Vode, članak 121., navodi se između ostalog kako započeto planiranje i izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda naselja treba ubrzano nastaviti, te planovima užeg područja potencirati njihovu izgradnju, da vode koje se iz sustava odvodnje otpadnih voda upuštaju u vodotoke moraju proći predtretman pročišćavanja te kako naselja i građevine koje zbog ekonomskih i drugih razloga neće moći biti uključeni u sustav odvodnje ili do njihova uključivanja u sustav, obvezno trebaju riješiti sustav odvodnje otpadnih voda putem nepropusnih septičkih jama. Planirani zahvat trasiran je u koridoru državne ceste te nerazvrstanoj cesti županijskog značaja (Slika 23.). Koridor spomenutih cesta trasiran je kroz naseljeno područje. Uz najistočniji rub zahvata nalazi se vodotok II. reda te se u široj okolici zahvata nalazi mehaničko-biološki pročišćivač otpadnih voda (Slika 24.). Dio lokacije zahvata nalazi se u ekološkoj mreži Natura 2000 – području očuvanja značajna za ptice (Slika 25.). Područje zahvata koje se nalazi uz vodotok nalazi se na području ugroženog okoliša – vode i vodotoci (Slika 26.).

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 49/127

Slika 23. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora/površina, izvor: PP BBŽ

Slika 24. Isječak iz kartografskog prikaza 2.c Vodnogospodarski sustav i otpad, izvor: PP BBŽ

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 50/127

Slika 25.Isječak iz kartografskog prikaza 3.a Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Uvjeti zaštite prostora, izvor: PP BBŽ

Slika 26. Isječak iz kartografskog prikaza 3.b Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Uvjeti korištenja prostora i područja primjene posebnih mjera uređenja i zašite, izvor: PP BBŽ

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 51/127

3.9.2. Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara

U Odredbama za provođenje PPU Grada Bjelovara u poglavlju 2. Uvjeti za uređenje prostora,

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju, 2.1.7. Vodne građevine od važnosti za Državu,

članak 51., navodi se kako je ovim Planom utvrđen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda aglomeracije Bjelovar.

Prema poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava, članak 173., navodi se kako se detaljno određivanje trasa

prometnica, komunalne i energetske infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom

utvrđuje planom užeg područja ili aktima kojima se odobrava gradnja, vodeći računa o

konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Isto tako unutar planom utvrđenih

koridora postojeće i planirane infrastrukture za sve zahvate u prostoru potrebno je zatražiti

posebne uvjete od tvrtke ili službe određene posebnim propisom. Pri projektiranju i izvođenju

pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih

propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti

suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Prema poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava, 5.3. Vodnogospodarski sustav, 5.3.3. Građevine za zaštitu voda,

članak 214., odvodnja otpadnih voda Grada Bjelovara dijeli se na:

• odvodnju naselja Bjelovar sa prigradskim naseljima,

• odvodnju ostalih manjih naselja Grada Bjelovara.

Za odvodnju naselja Bjelovar sa prigradskim naseljima, članak 215.,navodi se sljedeće:

Odvodnja naselja Bjelovar sa prigradskim naseljima mora se izvoditi prema

tehničkom rješenju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije

Bjelovar.

Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je na području Grada

Bjelovara, naselja Veliko Korenovo i prikazana je na kartografskim prikazima 1.

Korištenje i namjena površina, 2.5. Odvodnja otpadnih voda i 4. Građevinska područja

naselja.

Za odvodnju ostalih manjih naselja Grada Bjelovara, članak 216., navodi se sljedeće:

Sve otpadne vode prije ispuštanja u recipijent moraju se tretirati na način koji

će najučinkovitije ukloniti sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.

Privremena rješenja odvodnje otpadnih voda manjih naselja vode se u

promatranom razdoblju na dobro izvedenim vodonepropusnim sabirnim jamama i

njihovom urednom održavanju. Konačno rješenje treba predvidjeti prema

kategorizaciji vodotoka zadržati na razini zahtijevane kategorije, a to se odnosi i na sve

potoke koji se koriste za odvodnju.

Oborinska odvodnja manjih naselja predviđa se otvorenim kanalima i

cestovnim jarcima do recipijenta. Po izgradnji kanalizacijskog sustava pojedinog

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 52/127

naselja potrebno je izvesti priključak svake građevine na javnu kanalizaciju, a zatečene

sabirne jame isključiti iz kanalizacijskog sustava.

U poglavlju 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, 8.2. Zaštita vode, članak 267.,

navodi se kako je jedna od mjera za sjprečavanje i smanjenje onečišćenja voda obuhvaća

planiranje i izgradnju sustava javne odvodnje. U članku 269. navodi se kako započeto

planiranje i izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda naselja treba ubrzano nastaviti, te

planovima užeg područja potencirati njihovu izgradnju.

Zahvat je planiran u koridoru državne ceste DC 43 i nerazvrstane ceste županijskog značaja

(Slika 27.) te je trasiran kroz izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Veliko

Korenovo i malim dijelom uz ostala obradiva tla. Također crpna stanica CS-3 planirana je u

blizini mosta preko vodotoka Bjelovacka. Uz zahvat je također planirano područje

ugostiteljsko-turističke namjene. U koridoru zahvata nalaze se magistralni vodovi i kanali

elektroničke komunikacijske mreže (Slika 28.). U blizini lokacije planirane crpne stanice CS-3

trasiran je dalekovod 35 (20) kV elektroprijenosnih uređaja (Slika 29.). U koridoru planiranog

zahvata nalazi se lokalni plinovod (Slika 30.) te vodoopskrbni cjevovod (Slika 31.). Na području

planiranog zahvat ne nalazi se planirani ili postojeći sustav javne odvodnje (Slika 32.). Dio

planiranog zahvata nalazi se na području očuvanja značajnom za ptica (POP), dok se istočni

dio zahvata nalazi na području ugroženog okoliša (vode) (Slika 33.).

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 53/127

Slika 27. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, izvor: PPU Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 54/127

Slika 28. Isječak iz kartografskog prikaza 2.1. Pošta i elektroničke komunikacije, izvor: PPU Grada Bjelovara

Slika 29. Isječak iz kartografskog prikaza 2.2. Elektroenergetska mreža, izvor: PPU Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 55/127

Slika 30. Isječak iz kartografskog prikaza 2.3. Transport plina i nafte, izvor: PPU Grada Bjelovara

Slika 31. Isječak iz kartografskog prikaza 2.4. Vodoopskrbna mreža, izvor: PPU Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 56/127

Slika 32. Isječak iz kartografskog prikaza 2.5. Odvodnja otpadnih voda, izvor: PPU Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 57/127

Slika 33. Isječak iz kartografskog prikaza 3. Područja posebnih uvjeta korištenja, izvor: PPU Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 58/127

Slika 34. Isječak iz kartografskog prikaza 4.29. Građevinsko područje naselja Veliko Korenovo, izvor: PPU Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 59/127

Generalni urbanistički plan Grada Bjelovara U Odredbama za provođenje GUP Grada Bjelovara, u poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, komunalne i druge infrastrukture, članak 68., navodi se kako su trase komunalne infrastrukture u grafičkom dijelu Plana usmjeravajućeg značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja. Također se navodi kako se planirani koridori prometne, komunalne i druge infrastrukture smatraju rezervatom i u njihovoj širini po čitavoj duljini trase nije dozvoljena gradnja novih građevina. Isto tako u postojećim ulicama prometna, komunalna i druga infrastruktura može se izgraditi ili rekonstruirati sukladno važećim propisima. Nove građevine, uređaji i objekti prometne, komunalne i druge infrastrukture ne mogu se priključivati na postojeće građevine i uređaje prometne, komunalne i druge infrastrukture koje kapacitetom ili drugim obilježjima ne udovoljavaju novim građevinama i uređajima odnosno njihovim dijelovima. U poglavlju 6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, komunalne i druge infrastrukture, 6.2. Vodoopskrba i odvodnja, članak 82., navodi se sljedeće:

(1) Vodovodna i kanalizacijska mreža u pravilu se grade u zelenom pojasu odnosno unutar koridora ulica, a usuglašeno sa ostalom postojećom i planiranom prometnom, komunalnom i drugom infrastrukturom i vodeći računa o tehničkoj ispravnosti i važećim propisima.

(2) Točne trase vodovodnih i kanalizacijskih cjevovoda, širine zaštitnih koridora kao i sve mjere zaštite odredit će lokacijskim uvjetima odnosno aktima nadležnih institucija.

(3) Zaštitni koridori planiranih glavnih vodovodnih i kanalizacijskih cjevovoda iznose 10 m lijevo i desno od osi.

(4) Unutar zaštitnih koridora za sve zahvate u prostoru potrebno je ishoditi posebne uvjete i potvrdu nadležnih institucija i graditi sukladno važećim propisima.

U članku 83., istog poglavlja, navodi se:

(1) Osnovni sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 3.6. Odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka obrada i skladištenje otpada.

(2) Glavni kanalizacijski kolektori vode na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Uređaj za pročišćavanje može se rekonstruirati i graditi u više faza. (4) U cilju smanjenja broja prepumpnih uređaja, za rubne pretežno stambene zone

izrađena je studija mogućih lokacija samostalnih uređaja za pročišćavanje, a detalji će se definirati daljnjim istraživanjima pogodnosti lokacije i uz primjenu svih mjera zaštite okoliša te posebne uvjete i potvrdu nadležnih tijela.

U poglavlju 6.3. Cijevni transport nafte i plina, članak 87., navodi se:

(1) Plinska distributivna mreža u pravilu se grade u zelenom pojasu odnosno unutar koridora ulica, a usuglašeno sa ostalom postojećom i planiranom prometnom, komunalnom, javnom i drugom infrastrukturom i vodeći računa o tehničkoj ispravnosti i važećim propisima.

(2) Točne trase cjevovoda, širine zaštitnih koridora kao i sve mjere zaštite odredit će lokacijskim uvjetima odnosno aktima nadležnih institucija.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 60/127

(3) Unutar zaštitnih koridora za sve zahvate u prostoru potrebno je ishoditi posebne uvjete i potvrdu nadležnih institucija i graditi sukladno važećim propisima.

U pogavlju 6.5. Elektroopskrba, članak 94., navodi se:

(...) (2) Za sve zahvate u prostoru unutar zaštitnog koridora postojećih i planiranih

vodova elektroenergetske mreže nije moguća gradnja bez suglasnosti vlasnika odnosno distributera.

(...) Najsjeverniji dio zahvata u naselju Veliko Korenovo nalazi se na području Generalnog urbanističkog plana Grada Bjelovara (Slika 35.) te je trasiran u koridoru državne ceste DC 43 (Slika 36.). Također u planiranom koridoru zahvata nalazi se magistralni vod i kanal elektroničke komunikacije (Slika 37.), lokalni plinovod (Slika 38.) te vodoopskrbni cjevovod (Slika 40.). Zahvat presijeca elektroprijenosni dalekovod 10(20) kV (Slika 39.). Na lokaciji planiranog zahvata planom je planirana izgradnja tlačnih i odvodnih cjevovoda te crpne stanice (Slika 41.). Zahvat je trasiran u dijelu naselja koje ja planom označeno kao sačuvana matica povijesnog naselja (Slika 42.).

Slika 35. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora, izvor: GUP Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 61/127

Slika 36. Isječak iz kartografskog prikaza 3.1. Prometna mreža, izvor: GUP Grada Bjelovara

Slika 37. Isječak iz kartografskog prikaza 3.2. Pošta i elektroničke komunikacije, izvor: GUP Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 62/127

Slika 38. Isječak iz kartografskog prikaza 3.3. Proizvodnja i cjevni transport nafte i plina, izvor: GUP Grada Bjelovara

Slika 39. Isječak iz kartografskog prikaza 3.4. Elektroenergetska mreža, izvor: GUP Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 63/127

Slika 40. Isječak iz kartografskog prikaza 3.5. Vodnogospodarski sustav – vodoopskrba i korištenje voda, izvor: GUP Grada Bjelovara

Slika 41. Isječak iz kartografskog prikaza 3.6. Odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka, obrada i skladištenje otpada, izvor: GUP Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 64/127

Slika 42. Isječak iz kartografskog prikaza 4.3. Uvjeti korištenja, izvor: GUP Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 65/127

3.10. Krajobrazne značajke

Sukladno Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja (Bralić, 1995.) lokacija zahvata pripada Kontinentalnoj Hrvatskoj i to krajobraznoj jedinici Bilogorsko-moslavački prostor. Prirodni elementi šire okolice zahvata, Grada Bjelovara kojem administrativno pripada i naselje Veliko Korenovo, očituju se u pretežito ravničarskom reljefu koji dominira južnim predjelom Grada prema lonjsko-ilovskoj zaravni i rijeci Česmi. Većina stalnih i povremenih vodotoka koja su oblikovali reljefne vizure Grada, teku s obronaka Bilogore na sjeveroistoku. Grad je s istočne i zapadne strane obrubljen dolinama vodotoka Plavnice i Bjelovacka. Velikim dijelom krajobraza okolice Grada dominiraju obradive površine između kojih su zaostali dijelovi šuma (skupine drveća) koji čine očuvane prirodne elemente u ovom antropogeno oblikovanom krajoliku. Krajolikom Grada dominiraju i manja naselja koja su linijski smještena uz prometnice, osim samog naselja Bjelovar koje se svojim širenjem sve više spaja s okolnim naseljima. Zahvat je linijskog karaktera te se postavlja na već antropogeno izmijenjenom području, odnosno unutar koridora postojećih prometnica (Slika 43). Manjim dijelom (istočni krak) zahvat prolazi kroz područje koje je sukladno načinu korištenja (LULUCF, 2012.) označeno kao područje travnjaka. Uvidom u DOF je utvrđeno kako se zapravo radi o antropogeno održavanim travnjačkim površinama koje se izmjenjuju s oranicama te izdvojenim manjim dijelovima naselja, a sam zahvat se nalazi u koridoru postojeće asfaltirane prometnice. Zahvat je poglavito okružen obrađivanim površinama (zemljišta pod usjevima) dok se južno od lokacije, u blizini crpne stanice (CS – 3) nalazi šumsko područje koje se dalje proteže prema zapadu. Krajobraz ovog područja može se okarakterizirati kao antropogeni pri čemu postojeće prometnice te manja naselja okružena obradivim površinama čine glavne elemente u prostoru. Tipičan krajobraz na lokaciji zahvata je prikazan na slikama (Slika 44, Slika 45,

Slika 46.)

