Investiciona Ulaganja

download Investiciona Ulaganja

of 45

Transcript of Investiciona Ulaganja

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    1/45

    SADRAJ

    1 UVOD..........................................................................................................................12 Investiciona politika.....................................................................................................3

    2.1 Investicioni proces...............................................................................................32.2 Investicije pojam, vrste.....................................................................................72.3 Struktura investicija.............................................................................................92. Determinante investicija......................................................................................9

    3 !lan investicioni" ula#anja........................................................................................1$

    3.1 Op%ti pristup oceni investicioni" ula#anja.........................................................113.2 &inansijka ocena investiciono# ula#anja...........................................................113.3 'apitalno (u)*etiranje.......................................................................................123. 'lasi+ikacija projekata.......................................................................................133. -ovani tokovi...................................................................................................13./ 0ok povraaja investicije...................................................................................13.7 -eto sa)a%nja vre)nost -!V .........................................................................143.4 Interna stopa prinosa I00 .............................................................................2$3.9 5valuacija pravila o)luivanja...........................................................................223.1$ !ore6enje meto)a neto sa)a%nje vre)nosti i meto)a interne stope prinosa.......233.11 -eavisni projekti..............................................................................................23

    3.12 8e6uso(no iskljuivi projekti...........................................................................233.13 8o)i+ikovana interna stopa prinosa..................................................................23.1 nalia riika.....................................................................................................2

    3.1 :e"nike a merenje poje)inano# riika..............................................................273.1/ :e"nike )ono%enja o)luka u uslovima riika.....................................................3$

    !ro(lematika +inansiranja..........................................................................................31.1 Samo+inansiranje...............................................................................................31.2 're)itiranje........................................................................................................33.3 ;iin#.................................................................................................................3/

    S:UDI

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    2/45

    1 UVOD

    0ukovo6enje privre)om, )ono%enje o)luka o) kljuno# naaja a uspe%nostprivre)no# su(jekta, nu*no namee )ilemu> teorija ili praksaA Savremeno pre)uee, ono

    koje *eli )a opstane u uslovima o%tre tr*i%ne utakmice, )a (u)e uspe%no u okru*enjuiraito jake konkurencije, mora )a se opre)eli i a je)no i a )ru#o, tj. i a teoriju i apraksu. Ovo je ne)eljiv princip i samo kao takav mo*e )a )ove)e )o visoki" reultataje)no# pre)uea u savremenim uslovima.

    :r*i%te Sr(ije je ve u naajnoj meri privatiovano, a taj proces se i u(ranonastavlja. O) #lomani" )ru%tveni" i )r*avni" pre)uea optereeni" o#romnim)u#ovima, visokim tro%kovima, velikom ra)nom sna#om, privatnik, ma ko# ran#a (io,mora )a stvori renta(ilno i uspe%no pre)uee koje e nastaviti )a posluje u novimtr*i%nim uslovima.

    Siner#ija teorijski" mo)ela ekonomske nauke sa je)ne strane i )u#o#o)i%nje#privre)no# iskustva u rukovo6enju pre)ueem i )ono%enju vitalni" o)luka sa )ru#estrane, neminovno vo)i ka uspe"u i uspostavljanju ravnote*e ime6u sopstveni" input?a ioutput?a.

    -eavisno o) to#a )a li pre)uee *eli )a svojim ravojem o(e(e)i se(iopstanak u novim uslovima ili *eli )a stvori in)ustrijsku imperiju, je)an o) osnovni"motiva ravoja je pro+it. Sa#lasno promenama koje su svojstvene traniciji, )olai i )opojave novo# tipa rukovo)ioca, a to je mena)*er sa svojim timom. !o#re%no je s"vatanje)a samo mla)i, o(raovani mena)*eri, sa tek steenim visokim o(raovanjem, mo#u )apreuimaju )irektno rukovo)eu +unkciju i upravljaju resursima pre)uea.

    U ovom, prelanom perio)u, najpri"vatljivije je )a ovi mla)i lju)i (u)uinkorporirani u rukovo)ei tim, ali istovremeno taj tim mora (iti +ormiran i sastrunjacima koji ve pose)uju iskustvo i svi" vitalni" +unkcija pre)uea.

    Sa)ejstvo iskustva i nanja )onosi kvalitetne o)luke i )irektno utie na uspe%nostkompanije i ostvarivanje ciljne +unkcije maksimiacije pro+ita.

    Upravljanje +inansijama, o)nosno +inansijska +unkcija ne mo*e se posmatratio)vojeno o) ostali" +unkcija u pre)ueu mikro nivo , o)nosno u nacionalnojekonomiji makro nivo , ali je nesporno )a i na mikro i na makro nivou pre)stavlja

    vitalnu +unkciju. O) uspe%nosti rukovo6enja ovom +unkcijom avisi opstana, a potomuspe%nost i ravoj pre)uea, tj. nacionalne ekonomije.

    Investiranje, kao je)na o) najnaajniji" o)luka i o(lasti +inansiranja, (iloeksterno# kro kre)itiranje ili interno# i sopstveni" ivora, )irektnije utie na polo*ajpre)uea na tr*i%tu, posmatrano u je)nom )u*em vremenskom perio)u. Da (i se krenulou investiranje, pre (ilo koje o)luke o vrsti investicije, visini i nainu ula#anja sre)stava,

    1

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    3/45

    neop"o)no je ivr%iti i(or ciljeva i pravac ravoja privre)no# su(jekta. O) ovo# i(oraavisi )alja su)(ina pre)uea, nje#ova privre)na aktivnost i polo*aj na tr*i%tu.

    !o#re%an i(or ciljeva mo*e o)vesti pre)uee u ne*eljenom pravcu ravoja i)ovesti )o krajnje nea)ovoljavajui" e+ekata na tr*i%ni polo*aj pre)uea. I to# ralo#a

    se investiranju, kao je)noj o) najnaajniji" aktivnosti pre)uea, sa akcentom na ocenue+ektivnosti investicija.

    2

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    4/45

    2 Investiciona politika

    Investiranje je je)an o) najslo*eniji" poslovni" procesa kom se posveuje pose(napa*nja. 0aliiti autori raliito )e+ini%u su%tinu ove pojave,a u#lavnom (o# raliitostiaspekata i koji" se posmatra )ati poslovni proces, kao i (o# njene same slo*enosti.

    !rema je)nom ivoru, to je imovina koja se kupuje s na)om )a e se u (u)unostivratiti kro uveani e+ekat ula#anja. 0alikuje se ekonomski i +inansijski smisaoinvesticija. !o prvom, investicije pre)stavljaju ula#anja u )o(ra koja se koriste sa ciljem)a u (u)unosti stvore (o#atstvo. 'ao primeri ekonomski" investicija mo#u se navestii#ra)nja +a(rike ra)i proivo)nje )o(ara ili ula#anje u %kolovanje koje e u (u)unosti)oneti vi)ljive reultate. &inansijski smisao investicija po)raumeva kori%enjemonetarne imovine koja e u (u)unosti )oneti pri"o), vratiti se uveana, ili e (itipro)ata po veoj ceni o) na(avne. 'ao primer +inansijski" investicija mo#u se navestikupovina o(venica, akcija i nekretnina.

    Osnovna karakteristika investiranja je ula#anje sre)stava, a ono %to je kljuno je )ata ula#anja ne )onose korist o)ma" ve nakon neko# vremensko# perio)a. 8o*emo rei)a je investiranje apravo o)ricanje o) potro%nje u sa)a%njosti ra)i ostvarivanjao)re6eni" koristi u (u)unosti.

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    5/45

    Sam investicioni proces poinje o) momenta ka)a se javi neka i)eja. 8ena)*erivi%i" nivoa u pre)ueu su ti koji su a)u*eni a ne#ovanje kulture )avanja i)eja o)strane aposleni". -eop"o)no je po)sticati kreativne poje)ince )a inose svoje viije, jerje praksa pokaala )a su na taj nain nastali (rojni tr*i%no uspe%ni proivo)i.

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    6/45

    Generisanjeideja

    Razvoj predloa

    !lasi"ikacijaprojekata

    Screenin

    Ocena

    Izve#taj o projekt$podne#en radi odo%renja

    I&ple&entacija

    !ontrola kapitalni'izdataka

    (ost)zavr#nia$dit

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    7/45

    Veina pre)uea a"teva )a se pre)loi projekata preentuju, na pose(an nain ukori%enje o)#ovarajui" +ormi. :o omo#uava je)nostavan uvi) u priro)u projekta, lakoje utvr)iti inos sre)stava koji je potre(an, a pre)stavljeni su i novani prilivi, netosa)a%nja vre)nost, interna stopa prinosa, rok povraaja investicije it). -eka) sa)r*i ianaliu riika.

    'a)a se projekat usvoji, o(ino se sastavi plan tro%kova, a raunovo6e i mena)*eripa*ljivo prate novane o)live. U toku +aa instalacije, kupovine i konstrukcije, pore6enjasa planom se vr%e perio)ino. 8o#u se )opustiti o)re6ena o)supanja o) projektovano#novano# priliva, koja se mo#u )esiti (o#> ;o%e ura6ene procene tro%kova, koja ne o)#ovara realnom stanju, i ;o%e kontrole i)ataka.

    Veoma je te%ko iolovati neki o) ovi" +aktora. Ipak, o)stupanja tre(a i)enti+ikovatii o(jasniti u toku ravoja projekta. -eka) se a"teva pre)uimanje korektivni" akcija,kako (i se i(e#lo preterano tro%enje u (u)uem perio)u. U ekstremnim okolnostima, ka)

    se i#u(i kontrola na) i)acima, projekat se otkauje.O)ustajanje o) trenutne potro%nje u korist vee (u)ue potro%nje je ralo# a%to

    %te)imo.Investicije pre)stavljaju sa)a%nje o)la#anje +inansijski" o(avea u korist (u)ui"aktivnosti koje pre)stavljaju kompenaciju ili korist a investitore u po#le)u vremenaivr%avanja +inansijski" o(avea +on)ova,oekivano# inosa in+lacije i neoekivani"promena veani" a plaanje u (u)unosti.1

    !ost?avr%ni au)it je na)#le)anje i evaluacija ravoja projekta kapitalno#investiranja kro pore6enje tekue# novano# priliva, koristi i tro%kova sa onim koji su

    pre)vi6eni u vreme o)o(ravanja. 'ompanijama je potre(na proce)ura a praenje, kojaispituje per+ormanse projekata u )u*em vremenskom perio)u. -eop"o)no je iolovati io(jasniti o)stupanja o) proraunati" vre)nosti.

    !ostoje tri ralo#a a sprovo6enje post?avr%no# au)ita>

    8e"aniam +inansijske kontrole. Ovaj proces praenja poma*e )a se i)enti+ikujupro(lemi i #re%ke uoene u poje)inanim projektima. !ore6enje sa ori#inalnimprojekcijama pokauje )a li su ostvarene koristi koje su a"tevane pre o)o(renja. ko sepro(lem uoi na vreme, mo#ue je ivr%iti mo)i+ikacije pre ne#o %to (u)e kasno. !ronicanje mo*e (iti korisno a )ono%enje kapitalni" o)luka u (u)unosti.

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    8/45

    2.2 Investicije * poja&+ vrste

    C0e investicija potie o) latinske rei CinvestirenH, koji ima naenja ula#anja uneki unosan posao ili pre)uee. Osnovna ulo#a investicija u procesu )ru%tveno privre)no# ravoja sastoji se u po(olj%anju opremljenosti pre)uea %to poveava

    e+ikasnost *ivo# ra)a, a samim tim proivo)nja postaje pro)uktivnija. Investicije nepo)raumevaju rast )ru%tveno# rpoivo)a, ali nji"ova vea i sa)ejsvo sa niom raliiti"te"niko?ekonomski" +aktora u +unkciji vremena, )ovo)i )o ravoja proivo)ni" sna#a,)o unapre6enja )ru%tveni" o)nosa, %to )ovo)i )o rasta i ravoja )ru%tveno# sistema,o)nosno pro%irene repro)ukcije. ilj investiranja mo*e )a (u)e apo%ljavanje i poveanje)ru%tveno# pri"o)aH2C Osnovno o(ele*je investicija o#le)a se u injenici )a promenanji"ove veliine ima veliko# uticaja na kreiranje veliina a#re#atne tra*nje i analo#no tojinjenici ima uticaja na promenu proivo)nje i aposlenosti na nacionalnom nivou.H 3

    CSu%tina investicija ini povlaenja naajne koliine resursa i tekue potro%nje ipoveanje osnovni proivo)ni" i neproivo)ni" +on)ova u cilju o(e(e6ivanja uslovasta(ilnosti ravoja.H Danas postoji nekoloiko po)ela investicija. !rema nameni one se

    )ele na>

    - privre)ne- neprivre)ne

    (rivredne investicije slu*e )irektnom uveanju proivo)no# potencijalaprivre)e, a nji"ov materijalni o(lik pre)stavljaju sre)stva a proivo)nju tj. sre)stva ara) i pre)meti ra)a.

    ,eprivredne investicijeo(u"vataju investiciona ula#anja namenjena po)ianjuo(jekta )ru%tveno# stan)ar)a ili a)ministracije. -e uestvuju )irektno u proivo)nji

    materijalni" )o(ara, ali pre)stavljaju svojevrstan uslov proivo)nje, te i)nirektno utiu nanjen o(im, kvalitet i e+ektivnost. Sle)ea po)ela investicija je na>

    - investicije u osnovna sre)stva- investicije u o(rtna sre)stva

    O(e vrste su nu*ne a porast proivo)nje, a nji"ove aje)nike karakteristike sesastoje u tome %to slu*e stvaranju materijalni" uslova proivo)nje. !re)stavljajuje)nokratne tro%kove ivr%ene pre otpoinjanja proivo)nje i ine neutro%eni )eo)ru%tveo# proivo)a. Ime6ju nji" postoje va*ne raslike, a one proistiu i neje)nako#naina +inansiranja osnovni" i o(rtni" sre)stava. Osnovno se tro%i polako u)u*em

    vremenskom perio)u nji"ovo# trajanja, tokom ko#a osnovna sre)stva postupnopostepeno prenose )eo svoje vre)nosti na nove proiJvo)e. @a raliku o) nji" o(rtnasre)stva se tro%e o)je)nom u je)nom repro)ukcionom ciklusu, te svojom celokupnomvre)o%u ulae u novoproive)ena )o(ra. Investicije se mo#u po)eliti na>20osi, I., 0ast, strukturne promene I +unkcionisanje privre)e, @avo) a u)(enike I nastavna sre)stva,Feo#ra), 1994. str. 273vetanovi, S.,

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    9/45

    - )emo#ra+ske,- ekonomske.