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 66/127

Sukladno Prostornom planu uređenja Grada Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara 11/03, 13/03, 01/09, 08/13, 01/16, 05/16 i 06/19) lokacija se ne nalazi na području posebnih uvjeta korištenja s obzirom na krajobrazne vrijednosti.

Slika 43. Područje lokacije zahvata s obzirom na strukturne elemente krajobraza, izvor: HAOP, 2020.

Slika 44. Tipičan krajobraz na lokaciji zahvata, izvor: Hudec plan d.o.o., kolovoz 2020.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 67/127

Slika 45. Pogled s lokacije crpne stanice (CS - 2), izvor: Hudec plan d.o.o., kolovoz 2020.

Slika 46. Pogled na rijeku Bjelovacku s lokacije nedaleko lokacije crpne stanice (CS - 3), izvor: Hudec plan d.o.o., kolovoz 2020.

3.11. Pedološke značajke

Zahvat je linijskog karaktera se sukladno Digitalno pedološkoj karti Hrvatske nalazi na području dvije pedološke jedinice - pseudoglej na zaravni, pseudoglej obronačni, kiselo smeđe na praporu, lesivirano na praporu, močvarno glejno (kod tla 27) i močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana, koluvij s prevagom sitnice (kod tla 43) (Slika 47.).

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 68/127

Slika 47. Pedološke značajke lokacije zahvata, izvor: digitalna pedološka karta (http://tlo-i-biljka.eu/iBaza/Pedo_HR/index.html, 2020.).

Pseudoglej na zaravni pripada u dominantno hidromorfna tla. Nastanak ovih tala uvjetovan je povremenim prekomjernim vlaženjem vodom. Pseudoglejna tla su široko rasprostranjena na području Bjelovarsko – bilogorske županije, a karakterizira ih izmjena suhog i vlažnog perioda u kojima se odvijaju procesi redukcije, odnosno oksidacije. Pseudoglejna tla karakterizira nepropusni ili teže propusni dublji horizont na kojem stagnira voda, a tlo je praškaste do praškasto glinasto ilovaste teksture. Ovaj tip tla karakterizira nepropusnost za vodu što je ujedno i glavno ograničenje ovog tipa tla. Uz nepropusnost, ovaj tip tla karakterizira i kiselost što uzrokuje također i inaktivaciju hranjivih tvari te su ova tla slabo opskrbljena hranjivima, naročito fosforom. Pseudoglejna tla imaju velika ograničenja u pedofizikalnom i pedokemijskom kompleksu te su ograničena za poljoprivredu, a pretežito se koriste kao oranice. Na području Bjelovarsko – bilogorske županije pseudoglej na zaravni nalazimo na površini od 19.499,6 hektara (Plan navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske županije, 2009.). Sukladno digitalnoj pedološkoj karti, površina ove agregirane jedinice tla na širem području lokacije zahvata iznosi 1317,91 hektar.

Močvarna glejna tla također pripadaju u hidromorfna tla te su karakterizirana prekomjernim vlaženjem unutar 1 metar dubine podzemnim i stagnirajućim površinskim vodama, a mjestimično i poplavnim i slivnim vodama. Karakterizira ih nepovoljni vodozračni režim i teška tekstura, visoka plastičnost i zbijenost u mokrom stadiju. Pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju ograničava povremena/česta prisutnost podzemne vode i česta stagnacija oborinske ili poplavne vode u gornjem profilu. Imaju velik sadržaj čestica gline (veći od 40%) te mali kapacitet tla za zrak zbog čega ne dolazi do procjeđivanja vode u dublje slojeve. Ovaj tip tla je nepovoljan za navodnjavanje te se poglavito koristi za travnjake ili šumu. Močvarna

http://tlo-i-biljka.eu/iBaza/Pedo_HR/index.html

http://tlo-i-biljka.eu/iBaza/Pedo_HR/index.html

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 69/127

glejna tla na području Županije nalazimo na površini od 26.519,5 hektara površine (Plan navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske županije, 2009.). Sukladno digitalnoj pedološkoj karti, površina ove agregirane jedinice tla na širem području lokacije zahvata iznosi 647,3 hektara.

Sukladno Prostorno-planskoj dokumentaciji - Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara – (Službeni glasnik Grada Bjelovara 11/03, 13/03, 01/09, 08/13, 01/16, 05/16 i 06/19) i Generalni urbanistički plan uređenja Grada Bjelovara – Službeni glasnik Grada Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara 07/04, 03/09, 06/12, 06/18 i 06/20) lokacija zahvata se ne nalazi na području označenom kao vrijedno/vrlo vrijedno za poljoprivrednu proizvodnju. Sukladno načinu korištenja zemljišta (CLC, 2018.) lokacija zahvata se u najvećoj mjeri nalazi na području određenom kao nepovezana gradska područja (112). Krajnji jugoistočni krak nalazi se na području pašnjaka (kod 231), a krajnji sjeverozapadni i jugozapadni krakovi nalaze se na području označenom kao kompleks kultiviranih parcela (kod 242) (Slika 48.). Ovaj kompleks kultiviranih parcela (kod 242) se proteže na širem području te površina istog iznosi 829,05 hektara. Pašnjačke površine (kod 231) koje se djelomično nalaze na području zahvata su prisutne na površini od 683,65 hektara. Iako se na području zahvata manjim dijelom nalaze prethodno navedeni načini korištenja zemljišta, potrebno je napomenuti kako će se cjevovod postavljati u koridor već postojećih prometnica.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 70/127

Slika 48. Lokacija zahvata s obzirom na način korištenja zemljišta, izvor: Corine Land Cover, 2018, http://envi.azo.hr/, 2020.

Kao što je vidljivo, tlo na području lokacije zahvata se ne koristi u proizvodne poljoprivredne svrhe s obzirom da će se zahvat postavljati u već postojeće prometnice. Također, sukladno

http://envi.azo.hr/

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 71/127

ARKOD pregledniku (arhivski podaci 31.12.2018.) na samoj lokaciji se ne nalaze površine koje se koriste u poljoprivredne svrhe, iako iste okružuju zahvat sa svih strana (Slika 49.).

Slika 49. Lokacija zahvata s obzirom na poljoprivredne površine sukladno ARKOD pregledniku, izvor: ARKOD preglednik (http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/, 2020.)

3.12. Kulturno-povijesna baština

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18), kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Prema podatcima iz Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture4 na širem području zahvata, u naselju Veliko Korenovo, nema registriranih kulturnih dobara.

3.13. Šumarstvo

Lokacija zahvata se nalazi unutar nadležnosti Uprave šuma Bjelovar, šumarije Bjelovar i to unutar granica dvije gospodarske jedinice koje su u nadležnosti Hrvatskih šuma - Česma i Bjelovarska Bilogora. Sama lokacija zahvata se ne nalazi na području odjela, odnosno odsjeka šuma kojima gospodare Hrvatske šume, a najbliže šume lokaciji zahvata se nalaze s jugoistočne strane, neposredno uz predviđenu crpnu stanicu – odsjek 34 d. Lokacija zahvata se također nalazi unutar granica šuma privatnih šumoposjednika – Bjelovarske šume, a na samoj lokaciji zahvata nisu zabilježeni odsjeci privatnih šuma (Slika 50.).

4 https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 72/127

Slika 50. Lokacija zahvata s obzirom na jedinice šuma, izvor: Hrvatske šume - javni podaci o šumama (http://javni-podaci.hrsume.hr, 2020.)

U nastavku su ukratko dani opisi gospodarskih jedinica Hrvatskih šuma unutar čijeg obuhvata se nalazi i predmetni zahvat. Gospodarska jedinica Česma ima ukupnu površinu od 4181,11 hektara te se nalazi na području Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije. Od ukupne površine, obrasla površina čini 3986,46 hektara (95,34%). Neobraslo proizvodno šumsko zemljište nalazimo na ukupno 1,22 hektara površine, neobraslo neproizvodno šumsko zemljište nalazimo na 96,99 hektara (2,32%) dok neplodno šumsko zemljište nalazimo na površini od 96,44 hektara (2,3%). Ukupna drvna zaliha iznosi 288 m3/ha, odnosno 364 m3/ha bez I. dobnog razreda. Unutar gospodarske jedinice Česma, nalazimo 101 odjel i 539 odsjeka, a čini ju jedan veći šumski kompleks. Šume u blizini lokacije zahvata, unutar ove gospodarske jedinice pripadaju pod šumariju Bjelovar (odjel 6, 22-62). Unutar šumarije Bjelovar nalazimo ukupno 1595,06 hektara obraslih šumskih površina. Od drvnih vrsta najučestaliji su hrast lužnjak (56,41%), obični grab (17,54%) i poljski jasen (15,24%), a također nalazimo još sastojine crne johe, klena, nizinskog brijesta, obične bukve, obične vrbe i drugih. Općekorisne funkcije šuma za GJ Česma su prikazane u Tablica 14.

http://javni-podaci.hrsume.hr/

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 73/127

Tablica 14. Općekorisne funkcije šuma na području gospodarske jedinice Česma, izvor: Hrvatske šume, javni podaci o šumama (http://javni-podaci.hrsume.hr), kolovoz 2020.

Gospodarska jedinica Bjelovarska Bilogora ima ukupnu površinu od 7.711,81 hektar te se prostorno nalazi na području Grada Bjelovara te Općina Kapela, Nova Rača, Rovišće, Veliko Trojstvo, Severin, Šandrovac, Zrinski Topolovac te Općine Virje na području Koprivničko – križevačke županije. Od sveukupne površine, unutar ove gospodarske jedinice nalazimo 7.483,51 hektar obraslih površina (97%), 2,48 hektara neobraslog proizvodnog zemljišta, 121,94 hektara (1,58%) neobraslog neproizvodnog i 103,88 hektara (1,34%) neplodnog šumskog zemljišta. Unutar ove gospodarske jedinice u razdoblju važenja ovog šumskogospodarskog plana (2013. - 2022.) zamjetno je povećanje neobraslog neproizvodnog šumskog zemljišta te povećanje obraslog šumskog zemljišta u odnosu na prethodno razdoblje šumskogospodarskog plana 2003. - 2012. (Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu Bjelovarska Bilogora, http://javni-podaci.hrsume.hr). Ukupna drvna zaliha je 2.117.342 m3, što iznosi 283 m3/ha površine, odnosno 363 m3/ha bez I. dobnog razreda. U sastavu prevladava obična bukva koja čini 39,97 % drvne zalihe, obični grab koji čini 24,29 % te hrast kitnjak koji čini 26,42 % drvne zalihe. Općekorisne funkcije šuma za GJ Bjelovarska Bilogora su prikazane u Tablica 15. Tablica 15. Općekorisne funkcije šuma na području gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora, izvor: Hrvatske šume, javni podaci o šumama (http://javni-podaci.hrsume.hr), kolovoz 2020.

Od privatnih šuma unutar gospodarske jedinice Bjelovarske šume, najbliže privatne šume se nalaze na području uz crpnu stanicu – odsjek 27 a. Ove privatne šume su sačinjene poglavito od sastojina sjemenjača crne johe te imaju površinu od 22,78 hektara. Na administrativnom području Grada Bjelovara, šumske površine nalazimo na ukupno 3.745,00 hektara površine (19,94 %) od čega gospodarske šume zauzimaju ukupno 3.562,00 hektara površine (18,97 %), dok zaštitne šume zauzimaju ukupno 131,00 hektara (0,7 %) i




Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 74/127

šume posebne namjene zauzimaju ukupno 52 hektara površine (0,28 %) (Izvješće o stanju u prostoru Grada Bjelovara za razdoblje od 2013. - 2016., 2017.). Lokacija zahvata se nalazi na području na kojem je utvrđena mala ugroženost od požara.

3.14. Lovstvo

Lokacija zahvata se nalazi unutar granica vlastitog državnog otvorenog lovišta VII/17 Žabljački lug – Česma (Slika 51).

Slika 51. Okvirna lokacija zahvata unutar granica lovišta VII/17 Žabljački lug – Česma, izvor: Ministarstvo poljoprivrede (https://sle.mps.hr, 2020.).

Površina ovog otvorenog lovišta iznosi 7.117 hektara. Od navedene ukupne površine, , šumske površine zauzimaju 3.478 hektara (48,87%), dok na poljoprivredno zemljište otpada 3.199 hektara (44,95%). Površine na kojima se ne ustanovljuje lovište, a opisane su granicom lovišta (građevinsko zemljište, javne površine i dr.) se nalaze na površini od 387 hektara (5,44%). Prema reljefnom karakteru, ovo lovište pripada u nizinska lovišta. Za ovo lovište je izrađen lovnogospodarski plan za razdoblje od 2015. do 2025. godine. Zakup prava lova posjeduju Hrvatske šume d.o.o.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 75/127

Glavne vrste divljači unutar ovog lovišta su divlja svinja, srna obična, jelen obični, zec obični,

fazan – gnjetlovi te sitna divljač poput jazavca, kune bjelice, kune zlatice, dabra, lisice, tvora,

prepelice pućpure, šljuke bene, sive vrane, svrake i drugih.

3.15. Promet i ostala infrastruktura

Planirani cjevovodi sustava odvodnje trasirani su u koridoru sljedećih prometnica (Slika 52.):

• državna cesta DC 43 u Velikom Korenovu (označeno plavo)

• nerazvrstana ceste županijskog značaja u Velikom Korenovu (označeno zeleno)

• nerazvrstane lokalne prometnice u Velikom Korenovu (označeno ljubičasto) Pristup lokaciji zahvata moguć je s državne ceste DC 43 Đurđevac (DC 2) – Bjelovar – Čazma – čvorište Ivanić Grad (A 3) – Trebovec – čvorište Rugvica (A 3).

Slika 52. Prikaz prometne mreže u široj okolici zahvata, izvor: HAK, 2020.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 76/127

Podaci o brojanju prometa na cestama u razdoblju 2017. – 2019. godine u području zahvata navedeni su za mjerno mjesto 2018 Narta - sjever koje je najbliže lokaciji zahvata kod ribnjaka Narta. Prosječni godišnji dnevni promet na cestama na području zahvata u promatranom razdoblju kreće se od 3.966 do 4.244, dok se prosječni ljetni dnevni kreće od 3.831 do 4.143 vozila (Tablica 16.). Tablica 16. Podaci o prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) i prosječnom ljetnom dnevnom prometu (PLDP) u širem području zahvata za razdoblje 2017. – 2019. godine, izvor: Hrvatske ceste, 2018.; 2019.; 2020.

Cesta Mjerno mjesto

Godina PGDP PLDP Odsječak

DC 43 2018 Poljica

2017. 3.966 3.831

DC 28 ŽC 3084 2018. 4.090 3.966

2019. 4.244 4.143

Na lokaciji zahvata, unutar trase državne cesta DC 43 trasiran je vodoopskrbni cjevovod, plinovod te vodovi elektroničkih komunikacija.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 77/127

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi

Utjecaji tijekom izgradnje Planirana izgradnja sustava javne odvodnje trasirana je u koridoru postojećih prometnica u naselju Veliko Korenovo. U zoni izgradnje odvodnje radovi će privremeno utjecati na život lokalnog stanovništva naselja i korisnika prometnica. Utjecaji će se odraziti na prometne tokove i sigurnost u prometu te na povećanje buke i prašine. S obzirom na to da će se radovi odvijati tijekom dana te da su privremenog karaktera, uz dobru organizaciju gradilišta i primjenom mjera zaštite tijekom izgradnje, utjecaji se procjenjuju kao slabi, privremeni i negativni.

Utjecaji tijekom korištenja Korištenjem zahvata, odnosno spajanjem kućanstava na sustav javne odvodnje podići će se razina infrastrukturne opremljenosti stanovnika u naselju Veliko Korenovo. Kontroliranim prikupljanjem i pročišćavanjem otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent, u odnosu na dosadašnje korištenje septičkih jama, doći će do poboljšanja kvalitete okoliša, prvenstveno kakvoće površinskih i podzemnih voda u širem području okruženja zahvata, što će imati trajan, umjeren pozitivan utjecaj na lokalno stanovništvo i kvalitetu života.

4.2. Utjecaj na vode

Lokacija zahvata se sukladno Sukladno Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) nalazi na području tijela podzemne vode CSGN_25 – Sliv Lonja – Ilova – Pakra za koje je određeno dobro ukupno i količinsko stanje. Na području samog zahvata se ne nalaze površinska vodna tijela, no u blizini lokacije gdje je predviđena izgradnja crpne stanice CS-3, nalazi se vodno tijelo CSRN0158_001 Bjelovacka koje se ulijeva u vodno tijelo CSRN0010_004 Česma. Za vodno tijelo CSRN0158_001 Bjelovacka je određeno ukupno loše stanje te ista ne postiže ciljeve okoliša. Loše stanje je također određeno za biološke elemente kakvoće (makrofiti) te za hidromorfološke elemente (indeks korištenja). Prema fizikalno-kemijskim pokazateljima vodno tijelo je u umjerenom stanju zbog opterećenja ukupnim anorganskim dušikom i ukupnim fosforom koji su ocijenjeni kao vrlo loši. Područje se također nalazi na područjima posebne zaštite voda - D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate (Dunavski sliv) te na području E. - Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta (Ribnjaci uz Česmu). Dijelovi zahvata (oko crpnih stanica CS - 1, CS - 3) se nalaze u opasnosti od poplava. Rizici od poplavljivanja su vezani uz vodno tijelo CSRN0158_001 Bjelovacka i manje okolne vodotoke. Utjecaj tijekom izgradnje Tijekom izgradnje mogući su negativni utjecaji na podzemno vodno tijelo CSGN_25 – Sliv Lonja – Ilova – Pakra te na najbliže površinsko vodno tijelo CSRN0158_001 Bjelovacka. Negativni utjecaji mogu se javiti uslijed potencijalnih izlijevanja ulja, goriva, otapala, boja, i drugih tvari

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 78/127

koje će se koristiti za mehanizaciju te tijekom izgradnje, kao i iz oborinskih voda s radnih i manipulativnih površina gradilišta koje mogu dospjeti u podzemlje i površinski tok bez pročišćavanja. Negativni utjecaji na vodna tijela, tijekom izvođenja radova, mogući su i kao posljedica korištenja neatestirane i neispravne opreme (strojeva), nepravilnog održavanja i rukovanja, a potencijalan rizik predstavljaju i sanitarne vode, ukoliko se organizacijom gradilišta ne stvore uvjeti za njihovo propisano prikupljanje i zbrinjavanje. Ovaj utjecaj može dodatno biti izražen s obzirom da se lokacija zahvata nalazi unutar sliva osjetljivog područja – Dunavski sliv (područje podložno eutrofikaciji i osjetljivo na nitrate). Iako su ovi utjecaji mogući te izravni i negativni, pravilnim izvođenjem radova te organizacijom gradilišta kao i pridržavanja svih propisa, ne očekuju se značajni negativni utjecaji na vodna tijela tijekom izgradnje. Također, s obzirom na blizinu radova površinskom vodnom tijelu, negativni utjecaji mogu se javiti i u slučaju fizičkog zadiranja u korito što bi moglo imati negativan utjecaj na morfološke parametre vodnog tijela. Iako se ovaj utjecaj ocjenjuje kao izravan i slab, pravilnom organizacijom gradilišta i izvođenjem radova isključivo u radnom koridoru ne očekuje se značajan negativan utjecaj na vodno tijelo CSRN0158_001 Bjelovacka. Dijelovi zahvata (oko crpnih stanica CS - 1, CS - 3) se nalaze u opasnosti od poplava što može dovesti do akcidentnih onečišćenja. S obzirom da je rizik od poplavljivanja u blizini CS – 3 (vezan uz vodno tijelo CSRN0158_001 Bjelovacka) značajno umanjen jer se na ovom dijelu nalaze nasipi, rizici od poplava su zanemarivi. Uz crpnu stanicu CS – 1 se nalazi mali vodotok (bez naziva) za koje postoji rizik od poplavljivanja. S obzirom da na ovom dijelu nisu izgrađeni obrambeni nasipi, postoji mogućnost akcidentnih onečišćenja u slučaju pojave poplava za vrijeme izvođenja radova. Uzimanjem u obzir vjerojatnost pojavljivanja poplava na ovom području prilikom planiranja i organizacije gradilišta, ovaj utjecaj se može izbjeći. Utjecaji tijekom korištenja Zahvatom je predviđena izvedba mješovitog sustava javne odvodnje te izgradnja kišnog preljeva prije ulaska vode u crpne stanice, čija je funkcija smanjenje protoka u kanalizacijskoj mreži tijekom kišnih perioda. U slučaju pojave velikih oborina doći će do prelijevanja onečišćenih voda iz mješovite kanalizacije čime su mogući negativni utjecaji na obližnja vodna tijela (CSRN0158_001 Bjelovacka te mali vodotok u blizini CS – 1 koji se ulijeva u Bjelovacku) koja imaju određeno loše ukupno i ekološko stanje te ne postižu ciljeve okoliša. S obzirom da onečišćene vode iz mješovite kanalizacije sadrže značajne količine dušika i fosfora, unosom istih u prethodno navedena vodna tijela moguća su daljnja opterećenja već postojećeg vrlo lošeg stanja vodnih tijela (opterećenje ukupnim anorganskim dušikom i ukupnim fosforom je u prethodno navedenim vodnim tijelima ocijenjeno kao vrlo loše). Uz pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u vodna tijela, ovaj izravan negativan utjecaj se ocjenjuje kao slab. U slučaju nestanka električne energije moguće je prelijevanje onečišćene vode u crpnih stanicama preko nužnog preljeva. Uz osiguranje adekvatnog rješenja u slučaju nestanka električne energije i privremenog prestanka rada crpne stanice, ovaj negativan utjecaj se može izbjeći. Tijekom korištenja sustava odvodnje mogu se pojaviti pukotine na cjevovodima i crpnim stanicama koje bi omogućile procjeđivanje nepročišćenih sanitarnih otpadnih voda u

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 79/127

podzemlje. Prema Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11) nositelj zahtjeva je obvezan obavljati ispitivanja vodonepropusnosti te kontrolirati strukturalnu stabilnost i funkcionalnost sustava kako bi se smanjila mogućnost curenja sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda na najmanju moguću mjeru. Slijedom navedenog ovaj utjecaj se ocjenjuje kao izravan, privremen te slab (rješavati će se pravovremenim intervencijama). S obzirom da je sustav odvodnje predviđen kao vodonepropustan, kvalitetnom izgradnjom kao i redovitim ispitivanjima te početnom provjerom (ispitivanje prije puštanja u rad sustava), ne očekuju se negativni utjecaji na podzemno vodno tijelo, kao niti na površinska vodna tijela kao posljedica procjeđivanja otpadnih nepročišćenih voda. Tijekom korištenja sustava odvodnje doći će do izravnih pozitivnih utjecaja kao posljedica smanjenja ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u podzemlje putem neadekvatnih septičkih jama. S obzirom na navedeno, mogu se očekivati i izravni, pozitivni utjecaji i na stanje površinskih vodnih tijela na širem području zahvata. Budući da se predmetnim Elaboratom ne obrađuje UPOV Bjelovar na koje se planira priključiti predmetni sustav te je za isti već proveden postupak OPPUO, ovdje nije bilo potrebno korištenje Metodologije primjene kombiniranog pristupa. Spajanje otpadnih voda naselja Veliko Korenovo na UPOV Bjelovar ne uvjetuje povećanje kapaciteta planiranog UPOV-a (projektom aglomeracije Bjelovar obuhvaćeno je i naselje Veliko Korenovo), niti neke druge izmjene. Za zahvat rekonstrukcije sustava vodoopskrbe, odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Bjelovar, ishođeno je Rješenje nadležnog Ministarstva (KLASA: UP/I-351-03/16-08/296; URBROJ: 517-06-2-1-1-17-9, ožujak 2017.).

4.3. Utjecaj na tlo

Utjecaji tijekom izgradnje S obzirom da će trase cjevovoda i crpne stanice bit će uglavnom položene unutar postojećih prometnica i pješačkih putova, odnosno unutar već prenamijenjenog tla, ne očekuju se negativni utjecaji na tlo kao posljedica gubitka odnosno prenamjene zemljišta. Također s obzirom da za lokaciju zahvata, već postoji pristupna mreža kojom će se kretati mehanizacija, ne očekuju se negativni utjecaji na tlo kao posljedica zbijanja ili promjena vodozračnih odnosa. Negativni utjecaji na tlo tijekom izvođenja radova mogu se javiti kao posljedica akcidenata odnosno onečišćenja tla uslijed izlijevanja štetnih tekućina (goriva, masti, sredstva za održavanje strojeva, ulja i dr.) iz mehanizacije te odlaganja potrebnog građevinskog materijala i otpada na površine koje za to nisu predviđene. Iako su ovi utjecaji izravni i negativni, te se ne mogu u potpunosti isključiti, pravilnim izvođenjem radova i opreznim korištenjem i redovnim održavanjem radnih strojeva i mehanizacije oni se mogu svesti na najmanju moguću mjeru te se ne smatraju značajnim. Iako se sam zahvat ne nalazi na području koje se koristi za poljoprivredne svrhe, manji negativni utjecaji na okolna poljoprivredna zemljišta su moguća uslijed izvođenja zemljanih radova pri čemu će se javiti povećane emisije prašine koja uslijed nepovoljnih meteoroloških

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 80/127

uvjeta (jak vjetar) može dospjeti u okolna područja. Ovaj utjecaj može se očekivati samo u manjem dijelu zahvata, odnosno na istočnom kraku gdje se uz prometnicu u koju će se polagati cjevovod nalaze pašnjačke površine te na krajnjem južnom i zapadnom kraku gdje se uz prometnice nalaze kompleksi kultiviranih površina. Iako širenje prašine uvelike ovisi o vremenskim prilikama (vjetar, vlažnost i dr.) horizontalna disperzija prašine od samog izvora iznosi do najviše 200 metara, s time da se u prvih 80 metara istaloži 89% emisija (Sastry i sur., 2015.). S obzirom da je ovaj utjecaj moguć samo u manjem dijelu zahvata, kao i činjenice da će ovaj utjecaj biti izrazito lokaliziran i privremenog karaktera, a uzimajući u obzir već postojeća ograničenja ovih poljoprivredna tla s obzirom na pedološke karakteristike te široku rasprostranjenost poljoprivrednih površina u okolici zahvata, ovaj utjecaj se ocjenjuje kao zanemariv. Utjecaji tijekom korištenja U slučaju nestanka električne energije moguće je prelijevanje onečišćene vode iz crpnih stanicama preko nužnog preljeva u okolno tlo. Uz osiguranje adekvatnog rješenja u slučaju nestanka električne energije i privremenog prestanka rada crpne stanice, ovaj negativan utjecaj se može izbjeći. Tijekom korištenja sustava odvodnje mogu se pojaviti pukotine na cjevovodima i crpnim stanicama koje bi omogućile procjeđivanje nepročišćenih sanitarnih otpadnih koje mogu dovesti do onečišćenja tla. Prema Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11) nositelj zahtjeva je obvezan obavljati ispitivanja vodonepropusnosti te kontrolirati strukturalnu stabilnost i funkcionalnost sustava kako bi se smanjila mogućnost curenja sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda na najmanju moguću mjeru. Slijedom navedenog, u normalnim uvjetima rada se ne očekuju negativni utjecaji na tlo. Indirektno mogu se očekivati manja poboljšanja sadašnjeg stanja, odnosno kvalitete tla jer će izgradnjom sustava javne odvodnje doći do smanjenja onečišćenja koje se može javiti u postojećem stanju uslijed ispuštanja nepročišćenih sanitarnih i oborinskih voda (neadekvatne sabirne jame i dr.).

4.4. Utjecaj na kvalitetu zraka

Utjecaji tijekom izgradnje Tijekom izvođenja građevinskih radova doći će do povećanih emisija lebdećih čestica u zrak kao i stakleničkih plinova uslijed izvođenja građevinskih radova te kretanja mehanizacije i vozila. Međutim, s obzirom na to da je kvaliteta zraka određena kao I. kategorije uz poštivanje propisa izdanih od strane Europske komisije o određenim dopuštenim granicama emisija štetnih tvari motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne stojeve u koje pripadaju i građevinski (radni) strojevi, ovaj utjecaj se ne smatra značajnim. Za vrijeme izvođenja radova, također su moguće povećane emisije čestica prašine koje će se javiti prilikom izvođenja zemljanih radova (iskopi), čija disperzija ovisi o meteorološkim uvjetima. Iako se disperzija prašine ne može u potpunosti izbjeći, ovaj utjecaj je moguće ublažiti vlaženjem površina u slučaju suhih vremenskih uvjeta. Navedene emisije uzrokovat će privremeno i kratkotrajno onečišćenje zraka, ograničeno na vrijeme izvođenja radova i lokaciju samog zahvata pa se

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 81/127

zbog toga utjecaj procjenjuje kao izravan, slab i negativan. Nakon završetka radova negativni utjecaj na zrak će prestati, bez trajnih posljedica na kvalitetu zraka.