    !o) de&ora"ski& investicija&a se po)raumeva )eo )ru%tveno# proivo)a

    koji je neop"o)an )a se ulo*i, )a (i se a)r*ao ve )osti#nuti nivo )ru%tveno#proivo)a po stanovniku. per capita U sluaju )a )o6e )o pa)a )ru%tveno# proivo)apo stanovniku, )o%lo (i i )o pa)a *ivotno# stan)ar)a stanovnika. 'a)a se po)mire sve)emo#ra+ske investicije, pokrivaju se ekono&ske investicije koje mi naivamo jo% iinvesticije privre)no# ravoja. !o)ela investicija na>

    1. Fruto investicije2. -eto investicije3. -ove investicije

    !o) %r$to investicija&ase po)raumevaju ula#anja u ve postojee kapacitete i

    i#ra)nju novi" kapaciteta. !ostoje )va ivora +inansiranja (ruto investicija a to su>? amortiacija a postojee kapacitete,? akumulacija a nove kapacitete.

    !o) neto investicija&ase po)raumevaju ula#anja u +iksne +on)ove. 'o) ovi"investicija ivor +inansiranja je novostvorena vre)nost.

    !o) novi& investicija&a se po)raumevaju ula#anja u nove +iksne +on)ove inove premete ra)a tj. u nova osnovna i o(rtna sre)sstva. Ivori novi" investicijapre)stavljaju>

    - akumulativni )eo amortiacije- akumulacija

    !o) ak$&$lativni& delo& se po)raumeva i)vajanje ina) akonompropisane stope.

    Dimenija upravljanja je ono %to ralikuje inostrane )irektne investicije o)port+olio investicija u inostrane akcije,o(venice i ostale +inansijske instrumente. Uveini sluajeva i inestitor i aktiva kojom upravlja u inostranstvu pre)stavljaju poslovnapre)uea.

    2.- Str$kt$ra investicija

    -ajva*nije strukture investicija su>

    'urtovi,S., BUpravljanje investicijamaC,Gra+iar U*ice,2$$4.,str.17

    4

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    10/45

    1. :e"nika2. 0epro)ukciona3. 5konomska

    !o) te"nikom stukturom investicija po)raumeva se po)ela na> #ra6evinske

    o(jekte, opremu , ostalo. Investiranjem u #ra6evinske o(jekte se stvaraju op%ti usloviposlovanja. :o nai, ula#anje u upravne #ra)e, +a(rike "ale i )r. Investiranje u opremupre)stavlja je)an in)ikator ravijenosti je)no# )ru%tva. Ona )r*ava koja ima veI stepentj. postotak ulo*en u oopremu smatra se ravijenom )r*avom o)nosno emljom iji seprivre)ni ravoj nalai na vi%em stepenu. Sle)ea po)ela se o)nosi na repro)uktivnustrukturu po) kojom se po)raumeva o)nos ime6u vlastiti" i tru6i" sre)stava.-ajva*nija i naj(itnija struktura, ekonomska struktura koja mo*e (iti> struktura poprivre)nim sektorima i struktura po privre)nim o(lastima 5konomska struktura poprivre)nim sektorima> primarna , sekun)arna, tercijalna. Dru#a struktura, poprivre)nim)elatnostima> in)ustrija, poljoprivre)a, tr#ovina, u#ostiteljstvo, sao(raaj,turiam, anatstvo i )r.

    Vla)e emalja korisnika inostrani" )irektni" investicija poku%avaju )a nametnua"tev )omae# sa)r*aja a+ilijacijama inostrani" investitora po) a+ilijacijama inostrani"investitora misli se na o#ranke kompanije investitora, u )atoj emlji u koju se ula*eprilikom ovo# investiranja, kako (i poveali Bin)ustrijsku poveanostC i multiplikovaliBpovratne veeC sa namerom )a se stvori konkurentna )omaa in)ustrijska struktura.6

    2. Deter&inante investicija

    CU ekonomskoj literaturi se kao tri najva*nije )eterminante investicione aktivnosti

    navo)e>1. Visina kamatne stope2. :e"nolo%ke promene3. Oekivanja

    -a investiciono o)luivanje ima uticaja visina kamatne stope. 0ast kamatne stopena tr*i%tu utie na rast investicioni" aktivnosti. ko su oekivanja #o)i%nji prinosi nanivou veem o) vei" prinosa koji (i ostvarili u o(liku kamate u sluaju )a je raspolo*ivkapital plasiran na tr*i%tu kapitala, pre)uee ima interesa )a investira.H7

    C:e"nolo%ke promene su naj)inaminiji +aktor privre)no# ravoja. One

    prourokuju velike promene u ukupnom ekonomskom *ivotu. -ji"ova je karakteristikaneravnomertnost. Inovacije kao proces uvo6enja novi" proivo)ni" procesa poveane supo pravilu sa najraliitijim investicionim o)ukama. !oneka)a te"olo%ke promene )eluju

    / 'ovaevi, 0., Oblici i mehanizmi stranih ulaganja, Strana ula#anja poslovno analitikipristup,Univeritet BF. 'ariC, Feo#ra), 2$$$. #o)ina, str. 2

    7vetanovi, S.,

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    11/45

    kao iuetnojaka prinu)a (uui )a je opstanak i ravoj pre)uea primarna +unkcijanje#ove inovativnosti.

    Oekivanja u (u)unosti prouavaju )eterminantu investicioni" aktivnosti.!re)uetnici pristupaju investicionim aktivnostima nakon procene (#u)ui" koristi. Sa

    svoje strane svaka (u)unost je neivesnaH4

    C:eorije investicioni" aktivnostipre)stavljaju je)no o) najkontraverniji" po)ruja ekonomske analie.H9Danas postoje)va pristupa prilikom ramatranja o)luke o investicijama neko# pre)uea. !rvi,pre)uee mo*e )a o)lui )a kupi neko kapitalno )o(ro i )a na taj nain povea svojetokove kapitala. 'upovina kapitalni" )o(ara pre)stavlja nain na koji je)no pre)ueerealiuje svoje investicione planove. C8e6utim, mo*e se pretpostaviti )a +irma rauna )a)o (u)ue koristi o) investiconi" ula#anja )o6e uimanjem neko# kapitalno# )o(ra uo)re6enom perio)u vremena plaajuI cenu nje#ove upotre(e ukoliko jeo ovo povoljno+irma e o)ma" rentiratiH1$

    - (lan investicioni' $laanja

    !lan investicioni" ula#anja ima )vostruku +inansijsku +unkciju, sa je)ne strane, onslu*i kao inte#ralni )eo teorije i meto)olo#ije procenjivanja po kojima je stvarna vre)nostneko# sre)stva, pa i celo# pre)uea, je)naka )iskontovanoj vre)nosti (u)ui" netonovani" primanja koja se o) nje#a oekuju. ilj planiranja kapitalni" ula#anja i+inansijske ocene e+ektivnosti investicioni" projekata je u tome )a se ta vre)nostmaksimira. @(o# to#a se +inasijski pri"vatljivim mo#u smatrati samo oni projekti oula#anju kapitala ko) koji" je )iskontovana vre)nost (u)ui" primanja #otovine vea o)vre)nosti kapitalni" i)ataka, o)nosno ko) koji" je neto sa)a%nja vre)nost poitivna.

    Sa )ru#e strane plan kapitalni" ula#anja ira*ava potre(u pre)uea a

    +inansijskim sre)stvima o)nosno kapitalom koji tre(a )a (u)e pri(avljen i njemu)ostupni" ivora +inansiranja. !ri(avljanje i kom(inovanje ivora +inansiranja pre)stavljaiuetno slo*en i naajan aspekt +inansijsko# upravljanja po%to se u tom po)ruju isuko(ljavaju interesi vlasnika i poverioca koji pre)uee sna()ijevaju kapitalom. :i"suko(a nema je)ino u sluaju ka)a svoja ukupna poslovna ula#anja pre)uee +inansirai sopstveni" ivora, jer ta)a poveanje sa)a%nje vre)nosti pre)uea i)e u koristvlasnika kao prinos na sopstveni kapital.

    0ealno to je skoro pa nemo#ue, te su pre)uea prisiljena )a investiciona, kao isva )ru#a ula#anja +inansiraju i i poajmljeni" sre)stava o)nosno )u#ova. !overiocipre)uea oekuju )a ostvareneki prinos na svoja ula#anja koji ne(i tre(alo )a (u)u

    manji o) prinosa na alternativnu upotre(u kapitala ivan pre)uea, u isti stepen riika.:a)a vlasnici pre)uea nemo#u vi%e raspola#ati cielokupnim prinosom na investicionaula#anja u pre)uee, jer taj )eo moraju )ijeliti sa svojim poveriocima. 8o*e se rei )asamo ona kompoicija ivora +inansiranja koja o(e(e6uje minimalnu cenu kapitala

    4vetanovi, S., :eorija privre)no# ravoja, Univeritet u -i%u, -i%, 2$$2. str. 33?329Sekulovi, 8., 'itanovi, D., vetanovi, S., 8akroekonomija, @avo) a u)(enike I nastavna sre)stva,Feo#ra), 1997. str. 1771$

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    12/45

    pre)stavlja optimalnu strukturu kapitala. U +ormalnom smislu +inansijska strukturaira*ava se u pasivi (ilansa stanja kao perio)ino# ive%taja o +inansijskoj poicijipre)uea.

    -.1 Op#ti prist$p oceni investicioni' $laanja

    8erenje ukupni" e+ekata koje )onosi eksploatacija je)no# investiciono# ula#anjai nji"ovo kvantitativno ira*avanje omo#uava )a se oceni )ali e ti oekivani e+ekti )ana)ma%e ukupna potre(na ula#anja. :aj postupak se naiva ocena e+ikasnosti, o)nosnooprav)anosti realiacije posmatrano# investiciono# projekta, i ona slu*i a )ono%enjeinvesticione o)luke.

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    13/45

    )ono%enje o)luka o ula#anjima u realne nove investicije i u amenu +iksne imovine. Da(i se mo#le )oneti ispravne o)luke, procenjuju se a"tevana investiciona ula#anja i(u)ui isti novani tokovi ralika ime6u (u)ui" priliva i o)liva , tj.+inansijska)elotvornost investicija.

    :ermin kapital se o)nosi na +iksnu aktivu, a (u)*et je plan koji pokaujeprojektovani priliv i o)liv u nekom (u)uem perio)u. !roces kapitalno# (u)*etiranja jeo) krucijalno# naaja a uspe" pre)uea, jer ova o)luka, vi%e ne#o (ilo koja )ru#a,utie na (u)unost pre)uea.

    &inansijski mena)*eri moraju respektovati veliki (roj +aktora prilikom )ono%enjao)luka o kapitalnom (u)*etu. !o#re%an proraun o tome kolika imovina je neop"o)na,mo*e imati o(iljne posle)ice. ko pre)uee ulo*i previ%e u aktivu, to e prourokovatinepotre(no visoke tro%kove tj. ras"o)e. S )ru#e strane, ako ne ulo*i )ovoljno u +iksnuaktivu mo*e se )esiti )a oprema pre)uea ne (u)e )ovoljno savremena )a omo#uiproivo)nju konkurentno# proivo)a, ili pak ako pre)uee nema o)#ovarajue

    kapacitete, mo*e i#u(iti )eo tr*i%ta, a samim tim i kupce koji neprestano a"tevaju ni*ecene i po(olj%ane proivo)e.

    @latno pravilo a privlaenje novi" strani" )irektni" investicija jetransparentnost.Vitalna ulo#a transparentnosti a strane )irektne investicije potie inekoliko ralo#a.!rvi je )a netransparentnost namee )o)atne tro%kove a poslovanje.12

    'a)a je re o kapitalnom (u)*etiranju ne sme se anemariti i +aktor vreme? jerkapital mora (iti na raspola#anju ka)a je to potre(no.

    5+ektivno kapitalno (u)*etiranje po)raumeva po%tovanje )va principa >pravovremeno ula#anje kao i ula#anje u kvalitetnu imovinu. U praksi se esto )e%avalo)a se pre)uea o)lue a pro%irenje tek u trenutku ka)a ostvare pun kapacitet. kopro)aja raste (o# poveane tra*nje na ukupnom tr*i%tu, sva pre)uea i )ate o(lasti enastojati )a pri(ave )o)atnu opremu u pri(li*no isto vreme. Ovo o(ino reultira )u#imekanjem na isporuku ma%ina i poveanjem cena. !re)uee koje pre)vi)i svoje potre(e ikupi aktivu ranije, mo*e )a i(e#ne ove pro(leme. :ako6e, tre(a napomenuti i sle)ee,pri o)luivanju se tre(a osloniti na valjane po)atke. -aime, ako pre)uee investira jer jepre)vi)elo poveanu pro)aju u (u)uem perio)u, a to se ne ostvari, suoie se sa iraitovisokim tro%kovima. :o mo*e )ovesti )o #u(itka, ili eventualno )o (ankrota. Dakle,pre)vi6anje pro)aje je kritina taka.