Utjecaji tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata dolazit će do nastajanja neugodnih mirisa u cijevima sustava javne odvodnje i na crpnim stanicama. Neugodni mirisi nastaju kao posljedica razgradnje fekalnog otpada te ovise o količini i karakteristikama otpadne vode. Najčešće nastaju zbog nepovoljnih hidrauličkih uvjeta tečenja i zaostajanja otpadne vode i slabe prihrane „novom” otpadnom vodom. Neugodni mirisi utječu na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom), a zakonski okvir za njihovo razmatranje predstavlja Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku NN 77/2020). Glavni sastav neugodnog mirisa otpadnih voda predstavljaju dušikovi i sumporni spojevi, ugljikovodici, metan, te drugi spojevi ugljikovodika s funkcionalnim grupama. Potrebno je svakako napomenuti da navedene tvari ne ugrožavaju kvalitetu zraka svojom količinom već isključivo mirisnim svojstvima, na koje je stanovništvo naročito osjetljivo. Ugradnjom odzrake s biofilterom ili sl. na lokacijama početnih i prekidnih okana te na dijelovima trase s malim padom i protokom gdje se dugo zadržava otpadna voda, umanjit će se emisije plinova neugodnih mirisa. Također neugodni mirisi u crpnim stanicama će se umanjiti ugradnjom filtera i ventilacijske cijevi. Sukladno navedenom, te uz pravilno izvođenje radova te redovito održavanje sustava ne očekuju se značajni negativni utjecaji.

4.5. Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Utjecaji tijekom izgradnje Rad građevinskih strojeva, vozila i opreme tijekom izvođenja radova doprinijet će povećanju emisija stakleničkih plinova. S obzirom da se radi o lokalnoj emisiji koja je vremenski ograničena, ne očekuje se značajan utjecaj na emisiju stakleničkih plinova. Utjecaji tijekom korištenja Potrošnjom kupljene električne energije za rad crpnih stanica na sustavu odvodnje nastajat će indirektne emisije CO2e. S obzirom da se u zahvatu analiziraju 3 crpne stanice, radi o zanemarivim količinama, a značajniji doprinos smanjenju ukupne emisije stakleničkih plinova imat će ukidanje postojećih neadekvatnih septičkih jama.

4.6. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Za utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat korištena je metodologija opisana u smjernicama Europske komisije (Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, 2013.). Alat za analizu klimatske otpornosti sastoji se od 7 modula koji se primjenjuju tijekom razvoja projekta, dok su za analizu ovog projekta izrađena 4:

• Analiza osjetljivosti,

• Procjena izloženosti,

• Analiza ranjivosti,

• Analiza rizika. Analiza osjetljivosti

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 82/127

Analiza osjetljivosti se provodi za primarne klimatske pokazatelje te sekundarne efekte (opasnosti) koji se vezani uz klimatske promjene. Osjetljivost projekta na primarne pokazatelje i sekundarne efekte se provodi za 4 ključne teme koje pokrivaju glavne komponente projekata:

• Građevine i procesi na lokaciji;

• Ulazi (voda, energija i drugo);

• Izlazi (proizvodi, tržište, potražnja korisnika);

• Transportne veze.

Ocjene visoka, srednja i niska osjetljivost te neosjetljivo treba dati za svaku komponentu projekta i temu za sve klimatske varijable. Fokus je na određivanju osjetljivosti projektnih opcija na klimatske varijable u relaciji za svaku od pojedinih tema:

• Visoka osjetljivost (crveno): Pokazatelj klime/opasnost može imati značajan utjecaj na građevine i procese, ulaze, izlaze ili transportne veze.

• Srednja osjetljivost (žuto): Pokazatelj klime/opasnost može imati manji utjecaj na građevine i procese, ulaze, izlaze ili transportne veze.

• Niska osjetljivost (zeleno): Pokazatelj klime/opasnost ima nizak utjecaj na građevine i procese, ulaze, izlaze ili transportne veze.

• Neosjetljivo (sivo): Pokazatelj klime/opasnost nema utjecaj na građevine i procese, ulaze, izlaze ili transportne veze ili se taj utjecaj ne može procijeniti.

Osjetljivost zahvata prikazana je u Tablica 17.

Tablica 17. Analiza osjetljivosti za sustav javne odvodnje sa crpnim stanicama Pokazatelji klime/sekundarni efekti vezani na klimu

Vrs

ta p

roje

kta

Tem

a o

sje

tlji

vost

i

Po

veća

nje

pro

sječ

ne

tem

per

atu

re

Po

veća

nje

eks

trem

ne

tem

per

atu

re

Po

veća

nje

pro

sječ

ne

ob

ori

ne

Po

veća

nje

eks

trem

nih

ob

ori

na

Pro

sječ

na

brz

ina

vje

tra

Mak

sim

aln

a b

rzin

a vj

etr

a

Vla

žno

st

Zrač

enje

su

nca

Rel

ativ

no

po

više

nje

niv

oa

mo

ra

Tem

per

atu

ra m

ora

Do

stu

pn

ost

vo

dn

ih r

esu

rsa

Olu

je

Po

pla

ve (

ob

aln

e i f

luvi

jaln

e)

Oce

ansk

i PH

Ero

zija

ob

ale

Ero

zija

tla

Salin

itet

tla

Šum

ski p

oža

ri

Kva

litet

a zr

aka

Nes

tab

ilno

st t

la/k

liziš

ta

Urb

ani t

op

linsk

i oto

ci

Sezo

na

rast

a

Sust

av ja

vne

od

vod

nje

sa

crp

nim

sta

nic

ama Redni broj 1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

Građevine i procesi na lokaciji

Ulazi (voda, energija, drugo)

Izlazi (proizvodi i tržišta)

Transportne veze

Procjena izloženosti Kada se identificiraju osjetljivosti projekta, sljedeći korak je procijeniti izloženost projekta i građevina na klimatske opasnosti na lokaciji gdje će projekt biti izveden. Procjena se radi za sadašnje i buduće stanje. Podaci o izloženosti trebaju biti prikupljene za klimatske pokazatelje i pridružene opasnosti za koje građevine imaju visoku ili srednju osjetljivost iz Analize

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 83/127

osjetljivosti. U svakom slučaju potrebne informacije treba prikupiti iz prostornih elemenata koji se odnose na lokaciju. Podatci za šire područje lokacije dani su u Tablica 18.

Tablica 18. Procjena izloženosti klimatskim promjenama za sadašnje i buduće stanje na predmetnoj lokaciji

Pokazatelji klime/sekundarni efekti

vezani uz klimu Sadašnje stanje Izloženost Buduće stanje Izloženost

4 Povećanje ekstremnih oborina

Tijekom razdoblja 1961. - 2010. trendovi oborine pokazuju povećanje količina oborine u jesen u unutrašnjosti uglavnom uzrokovano porastom broja dana s velikim dnevnim količinama oborine (MZOE, 2018.).

Do 2040. godine očekivani broj kišnih razdoblja (niz od barem 5 dana kada je količina ukupne oborine veća od 1 mm) uglavnom bi se smanjio, osim zimi u središnjoj Hrvatskoj kad bi se malo povećao. Daljnje smanjenje broja kišnih razdoblja očekuje se i sredinom 21. stoljeća (2041. – 2070.). (MZOE, 2018.).

9 Relativno podizanje nivoa mora

Lokacija zahvata nije ugrožena podizanjem razine mora.

Ne očekuju se promjene.

13 Poplave (obalne i fluvijalne)

Područje zahvata prema Karti opasnosti od poplava prema vjerojatnosti pojavljivanja dijelovi zahvata na kojima su planirane crpne stanice nalaze se na području velike vjerojatnosti plavljenja (Hrvatske vode, 2020.). Uz vodotok Bjelovacku izgrađeni su nasipi te je ovaj dio zahvata zaštićen nasipom. Međutim na lokaciji mosta na cesti Korenovo – Narta na rkm 1+950 ugrožene su kuće od izlijevanja vodotoka Bjelovacka (Hrvatske vode, 2014.)

Do 2040. godine očekivani broj kišnih razdoblja (niz od barem 5 dana kada je količina ukupne oborine veća od 1 mm) uglavnom bi se smanjio, osim zimi u središnjoj Hrvatskoj kad bi se malo povećao. Daljnje smanjenje broja kišnih razdoblja očekuje se i sredinom 21. stoljeća (2041. – 2070.). (MZOE, 2018.).

15 Erozija obale

Prema karti stvarnog rizika od erozije vodom na području Grada Bjelovara, utvrđeno je kako se šire područje lokacije (uključujući i područje Velikog Korenova) nalazi u području za koji je određen niski rizik (Strateška studija utjecaja na okoliš V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Bjelovara, Ires ekologija, 2019.). S obzirom na to da je vodotok Bjelovacka u gornjem toku bujičan, izvedene su stepenice kako bi se zaštitilo korito od pojačanog erozijskog djelovanja na određenim mjestima (Hrvatske vode, 2014.)


19 Kvaliteta zraka

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije najveći problem predstavlja ozon. Onečišćenje prizemnim ozonom u ovoj zoni nije samo posljedica emisija unutar zone već je ovo onečišćenje karakteristično za čitavo područje RH zbog geografskog položaja i klimatskih uvjeta pri čemu dolazi do prekograničnog daljinskog transporta prizemnog ozona s područja zapadne Europe.


Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 84/127

20 Nestabilnost tla/klizišta Na području zahvata nisu evidentirana klizišta i nestabilnosti tla.


Analiza ranjivosti Ranjivost (V) se računa na sljedeći način:

V = S x E

gdje je S stupanj osjetljivosti određen za temu, a E je izloženost na osnovne klimatske uvjete / sekundarne učinke. Sljedeća tablica predstavlja matricu klasifikacije ranjivosti za svaki pokazatelj klime/opasnost koji mogu utjecati na projekt u budućim klimatskim uvjetima (Tablica 19.). Ranjivost se određuje u tri kategorije:

Visoka ranjivost 3

Srednja ranjivost 2

Niska ranjivost 1

Zanemariva ranjivost 0

Tablica 19. Analiza ranjivosti za svaki pokazatelj klime/opasnost koja može utjecati na projekt - buduća klima

Osj

etl

jivo

st

Izloženost

Zanemariva Niska Srednje Visoka

Zanemariva

Niska 9 13

Srednje 15, 19, 20 4

Visoka

4 Povećanje ekstremnih oborina 9 Relativno povišenje nivoa mora 13 Poplave (obalne i fluvijalne) 15 Erozija obale 19 Kvaliteta zraka 20 Nestabilnost tla/klizišta

Kako je vidljivo iz tablice iznad, ranjivost zahvata umjerena je za klimatsku varijablu povećanje ekstremnih oborina. Analiza rizika Analize rizika je upotrijebljena kako bi se procijenio rizik na svaki pojedini aspekt zaštite okoliša od značaja. Nivo uočenog rizika svakog pojedinog iz matrice određuje kontrolne mjere potrebne za učinak na okoliš. Rizik (R) je definiran kao kombinacija vjerojatnosti pojave događaja i posljedice povezane s tim događajem, a računa se na sljedeći način:

R = P x S

gdje je P vjerojatnost pojavljivanja, a S jačina posljedica pojedine opasnosti koja utječe na zahvat.

Jačina posljedice se može podijeliti u pet kategorija:

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 85/127

• Beznačajne - Nema utjecaja na osnovno stanje okoliša. Nije potrebna sanacija. Utjecaj na imovinu se može neutralizirati kroz uobičajene aktivnosti. Nema utjecaja na društvo.

• Male - Lokalizirana u granicama lokacije. Sanacija se može provesti u roku od mjesec dana od nastanka posljedice. Posljedice za imovinu se mogu neutralizirati primjenom mjera koje osiguravaju kontinuitet poslovanja. Lokaliziran privremeni utjecaji na društvo.

• Srednje - Ozbiljan događaj za imovinu koji zahtijeva dodatne hitne mjere koje osiguravaju kontinuitet u poslovanju. Umjerena šteta u okolišu s mogućim opsežnim utjecajem. Sanacija u roku od jedne godine. Lokaliziran dugoročni utjecaji na društvo.

• Znatne - Znatna lokalna šteta u okolišu. Sanacija će trajati duže od godinu dana. Nepoštivanje propisa o okolišu ili dozvola. Kritičan događaj za imovinu koji zahtijeva izvanredne ili hitne mjere koje osiguravaju kontinuitet u poslovanju. Propust u zaštiti ranjivih skupina društva. Dugoročni utjecaj na razini države.

• Katastrofalne – Katastrofa koja može uzrokovati prekid rada ili pad mreže/nefunkcionalnosti imovine. Znatna šteta s vrlo opsežnim utjecajem. Sanacija će trajati duže od godinu dana. Izgledi za potpunu sanaciju su ograničeni.. Prosvjedi zajednice.

Vjerojatnost pojave opasnosti se procjenjuje na temelju sljedeće tablice:

Vjerojatnost Ozbiljnost

A Rijetko 0 – 10 % I Nezamjetna Nema relevantnih učinaka na socijalno blagostanje i bez ikakvih akcija za sanaciju

B Malo

vjerojatno 10 – 33 % II Mala

Manji gubici za socijalno blagostanje generirano projektom, minimalan utjecaj na dugotrajne učinke projekta. Potrebna sanacija ili korektivne akcije.

C Srednje

vjerojatno 33 - 66 % III Umjerena

Gubitak za socijalno blagostanje, uglavnom financijska šteta i srednjoročno. Sanacijske akcije mogu korigirati problem.

D Vjerojatno 66 – 90 % IV Kritična

Visoki gubici za socijalno blagostanje generirano projektom: pojava rizika uzrokuje gubitak primarne funkcije projekta. Sanacijske akcije, čak i obimne nisu dovoljne kako bi se izbjegle velike štete.