    'onano, kapitalno (u)*etiranje je va*no jer poveanje aktive po)raumeva velikei)atke, a pre ne#o %to i" pre)uee uini, mora napraviti o)#ovarajue planove velikiinosi nisu automatski )ostupni. !oneka) je neop"o)no nekoliko #o)ina unapre)planirati o)liv, kako (ismo (ili si#urni )a emo u o)re6enom trenutku raspola#atisre)stvima potre(nim a ekspaniju.

    12 'ovaevi, 0., Oblici i mehanizmi stranih ulaganja, Strana ula#anja poslovno?analitikipristup,Univeritet BF. 'ariC, Feo#ra), 2$$$. #o)ina, str. 33

    12

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    14/45

    !roces kapitalno# (u)*etiranja po)raumeva sle)ei" %est koraka>

    O)re)iti cenu i tro%kove projekta. !ostupak o)re6ivanja vre)nosti je slianutvr6ivanju cene neke MOV.

    !roceniti oekivani cas"?+loE i projekta, kao i vre)nost aktive o)re6eno# )ana u

    (u)unosti. Imeriti riinost projektovano# novano# toka. Da (i se ovo ura)ilo,

    mena)*mentu su potre(ne in+ormacije o verovatnoi )istri(ucije cas"?+loE?a. nticipirati riik projektovano# novano# toka, kao i cenu novca u ekonomiji,

    koju pre)stavlja stopa prinosa na kratkorone )r*avne o(venice oslo(o6eneriika risk?+ree rate i na osnovu to#a utvr)iti )iskontnu stopu kojom tre(a)iskontovati projektovani cas"?+loE.

    Oekivani cas"?+loE svesti na sa)a%nju vre)nost, o emu e (iti rei u )aljemila#anju, )a (i se )o(ila procena vre)nosti aktive.

    Sa)a%nju vre)nost oekivano# cas"?+loE pore)iti sa tro%kovima projekta> akosa)a%nja vre)nost cas"?+loE na)ma%uje tro%kove, projekat tre(a pri"vatiti, usuprotnom, projekat tre(a o)(aciti. @akljuak je )a e vre)nost pre)uea porastiukoliko investira u projekat ija je sa)a%nja vre)nost vea o) tro%kova.

    -. !lasi"ikacija projekata

    nalia ras"o)a raliti" investicioni" alternativa nije (esplatna operacija koristi se mo#u ivui i pa*ljive analie, ali samo istra*ivanje ipak po)raumevao)re6ene ras"o)e. @a emlje u traniciji, po mno#im pro#noama, tek pre)stoji povoljanpreio).Investitori )anas sve veu pa*nju o(raaju na nova tr*i%ta.-aj(olje i#le)e imajuija i

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    15/45

    3kspanzija postoje4e proizvoda na postoje4e& tr0i#t$.0as"o)i potre(ni )a (ise poveao output postojee proivo)nje, otvaranje novi" malopro)ajni" ivelepro)ajni" o(jekata na tr*i%tima koja se ve opslu*uju tako6e ulae u ovukate#oriju. Ove o)luke su natno kompleksnije i ato a"tevaju eksplicitno

    utvr6ivanje (u)ue tra*nje a proivo)ima. Verovatnoa #re%ke je vea, tako )a sesavetuje jo% )etaljnija analia, a konanu o)luku )onosi vi%i nivo mena)*menta upre)ueu.

    (ro#irenje proizvodno prora&a i $lazak na nova tr0i#ta. :o su ras"o)ineop"o)ni )a (i se proiveo potpuno novi proivo) ili )a (i se u%lo na #eo#ra+skopo)ruje koje )ata kompanija u tom trenutku ne opslu*uje. Ovakvi projektiukljuuju strate%ke o)luke koje mo#u promeniti osnovnu priro)u posla.!o)raumeva se )a su ras"o)i veoma veliki i )a o)liv poneka) traje vi%e #o)ina.-e)vosmisleno, a"teva se )etaljna analia, a konanu o)luku o proivo)njinovo# proivo)a ili o ulasku na novo tr*i%te )onosi O)(or )irektora na osnovu

    strate#ijsko# plana. 8er)*eri i akviicije se esto analiiraju kao mo#unosti uprocesu kapitalno# (u)*etiranja, a tako6e se koriste pri implementacijistrate#ijsko# plana.

    (rojekti vezani za %ez%ednost i za#tit$ 0ivotne sredine. Ov)e je re oras"o)ima potre(nim )a (i se ispunili a"tevi vla)e, sin)ikata, i sl. !olitika a%titena ra)u tako6e spa)a u ovu kate#oriju. -aivaju se jo% i (espri"o)ni projekti.'ako e se )onositi o)luke u vei sa ovom kate#orijom avisi o) visineplanirano# ras"o)a. Ukoliko nije naajan, o)luka se )onosi kao u prvojkate#oriji.

    Ostalo.!osle)nja kate#orija ukljuuje poslovne #ra)e, parkin# prostor i sl. 'akoe se )onositi o)luke tako6e avisi o) visine ras"o)a.

    @(o# injenice )a je te%ko or#aniovati kontrolu ispunjenja o)re6eni" u#ovora,vlasnici strani" nanja i te"nolo#ije se esto o)luuju na akcijsko ue%e u pre)ueu, jermo#u )a a)r*e ivesnu kontrolu na) kori%enjem svo# inputa, a ue%em u po)eli+inansijsko# riika stiu pravo i na o)#ovarajue ue%e u po)eli pro+ita. 1

    Uop%teno, relativno prosta raunica i sve#a nekoliko )okumenata je potre(no )a(i se )onele o)luke o ameni prva i )ru#a kate#orija . -e%to )etaljnija analia je

    potre(na a treu i etvrtu kate#oriju. :ako6e, u svakoj kate#oriji je (itna visina ras"o)a.Nto su vi%i ras"o)i, analia je )etaljnija, i vi%i je upravljaki nivo koji )onosi o)luku.

    -.5 ,ov6ani tokovi

    1vetanovi, S., :eorija privre)no# ravoja, Univeritet u -i%u, -i%, 2$$2. str. 33?32

    1

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    16/45

    Svako investiciono ula#anje prati o)re6en cas"?+loE tj. priliv i o)liv vre)nosti upre)ueu. Veoma je va*no oceniti priliv vre)nosti u per)ueu koji je nastao na (aio)re6eni" kapitalni" ula#anja. Sama ocena se mo*e ivr%iti primenom sle)ei" meto)a>

    Raunovodstveni metod i

    Finansijski metod.15

    Ra6$novodstveni &etodne mo*e (iti realan pokaatelj stvarno# priliva vre)nostiu pre)uee. @asniva se na planiranju )o(itka ili #u(itka koji nastaje o) investiciono#projekta. 8e6utim, re je o raunovo)stvenoj kate#oriji koja ima o#ranienu vre)nost.

    /inansijski &etoda ocenu priliva vre)nosti u pre)uee vr%i se na (ai utvr6eni"novani" tokova. @a investitora je pose(no naajna procena, )a li e ulo*ena +inansijskasre)stva u na(avku investicioni" o(jekata moi )a (u)e vraena )o kraja perio)a

    nji"ovo# kori%enja i )a li e i koliki vi%ak novani" primanja na) i)avanjima pritommoi )a (u)e ostvaren. :o (i nailo )a investitori postavljaju pitanje nivoa ekonomskee+ektivnosti investicija, kao #lavno# motiva pre)uimanja investicione aktivnosti upre)ueu. !ri tom se posmatra stvarni priliv i o)liv #otovine u i i pre)uea, koji mo*e)a o(e(e)i investitoru oekivani inos )o(iti. 0alika priliva i o)liva je neto novani toki pre)stavlja )aleko o(jektivniji pokaatelj o) ono# koji se )o(ije raunovo)stvenimmeto)om.

    as"?+loE ni u kom sluaju ne (i tre(alo poistovetiti sa pro+itom. @airaunavanje pro+ita koriste se )ve konkretne kate#orije> pri"o)i i ras"o)i. !ri"o) nijeisto %to i priliv. !ri"o) je inos ara6en o)re6enom poslovnom aktivno%u, ali to ne nai

    )a tim inosom raspola*emo on)a ka)a je ostvaren.

    -.7 Rok povra4aja investicije

    B!o) rokom povraaja investiciono# ula#anja po)raumeva se perio) koji jepotre(an )a se kapitalna ula#anja u investicioni projekat nakna)e i #o)i%nje# netonovano# toka koji ostvaruje taj investicioni projekat.C1/ :re(a ralikovati proseni istvaran rok povraaja investcije.

    B!rosean rok povraaja investicije po)raumeva o)nos ime6u kapitalno#ula#anja i proseno# neto novano# priliva u posmatranom o(raunskom perio)u.

    Stvarni rok povraaja investicije avisi o) roka koji je potre(an )a se kapitalno ula#anjeotplati i neto novano# priliva investicije. 'o) projekta sa je)nakim neto novanimtokom stvarni i proseni rok povraaja su istovetni, )ok se ko) projekata sa raliitim#o)i%njim neto novanim prilivom stvarni i proseni rok povraaja investicije ralikuju uavisnosti o) ralike ime6u projektovano# i proseno# #o)i%nje# neto priliva. C17

    1vetanovi, S., :eorija privre)no# ravoja, Univeritet u -i%u, -i%, 2$$2. str. 33?321/5. Solomon, The Theor o! Financal "anagementH, olum(ia UniversitK press, -, 194. str 137.17Dra#an Dr. Vuini, #Finansijski menad$ment, U)ru*enje mena)*era Sr(ije, Feo#ra), 199. str 21/.

    1

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    17/45

    U ta(eli 1. prikaan je #o)i%nji i kumulativni neto novani priliv !rojekta S>

    ,eto nov6ani prilivi (rojekta S

    Go)ina Go)i%nji 'umulativni

    %1&'(

    ) * 1%%% +5%%(%%'%%1%%

    ( $ 1000 )500100200300

    Tabela 1

    Vi)i se )a je investicija pokrivena na kraju tree #o)ine. ko se pretpostavi )a senovani priliv ostvaruje tokom cele #o)ine, pokrivanje se apravo )e%ava na kraju prvetreine tree #o)ine. -a kraju )ru#e #o)ine ostaje nepokriveni" 1$$P i po%to se u treoj#o)ini ostvaruje neto novani priliv u inosu o) 3$$P, prosean rok povraaja investicijeinosi 2 #o)ine i meseca. 'oristei istu proce)uru mo*e se iraunati rok povraaja!rojekta ;>

    ,eto nov6ani prilivi (rojekta 8

    Go)ina Go)i%nji -epokriveni )eo investicije

    %1&'(

    ) * 1%%% +1%%'%%(%%%%

    ( $ 1000 )900600200

    +400Tabela &

    0ok povraaja !rojekta ; inosi 3 #o)ine i meseca.

    Ovi po)aci su naajni jer pru*aju in+ormacije u koji projekat tre(a investirati.'rai rok povraaja investicije je povoljnija alternativa. !ri tom se ne sme anemaritikriterijum koji je pre)uee postavilo. ko, na primer, pre)uee a"teva rok povraajakrai o) tri #o)ine, investirae u !rojekat S, )ok e !rojekat ; (iti o)(aen. Ukoliko seprojekti me6uso(no iskljuuju i tre(a se opre)eliti a je)an, tako6e e se investirati u!rojekat S.

    1/

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    18/45

    !o)varijanta roka povraaja investicije jeste diskontovani rok -ovraajainvesticija.1/ Veoma je slian roku povraaja investicija, s tim %to po)raumeva)iskontovanje neto novani" priliva o)#ovarajuom stopom cene kapitala ili a"tevanomstopom povraaja konkretno# projekta. !rema tome, )iskontovani rok povraaja se mo*e)e+inisati kao perio) koji je potre(an )a se kapitalna ula#anja u investicioni projekat

    nakna)e i )iskontovano# priliva novca. :a(ela 3. prikauje )iskontovane neto novane tokove a !rojekte S i ; uimajuiu o(ir cenu kapitala. Vre)nosti u ta(eli su )o(ijene tako %to je svaki novani priliv ita(ela !rojekata S i ; po)eljen sa 1 Q k R, #)e je n #o)ina u kojoj se ostvaruje novanipriliv, a k je o)#ovarajua cena kapitala. -akon 3 #o)ine, !rojekat S e #enerisati 1$$1P)iskontovano# novano# priliva. !o%to je tro%ak 1$$$P, )iskontovani rok povraaja jemanji o) 3 #o)ine ili precinije, 2 Q 21P22P T 2,9 #o)ina. Diskontovani rokpovraaja !rojekta ; je 3.44 #o)ina.

    Diskontovani neto nov6ani tokovi

    #o)ina !rojekat S

    #o)i%nji kumulativni !rojekat 8

    #o)i%nji kumulativni

    %1&'(

    ) * 1%%% +(55''1&&5/

    )*1%%%+5(5&1(110

    ) * 1%%% +1&(/'%1(1%

    ($1000)90966136050

    Tabela '

    Diskontovani rok povraaja S T 2.$ Q 2122 T 2.9 #o)inaDiskontovani rok povraaja ; T 3.$ Q 3/$1$ T 3.44 #o)ina

    @a projekte S i ;, sve je)no je koji rok povraaja se koristi jer je ran#iranje isto.!rojekat S je (olji o) !rojekta ;, tako )a tre(a o)a(rati !rojekat S ako pre)uee a"teva)a rok povraaja (u)e manji o) 3 #o)ine. Iako to nije sluaj u ovom primeru, mo*e se)esiti )a se )o(iju kon+liktni reultati kori%enjem re#ularno# roka povraaja i)iskontovano# roka povraaja.

    :re(a napomenuti )a rok povraaja si#urno o(e(e6uje in+ormaciju o tome koliko)u#o e sre)stva (iti aro(ljena u projektu. !rema tome, krai rok povraaja, ukonstantne ostale varija(le, nai veu likvi)nost projekta. :ako6e, novani prilivi koji seoekuju u )aljoj (u)unosti, nose vei riik o) novani" tokova koji se oekuju u (li*oj(u)unosti. @(o# to#a se rok povraaja naje%e koristi kao mera a likvi)nost i riinostprojekta.

    0ok povraaja kao meto) ima (rojne ne)ostatke. -e uima u o(ir cenu kapitala,ne uva*ava naaj vremenske vre)nosti novca, ne prati projekat posle nje#ovo# roka

    14Dra#an Dr. Vuini, #Finansijski menad$ment, U)ru*enje mena)*era Sr(ije, Feo#ra), 199. str 214.

    17

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    19/45

    povraaja, it). 8eto) rok povraaja i#nori%e sve novane prilive nakon )atuma koji jeo)re6en kao krajnji. Ukoliko pre)uee a"teva )a rok povraaja (u)e manji o) 3#o)ine, automatski e o)(aciti projekat iji je rok povraaja vei o) 3 #o)ine, (e o(irana veliinu novano# priliva u treoj #o)ini. 8eto) roka povraaja )aje je)naki naajsvim novanim prilivima pre krajnje# )atuma. @(o# to#a je veoma va*no )a pre)uee

    koje se o)lui )a koristi ovaj meto) utvr)i o)#ovarajui krajnji )atum. Ukoliko o)a(ereisto trajanje a sve projekte (e o(ira na )u*inu trajanja samo# projekta, mo*e se )esiti)a pri"vati mno#e skromne kratkorone projekte, a o)(aci vre)nije )o#orone. 19-iprimena )iskontovano# roka povraaja ne re%ava pro(lem vean a trajanje jer ni tavarijanta meto)e ne uima u o(ir novane tokove nakon krajnje# )atuma.

    'a)a se ilo*e svi ne)ostaci meto)e roka povraaja, namee se potre(a o(ja%njenja)alje upotre(e iste. !rvo, tre(a napomenuti )a se rok povraaja retko koristi kaoiskljuiva meto)a, ne#o u#lavnom slu*i a )opunu neke superiornije meto)e. Osim to#a,rok povraaja se koristio pre )osta vremena ka)a je (ilo va*no je)ino o)vojiti projektekoji nose vi)ljivo nepri"vatljiv nivo riika o) ostali". U prvom sta)ijumu )etaljnija

    analia nije ni (ila potre(na. -eki mena)*eri se sla*u )a meto)a ne )aje uvek )o(rereultate, ali je ipak opreno koriste jer je najje)nostavnija. =esto joj pri(e#avaju i usituaciji ka)a su o#raniena sre)stva kojima raspola*u. :a)a je va*nije %to pre povratitisre)stva jer e se mo*)a pojaviti pro+ita(ilnija varijanta ula#anja.

    -.9 ,eto sada#nja vrednost : ,(V ;

    'a)a se o) sa)a%nje vre)nosti pri"o)a investiciono# projekta o)ume sa)a%njavre)nost ula#anja kapitalni" i)ataka u sam projekat )o(ija se neto sa)a%nja vre)nostprojekta. !o kriterijumu neto sa)a%nje vre)nosti ekonomski neavistan projekatpri"vatljiv je ako je sa)a%nja vre)nost nje#ovi" pri"o)a vea o) sa)a%nje vre)nosti

    ula#anja u projekat, o)nosno, ako je nje#ova neto sa)a%nja vre)nost vea o) nule. 'a)ase ra)i o projektima koji se me6uso(no iskljuuju, on)a je po ovom kriterijumupri"vatljiv onaj projekat ija je neto sa)a%nja vre)nost najvea.

    U poslovnom o)luivanju, kao raumljivi o(lik neto sa)a%nje vre)nosti onome ko)onosi o)luku, koristi se i in)eks sa)a%nje vre)nosti, o)nosno in)eks renta(ilnosti.!re)stavlja samo )ru#aiju interpretaciju meto)a neto sa)a%nje vre)nosti, u kojoj sesa)a%nja vre)nost pri"o)a o) neko# projekta i sa)a%nja vre)nost ula#anja ira*avaju uin)eksnoj +ormi. !rilikom o)luivanja o pri"vatanju neavisni" projekata, in)ekssa)a%nje vre)nosti pri"vatiti projekat iji je in)eks sa)a%nje vre)nosti vei o) je)an )aje iste reultate kao i meto) sa)a%nje vre)nosti. li ka)a se o)luuje o i(oru

    me6uso(no iskljuivi" projekata, )olae )o ira*aja ne)ostaci ovo# meto)a. I(orprojekta iji je in)eks sa)a%nje vre)nosti najvi%i, ne mora )a nai )a je )oneta optimalnao)luka, po%to ovaj meto), kao i svaki meto) koji se asniva na o)nosima veliina,anemaruje apsolutnu veliinu ostvareni" reultata. !ore) to#a, u o)sustvu jasno#kriterijuma a ralikovanje )ru#i" i)ataka o) pravi" investicioni" i)ataka, netosa)a%nja vre)nost projekta ar(itrarno se o)re6uje, a svaka takva ar(itrarnost mo*e )ovesti)o neoptimalni" o)luka. Sto#a se smatra )a meto) sa)a%nje vre)nosti mno#o

    19vetanovi, S., :eorija privre)no# ravoja, Univeritet u -i%u, -i%, 2$$2. str. 33?32

    14

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    20/45

    je)nostavnije o) meto)a neto sa)a%nje vre)nosti, omo#uava )ola*enje )o o)#ovora kojije, o) vi%e me6uso(no iskluivi" projekata, najpri"vatljiviji.

    O(a meto)a ko) ove vrste projekata )aju je)nako )o(re reultate. !rimenanave)eni" kriterijuma sa)a%nje vre)nosti o(e(e6uje postianje optimuma proivo)nje u

    ramatranom mo)elu akumulacije i alokacije resursa u vremenu na sle)ei nain. !rvi o)ovi" kriterijuma upuuje na pri"vatanje skupa projekata koji maksimiiraju sa)a%njuvre)nost )osti#nuto# (o#atstva )onosioca o)luka. 'onistentna primena ovo#kriterijuma o(e(e6uje optimum proivo)nje i maksimum sa)a%nje vre)nostiproivo)ni" reultata. Dru#a verija kriterijuma sa)a%nje vre)nosti upuuje namaksimiiranje sa)a%nje vre)nosti skupa projekata.

    -eto sa)a%nja vre)nost mo*e se pre)staviti na sle)ei nain>

    ( ) tn

    t k

    2F345

    = +=

    $ 1

    #)e je>& oekivani neto novani priliv u perio)u nk cena kapitala projekta.

    -ovani o)livi tro%kovi projekta, kao %to jekupovina opreme ili #ra)a se tretiraju kaone#ativni novani tokovi. U ocenjivanju !rojekata S i ;, samo je &$ ne#ativan, ali amno#e velike projekte je karakteristino )a po nekoliko #o)ina imaju ne#ativne novanetokove, pre ne#o %to aponu operaciju i novani tok postane poitivan. ko je cenakapitala 1$ , -eto sa)a%nja vre)nost projekta S je 74.42 P.

    ,eto nov6ani prilivi (rojekta SGo)ina Go)i%nji 'umulativni

    %1&'(

    ) * 1%%% +5%%(%%'%%1%%

    ( $ 1000 )500100200300

    Tabela (

    -!V mo*emo iraunati na sle)ei nain>

    ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 321 1$.11$$

    1$.1

    3$$

    1$.1

    $$

    1$.1

    ,$$

    1$.1

    1$$$++++

    =345s

    T ?1$$$Q.Q33$.4Q22.39Q/4.3$ T 74.42 P

    19

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    21/45

    ,eto nov6ani prilivi (rojekta 8

    Go)ina Go)i%nji -epokriveni )eo investicije

    %1&'(

    ) * 1%%% +1%%'%%(%%%%

    ( $ 1000 )900

    600200

    +400Tabela 5

    ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 321 1$.1

    /$$

    1$.1

    $$

    1$.1

    3$$

    1$.1

    1$$

    1$.1

    1$$$++++

    =l

    345

    41.$9,3.3$$93.2791.9$1$$$ ++++=

    T 14.9 P

    -a slian nain iraunava se neto sa)a%nja vre)nost projekta ; koja inosi 9.14P.

    I reultata, mo*e se akljuiti sle)ee> ukoliko su projekti neavisni, mo#u se pri"vatitio(a, ali ako se me6uso(no iskljuuju, tre(a pri"vatiti !rojekat S jer ima veu -etosa)a%nju vre)nost.

    -.< Interna stopa prinosa : IRR ;

    BInterna stopa prinosa kapitalno# ula#anja pre)stavlja onu )iskontnu stopu koja

    sa)a%nju vre)nost projektovano# neto novano# toka, koji stvara investicioni projekat uveku svo#a trajanja ije)naava sa sa)a%nojm vre)no%u kapitalni" ula#anja u tajprojekat. Ona neto sa)a%nju vre)nost investiciono# projekta u su%tini ije)naava sanulom. C2$

    Sa)a%nja vre)nost priliva T Sa)a%nja vre)nost investiciono# ula#anja

    :o je isto %to i>

    Sa)a%nja vre)nost priliva Sa)a%nja vre)nost investiciono# ula#anja T $

    ( )=

    =+

    n

    t

    t

    t

    6RR

    2F

    $

    $1

    !ravilo a )ono%enje o)luka ka)a se koristi interna stopa prinosa je>2$!ro+. )r. Dra#an Vuini Finansijski menad$ment7, U)ru*enje mena)*era Sr(ije, Feo#ra), 199. str21.

    2$

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    22/45

    Ako je k = r od%aciti

    @apravo, ako je oportunitetni tro%ak kapitala k vei o) interne stope prinosaposmatrano# projekta, on)a je a investitora (olje )a se ne upu%ta u projekat, ne#o tre(a

    )a plasira novac u neku (olju alternativu.

    Ako je k > r pri'vatiti

    Ov)e, posmatrani projekat o(e(e6uje isti ili vi%i prinos ne#o ula#anje u (ilo koju )ru#ualternativu sa istim nivoom riika.

    6nterna sto-a -rinosa za 4rojekat 8

    ( ) ( ) ( ) ( ) ( )$

    1

    1$$

    1

    3$$

    1

    $$

    1

    ,$$

    1

    1$$$

    321 =

    ++

    ++

    ++

    ++

    +

    6RR6RR6RR6RR6RR

    !o)aci o vre)nosti svako# novano# toka su ponati, ali ne na se kolika je interna stopaprinosa. 8o*e je iraunati na nekoliko naina>

    1. Pokuaj greaka. U +ormulu se unose raliite vre)nosti I00 sve )ok se neprona6e vre)nost koja ije)naava neto sa)a%nju vre)nost sa nulom. -a*alost,ovo je ekstremno )osa)an i ualu)an proces.

    2. Matematike procedure. -a sistematian nain se (ira vre)nost I00 tako )a seje)naina (ro ije)naava sa nulom. 8eto)e postoje a re%avanje polinomni"je)naina i primenjuju i" kalkulatori i raunari a (ro i e+ikasno raunanje I00.

    3. i!a!"ij"ki ka#ku#atori i rau!ari. Folji +inansijski kalkulatori i raunari

    raspola*u paketima koji u kratkom roku iraunavaju internu stopu prinosa.

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    23/45

    -.? 3val$acija pravila odl$6ivanja

    Do sa)a su prikaane tri meto)e a ocenu e+ektivnosti investicija, a u )aljemila#anju (ie pre)stavljena i etvrta meto)a. !o%to ove meto)e mo#u )a nave)u na)ono%enje raliiti" o)luka u avisnosti o) to#a koja e se meto)a primeniti ukonkretnom sluaju, tre(alo (i o)#ovoriti na sle)ee pitanje> koja meto)a je naj(oljaA !ritom, Bnaj(oljaC onaava onu meto)u koja o) svi" ponu6eni" projekata selektuje onekoji maksimiiraju vre)nost pre)uea i korist akcionara. ko vi%e meto)a a)ovoljavaovaj kriterijum, tre(a se o)luiti a onu koja se najje)nostavnije primenjuje u praksi.8eto) mora imati sle)ee tri karakteristike )a (i vo)io ka )ono%enju pravilne o)luke okapitalnom (u)*etiranju>

    8ora )a ume u o(ir sve novane tokove u veku trajanja konkretno# projekta,

    8ora )a po%tuje vremensku vre)nost novca, o)nosno mora )a re+lektuje injenicu)a novac koji je pre na raspola#anju ima veu vre)nost o) ono#a koji se oekuje u)aljoj (u)unosti, i

    'a)a se meto) koristi )a (i se o)a(rao je)an projekat projekti se me6uso(noiskljuuju , mora )a uka*e koji projekat maksimiira vre)nost pre)uea.

    U kojoj meri nave)ene meto)e a)ovoljavaju postavljene a"teveA 8eto) rokapovraaja o(ian i )iskontovani ne a)ovoljava prvo pravilo ne uima o o(ir svenovane tokove. !ri tome, o(ian rok povraaja ne po%tuje vremensku vre)nost novca.8eto) neto sa)a%nje vre)nosti i interna stopa prinosa a)ovoljavaju prva )va kriterijumai o(a vo)e )ono%enju i)entine i ispravne o)luke o o)(acivanju pri"vatanju neavisni"

    projekata. Ipak, samo meto) neto sa)a%nje vre)nosti a)ovoljava tree pravilo u svimokolnostima. Ovo se navo)i jer u poje)inim situacijama meto) interne stope prinosa vo)i)ono%enju po#re%ne o)luke, po#otovu ka)a je re o projektima koji se me6uso(noiskljuuju.