E Vrlo

vjerojatno 90 - 100 % V Katastrofalna

Pad projekta koji može rezultirati u ozbiljnim ili čak i potpunim gubitkom funkcija projekta. Glavni efekti projekta se u srednjem roku ne mogu materijalizirati.

Rezultati vrednovanja analize rizika na temelju podataka iznesenih gore dani su u Tablica 20.

Tablica 20. Matrica nivoa rizika

Vje

roja

tno

st

Ozbiljnost

I II III IV V

A

B 4, 13

C

D

E 4 Povećanje ekstremnih oborina 13 Poplave (obalne i fluvijalne)

Nivo rizika

Nizak

Umjeren

Visok

Neprihvatljiv

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 86/127

Procijenjeno je kako relativno najveći potencijalni utjecaj od svih promatranih varijabli može imati povećanje ekstremnih oborina što posljedično utječe i na poplave. Međutim mjerama zaštite od poplave umanjeni su potencijalni utjecaji poplava te da se pravilnim planiranjem prihvata kolektora mješovite odvodnje (protok u vrijeme velike količine oborina) rizici od utjecaja ekstremnih vremenskih prilika mogu se umanjiti. Procjena rizika zahvata na klimatske promjene temeljena je na pretpostavkama i subjektivnoj procjeni ranjivosti i izloženosti zahvata te nije sigurno hoće li se i kada navedeni utjecaji pojaviti i kakve će posljedice imati. Preporučuje se da se pri realizaciji zahvata obrati pažnja na mogućnost pojave sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika i po potrebi prilagoditi realizaciji zahvata.

4.7. Utjecaj na bioraznolikost

Utjecaji na floru i faunu

Utjecaji tijekom izgradnje S obzirom da je zahvat linijskog karaktera te da je u najvećoj mjeri planiran unutar koridora postojećih prometnica, odnosno u već antropogeno izmijenjenom staništu (J.) ne očekuju se gubitci prirodnih stanišnih tipova. Manjim dijelom trasa zahvata (istočni krak) prolazi kroz kombinirane stanišne tipove C.2.3.2./E. i I.2.1./J, dok krajnji zapadni krak prolazi kroz stanište I.2.1. te manjim dijelom i kroz stanište C.2.3.2./D.1.2.1. Uvidom u DOF je utvrđeno kako se zapravo radi o postojećem neasfaltiranom putu (istočni krak) te asfaltiranoj prometnici (zapadni krak), a ne prirodnim stanišnim tipovima te se stoga ne očekuju negativni utjecaji uslijed prenamjene. Također, s obzirom da će se zahvat polagati unutar trase postojećih prometnica kojima se aktivno odvija cestovni promet, na području nepovezanih gradskih naselja, ne očekuje se prisutnost strogo zaštićenih jedinki flore niti faune. Lokalan negativan utjecaj na floru, kao posljedica emisija prašine za vrijeme izvođenja radova, može se očekivati u uskom pojasu uz lokaciju zahvata. Čestice prašine se mogu nataložiti obližnju vegetaciju i uzrokovati povećan stres kod biljaka te posljedično i smanjenu mogućnost fotosinteze. Iako širenje prašine uvelike ovisi o vremenskim prilikama (vjetar, vlažnost i dr.) poznato je kako je horizontalna disperzija prašine od samog izvora (zone građenja) do najviše 200 metara, s time da se u prvih 80 metara istaloži 89 % emisija (Sastry i sur., 2015.). Slijedom navedenog, mogu se očekivati negativni utjecaji emisija lebdećih čestica i prašine na vegetaciju prisutnu u kombiniranim stanišnim tipovima I.2.1./C.2.3.2, I.2.1., C.2.3.2./E., C.2.3.2.1./I.1.8., C.2.3.2./D.1.2.1 koji se nalaze u blizini lokacije (unutar obuhvata od 200 metara) te manjim dijelom i na kombinirani stanišni tip A.2.4./I.1.7. koji se nalazi u neposrednoj blizini crpne stanice (CS – 3). S obzirom da će negativan utjecaj na floru biti izražen samo za vrijeme izgradnje zahvata, u uskom području uz samu prometnicu te uzimajući u obzir činjenicu da su prethodno navedeni kombinirani stanišni tipovi široko rasprostranjeni u širem području, ovaj negativan utjecaj se ocjenjuje kao privremen i slab. Tijekom izgradnje doći će do povećanih emisija buka i vibracija uslijed izvođenja radova (iskopi) te mehanizacije što će dovesti do smanjenja kvalitete staništa te potencijalnog udaljavanja i izbjegavanja šireg područja lokacije zahvata od strane lokalne faune. S obzirom da će se zahvat izvoditi unutar koridora postojećih prometnica, na području nepovezanih

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 87/127

gradskih naselja (CLC, 2018.), može se očekivati kako je fauna predmetne lokacije i šireg područja već u određenoj mjeri prilagođena na izvore buke i vibracija. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir privremen vremenski karakter ovog utjecaja te vrijeme izvođenja radova u dnevnom razdoblju kada je aktivnost faune već smanjena, ne očekuje se kako će tijekom izvođenja radova doći do emisija buke i vibracija koje bi značajno doprinijele smanjenju dosadašnje kvalitete staništa te se značajno negativno odrazile na okolnu faunu. Tijekom kretanja mehanizacije moguće je stradavanje manjeg broja jedinki faune, no s obzirom da se na lokaciji zahvata ne očekuju strogo zaštićene vrste, ovaj utjecaj se ne smatra značajno negativnim. Negativni utjecaji na bioraznolikost tijekom izgradnje mogu se javiti kao posljedica širenja invazivnih vrsta uslijed prometa. Na širem području lokacije su prisutne invazivne vrste poput kanadske hudoljetnice (Conyza candensis), jednogodišnje krasolike (Erigeron annuus) i drugih vrsta kojima pogoduju gradilišta, što može dovesti do degradacije staništa i ugrožavanja autohtone vegetacije. Ovaj utjecaj posebno može doći do izražaja s obzirom na to da se u neposrednoj blizini lokacije već nalazi izmijenjeno stanište te da cestovni pravci predstavljaju puteve širenja invazivnih vrsta. Utjecaj tijekom korištenja S obzirom da je zahvatom predviđena izvedba mješovitog sustava javne odvodnje te izgradnja kišnog preljeva prije ulaska vode u crpne stanice, u slučaju pojave velikih oborina doći će do prelijevanja onečišćenih voda iz mješovite kanalizacije čime su mogući negativni utjecaji na obližnja vodna tijela (CSRN0158_001 Bjelovacka te mali vodotok u blizini CS – 1 koji se ulijeva u Bjelovacku) što se može negativno odraziti na ihtiofaunu te jedinke vidre i malakofaune. S obzirom da ova vodna tijela imaju određeno loše ukupno i ekološko stanje te ne postižu ciljeve okoliša, unosom dodatnih količina dušika i fosfora, moguća su daljnja opterećenja. Međutim, uz pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u vodna tijela, a uzimajući u obzir trenutnu prisutnost faune u ovom vodnom tijelu, ovaj utjecaj ocjenjuje kao neizravan i slab. Također, u slučaju nestanka električne energije moguće je prelijevanje onečišćene vode u crpnih stanicama preko nužnog preljeva. Uz osiguranje adekvatnog rješenja u slučaju nestanka električne energije i privremenog prestanka rada crpne stanice, ovaj negativan utjecaj se može izbjeći te se ne očekuju negativni utjecaji na postojeća staništa te floru i faunu. S obzirom da će svi elementi planiranog zahvata biti smješteni unutar koridora već postojećih prometnica te da će biti ukopani u zemlju, uz normalan rad sustava odvodnje te obvezne kontrole ispravnosti građevina i redovito održavanje sustava, ne očekuju se drugi negativni utjecaji na bioraznolikost. Neizravno mogu se očekivati manji pozitivni utjecaji jer će se izgradnjom sustava javne odvodnje smanjiti onečišćenje sastavnica okoliša u odnosu na postojeće stanje gdje se nepročišćene sanitarne i oborinske vode vrlo često zbrinjavanju putem neadekvatnih odnosno propusnih septičkih jama.

Utjecaj na zaštićena područja Utjecaj tijekom izgradnje

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 88/127

Područje zahvata se ne nalazi na području zaštićenom Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) kao niti na području predloženom za zaštitu. Najbliže zaštićeno područje lokaciji zahvata je Posebni rezervat šumske vegetacije Česma koji se nalazi na udaljenosti od oko 8,5 kilometara jugozapadno. S obzirom na navedenu udaljenost, kao i lokalnost utjecaja tijekom izgradnje, ne smatra se kako će doći do negativnih utjecaja na zaštićena područja. Utjecaj tijekom korištenja U normalnim uvjetima rada te uz kontinuirano održavanje sustava s obzirom na udaljenosti najbližeg zaštićenog područja, ne očekuju se negativni utjecaji.

Utjecaj na ekološku mrežu Lokacija zahvata se nalazi unutar područja ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu (POP). Najbliže Područje očuvanja prema Direktivi o staništima (POVS) je HR2000441 Ribnjak Narta koji se nalazi na udaljenosti od oko 2,3 kilometara jugoistočno. Za planirani zahvat je proveden postupak Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te je Upravni odjel za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj, Odsjek za zaštitu okoliša donio Rješenje, KLASA: UP/I-612-07/20-01/16, URBROJ:2103/1-07-20-4 iz travnja 2020. godine da je zahvat – Sustav javne odvodnje u naselju Veliko Korenovo prihvatljiv za područje ekološke mreže (Prilog 1.). Utjecaj tijekom izgradnje S obzirom da će doći do polaganja cjevovoda u koridoru postojećih trasa prometnica i izgradnje crpnih stanica u antropogeno izmijenjenom staništu na području naselja (stanišni tip J.), ne očekuju se gubitci pogodnih staništa za ciljane vrste ptica Područja očuvanja značajnog za ptice HR10000009 – Ribnjaci uz Česmu, kao niti prisustvo ciljnih vrsta unutar područja zahvata (koridori prometnica). Manji negativni utjecaji na područje ekološke mreže mogu se javiti kao posljedica povećanih emisija buke i vibracija uslijed izvođenja radova što će dovesti do privremenog pogoršanja stanišnih uvjeta na području ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu u blizini zahvata. Uslijed ovih povećanih emisija, može se očekivati kako će se potencijalno prisutne vrste ptica u blizini zahvata udaljiti i izbjegavati šire područje zahvata. S obzirom da je ovaj utjecaj kratkotrajan i lokalno ograničen te uzimajući u obzir činjenicu da se zahvat izvodi u koridoru postojećih prometnica pri čemu cestovni promet predstavlja stalan izvor buke i vibracija te se ne očekuje veća prisutnost ciljnih vrsta, ovaj utjecaj se ocjenjuje kao izravan i slab. Druga područja ekološke mreže se nalaze na udaljenostima većim od 2 kilometara te se s obzirom na karakter zahvata te lokalnost utjecaja tijekom izgradnje ne očekuju negativni utjecaji na iste. Utjecaj tijekom korištenja Uzimajući u obzir karakter planiranog zahvata (svi dijelovi sustava će biti smješteni podzemno) te činjenicu da se zahvat izvodi u koridorima već postojećih prometnica odnosno na već antropogeno izmijenjenom staništu koje ne predstavlja pogodna staništa za ciljne vrste područja ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu, uz normalan rad sustava odvodnje te uz poštovanje svih važećih zakonskih propisa i redovito održavanje sustava, ne očekuju se

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 89/127

negativni utjecaji korištenja predmetnog zahvata, na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja Ekološke mreže.

4.8. Utjecaj na krajobraz

Utjecaj tijekom izgradnje Tijekom izgradnje mogu se očekivati negativni utjecaji na vizualne vrijednosti područja kao posljedica prisutnosti građevinske mehanizacije, materijala i opreme, ali i uslijed povećanih emisija prašine koja će se javljati prilikom izvođenja zemljanih radova. Iako će ovi utjecaji biti izravni i negativni, isti su privremenog karaktera te će se odvijati na već antropogenom području (koridor postojećih prometnica) zbog čega se ocjenjuju kao slabi. Utjecaj tijekom korištenja S obzirom da će polaganje sustava odvodnje najvećim dijelom biti unutar nepovezanih gradskih područja (CLC, 2018.) te da će svi elementi zahvata (cjevovodi, crpne stanice) biti izvedeni kao podzemni u koridoru već postojećih prometnica i pješačkih površina, pri čemu će po završetku radova doći do zatrpavanja iskopnih kanala i vraćanja površina u prethodno stanje, ne očekuju se negativni utjecaji na krajobrazne (vizualne) karakteristike područja.

4.9. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

Utjecaj tijekom izgradnje Tijekom izgradnje zahvata ne očekuje se utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu s obzirom na to da ista nije evidentirana u široj okolici zahvata. Utjecaj tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu s obzirom na to da ista nije evidentirana u široj okolici zahvata.

4.10. Utjecaj na šumarstvo i lovstvo

Utjecaj tijekom izgradnje na šumarstvo S obzirom da će trase cjevovoda i crpne stanice bit će uglavnom položene unutar postojećih prometnica i pješačkih putova te da na području zahvata kao niti rubno od istog nisu zabilježeni odjeli/odsjeci privatnih šumoposjednika kao niti šuma kojima gospodare Hrvatske šume ne očekuju se negativni utjecaji na šume i šumarstvo. Tijekom izgradnje mogući su manji negativni utjecaji na šumski odjel 34 d koji se nalazi nedaleko lokacije predviđene crpne stanice (CS - 3) kao posljedica povećanih emisija uslijed izvođenja zemljanih radova. S obzirom da će ovi utjecaji biti lokalnog i kratkotrajnog karaktera te će ovisiti o meteorološkim uvjetima, isti se ocjenjuju kao zanemarivi. Utjecaj tijekom izgradnje na lovstvo Za vrijeme izgradnje zahvata negativni utjecaji na divljač bit će prvenstveno posljedica buke koja će se javiti uslijed izvođenja radova (strojevi i mehanizacija) te povećanog prisustva ljudi. Iako će ovaj utjecaj biti izražen te negativan, s obzirom da se zahvat polaže unutar koridora postojećih prometnica i pješačkih puteva na kojima se odvija cestovni promet, može se

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 90/127

očekivati kako je divljač u određenoj mjeri već prilagođena na stalne izvore buke ili da više koristi druge mirnije dijelove lovišta VII/17 Žabljački lug – Česma. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir privremen karakter te veličinu ovog lovišta i dostupnih površina (6.730 hektara površine na kojoj se ustanovljuje lov), ovaj utjecaj se ocjenjuje kao slab. S obzirom da se cjevovodi i crpne stanice polažu unutar koridora postojećih prometnica i pješačkih puteva, može se zaključiti kako ove površine pripadaju u površine u kojima se ne ustanovljuje lovište, a opisane su granicom lovišta (građevinsko zemljište, javne površine i dr.) unutar lovišta VII/17 Žabljački lug – Česma. Slijedom navedenog, ne očekuje se kako će zahvat doprinijeti smanjenju dostupnih lovnih površina unutar lovišta VII/17 Žabljački lug – Česma niti imati negativan utjecaj na lovnogospodarske objekte. Utjecaj tijekom korištenja na šumarstvo Normalnim radom sustava odvodnje te uz pravilno i redovito održavanje sustava, ne očekuju se negativni utjecaji na šume i šumarstvo. Utjecaj tijekom korištenja na lovstvo S obzirom da će sustav cjevovoda biti postavljen ispod zemlje unutar koridora postojećih prometnica i pješačkih puteva te će crpne stanice biti izvedene kao podzemni objekti čime će se umanjiti emisije buke koje će nastati uslijed rada istih, ne očekuju se negativni utjecaji na divljač i lovstvo.