    -.1@ (oreenje &etoda neto sada#nje vrednosti i &etoda interne stopeprinosa

    O(irom )a samo meto) neto sa)a%nje vre)nosti a)ovoljava sva tri pret"o)nonave)ena kriterijuma, akljuuje se )a je superioran u ocenjivanju e+ektivnosti projekata.Ipak, ni ovaj meto) ne tre(a preceniti i o)ma" o)(aciti ostale ponu6ene meto)e. 8no#immena)*erima je meto) interne stope prinosa (li*i jer je lak%e sa#le)ati stope povraaja o)sa)a%nje vre)nosti. @(o# to#a, veoma je va*no o(jasniti a%to se povremeno mena)*erio)luuju a projekat koji ima ni*u internu stopu prinosa, a ne a onaj sa vi%om stopom.

    22

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    24/45

    -.11 ,ezavisni projekti

    ko su )va projekta me6uso(no neavisna, o(a meto)a vo)e istoj o)luci> ako -!Vka*e pri"vati, i I00 tako6e savetuje pri"vatanje. !rema internoj stopi prinosa, pri"vatiese projekat ka)a je nje#ova cena kapitala ni*a o) I00, a ka) #oj je cena kapitala ni*a o)

    I00, neto sa)a%nja vre)nost je poitivna. !rema tome, a (ilo koju cenu kapitala ni*u o)11.4, !rojekat ; je pri"vatljiv, )ok (i o(a meto)a nalo*ila o)(acivanje )a je cenakapitala vi%a o) 11.4. !rojekat S, kao i svi )ru#i neavisni projekti se na slian nainmo#u ramatrati i uvek e ispasti )a ako je I00 vea o) k, -!V je vea o) nule. @nai,ako je projekat pri"vatljiv prema I00 ktiterijumu, mora (iti pri"vatljiv i prema -!Vkriterijumu.

    -.12 Be$so%no isklj$6ivi projekti

    ko se pretpostavi )a su !rojekti S i ; me6uso(no iskljuivi, t.j. mo*e se o)luitiili a je)an ili a )ru#i, ili se mo#u o(a o)(aciti. U na%em primeru, -!V meto) ran#ira

    (olje projekat ;, )ok I00 meto) ran#ira (olje projekat S. Dakle, postoji kon+likt, ipostavlja se pitanje koja je o)luka ispravna u ovom sluaju.

    !ostoje )va osnovna ralo#a koja mo#u )a prourokuju potencijalni kon+liktime6u meto)a neto sa)a%nje vre)nosti i meto)a interne stope prinosa> 1 ka)a suprojekti raliite veliine, po)raumeva se )a su tro%kovi je)no# projekta vei ne#otro%kovi )ru#o# projekta, ili 2 ralikuju se %eme novani" tokova, %to nai )a novanipriliv je)no# projekta pristi*e relativno ranije u pore6enju sa novanim prilivom )ru#o#projekta. 'oe+icijent korelacije ime6u rasta i o)#ovarajue# &DI su ne#ativni u se)amo) osam emalja i poitivan je u ;itvaniji. Isite se )a se potencijalni korisni e+ekti mo#upojaviti,ali i ne moraju u o)re6enim okolnostima,ili mo#u ali i ne moraju (iti

    iskori%eni.22

    'a)a postoji (ilo koja o) ovi" ralika, pre)uee mora )a investira raliite inose

    u raliitim #o)inama, u avisnosti o) to#a koji je projekat o)a(ran. -a primer, ako je)anprojekat ko%ta vi%e o) )ru#o#, pre)uee e morati )a investira u #o)ini t T $ vi%e, ne#o)a je o)a(rala projekat sa ni*im tro%kovima. Slino ovome, a projekte je)nake veliine,onaj projekat koji )aje novani priliv ranije, omo#uava vi%e sre)stava a reinvestiranje u(li*oj (u)unosti.

    -.1- Bodi"ikovana interna stopa prinosa

    Uimajui u o(ir )a je lak%e raumeti procente koje nu)i meto) interne stopeprinosa o) novani" je)inica koje nu)i meto) neto sa)a%nje vre)nosti, postavlja sepitanje )a li se mo*e raviti meto) a ocenu (airan na procentima, koji e (iti (olji o)meto)a interne stope prinosa. O)#ovor je )a mo*e se mo)i+ikovati interna stopaprinosa )a (i se napravili (olji pokaatelji relativne pro+ita(ilnosti. -ov meto) se ovemo)i+ikovana interna stopa prinosa i )e+ini%e se na sle)ei nain>

    228encin#er,

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    25/45

    !V tro%kova T !V vremenske vre)nosti

    ( )

    ( )

    ( )

    =

    =

    +

    +=

    +

    n

    t

    tn

    n

    n

    t

    t

    t

    t

    6RR

    k26F

    k

    2OF

    $

    $

    V1

    1

    1

    ( ) n6RRT5

    45tro9kovaV1+

    =

    O& novani o)livi ili tro%kovi projekataI& novani prilivi

    I00 W mo)i+ikovana I00

    Sa leve strane je sa)a%nja vre)nost investicioni" tro%kova, )iskontovana cenomkapitala. Sa )esne strane je (u)ua vre)nost priliva, uimajui u o(ir )a su prilivireinvestirani po stopi cene kapitala. Frojilac u prvoj +ormuli se jo% naiva i vremenskavre)nost. Diskontna stopa koja ije)naava sa)a%nju vre)nost tro%kova sa sa)a%njomvre)no%u vremenske vre)nosti je mo)i+ikovana interna stopa prinosa.

    ko se investiciono ula#anje tj. tro%ak )esi u t T $, a prvi priliv u t T 1, %to va*i a ovajprimer projekti S i ; , mo*emo koristiti sle)eu je)nainu>

    2

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    26/45

    ( )

    ( )

    ( )n

    n

    t

    tn

    t

    n6RR

    k26F

    6RR

    T5Tro9akV1

    1

    V1

    $

    +

    +

    =+=

    =

    !rimena na !rojekat S>

    ( ) ( ) ( ) ( )( )

    321

    V1

    1$.11$$1$.13$$1$.1$$1$.1,$$1$$$

    6RR+

    +++=

    ( ) ( )

    V1

    ,$.1,79

    V1

    $$.1$$$$.33$$$.4,$.//,

    6RR6RR +=

    +

    +++=

    'oristei +inansijski kalkulator )o(ija se )a je I00S T 12.1 , a I00; T 11.3 .

    8o)i+ikovana interna stopa prinosa ima uoljivu pre)nost u o)nosu na re#ularnuinternu stopu prinosa. 8o)i+ikovana I00 pretpostavlja )a e novani prilivi o) projekta

    2

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    27/45

    (iti reinvestirani po stopi cene kapitala. ko mena)*eri "oe )a o)a(eru projekat sanajvi%om stopom povraaja, I00s )aje (olju BslikuC prave stope povraaja. :o je #lavniralo# %to +inansijski strunjaci usvajaju I00s.

    Da li je interna stopa prinosa je)nako )o(ra a selekciju me6uso(no iskljuivi"

    projekata, kao meto) neto sa)a%nje vre)nostA ko su )va projekta iste veliine -!V iI00 e uvek )ati isti reultat. !rema tome, a (ilo koja )va projekta kao %to su projektiS i ;, ako je -!Vs X -!V;, on)a je i I00S X I00;, tako )a se nee pojaviti kon+likt sakojim se ranije susretalo. 23

    8e6utim, ako su projekti raliiti" veliina, kon+likt se mo*e ponovo pojaviti.@akljuak je )a je mo)i+ikovana interna stopa prinosa (olji pokaatelj o) re#ularneinterne stope prinosa, ali je ipak meto) neto sa)a%nje vre)nosti naj(olji, naroito ka)atre(a o)a(rati ime6u projekata raliiti" veliina. 8eto) neto sa)a%nje vre)nosti (oljepokauje koliko e svaki projekat )oprineti poveanju vre)nosti pre)uea.

    Ovaj )eo ra)a mo*e se avr%iti pitanjem> BNta (i veina pre)uea o)a(rala, prinoso) 3$ na investiciju o) 1$.$$$.$$$ P ili prinos o) 1$$ na investiciju o) 1 PAC.Veina pre)uea (i se o)luila a veu investiciju sa ni*om stopom povraaja. 8eto)neto sa)a%nje vre)nosti po)r*ava tu o)luku, ali interna stopa prinosa i mo)i+ikovanainterna stopa prinosa (i savetovale pri"vatanje manje# projekta.

    -.1 Analiza rizika

    !roces kapitalno# (u)*etiranja je u teoriji veoma je)nostavan i me"aniki proces.O)re)i se cena projekta, oekivani (u)ui novani tokovi, o)re)i se sa)a%nja vre)nostnovani" tokova> i ako sa)a%nja vre)nost novani" tokova prevailai cenu projekta,

    pri"vata se. Ovo je u re)u ako se raspola*e ispravnom procenom tro%kova i (u)ui"novani" tokova. 8e6utim, ako je procena tro%kova i novani" tokova po#re%na, ono a%ta se veruje )a je )o(ar projekat mo*e )a se pretvori u katastro+u.

    U realiaciji investiciono# projekta uvek postoji o)re6eni stepen neivesnosti, (eo(ira na meto)u kojom se ocenjuje e+ektivnost investicije. -e samo )a se ne morajuostvariti oekivani poitivni reultati, ve mo*e )oi i )o suprotni" kretanja.

    nalia riika je va*na prilikom )ono%enja svi" +inansijski" o)luka, a pose(noveani" a kapitalno (u)*etiranje. !otencijalni investitor uvek je ainteresovan a prinoskoji )ato ula#anje )onosi, ali i a riik te investicije, o)nosno verovatnou )a e

    oekivani prinos (iti ostvaren. !rinos, mo*e a i ne mora (iti ostvaren, i mo*e (iti i vi%i ini*i o) oekivano#. B0iik je neivesnost is"o)a ula#anja, koji se mo*e mani+estovati uvi%e reultata ija je verovatnoa merljiva.C

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    28/45

    Tr$i9ni ili beta rizik riik koji ne mo*e (iti eliminisan )iversi+ikacijom. Vean jea op%ta ekonomska kretanja i po#a6a sve ekonomske su(jekte. -aiva se isistematski riik.

    4oslovni rizik riik koji ne ukljuuje e+ekte )iversi+ikacijeY meri se tako %to se

    utvr6uje uticaj projekta na promene ara)e pre)uea.

    Rizik samog -rojekta riik koji anemaruje injenicu )a je projekat samo je)ano) mno#i" koji se nalae u port+oliu. !oje)inani riik mo*e (iti veoma veliki,ma)a ne mora naajno )a utie na poslovni riik (o# port+olio e+ekta.

    O(imna stu)ija Svetske Fanke krajem 2$$.#o)ine24 kojom je o(u"vaeno 27tranicioni" emalja,)aje iscrpan pre#le) iskustava poje)ini" emalja,posti#nuti"reultata i oekivani" tren)ova.!rocenjuje se )a o) ukupno# (roja stoka SDI u timemljama /2 otpa)a na sektor uslu#a.:o ukauje na naajnu veu ime6u SDI iukljuivanja lokalni" in)ustrija u me6unaro)ne proivo)ne i )istri(utivne mre*e,pose(no

    u sektoru In+ormacioni" i 'omunikacioni" te"nolo#ija kao i automo(ilskoj in)ustriji.:ako6e, procenjuje se )a su +irme sa stranim kapitalom vi%e ivono orijentisane i )anaajno uestvuju u ukupnom ivou.25 Delimino je i to reultat preuimanjauspe%niji" lokalni" +irmi.

    !oje)inani riik projekta meri se varija(ilitetom oekivano# povraaja )ato#projektaY poslovni riik se meri preko uticaja projekta na promene ara)e pre)ueaYtr%ieni riik se meri uticajem projekta na (eta koe+icijent pre)uea. Ula#anje u projekatkoji ima visok nivo (ilo poje)inano# (ilo poslovno# riika, nee o(aveno u velikojmeri )a utie na (eta koe+icijent pre)uea. Ipak, ako projekat ima iuetno visokeprinose, i ako su ovi prinosi visoko korelisani sa ostalim prinosima pre)uea, projekat e

    imati visok stepen svi" vrsta riika.:r*i%ni riik je va*an (o# to#a %to )irektno utie na cenu akcija pre)uea. !oslovniriik je va*an i tri ralo#a>

    Svako ko )r*i ne)iversi+ikovan port+olio je mno#o vi%e a(rinut a poslovni ne#oa tr*i%ni riik.

    5mpirijskim istra*ivanjima )eterminanti a"tevani" stopa povraaja )o%lo se )oakljuka )a su po)je)nako va*ni i tr*i%ni i poslovni riik. Investitori (i tre(alo)a uva*avaju i )ru#e +aktore pore) tr*i%no# riika ka)a utvr6uju a"tevanepovraaje.

    Sta(ilnost pre)uea je va*na mena)*erima, aposlenima, potro%aima, i itavom

    )ru%tvu u kom pre)uee posluje. !re)uea, kojima preti (ankrot, imaju velikete%koe )a a)r*e mena)*ere i aposlene. :ako6e, potro%ai i )o(avljai

    2 Froa)man,M.G.,5D.2$$,&rom Disiinte#ration to 0einte+ration>eastern 5urope an) &ormer SovietUnoin in International :ra)e,Zas"in#ton,D>Zorl) Fank2Ovo mo*e (iti u skla)u sa reultatima istra*ivanja panel po)ataka a 127 emalja u perio)u 197$?1997,prema kojima je ivono iskustvo mno#o relevantnije o) proivo)no# u o)re6ivanju ivono# miksaemlje.Detaljnije>n,G.an) IKi#un 8.&.2$$,C:"e eJport te"nolo#K content,learnin# (K )oin# an)specialiation in +orei#n tra)eC,

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    29/45

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    30/45

    U okviru ove analie mo*e se pronai )o koje maksimalne ili minimalne vre)nosti mo*eii neka veliina pa )a je)an investicioni projekat jo% uvek (u)e oprav)an i pri"vatljiv arealiaciju.

    8eto)olo%ki postupak ivo6enja analie osetljivosti kriterijuma ocene investicioni"projekata, mo*e se sasvim uop%teno prikaati, na sle)ei nain> !rvo se )e+ini%e je)anskup kvantitativni" kriterijuma na osnovu koji" e se utvr)iti ocena oprav)anostiinvesticioni" projekata. @atim se )e+ini%e skup ulani" veliina na osnovu koji" seiraunavaju kriterijumi, i i)vajaju veliine iji e se uticaj analiirati.

    :ako6e, o)re6uju se i rasponi kretanja vre)nosti ovi" veliina, koje e (itikori%ene a iraunavanje vre)nosti poje)ini" kriterijuma. -akon to#a se vr%iiraunavanje vre)nosti poje)ini" kriterijuma a )e+inisanje vre)nosti poje)ini" ulani"veliina, o)re6ivanje maksimalni" ili minimalni" vre)nosti koje poje)ine veliine mo#u)a umu, a )a investicija jo% uvek (u)e renta(ilna, i prikaivanje )o(ijeni" reultata.

    -a kraju se vr%i analia i tumaenje )o(ijeni" reultata, i o)re6ivanje mera iakcija kojima (i se eventualno spreili ili otklonili ne#ativni uticaji i uinila o)re6enapo(olj%anja.

    :re(a napomenuti )a je mo#ue i na )ru#e naine postaviti postupak sprovo6enjaanalie osetljivosti avisno o) konkretni" uslova i )e+inisano# cilja analie. 8o*e, naprimer, (iti vrlo interesantno )a se postupkom analie osetljjivosti istra*e uticaji svi"relevantni" +aktora o) koji" avisi je)an kriterijum. @nai, )a se na primer, ko)kriterijuma neto sa)a%nje vre)nosti istra*e uticaji koje vr%e na ovaj pokaatelj, sle)eeveliine perio) eksploatacije, perio) investiranja, )iskontna stopa, vre)nosti pri"o)a po#o)inama, ukupna ulo*ena sre)stva i )r. -a ovaj nain )o(ijaju se naajni elementi aanaliu o)nosno# kriterijuma i utvr6ivanje nje#ovi" pre)nosti i ne)ostataka, t.j.po#o)nosti a ocenu investicioni" projekata.

    Sama analia je veoma slo*en raunarski postupak i (roj posmatrani" kriterijuma iulani" veliina mo*e )a (u)e veliki. 0a)i lak%e# sa#le)avanja i tumaenja reultataanalie osetljivosti, prikaivanje reultata se vr%i ta(elarno i )ija#ramski.

    ce!ario a!a#i%a

    Fe o(ira %to se senitivna analia naje%e koristi kao te"nika a analiu riika,ona ima ivesna o#ranienja. !oje)inani riik projekta avisi o) 1 osetljivosti netosa)a%nje vre)nosti na promene kljuni" varija(li i 2 verovatni" vre)nosti varija(li kojese re+lektuju u nji"ovoj )istri(uciji verovatnoe. Senitivna analia nije kompletna jeruima u o(ir samo prvi +aktor.27

    27 'ovaevi, 0., Oblici i mehanizmi stranih ulaganja, Strana ula#anja poslovno analitiki pristup,Univeritet BF. 'ariC, Feo#ra), 2$$$. #o)ina, str. $

    29

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    31/45

    Scenario anlia se koristi a kompleksne i neivesne situacije, )u#orone strate#ije,strate%ko rami%ljanje i B%ta akoC pitanja. Ovo je te"nika u kojoj se B)o(reC i Blo%eCsituacije pore)e sa najverovatnijom ili realnom situacijom. Scenario analia vo)i rauna oo(a pret"o)no nave)ena +aktora. -eop"o)no je ivr%iti i)enti+ikaciju alternativni"strate#ija, ravoj scenario strate#ija i procenu verovatnosti scenarija. Da (i se sprovela

    scenario analia, +inansijski analitiar tra*i o) operativni" mena)*era )a nave)u setBlo%i"C okolnosti mali (roj pro)ati" proivo)a, niska cena, visoki varija(ilni tro%kovi, it). i set B)o(ri"C okolnosti. @atim se rauna neto sa)a%nja vre)nost po) lo%im i )o(rimuslovima, koja se pore)i sa neto sa)a%njom vre)no%u najverovatnije situacije.

    Mo!te ar#o "imu#acija

    Senitivna analia )ovoljava praenje e+ekata promene samo je)ne varija(le uo)re6enom trenutku. ko se posmatra projekat u raliitim scenarijima, prate se e+ektio)re6eno# (roja kom(inacija varija(li. 8onte arlo simulacija je instrument aramatranje svi" mo#ui" kom(inacija. :o je te"nika analie riika u kojoj se mo#ui

    (u)ui )o#a6aji simuliraju pomou raunara.Osnovni koraci simulacije>

    Mode#ira!je projekta. !rvi korak u svakoj simulaciji je uno%enje precino#mo)ela projekta u raunar. :re(a napraviti spisak varija(li koje utiu na novanetokove investiciono# projekta. Veoma su va*ne vee ime6u varija(li i nji"ovme6uso(ni uticaj.

    peciikacija &ero&at!o*a. @a svaku varija(lu vr%i se procena verovatnoe uticajana prilive i o)live investiciono# projekta.

    !orak 1 !orak 2 !orak -8o)eliranje projekta Speci+ikacija verovatnoa O)a(rati (rojeve a a #re%ke #re%ke i iraunati novane tokove

    imu#acija !o&a!i toko&a. 0aunar o(avlja raliite operacije, iraunavanovane tokove a svaki perio) i memori%e i". !osle mno#o ponavljanja )o(ijamotane procene verovatnoe )istri(ucije novani" tokova. :anost ove proceneavisi o) tanosti verovatnoe )istri(ucije #re%aka.24

    Simulacija mo*e vuati kao univeralno re%enje a mno#e Bposlovne ne)ostatkeC,ali kao %to je uo(iajeno, ono %to "oe% )a )o(ije% mora% )a plati%. -ije re samo ovremenu i novcu. Veoma je te%ko o)re)iti me6uso(ne vee ime6u varija(li iverovatnou )istri(ucije. U praksi, simulacija koja te*i )a (u)e realna tako6e e (itikomplikovana. Simulaciju ne tre(a koristiti kao sre)stvo a )o(ijanje )istri(ucije neto

    24Glen rnol), #2or-orate Financial "anagement, !rentice Mall, MarloE 5sseJ, 2$$2. str 2/9?274

    3$

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    32/45

    sa)a%nji" vre)nosti. :re(a je koristiti )a (i se raumeo projekat, pre)vi)eli oekivaninovani tokovi i procenio riik. -akon avr%etka simulacije, ipak se savetuje raunanjeneto sa)a%nje vre)nosti na staromo)an nain, )iskontovanjem oekivani" novani"tokova )iskontnom stopom koja o)#ovara riiku projekta.

    -.17 Ce'nike dono#enja odl$ka $ $slovi&a rizika -ajpoantije te"nike koje se koriste prilikom )ono%enja investicioni" o)luka uuslovima riika su simulaciona anlia i )rvo o)luivanja. O(irom )a se simulacionaanalia sastoji o) te"nika a merenje poje)inano# riika, u ovom )elu (ie rei o te"nicivanoj )rvo o)luivanja. @(o# o#ranienja an#a*ovanja strano# kapitala u mno#imemljama, strani investitori (ili su suoeni sa mo#uno%u )a osnivaju aje)nikapre)uea.29

    Drvo o)luivanja je esto primenjivano sre)stvo u procesu o)luivanja, i spa)a u

    najponatije te"nike koje se koriste prilikom )ono%enja investicioni" o)luka u uslovima

    riika. U su%tini, to je mapa mo#ui" re%enja u raliitim +aama procesa o)luivanja, iono je u stvari )ija#ramsko pre)stavljanje o)nosa i vea me6u o)lukama, stanjima iis"o)ima. Ova te"nika po#o)na je ka)a se o) mena)*era tra*i )a )onese nisekvencijalni" o)luka, o)nosno ka)a se o)luke )onose u niu, u kome svaka o)luka (itnoutie na sle)eu +au procesa o)luivanja. !re)nosti ove te"nike su velike, naroito u procesu )ono%enja (itni", strate%ki"o)luka. -aime, ako je perio) ime6u o)luke B1C i o)luke B2C je)na #o)ina, on)a jemo#ue napustiti projekat strate%ke o)luke u ranoj +ai, ukoliko se s"vati )a je po#re%an.'o) neki" )ru#i" te"nika nemo#ue je napustiti o)luku u ranijim +aama, jer se sla(ostio)luke nairu tek ko) njene konane implementacije, ka)a je ve kasno a korekcije ika)a su #u(ici kompanije veliki.

    8o*e se akljuiti )a je kapitalno (u)*etiranje mno#o vi%e o) raunanja sa)a%njevre)nosti i same procene riika. Uvek je (olje ura)iti )o)atna istra*ivanja i analie )a (ise potvr)ila oprav)anost projekta, ne#o se osloniti na sam oseaj, naravno, po) uslovom)a je mo#ue pre)vi)eti neke neivesnosti. Sama operacija nema a cilj eliminisanjepotencijalni" pro(lema, ve )a se isti spremno )oekaju i na vreme pre)ume a)ekvatnakorektivna akcija.

    (ro%le&atika "inansiranja

    Investiranje pre)stavlja )eo #lo(alno# pro(lema ravoja kao kontinuelno#

    procesa kojim svako )ru%tvo i svako pre)uece osi#urava svoje (u)uce e+ikasnoposlovanje. Investiranje )olai kao avr%ni in celokupno# procesa, kojim se realiujuplanirani ravojni ciljevi, a samim time i celokupan ravoj. !ostoje vi%e naina+inansiranja investicioni" projekata, a to su> samo+inansiranje, kre)itiranje, liin#,+inansiranje putem +aktorin#a, emitovanje i pro)aja "artija o) vre)nosti, aje)nika

    29'ovaevi, 0., Oblici i mehanizmi stranih ulaganja, Strana ula#anja poslovno analitiki pristup,Univeritet BF. 'ariC, Feo#ra), 2$$$. #o)ina, str.

    31

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    33/45

    ula#anja sa stranim partnerima, koncesiono +inansiranje i )r. U nare)ni" par stranicao(ratiemo pa*nju na samo+inansiranje, kre)itiranje i liin#, kao naje%e naine+inansiranja investicija.

    .1 Sa&o"inansiranje

    Samo+inansiranje pre)stavlja je)an o) osnovni" i )osta kori%eni" naina+inansiranja investicioni" projekata. :o je uje)no i je)an o) najstariji" naina +inansiranjainvesticioni" po)u"vata, koji se ranije )osta koristio, a i )anas se esto koristi, ko)ula#anja u ostvarenje +irme stvaranje (inisa ili pro%irenje +irme.

    Samo+inansiranje pre)stavlja takav o(lik +inansiranja investicioni" projekata ko)ko#a investitor sam o(e(e6uje, i sopstveni" ivora, +inansijska sre)stva a realiacijunameravani" investicioni" projeketa. Ivori o(e(e6enja +inansijski" sre)stava asamo+inansiranje su neto pro+it i amortiacija pre)uea investitora, koje putemsamo+inansiranja namerava )a realiuje svoj investicioni po)u"vat.

    Smatra se )a samo+inansiranje pre)stavlja veoma po#o)an nain +inansiranjainvesticioni" projekata. :o je sta(ilan nain +inansiranja investicija jer se o(e(e6uje ipoitivni" reultata poslovanja pre)uea, koja su investitoru )ostupna u svakommomentu. :ori9enjem samo!inansiranja kao naina !inansiranja investicija -reduzeeobezbe;uje relaativnu samostalnost o odluivanju o so-stvenom razvoju i u realizacijide!inisane strategije razvoja. 3$!o%to su to sopstvena sre)stva investitora na koja se neplaa nikakva kamata ili )ru#e o(avee, smatra se )a je samo+inansiranje najje+tinijinain +inansiranja investicioni" projekata.

    Samo+inansiranje je o(lik +inansiranja procesa repro)ukcije koji se vr%i i

    sopstveni" ivorapre)uea. Da (i pre)uee mo#lo +inansirati tokove repro)ukcije isopstveni" ivora, neop"o)no je )a raspola*e sa )ovoljno +inansijski" sre)stava i )a imapoitivan +inansijski reultat. Sre)stva a samo+inansiranje u pre)ueu se )ele na 1.(ruto sre)stva i 2. neto sre)stva. !o) (ruto sre)stvima a samo+inansiranje,po)raumevaju se ona +inansijska sre)stva koja su stvorena u pre)ueu u uspe%nimposlovanjem. U (ruto sre)stava spa)aju>

    1. naplaena #lavnica )u#oroni" plasmana,2. amortiacija,3. akumulacija,. )u#orona reervisanja na teret ukupno# pri"o)a,

    . konverija )ivi)en)e u )ivi)en)ne )eonice,/. e+ekti revaloriacije koja se na)okna6uje i ukupno# pri"o)a.

    ko se (ruto sre)stva a samo+inansiranje o)ume (ir otplaene #lavnice)u#oroni" o(avea i nominalne vre)nosti otkupni" sopstveni" )eonica, on)a se )o(ijuneto sre)stva a samo+inansiranje. !roces samo+inansiranja vr%i se prema nameni ivorasre)stava i ta)a se #ovori o trajnom i privremenom samo+inansiranju. :rajno

    3$Glen rnol), #2or-orate Financial "anagement, !rentice Mall, MarloE 5sseJ, 2$$2. str 2/9?274

    32

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    34/45

    samo+inansiranje pre)postavlja trajne ivore sre)stava, a to su akumulacija iamortiacija. !rivremeno samo+inansiranje o(u"vata +inansiranje tokova repro)ukcije isre)stava reervno# +on)a, +on)a aje)nike potro%nje i )ru#i" +on)ova.U strunoj literaturi, tako6e u praksi, samo+inansiranje se iskauje kao o(lik +inansijski"ula#anja na vise naina. O)atle potiu i ralike ko) )e+inisanja pojma i ivora

    samo+inansiranja.Ivori samo+inansiranja )ele se u )ve #rupe>

    1. interni ivori samo+inansiranja2. eksterni ivori samo+inansiranja

    !re)uea koja posluju u tr*i%nim uslovima privre6ivanja, sama stvaraju interneivore samo+inansiranja. U interne ivore samo+inansiranja spa)aju> amortiacija,naplaena #lavnica )u#oroni" plasmana, akumulacija, e+ekti revaloriacije.