4.11. Utjecaj na infrastrukturu

Utjecaj tijekom izgradnje Uslijed gradnje zahvata pojačat će se frekvencija prometa na pristupnim cestama zbog dopreme i odvoza materijala. U tom pogledu prednjačit će promet većim i težim teretnim vozilima (kamionima), što može rezultirati oštećenjem kolnika, smanjenjem sigurnosti kao i privremenim otežanjima prometa. Iako će ovaj utjecaj biti izražen, on će biti privremenog karaktera te uz adekvatnu organizaciju (teret pri prijevozu treba biti smješten ili u zatvorenim teretnim prostorima vozila, ili adekvatno prekriven, kako bi se onemogućilo eventualno rasipanje materijala na kolnik, regulacija prometa), ne očekuju se značajni negativni utjecaji.

S obzirom na to da će se izgradnje odvijati u koridoru prometnica te će doći do poremećaja prometnih tokova, izradit će se Elaborat privremene regulacije prometa tijekom izgradnje zahvat prema Posebnim uvjetima (Prilog 6.) kako bi se umanjio utjecaj zahvata na prometne tokove. Prometnice je potrebno nakon postavljanja cjevovoda i završetka zahvata sanirati i vratiti u ispravno stanje. Sukladno navedenom očekuju se slabi, izravni i negativni utjecaji koji će prestati završetkom izgradnje zahvata.

Također s obzirom na to da je zahvat planiran u koridoru prometnice, u kojem se nalaze i drugi elementi infrastrukture, prilikom izvođenja radova postoji mogućnost da se ošteti ili presiječe jedna od postojećih komunalnih instalacija i u tom slučaju je potrebno hitno kontaktirati nadležnu ustanovu i kvar otkloniti. Kako bi se ovaj rizik smanjio na najmanju moguću mjeru, kod križanja ili bliskog paralelnog vođenja cjevovoda s drugima instalacijama, radovi će se obavljati ručnim iskopom. S obzirom na navedeno, pridržavanjem dobivenih posebnih uvjeta ne očekuju se negativni utjecaji na ostalu infrastrukturu.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 91/127

Utjecaj tijekom korištenja S obzirom da je naselje Veliko Korenovo obuhvaćeno projektom aglomeracije Bjelovar te pripadajućim UPOV-om, ne očekuje se dodatan pritisak izgradnje predmetnog sustava odvodnje na sustav odvodnje aglomeracije Bjelovar. S obzirom na karakteristike zahvata, ne očekuju se drugi utjecaji na infrastrukturu.

4.12. Utjecaj na gospodarenje otpadom

Tijekom izvođenja radova kao i korištenja zahvata moguća je pojava različitih vrsta neopasnog otpada koje su klasificirane sukladno Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) prikazani u Tablica 21. Utjecaj tijekom izgradnje Tijekom izgradnje zahvata očekuje se nastanak određenih količina građevinskog otpada uobičajenog za privremena gradilišta, zemlje, otpadnog drva, a također se očekuju i određene količine otpadnih ulja, goriva i maziva te manje količine komunalnog otpada koje će nastati prilikom boravka radnika. Prikaz vrste otpada je dan u Tablica 21. U slučaju neadekvatnog zbrinjavanja te postupanja s prepoznatim vrstama otpada, moguća su onečišćenja sastavnica okoliša. Na lokaciji zahvata je predviđeno odvojeno prikupljanje svih vrsta otpada, sukladno zakonskoj regulativi te predavanje istog ovlaštenim sakupljačima otpada, zbog čega se ne očekuju se značajni negativni utjecaji od otpada na okoliš. Utjecaj tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata očekuje se nastanak otpada kao posljedica rada crpnih stanica (ključni broj otpada 13 i 15) (Tablica 21.). Potrebno je napomenuti kako se planiranim zahvatom ne predviđa povećanje planiranog kapaciteta UPOV-a aglomeracije Bjelovar jer je naselje Veliko Korenovo bilo obuhvaćen aglomeracijom te u tom smislu nema ni dodatnog utjecaja u smislu stvaranja većih količina mulja s UPOV-a.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 92/127

Tablica 21. Prikaz vrsta otpada sukladno Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) koji će se potencijalno javljati na lokaciji zahvata

KLJUČNI BROJ

OTPADA NAZIV OTPADA

POJAVA OTPADA

TIJEKOM IZGRADNJE

TIJEKOM KORIŠTENJA

13

Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12,

19)

+ +

Gradilište, nastajati će radom crpnih stanica

13 01 Otpadna hidraulička ulja + +

13 02 Otpadna motorna, strojna i

maziva ulja + +

13 07 Otpad od tekućih goriva + +

13 08 Zauljeni otpad koji nije

specificiran na drugi način +

15 Otpadna ambalaža + + Nastajat će tijekom izvođenja radova iz pakiranja materijala kao i od strane radnika za vrijeme rada zahvat te održavanjem crpne stanice.

15 01

Ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu

ambalažu iz komunalnog otpada

+ +

15 02 Apsorbensi, filtarski

materijali, tkanine za brisanje, zaštitna odjeća

+ + Moguće je zaostajanje za vrijeme izvođenja radova te održavanjem crpne stanice.

17

Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

(uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija)

+

Više vrsta građevinskog otpada se očekuje prilikom izvođenja radova.

17 01 Beton, opeka, crijep/pločice,

keramika +

17 02 Drvo, staklo i plastika +

17 03 Mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže

katran +

17 04 Metali (uključujući njihove

legure) +

17 05

Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih

lokacija), kamenje i otpad od jaružanja

+

17 06 Izolacijski materijali i

građevinski materijali koji sadrži azbest

+

17 09 Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

+

20 Komunalni otpad,

uključujući i odvojeno sakupljene sastojke

+ Tijekom izvođenja radova očekuje se nastanak od strane radnika.

20 01 Odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim

15 01) +

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 93/127

20 03 Ostali komunalni otpad +

4.13. Utjecaj zahvata na razinu buke

Utjecaj tijekom izgradnje Tijekom izgradnje buka će nastajati tijekom radova na uređenju lokacije, prije svega radom velikih strojeva na uređenju terena, dovoza i pripreme materijala za gradnju. Buka kamionskih motora varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama ceste kojom se vozilo kreće. Uz pridržavanja pravilne organizacije rada i gradilišta te poštivanjem mjera propisanih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) ne očekuje se značajan utjecaj buke. Povećana razina buke na lokaciji gradilišta je neizbježna, ali je privremenog karaktera i predstavlja kratkotrajan utjecaj, koji se iskazuje gotovo isključivo na području uže lokacije zahvata. Ovaj se utjecaj može kontrolirati atestiranjem transportnih vozila i građevnih strojeva na buku te provođenje nadležnih zakona i podzakonskih akata. Utjecaji buke koji nastaju tijekom izgradnje zahvata, lokalnog su i privremenog karaktera, te vremenski ograničeni pa se kao takvi, uz pridržavanje zakonodavnih odredbi o dopuštenoj razini buke, ocjenjuju kao slabi, izravni i negativni. Utjecaj tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata mogući izvori buke su crpne stanice u sustavu odvodnje međutim s obzirom na to da će crpne stanice biti izvedene kao podzemni objekti, utjecaj buke na okoliš od rada istih je zanemariv.

4.14. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Uzevši u obzir geografski položaj predmetnog zahvata u prostoru (lokacija se nalazi na udaljenosti od oko 40 kilometara od državne granice) te činjenicu da je isti prostorno ograničen, kao i karakter samog zahvata, može se isključiti prekogranični utjecaj.

4.15. Rizik od velikih nesreća i/ili katastrofa

Tijekom izgradnje i korištenja predmetnog zahvata, uzimajući u obzir karakteristike zahvata te predmetnu lokaciju, procjenjuje se kako do akcidentnih situacija može doći uslijed:

• većih izlijevanja tekućih otpadnih tvari u tlo i vodotok (npr. strojna ulja, maziva, gorivo i dr.)

• istjecanja onečišćenih oborinskih i fekalnih otpadnih voda u tlo i vodotok

• požara na otvorenim površinama zahvata

• požara vozila ili mehanizacije

• nesreća uslijed sudara, prevrtanja vozila i strojeva

• nesreća uzrokovanih višom silom (npr. ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti)

• nesreća uzrokovanih tehničkim kvarom ili ljudskom greškom.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 94/127

S obzirom na karakteristike zahvata najveći rizik od onečišćenja predstavljaju istjecanja onečišćenih oborinskih i fekalnih voda u obližnje vodno tijelo Bjelovacka za koje je određeno vrlo loše konačno te ekološko stanje. Negativni utjecaji na podzemna vodna tijela i tlo također se mogu očekivati ukoliko se dijelovi sustava ne izvedu na ispravan način ili ne održavaju redovito (nesreće uzrokovane ljudskom greškom). Iako se ovi rizici ne mogu u potpunosti isključiti, pridržavanjem zakonskih propisa, uz kontrole koje će se provoditi te ostale postupke rada, uputa i iskustava zaposlenika, vjerojatnost od akcidentnih situacija i negativnih utjecaja na okoliš, tijekom izgradnje i korištenja zahvata, svedena je na najmanju moguću mjeru.

4.16. Utjecaji nakon prestanka korištenja

Prestanak korištenja predmetnog zahvata nije predviđen. Svaka eventualna promjena u prostoru obuhvata predmetnog zahvata razmatrat će se s aspekta mogućih utjecaja na okoliš u posebnom elaboratu o uklanjanju ili izmjeni zahvata. U slučaju prestanka korištenja predmetnog zahvata, primijenit će se svi propisi iz Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kako bi se izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš.

4.17. Kumulativni utjecaji

Na lokaciji zahvata neće doći do utjecaja s ostalim postojećim ili planiranim zahvatima u prostoru jer će se izgradnja zahvata odvijati na području već postojećih prometnica na izmijenjenom antropogenom staništu. Naselje Veliko Korenovo obuhvaćeno je projektom aglomeracije Bjelovar te planiranim kapacitetom UPOV-a. Za zahvat rekonstrukcije sustava vodoopskrbe, odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Bjelovar, ishođeno je Rješenje nadležnog Ministarstva (KLASA: UP/I-351-03/16-08/296; URBROJ: 517-06-2-1-1-17-9, ožujak 2017.). S obzirom da se izgradnjom ovog zahvata ne očekuje povećanje opterećenja planiranog UPOV-a, neće biti kumulativnog utjecaja.

4.18. Opis obilježja utjecaja

Procjena utjecaja zahvata na okoliš je izrađena sukladno skali za izražavanje značajnosti utjecaja (Tablica 22.). Prilikom analize utjecaja u obzir je uzet prostorni doseg (lokalnost utjecaja), trajanje (privremeno, trajno), intenzitet (slab, umjeren, jak) te karakter (izravan, neizravan, kumulativan). Na temelju navedenih parametara je određena ocjena utjecaja (+,-) te su temeljem ocjene značajnosti propisane mjere ublažavanja utjecaja, gdje je isto bilo potrebno. Ocjena obilježja utjecaja je provedena za svaku sastavnicu posebno za vrijeme izgradnje te korištenja zahvata, a također su analizirani i kumulativni utjecaji kao i mogući prekogranični utjecaji.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 95/127

Tablica 22. Skala za izražavanje značajnosti utjecaja5

VRIJEDNOST OPIS POJAŠNJENJE OPISA

+2 Značajno pozitivno

djelovanje

Značajno pozitivno djelovanje na sastavnice okoliša/stanišne tipove, populacije i prirodni razvoj vrsta/značajno poboljšanje ekoloških

uvjeta stanišnih tipova ili vrsta.

+1 Pozitivno

djelovanje koje nije značajno

Umjereno i malo pozitivno djelovanje na sastavnice okoliša/stanišne tipove, populacije i prirodni razvoj vrsta/značajno poboljšanje

ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili vrsta.

0 Nema utjecaja Nisu prepoznati vidljivi utjecaji

-1 Negativan utjecaj koji nije značajan

Ograničeni/umjereni/neznačajni/zanemarivi negativni utjecaji na sastavnice okoliša/stanišne tipove, populacije i prirodni razvoj

vrsta/umjereno remećenje ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili vrsta. Ublažavanje utjecaja je moguće provesti mjerama ublažavanja.

Provedba zahvata je moguća.

-2 Negativan utjecaj koji je značajan

Značajni negativni utjecaji na sastavnice okoliša/stanišne tipove, populacije i prirodni razvoj vrsta/značajno ometanje ili uništavanje

staništa ili vrsta/značajne negativne promjene ekoloških uvjeta stanišnih tipova ili vrsta.

Značajne negativne utjecaje je potrebno umanjiti primjenom mjera ublažavanja i mjerama zaštite okoliša ispod praga značajnosti u

suprotnom provedba zahvata nije moguća.