    -aplaena #lavnica )u#oroni" plasmana pre)stavlja interni ivorsamo+inansiranja, ato %to se ta sre)stva pretvaraju u #otovinu. !ri tome se mora nati )akamate i )ivi)en)e, kao prinosi koji se naplauju i )u#oroni" plasmana, ne ine ivorsamo+inansiranja pre)uea, jer su one sastavni )eo ukupno# pri"o)a.31 :ako6e, istvorena ralika ime6u ranije kupljeni" )eonica i o(venica, kao i trenutno pro)ati")eonica i o(venica, ne ine interne ivore samo+inansiranja.

    Interni ivor samo+inansiranja pre)uea mo*e (iti samo neto +inansijski reultatkoji je pre)uee ostvarilo poslovanjem. -eto +inansijski reultat se )o(ija ka)a se o)ukupno# pri"o)a o)(iju svi ras"o)i, atim se o) ostvareno# )o(itka o)umu porei. U)aljoj akumulaciji,po)miruju se plate ra)nicima, )eo )eoniarima i )eo vlasnicima trajni"ulo#a. Ostatak, nakon te raspo)ele, pre)stavlja akumulirani )eo +inansijski" sre)stavakoji pre)stavlja interni ivor samo+inansiranja. :ako6e i )u#orona reervisanjapre)stavljaju ivor samo+inansiranja, jer su raspolo*iva a vremenski perio) )u*i o)#o)inu )ana i terete ukupan pri"o), i istovremeno slu*e a pokrie tro%kova pre)uea.

    Fu)ui )a se u uslovima visoke in+lacije, o(aveno vr%i revaloriacija i aktive ipasive pre)uea, to e e+ekti revaloriovane pasive poveati vre)nost pasive ipre)stavljae ne#ativan e+ekat revaloriacije. 5+ekti revaliovane aktive poveavajuvre)nost aktive i pre)stavljaju poitivan e+ekat revaloriacije. 32ko su e+ektirevaliovane pasive vei o) e+ekta revaloriovane aktive, on)a e se ta ne#ativna ralikapokrivati i ukupno# pri"o)a. :aj )eo +inansijski" sre)stava i ukupni" pri"o)a kojim sepokrivaju ne#ativni e+ekti revaloriacije ini interni ivor samo+inansiranja pre)uea.ko su e+ekti revaloriovane aktive vei o) e+ekta revaloriovane pasive, on)a seostvarena reerva (alansira na strani pasive i ne ini interni ivor samo+inansiranja, ato%to ne potie o) ukupno# pri"o)a.

    5ksterni ivori samo+inansiranja, +ormiraju se putem

    31Glen rnol), #2or-orate Financial "anagement, !rentice Mall, MarloE 5sseJ, 2$$2. str 2/9?27432Glen rnol), #2or-orate Financial "anagement, !rentice Mall, MarloE 5sseJ, 2$$2. str 2/9?274

    33

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    35/45

    1. emisija )eonica,2. ula#anja kapitala inokosno# vlasnika,3. pro)aje interni" )eonica sa popustom,. novi" trajni" ulo#a trei" lica,

    . pro)aje )u#oroni" o(venica ina) nji"ove nominalne vre)nosti.!re)uee koje +ormira kapital putem pro)aje emitovani" )eonica, time stvara tv

    )eoniarski kapital koji pre)stavlja interni ivor +inansiranja. Ukoliko se ostvaruje vi%acena )eonica o) njene nominalne cene, ta ralika, ponata kao emisioni )o(itak, knji*i sena strani pasive (ilansa stanja i ini eksterni ivor +inansiranja pre)uea.

    8e6utim, svaki otkup )eonice pre)uea )ovo)i )o smanjenja )eoniarsko#kapitala, a time se smanjuju i eksterni ivori +inansiranja. ko se )ivi)en)a pretvori u)ivi)en)u )eonicu, u tom sluaju, u pre)ueu e se poveati )eoniarski kapital, a time iivor eksterno# +inansiranja. Ukoliko se vr%i )eo(a )eonice na vei (roj )eonica manje

    nominalne vre)nosti, utom sluaju se ne menja ni )eoniarski kapital niti se menjajuivori eksterno# samo+inansiranja. Svako ula#anje kapitala inokosno# vlasnika, kao inovi trajni ulo# tree# lica, )ovo)i )o poveanja )eoniarsko# kapitala, a time sepoveava i ivor eksterno# samo+inansiranja. ko pre)uee pro)a interne )eonice sapopustom, on)a se kao eksterni ivor samo+inansiranja uima neto nominalna vre)nost)eonice, a o)o(reni popust ini tv. prestruktuiranje kapitala o) )ru%tveno# u)eoniarski.

    .2 !reditiranje

    're)itiranje pre)stavlja takav nain +inansiranja investicioni" projekata, ko) ko#ainvestitor , u ne)ostatku sopstveni" +inansijski" sre)stava, poajmnjuje +inansijskasre)stva, po) o)re6enim uslovima, o) )ru#i" su(jekata koji raspola*u +inansijskimsre)stvima. !oajmnjivanje se vr%i tako %to se ime6u tra*ioca kre)ita i )avaoca kre)itau#ovara kamatna stopa, kao cena a poajmljena sre)stva koji ajmotra*ilac mora platitiajmo)avcu. :ako6e se u#ovara ka)a poinje otplata kre)ita, atim vremenski perio) u#o)inama a koji se moraju vratiti poajmljena sre)stva i nain otplate kre)ita.

    're)itiranje je je)an o) najvi%e kori%eni" naina +inansiranja raliiti" novani"aktivnosti, pa i realiacije investicioni" projekata, kojim se (ave (rojne +inansijskeinstitucije. @a realiaciju investicioni" projekata o(ino se uimaju )u#oroni

    investicioni kre)iti, nai kre)iti namenjeni realiaciji investicioni" projekata sa )u#imrokom otplate. Investicioni kre)iti mo#u (iti< !inansijski novani , i komercijalni ro(ni . &inansijski kre)iti su kre)iti koji se )o(ijaju u novcu u o)re6ene uslove upo#le)u kamate, roka otplate i )r. 'omercijalni kre)iti su kre)iti koji se )o(ijaju u vi)uo)re6eni" ro(a ili uslu#a ma%ine, oprema, ivr%eni ra)ovi, i )r., a vraaju se u vi)unovca.

    3

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    36/45

    're)it pre)stavlja o(lik +inansijski" ula#anja, koji se veuju a poverenje kaonajva*nije u asnivanju kre)itni" o)nosa. !ojam kre)ita veuje se a poreklo o) latinskerei credo,sto u prevo)u nai verovanje. :aj ira u svojoj )aljoj trans+ormaciji veujese, tako6e, a latinsku re creditum'', %to nai kre)it ili ajam.

    Sa teorijsko# #le)i%ta, kre)it pre)stavlja imovinsko? pravni o)nos ime6u )valica, o)nosno ime6u poverioca i )u*nika. !overilac je ono lice koje )aje? ustupa svojuimovinu novac )ru#om licu? )u*niku na o)re6eno vreme i po) o)re6enim uslovima.'re)it je imovinski o)nos ato %to je u pitanju poveravanje imovine na kori%enje, apravni o)nos ato %to se taj posao ime6u poverioca i )u*nika akljuuje u pismenoj+ormi u#ovor.

    @ajam, sa teorijsko# stanovni%tva, pre)stavlja po#o)(u po kojoj je je)an u#ovaraspreman )a ustupi )ru#om u#ovarau u vlasni%tvo o)ere6eni inos novani" sre)stava,kao i amenjivi" stvari. 'orisnik ajma se o(aveuje )a e u u#ovorenom roku vratitipoveriocu o)re6eni inos sre)stava, u o)re6enu kamatu. Danas, poitivno

    akono)avstvo poistoveuje kratkoronei i )u#orone kre)ite, a esto se i pojam+inansiranja in)eti+ikuje sa pojmom kre)itiranja. !ojam +inansiranja je %iroka ekonomskakate#orija, koja pre)stavlja aktivnost o(e(e6enja novani" sre)stava i raliiti" ivoraa +inansiranje repro)ukcije, )ok je kre)itiranje o(lik ula#anja sa)r*an u pojmu+inansiranje. 're)itni o)nos je o(jektivno vean a ro(nu proivo)nju, a tr*i%te novca irealiaciju ro(e, )akle, a tr*i%nu ekonomiju.

    :redit kao ekonomska kategorija obavlja sledee ekonomske !unkcijeizing je nov i moderan oblik !inansiranja investicija koji se sve vi9e koristi usvetu i kod nas.'

    'o) liin#a ne uplauje se neop"o)an )epoit, a potpisivanjem ovi" poslova neumanjuje se kre)itna sposo(nost primaoca liin#a. Sre)stva a otplaivanje rata i)vajajuse i tekui" pri"o)a, ime oprema o)plauje samu se(e.

    ;iin# aran*mani, kao o(lik +inansiranja, naroito su po#o)ni a pre)uea i(anke koje nemaju )ovoljno +inansijski" sre)stava a unapre6enje te"niko# ite"nolo%ko# ravoja, a te*e )a raviju svoju )elatnost na savremenim osnovama. ;iin#aran*mani pre)stavljaju +inansijsku transakciju u kojoj je)no pre)uee, umesto )a kupipotre(nu opremu, tra*i o) specijaliovane institucije opremu u akup na o)re6eni rok ukome se mo*e amortiovati oprema. 'o) liin# aran*mana ne )olai )o promenevlasni%tva.

    ;iin# poslovi se mo#u po)eliti na>

    )irektan liin#, in)irektan liin#, liin# (e otkupa ostatka vre)nosti opreme, liin# sa otkupom ostatka vre)nosti opreme, liin# ime6u pre)uea u emlji, liin# ime6u pre)uea u inostranstvu, liin# koji ima rok va*enja )o je)ne #o)ine, me6unaro)ni liin# aran*mani.

    Svaki o) nave)eni" vrsta liin# poslova ima svoje karakteristike koje se moraju

    ponavati, prilikom akljuivanja u#ovora o liin#u.

    ?irektan lizingnastaje uspostavljanjem neposre)no# poslovno# o)nosa ime6uproivo6aa i )avaoca opreme korisniku na upotre(u. Ovaj o(lik )irektno#liin#a astupljen je u poslovima manje vre)nosti.

    3/Sreko 0a)ojii, Fankarstvo, FIG@, Feo#ra), 2$$3.,str 23?3

    37

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    39/45

    6ndirektan lizingnastaje ime6u proivo6aa opreme i korisnika u posre)ovanjeliin# or#aniacije. !osre)nike liin# or#aniacije +inansiraju na(avku o)re6eneopreme a potre(e svoji" korisnika, a oprema se )aje na kori%enje u o(aveuplaanja akupnine.

    >izing bez otku-a ostatka vrednosti o-reme je posao ime6u )avaoca liin#a

    opreme i korisnika? akupca liin#a, opreme, u kome se po isteku liin# roka nevr%i otkup vre)nosti opreme. >izing sa otku-om ostatka vrednosti o-reme, e%e se javlja u praksi. Ovaj posao

    asniva se na interesu i )avaoca i korisnika liin# opreme. 'o) ovo# o(likaliin#a u#ovorom se utvr6uje vre)nost ostatka liin# opreme koja se otkupljuje.

    >izing izme;u -reduzea u na9oj zemlji, pre)stavlja novinu u privre)noj praksi. ;iin# ime6u pre)uea u inostranstvu pre)stavlja me6unaro)ne liin#

    aran*mane, koji se javljaju ko) uvoa opreme vee vre)nosti. Ovaj o(lik liin#poslova sve je vi%e astupljen u na%oj praksi.

    >izing sa rokom va$enja du$im od jedne godine, ima speci+ian tretman premana%im propisima @akon o raunovo)stvu , pa se o tome moralo vo)iti rauna priakljuivanju u#ovora.

    "e;unarodni lizing aran$mani su vezani za dobra velike vrednosti, kao na primer,(ro)ovi,avioni, kompjuterska oprema i sl. Oprav)anost me6unaro)no# liin#ale*i u mo#unostima preno%enja savremeni" )osti#nua i ravijeni" emalja una%a pre)uea, u minimalno an#a*ovanje kapitala )omai" pre)uea. Oviaran*mani imaju naajnu ulo#u u +inansiranju (r*e# ravoja privre)eneravijeni" emalja.

    !re)uea i ostali su(jekti koji uestvuju u liin# aran*manima tre(a )a o svakompoje)inanom poslu +ormiraju ela(orat? potr(nu )okumentaciju, sa te"niko?te"nolo%kim i ekonomsko? +inansijskim aspektima, kao prilo# u#ovora o liin#u.

    @ samom ugovoru o lizingu, -ored statusnih -odataka, unose se -odaci o koliinii vrednosti zaku-a o-reme, rok is-oruke, -aritet, -laanje rata zaku-a, garancijazaku-odavca, nain -reuzimanja o-reme, osiguranje, gubitak, vraanje o-reme i sl.'0

    5 SCUDIJA S8UEAJA Osnovni kriterij$&i za o%razovanjeinvesticiono port"olija i $pravljanje i&ovino& ) (ri&er

    penziono "onda

    Imovina )o(rovoljno# penijsko# +on)a ula*e se sa ciljem poveanja ukupno#prinosa u korist lanova )o(rovoljno# penijsko# +on)a, a u skla)u sa sle)eim naelimakao osnovnim kriterijumima a o(raovanje investiciono# port+olija +on)a>

    37Sreko 0a)ojii, Fankarstvo, FIG@, Feo#ra), 2$$3.,str 23?3

    34

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    40/45

    -aelo si#urnosti imovine )o(rovoljno# penijsko# +on)a %to pretpostavlja )a seu strukturi port+olija )o(rovoljno# penijsko# +on)a nalae "artije o) vre)nostii)avalaca sa visokim kre)itnim rejtin#omY

    -aelo )iversi+ikacije port+olija, sa ciljem smanjenja riika ula#anja %topretpostavlja )a se u strukturi port+olija )o(rovoljno# penijsko# +on)a nalae

    "artije o) vre)nosti koje se ralikuju prema vrsti i i)avaocima, kao i prema)ru#im o(ele*jimaY -aelo o)r*avanja o)#ovarajue likvi)nosti, sa ciljem omo#uavanja

    (la#ovremeno# ivr%avanja o(avea )o(rovoljno# penijsko# +on)a %topretpostavlja )a se u strukturi port+olija )o(rovoljno# penijsko# +on)a nalae"artije o) vre)nosti koje je mo#ue (ro i e+ikasno kupiti i pro)ati po relativnouje)naenoj i sta(ilnoj ceni.

    0ealiacija naela o(e(e6uje se primenom o)re)(i @akona o )o(rovoljnimpenijskim +on)ovima i penijskim planovima i O)lukom o maksimalnim visinama,uslovima i nainu ula#anja imovine )o(rovoljno# penijsko# +on)a, prilikom investiranjaimovine )o(rovoljno# penijsko# +on)a. Imajui u vi)u naelo si#urnosti kao primarno,imovina +on)a e se prioritetno ula#ati u )u*nike "artije o) vre)nosti koje i)aju-aro)na (anka Sr(ije i 0epu(lika Sr(ija, u "artije o) vre)nosti koje i)aju pravna lica upotpunu #aranciju 0epu(like Sr(ije, kao i u "artije o) vre)nosti koje i)aju me6unaro)ne+inansijske institucijeY Diversi+ikacija port+olija po)raumeva )a se u strukturi port+olija)o(rovoljno# penijsko# +on)a nalae minimalno tri raliita o(lika ula#anja. U okviruraliiti" o(lika ula#anja ? vr%i se )iveri+ikacija po raliitim o(ele*jima, kao %to su>serije, )ospee, i)avalac, )elatnost, lokacija... U vei sa pomenutim, ula#anje u akcijevr%i se u najmanje tri sektora ili u akcije minimalno i)avalaca. Ula#anje u (ankarske)epoite se vr%i u najmanje )ve (anke.

    O)r*avanje o)#ovarajue likvi)nosti po)raumeva )a strukturu port+olija)o(rovoljno# penijsko# +on)a prete*nim )elom ine ula#anja koja je mo#ue (rokupiti i pro)ati, o)nosno u kratkim rokovima realiovati. 8inimalan inos imovine +on)aulo*en u ovakve o(like se o)re6uje na osnovu planirani" o(avea +on)a i uplata u)o(rovoljni penijski +on). U okviru )ovoljeni" o(lika ula#anja pre)nost se )aje)u*nikim "artijama o) vre)nosti koje i)aje -aro)na (anka Sr(ije i 0epu(lika Sr(ija,kao I )u*nike "artije o) vre)nosti koje i)aju pravna lica u #aranciju 0epu(like Sr(ije.

    Ula#anje u akcije vr%i se prevas"o)no u akcije pravni" lica koje su listirane nalistin#u Feo#ra)ske (ere. kcije pravni" lica sa se)i%tem u 0epu(lici Sr(iji koje nisulistirane na listin#u Feo#ra)ske (ere a u koje se ula*e imovina +on)a moraju

    ispunjavati uslove )a se tim akcijama tr#ovalo meto)om kontinuirano# tr#ovanja (ar4$ ra)ni" )ana u posle)nji" 12 ra)ni" )ana Feo#ra)ske (ere pre )ana ula#anja, )a jeminimalna tr*i%na kapitaliacija akcija pravno# lica 1$.$$$.$$$ evra u )inarskojprotivvre)nosti po vaninom sre)njem kursu na )an ula#anja, )a je reviiju +inasijski"ive%taja akcionarski" )ru%tava koja su i)avaoci ovi" akcija a posle)nje tri #o)ine akoje su sastavljani ivr%io ovla%eni revior I )a je na nji"ovu istinitost I o(jektivnost )aopoitivno mi%ljenje u skla)u sa akonom kojim se ure6uju reviija I raunovo)stvo ,o)nosno )a je reviiju +inansijski" ive%taja akcionarski" akcionarski" )ru%tava koja su

    39

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    41/45

    privatiovana u posle)nje tri #o)ine o) )ana ula#anja ivr%io ovla%eni revior I )aopoitivno mi%ljenje na istinitost I o(jektivnost ovi" ive%taja sastavljeni" a posle)nju#o)inu. 38-a (erama u inostranstvu minimalna tr*i%na kapitaliacija akcija je$$.$$$.$$$ evra i to su akcije kotirane na (erama u )r*avama lanicama 5vropskeUnije, o)nosno )r*avama lanicama O5D?a najmanje )ve #o)ine.

    Imovina )o(rovoljno# penijsko# +on)a ula*e se u novane )epoite u (ankamasa se)i%tem u 0epu(lici, osnovani" u skla)u sa akonom kojim se ure6uje poslovanje(anaka i )ru#i" +inansijski" or#aniacija. O)a(ir (anaka se vr%i na osnovu kvartalni"+inansijski" ive%taja i kamatni" stopa koje (anka plaa na novani )epoit na #o)i%njemnivou. Iuetno, )eponovanje se mo*e ivr%iti I na )u*i rok o) #o)inu )ana, po) uslovom)a se u#ovorom o )eponovanju o(e(e)i pravo prevremeno povlaenja )eponovani"sre)stava. Svi (ankarski )epoiti moraju (iti o(e(e6eni menicom ili nekim )ru#imsre)stvom o(e(e6enja plaanja #lavnice i kamate. Ula#anje u nepokretnosti mo#uo(u"vatiti ula#anja u emlji%te, #ra)e poslovne, stam(ene, stam(eno?poslovne,ekonomske i )r. i pose(ne )elove #ra)a stanovi, poslovne prostorije i )r., koji su

    upisani u javnim knji#ama o evi)enciji nepokretnosti i pravima na njima, iji prenossvojine nije o#ranien i na kojima nije asnovano pravo alo#e, pravo plo)ou*ivanja,pravo upotre(e, pravo stanovanja ili pravo stvarno# tereta. Vre)nost nepokretnosti u kojese ula*e imovina )o(rovoljno# penijsko# +on)a o(aveno procenjuje ovla%eniprocenjiva. -epokretnosti moraju (iti osi#urane o) svi" riika.

    0iici veani a ula#anje sre)stava )o(rovoljno# penijsko# +on)a, pre)stavljajuverovatnou nastanka ne#ativni" e+ekata na poslovni i +inansijski polo*aj )ru%tva aupravljanje +on)om i )o(rovoljno# penijsko# +on)a. 0iik ula#anja snose lanovi +on)a.Glavni riik ula#anja jeste tr*i%ni riik. :r*i%ni riik pre)stavlja verovatnou nastanka

    ne#ativni" e+ekata na vre)nost imovine +on)a (o# promena na tr*i%tu i o(u"vata sle)eeriike> riik promene kamatni" stopa, riik )evino# kursa, riik promene cena "artija o)vre)nosti i riik promene cena nepokretnosti.

    U tr*i%ni riik, prisutan je i riik promene propisa, koji pre)stavlja mo#unost )aakono)avac promeni propise na nain koji (i ne#ativno uticao na mo#unost ipro+ita(ilnost ula#anja imovine +on)a, kao i na pro+ita(ilnost ula#anja u +on).'onervativnom investicionom politikom te*i se minimiaciji ukupno# nivoa riika. Do imovine )o(rovoljno# penijsko# +on)a ula*e se u novane )epoite ko) )omai"(anaka. Ula#anje imovine +on)a u novane )epoite ko) strani" (anaka nije )ovoljeno.!ostupak )ono%enje investicioni" o)luka o(u"vata>

    naliu makroekonomski" pokaatelja i tr*i%ni" uslova poslovanjaY !rikupljanje in+ormacija o mo#uim o(licima ula#anjaY naliu mo#ui" o(lika u po#le)u prinosa u ispunjenje osnovni"

    investicioni" naela.Y naliu ponu)e poje)ini" instrumenata.

    34Glen rnol), #2or-orate Financial "anagement, !rentice Mall, MarloE 5sseJ, 2$$2. str 2/9?274

    $

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    42/45

    -a osnovu ovakvo# postupka koji se sprovo)i u or#aniacionom )elu koji se (aviinvestiranjem, !ort+olio mena)*er inosi pre)lo# o)luke o ula#anju InvesticionomO)(oru a ula#anje koji ine )irektor )ru%tva, port+olio mena)*er i je)an lan uprave kojiispunjava uslove i lana 1. @akona. -akon ramotreni" eventualni" su#estijaInvesticiono# O)(ora a ula#anje na pre)lo# o)luke o ula#anju, !ort+olio mena)*er

    )onosi konanu o)luku o ula#anju. !oitivna vea ime6u strani" +irmi i ukupnepro)uktivnosti je jaa u emljama sa otvorenijim tr#ovinskim re*imima. :ako6e, teemlje imaju vi%u poitivnu korelaciju ime6u strani" )irektni" investicija i )ru%tveno#proivo)a, kao i vee ue%e proivo)a visoke te"nolo#ije u ivou. 39

    !ort+olio mena)*er, na osnovu polu#o)i%nje analie ostvareni" prinosa, popotre(i, pre)la*e imenu Investicione politike. Investiciona politika se menja ako #o)i%njiprinos )o(rovoljno# penijsko# +on)a na posle)nji )an u mesecu, a uastopnoposle)nji" %est meseci nije vei o) #o)i%nje in+lacije i #o)i%nje# rasta kursa ili u sluaju)a je manji o) je)no# o) nave)ena )va pokaatelja i istovremeno vei o) )ru#o# amanje o) tri procentna poena. :ako6e, )o promene Investicione politike )olai i u sluajupojave novi" "artija o) vre)nosti na +inansijskom tr*i%tu u koje je )ovoljeno ula#ati ilipri naajnim promenama uslova na +inansijskom tr*i%tu, a sve u skla)u sa naeloma%tite interesa lanova +on)a. Investiciona politika se menja i u sluaju promenerelevantne akonske i po)akonske re#ulative.

    7 A!8JUEA!

    O)uvek je pose(na pa*nja, o) strane ekonomista i privre)nika uop%te, posveivanainvesticijama. 0alo# nji"ove atraktivnosti je u injenici )a su investicije neop"o)anelement repro)ukciono# procesa i osnovni pre)uslov o(avljanja materijalne proivo)njeu )u*em vremenskom perio)u. One su osnovni instrument kojim se ostvaruje privre)ni i)ru%tveni ravoj svake emlje, ali i ravoj svako# privre)no# su(jekta. !itanje investicijaje uvek aktuelno jer su mo#unosti i potre(e a njima neiscrpne. Da (i opstajalo uprivre)nom okru*enju i uspe%no realiovalo svoje ciljeve pre)uee mora )a se o)rekne)ela tekue potro%nje, )a akumulira sre)stva i na a)ekvatan nain i" investira.

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    43/45

    i sprovo6enja investicioni" aktivnosti, %to je i pokaano u ovom ra)u. !roces investiranjaje iuetno kompleksan i sastoji se i o)re6eni" +aa. !rvi korak jeste #enerisanje i)eja.I)eje koje se ine savr%ene u teorijskom ramatranju, ne moraju )a se poka*u je)nako)o(ro u )etaljnijoj analii.

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    44/45

    projekata, a ne u te"nikoj oceni e+ektivnosti. @(o# to#a, svaku investicionu o)luku tre(aposmatrati u svetlu kompleksnosti *ivota or#aniacije, postojee# (u)*eta, strate#ijepre)uea, i(ora ciljeva i pravaca ravoja. -aravno, ne tre(a a(oraviti ni iskustvenimomenat, tj. ve realiovane investicione projekte. nalia realiacije ti" projekata,svakako je ivor mno#i" korisni" in+ormacija poev o) uspe%nosti realiacije, o)

    vremena i sre)stava koja su (ila potre(na a realiaciju, pre)vi6eni" i nepre)vi6eni"okolnosti pri realiaciji, na kraju ispravnosti )onete i usvojene o)luke, tj. )a li je ostvarenoekivani pro+it.

    Opet se vraamo na poetak. !ostoje matematiki mo)eli, meto)e i te"nike,je)nom reju savremeni raunarski pristup pro#noama (u)ui" ula#anja, ali ipak jekonana o)luka o i(oru i ula#anju na lju)skom +aktoru, tj. na mena)*erskom timu, (eije# iskustva je (ilo koja o)luka u pre)ueu, pa i o)luke o investicijama te%ko )oneti.

    9 8IC3RACURA

    'urtovi,S., BUpravljanje investicijamaC,Gra+iar U*ice,2$$4

    0osi, I., 0ast, strukturne promene I +unkcionisanje privre)e, @avo) a u)*(enike Inastavna sre)stva, Feo#ra), 1994

    vetanovi, S.,

  • 8/10/2019 Investiciona Ulaganja

    45/45

    5. Solomon, C:"e :"eorK o+ &inancal 8ana#ementH, olum(ia UniversitK press, -,194.

    Dra#an Dr. Vuini, B&inansijski mena)*mentC, U)ru*enje mena)*era Sr(ije, Feo#ra),199

    Falasu(ramanKam,V.-.et.al.,C0e#ional Inte#ration #reements an) &orei#n DirectInvestment>:"eorK an) !reliminarK 5vi)enceC,8anc"ester Sc"ool 7$$3,2$$2

    8encin#er,