Glavna obilježja prethodno analiziranih utjecaja sažeta su u tablici niže (Tablica 23.). Tablica 23. Obilježja utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice okoliša

Sastavnica okoliša

Karakter - izravan (I) / neizravan (N) / kumulativan (K)

Trajanje- trajno (T) / privremeno (P)

Ocjena- pozitivan (+) / negativan (-) / nema ocjene (0)

Intenzitet

Tijekom izgradnje

Tijekom korištenja

Tijekom izgradnje

Tijekom korištenja

Tijekom izgradnje

Tijekom korištenja

Tijekom izgradnje

Tijekom korištenja

Vode I I P P T -1 -1 +1 slab slab

Tlo I I N P T P -1 +1 -1 slab slab

Zrak I I P P -1 -1 slab slab

Utjecaj zahvata na klimatske

promjene - N - T 0 +1 - slab

Utjecaj klimatskih

promjena na zahvat

- N - P 0 -1 - slab

Bioraznolikost I N P T P -1 -1 +1 slab slab

Ekološka mreža I - P - -1 0 slab -


- - - - 0 0 - -

Krajobraz I - P - -1 0 slab -

Lovstvo I - P - -1 0 slab -

Šumarstvo I - P - -1 0 slab -

5 modificirano prema Priručniku za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, EU Twinning Light projekt

HR/2011/IB/EN/02 TWL, HAOP, MZOIP, 2016

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 96/127

Buka I - P - -1 0 slab -

Otpad I I P P -1 -1 slab slab

Infrastruktura I - P - -1 0 slab -

Kulturna baština

- - - - 0 0 - -

Stanovništvo I I P T -1 +1 slab umjeren

Akcidenti I I P P -1 -1 slab slab

Sukladno provedenoj analizi, temeljem procjene utjecaja na pojedine sastavnice okoliša vidljivo je kako niti za jednu sastavnicu nije procijenjeno kako će utjecaji biti značajno negativni, te se sukladno tome, smatra se da je zahvat prihvatljiv za okoliš, uz primjenu svih mjera zaštite definiranih ovim elaboratom te drugim važećim propisima.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 97/127

5. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Tijekom pripreme, izvođenja i korištenja zahvata nositelj zahvata dužan je pridržavati se mjera

koje su propisane važećom zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša i njegovih

sastavnica te zaštite od opterećenja okoliša, kao i mjera propisanih posebnim uvjetima te

projektnom i drugom dokumentacijom. Također, nositelj zahvata obvezan je pridržavati se

mjera koje su definirane prostorno-planskom dokumentacijom: Prostorni plan Bjelovarsko-

bilogorske županije (Županijski glasnik 02/01, 13/04, 07/09, 06/15, 05/16 i 01/19), Prostorni

plan uređenja Grada Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara 11/03, 13/03, 01/09, 08/13,

01/16, 05/16 i 06/19) i Generalni urbanistički plan uređenja Grada Bjelovara (Službeni glasnik

Grada Bjelovara 07/04, 03/09, 06/12, 06/18 i 06/20) te se voditi načelima dobre inženjerske

prakse.

Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš tijekom izgradnje i korištenja pokazala je da će

negativni utjecaji, uz pridržavanje već propisanih mjera i zakonskih obaveza, biti slabi te stoga

nije potrebno provoditi dodatne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 98/127

6. POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA I LITERATURE

6.1. Popis literature

1. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – APPRR (2020.) ARKOD preglednik. Dostupno na: http://preglednik.arkod.hr/, srpanj 2020.

2. Antolović, J.; Flajšman, E.; Frković, A.; Grgurev, M.; Grubešić, M.; Hamidović, D.; Holcer, D.; Pavlinić, I.; Tvrtković, N. & Vuković (2006), Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

3. Alegro A., 2000. Skripta za ekologiju bilja, PMF 4. B-PROJEKT d.o.o (2020.) Opis i grafički prikaz građevina za ishođenje građevinske

dozvole – Sustav javne odvodnje u naselju Veliko Korenovo 5. Bralić I. (1995.) Krajobrazna regionalizacija Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja. 6. Digitalna pedološka karta RH. Dostupno na:

http://pedologija.com.hr/iBaza/Pedo_HR/index.html, srpanj 2020. 7. Državna geodetska uprava (2020.) Mrežne usluge prostornih podataka – wms servisi.

Dostupno na: https://dgu.gov.hr/vijesti/mrezne-usluge-prostornih-podataka-drzavne-geodetske-uprave/5015, kolovoz 2020.

8. Državni zavod za statistiku - DZS (2011.) Popis stanovništva 2011. Republike Hrvatske 9. Državni hidrometeorloški zavod – DHMZ (2020.) Klima i klimatske promjene. Dostupno

na: https://meteo.hr/klima.php?section=klima_modeli&param=klima_promjene, kolovoz 2020.

10. Državni hidrometeorloški zavod – DHMZ (2020.) Klimatološki podatci - Bjelovar. Dostupno na: https://meteo.hr/klima.php?section=klima_modeli&param=klima_promjene, kolovoz 2020.

11. Dumbović Mazal V, Pintar V, Zadravec M. (2019): Prvo izvješće o brojnosti i rasprostranjenosti ptica u Hrvatskoj sukladno odredbama Direktive o pticama.

12. Elektroprojekt d.d. (2016.) Elaborat zaštite okoliša Aglomeracije Bjelovar 13. Flora croatica database. Dostupno na https://hirc.botanic.hr/fcd/Search.aspx, srpanj

2020. 14. Franković, M.; Belančić, A.; Bogdanović, T.; Ljuština, M.; Mihoković, N. & Vitas, B.

(2008), Crvena knjiga vretenaca Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Hrvatska.

15. Gottstein, S.; Hudina, S.; Lucić, A.; Maguire, I.; Ternjej, I. & Žganec, K. (2011), 'Crveni popis rakova (Crustacea) slatkih i bočatih voda Hrvatske', Technical report, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Rooseveltov trg 6, Zagreb.

16. Grbac (2008) Jednogodišnja istraživanja rasprostranjenosti, brojnosti i stanju populacija 5 vrsta vodozemaca i 1 vrste gmazova (od ukupno 9 predviđenih vrsta) na području Hrvatske u svrhu utvrđivanja prijedloga za "Natura 2000" područja, Hrvatski prirodoslovni muzej.

17. Grubešić (2008.) Znanstvena analiza dabra (Castor fiber) na području Hrvatske, Šumarski fakultet, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje.

18. Herak, M., Allegretti, I., Herak, D., Ivančić, I., Kuk, V., Marić, K., Markušić, S i I., Sović (2011.) Karta potresnih područja Republike Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

https://dgu.gov.hr/vijesti/mrezne-usluge-prostornih-podataka-drzavne-geodetske-uprave/5015

https://dgu.gov.hr/vijesti/mrezne-usluge-prostornih-podataka-drzavne-geodetske-uprave/5015

https://meteo.hr/klima.php?section=klima_modeli&param=klima_promjene

https://meteo.hr/klima.php?section=klima_modeli&param=klima_promjene

https://hirc.botanic.hr/fcd/Search.aspx

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 99/127

19. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu - HAOP (2018.) Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2017. godinu, Zagreb



22. Hrvatske ceste (2018.) Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2017. 23. Hrvatske ceste (2019.) Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2018. 24. Hrvatske ceste (2020.) Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2019. 25. Hrvatske vode (2014.) Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja 7:

Područje malog slivova Česma - Glogovica 26. Hrvatske vode (2016.) Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja,

Dostupno na http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-povjerojatnosti-poplavljivanja, kolovoz 2020.

27. Hrvatske vode (2016.) Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. 28. Hrvatske vode (2017.) Izvadak iz Registra vodnih tijela, Plan upravljanja vodnim

područjima 2016 - 2021. Priređeno: kolovoz 2020. 29. Hrvatske vode (2018.) Glavni provedbeni plan obrane od poplava 30. Hrvatski auto klub – HAK (2020.) Interaktivna karta, Dostupno na:

https://map.hak.hr/?lang=hr&s=mireo;roadmap;mid;I;6;2;0;;1, kolovoz 2020. 31. Hrvatski geološki institut (2016.) Ocjena stanja podzemnih voda na područjima koja su

u direktnoj vezi s površinskim vodama i kopnenim ekosustavima ovisnim o podzemnim vodama

32. Hrvatski geološki institut (2019.) Rudarsko-geološka studija Bjelovarsko-bilogorske županije.

33. Hrvatske šume (2017.) Šumarskogospodarstvena osnova Republike Hrvatske od 2016. do 2025.

34. Hrvatske šume (2020.) Javni podatci o šumama – preglednik. Dostupno na: http://javni-podaci.hrsume.hr/, kolovoz 2020.

35. Hrašovec B. (2009.) Znanstvena analiza kornjaša s popisa iz Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore s prijedlogom važnih područja za očuvanje vrste u RH, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

36. Invazivne vrste u Hrvatskoj, portal. Dostupno na http://www.invazivnevrste.hr, kolovoz 2020.

37. Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2015): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

38. Jelić M (2009). Rasprostranjenost vidre (Lutra lutra) u kontinentalnoj Hrvatskoj, Ekološka udruga Emys.

39. Korolija, B., Vragović, M., Crnko, J. i Mamužić, P. (1986): Tumač Osnovne geološke karte SFRJ 1:100.000, list Bjelovar.- Geol. zavod, Zagreb, Savezni geol. zavod, Beograd, 45 str., Beograd.

40. Lajtner, J.; Štamol, V. & Slapnik, R. (2013) Crveni popis slatkovodnih i kopnenih puževa Hrvatske, Technical report, Državni zavod za zaštitu prirode.

41. Meteoblue (2020.) Klimatski model – Bjelovar. Dostupno na: https://www.meteoblue.com/en/weather/historyclimate/climatemodelled/bjelovar_croatia_3203982, kolovoz 2020.

https://map.hak.hr/?lang=hr&s=mireo;roadmap;mid;I;6;2;0;;1

http://www.invazivnevrste.hr/

https://www.meteoblue.com/en/weather/historyclimate/climatemodelled/bjelovar_croatia_3203982

https://www.meteoblue.com/en/weather/historyclimate/climatemodelled/bjelovar_croatia_3203982

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 100/127

42. Mesić – Kiš I. (2017) Kartiranje i reinterpretacija geološke povijesti Bjelovarske subdepresije univerzalnim krigiranjem te novi opći metodološki algoritmi za kartiranje sličnih prostora, Doktorska disertacija, PMF, Geološki odsjek.

43. Mihinjač T., Sučić I., Špelić I., Vucić M., Ješovnik A. (2019.) Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Udruga Hyla, Zagreb.

44. Mikulić K., Kapelj S., Zec M., Katanović I., Budinski I., Martinović M., Hudina T., Šoštarić I., Ječmenica B., Lucić V., Dumbović Mazal V. (2016) Završno izvješće za skupinu Aves. U: Mrakovčić M., Mustafić P., Jelić D., Mikulić K., Mazija M., Maguire I., Šašić Kljajo M., Kotarac M., Popijač A., Kučinić M., Mesić Z. (ur.) Projekt integracije u EU Natura 2000 - Terensko istraživanje i laboratorijska analiza novoprikupljenih inventarizacijskih podataka za taksonomske skupine: Actinopterygii i Cephalaspidomorphi, Amphibia i Reptilia, Aves, Chiroptera, Decapoda, Lepidoptera, Odonata, Plecoptera, Trichoptera. OIKON-HID-HYLA-NATURA-BIOM-CKFF-GEONATURA-HPM-TRAGUS, Zagreb: 1-49

45. Ministarstvo kulture (2020.) Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Dostupno na: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212, srpanj 2020.

46. Ministarstvo poljoprivrede, Središnja lovna evidencija. Dostupno na https://sle.mps.hr, srpanj 2020.

47. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike - MZOE (2018.) Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).

48. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – MZOE (2019.) Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu, Zagreb

49. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – MZOE (2020.) ENVI portal okoliša – Corine Land Cover 2018. Dostupno na: http://envi-portal.azo.hr/atlas, srpanj 2020.

50. Miletić, P., Urumović, K. (1975) O geološkom okviru hidrogeoloških značajki savske doline u Hrvatskoj.

51. Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

52. Ozimec, R.; Bedek, J.; Gottstein, S.; Jalžić, B.; Slapnik, R.; Štamol, V.; Bilandžija, H.; Dražina, T.; Kletečki, E.; Komerički, A.; Lukić, M. & Pavlek, M. (2009), Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Hrvatska.

53. Sastry V. R., Ram Chandar K., Nagesha K. V., Muralidhar E., Mohiuddin Md. Shoeb (2015) Prediction and Analysis of Dust Dispersion from Drilling Operation in Opencast Coal Mines, Procedia Earht and Planetary Science 11, 303 – 311.

54. Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, 2013. PSŠašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski prirodoslovni muzeju, Zagreb, 180 str.

55. Topić J.; Vukelić J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

56. Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

57. VPB d.o.o. (2005.) Studija zaštite voda Bjelovarsko-bilogorske županije

https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

https://sle.mps.hr/

http://envi-portal.azo.hr/atlas

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 101/127

58. Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2020, dostupno na http://www.bioportal.hr/gis/, kolovoz, 2020.

6.2. Popis propisa

Prostor 1. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije – Županijski glasnik 02/01, 13/04,

07/09, 06/15, 05/16 i 01/19 2. Prostorni plan uređenja Grada Bjelovara – Službeni glasnik Grada Bjelovara 11/03,

13/03, 01/09, 08/13, 01/16, 05/16 i 06/19) 3. Generalni urbanistički plan uređenja Grada Bjelovara – Službeni glasnik Grada

Bjelovara (Službeni glasnik Grada Bjelovara 07/04, 03/09, 06/12, 06/18 i 06/20)

Otpad 1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19), 2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2022. (NN 3/17) 3. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 81/20) 4. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Vode

1. Zakon o vodama (NN 66/19) 2. Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) 3. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 96/19) 4. Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 31/13) 5. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20) 6. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima

obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11).

Zrak

7. Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19) 8. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (79/17) 9. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. godine s

pogledom na 2070. godinu (NN 46/20) 10. Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na

teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) 11. Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih

onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16)

12. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraka (NN 77/2020) Bioraznolikost

1. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) 2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) 3. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima

ekološke mreže (NN 80/19). 4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)

http://www.bioportal.hr/gis/

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 102/127

5. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 6. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa i ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14) 7. Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima

ekološke mreže (NN 25/20, 38/20) Šumarstvo i lovstvo

1. Zakon o šumama (NN 68/18, 115/18 i 98/19) 2. Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

3. Pravilnik o očuvanju šuma (NN 28/15)

4. Pravilnik o uređivanju šuma (NN 97/18)

5. Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19 i 32/20) Ostalo

1. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 03/17) 2. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18) 3. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08). 4. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) 5. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) 6. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) 7. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

6.3. Popis grafičkih priloga

Slika 1. Prikaz crpne stanice na lokaciji zahvata, izvor: B-PROJEKt d.o.o., 2020...................... 13

Slika 2. Prikaz položaja zahvata i njegovih dijelova na ortofoto snimku, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020. ........................................................................................................................................ 15

Slika 3. Položaj zahvata u odnosu na općine i gradove, izvor: DGU, 2020. ............................. 17

Slika 4. Šire područje lokacije zahvata, izvor: ISPU (https://ispu.mgipu.hr, 2020.) ................. 18

Slika 5. Srednje mjesečne količina oborina i srednje mjesečne temperature zraka za razdoblje 1949. – 2018. izmjerene na klimatološkoj postaji Bjelovar, izvor: DHMZ, 2020. .................... 19

Slika 6. Ruža vjetrova za Grad Bjelovar 1990. – 2020., izvor: Meteoblue, 2020. .................... 19

Slika 7. Promjena prizemne temperature zraka (u°C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011. - 2040. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno), izvor: DHMZ ............................................................................................................... 23

Slika 8. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2041. - 2070. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno), izvor: DHMZ ............................................................................................................... 23

Slika 9. Promjena oborina u Hrvatskoj (u mm/dan) u razdoblju 2041. - 2070. u odnosu na razdoblje 1961. - 1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno), izvor: DHMZ ....................................................................................................................................... 24

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 103/127

Slika 10. Isječak iz Geološke karte Hrvatske (M 1: 300 000); Hrvatski geološki Institut http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300 ............................................................................................... 26

Slika 11. Približan položaj lokacije zahvata (crveno) sukladno Karti potresnih područja za povratno razdoblje 95 godina, Izvor: http://seizkarta.gfz.hr, kolovoz, 2020. ......................... 28

Slika 12. Približan položaj lokacije zahvata (crveno) sukladno Karti potresnih područja za povratno razdoblje 475 godina, Izvor: http://seizkarta.gfz.hr, kolovoz, 2020. ....................... 28

Slika 13. Lokacija zahvata u odnosu na tijelo podzemne vode CSGN_25, Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode, kolovoz 2020. ........................................................................................................................................ 29

Slika 14. Lokacija zahvata u odnosu na površinska vodna tijela, Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode, kolovoz 2020. .. 30

Slika 15. Isječak iz Pregledne karte branjenog područja 7 - područje malog sliva Česma i Glogovnica, izvor: Hrvatske vode, 2014. .................................................................................. 35

Slika 16. Karta opasnosti od poplava prema vjerojatnosti pojavljivanja, izvor: Hrvatske vode, 2020. ........................................................................................................................................ 36

Slika 17. Karta opasnosti od poplava prema s dubinama plavljenja: a) mala, b) srednja i c)velika vjerojatnost, izvor: Hrvatske vode, 2020. ................................................................................ 37

Slika 18. Lokacija zahvata u odnosu na Karte rizika od poplava, izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2020. ........................................................................................................................................ 37

Slika 19. Područja posebne zaštite voda šireg područja zahvata, izvor: Hrvatske vode, 2020................................................................................................................................................... 38

Slika 20. Lokacija zahvata na Karti kopnenih nešumskih staništa (2016.), izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2020. ...................................................... 41

Slika 21. Lokacija zahvata u odnosu na zaštićena područja, izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2020. ............................................................................... 44

Slika 22. Lokacija zahvata u odnosu na područja ekološke mreže, izvor: web portal Informacijskog sustava zaštite prirode „Bioportal“, 2020. ...................................................... 45

Slika 23. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora/površina, izvor: PP BBŽ ........................................................................................................................................... 49

Slika 24. Isječak iz kartografskog prikaza 2.c Vodnogospodarski sustav i otpad, izvor: PP BBŽ.................................................................................................................................................. 49

Slika 25.Isječak iz kartografskog prikaza 3.a Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Uvjeti zaštite prostora, izvor: PP BBŽ ............................................................................................................. 50

Slika 26. Isječak iz kartografskog prikaza 3.b Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Uvjeti korištenja prostora i područja primjene posebnih mjera uređenja i zašite, izvor: PP BBŽ ..... 50

Slika 27. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, izvor: PPU Grada Bjelovara .................................................................................................................................. 53

Slika 28. Isječak iz kartografskog prikaza 2.1. Pošta i elektroničke komunikacije, izvor: PPU Grada Bjelovara ........................................................................................................................ 54

Slika 29. Isječak iz kartografskog prikaza 2.2. Elektroenergetska mreža, izvor: PPU Grada Bjelovara .................................................................................................................................. 54

Slika 30. Isječak iz kartografskog prikaza 2.3. Transport plina i nafte, izvor: PPU Grada Bjelovara.................................................................................................................................................. 55

Slika 31. Isječak iz kartografskog prikaza 2.4. Vodoopskrbna mreža, izvor: PPU Grada Bjelovara.................................................................................................................................................. 55

Slika 32. Isječak iz kartografskog prikaza 2.5. Odvodnja otpadnih voda, izvor: PPU Grada Bjelovara .................................................................................................................................. 56

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 104/127

Slika 33. Isječak iz kartografskog prikaza 3. Područja posebnih uvjeta korištenja, izvor: PPU Grada Bjelovara ........................................................................................................................ 57

Slika 34. Isječak iz kartografskog prikaza 4.29. Građevinsko područje naselja Veliko Korenovo, izvor: PPU Grada Bjelovara ...................................................................................................... 58

Slika 35. Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora, izvor: GUP Grada Bjelovara .................................................................................................................................. 60

Slika 36. Isječak iz kartografskog prikaza 3.1. Prometna mreža, izvor: GUP Grada Bjelovara 61

Slika 37. Isječak iz kartografskog prikaza 3.2. Pošta i elektroničke komunikacije, izvor: GUP Grada Bjelovara ........................................................................................................................ 61

Slika 38. Isječak iz kartografskog prikaza 3.3. Proizvodnja i cjevni transport nafte i plina, izvor: GUP Grada Bjelovara................................................................................................................ 62

Slika 39. Isječak iz kartografskog prikaza 3.4. Elektroenergetska mreža, izvor: GUP Grada Bjelovara .................................................................................................................................. 62

Slika 40. Isječak iz kartografskog prikaza 3.5. Vodnogospodarski sustav – vodoopskrba i korištenje voda, izvor: GUP Grada Bjelovara ........................................................................... 63

Slika 41. Isječak iz kartografskog prikaza 3.6. Odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka, obrada i skladištenje otpada, izvor: GUP Grada Bjelovara ...................................................... 63

Slika 42. Isječak iz kartografskog prikaza 4.3. Uvjeti korištenja, izvor: GUP Grada Bjelovara . 64

Slika 43. Područje lokacije zahvata s obzirom na strukturne elemente krajobraza, izvor: HAOP, 2020. ........................................................................................................................................ 66

Slika 44. Tipičan krajobraz na lokaciji zahvata, izvor: Hudec plan d.o.o., kolovoz 2020. ........ 66

Slika 45. Pogled s lokacije crpne stanice (CS - 2), izvor: Hudec plan d.o.o., kolovoz 2020. .... 67

Slika 46. Pogled na rijeku Bjelovacku s lokacije nedaleko lokacije crpne stanice (CS - 3), izvor: Hudec plan d.o.o., kolovoz 2020. ............................................................................................. 67

Slika 47. Pedološke značajke lokacije zahvata, izvor: digitalna pedološka karta (http://tlo-i-biljka.eu/iBaza/Pedo_HR/index.html, 2020.). ......................................................................... 68

Slika 48. Lokacija zahvata s obzirom na način korištenja zemljišta, izvor: Corine Land Cover, 2018, http://envi.azo.hr/, 2020. .............................................................................................. 70

Slika 49. Lokacija zahvata s obzirom na poljoprivredne površine sukladno ARKOD pregledniku, izvor: ARKOD preglednik (http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/, 2020.) ......................... 71

Slika 50. Lokacija zahvata s obzirom na jedinice šuma, izvor: Hrvatske šume - javni podaci o šumama (http://javni-podaci.hrsume.hr, 2020.) ..................................................................... 72

Slika 51. Okvirna lokacija zahvata unutar granica lovišta VII/17 Žabljački lug – Česma, izvor: Ministarstvo poljoprivrede (https://sle.mps.hr, 2020.). ......................................................... 74

Slika 52. Prikaz prometne mreže u široj okolici zahvata, izvor: HAK, 2020. ............................ 75

6.4. Popis tabličnih prikaza

Tablica 1. Duljina projektiranih cjevovoda (duljine su približne), izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020................................................................................................................................................... 12

Tablica 2. Specifikacije precrpnih stanica, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020. .............................. 14

Tablica 3. Projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP 4.5 u odnosu na razdoblje 1971. - 2000., izvor: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu (NN 46/20) ............. 21

Tablica 4. Stanje podzemnog vodnog tijela CSGN_25 – Sliv Lonja – Ilova - Pakra, izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Izvadak iz Registra vodnih tijela, Hrvatske vode, kolovoz 2020. ........................................................................................................................... 29

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 105/127

Tablica 5. Opći podatci o vodnim tijelima površinskih voda u širem području zahvata .......... 30

Tablica 6. Stanje vodnog tijela CSRN0158_001 Bjelovacka ..................................................... 31

Tablica 7. Stanje vodnog tijela CSRN0010_004 Česma ............................................................ 32



Tablica 10. Mjerne postaje državne mreže za praćenje kvalitete zraka zone HR 1, izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu ......................... 39

Tablica 11. Ocjena kvalitete zraka prema pragovima procjene za onečišćujuće tvari s obzirom na zdravlje ljudi u zoni HR 1 u razdoblju od 2015. - 2018. godine, izvor: Godišnja izvješća o stanju kvalitete zraka na području RH ..................................................................................... 39

Tablica 12. Stanišni tipovi prisutni na području lokacije te unutar zone od 20 metara sukladno Karti kopnenih nešumskih staništa 2016. ................................................................................ 41

Tablica 13. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000009 Ribnjaci uz Česmu, izvor: Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19). ................................................................................................................... 46

Tablica 14. Općekorisne funkcije šuma na području gospodarske jedinice Česma, izvor: Hrvatske šume, javni podaci o šumama (http://javni-podaci.hrsume.hr), kolovoz 2020. ...... 73

Tablica 15. Općekorisne funkcije šuma na području gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora, izvor: Hrvatske šume, javni podaci o šumama (http://javni-podaci.hrsume.hr), kolovoz 2020................................................................................................................................................... 73

Tablica 16. Podaci o prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) i prosječnom ljetnom dnevnom prometu (PLDP) u širem području zahvata za razdoblje 2017. – 2019. godine, izvor: Hrvatske ceste, 2018.; 2019.; 2020.......................................................................................... 76

Tablica 17. Analiza osjetljivosti za sustav javne odvodnje sa crpnim stanicama ..................... 82

Tablica 18. Procjena izloženosti klimatskim promjenama za sadašnje i buduće stanje na predmetnoj lokaciji .................................................................................................................. 83

Tablica 19. Analiza ranjivosti za svaki pokazatelj klime/opasnost koja može utjecati na projekt - buduća klima .......................................................................................................................... 84

Tablica 20. Matrica nivoa rizika ............................................................................................... 85

Tablica 21. Prikaz vrsta otpada sukladno Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) koji će se potencijalno javljati na lokaciji zahvata ................................................................................... 92

Tablica 22. Skala za izražavanje značajnosti utjecaja ............................................................... 95

Tablica 23. Obilježja utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice okoliša .................. 95

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 106/127

7. PRILOZI Prilog 1. Rješenje Upravnog odjela za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj ............ 107

Prilog 2. Neslužbeni vodopravni uvjeti Hrvatski voda ........................................................... 110

Prilog 3. Uvjeti gradnje Vodnih usluga d.o.o. ........................................................................ 112

Prilog 4. Uvjeti tehnički uvjeti Vodnih usluga d.o.o. .............................................................. 113

Prilog 5. Posebni uvjeti Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti ..................... 114

Prilog 6. Posebni uvjeti Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Grada Bjelovara ................................................................................................................................ 116

Prilog 7. Posebni uvjeti Elektra Bjelovar ................................................................................ 118

Prilog 8. Posebni uvjeti Hrvatskih cesta ................................................................................. 121

Prilog 9. Posebni uvjeti Gradske plinare Bjelovar .................................................................. 123

Prilog 10. Normalni poprečni profil cjevovoda, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020. ................... 125

Prilog 11. Međusobni položaj ukopanih vodova, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020. ................. 126

Prilog 12. Tipsko revizijsko okno, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020. ......................................... 127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 107/127

Prilog 1. Rješenje Upravnog odjela za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 108/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 109/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 110/127

Prilog 2. Neslužbeni vodopravni uvjeti Hrvatski voda

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 111/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 112/127

Prilog 3. Uvjeti gradnje Vodnih usluga d.o.o.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 113/127

Prilog 4. Uvjeti tehnički uvjeti Vodnih usluga d.o.o.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 114/127

Prilog 5. Posebni uvjeti Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 115/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 116/127

Prilog 6. Posebni uvjeti Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Grada Bjelovara

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 117/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 118/127

Prilog 7. Posebni uvjeti Elektra Bjelovar

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 119/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 120/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 121/127

Prilog 8. Posebni uvjeti Hrvatskih cesta

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 122/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 123/127

Prilog 9. Posebni uvjeti Gradske plinare Bjelovar

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 124/127

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 125/127

Prilog 10. Normalni poprečni profil cjevovoda, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 126/127

Prilog 11. Međusobni položaj ukopanih vodova, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020.

Zagreb, rujan/2020.




www.hudecplan.hr

Td br EKO 05-509

Stranica: 127/127

Prilog 12. Tipsko revizijsko okno, izvor: B-PROJEKT d.o.o., 2020.

INVESTITOR: Vodne usluge d.o.o. Ferde Livadića 14a 43000 ......Specifikacije precrpnih stanica,...

Documents

Transcript of INVESTITOR: Vodne usluge d.o.o. Ferde Livadića 14a 43000 ......Specifikacije precrpnih stanica,...